SO Bosna

Izdanje za Bosnu i Hercegovinu CIJENA 10 KM BROJ 1/2 GODINA XV, februar 2012.

TEMA BROJA

Online prodaja osiguranja ANALIZA

Premijski prihod prkosi ekonomskoj logici

Samir Omerhodžić

Nema reda dok ne uskladimo propise

UVODNIK

MJESEČNIK FINANSIJSKE INDUSTRIJE Broj 2, februar 2012.

Osnivač i nakladnik TECTUS d.o.o.

Direktorica: Drena Milijević, dipl. ing.

Nakladnik za Republiku Srpsku INFO 5 d.o.o., Banja Luka Glavni urednik: Nikola Milijević, dipl. ing.

Izvršni urednik: Eldar Dizdarević Uredništvo: mr. sc. Ermin Čengić, dipl. psih. prof. dr. sc. Marijan Ćurković mr. sc. Vladimir Miletić prof. dr. Drago Pavić, dipl. iur.

Redakcija Eldar Dizdarević Ermin Čengić Zvonko Gajski Sandra Zanki, prof. Željka Livaić, dipl. novinar Hana Batcha Frančić, dipl. novinar Izdavački savjet: Ivica Crnić, dipl. iur. prof. dr. Ivan Frančišković, dipl. oec.

Božidar Huljev, dipl. ing.

Damir Lačević mr. sc. Ante Mandić, dipl. ing.

Dinko Musulin Senada Olević Željko Pervan Midhat Terzić Stalna suradnica: Marijana Matković Urednik fotografije: Ratko Mavar www.shutterstock.com Marketing i oglašavanje: Tel.: ++385 (0) 1 6062 888, 6062 876 Fax: ++385 (0) 1 6062 889 Grafički urednik: Aleksandar Veljković Grafička priprema: TECTUS d.o.o.

Dizajn: Zoran Jelača Tisak: AKD d.o.o.

Savska cesta 31, Zagreb Ured i pretplata: Gordana Bižić, TECTUS d.o.o., Radnička cesta 48, 10000 Zagreb Te.: ++385 (0) 1 6062 888, 6062 891 Fax: ++385 (0) 1 6062 889 E-mail: tectus@svijetosiguranja.eu

Razumno rješenje i druge mogućnosti Na posljednjoj sjednici u prošloj godini, Vlada FBiH utvrdila je Prijedlog budžeta i Zakon o njegovom izvršenju u 2012. godini. Tim prijedlogom je, između ostalog, predviđen deficit budžeta od oko 350 do 450 miliona KM, a kao svojevrsno spasonosno rješenje odmah je preciziran i način pokrivanja tog minusa - izdavanjem dugoročnih obveznica i trezorskih zapisa.

Ante Krajina, federalni ministar finansija, objasnio je kako će se deficit pokriti izdavanjem obveznica koje bi trebala kupiti "privredna društva u vlasništvu Federacije BiH koja imaju slobodnih deponiranih sredstava". Prema nekim procjenama, javna preduzeća iz FBiH na računima komercijalnih banaka u BiH imaju više od milijardu KM deponovanih sredstava. Prednjače najprofitabilnije kompanije poput BH Telecoma (procjenjuje se da ima najmanje 214 mil. KM deponovanih sredstava), Elektroprivreda BiH (150 mil. KM), HT Mostar (90 mil. KM), Fabrika duhana Sarajevo (70 mil. KM), itd.

Kada se ovo ima na umu, onda zaista stoji sljedeća tvrdnja Vlade FBiH: "Strašno je to što su javna preduzeća svoj, odnosno novac Federacije kao vlasnika tih preduzeća, deponovala kod banaka po kamatama od mizernih 2 do 5 posto, a da su te iste banke federalnoj Vladi kasnije davale pozajmice uz kamatu od skoro 8 posto".

Kada se promatra samo ovaj dio priče, onda se veoma lako može stvoriti utisak da je zapravo dobro - pa čak donekle i poželjno - da se profitabilnim javnim preduzećima "otmu" pare koje ionako pripadaju FBiH te da se za taj novac kupe obveznice. Međutim, to nažalost nije cijela priča.

Pomenuta javna preduzeća svoj novac naravno, drže u bankama, i to većinom u bankama čiji su vlasnici Austrijanci i koje kontroliraju oko 70 posto bh. bankarskog tržišta.

Kada pomenuta preduzeća kupe federalne obveznice podignut će deponovana sredstva, a riječ je o nekih 350 do 450 miliona KM te će se na pasivnoj strani finansijskih izvještaja banaka pojaviti manjak depozita. U osnovi, to i ne bi bio prevelik problem za makroekonomiju BiH da nedavno austrijska centralna banka nije propisala nove zakonske obaveze svojim bankama koje posluju u centralnoj i jugoistočnoj Evropi. Novi propis kaže da austrijske banke u pomenutim zemljama ne mogu više odobravati kredite novcem posuđenim od banki-majki iz Austrije, nego jedino, samo i isključivo iz sopstvenih sredstava do iznosa od 10 posto maksimalno prikupljenih depozita.

I šta sad? Ako javna preduzeća podignu depozite i kupe obveznice banke će podići pasivne kamatne stope da bi prikupile nove depozite. Čim se podignu pasivne kamatne stope morat će se podići i aktivne kamatne stope, odnosno kamate na kredite koje odobravaju banke. Na taj će način, zapravo, građani i preduzeća BiH platiti ceh izdavanja federalnih obveznica, a ne javna preduzeća ili Vlada FBiH, što nije dobro ni za građane ni za preduzeća u FBiH. U osnovi, izdavanjem obveznica se zaista mogu pametno riješiti određeni problemi u javnim finansijama. Na sreću, u ovom našem slučaju postoje i druga, pametnija rješenja.

Npr. u Srbiji je vlada također planirala svoje finansijske jazove riješiti izdavanjem obveznica. Međutim, tamo bi se obveznice prodavale osiguravajućim društvima, ali pod uslovom da Vlada Srbije oslobodi životna osiguranja cijelog ili pak jednog dijela poreza. Ako bi se police životnog osiguranja oslobodile poreskih opterećenja, onda bi tamošnja osiguravajuća društva bila spremna iz tehničkih rezervi kupiti dugoročne državne obveznice čime bi, na kraju, svi profitirali i što ne bi izazvalo veće makroekonomske poremećaje.

Dakle, pametnih rješenja za federalnu Vladu svakako ima. Međutim, problem je u tome što u ovakvo rješenje treba uložiti dosta truda i vremena što paralelno s tim znači da je "oteti" pare javnim preduzećima, sa stanovišta Vlade, daleko brže i jednostavnije. Sa makroekonomske pozicije gledano pametnije nije, ali ko još za to mari. Uostalom, znate kako kaže i čuveni Murphyijev zakon: "Ljudi pribjegnu razumnim rješenjima tek onda kada iscrpe sve druge mogućnosti".

Očigledno da u FBiH još uvijek nisu iscrpili sve druge mogućnosti.

