PROFESSIONAL HORECA - broj 20. - 2016/svibanj-lipanj

Page 1

PROFESSIONAL HoReCa

issn: 1847-8336 I godina 5 I broj 20 I svibanj/lipanj 2016.

besplatni primjerak

p ivo

Piće navijača cide r

Prvim doseljenicima zamjena za vodu

TEMA

Nautički turizam

HRVATSKA JE VODEĆA DESTINACIJA PROFESSIONAL

www.professional.hr

s v i b a n j / l i pa n j 2 0 1 6

1


Napraviti pravi dojam

Pomažemo vam da impresionirate svoje goste od trenutka kada sjednu za stol. Sa Tork LinStyle® premium papirnatim ubusima pokazujete kako vam je važna kvaliteta, a i najavljujete vrhunski gastronomski užitak. Uz našu široku ponudu boja i načina presavijanja ubrusa još je lakše stvoriti željenu atmosferu i uskladiti postavljanje stola sa postojećim dekorom. Još jednom vam pružamo rješenje za stvaranje pravog iskustva.

SCA Hygiene Products Kft. www.tork.hr

2

s v i b a n j / l i pa n j 2 0 1 6

PROFESSIONAL


horeca / promo

svibanj 2016.

Le Méridien Lav, Split

Ključna poluga razvoja ili ...?! www.posao.hr/hrsummit PROFESSIONAL

s v i b a n j / l i pa n j 2 0 1 6

3


KONFERENCIJA | 9. 6. 2016. | KRAŠ AUDITORIUM, ZAGREB

M RK TIN & Y NUMB RS ALEN MAYER

North American Sales Training Corporation, CEO

^ Kako ćete znati da ste postali marketinški menadžer? ^ Mijenjaju li se navike online kupnje u Hrvatskoj? ^ Kako blog utječe na rast povjerenja u brend?

Autor knjige provokativna naslova ‘Selling Is Better Than Sex’ trener je praktičnih i primjenjivih prodajnih vještina, prodajni savjetnik te pisac nekoliko knjiga o prodaji. Iza njega je više od 22 godine racionalnog i praktičnog pristupa razvoju poslovanja te iskustva u međunarodnoj prodaji.

Sve potrebe lako se mogu zadovoljiti kad se otkriju. Bit je u tome da se moraju otkriti. Alen Mayer

4

Web: lider.media/mip_2016/ e-adresa: konferencije@liderpress.hr kontakt: 01/6333-536 s v i b a n j / l i pa n j 2 0 1 6

PROFESSIONAL


horeca / uvodnik

LIPANJ JE REZERVIRAN ZA NAVIJAČE I JEDRILIČARE urednica Sanja Vukelić

S

vibanj je mjesec nazvan po grčkoj božici imena Maia (Maja, odnosno mjesec maj). Lipanj je, pak, u Hrvatskoj to svi dobro znamo, mjesec navijača i jedriličara. Nakon proljeća koje je i ove godine poprilično varljivo, uskočit ćemo naglo u potencijalno vruć lipanj, ne samo po očekivanim temperaturama, već i po očekivanoj nogometnoj euforiji koja će zavladati s početkom Europskog prvenstva u nogometu u Francuskoj 10. lipnja. Porast će prodaja dresova i zastavica, ugostitelji će iznijeti jumbo TV ekrane na ulice, a pivska industrija prednjačit će u oglašavanju. I mi smo se stoga, jednako očekivano, u našem svibanjsko lipanjskom dvobroju posvetili piću nad pićima nogometnih prvenstava, pivu te

ciderima. Očekivanja pivara uvijek su velika tijekom svakog europskog ili svjetskog prvenstva, jer se obično predviđa i rast prodaje. No, uvjet je da ostanemo što dulje u natjecanju (ili da doguramo čak i do neslućenih visina, što ne bismo?), jer prema prijašnjim iskustvima rano reprezentativno ispadanje često ima za posljedicu i podbačaj očekivane prodaje u pivskoj industriji. Pivari stoga imaju itekako razloga navijati za repku, odnosno barem jedan razlog više od nas ostalih. Osim što je “rezerviran” za navijače, lipanj je i tradicionalno jedriličarski, tako da i ta industrija, to jest grana turizma ima velika očekivanja od nadolazećeg perioda. Hrvatska je vodeća nautička destinacija. Nautika je jedan od deset ključnih proizvoda Strategije

PROFESSIONAL

razvoja turizma do 2020. godine, a cilj je do tada u pred i posezoni dovesti milijun gostiju više. Ne zaboravimo i da su nautičari, gledamo li s financijske strane, jedni od boljih gostiju, jer, kako se navodi, “svaki drugi nautičar dolazi iz kućanstva s mjesečnim primanjima većima od 3.500 eura”. Nije zanemarivo ni to, što je također bilo obuhvaćeno istraživanjem, da “nautičar koji dolazi u Hrvatsku u prosjeku je star 45 godina, a više od tri četvrtine nautičara (77 posto) ima završenu višu ili visoku školu”. Stručnjaci jedino smatraju kako još nismo u cijelosti kapitalizirali vodeću poziciju u charter svijetu. Potrebno je iskoristiti stoljetnu tradiciju hrvatske brodogradnje, domaćih znanja i vještina, što je, tvrde, smjer o kojem moramo razmišljati u budućnosti.

HoReCa

IMPRESSUM NAKLADNIK: Infiniti promedia d.o.o., Zagrebačka cesta 143a, 10000 Zagreb / info@professional.hr / www.professional.hr / OIB: 69777850392 • GLAVNA UREDNICA: Sanja Vukelić, sanja.vukelic@professional.hr • DIREKTORICA PRODAJE I MARKETINGA: Alica Holik, alica. holik@professional.hr • PRODUKCIJA IZDANJA: Promo & produkcija j.d.o.o. • UPRAVA: Katarina Jukić, Željko Jukić, katarina.jukic@infiniti.hr, zeljko. jukic@infiniti.hr • IZVRŠNA DIREKTORICA: Emilija Magdić, emilija.magdic@professional.hr • IT i TEHNIČKA PODRŠKA: Vedran Bery, vedran.bery@ infiniti.hr • TISAK: Printera Grupa d.o.o., Dr. Franje Tuđmana 14a, 10431 Sveta Nedjelja • DISTRIBUCIJA: Weber Escal • ISSN: 1847-8336 PROFESSIONAL magazin je besplatno mjesečno izdanje, distribuirano ciljnim skupinama koje određuje nakladnik, a spadaju u FMCG i HoReCa poslovni sektor. Ni jedan dio magazina ne smije se kopirati, imitirati, stavljati na elektroničke medije ili na bilo koji drugi način koristiti bez suglasnosti i dopuštenja nakladnika. Sva prava su pridržana za tekstove, fotografije i oblikovanja objavljena u magazinu.

PROFESSIONAL

s v i b a n j / l i pa n j 2 0 1 6

5


h o r e c a / H r va t s k a j e v o d e ć a n a u t i č k a d e s t i n a c i j a

Cilj je dovesti milijun gostiju više piše Sanja Vukelić

“BROJKE OD 3.500 CHARTER PLOVILA, VIŠE OD 60.000 NAJMOVA, 370.000 GOSTIJU I 2,5 MILIJUNA OSTVARENIH NOĆENJA U CHARTERU PROŠLE GODINE DOVOLJNO GOVORI O TOME KAKO JE HRVATSKA PREPOZNATA KAO VODEĆA YACHT CHARTER DESTINACIJA U SVIJETU”

6

s v i b a n j / l i pa n j 2 0 1 6

PROFESSIONAL


h o r e c a / H r va t s k a j e v o d e ć a n a u t i č k a d e s t i n a c i j a

PROFESSIONAL

s v i b a n j / l i pa n j 2 0 1 6

7


h o r e c a / H r va t s k a j e v o d e ć a n a u t i č k a d e s t i n a c i j a

H

rvatska je u svjetskim okvirima, a posebice na Mediteranu vodeća nautička destinacija, što potvrđuju i statistički podaci prema kojima charter bilježi godišnje stope rasta u svim segmentima. Ovaj naš uvod pronaći ćete kao ključnu rečenicu i na stranicama Ministarstva turizma RH, gdje su također svjesni jačanja prepoznatljivosti i kvalitete nautičke ponude naše zemlje. Prema istraživanju yachtbooker. com iz 2013., Hrvatska je po broju bookinga i broju charter plovila vodeća charter destinacija na svijetu. Nautika je jedan od deset ključnih proizvoda Strategije razvoja turizma do 2020. godine. Cilj je do tada u pred i posezoni dovesti milijun gostiju više. Charter turizam se u tu priču uklapa, jer samo u 2014. godini broj charter plovila, dolazaka i najmova postigao je rekorde, navodi se na službenoj stranici resornog ministarstva, u broju dolazaka od 350.000 i brojem noćenja od 2.400.000. Stoga je i biti domaćinom najvećem susretu charter industrije u svijetu značajan poticaj turizmu, jer tu se okupljaju svi relevantni charter gospodarstvenici. Radi se o nautičkim sajmovima, a za lanjski u Opatiji iz HGK su poručili kako su “vrlo rano prepoznali potencijal ovog sajma, pa su intenzivnim radom s udruženjem charteraša i gotovo svakodnevnom komunikacijom nastojali što bolje zastupati i artikulirati zajedničke interese charter kompanija kod nadležnih institucija”. Ipak, nastavili su, Hrvatska još nije u cijelosti kapitalizirala vodeću poziciju u charter svijetu. Potrebno je iskoristiti stoljetnu tradiciju hrvatske brodogradnje, domaćih znanja i vještina. “To je smjer o kojem moramo razmišljati u budućnosti. Sajam nam pruža priliku za razmjenu iskustva s nama konkurentnim zemljama, da vidimo gdje još možemo napredovati, na koji način povezati turistički i proizvodni sektor te kako charter može koristiti novac iz EU fondova”, zaključili su iz HGK.

