__MAIN_TEXT__
feature-image

Page 1

KRUG

22 stavova javnosti Rezultati istraživanja o kohezijskoj politici Europske unije na području Šibensko-kninske županije

Europska unija Zajedno do fondova EU

KRUG 22 ŠIBENIK KRUG 26 ŠIBENIK

Veljača 2021. godine


KOME JE NAMIJENJENA PUBLIKACIJA?

Publikacija je namijenjena: • donositeljima odluka u Šibensko-kninskoj županiji • istraživačima koji se bave percepcijom učinaka kohezijske politike Europske unije na lokalnoj razini • trenutnim i potencijalnim Korisnicima europskih fondova. Publikacija pruža informacije o tome koliko su građani upoznati s interakcijom europske i lokalne politike i rezultatima kohezijske politike EU-a u Šibensko-kninskoj županiji, kako građani percipiraju kohezijsku politiku, koji je njihov stav o tome te prijedloge kako približiti Europsku uniju građanima.

Prezentirani su podaci rezultata telefonskog anketnog istraživanja i istraživanja putem fokus grupa u Šibensko-kninskoj županiji. Telefonska anketa provedena je u studenom 2020. godine, a dobiveni rezultati bili su podloga za kvalitativno istraživanje metodom fokus grupa (mladi, udruge, tvrtke, jedinice lokalne samouprave i savjetnici u području EU fondova) u veljači 2021. godine.

METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA


ŠTO JE kohezijska politika ?

…strategija Europske unije za smanjenje nejednakosti u razini razvoja između europskih regija.

60% ispitanika nije čulo za izraz kohezijska politika Europske unije, samo

8% ispitanika upoznato je sa svrhom kohezijske politike EU.

Kako kohezijsku politiku percipiraju građani u Šibenskokninskoj županiji?

4 od 5 ispitanika ne zna naziv niti jednog fonda u okviru kohezijske politike. Među onima koji navode nazive fondova, najveći je udio onih koji su svjesni Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (14%).

5% ispitanika svjesno je Europskog socijalnog fonda, dok 2% ispitanika navodi Europski fond za pomorstvo i ribarstvo.


Više od polovice ispitanika ne zna tko sve može biti prijavitelj za sredstva iz fondova Europske Unije. Oko 45% ispitanika ne zna što se sve može financirati sredstvima iz fondova Europske Unije. Gotovo dvije trećine ispitanika (65%) ne zna kojoj instituciji u županiji bi se obratili za više informacija o Europskoj uniji.

16% ispitanika zatražilo bi, dodatne informacije od svog grada/općine dok bi gotovo isti udio ispitanika (15%) potražilo „pomoć“ od Županije, a samo 2% ispitanika potražilo bi „pomoć“ županijske razvojne agencije.

41% ispitanika zanima kohezijska politika i fondovi Europske unije od čega je 9% onih koji svoj interes karakteriziraju kao „izrazit“.

TV & INTERNET, dvije dominantne „točke“ poželjnog načina informiranja o kohezijskoj

politici i fondovima EU (21% ispitanika informira se putem televizije dok ih 21% to čini putem interneta).


34% ispitanika smatra Županiju najodgovornijim dionikom kad je u pitanju informiranje građana o kohezijskoj politici i fondovima EU dok 26% ispitanika smatra najodgovornijim grad/općinu.

Većina građana nezadovoljna je kako ih Županija odnosno grad/općina informiraju o uvjetima i mogućnostima EU fondova.

Građani ocjenili:

71% slaže se s

tvrdnjom da su teme kohezijska politika i fondovi EU komplicirane i nerazumljive, a 71% ispitanika slaže s tvrdnjom kako bi im ista tema bila zanimljivija kada bi bila jasnije i jednostavnije prezentirana.

“UČINKOVITOST POVLAČENJA SREDSTAVA HRVATSKE I ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE”


SADAŠNJA PERCEPCIJA KOHEZIJSKE POLITIKE

MLADI = „Ne znamo što je to!” UDRUGE = „Znamo što je kohezijska politika, Hrvatska je ne provodi dobro!” TVRTKE = „Nismo do kraja sigurni što ona predstavlja!” GRADOVI I OPĆINE = „Kohezijsku politiku u punini tek trebamo osjetiti!” SAVJETNICI ZA FONDOVE EU = „Ona je prilika za bolje sutra, ali ljudi toga nisu svjesni!”


KOHEZIJSKA POLITIKA NA VAGI GRAĐANA Percepcija ovisnosti o Europskoj uniji i topljenje „hrvatskog“ identiteta Osjećaj europskog identiteta je tek u izgradnji Operacionalizacija kohezijske politike u ŠKŽ je manjkava (ne postoji dugoročna strategija) Potencijalni korisnici nemaju jasnu sliku o svom realnom kapacitetu i mogućnostima

Percepcija da je kohezijska politika prilika za gospodarski razvoj Zamjetna uloga europskih fondova u financiranju javnih projekata

Promatrajući sve odgovore, dva su značajno prepoznata područja realizacije: kultura i komunalna infrastruktura.


OČEKIVANJA GRAĐANA OD JAVNIH INSTITUCIJA?

• Da proces povlačenja sredstava iz fondova EU učine bržim, jednostavnijim, predvidljivijim i konzistentnim. • Da bolje pojasne odnos kohezijske politike i europskih fondova. Značajnoj većini građana nije jasna pozicija fondova u okviru kohezijske politike Europske unije. U komunikacijskom smislu potreban je puno veći angažman kad je u pitanju prezentacija kohezijske politike jer je riječ o temi koju značajan udio građana županije smatra zahtjevnom i nedovoljno jasnom.

Građani očekuju da ih institucije značajno više informiraju o KRUG kohezijskoj politici.

22

Europska unija Zajedno do fondova EU

KRUG 22 ŠIBENIK KRUG 26 ŠIBENIK Ova publikacija financirana je iz programa „Potpora mjerama informiranja koje se odnose na kohezijsku politiku EU-a”. Sadržaj ove publikacije odražava stajališta autora i isključiva je odgovornost autora, tvrtke Krug d.o.o. Europska komisija nije odgovorna za eventualnu upotrebu informacija koje ova publikacija sadržava.


Izvještaj o provedbi istraživanja putem fokus grupa

DOŽIVLJAJ KOHEZIJSKE POLITIKE EUROPSKE UNIJE I ISKUSTVO RAZLIČITIH SKUPINA U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI VEZANO UZ FONDOVE EUROPSKE UNIJE

Pripremljeno za potrebe tvrtke Krug d.o.o., voditelja projekta „EU ŠibAJ TV!“ financiranog od Europske Komisije

12. veljače 2021.


SADRŽAJ 1. UVOD................................................................................................................... 4  2.  CILJ ISTRAŽIVANJA ........................................................................................... 4  3.  METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA ...................................................................... 5  4.  REZULTATI ISTRAŽIVANJA ............................................................................... 7  4.1. Osobni značaj Europske unije te percepcija prednosti i nedostataka hrvatskog članstva u Europskoj uniji........................................................................................ 7  4.2. Kohezijska politika - korisna politika vidljivih rezultata ili „tigar na papiru“? .. 14  4.3. Važnost kohezijske za Hrvatsku i Šibensko-kninsku županiju ....................... 19  4.4. Prednosti i nedostaci financiranja projekata iz EU fondova iz perspektive prijavitelja projekata .............................................................................................. 22  4.5. Iskustva pojedinih skupina prijavitelja vezano iz prijavu, pripremu i provedbu projekata financiranih iz fondova EU ..................................................................... 27  4.6. Vrsta potrebne podrške tijekom svih projektnih faza ...................................... 32  4.7. Važnost „fondovskog“ modaliteta financiranja projekta za Šibensko-kninsku županiju................................................................................................................. 34  4.8. Dojmovi o radu ministarstava ......................................................................... 35  4.9. Kvaliteta rada jedinica lokalne samouprave i jednice regionalne samouprave u kontekstu informiranja o uvjetima i mogućnostima financiranja projekata iz EU fondova ................................................................................................................. 39  4.10. Složenost i dugostrajnost procesa pripreme, prijave i provedbe projekata i kako iste procese „olakašati“ ......................................................................................... 41  4.11. Utjecaj projekata financiranih EU u Šibensko-kninskoj županiji na svakodnevni život građana ........................................................................................................ 41  4.12. Reakcije na izdvojene pokazatelje kvantitativng istraživanja provedenog u studenom 2020., na punoljetnom stanovništvu Šibensko-kninske županije .......... 43  4.13. Mladi - izdvojeni sadržaji .............................................................................. 47  2


4.13.1. Interes za kohezijskom politikom među mladima Šibensko-kninske županije .............................................................................................................................. 47 4.13.2. Informiranost o mogućnosti prijavljivanja mladih ....................................... 47  4.13.3. Misli li EU na mlade?................................................................................. 48  4.13.4. Očekivani potezi ili mjere „pomoći“ Europske unije mladima .................... 49  4.13.5. Kako kohezijsku politiku i EU fondove kao temu približiti građanima? ...... 49  4.13.6. Kako približiti Europsku uniju građanima? ................................................ 50  5.  ZAKLJUČAK ...................................................................................................... 51 

3


1. UVOD Krug d.o.o. od agencije Promocija plus d.o.o. naručio je provođenje kvalitativnog istraživanja metodom fokus grupa. Fokus grupe se se provodile u okviru projekta „EUŠibAJ TV!“ financiranog od Europske komisije. Kvalitativno istraživanje metodom fokus grupa provedeno na ukupno 5 grupa i to virtualnim putem korištenjem programa Zoom. Grupe su provedene virtualno uvažavajući epidemiološko stanje i mjere u Republici Hrvatskoj odnosno Šibenskokninskoj županiji u vrijeme provođenja istraživanja. Svi su sudionici s područja Šibensko-kninske županije, i to sljedeće skupine: (1) mladi, (2) udruge, (3) tvrtke, (4) jedinice lokalne samouprave te (5) savjetnici u području fondova Europske unije. 2. CILJ ISTRAŽIVANJA Glavni cilj istraživanja bio je ispitati stavove i mišljenja sudionika grupnih diskusija o sljedećim temama: 

Osobni odnos prema EU i kohezijskoj politici EU

Prednosti i nedostaci financiranja projekata iz EU fondova iz pozicije prijavitelja

Važnost kohezijske politike i modaliteta financiranja putem fondova za Hrvatsku i Šibensko-kninsku županiju

Učinci kohezijske politike u Šibensko-kninskoj županiji

Kvaliteta rada nadležnih ministarstava u kontekstu fondova EU

Kvaliteta rada jedinica lokalne samouprave i jedinice regionalne samouprave u kontekstu informiranja o uvjetima i mogućnostima fondova EU

Iskustva prijavitelja tijekom pripreme i prijave te realizacije projekata financiranih iz fondova EU te očekivanja kako iste procese olakšati

4


3. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA Općenito o metodi Istraživanje je provedeno korištenjem kvalitativne metodologije istraživanja i to metodom fokus grupe. Svrha provedbe fokus grupe jest bolje razumijevanje kako ljudi osjećaju ili misle o određenim temama, idejama, proizvodima ili uslugama, a sve kroz fokusiranu grupnu diskusiju koju vodu moderator temeljem prethodno utvrđenog niza tema odnosno pitanja (tzv. Vodič)1. Pri tome se pazi da odabrani sudionici grupne diskusije imaju određene zajedničke karakteristike (tzv. homogenost). Način izbora sudionika, struktura sudionika, vrijeme i lokacija održavanja fokus grupe Agencija je u prvom koraku kreirala popis potencijalnih sudionika u svakoj od pet (5) ciljnih skupina sudionika fokus grupa. Na temelju kreiranih popisa, agencija je započela regrutaciju sudionika i to putem telefonske komunikacije i komunikacije putem elektronske pošte. Potencijalnim sudionicima, u komunikaciji, je ukratko pojašnjena svrha istraživanja, teme grupne diskusije te način obrade osobnih podataka. Svaki je sudionik2 prije predviđenog termina održavanja fokus grupe primio GDPR obrazac kojim se jasno utvrđuje način obrade osobnih podataka te sva prava sudionika ovog istraživanja. Svi su sudionici grupnih diskusija vlastoručno potpisali GDPR obrasce. Sudionicima je potom poslana finalna poveznica, na osobnu adresu elektronske pošte, s koje su pristupali na dogovoreni termin održavanja grupe. Fokus grupa je održana putem aplikacije Zoom, a grupe su u prosjeku trajale 100 minuta. Fokus grupe su snimane, a transkript svake grupne diskusije predstavljao je temelj daljnje analize uz postojeće bilješke koje su rađene tijekom samog održavanja grupa. Fokus grupe su se održale tijekom prosinca 2020. i siječnja 2021.

1 Krueger, R. A., & Casey, M. A. (2015). Focus groups: A practical guide for applied research. Thousand Oaks, Calif: Sage Publications. 2 Termin „sudionik“ u ovom se dokumentu koristi kao generički termin koji ubuhvaća sudionike ženskog i muškog spola

5


Slika 1. Sudionici fokus grupa

Implikacije i ograničenje istraživanja Ispitanici koji sudjeluju u fokus grupama nisu reprezentativni za ciljnu skupinu niti se dobiveni rezultati mogu poopćavati na populaciju (mladih, tvrtki, udruga, jedinica lokalne samouprave i savjetnika za EU fondove kako u Hrvatskoj tako i u Šibenskokninskoj županiji) na onaj način kako se to čini (i uzorkuje) kvantitativnim metodama3. Svrha provođenja ovih fokus grupa nije procjena „količine“ određenih stavova, već utvrditi koji se niz stavova i promišljanja „javljaju“ među sudionicima diskusija i ponuditi odgovore „zašto“ (eksploracija) su formirani određeni stavovi i mišljenja.

3 Skoko, B, Benković, V. (2009). Znanstvena metoda fokus grupa-mogućnosti i načini primjene. Politička misao, god. 46, 2009, str.217-236

6


4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA Analiza grupnih diskusija slijedi manje-više pojedine teme u skladu sa redoslijedom tema odnosno pitanja u Vodiču za svaku fokus grupu. Provođenje grupnih diskusija planirano je na način da svaka skupina ima tzv. zajedničke teme (naravno iz perspektive svake od skupina) te tzv. individualne teme koje su specifične za pojedine skupine, što će biti i naznačeno tijekom same analize. Osim zaključaka, izvještaj donosi i brojne prateće doslovne odgovore ispitanika („živu misao“) o pojedinim pitanjima, a takvi će tzv. stavovi i mišljenja biti prikazani zelenom bojom, podebljano u kurzivu. Iza doslovnih odgovora, u uglatoj zagradi bit će naznačeno kojoj skupini sudionika (sugovornika) pripada doslovni odgovor i to na sljedeći način: [predstavnik tvrtke], [predstavnik j.l.s.], [predstavnik mladih], [predstavnik udruge] i [savjetnik za EU fondove].

4.1. Osobni značaj Europske unije te percepcija prednosti i nedostataka hrvatskog članstva u Europskoj uniji U svim je skupinama sudionika izvjesna percepcija kako Europska unija Hrvatskoj „donosi“ značajno više prednosti nego nedostataka pri čemu su mladi tijekom diskusije nešto kritičniji u kontekstu nedostataka hrvatskog članstva u Europskoj uniji i određenim strahom od gubitka suvereniteta i života pod pravilima koje određuju „moćniji“ ili pak iseljavanje stanovništva koje spominju neke druge skupine sudionika (kao druga strana medalje mogućnosti da svaki Hrvat potrazi životnu afirmaciju u bilo kojoj od 27 članica EU). Zajednička je misao kako nas članstvo na neki način tjera da budemo bolji i otvara nam mogućnosti za društveni i ekonomski razvoj, da učimo od boljih i „snažnijih“, da smanjimo razvojni zaostatak, i to sve u kontekstu otvorenih granica, osjećaja veće ekonomske sigurnosti koje pruža zajednica, lakše razmjene ideja i inovacija pri čemu „običan“ čovjek svoju sreću može potražiti i na području bilo koje države članice.