Za navode u člancima odgovorni su autori SVIJET OSIGURANJA februar 2012. |

3

SADRŽAJ IZMEĐU DVA BROJA

BiH ....................................................................................................................................................................... 6 Svijet .................................................................................................................................................................. 8

22

INTERVJU

Samir Omerhodžić, direktor Agencije za osiguranje u BiH . .................................... 10

KOLUMNA ........................................................................................................................................................ 15 TEMA BROJA Pionirski koraci na tržištu bez tradicije i infrastrukture .............................................. 16

ANALIZA

Sa 250 miliona eura ususret kriznoj godini . ....................................................................... 19

RAZGOVARAMO

Bakir Pilav – predsjednik Aktuarskog društva u BiH ..................................................... 22

AKTUELNO

Očekivani rast u 2012. godini nula posto ............................................................................. 24 Osiguratelji spremni, čeka se zakonodavac . ...................................................................... 26 Gospodo, prodajete ime staro 127 godina ......................................................................... 28

KOMENTAR ..................................................................................................................................................... 31 RAZGOVARAMO

Bakir Pilav Odstupanje od tarifa ne donosi ništa dobro

24

Marijan Ćurković: Nered u sudnici, tablise u ladici ........................................................ 32

KOLUMNA......................................................................................................................................................... 35 PRAKSA

Upravljanje operativnim rizikom................................................................................................. 36

IZ ZASTUPNIČKOG KUTA . ..................................................................................................................... 39 PRODAJA OSIGURANJA

Treba li se rješavati neprofitabilnih kupaca.......................................................................... 40 Jednini pravi odgovor - smanjenje troškova....................................................................... 40

MENADŽMENT

Nema čarobnog štapića..................................................................................................................... 45 Skeniranje zaposlenika nije lagan posao ............................................................................. 48

INFORMATIKA

"Katastrofa" u oblacima ................................................................................................................... 50 Visokom tehnologijom do jednostavnih rješenja . ....................................................... 52

REGIJA

Srbija i dalje zanimljivo tržište ..................................................................................... 56

Aktuelno Osiguratelji spremni, čeka se zakonodavac

66

RUBRIKE

Domaća sudska praksa . ................................................................................................. 58 Pitali ste, odgovaramo . .................................................................................................. 60 Inozemna sudska praksa ............................................................................................... 61 Lifestyle . .............................................................................................................................. 62 U zvjezdanom stilu .......................................................................................................... 66

OGLAŠIVAČI Bosna Sunce osiguranje 2 / Croatia osiguranje 5 / Bosna Re 25 / Merkur osiguranje 34 / Konferencija "Sigurnost gradova 2012." 55 / SorS 65 / Sarajevo osiguranje 67 / Euroherc 68

4 | SVIJET OSIGURANJA decembar februar 2012.

2011. / januar 2012.

Zoran Ferić Osiguranje je sedativ, jamstvo duševnog mira

IZMEĐU DVA BROJA

BOSNA I HERCEGOVINA

Udruženja društava za osiguranje u F BiH

Pokrenuti rad Udruženja na nivou BiH U

druženje društava za osiguranje u Federaciji BiH (UDO F BiH), na sjednici skupštine održanoj polovicom januara 2012. godine, podržalo je incijativu za nastavak dijaloga sa predstavnicima Udruženja društava za osiguranje Republike Srpske u cilju pokretanja rada Udruženja društava za osiguranje u BiH koje bi se bavilo pitanjima od zajedničkog interesa za sva društva u BiH. Pored toga, Udruženje je razmatralo usvojene smjernice za dalji rad na utvrđivanju prijedloga za izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak, Zakona o sigurnosti i zdravlju na radu, Zakona o radu i Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu, a koji se upravo nalaze u postupku izmjena i dopuna. Predstavnici osiguravajućih društava čije je sjedište u F BiH izrazili su očekivanje da će se kroz izmjene pomenutih propisa doći do rješenja koja će ići u prilog osiguranicima i koja će smanjiti opterećenja kojima su izložena osiguravajuća društva. Udruženje osiguravajućih društava u F BiH se vrlo pozitivno izjasnilo o novoj praksi Federalnog ministarstva finansija čija radna grupa za izmjenu i dopunu fiskalnog sistema vodi veoma široku i kontinuiranu raspravu i pažljivo razmatra sve prijedloge koji su u funkciji poboljšanja i harmonizacije postojeće zakonske regulative. Ovakav način rada, u kome redovito i aktivno učestvuju predstavnici sektora osiguranja, razotkrio je znatan broj zastarjelih, neprimjenjivih i neusklađenih propisa koji se odnose na poreze, doprinose na platu i iz plate i tzv. "parafiskalne obaveze" kao

što su doprinosi za šume, vodoprivredu, turističke zajednice, vatrogasni doprinos i slično.

Na sjednici je vođena opširna rasprava i date su smjernice za provođenje temeljite stručne rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu. Sugerisano je da se za narednu sjednicu pripreme prijedlozi poboljšanja odredbi čl. 52. kojim se propisuje obaveznost osiguranja od požara i odgovornosti za štetu na imovini trećih osoba nastalu širenjem požara i čl. 53. kojim se propisuje obaveza pregleda i kontrole provođenja mjera propisane preventivne zaštite prilikom zaključivanja ugovora o osiguranju, a za njihovo neprovođenje treba propisati kaznene mjere kojih sada nema. Neprihvatljivom je ocijenjena odredba stava 1. čl. 137. ovog prijedloga Zakona koja glasi: "Društva za osiguranje i druga pravna lica koja se bave osiguranjem imovine pravnih i fizičkih lica, dužna su izdvajati finansijska sredstva za zaštitu od požara i vatrogastvo u iznosu od 6% iz ukupnih premija neživotnih osiguranja, izuzimajući odgovornost za motorna vozila, za koju će se uplaćivati iznos od 1% od ukupne premije osiguranja."

Propala dokapitalizacija Krajina osiguranja

B

anjalučko Krajina osiguranje, jedina osiguravajuća kuća u većinskom vlasništvu RS, ostaje u problemima s adekvatnošću kapitala nakon što je propala planirana dokapitalizacija od oko 2,9 miliona KM. Iako se očekivalo da će se na javnu ponudu Krajina osiguranja na banjalučkoj berzi javiti Akcijski fond RS, kojim upravlja Investiciono-razvojna banka RS, s obzirom na to da su upravo predstavnici tog fonda i inicirali dokapitalizaciju, to se nije desilo.

Krajina osiguranje je, prema nerevidiranim podacima, lani bilo i jedino osiguravajuće društvo u RS koje je ostvarilo značajniji pad obračunate premije i to 6,6 posto, sa

6 | SVIJET OSIGURANJA februar 2012.

6,7 miliona na 6,23 miliona KM. Goran Madžar, predstavnik Akcijskog fonda u Krajina osiguranju, kazao je da je "razočaran" što nije došlo do planirane dokapitalizacije društva. "Ne znam razloge zbog kojih se javna ponuda akcija završila neuspješno jer sam zbog zdravstvenih problema bio odsutan.

Mogu samo reći da sam razočaran, pogotovo što su i nadležni u Vladi RS rekli da će podržati dokapitalizaciju", kazao je Madžar.