Charter djelatnost

Charter djelatnost je iznajmljivanje

8

s v i b a n j / l i pa n j 2 0 1 6

plovila ili pružanje usluge smještaja na plovilu u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru. Charter kompanija je fizička ili pravna osoba vlasnik ili korisnik plovila ili je od vlasnika ili korisnika temeljem pisanog ugovora preuzela odgovornost za upravljanje plovilom i koja je preuzimanjem takve odgovornosti preuzela ovlasti i odgovornost. Udruženje pružatelja usluga smještaja na plovilima – charter pri HGK osnovano je 2007. godine. Do tada su charter kompanije bile okupljene u Grupaciji iznajmitelja smještajnih kapaciteta na plovilima koje je djelovalo pri Udruženju nautičkog turizma. Prema podacima MPPI-ja (Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture) u 2014. u Hrvatskoj je bilo 3.305 aktivnih charter plovila, koja su ostvarila 61.085 najmova. Došlo je ukupno 347.093 charter gostiju koji su ostvarili 2,4 milijuna noćenja. Aktivne charter kompanije, njih 645, prema nekim procjenama ostvarile su najmanje 1,3 milijarde kuna prihoda. Brojke su već nakon godinu dana porasle, jer na ovogodišnjem specijaliziranom nautičkom sajmu održanom u ožujku u Zagrebu, već su charter plovila porasla na 3.500. Radi se o podacima za 2015. godinu u kojoj je bilo više od 60.000 najmova, 370.000 gostiju i 2,5 milijuna ostvarenih noćenja u charteru, podaci su Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima – charter (HGK).

NIJEDAN OBLIK TURIZMA NIJE DOŽIVIO TOLIKO KORJENITU REFORMU KAO NAUTIČKI TURIZAM

Deset posto ukupnog prihoda hrvatskoga turizma

No, tom je prilikom na sajmu istaknuo i kako Hrvatska još uvijek nije u cijelosti kapitalizirala poziciju koju držimo u charter svijetu s obzirom na činjenicu da većinu plovila i opreme uvozimo iz nama konkurentnih zemalja. Napomenuto je i kako nautički turizam čini 10 posto ukupnog

prihoda hrvatskoga turizma, što dovoljno govori o njegovoj važnosti. Prema podacima yachtbooker. com Hrvatska raspolaže s 25 posto ukupne svjetske charter flote i ostvaruje 33 posto svjetskog bookinga. Podaci se odnose isključivo na bareboat charter (charter bez posade), navode iz Minta. Njihovi podaci opisuju 2014. godinu kao “nautičku sezonu sličnoj prošlogodišnjoj”. “Nautička sezona u hrvatskim marinama ove se godine ne razlikuje puno od prošlogodišnje te ovisno o regijama bilježe pad ili rast plovila u tranzitu, dok je popunjenost marina na lanjskoj razini uz blagi pad godišnjih ugovora”, ocjenjuju iz Udruženja marina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. U vezi zakonodavstva iz tog Udruženja HGK ističu da nijedan oblik turizma nije doživio toliko korjenitu reformu kao nautički turizam, a promjene koje su u zadnje vrijeme stupile na snagu obuhvaćaju gotovo sve pružatelje usluga u nautičkom turizmu, od luka nautičkog turizma, charter kompanija te turističkih brodara u jednodnevnim izletima i kružnim putovanjima. “Osnova svih promjena je izjednačavanje prava i obaveza plovila u vlasništvu hrvatskih rezidenata s onima u vlasništvu rezidenata iz država članica EU-a, neovisno je li riječ o brodicama i jahtama za osobne potrebe ili onima za obavljanje gospodarske djelatnosti”, navodi se u podacima za 2014. godinu. Registriranih aktivnih charter plovila u Hrvatskoj te je godine bilo tri puta više nego u istom razdoblju lani (3.300). Uspoređujući Hrvatsku s konkurentnim destinacijama, poput Grčke, Italije, Turske i Španjolske, ističu da su hrvatske cijene najma plovila i dalje prosječno najniže, tim više što je, primjerice, Grčka te godine cijene podigla za više od 30 posto.

NAUTIKA JE JEDAN OD DESET KLJUČNIH PROIZVODA STRATEGIJE RAZVOJA TURIZMA DO 2020. GODINE

NAUTIČAR KOJI DOLAZI U HRVATSKU U PROSJEKU JE STAR 45 GODINA, A VIŠE OD TRI ČETVRTINE NAUTIČARA (77 POSTO) IMA ZAVRŠENU VIŠU ILI VISOKU ŠKOLU. SVAKI DRUGI NAUTIČAR DOLAZI IZ KUĆANSTVA S MJESEČNIM PRIMANJIMA VEĆIMA OD 3.500 EURA

Lipanj tradicionalno jedriličarski

Stručnjaci su te 2014. upozoravali kako su predsezona i posezona praktički nestale te da je lipanj, koji je “tradicionalno jedriličarski”, bio pun ‘rupa’ u booking listama, što je dovelo do velikih popusta najmova plovila. Glavni problem i dalje ostaje lučka infrastruktura koja nije prilagođena za mega jahte, nedostatni su i kapaciteti prihvata mega jahti, a još uvijek je siromašna i ponuda dodatnog sadržaja namijenjenog gostima najveće platežne moći, zaključeno je. Spremate li se na jedrenje, sve nužne informacije možete pronaći i na stranici hrvatska-charter-jedrenje.com. hr. U brojnim marinama možete iznajmiti brod kakav vam odgovara i oploviti dijelove Jadranskog mora, otoka i obale, a na raspolaganju su vam jedrilice, motorni brodovi, gliseri, katamarani te najluksuznije jahte i mega jahte. Na hrvatskoj obali se nalazi više od 50 marina, strateški smještenih od sjevera prema jugu te na otocima. U gotovo svakom mjestu, na obali i otocima postoje lučice i privezišta gdje se nautičari mogu skloniti u slučaju lošeg vremena ili preko noći. Charter Hrvatska na svojim stranicama ima prikupljene podatke o opremljenosti i sadržajima tih marina. Predložit će vam i neke rute koje biste mogli oploviti ili destinacije za posjetiti. Čarteraši na Jadranu troše

PROFESSIONAL


h o r e c a / H r va t s k a j e v o d e ć a n a u t i č k a d e s t i n a c i j a

KAPACITET I PROMET LUKA

od 100 do 200 eura na dan

“Hrvatska ima 50 marina sa 15.407 vezova u moru te je aktivno više od 900 visoko profesionalnih, modernih i stručno organiziranih charter tvrtki s oko 3.400 kvalitetnih i vrhunsko opremljenih plovila”, kažu na yachtcharter-croatia. eu, na čijoj stranici također konkretno možete razvijati svoju ljubav prema nautičkom turizmu u Hrvatskoj. Tu su i croatiacharter.com, chartercroatia.net/hr, croatia-yacht.hr i brojni drugi, a detaljniji popis charter tvrtki u Hrvatskoj potražite, naravno, na internetu. Na stranicama Narodnih novina, odnosno Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, pronaći ćete i Pravilnik o uvjetima za obavljanje djelatnosti iznajmljivanja plovila sa ili bez posade i pružanje usluge smještaja gostiju na plovilu. “Nautičar koji dolazi u Hrvatsku u prosjeku je star 45 godina, a više od tri četvrtine nautičara (77 posto) ima završenu višu ili visoku školu. Svaki drugi nautičar dolazi iz kućanstva s mjesečnim primanjima većima od 3.500 eura, a u 2012. godini tijekom plovidbe/putovanja (ne uključujući izdatke za prijevoz do i od polazne luke) trošili su prosječno 100 eura na dan po osobi. Treba naglasiti kako su prosječni dnevni izdaci čarteraša više nego dvostruko veći od prosječnih dnevnih izdataka ostalih nautičara kao odraz, prije svega, izdataka za najam plovila. Svi podaci govore da su baš nautičari oni gosti više platežne moći i s višom turističkom potrošnjom, stoga je njihov udio u ukupnim prihodima od turizma svakako nezanemariv”, priopćavaju iz HGK.

Državni zavod za statistiku BROJ LUKA U NAUTIČKOM TURIZMU / NUMBER OF NAUTICAL PORTS ŽUPANIJA

05.

06.

07.

08.

09.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

PRIMORSKO-GORANSKA

21

29

30

32

32

30

30

29

32

30

27

ZADARSKA

21

24

23

24

24

24

21

19

23

26

36

ŠIBENSKO-KNINSKA

11

11

11

11

11

11

13

13

14

15

17

SPLITSKO-DALMATINSKA

11

11

11

11

13

13

13

16

17

21

20

ISTARSKA

14

14

14

14

14

15

15

15

14

14

14

DUBROVAČKO-NERETVANSKA

6

6

5

5

4

5

6

6

6

6

7

84

95

94

97

98

98

98

98

106

112

121

UKUPNO

BROJ PLOVILA NA STALNOM VEZU U LUKAMA NAUTIČKOG TURIZMA / NUMBER OF PERMANENTLY MOORED VESSELS IN NAUTICAL PORTS ŽUPANIJA PRIMORSKO-GORANSKA

NAJVEĆI PRIHOD OSTVARILE SU LUKE NAUTIČKOG TURIZMA U ŠIBENSKOKNINSKOJ ŽUPANIJI, I TO 194,9 MILIJUNA KUNA TE U ZADARSKOJ ŽUPANIJI

PROFESSIONAL

06.

07.

08.

09.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

3 289

3 310

3 431

3 373

3 225

3 226

3 089

3 011

3.117

2 848

ZADARSKA

2 616

2 726

2 880

3 129

3 129

3 043

3 023

3 031

2 943

2.961

2 877

ŠIBENSKO-KNINSKA

2 680

2 752

2 767

2 755

2 802

2 572

2 537

2 962

2 920

2.783

2 656

SPLIT.-DALMATINSKA

1 130

1 196

1 240

1 254

1 401

1 445

1 473

1 337

1 441

1.588

1 755

ISTARSKA

3 237

3 334

3 423

3 544

3 641

3 699

3 577

3 504

2 933

2.888

2 807

DUBROVAČKO-NERET. UKUPNO

05. 3 087

535

497

479

552

455

447

450

473

487

456

456

13 285

13 794

14 099

14 665

14 801

14 431

14 286

14 396

13 735

13.793

13 399

BROJ PLOVILA U TRANZITU U LUKAMA NAUTIČKOG TURIZMA / NUMBER OF VESSELS IN TRANSIT IN NAUTICAL PORTS 05.

06.

07.

08.

09.

10.

11.

12.

13.

14.

15.

PRIM.-GORAN.