7


a) Mladi Diskusija u dijelu u kojem se od sudionika tražilo da na osobnoj razini definiraju osobni značaj Europske unije, nije ponudila veliku različitost mišljenja već u biti dva smjera razmišljanja. Jedan smjer razmišljanja da je Europska unija „nužnost“ te drugi smjer razmišljanja u kojem je Europska unija „prilika“, nudi određene članske koristi kao što su fizička sigurnost, financijska sigurnost, prostor razmjena ideja i inovacija, „otvorenost“ granica, pravna sigurnost, mogućnosti za mlade, ali i druge koji svoju sreću mogu potražiti na području cijele EU. Oba smjera razmišljanja imaju jednu zajedničku misao, a to je da hrvatsko članstvo donosi više prednosti nego nedostataka. Dio sudionika iz skupine mladih na neki način žali što Hrvatska nije toliko snažna kako bi kreirala svoj samostalan put, izvan zajednica. Europska unija kao unija mislim da je to zapravo jedina opcija općenito za Hrvatsku jer ne možete biti postrani. U nekoj zajednici jednostavno moramo biti. Realno gledajući Hrvatsku u svakoj zajednici u kojoj smo mi bili je propala, ali valjda ova neće biti na tom pragu. Ja bih rekla da je to ono kada smo toliko loša država da se jednostavno moramo nekome priključiti kako bi opstali. Za mene predstavlja neku dodatnu sigurnost jer u slučaju ako imam neka povrijeđena prava na razini svoje države, znam da se mogu još nekom dodatno javiti zbog tih svojih povrijeđenih prava. Kao studentici koja stvarno želi iskušati razne stvari u životu, EU mi postavlja minimalne granice u tom mom smjeru. Još bih dodao da je to zajednica velika, kakva je, da je, i vjerojatno je potrebna, iako bi možda bilo bolje da nije, ali je tako. Smatram da Hrvatska ima puno potencijala i mogli bi možda čak samostalnije funkcionirati kada bi politike i ekonomija bile nekako zdravije, ali s obzirom da nisu trebamo se oslanjati na te "superdržave" i na neke bolje države tipa

8


Njemačka, Francuska i dr. No s obzirom da imamo stvarno potencijala, turističkog, ekonomskog, industrijskog, mogli bi i čak bez toga, ali kada bi imali zdraviju politiku u državi. Mladi navode sljedeće prednosti članstva Hrvatske u Europskoj uniji: 

bolji standardi zaštite okoliša

članstvo nas je "natjeralo" da se počnemo mijenjati na bolje

prilika za razvoj i smanjivanje razlike prema razvijenijima od nas

mobilnost ljudi između država članica

prilagodba pravosuđa

mogućnost obrazovanja u svim članicama EU

mogućnost razvoja ruralnih krajeva

poticaj kreiranju boljeg gospodarskog okruženja

Mladi navode sljedeće nedostatke članstva Hrvatske u Europskoj uniji: 

formiranje istih kulturnih vrijednosti (gubitak vlastitog identitea)

prekomjeran uvoz stranih roba/usluga

prevelika mobilnost ljudi ("gubitak kontrole")

život po "njihovim" pravilima

dosadašnja hrvatska iskustva ulazaka u zajednice pokazala su se lošima

pritisak moćnijih država

gubitak dijela slobode, suvereniteta

nesamostalnost u odlučivanju

skori gubitak vlastite valute

9


b) Udruge Sudionici iz skupine udruga navode sljedeće prednosti članstva Hrvatske u Europskoj uniji: 

mogućnost napretka

nadu da će Hrvatska kao društvo napraviti iskorak

manje ograničenja

bolje mogućnosti na tržištu rada

bolje mogućnosti za mlade

financijska potpora projekata

Europska unija kao korektor Hrvatske

slobodne komunikacije i kretanja

Europska unija je mogućnost napretka, ali ukoliko mi budemo spremni to sve iskoristiti. Za mene je osobno, u profesionalnom smislu, asocijativno donator. Za mene je Europska unija barem u početku predstavljala nadu da se može sustav izgraditi koji će nam pomoći da civilno društvo postane ono što zaista treba biti. Za mene osobno predstavlja mogućnost zaposlenja, kako za mlade, tako i za starije. Država bez granica, sa slobodnim komunikacijama i slobodnim zapošljavanjima. Europska unija za mene predstavlja potencijalno pozitivnu priču. Europska unija nudi ono što nama fali, da se prije svega mogu lakše i bolje zaposliti. Mislim da EU treba utjecati naročito na našu politiku koja momentalno za njom zaostaje jer za ovakvu državu nismo se borili. Nadam se da će nas Europska unija ispraviti i da ćemo krenuti na bolje.

10


Ono što nama najviše fali, da se mogu lakše i bolje zaposliti.To je ono što nama sada najviše fali pa to vidim nekako priliku. c) Tvrtke Zajednička je misao kako je Europska unija uvažavajući sva ograničenja „klub“ u kojem se nalaze razvijeniji i napredniji od nas, a Hrvatskoj je to prilika za društveni i ekonomski razvoj. Za sudionike iz skupine tvrtki članstvo Hrvatske u Europskoj uniji ima sljedeće prednosti: 

najugodnije mjesto za život

pripadnost zajednici u kojoj se nalaze bolji od kojih možemo učiti

najbolji koncept koji trenutno postoji

mogućnost poslovnog napretka

promocija gospodarske i društvene solidarnosti

mogućnost da se „družimo“ s boljima i postanemo bolji

prilika za ekonomski razvoj

sigurnost

S druge strane, navode sljedeće nedostatke članstva Hrvatske u Europskoj uniji: 

iseljavanje stanovništva

prevelika birokracija i trošenje novca (na preveliku birokraciju)

prevelik javni sektor u Hrvatskoj i Bruxellesu zbog čega se sporo donose odluke

Meni predstavlja nekako najugodnije mjesto za život, mislim na planeti. Pripadanje nekoj, ne mogu sada reći elitnoj, ali pripadanje nekim boljima od kojih možemo učiti i dobiti. Definitivno je možda najbolji koncept koji na planeti postoji. Nekako s moje perspektive EU predstavlja mogućnost poslovnog napretka.

11


Ono što je i jedan od ciljeva osnivanja EU, a to je promicanje gospodarske i društvene solidarnosti. Ekonomski razvoj prvenstveno, a onda nakon toga bih možda mogao spomenuti nekakvu sigurnost, pripadanje nekoj većoj cjelini i da nismo isključeni i sami. d) Jedinice lokalne samouprave Sudionici iz skupine jedinica lokalne samouprave zauzeli su zajednički stav kako Europska unija na idejnoj osnovi predstavlja ideal koji bi u svojoj punini predstavljao mir, razvitak svih članica te priliku mnogim zemljama da smanje razvojni zaostatak. Iako svi podržavaju ideju Europske unije svjesni su kako mnoge stvari još uvijek ne funckioniraju na razini Europske unije, a još više u hrvatskim nastojanjima. Za predstavnike jedinica lokalne samouprave članstvo Hrvatske u Europskoj uniji ima sljedeće prednosti: 

mobilnost

dostupnost roba i usluga

značajna financijska sredstva na raspolaganju

zaštićenost unutar EU (primjer financijske i druge pomoći oko potresa)

viša razina sloboda i tolerancije

stremljenje idealu mira

mogućnost života i osobne realizacije građana u svim državama članicama

Za predstavnike jedinica lokalne samouprave članstvo Hrvatske u Europskoj uniji ima sljedeće nedostatke: 

ograničenost kolektivnog pregovaranja u kriznoj situaciji (primjer nemogućnost individualne nabave cjepiva)

prenormiranost i prekompliciranost EU procedura što dodatno opterećuje lokalni kontekst

iseljavanje stanovništva

12


ubrzana apartmanizacija i betonizacija zbog lakše dostupnosti nekretnina u Hrvatskoj

Europska unija je jedna zajednica koja o svakom svome članu vodi brigu, odnosno trebala bi voditi brigu o svakoj svojoj članici (zemlji, državi) na način koji je primjeren civiliziranom svijetu, dobrom društvu i dobrom susjedstvu. Ukratko rečeno: želim da i moj susjed ima barem onoliko koliko ja imam, da nema manje i da mi se približi. Na taj način meni će biti drago, a njemu će biti ljepše. Mislim da je EU Hrvatskoj otvorila velike mogućnosti, da su nam tu ogromna sredstva na raspolaganju za nekakav naš budući razvoj. Na nama je koliko ćemo mi to uspjeti iskoristiti. e) Savjetnici za fondove Europske unije Sudionici iz skupine savjetnika za fondove Europske unije imaju pozitivan pogled na Europsku uniju i pri tome ističu sljedeće prednosti članstva Hrvatske u Uniji: 

mogućnost napredovanja slabije razvijenih

mogućnost zapošljavanja

inovacije

financijske potpore

mogućnost izvoza na tržišta EU

jedinstveno tržište

mogućnosti za život i rad

usklađivanje legislative na bolje

Ističu kako je na svakoj državi da iskoristi ponuđene mogućnosti jer ništa ne dolazi na gotovo niti će netko napraviti naš posao. Kao i u slučaju udruga, tvrtki i jedinica lokalne samouprave, Europska unija se prije svega povezuje s mogućnostima za ekonomski napredak. Za savjetnike za EU fondove članstvo Hrvatske u Europskoj uniji ima sljedeće nedostatke: 13


slabije razvijeni i „nespremni“ na jedinstvenom tržištu nemamo iste mogućnosti "natjecanja" zbog čega je većina tvrtki nekonkurentna

Europska unija je pozitivna stvar, daje mogučnost napredovanja zemljama koje su slabije razvijene. Ima niz pozitivnih stvari, mogućnosti zapošljavanja, razmjena inovacija, ideja pa čak i ta financijska pomoć koja ide kroz kohezijsku politiku. Za mene je to nešto najbolje što se našoj državi nakon osamostaljenja moglo se dogoditi jer evo vidimo i sami sada na primjerima potresa i svega i naprimjer sada ovoga cjepiva. Sama ova

velika Europska unija ne može u cijelosti

opskrbiti svoje. Možemo tek zamisliti kako bi bilo da mi kao mala jedna država nismo članica tako jedne velike ove zajednice. Isto tako 2005. godine počeli primjenjivati određene zakone što se pokazalo sada izuzetno važnim u potresu u Petrinji i Sisku. Tako da sve ono što nam se dobro dešava smo preuzeli zbog toga što smo morali postati članica ove Europske unije. Iz tog razloga da nismo članica Europske unije mislim da bi nam trebalo duži period dok bi mi uspjeli sve te zakonske akte nekako samostalno usvojiti. To je više nekakvo jedinstveno tržište, mogućnosti života i rada u bilo kojoj od članica, prodaja roba i pružanje usluga. 4.2. Kohezijska politika - korisna politika vidljivih rezultata ili „tigar na papiru“? a) Mladi Diskusija je pokazala kako većina sudionika nije informirana o kohezijskoj politici i njenoj svrsi. Isto tako rasprava je pokazala kako postoji tek određeno površno povezivanje kohezijske politike na razini pukog povlačenja sredstava iz fondova Europske unije dok je sam smisao kohezijske politike nepoznanica. Dok dio sudionika „vidi“ kohezijsku politiku oko sebe kroz izgrađene škole, projekte udruga ili obnovljene ceste drugi dio sudionika nema jasno definira odnos je li kohezijska politika korisna politika koja se vidljivo provodi u Hrvatskoj ili je to samo niz lijepo sastavljenih rečenica. 14


Što se tiče tih projekata, znam da se tu isto svašta radi, neki dogovori, pregovori, malo u džep, mislim, to je to. Znam da ovdje neke udruge iskorištavaju te neke EU fondove tako da mislim da to funkcionira i mislim da se dosta ljudi i prijavljuje na to. Raspiše se natječaj, pa sada tko se prijavi, tko upadne, ovisi. Općenito moje mišljenje o tome svemu je da OK, postoji, vidi se, ali mislim da ono, debelo premalo s obzirom da postoje podaci, statistike kako druge države s tim upravljaju, kako druge države to iskorištavaju, uvjeren sam da ni približno dobro nije iskorišten potencijal toga. b) Udruge Sudionici iz skupine udruga dobro su upoznati s kohezijskom politikom. Podržavaju kao takvu svrhu kohezijske politike. Diskusija nije otkrila negativne konotacije niti konkretne prigovore na kohezijsku politiku već je utvrđen isključivo negativan doživljaj na način kako Hrvatska odnosno jedinice lokalne i regionalne samouprave koriste mogućnosti koje im pružaju fondovi Europske unije. Smatraju kako Hrvatska kohezijsku politiku provodi manjkavo te da značajniji učinci nisu vidljivi u ovom trenutku. Međutim, svi smo svjedoci i preko televizije i preko novina da ljudi dobiju poticaj od Europske unije, a nemaju ni jedan kvadratni metar zemlje. Znači da je opet greška kod nas s vrha jer mi u Dalmaciji kažemo da riba smrdi od glave, a ne od repa. Mislim da je ona apsolutno korisna i apsolutno dobro zamišljena, ali u nas se ona iz određenih razloga ne provodi. E sada kako se ona provodi ovisi o lokalnim projektima, a lokalni projekti ovise o lokalnim strategijama. Kod nas su lokalni projekti često politički potaknuti umjesto da su potaknuti stvarnom potrebom zajednice.

15


Ta ideja je po meni jako dobra, ali provedba te ideje je nažalost ispolitizirana i nema transparentnosti, jednostavno na taj način se gubi povjerenje ljudi da to stvarno funkcionira, ali greška je opet i u ovom slučaju na našoj strani. Dobro je zamišljena, ali ta sama realizacija ipak nije tako dobra. Mislim da je ona apsolutno korisna i apsolutno dobro zamišljena, ali u nas se ona iz određenih razloga ne provodi. Sad kad su došli izbori, sad ta dvorana koja je koštala 7 milijuna, sad košta 20 milijuna jer je treba pogurati jer su lokalni izbori. To je ta kohezija koja ubija nas.

c) Tvrtke Sudionici iz skupine tvrtki ističu kako su vidljivi određeni učinci provedbe kohezijske politike, iako spontano ne navode neke konkretne učinke. Željeni im učinci poput primjerice utjecaja projekata na zapošljavanje nisu poznati, iako bi to voljeli znati. Značajnije učinke kohezijske politike tek očekuju jer je prvo financijsko razdoblje doživljeno kao učenje i uhodavanje. Ističu kako je u samim počecima instrumentaliziranja kohezijske politike u Hrvatskoj, a i Šibensko-kninskoj županiji bilo mnogo problema zbog, kako kažu, birokratskih prepreka, loše pripremljenih programa i nedovoljne kompetencije. U jednom izdvojenom slučaju, sudionika je bila vrlo kritična prema kohezijskoj politici na način da ju je negativno povezala s podjelom RH na statističke regije. Istaknula je među ostalim kako je problem u realizaciji stvorila i činjenica da je Hrvatska bila podijeljenja u dvije statističke regije što je stvorilo pak praktični problem u povlačenju sredstava za one kojima sredstva uistinu trebaju i pritom navela primjer Slavonije. A problem prošlegodišnjeg razdoblja je bio što je ta karta bila podijeljena na svega dvije regije u Hrvatskoj. Tako je npr. Slavonija koja je ajmo reći katastrofalno razvijena, mislim da je na nekakvih 30% prosjeka EU, spala na grad Zagreb koji je preko 100% prosjeka i zato je imala na raspolaganju ajmo reći budžet, tj. intenzitet tih potpora jednako kao firme u Zagrebu. Zato po meni je to bila jedna loša politika i mislim da je zato jako puno ljudi egzodus napravilo iz 16


Slavonije i sada je pitanje hoće li ova nova politika uspjeti vratiti ljude tamo i firme. Bilo je puno problema kod nas sa upravo tim, birokracijama, početne nepažnje države u pripremi projekata, ali to se polako sve sređuje. Sada baš razmišljam što je financirano, što je vidljivo, što je napravilo taj neki značajan utjecaj da se promijenilo, ali meni se sada čini da u ovom prošlom programskom razdoblju bilo više baš vjetar u leđa za naredno razdoblje, da se razmišlja o značajnijem razvoju.

d) Jednice lokalne samouprave Među sudionicima iz jedinica lokalne samouprave kao i među sudionicima iz skupine tvrtki prevladava mišljenje kako je teško vidjeti konkretne učinke u ovom trenutku i da se oni tek trebaju vidjeti u narednom razdoblju. Svi sudionici ističu kako je mnogo projekata financirano i kako su neke jedinice lokalne samouprave povukle sredstva za projekte koje vjerojatno nikada ne bi mogle samostalno financirati iz vlastitih proračuna. Podržavaju ideju kohezijske politike, iako dio sudionika sumnja u ostvarivost ideje skladnog razvoja jer iz ovog što se trenutno može vidjeti u Hrvatskoj, neki napreduju, a neki stagniraju. Ističu kako provedbu kohezijske politike opterećuju i neriješeni imovinsko-pravni odnosi u lokalnim sredinama, nejasna nacionalna politika, funkcioniranje nadležnih ministarstava pa i utjecaj veza i lobiranja. Mislim da je vidljivo, po pitanju recimo grada Šibenika koji je povukao milijardu eura ili kn EU projekata što nikada ne bi realizirao pogotovo ne u zadnjih 5 godina koliko je realizirano. Imamo projekt aglomeracije koji još nije u provedbi (ići će na oko 200 mil.kn), možemo reći da smo to realizirali ali to će krenuti kroz 1 do 2 godine. Taj novac nema šanse da bi sami imali i da bi dobili kanalizaciju. Smatram da je ideja kohezijske politike u redu i da je to ozbiljna ideja, a koliko se ona provodi u Hrvatskoj to je pitanje. Kao što je kolega rekao da nije EU 17


fondova i kohezijske politike naš grad nikada ne bi uprihodovao 50 mil. kn, od čega je 85% bespovratnih EU sredstava. Dosta toga od infrastrukture se nikada bez tog novca ne bi moglo realizirati da nije europskih projekata. Međutim, koliko je ona ujednačena samo na nivou RH mislim da nije jednako dostupna. Čini mi se da se mi na ruralnom području moramo puno više izboriti za ta europska sredstva, posebno Dalmatinska zagora. Ja uvijek kažem sa smo mi tu uvijek zapostavljeni ali to je možda više naša državna politika nego kohezijska politika U svakom slučaju smatram da je kohezijska politika pozitivna i da se ona provodi tu na području RH, možda još ne dovoljno koliko bi trebalo, ali se provodi. Ta ideja ukupnog i skladnog razvoja i izjednačavanja gospodarskih i socijalnih nejednakosti opet je stvar individualnog karaktera. Ovisna je o dovitljivosti, znanju, umješnosti, lobiranju pojedinaca i složila bi se sa kolegicom da su zapravo pojedini dijelovi RH opet ostali u nekom zapučku dok drugi i dalje rapidno napreduju - nejednakost razvoja. Možda bi državna politika trebala utjecati na pametniju raspodjelu tih sredstava iz EU fondova. Iako to je opet, poučeni iskustvom, uvjetovano lobiranjem i vezama. Iako u samoj formulaciji kohezijske politike i u većini formulacija tih dokumenata i projekata imaju jako puno ispraznih fraza koje se stalno koriste i recikliraju, mislim da će se učinak tek vidjeti. Četiri godine koliko Hrvatska koristi strukturne fondove nije predugo razdoblje da bi se moga o vidjeti neki stvarni, veliki učinak. Finacirano je jako puno velikih i lijepih projekata, financirano je još više stvarno beskorisnih projekata, ali iz svega toga se dugoročno pokaže da izađe nešto korisno i da se zapravo ostvari cilj. Na nekim primjerima je puno vidljivije da ta kohezijska politika funkcionira međutim ako je to i zamišljeno idealistički i planiralo se provoditi idealistički i opet to kad dođe u ruke hrvatske vlade i naših ministarstava to se opet nekako uspije.

e) Savjetnici za fondove EU Sudionici iz skupine savjetnika za EU fondove ističu kako je smisao kohezijske politike neupitan iako dio sudionika dvoji u trenutnu opipljivost učinaka kohezijske politike. Drugi pak smatraju da postoje jasni učinci kao što je obnova komunalne infrastrukture 18


o pojedinim gradovima i općinama, izgradnja vrtića, obnova cesta i sl. Ona, prema njima, svoj smisao osobito osnažuje u manjim, financijski slabim sredinama. Ističu kako postoje brojna unutarnja ograničenja te kako je početak primjene kohezijske politike bio pun pogrešaka i neznanja. Jedan sudionik ističe i problem pasivnog i neprilagodljivog mentaliteta stanovništva. Kohezijska politika je prilika, a na nama je da se prilagodimo, naučimo i iskoristimo barem dio prilika koje se pružaju. Kohezijska politika potiče razvoj tih nekih manjih sredina koje su slabije razvijenije. Volim istaknuti da su to sredstva od naše države koja smo mi platitli Europskoj uniji kroz članarinu i da su nekako na neki kvalitetan i pametan način raspodjeljena. Ne moramo gledati samo projekete kroz zaposlenje već da je kroz te projekte potrebno tiskati neki materijal i ugovoriti usluge. Tako da je to cijeli jedan pozitivan ovaj aspekt za tu neku zajednicu kroz koji se taj neki projekt provodi. Kako god da se okrene ima koristi ali isto ne baš previše koristi. Rekla bih da najveći doprinos vidim na infrastukturnim projektima, projektima energetike, cesta i slično.

