Drugi Mesija

U 66. i 70. poglavlju knjige Clementine Recognitions (Klementova Otkrića) saznajemo da je Jakov u Hramu javno propovijedao o pravome učenju svojega brata Isusa dok su mu slavni rabini Gamalijel i Kajfa postavljali pitanja. Svojom rječitošću i logikom svojih iskaza Jakov je zadobio potporu okupljenoga slušateljstva, kada je neprijatelj (mnogi znanstvenici vjeruju da je to bio Pavao) odjed­ nom izazvao nemire, u kojima je Jakov bio bačen niza stube pri i tada se ozlijedio.

Euzebije, crkveni povjesničar iz 3. st. po Kr. o Jakovljevoj smrti izvještava mnogo opširnije od Josipa Flavija. On Jakova opisuje kao veoma popularnog asketa, koji je prakticirao neobične vjerske obrede, te da ga je Anan pritvorio u Hramu i sazvao Sanhedrin, koji ga je optužio da je prekršio Zakon. Ondje mu je postavljeno neobi­ čno pitanje, koje znanstvenici još nisu uspjeli shvatiti: "O, Pravedni, kojemu smo svi dužni vjerovati, objavi nam koja su vrata spasenja. (Sha 'ar ha-yeshu 'ah)" Navedeno pitanje potpuno je jasno ako je Anan čuo glasine o para­ digmi dvaju jednakih stupova, koja je imala veliko značenje za nazarene, starije članove Jeruzalemske crkve, te ako je zatražio od Jakova da je objasni. Stupovi Boaz i Jakin stajali su sa svake strane ulaza u Svetinju nad svetinjama, koja se nalazila u Jahvinu hramu - a predstavljali su ih kraljevski i svećenički Mesije Izraela. Spasenje židovskoga naroda ostvarit će se tek kada se oba stupa nađu na svo­ jemu mjestu - što bi zahtijevalo rušenje rimske vlasti i njihovih marioneta saduceja.

Jakov nije smatrao potrebnim objasniti svoja stajališta tim infe­ riornim židovima, nego je na postavljeno pitanje odgovorio tvrd­ njom koju njegovi tužitelji nisu shvatili. Nakon toga Jakov je bio bačen niz zidine Hrama, kamenovan i konačno udarcem palicom odbačen na zid Hrama.