ŽUPANIJA

17 105

25 767

28 007

26 893

26 187

25 463

22 613

20 969

20 898

19 318

20 774 41 483

ZADARSKA

50 403

52 006

54 193

58 505

55 289

51 935

47 099

37 413

37 624

35 340

ŠIB.-KNINSKA

47 526

47 490

48 959

46 396

44 465

48 849

40 899

41 667

41 963

41 303

43 719

SPLIT.-DALMA.

34 940

35 677

38 304

37 125

33 718

36 465

36 196

41 944

44 649

49 509

50 562

ISTARSKA

30 970

31 162

34 015

31 504

29 573

27 866

25 059

24 677

23 016

22 549

22 609

DUB.-NERETV.

18 555

19 680

17 397

16 601

14 095

15 450

16 591

14 958

14 771

13 303

14 303

199 499

211 782

220 875

217 024

203 327

206 028

188 457

181 628

182 921

181 322

193 450

UKUPNO

Luke nautičkog turizma Izvor: Državni zavod za statistiku

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je u 2015. istraživanjem o kapacitetu i prometu luka nautičkog turizma obuhvaćena ukupno 121 luka nautičkog turizma, a najveći prihod ostvarile su luke nautičkog turizma u Šibensko-kninskoj županiji, i to 194,9 milijuna kuna te u Zadarskoj županiji s ukupno 154,7 milijuna kuna. Zadarska županija je ujedno i županija u kojoj je u 2015. obuhvaćeno najviše luka nautičkog turizma u odnosu na 2014. godinu.

DOLASCI NAUTIČARA Charter kompanije u 2015. zabilježile su 362.589 dolazaka nautičara (što je 4,5 posto više nego godinu prije) koji su ostvarili gotovo 2,5 milijuna noćenja ili nešto više od 4 posto u odnosu na 2014. godinu. U HGK kažu kako je važno istaknuti i to da su u 2015. godini zabilježene 54.604 prijave stranih brodica i jahti u Hrvatskoj, što je povećanje za 0,6 posto u odnosu na 2014. godinu.

s v i b a n j / l i pa n j 2 0 1 6

9


horeca / nau tički turizam ili sve prisu tni ji pojam - jahting, zauzima znača jan udio

50% NAUTIČARA POSJETILO

NAS JE ŠEST I VIŠE PUTA dipl. ing. Igor Burić, www.seamasterclass.com.hr

HRVATSKA PARTICIPIRA U NAUTIČKOM TURIZMU MEDITERANA S 53 MARINE, ODNOSNO S 9,7 POSTO (CCA 17.000) VEZOVA, PRI ČEMU DRŽI 4. MJESTO, IZA ITALIJE, FRANCUSKE I ŠPANJOLSKE

N

autički turizam ili danas sve prisutniji pojam - jahting, zauzima značajan udio u cjelokupnom svjetskom turizmu i kao takav predstavlja važan činitelj razvoja svjetskog pomorskog i gospodarskog sustava. Smatra se jednom od značajnijih gospodarskih djelatnosti za područje turizma. Takva vrst turizma pripada elitnom turizmu i ima izuzetno značajne ekonomske učinke i visoku profitabilnost, što je posebno izraženo kroz brojne umnažajuće učinke. Značajke nautičkog turizma Republike Hrvatske vidljive su u izuzetnom prirodnom potencijalu koji joj osigurava visoko mjesto na tržištu europskog nautičkog turizma te predstavlja njegovu polaznu točku razvoja. Konkurentske prednosti Hrvatske kao destinacije nautičkog turizma jesu reljef priobalnog prostora i klimatski elementi te visok stupanj očuvanosti prirodnog okruženja, dok su ograničavajući čimbenici razvoja nerazmjernost razine kvalitete ponude i standarda nautičkog sektora, nedostatak

10

s v i b a n j / l i pa n j 2 0 1 6

financijskih sredstava, neadekvatna organizacija i menadžment sektora, nedorečena i neusklađena legislativa i drugo. U posljednjih 10-ak godina hrvatski nautički turizam posebno se istaknuo svojim rastom i razvojem, posljednjih godina s dvoznamenkastim postotkom rasta. Kvaliteta vidljiva u duljini boravka Hrvatska participira u nautičkom turizmu Mediterana s 53 marine, odnosno s 9,7 posto (cca. 17.000) vezova, pri čemu drži 4. mjesto, iza Italije, Francuske i Španjolske. Stanje potražnje u hrvatskom nautičkom turizmu posljednjih deset godina kreće se u rasponu od 10 do 13 tisuća plovila na stalnom vezu te od 160 do 220 tisuća plovila u tranzitu. Hrvatska je izuzetno popularna destinacija za nautičare te, prema posljednjim istraživanjima privlači nove turiste, što dokazuje činjenica da je 50 posto nautičara bilo u šest i više posjeta, a 10,9 posto u prvom posjetu Hrvatskoj. Kvalitetna ponuda nautičkog turizma Hrvatske vidljiva je i u duljini boravka nautičara, gdje se

njih 42,8 posto zadržava 4 do 7 dana, dok se 33,7 posto nautičara zadržava od 8 do 14 dana. Nautičari su, prema istim istraživanjima, tijekom plovidbe/putovanja, trošili prosječno 100 eura na dan po osobi. Oko dvije trećine tih izdataka (65 eura) vezano je uz plovilo, dok se od ostalih izdataka najviše izdvajalo na ugostiteljske usluge (18 eura) i trgovinu (12 eura). Nautički turizam u Hrvatskoj predstavlja perspektivan oblik turističke ponude koja je, iz godine u godinu, u stalnom porastu. On se temelji na prirodnim resursima, razvedenoj obali te čistom moru. Isto tako, ta vrsta turizma pripada elitnom turizmu. Specifična nautička potražnja i s njom povezana posebna nautička potrošnja pozitivno se odražavaju na nautičku industriju koja podrazumijeva proizvodnju plovnih jedinica za zabavni turizam, proizvodnju opreme, održavanje i osposobljavanje postojećih i izgradnju novih luka i lučica, usluge uređenja i pripremanja plovila te usluge obuke za voditelje brodica i skipere koje su vezane za turiste, odnosno nautičare.

PROFESSIONAL


horeca / nau tički turizam ili sve prisu tni ji pojam - jahting, zauzima znača jan udio

STRATEŠKI PROGRAMI I MJERE ZA UNAPREĐENJE NAUTIČKOG TURIZMA U HRVATSKOJ U SVAKOM POGLEDU TREBAJU BITI: • usklađenje trenutne legislative u podržavanju dugoročno održivog razvoja gdje se posebno ističe konsolidiranje i ujednačavanje propisa koji reguliraju nosivi kapacitet prostora i zaštitu i unapređenje prirodnih resursa • optimiziranje kapaciteta – povećanje broja vezova prema Strategiji nautičkog turizma Republike Hrvatske za razdoblje 2009. – 2019. (oko 2.000 vezova godišnje), razvoj i unapređenje sustava sigurnosti nautičara na moru (Obalna straža i služba spašavanja na moru), razvoj mreže postaja snabdijevanja gorivom, kao i centara za servisiranje brodica i jahti u okviru marina ili izvan njih • odgovarajuća promocija i bolje iskorištenje marketinških mogućnosti, kreiranje on-line informacijsko-prodajne platforme specijalizirane za nautički turizam s lako dostupnim sadržajem, mogućnošću rezervacije i kupnje, podizanje broja i kvalitete usluga koje se pružaju plovilima, putnicima i posadi u svim objektima za prihvat plovila unutar i izvan luka otvorenih za javni promet • uspostava sustava praćenja informacija nautičkog turizma, formiranje javno dostupne baze podataka potrebne za upravljanje i nadzor nad sustavom nautičkog turizma (baza podataka prihvatnih kapaciteta, tvrtki, plovila), praćenje ukupnih gospodarskih učinaka nautičkog turizma, praćenje obilježja potražnje nautičkog turizma te proširenje istraživanja elementima koji se odnose na zaštitu okoliša i prirode • pojačane mjere zaštite okoliša i prirode primjenom postojećih i novih regulacija, doraditi legislativnu učinkovitost koja se odnosi na upravljanje otpadom te prevenciju nastajanja morskog otpada, doraditi legislativnu učinkovitost koja se odnosi na ispuštanje otpadnih (crnih i zauljenih) voda, uvođenje nacionalnog programa za eko-certificiranje marina i čartera prema postojećim nacionalnim i međunarodnim sustavima, aktivno poticanje svijesti i odgovornog ponašanja nautičara s ciljem minimiziranja emisije otpada, otpadnih voda, kaljuže, brodskog goriva itd. i ugroze bioraznolikosti • poticanje domaće male brodogradnje, razvoja proizvodnje plovila i opreme za nautičare, razvoj programa oživljavanja tradicionalnih zanata i vještina koje izumiru, a osobito izgradnje tradicionalnih brodica, porezno rasterećenje kupnje plovnih objekata, čime bi se povećala dostupnost plovila širem krugu potencijalnih vlasnika, čime bi se potakla proizvodnja plovila za sport i rekreaciju • značajno povećanje razine obrazovanja, kompetencija i svijesti o važnosti nautičkog turizma, izmijeniti uvjete osposobljavanja i polaganja ispita za voditelje brodica, skipere i jahtmastere po uzoru na pravila kakva vrijede u svim pomorskim državama svijeta, te uvesti kontrolu provedbe pravila tijekom edukacije, inzistirati na pravilima sigurne plovidbe prilikom polaganja ispita za voditelje brodica i skipere.