4.3. Važnost kohezijske za Hrvatsku i Šibensko-kninsku županiju a) Udruge Sudionici se slažu da je važnost kohezijske politike neupitna za sve u Hrvatskoj, ali najvažnije je pitanje njene provedbe koju trenutno dovode u pitanje i u Šibenskokninskoj županiji. Naglašavaju da sama definirana politika praktički ne znači mnogo ako nemamo projekte, ako nemamo jasne ciljeve i ako gledamo na „kratke staze“ što je trenutno slučaj u Hrvatskoj. S druge strane, smatraju da „običnom“ čovjeku kohezijska politika u ovom trenutku ne znači mnogo jer uopće ne zna o čemu je riječ. Ja osobno mislim da je politika često pokretač nekih razvojnih projekata.

19


Tu govorimo prije svega o ovim velikim infrastrukturnim projektima koji često ne prate, rast populacije, demografske politike i tako dalje. Tako da ja mislim da Hrvatska ne razumije taj dio, više se krpaju rupe u proračunu, umjesto da se gleda jedno od načela dodane vrijednosti. Važna je, ali kod nas sve funkcionira od izbora do izbora, to je ono najgore što se događa. Mi moramo imati svoje projekte koje bi mi proveli, koje ćemo mi provesti uz europska sredstva samo brže. Trebala bi biti važna, ali koliko je običan čovjek uopće upoznat sa terminima. Pitajte ljude na ulici šta to znači - nemaju pojma.

b) Tvrtke Sudionici kohezijsku politiku smatraju važnom za Hrvatsku i Šibensko-kninsku županiju jer prije svega ima potencijal stvaranja radnih mjesta. Ujedno se ističe i važnost kohezijske politike za manje i financijski slabije jedinice lokalne samouprave koje većinu projekata, bez potpore EU, ne bi mogle realizirati. Fondovi kao instrument provedbe kohezijske prilike predstavljaju priliku. Stav je kako mikro i male tvrtke premalo koriste mogućnosti EU fondova, no pitanje je istovremeno imaju li potrebnih kapaciteta za projekte. Jednostavno ovim projektima se stvaraju radna mjesta koja su ja bih rekao malo trajnija zato što svako radno mjesto temeljem projekta koji je sufinanciran od strane EU zahtijeva i ispunjenje nekih ciljeva i pokazatelja koji su trajniji. Pa to je zaista važno i donosi više koristi, osobito za male i srednje općina koje nemaju veliki kapacitet za provođenje projekata.

20


c) Jedinice lokalne samouprave Bez obzira na brojne poteškoće kohezijska politika smatra se važnom. Sudionici su svjesni kako mnogih infrastrukturnih projekata ne bi ni bilo da nisu financirani kroz EU fondove u okviru kohezijske politike. Smatraju da će porastom kompetencija prijavitelji u budućnosti imati priliku značajnije iskoristiti mogućnosti financiranja. Prve dvije godine nismo mogli nigdje aplicirati jer nismo imali riješene imovinsko pravne odnose, a to i dalje traje i traje. Kao što sam rekao netko je imao šansu, vidio je da mu je to jedina šansa da nešto dobije, bez toga mi u malim sredinama bez toga ne bi imali ništa, ne bi dobili 2 vrtića, ne bi imali dom za umiroljenike, ne bi mogli završiti dvoranu i još mnoge sruge stvari si ne bi mogli osigurati i evo to smo sada uglavnom napravili. Građani tvrde da se stalno priča o tim projektima, ali da ne vide koristi od toga. Međutim treba priznati da smo nekako mlada administracija u svemu tome. Prije je to bilo nabrzaka, idemo se prijaviti iako nismo imali riješene imovinsko pravne odnose, pa onda prijavimo i tek naknadno riješavamo, odnosno riješit ćemo ako dobijemo. Zatim dobijemo ugovor i tek onda riješavamo imovinsko pravne odnose, uglavnom teške zavrzlame i petljancije. Međutim ipak se tu nešto i vidi, recimo biciklističko pješačke staze, uz sve te staze niču seoska domaćinstva, kuće za odmor i time se svakako dobiva nekakva dodana vrijednost. Onda imamo socijalne projekte, zapošljavamo žene, imamo programe osposobljavanja pa ljudi nakon toga možda lakše pronađu posao. Osposobili smo 6 asistenata za rad s djecom sa poteškoćama u razvoju i oni su sada na početku školske godien pronašli posao baš u toj struci. Onda smo educirali voditelje EU projekata pa vidite te mlade ljude po tim udrugama. Uglavnom nešto se dešava i nekakve koristi ima od toga. Važno je, zar ne? d) Savjetnici za fondove EU Niti jedan sudionik nema dvojbu oko važnosti kohezijske politike za cijelu Hrvatsku i to pogotovu u regijama u kojima postoje velike razvojne razlike između županija, gradova i općina. Na fondove EU gleda se kao na mogućnost jačanja gospodarskih i društvenih kapaciteta. 21


S obzirom da sam u NN gradu moram priznat da nismo provodili koheziju odnosno da nismo imali priliku za provođenje kohezijske politike. Mislim da nebi imali ni financijska sredstva koja bi nam omogućila zapravo ovakav razvoj koji smo i napravili, zapravo najveći nakon domovinskog rata s obzirom na situaciju. Ono što mislim općenito za kohezijsku politiku da to stvarno ovisi o svima nama. Ovisi o javnom sektoru i privatnom sektoru, svakom pojedincu i društvu u cjelini. Tako da vam kažem to je stvarno stvar menataliteta i nekih osobnih ambicija. Mislim dobili smo jednu izuzetnu priliku za razvoj, možda u početku to nije dobro išlo jer se ni sami nismo znali snaći u tome. Ali mislim da imamo super priliku i nadam se da će za ovu perspektivu kohezijska politika biti još bolja nego što je bila. Naravno da je važna kad ima jako puno sredina koje nisu dovoljno razvijene kao neke druge sredine kao naprimjer Zagreb ili Istra. Tako imamo i manje sredine u našoj županiji u odnosu na Šibenik. Volim gledati stvari iz dvije perspektive, nekako je razumno i normalno kad poduzetnici ne žele u okolici Drniša ili negdje drugdje otvoriti neke velike pogone jer im primjerice nije blizu autoput. S druge strane, imate Zagreb koji je središte gdje se odvijaju sva ostala središnja zbivanja i normalno da takve firme žele biti tamo. Zbog toga se nekako sele mlađi ljudi itd. Kohezijska politika je važna, a „najbrži prst“ kod prijave projekata svakako nije praksa koja tome ide u prilog.

4.4. Prednosti i nedostaci financiranja projekata iz EU fondova iz perspektive prijavitelja projekata Stav je sudionika svih skupina kako je kriterij „najbržeg prsta“ tijekom prijave apsolutno neprihvatljiv i skandalozan kao kriterij kojim se odlučuje o prihvaćanju ili neprihvaćanju projekta.

22


a) Mladi Većina sudionika na tragu nepoznavanja kohezijske politike i EU fondova nema jasno formirane stavove o prednostima i nedostacima financiranja projekata iz EU fondova iz perspektive prijavitelja projekata. Manji dio sudionika ističe mogućnost financiranja značajnih infrastrukturnih projekata kao što je izgradnja škola, vrtića prometnica. U nekim slučajevima dio sudionika kao prednost financiranja projekata iz EU fondova navodi „lakše“ otvaranje obrta i poticaje za samozapošljavanje. Dio sudionika navodi problem hrvatske administracije, ali i zahtjevnost postupka povlačenja sredstava iz EU fondova. Za početak mislim da je problem administracija jer u Hrvatskoj općenito birokracija nije jača strana, a naročito mi ni nismo navikli da bude sve po p.s-u. Svake godine povećavaju se neke obveze koje moraš ispuniti da ne bi morao vratiti ta namjenska sredstva tako da ne znam do kuda će to ići, ali počinje već gubiti smisao. Uvijek je tu za nekog rođaka. Dosta obvezuju, nije džabe, da se to tako kaže. b) Udruge Sudionici konsezualno ističu kako se time omogućuju projekti za koje mnoge lokalne sredine ne bi imale novca. Projektima se rješavaju konkretni problemi lokalnih sredina na korist svih društvenih skupina. Osim poželjnog financiranja projekata kao takvog korist je i paralelno educiranje i stjecanje iskustva svih prijavitelja koje će biti iznimno važno u narednom financijskom razdoblju. Na mikro razini takvo financiranje doprinosi razvoju novih usluga, podizanju zaposlenosti te profesionalizaciji. S druge strane kao nedostatke ističu visoku razinu birokratiziranosti i nespremnosti hrvatskih institucija i kompleksnost cijelog postupka od pripreme do realizacije projekta. Nema, kažu, apriorno nikakvih nedostataka u ideji financiranja projekata kroz fondove već je problem nacionalna i lokalna operacionalizacija. Omogućili smo im nešto što prije nismo mogli. 23


Jedna je strana što smo mogli zaposliti jako dobar broj ljudi na tim projektima, mladih ljudi. Drugo, kroz te projekte dosta su se ljudi educirali tako da oni mogu kasnije nastaviti rad u udruzi i sve što se tiče tog nekog rada u civilnom društvu, ubacivati neke svoje ideje, pisati neke nove projekte, učiti se kako se to radi, to su one najveće vrijednosti koje nam je ova cijela linija dala. A kroz te dvije godine možemo strašno nešto puno naučiti i doći u jednu poziciju. Dio sudionika složio se s primjedbom jednog sudionika koji smatra da je mnogim prijaviteljima problem što nemaju vlastiti novac koji bi im omogućio „natjecanje“ za europske novce. Visoka razina administrativnih zahtjeva je nevjerojatna, a onda posebna stvar je i neobjavljivanje natječaja. Jel vi znate da na stranicama Ministarstva socijalne skrbi, sad više zaboravljam kako se zove, još uvijek kada stisnete na natječaj koji će se objaviti sljedeće godine još uvijek stoji indikacija natječaja za 2015. godinu. U svakom slučaju što su uspjeli naši ljudi napraviti od tih EU fondova, mislim da bi rijetko tko to uspio, svaka im čast. Administriranje svaka tri mjeseca, i svaka tri mjeseca mi s luđacima imamo posla, ali nisu to ljudi luđaci, ljude se zaposle onda i stalno ih mijenjaju, stalno ih moramo upoznavat šta se novo događa. Dok je u Europi dva puta godišnje izvještavanje, a kod nas četiri puta godišnje.

c) Tvrtke Kao i slučaju sudionika iz skupine udruga, svi su složni da mnogih projekata ne bi bilo bez sredstava iz fondova EU. Prema njihovim riječima financiranjem se stvaraju preduvjeti za daljnji razvoj jer za taj je razvoj nužan i novi objekt, nova tehnologija i ljudi koji će u konačnici stvarati nešto novo što možda i prije nije postojalo. Takvo sufinanciranje omogućuje brži povrat investicije te snažniju konkurentnost tvrtki u konačnici. 24


Zanimljiv je i komentar jednog sudionika koji kaže da takva mogućnost financiranja na neki način tjera poduzetnika na ulaganje koje se u suprotnom ne bi dogodilo i to ne samo zbog nedostatka vlastitih sredstava već i kao svojevrsni poticaj da budeš poduzetniji nego ranije. Ističe kako postoji i još jedna važna i pozitivna dimenzija, a to je „kultura“ planiranja na duži rok koja u našim krajevima nije baš uobičajena praksa.

Pa mislim da je neki najbolji dio iz mog iskustva je to investiranje u kapitalnu imovinu, investiranje u neki novi stroj, u neku novu tehnologiju, objekt te otvaranje radnih mjesta. Po meni dobra strana je što ponekad omogući ili potakne poduzetnika da uloži u nešto što možda ne bi napravio zbog nedostatka sredstava. Čak nije nužno nedostatak sredstava nego ih ovo ohrabri ili potakne na naprave neki iskorak koji možda ne bi napravio. Meni se čini da je ovdje najveća vrijednost taj poticaj da napraviš taj neki korak naprijed. Dobra strana je definitivno ako firma dobije besplatna sredstva, ima brži povrat na kapital i ono što je možda i ključno je opet nekakva konkurentnost. Kao i u slučaju predstavnika udruga, tako i predstavnici tvrtki ističu kako nije problem koncept financiranja kroz fondove već je problem u lokalnim okolnostima koji kompletan proces pripreme, prijave i realizacije projekta čine vremenski i financijski kompleksnijim. Sve se pak događa, kako kažu, u okolnostima koje nisu predvidive. Jedna negativnost, svima neprihvatljiva, jest i odlučivanje prema principu „najbržeg prsta“. I kada se objave određeni termini, planovi, objave natječaji, to kasni i ne zna se uopće koliko i kada će biti objavljeno - to je broj 1. Broj 2 - čak i nakon što predate neke projekte, opet ne znate koliko će trajati da ti projekti budu odobreni, a u tom razdoblju se svašta može promijeniti s obzirom da se tržište brzo mijenja. Broj 3 - kada već provodite te projekte opet dolazi do velikih problema u administraciji zbog nekih trvijalnih stvari. Evo imamo primjer da zbog 6 riječi se

25


rade financijske korekcije od 25%, pa sada računajte na milijun eura, 25% je jako puno ispada, a nismo ih planirali. Upravo je nevjerojatno da natječaji koji koštaju milijardu kuna idu na "najbrži prst".. Ja sam pisao 6 mjeseci, to je najgori projekt koji sam ikada radio, najkompliciraniji, s 3, 4 partnera i imam 34 boda i skoro nisam dobio projekt jer sam se javio 140. u sedmoj sekundi. U Mađarskoj gdje sam ja radio nešto slično, samo su bodovi bitni. d) Jedinice lokalne samouprave Kao i slučaju predstavnika udruga i tvrtki jedinstveni je stav da financiranje kroz EU fondove osim malih projekata omogućuje velike miljunske projekte koji su od velikog značaja za jedinice lokalne samouprave. Podržava se ideja financiranja kroz fondove. Realizaciju, kažu, opterećuje i neiskustvo jedinica lokalne samouprave u radu s kompleksnim projektima, kadrovska potkapacitiranost i neriješeni imovinsko-pravni odnosi. Ističu kako je ovih nekoliko godina donijelo mnogo iskustva i znanja što će se osjetiti u narednom razdoblju kada se očekuju plodonosniji rezultati, iako je neupitno da se i dosad „povuklo“ mnogo novca za projekte komunalne infrastrukture. e) Savjetnici za EU fondove Savjetnici za EU fondove istaknuli su sljedeće prednosti: financiranje inovacija (bez obzira na uspjeh ili neuspjeh), zapošljavanje, financiranje projekata koji su usmjereni na ranjive skupine te općenito korištenje usluga brojnih malih tvrki ili obrta tijekom pripreme ili realizacije EU projekta. Kao i sudionici iz drugih skupina (tvrtke, udruge, j.l.s) potvrđuju kako se financiranjem kroz EU fondove omogućuje mnoge projekte koji se vjerojatno ne bi mogli financirati kroz nacionalni proračun, a osobito kroz proračune jedinica lokalne samouprave. Kao nedostatke istaknuli su dugotrajnu i kompleksnu administraciju projekata, nedovoljno kvalitetan rad nacionalnih posredničkih tijela, preveliku usmjerenost na formu na uštrb rezultata, nerealna očekivanja egzaktnog planiranja troškova te problem da su savjetnici za EU fondove uključeni u ocjenjivanje projekata, a onda će možda sudjelovati u realizaciji nekih od tih odobrenih projekata, što se smatra apsolutno neprihvatljivim. 26


Neshvatljivo je koliko to treba biti u lipu točno. Ja recimo ocjenjujem projekte za Europsku Komisiju i tamo je malo drugačije. Više je, veći je naglasak na rezultatu nego na onoj zadnjoj proceduri za koju ćes na kraju imati problem ako nije baš ovako kako je trebalo biti. Meni to jako smeta. Za vrijeme kad se piše neki projekt zbilja ne možeš toliko detaljno sve procijeniti, a onda ne da nema mogućnosti ispravljanja nego je problem za svakim ispravljanjem nakdnadno. To puno ljudi uzima kao preveliku komplikaciju. Toliko komplicirano i toliko dugo traju ti neki postupci da bi pogotovo privatni ulagatelji već neku takvu investiciju 6 puta sami proveli. To bi ja rekla kao najveći problem. Dosta se dugo čeka od trenutka prijave projekta do početka provedbe. Bilo je natječaja gdje se čekalo po 6 mjeseci za administrativnu provjeru, a provedba projekta je počela dvije godine nakon početka prijave. Zna se na koji se natječaj odnosi tako da je to loša strana financiranja. A prije je bila loša strana što su puno više tražili papirologije doduše traže i danas ovisno koje je posredničko tijelo. Znaju zakomplicirati te dodatne stvari što nebi trebali raditi.