Podsjećamo, Agencija za osiguranje RS prošle je godine Krajina osiguranju naložila otklanjanje nedostataka u poslovanju, o čemu smo u nekoliko navrata pisali u Svijetu osiguranja.

Rečeno je da ova odredba pokazuje nepoznavanje struke osiguranja imovine i osoba od strane predlagača izmjena i dopuna ovog Zakona, kao i nerazumijevanje odredbi ranijeg Zakona kojim je bila uređena visina i način izdvajanja vatrogasnog doprinosa.

Skupština udruženja cijeni i shvata potrebu Federalne uprave civilne zaštite da prikupi dovoljna sredstva za finansiranje Zakonom predviđenih aktivnosti i funkcija i trudiće se da ponudi realna, u osiguravateljnoj praksi uobičajena rješenja i ukaže na potrebu harmonizacije zakonskih propisa oba entiteta i Brčko Distrikta. Ova aktivnost će se provesti u saradnji sa Agencijom za nadzor osiguranja FBiH s ciljem obezbjeđivanja njene podrške, kako zbog predloženih povećanja izdvajanja vatrogasnog doprinosa ne bi došlo do poskupljenja premije što u ovakvoj ekonomskoj i socijalnoj situaciji nije društveno dopustivo. Skupština UDO F BiH, pored ostalog, razmatrala je i usvojila orijentacioni programa rada i budžet Udruženja za 2012. godinu, a na sjednici je i produžen mandat Ostoji Todoroviću, generalnom sekretaru Udruženja.

Likvidacija Hercegovina osiguranja

H

ercegovina osiguranje uskoro će krenuti sa prodajom svoje imovine radi izmirenja dugova vlasnicima polica životnog osiguranja, ali i drugim potražiocima. To je Dnevnom avazu potvrdio Ivan Krištić, privremeni likvidacijski upravitelj Hercegovina osiguranja.

Zastoj u ovom procesu koji je trajao posljednjih nekoliko mjeseci posljedica je promjene sudije koji će voditi proces likvidacije.

Nakon dobivanja suglasnosti prva na redu za prodaju bi se mogla naći zgrada Hercegovina osiguranja u Mostaru koja, prema Krištićevim riječima, vrijedi oko 8,5 miliona KM.

IZMEĐU DVA BROJA

BOSNA I HERCEGOVINA

Lagodan rad i život u institucijama Republike Srpske

S

vi zaposleni u Agenciji za osiguranje RS, Komisiji za hartije od vrednosti RS i Agenciji za bankarstvo - od direktora, službenika, pa sve do čistačica i vozača - zakonom su zaštićeni od krivičnog gonjenja!

Naime, pravni akti koji regulišu rad svih ovih institucija imaju identičnu odredbu koja kaže da "članovi uprave i zaposleni ne odgovaraju za štetu koja nastane prilikom obavljanja dužnosti u okviru zakona i drugih propisa", prenosi Press.rs! Pravni stručnjaci tvrde da je takva zakonska odredba neustavna, iako se u njoj navodi i dio da imunitet ne važi ako se dokaže "da su zaposleni određenu radnju učinili ili propustili učiniti namerno ili grubom nepažnjom".

Sagovornici Pressa.rs se pozivaju na odluku Ustavnog suda RS od polovine novembra prošle godine, kojom je čl. 251. Zakona o tržištu hartija od vrednosti proglašen neustavnim, jer se u njemu kaže da "članovi KHOV i svi zaposleni ne mogu biti gonjeni za krivična dela niti se smatrati odgovornim u građansko pravnom postupku zbog bilo koje radnje preduzete u dobroj nameri tokom obavljanja svojih dužnosti i u okviru zakonskih ovlašćenja".

Sudije Ustavnog suda RS su osudile to što su od odgovornosti za sva krivična dela, pored članova KHOV, amnestirani i svi zaposleni u ovoj instituciji. "Osporenom odredbom propisuje se zaštita članova i zaposlenih u Komisiji, kojom se ova lica stavljaju iznad bilo kojeg zakona. Daje im se opšti imunitet, a zakonodavac je suprotno Ustavu pro-

O

pisao amnestiju od odgovornosti za krivična dela bilo kog člana ili zaposlenika Komisije", navodi se u obrazloženju odluke Ustavnog suda RS, koja je obelodanjena početkom ove godine.

Međutim, uprkos ovakvoj odluci najviše pravne instance u RS, zaposleni u Agencijama za bankarstvo i osiguranje RS su na osnovu gotovo identične zakonske odredbe još zaštićeni kao polarni medvedi.

To praktično znači da su bankarske institucije i osiguravajuće, ali i brokerske kuće i ostali učesnici na tržištu hartija od vrednosti, onemogućeni da pozovu na odgovornost čelne ljude KHOV i Agencija za bankarstvo i osiguranje za eventualnu štetu koju im nanesu svojim radom.

Sarajevo-osiguranje i dalje vodeće u BiH

S

arajevo-osiguranje je u toku 2011. godine zadržalo vodeću poziciju među 25 društava na tržištu osiguranja u BiH. Prema preliminarnim pokazateljima, ovo osiguravajuće društvo je najznačajniji rast ostvarilo u oblasti osiguranja imovine i automobilske odgovornosti uz tržišni udio od oko 17,5 posto za područje Federacije BiH. "U toku 2011. godine isplatili smo našim osiguranicima i klijentima gotovo 29 miliona KM šteta po osnovu različitih vrsta osiguranja što samo po sebi govori o snazi i stabilnom poslovanju Sarajevo-osiguranja. Pri tom, planirali smo dobit od oko 1,6 miliona KM, ali preliminarni pokazatelji govore da će dobit biti i veća od planirane", ističe Midhat Terzić, direktor Sarajevo-osiguranja.

"Naši su planovi vezani prije svega za zadržavanje i proširenje portfelja imovinskih osiguranja fizičkih i pravnih lica te razvoj životnog osiguranja i uvođenje paketa dobro-

VIG iskoristio pravo "prisilne kupovine"

voljnog zdravstvenog osiguranja. Realiziranje ovih planova će ovisiti od dešavanja na tržištu osiguranja, ali i općenito, od ekonomskih aktivnosti u BiH i okruženju. Učinit ćemo sve da izbjegnemo efekte finansijske krize na naše poslovanje i da na taj način zadržimo stabilnost koja je potrebna našim klijentima", kaže Terzić.

d 20. januara 2012. godine VIG (Vienna Insurance Group) je jedini, stopostotni vlasnik svih dionica sa pravom glasa u Jahorina osiguranju Pale.

Kako prenose mediji, nakon berzanske transakcije u oktobru 2011. u zakonom predviđenom roku objavljena je ponuda o preuzimanju dionica ostalih malih dioničara, na koju su se neki javili, a neki ne.

VIG je nakon toga, a u skladu sa zakonom, iskoristio pravo tzv. "prisilne kupovine" ( SQiz OUT) od onih koji se nisu javili, a to se dešava nakon što ponudilac stekne više od 95 posto dionica sa pravom glasa, potvrdio je Miroslav Miškić, direktor Jahorina osiguranja.