PROFESSIONAL

Zaključno, ciljevi razvoja hrvatskog nautičkog turizma jesu dugoročno održivi razvoj pažljivim korištenjem kapaciteta prostora, zaštita i unapređenja prirodnih resursa, obrazovanje i osposobljavanje sukladno međunarodnim standardima u smislu kompetencija i sigurnosti te podizanje razine svijesti gravitirajućeg stanovništva o prednostima koje prihodi i zarada uključivanjem u nautički turizam mogu donijeti. s v i b a n j / l i pa n j 2 0 1 6

11


horeca / europsko prvenst vo prilika je za rast prodaje

12

s v i b a n j / l i pa n j 2 0 1 6

PROFESSIONAL


horeca / europsko prvenst vo prilika je za rast prodaje

Pivo i cider, pića navijača i prvih doseljenika piše Sanja Vukelić

NAJVEĆI OSTVARENI UKUPNI PRIHOD U DJELATNOSTI PROIZVODNJE PIVA ISKAZALO JE DRUŠTVO ZAGREBAČKA PIVOVARA D.O.O. U IZNOSU OD 914,1 MILIJUN KUNA U 2014. GODINI. NA DRUGOM JE MJESTU PO OSTVARENIM UKUPNIM PRIHODIMA SA 695,2 MILIJUNA KUNA DRUŠTVO HEINEKEN HRVATSKA D.O.O. KOJE JE ISKAZALO POZITIVAN REZULTAT POSLOVANJA, I TO U IZNOSU OD 112,1 MILIJUN KUNA. ZAPOSLENIMA U DRUŠTVU HEINEKEN HRVATSKA D.O.O. OBRAČUNATA JE PROSJEČNA MJESEČNA NETO PLAĆA U IZNOSU OD 11.194 KUNA, FININI SU PODACI ZA 2014.

PROFESSIONAL

s v i b a n j / l i pa n j 2 0 1 6

13


horeca / europsko prvenst vo prilika je za rast prodaje

L

ipanj je mjesec Europskog prvenstva u nogometu 2016. godine, što znači da je lipanj ujedno i mjesec piva. Naravno, pivo bi se konzumiralo, i konzumira se i bez Europskog prvenstva, ali pivari se obično nadaju boljem rastu prodaje u prigodama poput ove. Hrvatsko tržište, odnosno prodaja piva osciliralo je dosta proteklih godina, bilježeći padove, ali i rast. Godine 2011., primjerice, hrvatsko tržište piva poraslo je 8,5 posto nakon tri godine pada, i to zahvaljujući pivima s okusom. U 2014. globalno tržište piva poraslo je 2,8 posto, a prema podacima iz 2015., poduzetnici u djelatnosti proizvodnje piva za 2014. godinu iskazali su pozitivan konsolidirani financijski rezultat u visini od 298,8 milijuna kuna unatoč smanjenju neto dobiti za 40 posto u odnosu na 2013., ističe se u Fininim podacima. Nadalje, od ukupnog broja poduzetnika u djelatnosti, s dobitkom je poslovalo njih 53,1 posto. Ukupan prihod poduzetnika promatrane djelatnosti ostvaren u 2014. godini iznosio je 2,1 milijardu kuna, što je smanjenje za 11,9 posto u odnosu na prethodnu poslovnu godinu. Prosječna mjesečna obračunata neto plaća iznosila je 8.812 kuna, što je za 0,9 posto više u odnosu na prethodno razdoblje te za 80,6 posto više od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini Hrvatske (4.878 kuna). Prema Fininim pokazateljima, među 32 poduzetnika u djelatnosti proizvodnje piva, dominantnu ulogu ima društvo Zagrebačka pivovara d.o.o. čiji je udio u ukupnim prihodima tog razreda djelatnosti (NKD 11.05) 42,3 posto, a koje je zaposlenima obračunalo prosječnu mjesečnu neto plaću u iznosu od 11.078 kuna. Društvo predvodi i s brojem zaposlenih kojih je bilo registrirano 531 u 2014. godini. Najveći ostvareni ukupni prihod u djelatnosti proizvodnje piva iskazalo je društvo Zagrebačka pivovara d.o.o. u iznosu od 914,1 milijun kuna. Na drugom je mjestu po ostvarenim ukupnim prihodima sa 695,2 milijuna kuna društvo Heineken Hrvatska d.o.o.

14

s v i b a n j / l i pa n j 2 0 1 6

koje je iskazalo pozitivan rezultat poslovanja u 2014. godini, i to u iznosu od 112,1 milijun kuna. Zaposlenima u društvu Heineken Hrvatska d.o.o. obračunata je prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od 11.194 kuna. Društvo Zagrebačka pivovara d.o.o. iskazalo je pozitivan rezultat poslovanja u 2014. godini (163,7 milijuna kuna), unatoč smanjenju neto dobiti za 22,4 posto u odnosu na 2013. godinu. Na trećem mjesecu je koprivnička tvrtka Carlsberg Croatia s ukupnim prihodom od 294,7 milijuna kuna ili udjelom od 13,6 posto u pivarskoj industriji. Pivovara Osijek je na četvrtom mjestu po ostvarenim prihodima, a u toj je tvrtki 2014. godine zabilježeno 60,3 milijuna kuna prihoda. Njen udjel u ukupnoj pivarskoj industriji iznosio je 2,8 posto. Zadnja je buzetska Istarska pivovara s prihodom iz 2014. u visini od 48,3 milijuna kuna i udjelom od 2,2 posto u ukupnoj hrvatskoj pivarskoj djelatnosti. Pij s razlogom

Pivari su uvijek bili aktivni, a i avangardni u kampanjama, pa tako ne samo da je Zagrebačka pivovara nagrađena za oglasne kampanje na u travnju održanima Danima komunikacija, već je Ožujsko pivo uzburkalo i sve vode koje je moglo uzburkati s originalnom kampanjom “Počeši s razlogom”, u svrhu borbe protiv raka testisa. Zagrebačka pivovara nastala je jer mali gornjogradski pivari nisu mogli proizvesti dovoljne količine piva za žedne Zagrepčane. Ožujsko pivo proizvodi se od 1892. godine, a ime je dobilo po mjesecu ožujku u kojem se je tradicionalno proizvodilo najbolje pivo. “Mjesec ožujak ime je u kojem se spajaju vještina i priroda. Nekad se u pivu uživalo tek u ljeto ili jesen, a ožujak je bio zadnji mjesec u kojem se pivo na prirodan način moglo hladiti i sazrijevati. Ožujska hladnoća godila je svježem pivu, a iako ga danas možemo piti u svako doba godine, Ožujsko se pivo pije ohlađeno na ožujskih 5 stupnjeva.” Heineken Hrvatska drži čvrsto drugo mjesto na hrvatskom tržištu piva, ističe se i u Hrvatskoj gospodarskoj komori, pod Znakovima hrvatske kvalitete. Karlovačka

pivovara promijenila je formalno ime u Heineken Hrvatska 2014., a s početkom travnja ove godine završen je proces preuzimanja Laško Grupe d.o.o., hrvatskog društva do sada u vlasništvu Pivovarne Laško iz Slovenije. Laško Grupa d.o.o. sada je potpunosti integrirana u tvrtku Heineken Hrvatska. Oni su dio Heineken kompanije, najinternacionalnijeg proizvođača piva na svijetu. U svom portfelju imaju vrhunske proizvode. Pored Karlovačkog svijetlog piva, u toj su obitelji još i Karlovačko 0,0% Maxx, Karlovačko Limun Natur Radler, Karlovačko Laganini Natur Radler, Karlovačko Leđero Natur Radler, Karlovačko 0,0% Natur Radler, Karlovačko Royal 1854, Karlovačko Primavera te Karlovačko crno. Također, imaju i međunarodne brendove Heineken, Amstel Premium Pilsener, Edelweiss Snowfresh i Desperados. Uz pivo, tu je i cider broj 1 na svijetu, Strongbow, na hrvatskom tržištu dostupan u tri okusa, jabuka, bazga i crveno bobičasto voće. “Dark fruit” novi je okus cidera Strongbow predstavljen u travnju ove godine. Uz dva već poznata okusa, jabuku i crveno bobičasto voće, cider Strongbow odsad je na hrvatskom tržištu dostupan i s okusom tamnog voća u kojem prevladava crni ribiz. Heineken je diljem svijeta poznat kao proizvođač piva, ali i vodeći proizvođač cidera te najveći svjetski uzgajivač jabuka za izradu ovog pića. Svoje proizvode izvoze u Australiju, Austriju, Bosnu i Hercegovinu, Kanadu, Mađarsku, Njemačku, Sjedinjene Američke Države, Sloveniju, Švedsku i Švicarsku. Piće prvih doseljenika

Cider je bio najpopularnije piće u Sjevernoj Americi i Engleskoj iz vremena ranih naseljenika, i to s razlogom, jer je voda bila potencijalno smrtonosna. U Americi postoji izreka kako je “vino mudrost, pivo je snaga, a voda je bakterija”. U engleskom govornom području konzumenti osvježavajućih alkoholnih pića već se neko vrijeme suočavaju s dilemom “pivo ili cider”? Koje je bolje? Među našim konzumentima, čini nam se, ne postoji takva podjela, niti dilema, ali zanimljivo je pogledati što nam prekooceanski susjedi misle.

Pivo je dugo Amerikancima bilo najdraže alkoholno piće. No, za sve veći broj tamošnjih građana jabučni cider postaje prevladavajući. Prema nekim podacima, Britanci konzumiraju gotovo polovicu svih jabukovača proizvedenih u svijetu. Popularnost cidera u SAD-u oslabila je nakon uvođenja njemačkih piva u 19. stoljeću, a dodatno je smanjena nakon prohibicije. Ipak, u posljednje vrijeme cider krči svoj put natrag u Americi. Prema starijim predviđanjima, u periodu od 2011. do 2016. američko tržište cidera trebalo je porasti 65 posto. Kad su pivo i cider jedno pored drugog, uspoređuje ih se po sastavu i potencijalnim zdravstvenim prednostima, pogotovo danas kad je sve popularnija opcija pića bez glutena. Svaki je napitak jedinstven i uvelike se razlikuju čak i međusobno, od proizvođača do proizvođača. Jaki cider i pivo dramatično se razlikuju po sastavu. Cider je napravljen od kombinacije kvasca i jabuke, superhrana s vitaminom C i antioksidantima za zaštitu srca i smanjivanje rizika od dijabetesa i astme. Budući da većina piva nema voćnog soka, njihove prehrambene vrijednosti su drukčije od cidera. Pivo sadrži više proteina i vitamina B nego vino ili jabukovača, a također je bogat i kalijem. Neka piva u sebi sadrže i 10 posto od ukupnog dnevnog unosa folata, nužne komponente formiranja i rasta crvenih krvnih stanica. Umjerena konzumacija alkohola, što podrazumijeva jedno piće na dan za žene i dva za muškarce, ima više potencijalnih zdravstvenih blagodati. Znanstvenici su proučavali zdravstvene prednosti alkoholnih pića poput piva, vina i žestica u svrhu smanjivanja rizika od srčanih bolesti, kognitivnog propadanja i demencije. Prema nekim studijama, jake jabukovače imaju potencijal sadržavati antioksidanata koliko i vino. Međutim, rezultati variraju od proizvoda do proizvoda, jasno pokazujući promjenjivu razinu polifenola ovisno o sortama korištenih jabuka. U procesu proizvodnje piva, polifenole, koji se obično nalaze u hmelju i sladu, pivari nerijetko uklanjaju jer mogu uzrokovati mutnoću pića. To obično smanjuje ukupni sadržaj polifenola, pa u usporedbi s jabukovačom pivo