4.5. Iskustva pojedinih skupina prijavitelja vezano iz prijavu, pripremu i provedbu projekata financiranih iz fondova EU Sudionici iz udruga, tvrtki, jedinica lokalne samouprave te savjetnici dijele vrlo slična promišljanja kad je u pitanja opća ocjena koliko su se prijavitelji snašli u povlačenju sredstava iz fondova EU. Projekti se, kažu, događaju i to je vidljivo. Jel se iskoristio maksimum, vjerojatno i nije, no nije najvažnija količina ugovora već neka dugoročna promišljanja što prema mišljenju sudionika nedostaje u Hrvatskoj. Prevladava mišljenje kako su se jedinice lokalne samouprave i udruge možda i najbolje snašle dok je među poduzetnicima to nešto slabije, iako „odgovornost“ za to nije isključivo na strani poduzetnika. Ističu, kako je s druge strane mnogo novca apriorno usmjereno prema javnom sektoru u odnosu na privatni sektor koji nije imao mnogo „prilika“. Pitanje je i, kažu, koliko poduzetnika uopće ima resurse (kadrovske, vremenske i financijske) za takvu vrstu projekata. Uz spomenuto imaju prigovor kako su nedovoljno medijski promovirane mogućnosti za poduzetnike. 27


Dio sudionika dvoji u jednaku dostupnost sredstava svima. Smatraju da male tvrtke jednostavno nemaju dovoljno kapaciteta za realizaciju takvih projekata kao što to imaju velike tvrtke, barem na način kako je sve trenutno postavljeno. Iskreno, nekako mi se čini da je Šibenik u zadnje vrijeme baš odskočio po tom pitanju. Imam osjećaj da su zapravo gotovo sve općine i gradovi nekako se trgnuli što se toga tiče i pokrenuli i da privlače stvarno, povlače dosta sredstava. Provode projekte masovno, znači zaista imam osjećaj da su se svi jako angažirali oko toga. [predstavnik jedinice lokalne samouprave] EU projekti su napravljeni za one koji bi to napravili i bez EU sredstava, ali ovako će to napraviti lakše. [predstavnik tvrtke] Mislim da se lokalna samouprava dobro snašla po pitanju financiranja projekata iz Europskih fondova. S druge strane, mislim da na razini Šibensko-kninske županije poduzetnici nisu dovoljno izvukli sredstva i to zbog nepostojanja dovoljnog broja natječaja, loših prijašnjih iskustava („odustali su“) i proceduralnih čekanja prilikom ocjenjivanja projekata. Prema njima, na nivou Hrvatske nije dovoljno promoviran natječaj za poduzetnike odnosno privatni sektor. Udruge su dosta dobro izvukle sredstva iako jedna stavka koja je bitna, sport, nije bilo dovoljno natječaja. [savjetnik za EU fondove] Pa ja moram priznati da moram pohvaliti od srca svakog tko uspije na kraju privući neka sredstva jer meni se taj proces čini dosta sizifovski, plus neizvjestan ishod. [predstavnik Udruge]

Zašto se ne povlači više sredstava - zašto „nismo“ efikasniji? Sudionici iz skupine udruga ističu sljedeće razloge: 

Već je opće poznato da je proces dugotrajan i neizvjestan mnogi niti ne žele pokušati

Kašnjenje natječaja

Neinformiranost o natječajima

Loš rad institucija 28


Preveliki utjecaj politike

Nekompetentnost službenika

Dugotrajnost i kompliciranost postupka

Sudionici iz skupine tvrtki ističu sljedeće razloge neefikasnosti: 

Nuređeni Imovinsko-pravni odnosi

Natjecanje za „europske“ novce znači preuzimanje i velikog financijskog rizika

Visoka cijena novca na bankarskom tržištu

Potkapacitiranost službenika (broj ljudi, znanje ljudi) u provedbenim tijelima

Dugotrajnost i kompliciranost postupka

Sudionici iz skupine jedinica lokalne samouprave ističu sljedeće razloge neefikasnosti: 

Glomazna administracija postupka i prenormiranost

Loša iskustva zbog kojih neki prijavitelji odustaju

Sudionici iz skupine savjetnika za EU fondove ističu sljedeće razloge neefikasnosti: 

Izostanak strateškog planiranja kod poduzetnika

Pesimizam - „Ma ništa neće biti od toga“

Loša iskustva zbog koji neki prijavitelji odustaju

Potkapacitiranost službenika (broj ljudi, znanje ljudi) u institucijama

Nemotiviranost službenika nerijetko povezana s niskim plaćama

Nedostatak projektnih ideja kod prijavitelja – nerijetko ih očekuju od savjetnika za EU fondove

Kašnjenje natječaja

Dugotrajnost i kompliciranost postupka

29


Koje su probleme tijekom pripreme i prijave projekata istaknule pojedine skupine prijavitelja? a) Savjetnici za EU fondove 

Odustajanje prijavitelja u tijeku priprema projekta za koju su se već utrošila sredstva i vrijeme

Previsoka očekivanja i nestrpljivost prijavitelja

Izostanak projektne ideje prijavitelja

Neinformiranost prijavitelja

Revidiranje projekata zbog neadekvatne pripreme koju su prethodno radile treće osobe

Kompleksna projektna dokumentacija

Tekuće financiranje

Neprihvatljivost kriterija „najbržeg prsta“ kod prijave natječaja

b) Udruge 

Odbijanje projekta zbog administrativnih sitnica bez mogućnosti dopune

Preopsežne upute za prijavitelje

Predugo čekanje na odluku o izboru projekta

Neprihvatljivost kriterija „najbržeg prsta“ kod prijave natječaja

Tekuće financiranje

c) Tvrtke 

Loša komunikacija sa službenicima institucija

Predugo čekanje odgovora na upit institucija

Nejasni pozivi na natječaj

Nemogućnost praćenja preostalog proračuna natječaja u realnom vremenu što otežava odluku prijaviti se ili ne prijaviti se

Otežano planiranje zbog kašnjenja natječaja

Neprihvatljivost kriterija „najbržeg prsta“ kod prijave natječaja

Tekuće financiranje

30


d) Jedinice lokalne samouprave 

Nerješeni imovinsko-pravi odnosi osobito zemljišta u vlasništvu j.l.s.-a

Skupa projektno-planska dokumentacija

Korekcije prostornih planova i vrijeme koje ta aktivnost zahtjeva

Sporo izdavanje dozvola

Sporo odlučivanje j.l.s.-a

Upitna kadrovski kapaciteti institucija uz veliku fluktuaciju kadrova

Ograničenost proračuna j.l.s-a

Problem kriterija indeksa razvijenosti koji diskvalificira („snažni poduzetnički sektor, slabi kapaciteti općine = diskvalifikacija“)

Neprihvatljivost kriterija „najbržeg prsta“ kod prijave natječaja

Koje su probleme tijekom realizacije projekata istaknuli pojedine skupine prijavitelja? a) Savjetnici za EU fondove 

Neinformiranost prijavitelja

Kompliciran postupak nabave

Komplicirano pravdanje troškove i prateća papirologija

Nestrpljivost prijavitelja

Veće inzistiranje posredničkih tijela na masi administrativnih kriterija nego na rezultatima

Penalizacija i „padanje na sitnicama“ b) Udruge

Kašnjenje isplaćivanja sredstava

Loša komunikacija i suradnja s institucijama

Zakašnjele edukacije c) Tvrtke

Upravljanje troškovima

Postupak nabave (tvrtke koje nemaju nikakvo iskustvo s nabavom) 31


Financijske korekcije zbog „sitnica“

Kašnjenje isplaćivanja sredstava d) Jedinice lokalne samouprave

Kašnjenje isplaćivanja sredstava

Osjećaj da „morate dokazivati da niste lopovi i da niste kriminalci“

Trivijalne i apsurdne provjere institucija

Zahtjev da tražimo više ponuda za banalnu nabavu (npr.„kupnja Coca-cole“)

Rast cijena građevinskih radova

4.6. Vrsta potrebne podrške tijekom svih projektnih faza a) Udruge Jedan dio sudionika ističe potrebu suradnje sa savjetnicima za EU fondove i to ponajviše oko razumijevanja poziva, upita i zahtjeva za nadoknadom sredstava dok ih drugi dio radi samostalno. Oni koji rade samostalno „vole imati kontrolu“ u svim fazama. Ugovaranje usluga savjetnika u pojedinim fazama, otvara im vrijeme za bavljenje samim sadržajem projekta Znači radimo samo projekt, radimo samo njegov sadržaj, radimo samo s ljudima i sve ove tehničke stvari, račune i gluposti sve damo tamo konzultantu neka slaže tamo za ZNS i to je to. Za nas bi bilo, recimo konzultant je dobro upoznat s pozivom i s uputama, pa se recimo mi možemo projektom. b) Tvrtke Jedinstven je stav kako je ugovaranje usluga savjetnika poželjno i pojedinim dijelovima procesa nužno jer su procesi prekomplicirani za one koji nemaju iskustva s EU fondovima. Poželjna je pomoć kod planiranja projekta, budžeta, razumijevanja administrativno-tehničkih detalja, pomoć oko pojašnjenja na brojna pitanja institucija, zahtjeva za nadoknadom sredstava, nabavom i dr. Kako su greške i korekcije „vrlo

32


skupe“, a činjenica je da dobar savjetnik manje griješi u svim fazama nego zaposlenik tvrtke koji ima malo ili nikakvo iskustvo s EU fondovima. Pa firme se jako teško snalaze, netko to nema iskustvo u tome, ja mislim da neki zahtjevniji natječaj ni ne može sam pripremiti. Tako da u principu tko god nema iskustva, ne može po meni to raditi, a čak i da ima iskustva, mislim koliko je tu toga što treba unaprijed budžetirat, troškovno dobro odraditi, posložiti projekt da kasnije u provedbi imate što manje problema. Dobar savjetnik to može pomoći u svemu tome. Dakle ne treba puno pametovati, onaj tko se bavi proizvodnjom i poljoprivredom najbolje mu je uzeti nekakvog savjetnika za ključne stvari, pa možeš ga iz projekta platiti. U čemu je problem da uzemeš nekog da ti pripremi prije nego to sve krene, većina takvih projekata i prođe, kada ti ga neki ozbiljni savjetnik radi i ne napraviš greške kao što kada to radiš sam. To treba biti neki dobar spoj, taj savjetnik je po mojem mišljenju neka administrativna pomoć, netko tko ima iskustvo, zna naučene lekcije, zna čitati taj jezik i to, ali bez dobre projektne ideje, poslovne ideje, tehnologije koja je tu, nema ničeg. c) Jedinice lokalne samouprave S jedne strane smatra se kako savjetnici nisu nužni za tzv. jednostavnije projekte dok su za neke specijalizirane (npr. sanacija odlagališta) nužni jer je riječ o vrlo specifičnim temama. Većina sudionika je istaknula kako prijave uglavnom rade sami iako ponekad uzmu savjetnika za provjeru formalne ispravnosti. Češći je slučaj da je potrebna pomoć u realizaciji, upravljanju projektom. Neki su imali i loša iskustva s nekvalitetnim radom savjetnika. Ja gledam na te fondove, uspoređujem ih sa muzikom, vi znate note, a netko zna klarinet, netko klavir, netko kontrabas i onda u tim uskim specijalizacijama tražimo konzultante. Recimo, sanacija odlagališta ili neke tako specijalizirane natječaje. 33


Mi uglavnom što se tiče prijava radimo sami, ovako kad su neki kompleksniji, onda koristimo usluge konzultanata, provedbu isto tako koliko je moguće ugovoriti upravljanje projektom, ne zato što mi ne bi znali nego jednostavno nemamo vremena. Međutim, opet moram istaknuti i tu kvalitetu rada tih konzultanata koji se ugovore za upravljanje projektom, mislim to je isto na kraju ako nećete pratiti, ako nećete kontrolirati, mislim ... Kod realizacije ako ne pratite nego prepustite sve konzultantima onda se tu dogodi da se propusti dosta troškova, da se ne prijavi nešto.

d) Savjetnici za EU fondove Sudionici ističu sljedeću vrstu pomoći koja nije izravno povezana sa pripremom, prijavom odnosno realizacijom projekata već okolnostima rada savjetnika i savjetničkih tvrtki: 

Potreba za kvalitetnim kadrovima

Urediti tržište savjetnika licenciranjem i osnivanjem profesionalne udruge

Spriječiti daljnu devalvaciju rada savjetnika zbog cjenovnog dampinga

Promjena percepcije savjetnika kao „nužnog zla“

4.7. Važnost „fondovskog“ modaliteta financiranja projekta za Šibenskokninsku županiju Jedinstven je stav svih skupina sudionika kako je financiranje projekata iz EU fondova jako važno i kako nije uopće svejedno postoji li takav modalitet financiranja. Nitko od sudionika ne dvoji da bi se rad na projektima nastavio na ovaj ili onaj način ukoliko sredstva iz EU fondova ne bi bila dostupna jer su se projekti događali i prije „fondova“. Projekata bi bilo manje, a pitanje bili se svi projekti i dogodili, a osobito veći infrastrukturni projekti jedinica lokalne samouprave. Sudionici priznaju kako je financiranje projekata putem EU fondova imalo pozitivan utjecaj i na zapošljavanje, barem za vrijeme realizacije projekata. Slažu se kako je takav oblik financiranja donio mnogo prilika. 34


Osim toga, te potpore i projekti, iako ne znam točno kako to funkcionira na ovim višim razinama, ali imam osjećaj da skoro sve što se zadnjih godina izgradilo u Šibeniku da ima pored toga onu tablu, i pored toga neke stvari koje nikad se ne bi desile. [predstavnik iz skupine mladih] Kako ne, prevažni su za udruge, ali ako ih ne bi bilo radili bi s ministarstvima. [predstavnik iz skupine udruga] Mislim da bi sve te udruge ili našle neki drugi put, to vrijeme i energiju koju utroše da dobiju sredstva kroz EU bi usmjerili na nešto drugo da ostvare ta ista, manja ili veća sredstva. [predstavnik iz skupine udruga] Recimo ova udruga s kojom ja sada trenutno radim, mi trenutno imamo 28 zaposlenih, što je izuzetno veliki broj. To je doprinos fondova. [predstavnik iz skupine udruga] Pretpostavljam da je jako bitno za tvrtke i da će biti sve bitnije i bitnije. [predstavnik iz skupine tvrtki] Bitno je. Dosta mojih kolega koji dolaze na pisanje projekata jednako kažu - bez EU sredstava nitko se ne bi usudio raditi neke ozbiljnije projekte. [predstavnik iz skupine tvrtki] Hoćete li vi potrošiti 300 tisuća eura ili milijun, nije isto. [predstavnik iz skupine tvrtki]

4.8. Dojmovi o radu ministarstava Iskustva su vrlo različita u svim skupinama sudionika, kombinacija dobrih i loših iskustava, ovisno o kojem je ministarstvu riječ, ali i osobi s kojom su surađivali. Neki dosad nisu imali iskustva u radu s ministarstvima. Neka se iskustva suradnje opisuju kao vrlo kooperativna i susretljiva dok su druga opisana kao čista suprotnost. Neki sudionici imaju snažan dojam kako su institucije zainteresiranije za pronalaženje pogrešaka i penaliziranje, a manje na rezultate projekta. 35


U biti sa nivom ministarstva kad idete Zagreb na sastanke ja nemam loše iskustvo. Svakako mislim da su mnogi od njih bili dobri. Sa jednim ministarstvom sam imala jako loše iskustvo više zato što su tu bila više interna prepucavanja. Međutim ova druga ministarstvom su zaista dobra. Radila sam neke upute za one horizontalne teme sa Ministarstvom rada. Mogu reći da su pružali maksimalnu potporu nisam imala tu nikakvih problema. Ono što me iznenadilo koliko su se ljudi iz određenih ministarstva uključili, davali nam upute kako da ja i kolegica bolje napišemo. Kažem sve vam ovisi o osobama. Najlošiji odnos imala sam sa Ministarstvom uprave. Radila sam jedan projekt s njima, ja sam dobila PTSP na tom projektu. Vama su se mijenjale osobe i niste imali koncizno opis poslova nego sam jednostavno imala osjećaj da se ljudi međusobno ne vole u njihovom timu pa onda se prepucavaju preko stučnjaka koji su radili na sreću. Ja sam bila voditeljica projekta ali vam mogu reći da je bilo jako loše [savjetnik za EU fondove]. Ja sam započela sa prijavom i provedbom projekata još dok se radilo direktno s Europskom komisijom, moram priznati da je to tada bila zaista milina raditi. U usporedbi sa našim ugovornim tijelima i posredničkim tijelima, Europska komisija nije gledala svaku dlaku u jajetu nego je gledala suštinu. Znači, ako smo rekli da ćemo nešto napraviti, jesmo li mi to zaista napravili?, poštovale su se procedure. Jel se to napravilo, jel to u funkciji i to je bilo dovoljno. Našim posredničkim tijelima i upravljačkom tijelu nije to važno nego se više koncentriraju na samu proceduru bez obzira što vi konačni rezultat koji ste rekli da ćete napraviti, vi ga imate, vi ste ga napravili i on je tu i oni vide da je on tu, ali oni traže gdje ste vi pogriješili u proceduri kako bi vas mogli kazniti. E to je ono što je najveći problem. Ne znam do koga je to, je li to do nas, do naše države i naših ministarstava koji žele biti veći vjernici od pape ili je to zaista nametnula Europska unija, strožim nekakvim pravilima. Mogu i to razumijeti zato što iskreno i realno ako ćemo govoriti, ima jako puno i lopova među nama, tako da možda nas oni žele naučiti tome kako treba poštovati sve to, sve te procedure da ne pravimo namjerne greške. Sad ne znam u čemu je stvar, ali mislim da bi se zaista trebalo koncentrirati na samu bit, a ne na postupak, proceduru dolaska do toga [predstavnik jedinice lokalne samouprave].