"Moram naglasiti da je cijena koja je plaćena i više nego korektna i iznosila je u preuzimanju 387 KM po svakoj dionici sa pravom glasa. Dakle, sada vjerovatno predstoji vanredna Skupština i izbor novog upravnog odbora u skladu sa vlasničkom strukturom. Nakon svega, napokon se možemo posvetiti samo poslu osiguranja i, naravno, ispunjenju svih zahtjeva koji će značiti punu integraciju i navikavanje na rad u velikoj i uspješnoj evropskoj osiguravajućoj grupi", rekao je Miškić.

Dunav osiguranje smanjilo kapital za 3,7 miliona KM

S

kupština akcionara Dunav osiguranja a.d. Banja Luka, na 43. vanrednoj sjednici, donijela je odluku o smanjenju osnovnog kapitala Dunav osiguranja a.d.

Banja Luka za iznos 3.757.600 KM. Dunav osiguranja a.d. Banja Luka do donošenja ove odluke imao je registrovan osnovni kapital u iznosu 16.483.100 KM. Osnovni kapital ovog društva smanjen je radi pokrića preostalog nepokrivenog gubitka i formiranja zakonskih rezervi u iznosu 96 KM, tako da nakon smanjenja osnovni kapital Društva iznosi 12.725.500 KM. Uprava Dunav osiguranja a.d. Banja Luka pozvala je povjerioce da prijave svoja potraživanja.

Povjeriocima čija su nedospjela potraživanja nastala prije objave ovog obavještenja saopćeno je da mogu tražiti obezbjeđenje svojih potraživanja u roku od 90 dana od dana ove objave.

Obezbjeđenje ne mogu tražiti povjerioci koji u slučaju stečaja imaju pravo prvenstvenog namirenja iz stečajne mase dužnika, kao ni drugi povjerioci sa obezbijeđenim potraživanjem.

SVIJET OSIGURANJA februar 2012. |

7

IZMEĐU DVA BROJA

SVIJET

Utjecaj katastrofa iz prošle godine na obnovu ovogodišnjih ugovora

Profitabilnost na izdisaju Reosiguravajuća društva pretrpjela su snažan udarac na profitabilnost nakon prošlogodišnjega rekordnog broja katastrofalnih događaja i gubitaka iz ulaganja u trećem kvartalu. Iako se osiguratelji trude prilagoditi nastaloj situaciji, njihov rezultat i dalje nagriza pad premije

P

očetak godine i obnova polica reosiguranja potvrdili su nastavak grananja tržišta, porast stopa, rast premija imovinskih osiguranja i pad premija osiguranja od nezgode.

Cijene imovinskih osiguranja, poravnate rizikom, u Americi su porasle 10 do 15 posto, a u Europi su uglavnom ostale na istoj razini, ili su porasle najviše 5 posto. Premijske stope najviše su porasle u Australiji i Japanu, za nevjerojatnih 50 posto.

Općenito gledano, tržište je prilično rascjepkano, a premijske stope ovise ponajviše o dosadašnji gubicima i izloženosti promjenama.

Iako je zaustavljen dugoročni trend pada stopa osiguranja od nezgode u Americi, reosiguratelji nisu zabilježili porast prihoda koji je nužan za vraćanje profitabilnosti. Što se tiče europskih tržišta, autoosiguranja su u Njemačkoj i Velikoj Britaniji doživjela pozitivne pomake, a na francuskom tržištu uvjeti se nisu bitno mijenjali. Uglavnom se očekuje ubrzavanje rasta.

Na premijski rast u 2011. utjecalo je nekoliko čimbenika: izloženost riziku tijekom gospodarskog oporavka, porast premija u

Tomas Holzheu: Mnogi osiguratelji računali

su na to da bi tržišta u razvoju mogla biti ta koja će podržati njihovu liniju rasta. No, prevarili su se.

Dobit koju osiguratelji ostvaruju u tim zemljama je poput mjehurića koji bi se mogli rasprsnuti u svakom trenutku

imovinskim osiguranjima zbog prirodnih katastrofa te obnavljanje ugovora o osiguranja nakon isplate glavnih odšteta osiguranicima koji su pretrpjeli prirodnu katastrofu. U samoj industriji došlo je do promjene u načinu razmišljanja, ali i opće percepcije interesnih strana.

Ozračje niskih kamatnih stopa velik je izazov za industriju osiguranja s obzirom na to da se smanjuju investicije, pa tako iscrpljuje profitabilnost osiguratelja i reosiguratelja na dulji rok. Dužnička kriza eura stvorila je rizik za osiguratelje koji drže dio duga Grčke, Portugala, Irske, Španjolske, a sada već i Italije. Uz to, osiguratelji pokrivaju i dug banaka koje bi, ako se kriza ne sredi, zbog svoje izloženosti prema državnom dugu mogle biti ozbiljno ugrožene.

Tržišta u razvoju nisu bitno različita od razvijenih ekonomija, iako je njihov rast usporen, a stopa inflacija viša. Dobit koju ostvaruju je poput mjehurića koji bi se mogli rasprsnuti u svakom trenutku. Mnogi su osiguratelji računali da bi upravo tržišta u razvoju mogla biti ta koja će podržati njihovu liniju rasta. Usporavanje rasta od sredine 2011. i nesigurni prihodi pokazatelji su mogućeg nedostatka te strategije.

Ključni trendovi korisnika osiguranja u Europskoj uniji

E

uropski regulator za osiguranje i zaposleničke mirovine (EIOPA) objavio je izvješće o trendovima korisnika osiguranja i mirovina. Utvrđena su tri ključna trenda: 1. Upitna je zaštita korisnika kreditnog osiguranja 2. Povećan je fokus na proizvode životnog povezane s investicijskim fondovima 3. Korisnici sve više koriste web stranice za usporedbu proizvoda osiguranja.

EIOPA ističe da su najčešće pogreške u prodaji kreditnog osiguranja zavaravanje korisnika da povjeruju kako je to osiguranje obvezno ako žele dobiti zajam, zatim prikrivanje glavnih karakteristika police, odnosno prikazivanje karakteristika korisniku na jasan, jednostavan i pošten način. Tu je i

8 | SVIJET OSIGURANJA februar 2012.

i nemogućnost osiguratelja da odgovore na korisničke potrebe, ali i neprovjeravanje je li polica osiguranja prikladna za određenog korisnika. Nedavno je, ističe EIOPA, najmanje pet država poduzelo mjere za jačanje nadzora nad prodajom kreditnog osiguranja.

Razvoj unit linked proizvoda U državama članicama EIOPA-e raste zanimanje za policama osiguranja povezanima s investicijskim fondovima. No, oslanjanje na fondove može biti složeno, a povezani rizici i cijene korisnicima nisu dovoljno transparentni. Sa sličnim problemima susreću se i proizvodi životnog koji kombiniraju investicijske fondove sa zajamčenom dobiti. Regulatori zato zahtijevaju povećanu transparentnost

cijena, kao i upute za otkrivanjem svih informacija prije sklapanja ugovora.