PROFESSIONAL


horeca / europsko prvenst vo prilika je za rast prodaje

zaostaje u koncentracije polifenola. Međutim, u studiji s Oregon State Universityja potvrđeno je da hmelj često sadrži flavonoide koji pružaju antioksidacijsku zaštitu stanica. Zdravstvene prednosti konzumacije piva šire se na srce, u prilog čega idu istraživanja talijanskih znanstvenika (Simona Costanzo, Augusto Di Castelnuovo, Maria Benedetta Donati, Licia Iacoviello, Giovanni de Gaetano) koji su otkrili da umjerena konzumacija piva smanjuje rizik od srčanih bolesti za 31 posto. Razlika u šećeru

Količina šećera po boci je glavna razlika između piva i jakog cidera. Pivo je bez šećera i obično ga dodaju pivari u malim količinama za ravnotežu kiselosti. Cider, međutim, može imati prilično visok udjel šećera. Taj je u rasponu od 15 grama (tri čajne žlice) do čak 23 grama šećera (7 žličica po napitku). Promjenjiv sadržaj šećera rezultat je procesa fermentacije. Broj kalorija iz boce piva ili cidera otprilike je isti, ali potonje piće je obično bogatije ugljikohidratima zbog viših razina šećera. I pivo i jabukovača su kalorični napici, s visokom razinom ugljikohidrata, stoga, ako pazite na kilograme, budite umjereni u piću, tradicionalan je savjet kojeg mnogi često zaboravljaju, pogotovo u posebnim prigodama slavlja. Cider je po definiciji piće dobiveno fermentacijom soka od jabuke, s otprilike šest posto alkohola, navodi se na stranici cider.hr, na čijem webu također možete naručiti produkt za teritorij Republike Hrvatske. Dok naručujete ili se informirate, doznat ćete i da je kapetan James Cook nosio cider na putovanja kako bi spriječio skorbut kod svojih mornara. Kirurzi tog vremena često su s napitkom čistili rane. Lord Somersby otac je mnogih otkrića, a njegovo najpoznatije

otkriće je Somersby cider, što je svojevremeno bilo najpoznatije piće Napoleona, Kleopatre i Newtona, iznose na Somersby Croatia. Napitak je dostupan u različitim okusima, od kojih su najpopularniji Somersby Jabuka, Somersby Kruška i Somersby Kupina. Briska švedski cider ima podružnicu u Osijeku. Briska švedski cider je prirodno, voćno piće. Na hrvatskom tržištu dostupno je u pet različitih okusa, nar, bazga, crni ribiz-malina, kruška i jabuka. Široku paletu brandova, piva i cidera, ima i Carlsberg, kao i svi drugi spomenuti. U Carlsbergu su “žedni izvrsnosti”, kako ističu na svojim službenim stranicama. Imaju certificirani integrirani sustav upravljanja koji objedinjuje ISO 9001 i ISO 14001 za sustav upravljanja kvalitetom i okolišem, ISO 22000 za sustav upravljanja sigurnošću hrane te OHSAS sustav. Carlsbergom Croatia postala je Panonska pivovara u ožujku 2004. godine, a Carlsberg Croatia 2007. postaje dio regije Carlsberg South East Europe. Proizvodnja piva u Osijeku (Tvrđavica i Varoš) se, prema podacima Hrvatske gospodarske komore, spominje u poreznim knjigama iz 1697. godine. Godine 2009. Osječko pivo dobiva novo ruho slijedeći svoju tradiciju, ali i prihvaćajući aktualne trendove. Proizvodnja Osječkoga piva realizira se kroz vlastite izvore vode uz moderan i suvremen pogon pripreme.Istarska pivovara je osnovana u srpnju 1977. godine zbog potražnje za lokalnom pivovarom koja može zadovoljiti rastuće potrebe lokalnih stanovnika i turista za pivom visoke kvalitete. Osim vodećeg istarskog branda Favorit piva, 2010. godine lansirano je i Istarsko pivo sa 4 posto alkohola, jeftinije pivo sa zadržanom razinom kvalitete. Godine 2011. pivovara izdaje i Favorit Radler s okusom limete i grejpa.

Poslovanje poduzetnika u djelatnosti proizvodnje piva u 2014. g. RBR.

NAZIV

MJESTO

UKUPNI PRIHOD

UDIO U RAZREDU DJ.

1.

ZAGREBAČKA PIVOVARA D.O.O.

ZAGREB

914.116

42,3%

2.

HEINEKEN HRVATSKA D.O.O.

KARLOVAC

695.244

32,2%

3.

CARLSBERG CROATIA D.O.O.

KOPRIVNICA

294.686

13,6%

4.

PIVOVARA OSIJEK D.O.O.

OSIJEK

60.311

2,8%

5.

ISTARSKA PIVOVARA D.O.O.

BUZET

48.265

2,2%

2.160.726

100,0%

UKUPNO SVI PODUZETNICI (32) U DJELATNOSTI 11.05

Izvor: Fina

PROFESSIONAL

Razbijen mit o pivu kao namirnici s visokim udjelom glutena TIM STRUČNJAKA POD VODSTVOM DR. SC. LEE POLLAK I DOC. DR. SC. DARIJE VRANEŠIĆ BENDER PROVELO JE ANALIZU 27 RAZLIČITIH KOMERCIJALNIH PIVA DOSTUPNIH NA HRVATSKOM TRŽIŠTU, OD KOJIH JE 5 BILO RADLER PIVA I 2 CRNA PIVA

Pivo je drugo najpopularnije piće na svijetu, nakon čaja, stiže nam vijest iz Grupacije proizvođača piva, slada i hmelja pri HGK. Budući da je osnovna polazna sirovina za pivo ječam, namirnica koja sadrži gluten, postavlja se pitanje sadržaja ove molekule u pivu. Iako je uvriježeno mišljenje da je pivo bogato glutenom, istraživanje provedeno u Hrvatskoj pokazalo je sasvim suprotne rezultate. Kako bi izmjerili razinu glutena u najčešće konzumiranim komercijalnim vrstama piva proizvedenih isključivo od ječmenog slada u Hrvatskoj, tim stručnjaka pod vodstvom dr. sc. Lee Pollak i doc. dr. sc. Darije Vranešić Bender provelo je analizu 27 različitih komercijalnih piva dostupnih na hrvatskom tržištu, od kojih je 5 bilo radler piva i 2 crna piva. Rezultati istraživanja predstavljenog i objavljenog ove godine na 51. hrvatskom i 11. međunarodnom simpoziju agronoma održanom u Opatiji otkrivaju da je količina glutena u većini ispitivanih piva (92,6 posto) prihvatljiva i niska te ne prelazi zakonodavne odredbe koje propisuju da se hrana u kojoj sadržaj glutena nije viši od 20 mg/kg može označiti „bez glutena“. Time su potvrđeni rezultati prijašnjeg istraživanja u geografski bliskom području Republici Hrvatskoj u kojem se pokazalo da 84 posto uzoraka odgovara uvjetima količine do 20 mg glutena po kg proizvoda te je time razbijen mit o pivu kao namirnici s visokim udjelom glutena. Korisna informacija za oboljele od celijakije te druge osobe koje provode bezglutensku dijetu je da bi konzumacijom 3 dL piva koje sadrži najveću količinu glutena u ovome istraživanju (27.9 mg/kg) unijeli tek 8.37 mg glutena. Količine glutena ostalih piva, unosom doze od 3 dl, kretale bi se od zadovoljavajućih 1.68 mg do 5.52 mg. Uzmemo li u obzir da je prag tolerancije za većinu oboljelih 10-20 mg glutena dnevno, ove se vrijednosti uz odgovornu konzumaciju smatraju prihvatljivima u okviru bezglutenske dijete. Ipak, potrebno je pažljivo praćenje unosa glutena iz svih izvora kako bi dnevna doza bila u preporučenim granicama za oboljele. Kada je riječ o osobama s intolerancijom glutena koja nije izazvana celijakijom, granične vrijednosti dnevnog unosa su veće i stoga konzumacija lager piva ne bi trebala predstavljati problem za te osobe. s v i b a n j / l i pa n j 2 0 1 6

15


horeca / europsko prvenst vo prilika je za rast prodaje Selected date(s): 01.01.2015 - 31.12.2015 Selected channel(s): HTV1; HTV2; RTL; RTL 2; NOVATV; DOMA TV Selected product(s): 07. BEER Selected target(s): TOTAL INDIVIDUALS UNIVERSE: 4.090.004 CASES: 2.098 TARGET