36


Mi imamo jako dobra iskustva, uglavnom svi projekti kod kojih nije 100% financiranje, javnih projekata za sufinanciranje na regionalnoj i lokalnoj razini, dakle naše sufinanciranje projektata se svodi na maksimalno 5% ukupne vrijednosti projekta. Što se tiče posredničkih tijela, tu ovisi kakvu stvarno imate sreću. Suradnja s voditeljima projekata koje mi imamo konkretno imenovane, ljudi su stvarno susretljivi, premda se oni mijenjaju, ako projekt traje 24 mjeseca, tu će se sigurno minimalno njih dvoje promijeniti, ako ne i više. Ali recimo, kad su neka druga posrednička tijela u pitanju, recimo Fond za zaštitu okoliša, to je sve nekako jednostavno, evo imali smo reciklažno dvorište, a sad imamo sanaciju odlagališta otpada, to sve ide jednostavno, sredstva se puno brže odobravaju. Dok

recimo

u

6.

mjesecu

smo

predali

zahtjev

za

nadoknadom

sredstava, pa izuzeto u jednom milijun i 200 tisuća kuna, pa opet u drugom odobreno nekih 200 tisuća kuna, pa opet još milijun kuna izuzeto, onda su nam sad ponovno poslali nekakve upite. Mislim, to me strašno živcira zašto sad gledaju jednu nabavu, zašto ne pogledaju od početka do kraja pa onda sastavne upite pa pošalju. Ne, nego stanu na jednom upitu pa pošalju, pa onda imate rok od, ne znam, 10 dana, pa onda ponovno oni pošalju opet, pa drugi upit, upit na upit. Tako da to je komplicirano! Imamo recimo Ministarstvo gospodarstva, isto tako ide jednostavno, da ne može jednostavnije. Agencija za plaćanje u poljoprivredi, o tome da ne govorim. Tu isto čekamo milijun i 900 tisuća kuna, još 14.8. smo poslali zahtjev za nadoknadu sredstava, završni zahtjev, premda nam je vrtić već u funkciji od 9. mjeseca. Završni zahtjev ne možemo uopće predati jer nemamo odluku o isplati koja je trebala postati izvršna kad pošalju završni zahtjev. [predstavnik jedinice lokalne samouprave] To je ta podijeljena odgovornost, mislim svako ministarstvo je provedbeno tijelo praktički za svoj sektor tako da tu su iskustva jako različita. [predstavnik tvrtke] Ministarstvo regionalnoga ne mogu reći da doživljam previše nažalost zato što ovaj dio koji bi trebali napraviti, a to je planiranje, strategija i guranje praktički

37


provedbe svih projekata unutar planiranih planova, meni izgleda da se to ne događa. [predstavnik tvrtke] Nemam ništa protiv javnog sektora, ali imam problem kod neimanja neke strategije tog javnog sektora, s obzirom na to što se očekuje i da se očekuje duplo više novaca na raspolaganje za ovo programsko razdoblje, pa onda već ako je ova ekipa koja provodi u provedbenim tijelima i ministarstvima bila preslaba za prošlo programsko razdoblje, pa što će biti tek ovo programsko razdoblje? Oni ne doprinose kvaliteti provedbe, a ja bih volio da mi netko pazi na kvalitetu provedbe i na rezultate koji se postižu, a na kraju se u biti svodi na na neka meta-administrativna pravila i na to trošimo vrijeme, a na ovaj neka srž, učinak, on se gotovo i ne prati. [predstavnik tvrtke] Problem je tih posredničkih tijela, svaki taj fond, ministarstvo regionalnog razvoja, ministarstvo gospodarstva, pa ministarstvo obrazovanja, pa kulture itd. Svi imaju neka druga posrednička tijela koje provode projekte i svako traži na drugačiji način da se nešto provodi. [predstavnik tvrtke] Ta fluktuacija ljudi, znate kroz ministarstva. Kroz ministarstva i pogotovo kroz ova upravljačka tijela, ona su nam čak i dosta bitnija jer nadziru provođenje operativnih programa. Fluktuacija ljudi dosta je česta i vi nemate, pretpostavljam da oni, ne znam koliko imaju kvalitetan kadar koji im ostajer jer većina im kadra ode u konzultante. [predstavnik udruge] Imamo ministra koji mrzi udruge ko pas. [predstavnik udruge] Najbolje kako Ministarstvo rada, vidjelo se kroz 3. mjesec kada su uzimali novce od udruga, 80%, 90% je tako, nenajavljeno totalno, protiv ugovora. Rekao sam to kako su reagirali jer prvi puta kada su počeli oduzimati novce od predujma, uzimali su 80%. Vjerojatno su im novci trebali, onda su to kasnije sveli kao: "mora

se

uzimati".

Premda

to

nije

takva

priča

od

početka

bila.

[predstavnik udruge] Zapošljavati stručnjake, a ne političkim vezama. Da se zaposle ljudi koji razumiju što rade, a ljudi kojima svaki puta moram objašnjavat šta se događa. Znači, ako

38


stručnjaci dođu na svoja mjesta mislim da će se cijeli sustav popraviti i to je to. [predstavnik udruge]

4.9. Kvaliteta rada jedinica lokalne samouprave i jednice regionalne samouprave

u

kontekstu

informiranja

o

uvjetima

i

mogućnostima

financiranja projekata iz EU fondova Stavovi su pretežito negativni prema radu jedinica lokalne samouprave i jedinice regionalne samouprave kad je u pitanju informiranje o uvjetima i mogućnostima financiranja projekata iz EU fondova. Jedan dio sudionika smatra da je problem u slabim kapacitetima (broj ljudi) jedinica lokalne samouprave te da je to osobito izraženo u manjim općinama. Drugi dio negativnije nastrojenih sudionika prema radu jedinica lokalne samouprave smatra da je problem u lošoj kadrovskoj politici (nekompetencija) dok treći dio sudionika smatra kako se pojedini gradovi i općine ipak „bude“ po tom pitanju. Nula! Znači ja sam saznala od čovjeka koji ima ključ od vrtića da je vrtić kompletno spreman, samo djecu treba prebaciti, a oni čekaju nešto, neki njihov politički događaj [izbore] da bi se nešto ... A oni informiraju svoju rodbinu u krugu općine. [predstavnik mladih] Mislim da je jako slabo isto, nude se neke informacije, ali to baš, tih radionica gdje se može naučiti nešto o financiranjima, toga mislim da i nema baš. [predstavnik mladih] Jedno veliko ne, nema informiranja, nema projekata. [predstavnik mladih] Nemaju blage veze. Ja sam svojedobno za našu lokalnu samoupravu, u kojoj živim, predložila sam im, pošto imam ogromnu literaturu i ogromne materijale da osnujemo, napravimo, samo da nam daju za jedan informativan centar gdje bismo mi na volonterskoj osnovi, bez naplaćivanja, ljudima pomagali, savjetovali, ali j.l.s je to odbio. [predstavnik udruge]

39


Imate predstavnika ureda i onda se promijeni vlast, a ovaj predstavnik ureda postane savjetnik novom predstavniku pa se promjeni vlast i onda novi predstavnik postane savjetnik. Tako da imate u uredu za društvenu upravu predstavnika i jedno 4 savjetnika, sad su trenutno 2 su otišla u penziju. Nitko ništa ne zna o neprofitnom sektoru, nitko ništa ne zna šta treba raditi. Isto tako je i u županiji. Ne znam, možda su vaša iskustva drugačija, ali oni po meni zaista ne znaju ništa. [predstavnik udruge] Evo imam ovdje jednu kancelariju, 6 kvadrata, plaćam gradu 200 kuna mjesečno, plus sve ostale režije. Sve što mogu, to su uzeli. A što se tiče natječaja, ja ću Vam reći iskreno danas sam dobio da se moram se javiti na natječaj za ovu prostoriju i stavili su mi jedno 20 papira da moram priložiti. Po pitanju informiranja nikako, apsolutno ništa. Zapravo koriste usluge konzultanta koji njih onda informira, pa onda nastoje možda lokalne udruge više uključiti, ali to su male volonterske udruge koje nemaju veliki kapacitet. [predstavnik udruge] Pa tu Vam je sve netransparentno i nema nikakvih informacija. Znači, pomoći vam neće, jedino odmoći. [predstavnik udruge] Htjela sam samo reći možda bi bilo dobro pitanje da nas pitate koja je uloga regionalnih razvojnih agencija [predstavnik udruge] To je stvarno jako individualno, ovisno o pročelniku, načelniku/gradonačelniku. Većina tih malih lokalnih zajednica, nema dobre kapacitete, naprosto jer ih je malo, 4, 5 ljudi ne može mnogo napraviti. [predstavnik tvrtke] Sada sa županijom kao tijelom, ne znam, onako kada mi nešto treba, da. Ali gradovi su se baš probudili. [predstavnik tvrtke] Sada ne znam ove dole priobalne ruralne, ove male ruralne uopće praktički nemaju nikakav kapacitet. [predstavnik tvrtke]

40


4.10. Složenost i dugostrajnost procesa pripreme, prijave i provedbe projekata i kako iste procese „olakašati“ Svi sudionici smatraju kako će u narednom financijskom razdoblju biti lakše jer, kako kažu, „ipak smo svi“ nešto naučili u proteklom razdoblju. Predstavnici svih skupina (udruge, tvrtke, jedinice lokalne samouprave i savjetnici za EU fondove) imaju vrlo slične ideje što je potrebno učiniti kako bi cjelokupan proces povlačenja sredstava iz EU fondova bio jednostavniji, jasniji i predvidljiviji. Koji su njihovi prijedlozi? 

Edukacija svih dionika (prijavitelji i institucije)

Digitalizacija, smanjenje papirologije i različitih formalnih uvjeta/kriterija

Više inzistirati na učincima projekata, a manje na administrativnim uvjetima

Promjeniti modalitet planiranja troškova (prema planiranju paušala)

Uskladiti propise

Uskladiti postupanja institucija kako suradnja s istima ne ovisi „koga ćeš dobiti“

Kvalitetnije kadrovsko ekipiranje institucija uključujući smanjenje fluktuacije (dobrih) kadrova tijela

4.11. Utjecaj projekata financiranih EU u Šibensko-kninskoj županiji na svakodnevni život građana Svi se sudionici slažu kako načelno postoji povoljan učinak na kvalitetu života stanovnika u Šibensko-kninskoj županiji, iako je u ovom trenutku teško kvantificirati koliki je trenutni učinak. Šibenik je „jednoglasno“ istaknut kao najvidljiviji primjer provedbe projekata uz pomoć sredstava iz EU fondova. Pritom najčešće spominju projekte uređenja šibenskih tvrđava. Osimi tvrđava, u Šibeniku se spominju i izgrađena podzemna garaža na Poljani, aglomeracija Šibenik, centar za nove tehnologije i poduzetništvo Trokut.

41


Sudionici iz Šibenika nisu toliko dobro upoznati s realiziranih projektima u ostalim gradovima i općinama. Svi dijele stav kako ne postoji projekt koji je u suštini sam po sebi negativan ili štetan, iako postoje određeni prigovori na svrhovitost određenih financiranih projekata, upletanje politike te manjakavosti kod realizacije projekata. U takvih slučajevima nemaju dvojbe da bi bilo bolje da su novci utrošeni na neke druge, svrsi shodnije projekte. Što se tiče toga, Šibenik i ono što radi grad Šibenik za turizam, ono što je dobio sredstva za te tvrđave i konkretno za uređenje prostora je okrenulo Šibenik iz neprepoznatljivog turističkog mjesta, jednodnevnog u jedan malo atraktivniji prostor. Što opet svima nama daje na određenoj važnosti. Naši gosti ovdje znaju, odnosno mi ih znamo uputiti bez ikakvog srama, odnosno da ne kažem ''ježinca u grlu'', da odu pogledati to i to u naš Šibenik. [predstavnik jedinice lokalne samouprave] Ako ne govorimo o gradu Kninu, onda mi recimo prvo pada na pamet susjedni Drniš i njihov zip-line preko Čikole, to mi je ono nešto fascinantno i ono što su oni radili na razvoju turizma na području Drniša. Šibenske tvrđave su definitino imale najbolji učinak za razvoj Šibenika samog, za prepoznatljivost Šibenika na toj turističkoj karti svijeta. Zatim ti projekti udruga civilnog društva koje se bave s mladima, sa starijim i nemoćnim osobama, s osobama s invaliditetom. To je ono što podiže kvalitetu življenja i obogaćuje sadržaje sve na području Šibensko-kninske županije. Tako da, ne mogu se sada sjetiti, udruga mladih u EU u Šibeniku provodi jako puno projekata, to znam. Izbjegavam kninske pa se pokušavam sjetiti. Udruga žena iz Drniša, oni također provode jako puno projekata i za starije osobe, tako da ono, zaista ima jako puno tih dobrih projekata. [predstavnik jedinice lokalne samouprave] Meni se sviđa recimo ABC od razvojne agencije Trokut grada Šibenika, meni su to odlični projekti. Ja vjerujem da će njihova budućnost tek biti, o tvrđavi da ne govorim. Ovo su ipak co-working, razvoj poduzetništva, inkubatori, ima veliki potencijal za razvoj start-upova i onu injekciju u gospodarsko-poduzetničkom sektoru. [predstavnik jedinice lokalne samouprave] 42


Šibenik najbolji je primjer iskorištavanja EU fondova i dokaz kako se nešto može učiniti. [savjetnik za EU fondove] Najviše bi istaknula Šibenik, mislim definitivno da je to procvat Šibenika s tim projektima. [savjetnik za EU fondove] Konkretan primjer, danas sam bila u Trokutu u Šibeniku, predivan prostor koji je napravio grad Šibenik. [savjetnik za EU fondove] Znači cijeli Šibenik, sve je raskopano i mislim da je to stvarno nešto što se ne bi napravilo bez EU i bez kohezije i fondova. [predstavnik iz skupine mladih] Evo, ja bi možda rekla to Drniško zaleđe jer tamo sve prema nacionalnom parku Krka, to se recimo jako jako vinulo, sve s fondovima. [predstavnik iz skupine tvrtki]

4.12. Reakcije na izdvojene pokazatelje kvantitativng istraživanja provedenog u studenom 2020., na punoljetnom stanovništvu Šibensko-kninske županije Problem slabog poznavanja svrhe kohezijske politike u ŠKŽ U studenom 2020., agencija Promocija plus provela je kvantitativno istraživanje, kombinirano, metodom telefonske i internetske ankete na reprezentativnom uzorku punoljetne populacije Šibensko-kninske županije (n=600; pogreška uzorka +/-4% uz interval pouzdanosti od 95%) koje je pokazalo kako 3% punoljetnih građane poznaje svrhu kohezijske politike. Sudionike iz svih skupina ne čudi takav rezultat po pitanju poznavanja svrhe kohezijske politike. Smatraju da je više razloga takvoj situaciji: nezainteresiranost i pasivnost građana, slaba medijska promocija kohezijske politike (ne i fondova) i usmjerenost na žutilo i negativu, te činjenici da se kohezijska politika na prvu čini kao komplicirana tema. Koliko smo mi uopće društveno aktivni kao ljudi. Nikako. Ako treba koji prosvjed i to, nikako, osim samo kada su vatreni na trgu. [predstavnik mladih]