Sve popularnija web usporedba polica Na tržištu EU postoje značajne razlike u tipovima web stranica za usporedbu polica. Uz komercijalne stranice za usporedbu, tu su i različite vrste nekomercijalnih, koje su razvile razne korisničke udruge, financijski posrednici, nezavisna tijela ili profesionalne udruge. U posljednjih nekoliko godina takvi portali sve su traženije. One su sve češće sredstvo komunikacije ili distribucijskog kanala. Upravo zato stimulirale su i veću kompeticiju između osiguratelja i posrednika u osiguranju. Međutim, utvrđeni su i značajni nedostaci takvih stranica. Naime, korisnici se previše pouzdaju u ci-

IZMEĐU DVA BROJA

Reosiguratelje stišću sa svih strana Zbog izazova koje postavljaju trenutačni ekonomski uvjeti, očekivati je ponovno određivanje visine premijskih stopa koje će, vrlo vjerojatno, i dalje rasti.

Reosiguravajuće tvrtke pretrpjele su snažan udarac na svoju profitabilnost. Djelomično je na profitabilnost utjecao i rekordan broj katastrofalnih događaja iz prve polovice prošle godine, ali i gubici nastali iz ulaganja u trećem kvartalu 2011. Dobit iz redovitog poslovanja također je padu. Iako se osiguratelji pogođeni prirodnim katastrofama i oslobađanjem rezervi trude prilagoditi nastaloj situaciji, njihov je rezultat i dalje nagrižen uglavnom zbog nižih premija, iako je nužno istaknuti da se situacija razlikuje od zemlje do zemlje, a ovisi i o vrsti posla.

Industrija je pogođena i slabim povratom od ulaganja, koji je djelomično povezan s rekordno niskim kamatnim stopama, sporim protokom novca i slabom dobiti iz kapitala, odnosno gubitkom kapitala. Uz to, proširenje na korporativne i državne obveznice slabije kvalitete smanjili su procijenjenu vrijednost vrijednosnih papira s fiksnih prihodom. Zbog izazovnih načela diversifikacije, tržište kapitala također bilježi loše rezultate.

2011. godina - ne ponovila se Da je Japan bio u potpunosti osiguran, prošla bi godina za osiguratelje bila najskuplja ikad.

2011. spada u rang najgorih po ekonomskim gubicima i druga je rekordna po iznosima gubitaka osiguratelja zbog štetnih događaja. Sa 123 milijarde dolara 2005. još uvijek je najskuplja godina za industriju osiguranja. Uragani Katrina, Wilma i Rita zajedno su osiguratelje stajali više od 100 milijardi dolara.

Izuzmemo li gubitke u okviru Nacionalnog programa osiguranja od poplava (NFIP9), 2011.

SVIJET

postaje najskuplja godine za osiguravajuću industriju. Dva najskuplja događaja za osiguratelje 2010. i 2011. godine bili su potresi. Četiri od pet najskupljih potresa dogodila su se između veljače 2010. i ožujka 2011. godine. Potres koji je pogodio Japan u ožujku prošle godine najjači je koji je ikad pogodio tu zemlju i četvrti najjači u svijetu od 1990. godine. Potres u Japanu specifičan je i po tome što je najskuplji događaju u povijesti, kako u pogledu osiguranja tako i u pogledu ekonomskih gubitka.

Industrija osiguranja platit će oko 17 posto ukupnih ekonomskih gubitaka Japana, te oko 80 posto na Novom Zelandu, koji je u veljači prošle godine također pogodio razoran potres. Tako velika razlika posljedica je različitosti u udjelu penetracije osiguranja od potresa u dvije spomenute zemlje.

Zbog izazova koje postavljaju trenutačni ekonomski uvjeti, očekivati je ponovno određivanje visine premijskih stopa Penetracija osiguranja od potresa u Japanu znatno je niža nego na Novom Zelandu, osobito kad je riječ o osiguranju kućanstava. Katastrofalni gubici u 2011. doveli su do krućih stopa u reosiguranju u kontekstu katastrofalnih šteta na imovini. Takav će se trend vjerojatno nastaviti i dalje, s obzirom na vrste katastrofa, učestalost događaja s katastrofalnim posljedicama i povećanu izloženost takvim događajima. Daljnje širenje strožih stopa očekuje se krajem 2012. i u 2013. godine.

Broj katastrofalnih događaja koji izazivaju štete od nekoliko milijardi dolara u stalnom

su porastu. Prošle je godine bilo 16 događaja, a industriju osiguranja zajedno su stajali više od milijardu dolara (u 2010. takvih je događaja bilo 11). Osim financijskih gubitaka, takve štete izazivaju i druge probleme, kao što su neočekivana izloženost prekidu poslovanja na globalnoj razini ili problemi koji se pojave zbog međuovisnosti u opskrbnim lancima. Izmjene na 11 RMS modela (Risk Management Services) odraz su naučenih lekcija vezanih uz katastrofe prijašnjih godina, no njihova implementacija sporo napreduje.

Otporni na udare krize Industrija osiguranja pokazala je iznimnu otpornost u prihvaćanju spomenutih gubitaka, odnosno nije bilo većih promjena niti iznenadnog povlačenja kapaciteta. Reosiguratelji su tijekom 2011. razinu kapitala održavali na prilično dobroj razini.

Fer tržišna procjena prihoda od dugotrajne materijalne imovine prenapuhana je niskim kamatnim stopama. Europska dužnička kriza dovela je do smanjenja vrijednosti obveznice zemalja južne Europe i usklađivanja njihove vrijednosti u odnosu na tržište. Uz to, nesigurnost povezana s državnim dugom dodatno se umnožava, s obzirom na utjecaj duga na bankarski sektor, odnosno na dioničare i vlasnike obveznica.

Nakon niza godina stvaranja što povoljnijih stopa, adekvatnost rezervi za odštetne zahtjeve dovedena je u pitanje, posebno sada s obzirom rizik porasta inflacije. No, naravno da je posljednja revizija modela izloženosti imovine katastrofama napravljena u skladu sa sve većom izloženosti prirodnim katastrofama.

Thomas Holzheu, glavni ekonomist za Sjevernu Ameriku u Swiss Re

Istraživanje Allianz Global Corporate & Specialtyja jene proizvoda, bez da detaljno prouče sve uvjete. Korisnici u nekim državama članicama EIOPA-e mogu dobiti pogrešne informacije zbog sukoba interesa osiguratelja i komercijalnih web stranica za usporedbu osiguranja. Komercijalne stranice za usporedbu k tome nisu nužno pogodne za usporedbe određenih osigurateljnih proizvoda, kao što su životna osiguranja, gdje se traži više podataka nego što obično traže kratki upitnici na takvim stranicama. Neke komercijalne stranice za usporedbu često nisu svjesne da mogu pasti u domenu postojeće osigurateljne regulative u EU, kao što je Direktiva o posredovanju u osiguranju, te da mogu imati teškoća s prilagođavanjem zatraženoj regulaciji.

Strah od ekonomskih rizika A

llianz Global Corporate & Specialty (AGCS) proveo je u drugoj polovici 2011. istraživanje među svojim savjetnicima za rizike o tome koji su to rizici za koje poslovni subjekti očekuju da će im tijekom 2012. stvarati najviše problema.

Najveći broj ispitanih, njih 21 posto, najviše strahuje od ekonomskih rizika. Tvrtke su osobite zabrinute zbog sve veće recesije, dužničke krize pojedinih država, kao i rasta cijena robe te valutnih razlika.