Sector

TOTAL INDIVIDUALS

01. BEVERAGES

CATEGORY

Class

Advertiser

Brand

Variant\Variables

Eq. GRP

Insertions

KARLOVACKO PIVO

KARLOVACKO PIVO - BRAND GENERAL ADVERTISING

3.603,87%

1.577

HEINEKEN - BRAND GENERAL ADVERTISING

1.043,44%

367

HEINEKEN - COMPETITION FOR A PRIZE

191,38%

206

KARLOVACKO CRNO

KARLOVACKO CRNO - BRAND GENERAL ADVERTISING

184,99%

146

AMSTEL

AMSTEL PREMIUM PILSENER

2.665,80%

1.003

KARLOVACKO ROYAL

KARLOVACKO ROYAL - BRAND GENERAL ADVERTISING

490,13%

246

KARLOVACKO NE. RETRO

KARLOVACKO NEPASTERIZIRANO RETRO - BRAND ADVERTISING

1.469,35%

482

OZUJSKO PIVO

OZUJSKO PIVO - BRAND GENERAL ADVERTISING

7.424,84%

2.063

STELLA ARTOIS

STELLA ARTOIS - BRAND GENERAL ADVERTISING

3.431,74%

927

BECK`S

BECK`S - BRAND GENERAL ADVERTISING

4.786,34%

1.459

STAROPRAMEN

STAROPRAMEN - BRAND GENERAL ADVERTISING

4.920,55%

1.335

OZUJSKO PIVO REZANO

OZUJSKO PIVO REZANO - BRAND GENERAL ADVERTISING

2.097,67%

813

PAN PIVO - BRAND GENERAL ADVERTISING

5.290,79%

2.890

PAN PIVO - SPECIAL OFFER

1.101,16%

805

ZLATNI PAN - BRAND GENERAL ADVERTISING

2.415,65%

1.238

LASKO PIVO - BRAND GENERAL ADVERTISING

1.137,69%

970

LASKO PIVO - PIVO & CVETJE FESTIVAL

130,75%

95

HEINEKEN HEINEKEN HR

01. BEER ZAGREBACKA PIVOVARA

07. BEER

CARLSBERG CROATIA

PAN PIVO ZLATNI PAN

PIVOVARNA LASKO

LASKO PIVO

05. NON - ALCOHOLIC BEER

HEINEKEN HR

KARLOVACKO RADLER

KARLOVACKO RADLER NATUR

501,84%

607

06. BEER GENERAL ADVERT.

HEINEKEN HR

KARLOVACKO RADLER

KARLOVACKO RADLER NATUR

29,01%

52

03. MIXED BEER FRUIT

HEINEKEN HR

KARLOVACKO RADLER

KARLOVACKO RADLER NATUR

1.252,08%

1.365

02. WHEAT BEER

HEINEKEN HR

KARLOVACKO PRIMAVERA

KARLOVACKO PRIMAVERA - BRAND GENERAL ADVERTISING

Summary for Columns

INFINITI / CONSUMER CATIBUS Sadržaj: PIVO Uzorak: N=428; 18 + GODINA Datum: Travanj 2016.

/

LAŠKO

1

VELEBITSKO

6

BAVARIA

1 63

PITANJE: PIVO KUPUJEM:

ODGOVORI

N

ALKOHOLNO

381

BEZALKOHOLNO

20

RADLER

47

PITANJE: OD ALKOHOLNIH NAJVIŠE KUPUJETE: ODGOVORI

2 18.648

STELLA ARTOIS

NEKA DRUGA

PITANJE: KOJE PIVO PREFERIRATE?

3,65% 44.172,71%

N

KARLOVAČKO

86

OŽUJSKO

114

PAN

ODGOVORI

N

SVAKI DAN ILI GOTOVO SVAKI DAN

60

JEDNOM TJEDNO

154

JEDNOM MJESEČNO

103

NEKOLIKO PUTA GODIŠNJE

47

JEDNOM GODIŠNJE

17

NIKADA

30

PITANJE: PIVO NAJČEŠĆE PIJEM:

23

ODGOVORI

N

TUBORG

/

UZ OBROK

111

HEINEKEN

1

KADA GLEDAM TELEVIZIJU

44

OSJEČKO

73

U DRUŠTVU, UZ NEKI SPORTSKI DOGAĐAJ

197

BECKS

13

SAM/A, KAO SVAKODNEVNI NAPITAK

29

16

s v i b a n j / l i pa n j 2 0 1 6

PROFESSIONAL


h o r e c a / r e p o r ta ž a - o b e r ta u e r n

PROFESSIONAL

s v i b a n j / l i pa n j 2 0 1 6

17


h o r e c a / i n t e r v j u - D a l i b o r B i l i ć , p r e d s j e d n i k U p r av e B T r av e l a

HoReCa

NAJAVE ZA

SRPANJ / KOLOVOZ Za vas smo u sljedećem broju za srpanj i kolovoz odabrali:

Ljetna kuhinja “Složimo jelovnik” ***

Kokteli “Jača pića napreduju na svjetskim tržištima”

za promociju i oglašavanje u specijaliziranom b2b časopisu professional, javite nam se s povjerenjem: 01 58 08 215 i 099 34 59 937 Alica.holik@professional.hr www.professional.hr

18

s v i b a n j / l i pa n j 2 0 1 6

Hrvatska ulica

PROFESSIONAL


fmcg / kokteli

ŠTO JE VAKUUMSKA DESTILACIJA? Vjenceslav Madić - Master Kishoni mixyflairstyle.com

Idealno za davanje okusa alkoholu Gdje: London Zašto: Izuzetno složen okus Vakuumska destilacija koristi napravu koja je poznata kao Rota Vapor ili Rotavap (kratica za rotacijski isparivač, naziv opreme koja se koristi kod ove tehnike). Svrha je lakše izoliranje i pojačavanje željenih okusa. Dopušta se destilacija okusa u alkohol pri niskoj temperaturi, koristeći smanjeni tlak. Također, omogućuje se „hvatanje“ okusa koji bi obično bili uništeni toplinom koja je dio uobičajenog procesa destilacije. Pri normalnom atmosferskom tlaku vrelište alkohola je na 78,4 Celzijevih stupnjeva. Kako atmosferski tlak pada, tako se smanjuje i vrelište tekućine. Ako se bilje, biljke i okusi destiliraju pri smanjenom tlaku Rotavapa, može ih se kuhati na temperaturi od samo 15-20 Celzijevih stupnjeva. Svi prirodni, svježi okusi su zadržani. Recept vakuumske destilacije

Sanchez Daiquiri 50 ml Havana Club Ahejo 3 Ahos 5 ml Daiquiri Honey/med* Pomiješajte sastojke Dvostruko procijedite u ohlađenu čašu za koktele Ukrasite malenom grančicom mente Kako bi se napravio Daiquiri med: Rotavap: 120 ml Havana Club Ahejo 7 Ahos 40 ml šećernog sirupa (2:1) 40 ml ocijeđenog soka limete

PROFESSIONAL

s v i b a n j / l i pa n j 2 0 1 6

19


horeca / vijesti

U Hrvatskoj manjak od minimalno 4000 sezonskih radnika Najviše su izraženi nedostaci kod proizvodno uslužnih zanimanja u ugostiteljstvu, posebno kod radnih mjesta konobara i kuhara Okruglom stolu „Sezonska radna snaga u hotelima - potrebe i nedostaci“ u organizaciji Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske prisustvovali su i ministar turizma Republike Hrvatske Anton Kliman, te pomoćnik ministrice rada i mirovinskog sustava Mario Bebić. Predsjednik UPUHH-a Kristian Šustar otvorio je raspravu uvodnim pregledom realnih potreba hotelijerskog sektora za sezonskom radnom snagom. UPUHH je prikupio i obradio podatke koji ukazuju da trenutno u Hrvatskoj postoj manjak od minimalno 4000 sezonskih radnika, a hotelski sektor Republike Hrvatske ukupno zapošljava trenutno 12000 sezonskih radnika. Najviše su izraženi nedostaci kod proizvodno uslužnih zanimanja u ugostiteljstvu, posebno kod radnih mjesta konobara i kuhara. S obzirom na manjak educiranog proizvodno uslužnog osoblja,

Hrvatski zavod za zapošljavanje obećao je omogućiti direktan kontakt hotelijera s osobama educiranima isključivo za potrebe zapošljavanja sezonskih radnika po hotelima. Hotelske tvrtke će kroz komunikaciju s glavnim uredom Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske iskazati svoje realne potrebe. Za sljedeću sezonu 2017., Ministarstvo rada i mirovinskog sustava u suradnji s Ministarstvom turizma, Udrugom poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske te Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, osmislit će program zapošljavanja kroz sustav prekvalifikacija postojećih nezaposlenih na Zavodu. A. Kliman se obratio okupljenima s jasnom porukom: turizam kao glavni generator državnog proračuna treba imati maksimalnu administrativnu i operativnu podršku Ministarstva turizma, Ministarstva rada i mirovinskog sustava te Hrvatskog zavoda

za zapošljavanje. Pomoćnik ministrice rada i mirovinskog sustava, M. Bebić obećao je egzaktnu pomoć pri pronalasku sezonske radne snage kroz jasnu i hitnu komunikaciju s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje. Završene su edukacije na terenu kako bi se olakšala komunikacija s poslodavcima u svim regijama Hrvatske. Iskomunicirano će omogućiti ubrzano zapošljavanje profiliranog radnika tražene struke te posljedično višu kvalitetu ugostiteljske ponude i jačanje turističkog sektora. Predstavnici Izvršnog odbora UPUHH-a su izrazili zadovoljstvo, posebno s podrškom ministra turizma A. Klimana koji vrlo aktivno prepoznaje probleme te istodobno na njih promptno reagira i nudi rješenja. Dodatno je dogovoreno da je ovo isključivo krizna mjera dok se istodobno pristupa stvaranju platformi za trajno rješavanje problema u bliskoj suradnji sa Ministarstvom turizma.

Dodjela certifikata “Održive toplice” Dodjela prvih “Sustainable Thermal Spa & Wellness” certifikata

koje Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske dodjeljuje svojim članicama Sekcije Lječilišta i toplica pri UPUHH-u održana je u The Westin hotelu Zagreb. Certifikate održivosti osmislila je Udruga poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) te u suradnji s tvrtkom IQ d.o.o. realizirala, a podršku projektu dalo je i Ministarstvo turizma Republike Hrvatske. Sudionici 2015. godine su Sv. Martin na Muri, Terme Tuhelj, Varaždinske Toplice, Lječilište Veli Lošinj, Terme Jezerčica, Istarske Toplice, Bizovačke Toplice i Daruvarske Toplice. Podijeljeni su u tri kategorije, osnovnu, naprednu i ‘superior’, a u ovoj posljednjoj certificirane su jedino Terme Sv. Martin. “Naš okoliš je nezagađen, a cilj projekta je upravo i održati ga takvim”, istaknuto je na dodjeli, posebno ima li se u vidu da smo već sad globalno na oko 950 milijuna turista godišnje, a očekuje se da će do 2020. godine brojka turista doseći 1,1 bilijun.