43


Ne znam, ljudi su neinformirani, nezainteresirani, nismo proaktivni. [predstavnik mladih] Jednostavno ono što sam rekla na početku - putem medija bi to trebalo biti malo jače. [predstavnik udruge] Dodao bih još jedno dvije stvari - a to je ja bih rekao da je to sve dosta komplicirano, kohezijska politika, kao "jaki" naziv i zato je možda tih 3%. [predstavnik mladih] Nezainteresiranost građana. Ja ipak mislim, bez obzira na sve, građani mogu saznati što je kohezijska politika. [predstavnik mladih] Sjećate li se filma "Bogovi su pali na tjeme" kada je pala ona Coca Cola iz aviona? E tako i njima padnu kohezijski fondovi. Nemaju blage veze, ne znaju čemu to služi. Civilizacijski doseg, to njih ne zanima. To naše građane ne zanima. [predstavnik mladih] Brojke su poražavajuće i vraćamo se zapravo na samu srž cijele priče, a to je potreba edukacije, potreba informiranja. Mislim da veliki broj građana i dalje ne zna što je to Europska unija, kakve sve mehanizme ima, kakve sve politike provodi, ne znaju vjerojatno ni na nacionalnoj razini kakve se politike provode i kakav je državni sustav, državni aparat tako da je potrebno zapravo educirati. Ne samo o kohezijskoj politici, ne samo o politikama Europske unije, edukaciju je potrebno provoditi na svim razinama društvenog života. [predstavnik jedinice lokalne samouprave] Mislim da je problem medij jer mi danas u medijima čitamo samo negativne vijesti i rijetko ko će sada otvoriti,otvorio se u šibeniku trokut ili nešto a da se nešto piše negativno o trokutu ili nekome projektu to je onda idealno to će onda ljudi čitati I komentirati,a koga briga za ovo nešto što je okej.Nisu ni mediji toliko krivi nego mi ljudi šta samo negativno čitamo. [savjetnik za EU fondove]

44


Percepcija pogodovanja prilikom dodjele sredstava Isto je istraživanje Promocije plus pokazalo kako 45% punoljetnih građana smatra da da se u Hrvatskoj do sredstava iz EU uglavnom dolazi preko veza i poznanstva. Unutar svake skupine sudionika mišljenja su podijeljenja između onih koji smatraju da pogodovanja postoje ne ulazeći previše u postotak njene realne pojavnosti dok drugi smatraju kako je ta percepcija ipak negativnija, pretjerana pa i pomalo kriva (osobito predstavnici jedinica lokalne samouprave) u odnosu na ono što se uistinu zbiva. Nepovjerenje u sustav postoji od prije pa je određeno nepovjerenje prema načinu dodjele sredstava na neki način nastavak tog kontinuiteta nepovjerenja prema institucijama. Tom nepovjerenju djelomice pogoduje i famozni, kako ga sudionici zovu, „najbrži prst“ kod prijave projekata. To sam već bio spomenuo, to je problem, to nepovjerenje i ja sam siguran da toga ima, ali to sad postotak da sad o njemu možemo pričati da je to većina, to je jedan mali broj. [predstavnik tvrtke] Pa razumljivo je, ja ih dijelom razumijem s obzirom na našu prošlost i situaciju općenito tako da imaju čime biti ponukani da ne vjeruju po tome pitanju [predstavnik mladih] Nažalost mislim u zadnjih godina je sve više. Nije bilo u početku tako skroz. Koliko smo godina već u EU, zadnjih godina je preočito da se po političkoj kapi počelo dijeliti. [predstavnik udruge] Pa ja zaista mislim da ih je previše, mislim da nisu baš u potpunosti u pravu, nije baš da se do sredstava Europske unije dolazi preko veza i poznanstava. To je Europska unija svim tim procedurama pokušala minimalizirati. [predstavnik jedinice lokalne samouprave] Ako vi imate sve uvjete, ako zadovoljavate sve uvjete, nitko vam neće...., vi ćete proći. Poslije možete imati pomoć da dobijete te uvjete, da dobijete sve dozvole. Tako da, nije crno-bijelo, ali se ja nebi složio sa njima jer to nije definitivno onako kako je prije bilo. Dakle, vi možete biti apsolutno nepodobna općina u nekoj

45


županiji, ali ako vi zadovoljite sve uvjete, ne može vas se odbiti. Sredstva iz državnog proračuna su druga priča. [predstavnik jedinice lokalne samouprave] Inače kod nas je to kultura, samo sam to htjela reći. Kad god netko uspije, ako netko dobije projekt nitko neće reći to je rezultat njegovog rada nego će reći da to je zato što ima veze u ministarstvu i ako ste nažalost te sreće ili nesreće da stvarno vam je netko u Zagrebu, onda ste nadrljali. Ne možete dokazati da ste to dobili fair-play natječaj nikako. [savjetnik za EU fondove] Mislim da je to posljedica tih natječaja „najbrži prst“. [savjetnik za EU fondove]

Kohezijska politika - komplicirana i nerazumljiva tema Već navedeno istraživanje Promocije plus je, među ostalim, pokazalo kako 77% punoljetnih građana Šibensko-kninske županije smatra kohezijsku politiku i fondove EU kompliciranom i u većini nerazumljivom temom. Svi sudionici grupnih rasprava, predstavnici udruga, mladi, predstavnici jedinica lokalne samouprave i nisu začuđeni zaključkom istraživanja no neki su ipak iznenađeni visinom postotka. Taj dojam kompliciranosti i nerazumljivosti pojačava i činjenica da postoji temeljni problem niske razine informiranosti i poznavanja osnova kao što je svrha kohezijske politike. Možemo zaključiti kako postoji značajna svijest o postojanju EU fondova („čuli za fondove“), ali nema temeljnog razumijevanja među građanima kako su upravo ti fondovi financijski instrumenti ostvarivanje kohezijske politike s pripadajućim ciljevima i kako iza ta dva pojma postoji neraskidiva logika i jasan kontekst. Zasad se čini da je razumijevanje funkcije EU fondova kolokvijalno rečeno na razini bankomata bez kolikog-tolikog dubljeg razumijevanja zašto to čini.

46


Pa ne bih je nazvao kohezijska politika, nego kada kažeš riječ fond, europski fond ljudi znaju što je to. Ne, pričao bih o EU fondovima jer ljudi su laici ne razumiju neki teži rječnik i mora im se to na neki laički način prebaciti da se kaže da su to EU fondovi i treba se napraviti to i to da bi se dobilo to i to. [predstavnik skupine mladih]

4.13. Mladi - izdvojeni sadržaji 4.13.1. Interes za kohezijskom politikom među mladima Šibensko-kninske županije Dio sudionika kohezijsku politiku smatra zanimljivom i korisnom, a dio u potpunosti nezanimljivom. To je sasvim očekivan odnos „snaga“. Sudionici koji kohezijsku politiku smatraju važnom i zanimljivom ističu njenu primarnu važnost u kontekstu obrazovanja, provođenja infrastrukturnih projekata i otvaranja radnih mjesta. Stvarno mi je zanimljivo i sada ne znam je li to slučajno za tu općinu Tisno i vidim da je nekome bitno kako ću se ja jednoga dana osjećati u toj općini i zapravo automatski ću se jednoga dana i vratiti na otok čim vidim da netko i želi pokušati nešto za mene. Meni osobno kohezijska politika nije zanimljiva kao tema, i s tim nazivom, nikako. Edukacija je nekako najbitnija, bila to stručna edukacija ili knjiga, doktorat, bitno da se pruži svakom jednaka prilika.

4.13.2. Informiranost o mogućnosti prijavljivanja mladih Svjesni su da postoje programi usmjereni na mlade. Pritom gotovo svi sudionici nisu upućeni u konkretne mogućnosti, a tek jedan sudionik spominje Erasmus program. Trenutno nisam u nekim udrugama i slično, ali vjerujem da postoje. To je naša krivica [neinformiranost o mogućnostima za mlade], dijelom, pola pola rekao bih. 47


Da, sigurno da postoje, sigurno su išli s tim ciljem da postoji nešto za mlade. Također nisam previše informirana, ali mislim da ne možete kao fizička osoba tražiti nego morate otvoriti neki obrt, nešto i mislim da morate točno navesti koliko možete dobiti od toga kao otvoritelj i gdje možete možda izgubiti novce, trebate biti detaljni u toj dokumentaciji. Na nekim natječajima ti moraš platiti da bi sudjelovao, a ne znači da ćeš ti upasti i dobiti taj poticaj, to je jedna klackalica. Imate Erasmus programe, pa imate razne stručne prakse, ma stvarno što se ima dosta mogućnosti.

4.13.3. Misli li EU na mlade? Svi sudionici su stava kako EU svojom komunikacijom načelno daje do znanja kako je ulaganje u mlade važno, a osobito u dijelu obrazovanja. U tom smislu prepoznaju mogućnost obrazovanja, dodatnih edukacija i stručnih praksi za mlade na prostoru cijele EU. Zaključak je, među sudionicima, da je ipak možda važniji lokalni kontekst u kojem se sve politike, ideje i programi trebaju realizirati te u konačnici osigurati stimulativne uvjete za onaj sljedeći korak, a to je zapošljavanje. U svojoj lokalnoj sredini ne prepoznaju neke specifične projekte za mlade već takve projekte označuju kao korisne čitavoj zajednici. Iskreno čak mislim da i da, zbog toga što evo recimo ako ja želim ići negdje na poslijediplomski studij stvarno mi je jednostavnije sada kada sam u EU jer besplatna mi je mogućnost tamo ići i sve. Pa imam dojam da brine o mladima. Mislim ne gledam kako to oni sada brinu o meni jer sam mlad, nego jer su svjesni važnosti ulaganja u mlade. Rekao bih da ima, da postoje neke udruge barem u Šibeniku i koje se bave, ako ništa drugo organiziranjem koncerata. 48


Ima jedna stvar koja bi vrlo vjerojatno trebala biti normalna i mogla bi se vrlo vjerojatno iz EU fondova i postići, a to je da kod mladih i kod djece i studenata, sve ono što osoba treba imati za svoju edukaciju, da su udžbenici, prijevoz do škole besplatan. Ja bih rekao da ima, da postoje neke udruge barem u Šibeniku i koje se bave, ako ništa drugo organiziranjem koncerata. Bio bih nezahvalan kada bih rekao da nije, ali mislim u svakom slučaju ako ne direktno, onda indirektno jer ovo je sve začarani krug koji jednostavno utječe na svakoga.

4.13.4. Očekivani potezi ili mjere „pomoći“ Europske unije mladima Zapošljavanje, zapošljavanje i zapošljavanje. Ovo je konsenzualno očekivanje kod svih sudionika. Pojedini su svjesni kako već neke mjere postoje u Hrvatskoj, no očekuju da iste budu učinkovitije nego što su sada. Barem za našu državu, najbitnije je zapošljavanje mladih. To sam vidio u Zagrebu, a vjerojato ima i u mojoj županiji, znači ustanove, građevine koje su tehnološki park u kojima mladi poduzetnici da im se par ureda i onda nakon toga se firma uhoda, mogu nakon toga otvoriti negdje drugdje svoje prostore itd. Pa ne znam, nešto sam načuo da u Njemačkoj rade, pa bi to možda EU mogla napraviti i kod nas, tako da za mlade daju neku osnovicu mjesečno nekih 500 eura, šta ja znam, znači da si ti osigurao i ništa neće biti teško kada znaš da imaš osiguran kruh. 4.13.5. Kako kohezijsku politiku i EU fondove kao temu približiti građanima? Mladi predlažu više ulaganja u oglašavanje na različitim medijima te provedbu radionica.

49


Što se tiče tih informacija, ja imam osjećaj da oni kao namjerno gomilaju informacije da se korisnici u tome pogube i onda na taj način izgubite želju za ičim i na taj način niti ništa ne saznate. Da bi se ta cijela politika i kohezija ostvarila moraju biti bliski ljudima, mladima, starijima također i jednostavniji. Veća informiranost i mislim da bi trebalo pojačati transparentnost, možda napraviti neku aplikaciju putem koje se može navoditi čovjeka da stvarno iskoristi i da svi iskoriste što je moguće više mogućnosti, poticajnih sredstava, ali da se ne zloupotrebljavaju. Definitivno treba više informiranja putem radionica, više oglašavanja na internetu i u medijima.

4.13.6. Kako približiti Europsku uniju građanima? Stav sudionika može se definirati na sljedeći način: Europska unija će se „početi približavati“ građanima u onom trenutku kad građani Hrvatske počinju osjećati značajnije ekonomske efekte članstva uz smanjivanje razvojnog zaostatka za naprednijim državama, a što će se u konačnici osjetiti na džepovima građana. Bez obzira koliko Europska unija „dala“ novca Hrvatskoj najvažnija je činjenica što ćemo mi napraviti, koje ćemo prioritete odrediti, koje ćemo programe pripremiti i kako ćemo sve to u konačnici realizirati. Dublji novčanik. [predstavnik skupine mladih] Više radnih mjesta. [predstavnik skupine mladih] Pa mislim da EU ako želi da ima sredstava da to približi ljudima. [predstavnik skupine mladih]

50


Iako treba poticati i ovu svakodnevnu industriju, ali i ove inovativne stvari jer ako već težimo zapadu da onda i budemo kao te države. [predstavnik skupine mladih]

5. ZAKLJUČAK Iako razmišljanja sudionika o Europskoj uniji očekivano nisu monolitna i bez obzira na određene zamjerke prema Europskoj uniji u kontekstu hrvatskog članstva, prevladava mišljenje kako je na toj vagi prednosti i nedostataka, za Hrvatsku, više prednosti nego nedostataka. Izvjesni su određeni „strahovi“ i zamjerke, nešto izraženiji u diskusiji skupine mladih, kao što su strah od gubitka nacionalnog identiteta, prekomjeran uvoz roba/usluga, gubitak kontrole zbog otvorenih granica, život po pravilima i pod pritiscima „moćnijih“, gubitak dijela suvereniteta (uskoro i monetarnog), nesamostalnost odlučivanja, nabujali javni sektor u Hrvatskoj i Bruxellesu, ekonomski slabi i nespremni na jedinstvenom tržištu te iseljavanje stanovništva (kao druga strane medalje mogućnosti slobodnog kretanja u EU). S druge strane, kao prednosti hrvatskog članstva u EU spomenuta je težnja društvenoj i gospodarskoj solidarnosti i razvoju, prilika za razvoj kojim bi smanjili prije svega ekonomski „zaostatak“ za razvijenijima, prilika za učenje od boljih, mogućnost razmjene ideja i inovacija, financiranje projekata iz EU fondova, pristup jedinstvenom tržištu, osjećaj sigurnosti (fizičke i financijske), usklađivanje legislative na viši standard, mobilnost roba, usluga i ljudi; obrazovne mogućnosti za mlade te u konačnici prilika za građane Hrvatske da svoju životnu i poslovnu afirmaciju potraže u bilo kojoj državi Europske unije. Od svih prednosti, ekonomskim prednostima i prilikama (financiranje projekata, podizanje standarda građana, gospodarski rast i razvoj te jačanje zaposlenosti) sudionici su pridali veću pažnju nego građanskim (pravna zaštita, obrazovanje i dr.) i sigurnosnim prednostima i koristima (stremljenje miru, sigurnosni „padobran“ u slučaju npr. potresa, virusa i dr.). U kontekstu svojevrsnog osobnog odnosa i doživljaja Europske unije (kao zajednice država) nećemo pogriješiti ako zaključimo kako u Hrvatskoj, u ovom trenutku, pa tako 51


i Šibensko-kninskoj županiji osjećaj europejstva je tek u svojevrsnoj izgradnji i u ovom trenutku je značajno podređen nacionalnom (Hrvatska), regionalnom (Dalmacija) i lokalnom identitetu (grad/općina). Kohezijska politika, sama po sebi, smatra se korisnom i važnom politikom za Hrvatsku

i

Šibensko-kninsku

županiju,

no

prepoznaju

problem

lokalne

operacionalizacije kohezijske politike. Stav je da se kohezijska politika u Hrvatskoj i Šibensko-kninskoj županiji provodi manjkavo. Pritom se misli na ono što se događalo u proteklom financijskom razdoblju. Od sljedećeg financijskog razdoblja očekuje se mnogo više jer kako kažu: „ovo je bilo vrijeme za uhodavanje i učenje“ svih dionika, prijavitelja i institucija javne vlasti. Kohezijska politika je ideal za koji je pitanje jel dostižan, a nema dvojbe u potrebi da se približavamo tom idealu. Projekti financirani iz EU fondova se manje-više primjećuju (ponajprije infrastrukturni – nove škole, vrtić, ceste, vodovod i kanalizacija), iako sudionici ističu kako je u ovom trenutku teško procijeniti učinak na svakodnevni život građana Šibensko-kninske županije. Neosporna je podrška projektima javnog sektora, ali i onima koje pokreću i tvrtke, udruge civilnog društva te mladi no isto tako je neosporan dojam kako će se učinak kohezijske politike mjeriti (pa i priznati!) kroz mjerila rasta životnog standarda kućanstava, zapošljavanje te u konačnici više novca u džepovima građana Šibensko-kninske županije što trenutno ne smatraju da je slučaj u zaleđu županije. Izvjestan je i prigovor kako je u proteklom razdoblju bilo možda previše programa usmjerenog na javni sektor na uštrb poduzetnika odnosno privatnog sektora. Što će ti nova cesta, kružni tok i moderna javna ravjeta ako nema posla, novca, životne perspektive te mladih ljudi koji se iseljavaju, osobito u manjim lokalnim sredinama? S druge strane, snažno je prisutna svijest kod udruga, tvrtki, jedinica lokalne samouprave i savjetnika za EU fondova, kako je mnogo projekata financirano i kako se neki veliki projekti (osobito infrastrukturni projekti jedinica lokalne samouprave) vjerojatno nikad ne bi mogli samostalno financirati iz proračuna gradova i općina Šibensko-kninske županije. Očekivano, projekti su najvidljiviji u gradu Šibeniku za kojeg neki sudionici govore da je „procvjetao“. 52


Uopće nije svejedno postoji li modalitet financiranja projekata iz EU fondova ili ne. Iako su se projekti događali i prije financiranja iz EU fondova, svi su svjesni kako su financijski kapaciteti nacionalnog, regionalnog i lokalnih proračuna vrlo ograničeni. Razmišljajući o nacionalnim i lokalnim prioritetima stav je kako ne postoji dugoročan i jasan pogled na razvoj, kultura planiranja, kako se nerijetko podilazi partikularnim kratkoročnim interesima politike i da je to nužno promijeniti. Nužno je, kažu, unaprijediti rad administracije javnih institucija koji se u pojedinim trenucima diskusija okvalificirao gotovo kao zlonamjeran („traženje dlake u jajetu kako bi se prijavitelja financijski penaliziralo ne gledajući mnogo na rezultate projekta“). Od javnih institucija se očekuje da proces povlačenja sredstava iz fondova EU učine

bržim,

jedostavnijim,

predvidivim

i

konzistentnim.

