Drugi Mesija

održavala u drevno doba, a koja se na latinskome nazivala trijumf.

U središtu te predstave bila je priča o svetome kralju ili nekome dru­ gome slavljenom junaku, koja se povezivala s božicom Ištar i njezi­ nim umrlim i uskrsnulim suprugom Tamuzom. Od kada su uklonjeni aduti, prilikom igranja različitih kartaških igara mora se obilježiti jedna od četiri preostale boje kao privremeni adut.

Crkvu je najviše vrijeđala karta Velike svećenice, koja se naziva i Papica - ženski papa.

Poznato je, koliko god to neobično zvučalo, da se u razdoblju ranokršćanske crkve vjerovalo kako je prvi papa bila sv. Marija Magdalena, a ne sv. Petar, koja je duhovnu vlast dobila izravno od Isusa. U Evanđelju po Filipu saznajemo da je od svih svojih sljedbe­ nika Isus najviše volio upravo nju: "...(Spasitelj je vo)lio Mariju Magdalenu više od (svih) učeni(ka i) često joj je Ijub(io) (usta). Ostali (učenici) su im došli (i pos)tavili (mu zaht)jeve. Rekli su mu: 'Zašto je voliš više nego sve nas ?' Spasitelj im odgovori: 'Zašto ne volim vas ta­ ko kao nju?"

U Evanđelju po Mariji saznajemo da je njoj bilo povjereno mnogo više vizija i saznanja od Petra. U drugome dokumentu, takozvanome Spasiteljevu dijalogu opisana je kao najveća od svih apostola: "...žena koja je znala Sve". Rimska crkva je odbacila evanđelja koja izjednačavaju ulogu žena i muškaraca, pod optužba­ ma da su gnostička, ali na temelju navedenoga jasno proizlazi da se između Petra i Marije Magdalene vodila borba za prevlast. U doku­ mentu Pistis Sofija Petar se tuži da Marija dominira u razgovoru s Isusom i time istiskuje Petra i ostale muške apostole, koji imaju pravo prvenstva. Petar moli Isusa da je ušutka, ali ga ovaj odmah ukorava. Nakon toga Marija Magdalena priznaje Isusu da se boji razgovarati s Petrom: "Petar me tjera da oklijevam; bojim ga se jer on mrzi žene." Isus joj odgovara da svatko koga nadahne Duh, bio to muškarac ili žena, ima božansko pravo da govori.