20

s v i b a n j / l i pa n j 2 0 1 6

Slovenija - zdrava, aktivna i zelena destinacija U organizaciji portala Relaxino održana

je poslovna radionica na kojoj su predstavnici više od 30 hrvatskih turističkih agencija upoznati s ponudom slovenskog turizma. Tom su prigodom razgovarali i o suradnji sa slovenskim partnerima, i to posebice o sve jačoj ponudi ljetnog odmora u susjednoj zemlji. Na tom svojevrsnom workshopu sudjelovala je i Smiljana Knez, veleposlanica Slovenije u Hrvatskoj, kao i Jakob Štunf, ekonomski savjetnik u veleposlanstvu koji je naglasio da je lani više od 130 tisuća hrvatskih gostiju posjetilo tu susjednu zemlju, čime se brojke posjeta približavaju predrecesijskom razdoblju. Pod sloganom zdrave, aktivne i zelene destinacije, s ponudom koja uključuje terme, rafting, biciklizam i planinarenje, Slovenija nastavlja graditi imidž zemlje koja pruža ono što se posljednjih godina i ponajviše traži na tržištu. U sklopu tog trenda postoji i ponuda sa više od 50-ak smještajnih objekata, od hotela do kampova, koji imaju oznaku specijaliziranosti za bicikliste uz posebne pakete prilagođene njima. Tu je i više od deset tisuća planinarskih i pješačkih staza koje su posebno označene, kao i desetak golf igrališta.

Povezivanje studenata i menadžmenta Suradnja Udruge multitasking menadžera i Veleučilišta Baltazar kroz program mentoringa studenata Udruga multitasking menadžera –

poslovni klub i Veleučilište Baltazar Zaprešić potpisali su sporazum o suradnji s ciljem povezivanja studenata stručnih specijalističkih studija projektnoga, komunikacijskoga i financijskoga menadžmenta s uspješnim menadžerima iz različitih struka kroz program mentoringa. Ugovor su potpisali u ime Veleučilišta Baltazar i Alumni kluba Baltazar prodekan dr. sc. Milan Jurina, prof. v. š. i Robert Kuščar, mag. oec., predsjednik Udruge multitasking menadžera. U projekt je aktivno uključeno sedam mentora i sedam odabranih studenata specijalističkih diplomskih stručnih studija projektnoga, financijskoga i komunikacijskoga menadžmenta. Udruga multitasking menadžera – poslovni klub okuplja sposobne i ambiciozne osobe koje neovisno o formalnoj edukaciji u kratkom vremenu izvršavaju složene ili jednostavne zadatke. Cilj Udruge je interaktivna razmjena iskustava i rješavanje problema kroz brzo povezivanje mladih, inventivnih i kreativnih ljudi. UMM je zatvorena grupa koja prihvaća članove isključivo na bazi preporuke te na temelju iskustava u radu na raznim projektima.

PROFESSIONAL


h o r e c a / r e p o r ta ž a - k i n a

PROFESSIONAL

s v i b a n j / l i pa n j 2 0 1 6

21


horeca / vijesti

Grupa Podravka u prvom tromjesečju ostvarila značajan rast Poslovanje Grupe Podravka u prvome tromjesečju 2016. godine obilježio je snažan rast prihoda od prodaje u iznosu od 31,3 posto, što je rezultiralo rastom bruto dobiti od 21,7 posto te ostvarenom neto dobiti od 60,1 milijun kuna Prihodi od prodaje Grupe Podravka u prvom tromjesečju 2016. godine iznosili su 1.029,4 milijuna kuna, što predstavlja rast od 31,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. Na snažan rast prihoda od prodaje veliki utjecaj, pored rasta prihoda od prodaje vlastitih brandova od 6,4 posto, imala je i konsolidacija prihoda od prodaje Grupe Žito. Ukoliko se izuzmu prihodi Grupe Žito, ukupni prihodi od prodaje Grupe Podravka porasli su za 5,2 posto. Vrijedi istaknuti kako je oko 70 posto ukupnih prihoda od prodaje Grupa Podravka u prvom tromjesečju ove godine ostvarila na inozemnim tržištima. „Rezultati prvog kvartala ove godine potvrđuju nastavak pozitivnih trendova u poslovanju, što pokazuje da je kompanija spremna na daljnji organski i anorganski rast. Nakon uspješno provedenog restrukturiranja i dokapitalizacije, akvizicije Žita, započete druge faze internacionalizacije te uz vrlo nisku razinu zaduženosti, stvoreni su potrebni preduvjeti da nastavimo sa započetom konsolidacijom u segmentu prehrambene industrije i distribucije na području Adria regije, ali i šire“, istaknuo je predsjednik Uprave Podravke Zvonimir Mršić prilikom objave rezultata poslovanja za prvo tromjesečje. Strateško poslovno područje Prehrana ostvarilo je u prvome 22

tromjesečju prihode od prodaje u iznosu od 846,7 milijuna kuna te je ovime ostvaren rast od 38,3 posto u odnosu na godinu ranije. Rast prihoda, ukoliko izuzmemo utjecaj Žita, potaknut je prvenstveno rastom vlastitih brendova koji su ostvarili rast prihoda od 5,5 posto, ponajviše rastom kategorije Kulinarstvo od 6,5 posto te rastom prihoda kategorije Lino svijet od 6,8 posto i kategorije Mesni program od 18,3 posto. Prihodi od prodaje asortimana Grupe Žito u prvom tromjesečju ove godine iznose 211 milijuna kuna i porasli su 3,2 posto u odnosu na usporedno razdoblje. Najveći doprinos rastu prihoda Grupe Žito dolazi od kategorije Pekarstvo i mlinarstvo koja je ostvarila 5,4 posto više prihode od prodaje, prvenstveno uslijed aktivnosti provedenih u potkategoriji Kruh te uslijed rasta prodaje kategorije Pekarstva na tržištima EU. Prihodi od prodaje drugog strateškog poslovnog područja Farmaceutika iznosili su 182,7 milijuna kuna, što predstavlja rast od 6,4 posto u odnosu na usporedno razdoblje godinu ranije. Na navedeni rast prodaje najviše su utjecali vlastiti brandovi koji su ostvarili rast od 10,3 posto, ponajviše uslijed širenja poslovne suradnje na tržištu Rusije. Kada je pak riječ o tržištima, odnosno regijama Grupe Podravka, treba spomenuti kako su got-

s v i b a n j / l i pa n j 2 0 1 6

ovo sve regije ostvarile rast prihoda od prodaje u odnosu na prvo tromjesečje 2015. godine, nastavljajući tako s trendom rasta kao rezultatom strateškog fokusa kompanije na internacionalizaciju poslovanja. Najveći rast prihoda, bez utjecaja Žita, ostvaren je u regiji Rusija, ZND i Baltik gdje su ostvareni gotovo 2,5 puta viši prihodi u odnosu na usporedno razdoblje, u čemu podjednaki doprinos ima i prehrana i farmaceutka. Grupa Podravka u prvom tromjesečju ove godine zabilježila je i rast neto dobiti koja iznosi 60,1 milijun kuna u odnosu na 59,8 milijuna kuna godinu ranije. Vrijedi spomenuti kako je na prošlogodišnju usporednu dobit vrlo velik jednokratni utjecaj od 24,8 milijuna kuna imala konsolidacija Mirne te iskorištenje porezne olakšice uslijed čega je efektivna porezna stopa iznosila 2,1 posto, dok je u prvom tromjesečju ove godine iznosila 22,1 posto. Prvo tromjesečje obilježilo je, između ostaloga i donošenje Plana projekata vezanih uz integraciju Grupe Žito u Grupu Podravka. Procjena kompanije je da će u 2017. i 2018. godini utjecaj sinergija i integracije na EBITDA razinu iznositi pozitivnih 18,9 i 18,8 milijuna kuna, dok će se puni efekt vidjeti u 2019. godini kada bi utjecaj na EBITDA razinu trebao iznositi pozitivnih 36,8 milijuna kuna.

Tetra Pakov znanstveni rad o termičkoj obradi hrane Tetra Pak je objavio znanstveni rad o rješavanju pitanja prijenosa topline pri obradi hrane koja sadrži komadiće. Stručnjaci u kompaniji su izradili jedinstven matematički model kojim se definiraju koeficijenti prijenosa topline za različite vrste komadića na temelju njihove veličine, oblika i koncentracije. To omogućava precizan izračun površine za razmjenu topline, temperature i vremena držanja potrebnog za pojedine recepte. Tetra Pak koristi ova otkrića kako bi pomogao proizvođačima u prehrambenoj industriji optimizirati linije za obradu. Preciznost u termičkoj obradi i dizajn sustava unaprjeđuju kvalitetu proizvoda očuvanjem okusa, boje i teksture komadića. To također smanjuje operativne troškove, ne dovodeći u pitanje sigurnost hrane. Boris Vergaš, direktor prodaje procesne opreme za regiju Balkana u kompaniji Tetra Pak, izjavio je o znanstvenom radu: “U posljednjih 20 godina Tetra Pak je mnogo ulagao u istraživanje prijenosa topline. Ova posljednja inovacija samo je još jedan korak naprijed u smislu naših kompetencija u obradi hrane koja sadrži komadiće, u rasponu od napitaka (npr. voćni sok s komadićima voća) do različitih prehrambenih proizvoda velike viskoznosti, a osobito konzerviranih prehrambenih proizvoda sa srednjim i većim komadićima’’. Tetra Pak obrada već obuhvaća pun raspon rješenja u obradi hrane koja sadrži komadiće, kao što je miješanje proizvodnim mikserima, paketna obrada, kontinuirana termička obrada cijevnim i pločastim izmjenjivačima topline, međutim, ova najnovija inovacija predstavlja pravi probitak u metodologiji izračuna količine topline koju prenose izmjenjivači topline, što omogućava optimalan dizajn linija za obradu, unapređuje operativnu učinkovitost i kvalitetu proizvoda.’’