Očekuje

se

pravovremeno objavljivanje natječaja, bolji kadrovski kapacitet institucija (više ljudi, više znanja, manje fluktuacija službenika), digitalizacija procesa, ukidanje „najbržeg prsta“ kod prijave natječaja, resterećenje broja formalnih uvjeta/pravila, brže odlučivanje o izboru projekata, brže nadoknade sredstava, pojednostavljenje postupka nabave i refokusiranje primarno na rezultate projekata, a manje na formalnosti i penalizaciju zbog „sitnica“. „Najbrži“ prst se percipira kao prst u oko kohezijskoj politici s obzirom na njen smisao. Sudionicima diskusije iritantna je pomisao da o projektima koji su dugo pripremani, nerijetko su kompleksni i na koje je potrošeno mnogo radnih sati i novca, ne odlučuju isključivo bodovi već i činjenica tko se brže prijavio. Kako na kriterij „najbržeg prsta“ gleda prijavitelj iz manje i slabije razvijene lokalne sredine Šibensko-kninske županije koji ima sjajan projekt nužan lokalnoj sredini u kojoj internet signal slabiji? Isti kriterij baca dodatnu sumnju na način izbora projekta u Hrvatskoj koja je poznata po nemalenoj percepciji raširenosti korupcije. Savjetnici za EU fondove ističu i probleme koji se pojavljuju u suradnji s prijaviteljima koji nerijetko nemaju jasnu projektnu ideju, neinformirani su, nemaju strpljivosti, imaju nerealna očekivanja, slabo su kadrovski ekipirani te nerijetko percipiraju savjetnike kao „nužno zlo“.

53


U medijskom prostoru, izraz „fondovi EU“ pojavljuje se vrlo često zadnjih nekoliko godina. No iza puke svjesnosti o pojmu kao takvom, i pozitivnom dojmu o fondovima, značajnoj većini građana nije jasna pozicija fondova u okviru kohezijske politike Europske unije. Činjenica da svega 3% stanovništva Šibensko-kninske županije poznaje svrhu kohezijske politike upravo ukazuje na temeljno nerazumijevanje kako fondovi upravo postoje kako bi se oživotvorila ideja skladnog društvenog, gospodarskog i teritorijalnog razvoja. Zasada se čini, uličnim rječnikom, da se EU fondovi doživljavaju kao bankomat bez dubljeg razumijevanja zašto EU „daje“ sredstva Hrvatskoj. Prilika je mnogo, a kako ćemo se u tom „EU klubu“ snaći ponajviše ovisi o nama samima. Nitko nas neće razviti umjesto niti mimo nas.

54


Izvještaj o provedenom ispitivanju punoljetnih građana županije u okviru projekta radnog naslova:

INFORMIRANOST I STAVOVI O KOHEZIJSKOJ POLITICI I FONDOVIMA EU U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI 24. studeni 2020.

Sadržaj dokumenta odražava stajališta autora i isključiva je odgovornost autora. Europska komisija nije odgovorna za eventualnu upotrebu informacija koje dokument sadržava.


SAŽETAK S KLJUČNIM ZAKLJUČCIMA1/6 Više je onih koji nisu čuli za izraz kohezijska politika 60% ispitanika nije uopće čulo dok ih je 40% čulo za izraz kohezijska politika Europske unije. Promatrano prema dobnim skupinama, isti je izraz nešto veća nepoznanica u dobnim skupinama „najmlađih“ (18-29g.) i „najstarijih“ ispitanika (70g.+). S druge strane, promatrano prema obilježju obrazovanja, visokoobrazovani ispitanici (73%) značajnije su svjesni izraza kohezijska politika Europske unije u odnosu na ispitanike sa završenom srednjom školom (44%), a osobito u odnosu na ispitanika sa nižim obrazovanjem (18%). Svrha kohezijske politike EU je velika nepoznanica Očekivano, čuti i znati odnosno razumijevati što se „krije“ izraza kohezijska politika Europske unije nije ista stvar. Od ukupnog udjela ispitanika koji su čuli za izraz kohezijska politika Europske unije, 8% ispitanika upoznato je sa svrhom kohezijske politike EU. Ako ovaj pokazatelj promatramo na razini ukupnog uzorka (600 ispitanika) onda taj udio „upoznatih“ ispitanika iznosi 3%.

Ostali uopće nemaju ideju (58% od onih koji su čuli za izraz) o svrsi kohezijske politike, imaju pogrešnu ili nedovoljno jasnu predodžbu kohezijske politike koju „povezuju“ sa jedinstvenom politikom, spajanjem-povezivanjem, snažnijom suradnjom država članica i dr. 4 od 5 ispitanika ne zna naziv niti jednog Fonda u okviru kohezijske politike Opće je poznata činjenica da fondovi Europske unije, u sadržajnom smislu, nerijetko pune medijske „stupce“ na svim dostupnim platformama (on-line i offline) te da su nerijetko predmet rasprava gotovo svih dionika hrvatskog društva.

Istraživanje je pokazalo kako 80% ispitanika nije znalo navesti naziv niti jednog od fondova kojima se operacionalizira kohezijska politika Europske unije. Među onima koji navode nazive fondova, najveći je udio onih koji svjesni Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (14%). 5% ispitanika svjesno je Europskog socijalnog fonda dok 2% ispitanika navodi Europski fond za pomorstvo i ribarstvo.


SAŽETAK S KLJUČNIM ZAKLJUČCIMA2/6 Natpolovična većina ispitanika ne zna tko može biti prijavitelj za sredstva iz fondova EU 56% ispitanika ne zna tko sve može biti prijavitelj (vrste prijavitelja) za sredstva iz fondova Europske Unije.

21% ispitanika navodi kako prijavitelji mogu biti tvrtke, 18% fizičke osobe (građani), 10% poljoprivrednici, 7% udruge, 6% obrti, 4% gradovi/općine/županije i dr. Poljoprivreda, ribarstvo i ruralni razvoj u nešto većem fokusu u kontekstu informiranosti o projektnim područjima/temama koje se financiraju EU fondovima 45% ispitanika ne zna koja se projektna područja odnosno teme financiraju sredstvima iz fondova Europske Unije. Na pitanje: „Znate li koja se projektna područja odnosno teme financiraju sredstvima iz fondova Europske Unije?“, 30% ispitanika navodi poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj. Sva su ostala područja u značajno manjem udjelu „prepoznata“; kultura (11%), poduzetništvo (8%), infrastruktura (8%), energetika (8%), obrazovanje i znanost (7%) i dr.

Većina ne zna kome se obratiti za dodatne informacije o EU fondovima, a oni koji „znaju“ obratili bi se matičnom Gradu/Općini odnosno Županiji Gotovo dvije trećine ispitanika (65%) ne zna kome bi se obratili od postojećih institucija na cijelom području Šibensko-kninske županije ako bi željeli saznati općenito više informacija o fondovima odnosno uvjetima prijave za sredstva iz fondova Europske unije. 16% ispitanika zatražilo bi, u slučaju potrebe, dodatne informacije od svog Grada/Općine dok bi gotovo isti udio ispitanika (15%) potražilo „pomoć“ od Županije. 2% ispitanika potražilo bi „pomoć“ županijske razvojne agencije. Osobni doživljaj EU fondova (na razini atributa) je u većini pozitivan iako negativnih ne nedostaje Od svih odgovora (atributa) ispitanika, 68% atributa ima pozitivan predznak, a 27% negativan kad je u pitanju osobni doživljaj fondova Europske unije.


SAŽETAK S KLJUČNIM ZAKLJUČCIMA3/6 Osobni doživljaj EU fondova (na razini atributa) je u većini pozitivan iako negativnih ne nedostaje Od svih atributa (24 atributa, 12 parova atributa suprotnog predznaka) najveći je udio ispitanika koji odgovorili „razvoj“ (30%) kad je u pitanju atribut koji najbolje opisuje njihov osobni odnos prema EU fondovima. S druge strane, 1% ispitanika odgovorilo je „stagnacija“. Na drugom su mjestu atributi „važno“ kojeg je odabralo 22% ispitanika dok je odgovor suprotnog predznaka „nevažno“ bio odgovor 2% ispitanika te „pošteno“ (20%) dok je odgovor suprotnog predznaka „korupcija“ bio odgovor 11% ispitanika. Od svih negativnih atributa koje su ispitanici „vezali“ za fondove EU, najčešći je odgovor „ostvarivanje interesa velikih zemalja“ (12%) dok je odgovor suprotnog predznaka „ostvarivanje interesa svih; malih i velikih zemalja“ bio odgovor 14% ispitanika te odgovor „komplicirano“ (11%) dok je odgovor suprotnog predznaka „jednostavno“ bio odgovor 11% ispitanika.

Relativno veliki načelni interes za kohezijskom politikom i fondovima EU pri čemu čemu je udio onih sa izraženijim interesom skroman 41% ispitanika zanima kohezijska politika i fondovi Europske unije od čega je 9% onih koji svoj interes karakteriziraju kao „izrazit“.

53% ispitanika ne zanima „tema“ pri čemu je manje-više podjednak udio onih koje kohezijska politika i fondovi Europske unije uglavnom (26%) odnosno uopće ne zanima (27%). 6% ispitanika tražio je dodatne informacije o kohezijskoj politici i fondovima Europske unije jer su osobno zainteresirani za tu temu dok je najveći udio onih koji su pasivno primili određene informacije kroz medije (38%) odnosno oni koji se nikad nisu o tome informirali (44%). TV i internet, dvije dominantne „točke“ aktualnog i poželjnog načina informiranja o kohezijskom politici i fondovima EU 21% ispitanika informira se putem televizije dok ih 21% to čini putem interneta (općenito). Svi su ostali kanali informiranja zanemarivo zastupljeni.


SAŽETAK S KLJUČNIM ZAKLJUČCIMA4/6 TV i internet, dvije dominantne „točke“ aktualnog i poželjnog načina informiranja o kohezijskom politici i fondovima EU Iste su „pozicije“ i kad je u pitanju poželjan način informiranja, pri čemu najveći udio ispitanika, njih 33% želi biti informiran putem televizije, a 27% putem interneta (općenito).

Najviše se u kontekstu informiranja očekuje od šibensko-kninske županije 34% ispitanika smatra Županiju najodgovornijim dionikom kad je u pitanju informiranje građana Šibensko-kninske županije o kohezijskoj politici i fondovima EU dok 26% ispitanika smatra najodgovornijim Grad/Općinu. Izvjestan je stav kako županija ima izraženu potrebu za korištenjem sredstava iz EU fondova uz jasnu većinu koja smatra kako se time može poboljšati život građana u županiji 90% ispitanika slaže se tvrdnjom kako Šibensko-kninska županija ima izraženu potrebu za korištenjem sredstava iz fondova EU za potrebe razvoja. 68% ispitanika ne slaže se s tvrdnjom kako se financiranjem projekata kroz fondove EU ne može osigurati bolji život građana Šibensko-kninske županije.

Većina nezadovoljna kako ih Županija odnosno Grad/Općina informiraju o uvjetima i mogućnostima EU fondova Otprilike je svaki drugi ispitanik nezadovoljan informiranjem od matične jedinice lokalne i regionalne samouprave. 48% ne slaže se s tvrdnjom da ih Županija dobro informira o uvjetima i mogućnostima fondova Europske unije (slaže se 35%) dok ih se 54% ne slaže s tvrdnjom da ih Grad/Općina dobro informira o uvjetima i mogućnostima fondova Europske unije (slaže se 32%). Kohezijska politika i fondovi EU – komplicirana i nedovoljno jasna tema koja vapi za jednostavnijom i jasnijom prezentacijom uz jasno izraženu svijest većine kako je teško dobiti sredstva u postupku koji je zahtjevan 71% slaže se tvrdnjom da je tema kohezijska politika i fondovi EU tema koja je običnom čovjeku komplicirana i u većini nerazumljiva (ne slaže se 17%) te se 71% ispitanika slaže s tvrdnjom kako bi im ista tema bila zanimljivija kada bi bila jasnije i jednostavnije prezentirana (ne slaže se 19%).


SAŽETAK S KLJUČNIM ZAKLJUČCIMA5/6 Kohezijska politika i fondovi EU – tema koja „vapi” za jednostavnijom i jasnijom prezentacijom uz jasno izraženu svijest većine kako je teško dobiti „EU” sredstva u postupku koji je višestruko zahtjevan

Percepcija učinkovitosti povlačenja sredstava Hrvatske i Šibensko-kninske županije na razini „trojke“ uz nijansu bolju ocjenu učinkovitosti županije

59% ispitanika slaže se tvrdnjom da je jako teško dobiti sredstva iz EU fondova te da je postupak dolaženja do sredstava često dugačak, neizvjestan i skup (ne slaže se 17%, a 23% odgovorilo je ne znam).

Kad je u pitanju ocjena učinkovitosti županije (M=3,1), najviše ocjene, odličan (10%) i vrlo dobar (21%) „dodijelilo“ je 31% ispitanika, a najslabije, nedovoljan (11%) i dovoljan (12%). Najčešća je ocjena dobar, koju je dalo 35% ispitanika.

Nezanemariva sumnja u poštenje prilikom dodjele sredstava iz EU fondova u Hrvatskoj 45% ispitanika slaže se tvrdnjom da se u Hrvatskoj do sredstava iz EU fondova uglavnom dolazi preko veza i poznanstava (ne slaže se 33%, 23% odgovorilo je ne znam). 48% ispitanika slaže se tvrdnjom da se odluke o sufinanciranju projekata (EU sredstvima) iz Šibenskokninske županije donose prema jasnim i transparentnim kriterijima (ne slaže se 30%, 22% odgovorilo je ne znam).

Kad je u pitanju ocjena učinkovitosti Hrvatske (M=2,7), najviše ocjene, odličan (4%) i vrlo dobar (12%) „dodijelilo“ je 17% ispitanika, a najslabije, nedovoljan (18%) i dovoljan (17%). Najčešća je ocjena dobar, koju je dalo 4% ispitanika. Obnova tvrđava u Šibeniku uvjerljivi br.1 kad je u pitanju prepoznatljivost realiziranih „EU“ projekata na području Županije „Zahvaljujući“ obnovi tvrđava u Šibeniku koje su najprepoznatljviji „znakovi“ realiziranih projekata financiranih iz fondova EU, kulturni su projekti na „prvom mjestu” prema prepoznatljivosti na području Šibenskokninske županije.


SAŽETAK S KLJUČNIM ZAKLJUČCIMA6/6 Obnova tvrđava u Šibeniku uvjerljivi br.1 kad je u pitanju prepoznatljivost realiziranih „EU“ projekata na području Županije Promatrajući sve odgovore, dva su značajno prepoznata područja realizacije, kultura i komunalna infrastruktura. Prosječna ocjena osobnog dojma (na ukupnom uzorku) o realiziranim projektima iznosi 3,7 („vrlo dobar“) na ljestvici od 1 (loš projekt/i) do 5 (odličan projekt/i). Posla je u komunikacijskom smislu jako mnogo jer je riječ o temi koju značajan udio građana županije smatra zahtjevnom i nedovoljno jasnom (i kojima je najčešći odgovor „ne znam” na većini pokazatelja informiranosti), a njihova su očekivanja od institucija u kontekstu informiranja vrlo jasna. Građani, u tom „informacijskom” smislu, značajno više očekuju od institucija nego od sebe.


SADRŽAJ METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA 1. SVJESNOST O IZRAZU KOHEZIJSKA POLITIKA EU 2. UPOZNATOST SA SVRHOM KOHEZIJSKE POLITIKE EU 3. INFORMIRANOST O NAZIVIMA FONDOVA U OKVIRU KOHEZIJSKE POLITIKE EU 4. INFORMIRANOST O NAZIVU TIJELA KOJE UPRAVLJA FONDOVIMA EU U HRVATSKOJ 5. INFORMIRANOST O MOGUĆIM VRSTAMA PRIJAVITELJA ZA SREDSTVA IZ FONDOVA EU 6. "INFORMIRANOST O PROJEKTNIM PODRUČJIMA/TEMAMAKOJE SE FINANCIRAJU IZ FONDOVA EU" 7. INSTITUCIJE ZA DODATNE INFORMACIJE O FONDOVIMA I UVJETIMA PRIJAVE ZA SREDSTVA IZ FONDOVA EU 8. DOŽIVLJAJ FONDOVA EU NA RAZINI IZDVOJENIH ATRIBUTA 9. SAMOPROCJENA OSOBNOG INTERESA ZA TEMOM KOHEZIJSKA POLITIKA I FONDOVI EU 10. SAMOPROCJENA OPĆEG PRISTUPA INFORMIRANJU O KOHEZIJSKOJ POLITICI I FONDOVIMA EU

11. SAMOPROCJENA RAZINE INFORMIRANOSTI O KOHEZIJSKOJ POLITICI I FONDOVIMA EU 12. NAJČEŠĆI NAČIN INFORMIRANJA O KOHEZIJSKOJ POLITICI I FONDOVIMA EU 13. POŽELJNI NAČINI INFORMIRANJA O KOHEZIJSKOJ POLITICI I FONDOVIMA EU 14. INTERNET STRANICE ZA DODATNE INFORMACIJE O FONDOVIMA EU 15. NAJODGOVORNIJI DIONIK ZA INFORMIRANJE GRAĐANA O KOHEZIJSKOJ POLITICI I FONDOVIMA EU 16. OPĆI STAVOVI PREMA FONDOVIMA EU U KONTEKSTU ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE 17. OPĆI STAVOVI O KOHEZIJSKOJ POLITICI I FONDOVIMA EU 18. OCJENA UČINKOVITOSTI HRVATSKE U POVLAČENJU SREDSTAVA IZ FONDOVA EU 19. OCJENA UČINKOVITOSTI ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE U POVLAČENJU SREDSTAVA IZ FONDOVA EU 20. ISKUSTVO SUDJELOVANJA U PRIPREMI PROJEKATA FINANCIRANIH IZ EU FONDOVA 21. SPONTANA SVJESNOST O REALIZIRANIM PROJEKTIMA NA PODRUČJU ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE FINANCIRANIH IZ FONDOVA EU

22. DOJAM O REALIZIRANIM PROJEKTIMA NA PODRUČJU ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE FINANCIRANIH IZ FONDOVA EU 23. PODRŠKA ČLANSTVU HRVATSKE U EU


METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA Opći cilj istraživanja Utvrditi informiranost i stavove građana Šibensko-kninske županije o kohezijskoj politici i fondovima Europske unije

Metodologija istraživanja Populacija Punoljetno stanovništvo sa stalnim prebivalištem u Šibensko-kninskoj županiji.