Prekid poslovanja na drugome je mjestu, a prirodne katastrofe na trećem na listi najvećih poslovnih rizika za 2012. godinu. Odštete koje se odnose na vremenske i srodne

prirodne katastrofe porasle su u posljednjih 30 godina sa 5 milijardi na više od 40 milijardi američkih dolara.

Pomalo iznenađuje da tvrtke diljem svijeta pokazuju relativno malu zabrinutost vezanu uz IT rizike (samo jedan posto anketiranih ocijenili su ih kao ključnima). Međutim, zaboravlja se da IT pogreške za sobom mogu povući velike troškove i milijunske gubitke prihoda. Studija AGCS pokazuje i da se rizici više ne mogu promatrati izolirano. "U današnjem, međusobno povezanom i globaliziranom svijetu, rizici su usko povezani i stvaraju domino efekt", objašnjava Michael Bruch, stručnjak za rizike u AGCS. SVIJET OSIGURANJA februar 2012. |

9

INTERVJU

SAMIR OMERHODŽIĆ, direktor Agencije za osiguranje u BiH

Neće svi preživjeti uvođenje Solventnosti II Obzirom da radimo na jedinstvenom ekonomskom prostoru, moramo imati harmonizirane propise i to je uvjet oko kojeg nema pregovora sa EU, a ne vidim ni jedan logičan razlog zašto propisi ne bi bili harmonizirani. Veoma važan napredak je i to što je do prije nekoliko godina bilo nemoguće zamisliti da društva iz jednog entiteta rade u drugom, a sada imate značajan rast premije iz Federacije u RS-u i obrnuto. To povećava konkurentnost i podiže se kvalitet usluga te u konačnici imamo zadovoljstvo krajnjeg konzumenta

K

ada bi slikovito trebalo pojasniti ulogu Agencije za osiguranje u BiH, onda bi se moglo reći da se radi o nekoj varijaciji položaja "engleske kraljice”. To je, dakle, najviša državna institucija u osiguravateljskoj djelatnosti, a njene ingerencije sežu u oblast statistike, harmonizacije propisa i predstavljanja države prema inozemstvu te rješavanja međusobnih sporova između entitetskih nadzornih agencija. I to je, manje-više to.

Iako je na čelu Agencije direktor, većina odluka mora proći saglasnost Upravnog odbora koji se sastoji od sedam članova.

Vijeće ministara BiH imenuje predsjednika Upravnog odbora i dva člana, od kojih je jedan član predstavnik Ministarstva finansija i trezora, a drugi član ekspert iz oblasti osiguranja. Entitetska ministarstva finansija predlažu po jednog člana Upravnog odbora Agencije iz ministarstva finansija entiteta i po jednog iz oblasti osiguranja.

Naravno, mora biti uspostavljen i nacionalni balans, ali ključna je činjenica da sve odluke moraju biti donesene konsenzusom do kojeg je, najčešće, jako teško doći.

O radu Agencije za osiguranje i tržištu osiguranja u BiH razgovarali smo sa Samirom Omerhodžićem, direktorom ove Agencije, koji će na ovoj poziciji biti najmanje još jedan mandat obzirom da je nedavno reizabran putem javnog konkursa između devet kandidata.

10 | SVIJET OSIGURANJA februar 2012.

Gospodine Omerhodžić, premija svih vrsta osiguranja u 2011. godini povećana je oko 16 miliona KM ili cca 3,4 posto. Kako komentirate ovaj porast u odnosu na cjelokupnu situaciju u osiguranju u regiji i šire, imajući u vidu činjenicu da se ovaj porast održava iz godine u godinu?

To je samo još jedan u nizu paradoksa za BiH. Dok kod većine zemalja u okruženju pa i šire imamo trend pada premija, kod nas se dešava da u 2011. godini imamo veći rast nego što je to bilo u posljednje dvije godine. Mislim da je jedan od osnovnih razloga to što naše tržište osiguranja još uvijek nije razvijeno, pogotovo u životnim osiguranjima. Ovaj porast reflektuje porast životnih osiguranja, osiguranja automobilske odgovornosti i u manjoj mjeri ostalih vrsta osiguranja. Mislim da je to pozitivan signal jer i pored recesije ljudi se odlučuju na kupovinu polica životnih osiguranja kao jedan vid investicije, iako se osiguranje ne može posmatrati prevashodno kao investicionu šansu,

Najveći problem s kojim se susreće osiguravateljni sektor je nepoštivanje premijskog sistema i nelojalna konkurencija u sistemu autoodgovornosti

nego prije svega kao zaštitu od nesretnog slučaja i kao vid štednje. Smatram da ekonomska kriza u svijetu u narednim godinama ne bi trebala značajnije uticati na tržište osiguranja u BiH. Čak bi moglo doći i do povećanja premije da se ne vodi ovakva politika nelojalne konkurencije gdje se zaključuju ugovori sa vrlo malim vrijednostima i u slučaju nekih velikih turbulenacija i šteta nisam siguran da bi mnoga osiguravajuća društva bila u stanju isplatiti te štete.

Može li se dati ekonomski prihvatljivo objašnjenje kako u ovako maloj zemlji opstaje i djeluje 25 osiguravajućih društava, naročito onih koji već niz godina imaju zanemarivo učešće na tržištu i negativne pokazatelje poslovanja?

Dokle god tržište prepoznaje potrebu za tolikim brojem osiguravajućih društava, to govori da ono nije prezasićeno. Naime, pojedine osiguravajuće kuće nemaju baš dobru reputaciju i veliki broj građana se žali na neblagovremeno isplaćivanje šteta, ali to su problemi koji su vezani samo za neka društva. Javnosti je uglavnom poznato koja su to društva visokog rejtinga, a koja su ona sa nižim rejtingom. Zbog toga smatram da broj društava nije relevantna informacija o kvaliteti tržišta osiguranja, važno je urediti regulatorni okvir i imati efikasnu superviziju te omogućiti transparentnost informaci-

je koja su to društva koja rade kvalitetno i kojima možete pokloniti povjerenje, a kojima ne. Upravo je ovo jedna od novina u novom regulatornom okviru Solventnost II za zemlje članice Evropske Unije koje ga moraju početi primjenjivati od 2013. godine: to je opšta transparentnost informacija od strane regulatora i samih osiguravatelja koja omogućava šansu da se opredijelite za onog osiguravatelja u kojeg imate povjerenja na osnovu pouzdanih informacija.

S druge strane, stvari možemo posmatrati i drugačije i potražiti odgovor u

Dokle god tržište prepoznaje potrebu za tolikim brojem osiguravajućih društava, to govori da ono nije prezasićeno postojećoj superviziji kao i razlozima političke prirode. Kao što vam je poznato, Agencija za osiguranje BiH nema nadležnosti u vezi sa poslovima supervizije te mi ne posjedujemo potpune informacije o tome koja društva imaju ozbiljne finansijske probleme. Kako se približavamo Evropskoj uniji i novom regulatornom okviru, kada se budu primijenili kriteriji iz Solventnosti II, vjerujem da će znatan broj društava nestati bilo kroz akvizicije ili prodajom tako da je vrlo vjerojatno da znatan broj društava koja sad posluju u BiH neće opstati.