Imago 9. najučinkovitija nezavisna agencija na svijetu Effie Worldwide objavio je rezultate globalnog Effie indeksa učinkovitosti koji prepoznaje i rangira najuspješnije globalne, regionalne i lokalne marketinške agencije, oglašivače i brandove čije su marketinške aktivnosti postigle najbolje rezultate na tržištu. Najučinkovitijim brandom, ali i oglašivačem na globalnoj razini proglašena je Coca-Cola, odnosno Coca-Cola Company, a Ogilvy&Mather najučinkovitijom agencijskom mrežom na svijetu. Effie Index složen na temelju više od 3000 finalista i pobjednika globalnih i nacionalnih Effie natjecanja. „Gotovo 50 godine Effie predstavlja zlatni standard učinkovitosti, stoga ne čudi kako se Effie Index, sad već šestu godinu zaredom, profilirao kao ključno mjerilo uspjeha u našoj industriji“, izjavio je u povodu objave Effie Indexa Neal Davies, predsjednik i CEO Effie Worldwidea. Hrvatske tvrtke i brandovi su također uvršteni u Effie globalni index učinkovitosti. Treba istaknuti Imago reklamnu agenciju koja je na globalnoj razini ostvarila visoko 9. mjesto na listi nezavisnih agencija. Na istoj listi nalazi se i Bruketa&Žinić OM, na 79. mjestu. Najučinkovitijim hrvatskim oglašivačem proglašen je Franck, dok su najučinkovitiji hrvatski brandovi Ožujsko pivo i Franck Čipi čips. Poredak domaćih agencija i oglašivača na globalnom Effie indeksu učinkovitosti sastavljen je temeljem bodova ostvarenih na hrvatskom Effie natjecanju, održanom u travnju 2015. u sklopu Dana komunikacija, najvažnije strukovne marketinške manifestacije u Hrvatskoj. Detaljan popis svih oglašivača, agencija i brendova, uključujući i one iz Hrvatske, može se pronaći na internetskim stranicama: www.effieindex.com.

PROFESSIONAL


horeca / vijesti

Vjetroelektrana doprinos daljnjem razvoju Dubrovnika Smanjuje se ovisnost o uvozu energije i ispuštanje ugljikova dioksida za više od 24 tisuće tona godišnje

Puštanjem u puni pogon vjetroelektrane Rudine u blizini Slanog, sjeverozapadno od Dubrovnika, kapaciteti opskrbe električnom energijom iz vjetra u Hrvatskoj porasli su za više od 10 posto, čime je smanjena i ovisnost o uvozu energije. Vjetroelektrana instalirane snage 34,2 megavata (MW), vrijedna oko 400 milijuna kuna, opskrbljivat će strujom nekoliko tisuća kućanstava i poduzeća, a njezinim priključivanjem umanjit će se ispuštanje ugljikova dioksida za više od 24 tisuće tona godišnje. Svečanosti puštanja u rad uz predstavnike investitora, austrijske kompanije RP Global, prisustvovali su čelnici lokalne samouprave, istaknuti stručnjaci iz energetske industrije, kao i predstavnici međunarodnih financijskih institucija. „Investiranje u nove energetske kapacitete iz obnovljivih izvora povećava konkurentnost lokalnoga gospodarstva, ali i kvalitetu života stanovništva. Ponosni smo što ovom vjetroelektranom možemo dati doprinos daljnjem održivom razvoju Dubrovnika i okolice, kao dragulja hrvatskog i europskog turizma“, istaknuo je predsjednik Uprave RP Globala Gerhard Matzinger.

PROFESSIONAL

Izgradnja vjetroelektrane Rudine započela je u kolovozu 2014., a građevinski dio radova završen je potkraj prošle godine. U investiciji od ukupno 53 milijuna eura, uz RP Global, sudjelovali su s 42,5 milijuna eura Unicredit i Međunarodna financijska korporacija (IFC), dio Svjetske banke. Vjetroagregate pojedinačne snage 2,85 MW isporučio je General Electric. Rudine su drugi projekt RP Globala u Hrvatskoj nakon vjetroelektrane Danilo snage 43,7 MW, izgrađene u blizini Šibenika. RP Global je preko tih dvaju projekata u hrvatsko tržište uložio ukupno 123 milijuna eura, čime je postao najveći operator energije vjetra u Hrvatskoj, s tržišnim udjelom od oko 20 posto. “Vjetroelektrana Rudine u potpunosti je usklađena s iznimno zahtjevnim pravnim okvirom i najvišim ekološkim standardima, a nalazi se na lokaciji koja omogućuje vrlo učinkovitu upotrebu vjetra kao izvora energije. Vjerujemo da je njezino puštanje u rad početak novog investicijskog zamaha na području energije vjetra, za što Hrvatska ima izvrsne prirodne preduvjete”, rekao je Bojan Reščec, direktor RP Globala Hrvatska. s v i b a n j / l i pa n j 2 0 1 6

23


horeca / vijesti

Tele2 spustio cijene roaminga i više nego EU nalaže

Tele2 je svojim korisnicima odlučio dodatno pojednostavniti i olakšati im praćenje troškova roaminga, iako unutar EU roaming regulative operatori povrh fiksne EU roaming naknade mogu naplatiti i nacionalni trošak tarife kod korištenja usluga Kako bi pojednostavili EU roaming regulativu za sve svoje korisnike, Tele2 će u promotivnom razdoblju od 30. travnja do 31. prosinca 2016. godine naplaćivati samo fiksnu EU roaming naknadu. Odlazni pozivi snižavaju se s 1,81 na 0,47 kn/ min, SMS se snižava s 0,57 na 0,19 kn, prijenos podataka se snižava s 1,90 na 0,47 kn/ MB dok se dolazni pozivi

snižavaju s 0,47 na svega 0,10 kn/min. Ovim korakom Tele2 i dalje utvrđuje svoju poziciju na hrvatskom tržištu kao operator koji svojim korisnicima uvijek nudi jednostavna i cjenovno prihvatljiva rješenja. Za zahtjevnije korisnike, odnosno one koji češće putuju ili duže borave u nekoj od zemalja EU, Tele2 je pripremio i nove atraktivne roaming pakete za još povol-

jnije i bezbrižnije razgovore i surfanje . Paketi su kreirani na način da svaki korisnik, sukladno potrebama i navikama ima na raspolaganju više nego dovoljno minuta za pozive, odnosno podatkovnog prometa za bezbrižno surfanje na kompletnom području EU. Detaljnije informacije o samim paketima i cijenama kao i ostale novosti u Tele2 ponudi potražite na tele2.hr.

Četvrtina anketiranih kućanstava bez interneta Kako javlja Državni zavod za statis-

tiku, iako je u 2015. u odnosu na godinu ranije primijećen porast u opremljenosti kućanstava informacijsko komunikacijskim tehnologijama, kao i porast širokopojasnog pristupa internetu, gotovo četvrtina anketiranih kućanstava nema internetski priključak. Najčešći razlozi tome jesu nepostojanje potrebe za korištenjem interneta i previsoke cijene usluge i potrebne opreme, ali i nedovoljno znanje za služenje internetom te zabrinutost za sigurnost i zaštitu privatnosti.

24

s v i b a n j / l i pa n j 2 0 1 6

Atlantic Grupa u znaku internacionalizacije Atlantic Grupa je u prvom tromjesečju 2016. ostvarila 1,155 milijardi kuna prihoda od prodaje, što je u razini prihoda ostvarenih u istom periodu prošle godine. Dobit prije kamata i poreza (EBIT) manja je za 5,1 posto, najviše zbog ulaganja vezanih uz pokretanje vlastite distribucije u Njemačkoj i Austriji te nepovoljnog kretanja tečaja stranih valuta, i iznosi 69,8 milijuna kuna. Neto dobit nakon manjinskih interesa iznosi 45,3 milijuna kuna i veća je za 1,6 posto u odnosu na prvo tromjesečje 2015. Od važnih poslovnih događanja u prva tri mjeseca ističe se dovršavanje priprema za širenje poslovanja u Njemačkoj i Austriji, gdje je Atlantic Grupa krajem 2015. osnovala vlastite distribucijske kompanije s namjerom značajnijeg ulistanja odabranog asortimana vlastitih brendova kod ključnih kupaca na ovim tržištima. Nakon izvrsnih rezultata ostvarenih u prošloj godini, Atlantic Grupa nastavlja provoditi strategiju daljnje internacionalizacije poslovanja širenjem distributivne mreže na nova tržišta. Konačni je cilj ovako definirane strategije značajno povećanje udjela izvanregionalnih tržišta u ukupnom prihodu kompanije. Istovremeno nastavljamo s razvojem ukupnog poslovanja, otvaranjem novih specijaliziranih prodavaonica Farmacia, lansiranjem novih proizvoda i razvojem portfelja, osvajanjem novih tržišta te nesmanjenim fokusom na razvoj distributivne mreže u regiji. U nastavku 2016. godine nastavit ćemo s aktivnim upravljanjem rizicima i optimizacijom poslovanja te upravljanjem financijskim obvezama kompanije“, komentirao je Emil Tedeschi, predsjenik Uprave Atlantic Grupe. Gledajući strukturu prihoda od prodaje, ukupnom rastu Atlantic Grupe u prvom kvartalu 2016. godine najviše su pridonijeli Strateško poslovno područje Delikatesni namazi s rastom od 22,3 posto i Strateško poslovno područje Slatko i slano s rastom od 3,2 posto te Strateška distribucijska regija HoReCa s rastom od 19,8 posto, Distribucijsko područje Slovenija s rastom od 7,8 posto i Strateško distribucijsko područje Hrvatska s rastom od 3,8 posto. Kava se s 18,6 posto udjela u ukupnim prihodima od prodaje ističe kao najveća pojedinačna kategorija sa 214,9 milijuna kuna. Promatrano po tržištima, najveći rast od 8,9 posto ostvaren je na tržištu Slovenije, koja u ukupnom prihodu sudjeluje sa 17 posto, slijedi tržište BiH s rastom od 8,5 posto, koje je s udjelom od 7,5 posto četvrto po veličini tržište Atlantic Grupe te pojedinačno najveće tržište Hrvatske s udjelom od 26,6 posto i rastom od 2,8 posto. Vlastite robne marke Atlantic Grupe sudjeluju u prodaji sa 64,8 posto, distribucija proizvoda robnih marki principala s 20,5 posto, ljekarnički lanac Farmacia sa 7,4 posto, dok proizvodi koje Atlantic Grupa proizvodi kao privatne robne marke za velike poslovne sustave u zemlji i inozemstvu u ukupnom prihodu od prodaje sudjeluju sa 7,4 posto.

PROFESSIONAL


PROFESSIONAL www.professional.hr

PROFESSIONAL

s v i b a n j / l i pa n j 2 0 1 6

25


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.