Uzorak Slučajni stratificirani uzorak od 600 ispitanika koji su birani kombinacijom dva istraživačka okvira, većina ispitanika putem internetskog panela Promocije plus te manji dio iz telefonskih imenika Šibensko-kninske županije. Uzorak je stratificiran prema gradovima i općinama odnosno prema veličini naselja unutar svakog uzorkovanog grada i općine županije. Obuhvaćeno je ukupno 5 gradova i 15 općina Šibensko-kninske županije. Od 600 ispitanika, 426 je prikupljeno putem interneta, a 174 putem telefona. Dijelu ispitanika koji su regrutirani putem telefona ostavljena je mogućnost da sudjeluju u istraživanju i telefonskim i internetskim putem (slanjem poveznice upitnika na elektronsku poštu). Opcija telefonskog sudjelovanja ostavljena je kao mogućnost prije svega zbog ispitanika starije životne dobi (65g+) koji ne koriste, ne snalaze s računalom odnosno internetom ili nemaju adresu elektronske pošte. Uzorak je kreiran na temelju Popisa stanovništva (2011.), Državnog zavoda za statistiku. Uzorak je zbog određenih odstupanja od plana uzorka utežan RIM (Random Iterative Method) na ukupnoj razini prema obilježjima spola, dobi, obrazovanja, naselja odnosno veličine naselja sukladno populacijskim parametrima.

Metoda prikupljanja podataka Istraživanje je provedeno kombiniranjem dviju metoda, internetska (primarno) i telefonska anketa.

Instrument prikupljanja podataka Upitnik u prosječnom trajanju od 7 minuta.

Vrijeme prikupljanja podataka 7. - 17. studeni 2020.

9


STRUKTURA UZORKA

10


1. SVJESNOST O IZRAZU KOHEZIJSKA POLITIKA EU Pitanje: Jeste li čuli za izraz kohezijska politika Europske unije?

11


2. UPOZNATOST SA SVRHOM KOHEZIJSKE POLITIKE EU Pitanje: Znate li koja je svrha kohezijske politike Europske unije? Ispitanici koji su čuli za izraz kohezijska politika (n=238).

3% ispitanika, od ukupnog uzorka, na određeni je način upoznato sa svrhom kohezijske politike odnosno 8% ispitanika od onih koji su svjesni izraza kohezijska politika EU.

12


3. INFORMIRANOST O NAZIVIMA FONDOVA U OKVIRU KOHEZIJSKE POLITIKE EU Pitanje: Za koje ste fondove vezano uz kohezijsku politiku Europske unije čuli? Misli se na nazive fondova. Mogućnost više odgovora.

13


4. INFORMIRANOST O NAZIVU TIJELA KOJE UPRAVLJA FONDOVIMA EU U HRVATSKOJ Pitanje: Koje je tijelo u Hrvatskoj nadležno za upravljanje fondovima Europske unije?

14


5. INFORMIRANOST O MOGUĆIM VRSTAMA PRIJAVITELJA ZA SREDSTVA IZ FONDOVA EU Pitanje: Znate li tko sve može biti prijavitelj za sredstva iz fondova Europske Unije? Misli se na vrste prijavitelja. Mogućnost više odgovora.

15


6. INFORMIRANOST O PROJEKTNIM PODRUČJIMA/TEMAMA KOJE SE FINANCIRAJU IZ FONDOVA EU Pitanje: Znate li koja se projektna područja odnosno teme financiraju sredstvima iz fondova Europske Unije?

16


7. INSTITUCIJE ZA DODATNE INFORMACIJE O FONDOVIMA I UVJETIMA PRIJAVE ZA SREDSTVA IZ FONDOVA EU Pitanje: Kome biste se obratili od postojećih institucija na cijelom području Šibensko-kninske županije ako biste željeli saznati općenito više informacija o fondovima odnosno uvjetima prijave za sredstva iz fondova Europske unije?

17


8. DOŽIVLJAJ FONDOVA EU NA RAZINI IZDVOJENIH ATRIBUTA Pitanje: Koji sve od sljedećih izraza najbolje opisuju Vaš osobni odnos prema fondovima Europske unije? Mogućnost izbora (više odgovora) između 24 atributa (12 parova atributa suprotnog značenja). Mogućnost odabira više odgovora. atribut s pozitivnim predznakom atribut s negativnim predznakom

Koliko je od svih atributa pozitivno, a koliko negativno?

18


9. SAMOPROCJENA OSOBNOG INTERESA ZA TEMOM KOHEZIJSKA POLITIKA I FONDOVI EU Pitanje: Kako biste procijenili Vaš osobni interes za kohezijskom politikom i fondovima Europske unije?

Ne zanima me 53%

Zanima me 41%

19


10. SAMOPROCJENA OPĆEG PRISTUPA INFORMIRANJU O KOHEZIJSKOJ POLITICI I FONDOVIMA EU Pitanje: Koji Vas od sljedećih opisa najbolje opisuje kad je u pitanju informiranje o kohezijskoj politici i fondovima Europske unije?

20


11. SAMOPROCJENA RAZINE INFORMIRANOSTI O KOHEZIJSKOJ POLITICI I FONDOVIMA EU Pitanje: Kako biste procijenili vlastitu informiranost o kohezijskoj politici i fondovima EU?

21


12. NAJČEŠĆI NAČIN INFORMIRANJA O KOHEZIJSKOJ POLITICI I FONDOVIMA EU Pitanje: Na koji se način najčešće informirate kohezijskom politici i fondovima EU?

22


13. POŽELJNI NAČINI INFORMIRANJA O KOHEZIJSKOJ POLITICI I FONDOVIMA EU Pitanje: Na koji biste način voljeli biti informirani o kohezijskom politici i fondovima EU? Naglasite ukoliko se uopće ne želite infomirati o ovoj temi.

23


14. INTERNET STRANICE ZA DODATNE INFORMACIJE O FONDOVIMA EU Pitanje: Čije biste sve internet stranice posjetili ako biste željeli saznati općenito više informacija o fondovima odnosno uvjetima prijave za sredstva iz fondova Europske unije? Naglasite ukoliko Vaš izbor za dodatne informacije ne bi bile internet stranice. *** Bez ispitanika koji su odgovorili kako se uopće ne žele informirati o kohezijskoj politici i fondovima EU.

24


15. NAJODGOVORNIJI DIONIK ZA INFORMIRANJE GRAĐANA O KOHEZIJSKOJ POLITICI I FONDOVIMA EU Pitanje: Tko je po Vam najodgovorniji kad je u pitanju informiranje građana Šibensko-kninske županije o kohezijskoj politici i fondovima EU?

25


16. OPĆI STAVOVI PREMA FONDOVIMA EU U KONTEKSTU ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Pitanje: Način na koji su oblikovane sljedeće tvrdnje nikako ne sugeriraju točnost ili netočnost tvrdnji. Zanima nas Vaše osobno mišljenje. Slažete li se ili se ne slažete sa sljedećim tvrdnjama:

„Šibensko-kninska županija ima izraženu potrebu za korištenjem sredstava iz fondova EU za potrebe razvoja.”

Ne slažem se 6%

Slažem se 90%

26


16. OPĆI STAVOVI PREMA FONDOVIMA EU U KONTEKSTU ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Pitanje: Način na koji su oblikovane sljedeće tvrdnje nikako ne sugeriraju točnost ili netočnost tvrdnji. Zanima nas Vaše osobno mišljenje. Slažete li se ili se ne slažete sa sljedećim tvrdnjama:

„Fondovi EU nisu dobar izvora financiranja projekata za građane, institucije i tvrtke u Šibensko-kninskoj županiji.”

Ne slažem se 66%

Slažem se 27%

27


16. OPĆI STAVOVI PREMA FONDOVIMA EU U KONTEKSTU ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Pitanje: Način na koji su oblikovane sljedeće tvrdnje nikako ne sugeriraju točnost ili netočnost tvrdnji. Zanima nas Vaše osobno mišljenje. Slažete li se ili se ne slažete sa sljedećim tvrdnjama:

„Financiranjem projekata kroz fondove EU ne može se osigurati bolji život građana Šibensko-kninske županije.”

Ne slažem se 68%

Slažem se 28%

28


16. OPĆI STAVOVI PREMA FONDOVIMA EU U KONTEKSTU ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Pitanje: Način na koji su oblikovane sljedeće tvrdnje nikako ne sugeriraju točnost ili netočnost tvrdnji. Zanima nas Vaše osobno mišljenje. Slažete li se ili se ne slažete sa sljedećim tvrdnjama:

„Odluke o sufinanciranju projekata (EU sredstvima) iz Šibensko-kninske županije donose se prema jasnim i transparentnim kriterijima.”

Ne slažem se 30%

Slažem se 48%

29


16. OPĆI STAVOVI PREMA FONDOVIMA EU U KONTEKSTU ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Pitanje: Način na koji su oblikovane sljedeće tvrdnje nikako ne sugeriraju točnost ili netočnost tvrdnji. Zanima nas Vaše osobno mišljenje. Slažete li se ili se ne slažete sa sljedećim tvrdnjama:

„Šibensko-kninska županija dobro nas informira o uvjetima i mogućnostima fondova Europske unije.”

Ne slažem se 48%

Slažem se 35%

30


16. OPĆI STAVOVI PREMA FONDOVIMA EU U KONTEKSTU ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Pitanje: Način na koji su oblikovane sljedeće tvrdnje nikako ne sugeriraju točnost ili netočnost tvrdnji. Zanima nas Vaše osobno mišljenje. Slažete li se ili se ne slažete sa sljedećim tvrdnjama:

„Grad/Općina u kojoj živim dobro nas informira o uvjetima i mogućnostima fondova Europske unije.”

Ne slažem se 54%

Slažem se 32%

31


17. OPĆI STAVOVI O KOHEZIJSKOJ POLITICI I FONDOVIMA EU Pitanje: Način na koji su oblikovane sljedeće tvrdnje nikako ne sugeriraju točnost ili netočnost tvrdnji. Zanima nas Vaše osobno mišljenje. Slažete li se ili se ne slažete sa sljedećim tvrdnjama:

„Iskreni je cilj Europske unije kroz financiranje iz fondova smanjiti ekonomske, društvene i socijalne razlike između država i regija unutar država.”

Ne slažem se 18%

Slažem se 66%

32


17. OPĆI STAVOVI O KOHEZIJSKOJ POLITICI I FONDOVIMA EU Pitanje: Način na koji su oblikovane sljedeće tvrdnje nikako ne sugeriraju točnost ili netočnost tvrdnji. Zanima nas Vaše osobno mišljenje. Slažete li se ili se ne slažete sa sljedećim tvrdnjama:

„Prednost prilikom financiranja iz EU fondova dobivaju moćne države EU, a ne one države kao Hrvatska kojima je novac potrebniji.”

Ne slažem se 40%

Slažem se 42%

33


17. OPĆI STAVOVI O KOHEZIJSKOJ POLITICI I FONDOVIMA EU Pitanje: Način na koji su oblikovane sljedeće tvrdnje nikako ne sugeriraju točnost ili netočnost tvrdnji. Zanima nas Vaše osobno mišljenje. Slažete li se ili se ne slažete sa sljedećim tvrdnjama:

„Kohezijska politika i fondovi EU tema je koja je običnom čovjeku komplicirana i u većini nerazumljiva.”

Ne slažem se 17%

Slažem se 77%

34


17. OPĆI STAVOVI O KOHEZIJSKOJ POLITICI I FONDOVIMA EU Pitanje: Način na koji su oblikovane sljedeće tvrdnje nikako ne sugeriraju točnost ili netočnost tvrdnji. Zanima nas Vaše osobno mišljenje. Slažete li se ili se ne slažete sa sljedećim tvrdnjama:

„Tema kohezijska politika i fondova EU više bi me osobno interesirala kada bi bila jasnije i jednostavnije prezentirana.”

Ne slažem se 19%

Slažem se 71%

35


17. OPĆI STAVOVI O KOHEZIJSKOJ POLITICI I FONDOVIMA EU Pitanje: Način na koji su oblikovane sljedeće tvrdnje nikako ne sugeriraju točnost ili netočnost tvrdnji. Zanima nas Vaše osobno mišljenje. Slažete li se ili se ne slažete sa sljedećim tvrdnjama:

„Jako je teško dobiti sredstva iz EU fondova, a postupak dolaženja do njih često je dugačak, neizvjestan i skup.”

Ne slažem se 17%

Slažem se 59%

36


17. OPĆI STAVOVI O KOHEZIJSKOJ POLITICI I FONDOVIMA EU Pitanje: Način na koji su oblikovane sljedeće tvrdnje nikako ne sugeriraju točnost ili netočnost tvrdnji. Zanima nas Vaše osobno mišljenje. Slažete li se ili se ne slažete sa sljedećim tvrdnjama:

„U Hrvatskoj se do sredstava iz EU fondova uglavnom dolazi preko veza i poznanstava.”

Ne slažem se 33%

Slažem se 45%

37


18. OCJENA UČINKOVITOSTI HRVATSKE U POVLAČENJU SREDSTAVA IZ FONDOVA EU Pitanje: Kako biste ocijenili učinkovitost kojom je Hrvatska dosad povlačila sredstva iz Europskih fondova? M-aritmetička sredina

M=2,7

38


19. OCJENA UČINKOVITOSTI ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE U POVLAČENJU SREDSTAVA IZ FONDOVA EU Pitanje: Kako biste ocijenili učinkovitost kojom su se u Šibensko-kninskoj županiji dosad povlačila sredstva iz Europskih fondova? M-aritmetička sredina

M=3,1

39


20. ISKUSTVO SUDJELOVANJA U PRIPREMI PROJEKATA FINANCIRANIH IZ EU FONDOVA Pitanje: Jeste li dosad imali iskustvo sudjelovanja u pripremi projekata za čije su izvođenje korištena sredstva iz nekog od EU fondova? Sudjelovanje bez obzira na ulogu u pripremi.

40


21. SPONTANA SVJESNOST O REALIZIRANIM PROJEKTIMA NA PODRUČJU ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE FINANCIRANIH IZ FONDOVA EU Pitanje Prema Vašim saznanjima, postoje li neki već realizirani projekti na cijelom području Šibensko-kninske županije koji su financirani sredstvima iz fondova Europske unije? Ako postoje, molim Vas da izdvojite DVA PROJEKTA koja Vam prva padaju na pamet uz naznaku grada ili općine u kojima su se projekti realizirali.

41


21. SPONTANA SVJESNOST O REALIZIRANIM PROJEKTIMA NA PODRUČJU ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE FINANCIRANIH IZ FONDOVA EU Pitanje Prema Vašim saznanjima, postoje li neki već realizirani projekti na cijelom području Šibensko-kninske županije koji su financirani sredstvima iz fondova Europske unije? Ako postoje, molim Vas da izdvojite DVA PROJEKTA koja Vam prva padaju na pamet uz naznaku grada ili općine u kojima su se projekti realizirali.

Ostali odgovori (1):

42


21. SPONTANA SVJESNOST O REALIZIRANIM PROJEKTIMA NA PODRUČJU ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE FINANCIRANIH IZ FONDOVA EU Pitanje Prema Vašim saznanjima, postoje li neki već realizirani projekti na cijelom području Šibensko-kninske županije koji su financirani sredstvima iz fondova Europske unije? Ako postoje, molim Vas da izdvojite DVA PROJEKTA koja Vam prva padaju na pamet uz naznaku grada ili općine u kojima su se projekti realizirali.

Ostali odgovori (2):

43


22. OPĆI DOJAM O REALIZIRANIM PROJEKTIMA NA PODRUČJU ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE FINANCIRANIH IZ FONDOVA EU Pitanje: Kakav je Vaš osobni dojam o tom projektu/projektima koju su financirani sredstvima EU, a koje ste upravo prepoznali (naveli) kao realizirane na području Šibensko-kninskoj županije? M-aritmetička sredina

M=3,7

44


23. PODRŠKA ČLANSTVU HRVATSKE U EU Pitanje: Podržavate li članstvo Hrvatske u Europskoj uniji?

45


Profile for ŠIBaj TV

Kohezijska politika EU - Šibensko-kninska županija  

Kohezijska politika EU - Šibensko-kninska županija  

Profile for sibajtv
Advertisement