Već godinama je aktuelno pitanje izmjena premijskog sistema osiguranja automobilske odgovornosti. Čak su u jednom momentu iz Republike Srpske najavljivali da će ići sa unilateralnim izmjenama, poglavito u smislu povećanja cijene osiguranja. S druge strane, imamo situaciju nepoštovanja premijskog sistema koja prodaju ove vrste osiguranja dovodi do besmisla jer pojedina društva, zbog utrke u spuštanju cijena, dolaze u težak položaj, primjerice problemi sa isplatama šteta. Možete li nam prokomentirati ovu situaciju koja snažno utiče na situaciju na tržištu koje gotovo polovinu premije vuče iz osiguranja AO? Postoje naznake da bi se premijski sistem AO mogao mijenjati. On se dugo vremena nije mijenjao. Predstavnici sve tri Agencije imali su razgovore na tu temu, na osnovu inicijative iz RS, i onda je dogovoreno da se ne ide odvojeno na usvajanje premijskog sistema na nivou entiteta.

Regulativa, međutim, također nije riješena jer u Republici Srpskoj Upravni odbor SVIJET OSIGURANJA februar 2012. |

11

INTERVJU

SAMIR OMERHODŽIĆ, direktor Agencije za osiguranje u BiH

Agencije za osiguranje RS usvaja premijski sistem, dok u Federaciji postoji odredba da Udruženje osiguravača BiH mora provesti inicijativu i dati je na saglasnost državnoj Agenciji za osiguranje. Međutim, udruženje osiguravača na državnom nivou ne postoji tako da ni pomenuta inicijativa ne može doći u Agenciju za osiguranje i tu opet dolazimo do problema neusaglašenosti zakona. Prema mojim informacijama inicijativa za promjenu ove zakonske odredbe je otišla prema Ministarstvu finansija FBiH i uskoro bi se trebale stvoriti pretpostavke za izmjene premijskog sistema. Želio bih podsjetiti na činjenicu da prema čl. 6. Zakona o Agenciji za osiguranje

Kada se budu primijenili kriteriji iz Solventnosti II vjerujem da znatan broj društava koja sad posluju u BiH neće opstati u BiH za sve izmjene i dopune zakona i podzakonskih akata u oblasti osiguranja saglasnost daje Agencija za osiguranje BiH. Da je do sada bio takav slučaj, mi bismo razlike između zakona sveli na najmanju moguću mjeru. Drugi problem je to što kada radite novi zakon vi možete imati isti tekst u oba entiteta, ali u parlamentarnoj proceduri se ti zakoni mijenjaju pa ponovo dobijete zakone sa različitim odredbama.

U vezi sa drugim dijelom pitanja želio bih još jednom naglasiti, mada je to opšte poznata činjenica, da je najveći problem s kojim se susreće osiguravateljni sektor nepoštivanje premijskog sistema i nelojalna konkurencija u sistemu autoodgovornosti. Rizične skupine vozača, poput osoba koje su tek položile vozački ispit ili onih koji već imaju nekoliko udesa iza sebe, ne bi smjele imati bonuse na premijama. S druge strane imate pojavu jako visokih provizija za posrednike u osiguranju što sveukupno doprinosi značajnom smanjenju premije što u konačnici utiče na poslovanje društava. Ovo je veoma važno zbog činjenice da u portfoliju osiguravajućih društava, sa učešćem od oko 50 posto, i dalje najveće učešće ima obavezno osiguranje od autoodgovornosti U kojoj mjeri je Agencija na čijem ste čelu ispunila svoj zadatak po pitanju harmonizacije propisa između entiteta, što je jedna od ključnih ingerencija Agencije?

Usaglašenost zakona je postignuta u znatnoj mjeri, a ako govorimo o procentima ona se kreće oko 90 posto. Međutim, postoje i neke razlike koje su zaista

12 | SVIJET OSIGURANJA februar 2012.

suštinske i koje stvaraju određene smetnje u radu osiguravajućih društava. Napomenuo bih odredbe Zakona o posredništvu koje su različitim rješenjima u oba entiteta proizvela smetnje u radu nekih posrednika koji se bave životnim osiguranjem u FBiH. Pitanje harmonizacije propisa je u protekloj godini redovno bilo na

Neophodno je uvesti nove institucije koje će se brinuti za blagovremenu isplatu šteta u sistemu AO dnevnom redu sjednica Upravnog odbora Agencije za osiguranje u BiH, ali ponekad odluke o harmonizaciji jednostavno nisu bile donijete. Nelogično je da imate različita zakonska rješenja.

Najbolji primjer disharmonije je izračunavanje premije životnog osiguranja koji se po međunarodnim standardima radi na osnovu fakturisane premije, a po

preporuci jednog entiteta ukupna premija se računa prema naplaćenoj premiji. To nas dovodi u situaciju da osiguravajuće društvo iz jednog vodi potpuno drukčije računovodstvo u filijali u drugom entitetu.

Slijedeći problem se tiče Zakona o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obaveznom osiguranju od odgovornosti, gdje također u entitetima imamo različite kaznene odredbe.

Prema pomenutom zakonu u FBiH lica koja ne posjeduju policu osiguranja od autoodgovornosti mogu biti kažnjena zatvorskom kaznom od 30 dana do 3 godine, dok je ovo pitanje u RS riješeno prekršajnim sankcijama i za istu vrstu prekršaja lice u RS će biti kažnjeno novčanom kaznom 5.000 do10.000 KM. S druge strane, moram istaći da je harmonizacija propisa jedan od uvjeta u okviru procesa evropskih integracija, na šta smo nedavno u Briselu ponovo upozoreni od strane predstavnika EU. Mi moramo imati harmonizirane propise jer radimo

BiH tržište osiguranja u očima Evrope Kakvu ocjenu evropske institucije daju BiH kada je u pitanju napredak u reguliranju tržišta osiguranja?

Sve ono što doprinosi razvoju osiguranja oni će ocijeniti kao napredak. Ako nismo donijeli nijedan novi zakon, ako nismo harmonizirali propise, ako nismo uspostavili informacioni sistem, ako ne radimo ono što je u nadležnosti Agencije za osiguranje u BiH, onda će sigurno reći da nema napretka. Prije dvije godine rečeno je da je oblast osiguranja jedna od rijetkih oblasti u kojima je zabilježen napredak kada su počele raditi filijale društava u drugom entitetu, ali od tada do danas se ništa značajnije nije promijenilo.

Recimo da do sada nemamo potpisan nijedan memorandum o razumijevanju sa susjednim državama, iako je ova Agencija pripremila memorandume i korigirala ih sa zahtjevima entitetskih agencija, dobili smo neophodne saglasnosti Ministarstva finansija i Ministarstva vanjskih poslova i uputili ga u proceduru prema Vijeću ministara, ali iz nama nepoznatih razloga ovi memorandumi nisu poslani u dalju proceduru. Sa uspostavljanjem novog Vijeća ministara mi ćemo aktuelizirati ovo pitanje kako bismo konačno stvorili pretpostavke da pristupimo potpisivanju memoranduma o saradnji i razumijevanju naših regulatornih agencija sa agencijama u okruženju i sa onim zemljama koje su to tražile od nas.

na jedinstvenom ekonomskom prostoru i to je uvjet oko kojeg nema pregovora sa EU, a ne vidim ni jedan logičan razlog zašto ne bi bili harmonizirani.

Veoma važan napredak je to što je do prije nekoliko godina bilo nemoguće zamisliti da društva iz jednog entiteta rade u drugom entitetu, a sada imate značajan rast premije iz Federacije u RS-u i obrnuto. To povećava konkurentnost i podiže se kvalitet usluga te u konačnici imamo zadovoljstvo krajnjeg konzumenta, što bi trebao biti cilj svih učesnika na tržištu osiguranja u BiH. Što su bile osnovne programske aktivnosti Agencije za osiguranje u BiH tokom 2011. godine?

Agencija za osiguranje u BiH i Agencije za nadzor osiguranja FBiH i RS, u okviru saradnje sa Evropskom unijom realiziraju dvogodišnji Twinning projekat ukupne vrijednosti 800.000 eura. Program je počeo u aprilu 2010. i završava se ove godine, a finansiran je od strane Evrop-

ske unije i realizira se uz pomoć Bugarske regulatorne agencije. Projekat pruža podršku u sljedećim područjima: razvoj administrativnih kapaciteta Agencije za osiguranje u BiHi i entitetskih agencija za nadzor osiguranja, unapređenje statističkog servisa, unapređenje razmjene informacija, razvoj zakonodavstva i nadzornih praksi, primjene Evropskih standarda, unapređenje osiguranja, edukacija kako za ljude koji se bave nadzorom tako i onih koji se direktno bave strukom osiguranja i na kraju, unapređenje rada sa institucijama na tržištu osiguranja posebno saradnja sa Biroom zelene karte.

Nama je Twining projekat bio prioritet u protekloj godini. Jedan od primarnih ciljeva ovog projekta bile su izmjene svih zakona koji se bave osiguranjem u skladu sa novim regulatornim okvirom i Direktivama EU, ali tu još uvijek nemamo konsezusa obzirom da imamo različita mišljenja o pojedinim zakonskim rješenjima.

Bugarska regulatorna agencija koja implementira ovaj Twining projekat, koristeći potrebe sve tri Agencije i ovog trži-

šta, pokušala je da artikuliše naše zahtjeve za promjenom određenih zakonskih rješenja i da predloži rješenja koja su u skladu sa međunarodnim standardima.

Naredni mjeseci su nam jako bitni u tom smislu jer ćemo sumirati sve aktivnosti koje smo vodili u protekloj godini i na jednom mjestu okupiti predstavnike entitetskih agencija, ministarstava finansija entiteta te bugarske regulatorne agencije i Evropske komisije kako bi vidjeli šta je moguće u ovom momentu usaglasiti kako bi unaprijedili ove zakone, kako bi se što bolje pripremili za tranziciju prema Evropskoj uniji, odnosno za ispunjenje uslova iz Solventnosti II. Nažalost, moram reći da delegacija Evropske komisije nije zadovoljna sa rezultatima projekta jer su oni očekivali da će ovaj projekat rezultirati izmjenama i dopunama postojećih zakona, što je nedvosmisleno istakla na sastanku u Briselu koji je održan 24. januara. Moram naglasiti da ni u većini drugih oblasti nije zabilježen neki napredak.

Koje su najvažnije novine u izmjenama zakona koje spominjete?

Za razliku od zemalja Evropske unije, mi u našem sistemu nemamo uspostavljene institucije u sistemu autodgovornosti koje je najzastupljenije u poslovanju osiguravatelja u BiH. Pored Biroa zelene karte i zaštitnih fondova neophodno je uvesti nove institucije koje će se brinuti za blagovremenu isplatu šteta u sistemu od autoodgovornosti. Tu prevashodno mislimo na slijedeće institucije: Predstavnici za isplatu šteta, Kompenzacijsko tijelo i Informacioni centar.

Svako osiguravajuće društvo koje se bavi osiguranjem AO u EU, ako postane članicom Biroa zelene karte i zaštitnog fonda, može prodavati svoje police na području određene zemlje, bez otvaranja filijale.

Međutim, mora imati svog predstavnika

BiH će postati članica Europa RE, reosiguravajućeg poola koji će se brinuti za reosiguranje i isplate šteta uslijed prirodnih nepogoda za isplatu šteta. Osobe koje su doživjele nezgodu (žrtva u posjeti) moraju kontaktirati te predstavnike u cilju ispitivanja i isplate njihovih odštetnih zahtjeva.

Predstavnici za isplatu šteta su dužni da odgovore u razumnom roku od tri mjeseca od podnošenja zahtjeva za odštetu u ime osiguravajućeg društva, te da izvrše uplatu ako je zahtjev prihvaćen. Isto tako mora postojati Kompezacijsko tijelo.

SVIJET OSIGURANJA februar 2012. |

13

INTERVJU

SAMIR OMERHODŽIĆ, direktor Agencije za osiguranje u BiH

Njegova svrha je da pruži zaštitu žrtvama u posjeti u slučaju da odgovarajuće društvo za osiguranje iz druge države članice nije uspjelo da postavi potrebne predstavnike za isplatu šteta u matičnoj državi članici žrtve u posjeti ili u slučaju da predstavnik za isplatu štete nije uspio da pruži odgovor za isplatu štete u razumnom roku od tri mjeseca od momenta kada mu je upućen zahtjev.

Informacioni centri su također uvedeni Direktivom 2000/26/EC u svrhu olakšavanja protoka informacija za svrhe rješavanja šteta u skladu sa obaveznim MTPLosiguranjem.

Agencija za osiguranje u BiH bila je uključena u projekt Svjetske banke koji se odnosi na formiranje sistema za osiguranje od rizika katastrofa, tzv. međunarodni Pool reosiguranja za zemlje srednje i jugoistočne Europe. Proteklih dana je ponovo aktuelizirano ovo pitanje kroz posjetu predstavnika Svjetske banke, ali i kroz elementarne nepogode, ogroman snijeg i izrazito niske temperature koje su zadesile i čitav region i veći dio Evrope. Možete li nam reći šta je konkretno urađeno po ovom projektu?

Prije nekoliko dana u prostorijama Ministarstva finansija i trezora BiH je održan sastanak sa predstavnicima Svjetske banke po pitanju ovog projekta koji je vezan za osiguranje od rizika katastrofa, zemljotresa i ostalih prirodnih nepogoda na kome su prisustvovali i predstavnici naše Agencije.

Osiguranje od rizika katastrofa predstavlja jedan od stubova Strategije za ublažavanje rizika od katastrofa grupacije Svjetske banke. Osiguranje od rizika katastrofa predstavlja način za prenošenje finansijskog i fiskalnog rizika, vezanog za katastrofe, sa vlade na privatni sektor. To ne samo da štiti državnu ekonomiju, kao i vlasnike stambenih objekata te mala i srednja preduzeća, već omogućava i djelotvornije usmjeravanje pomoći vlade nakon katastrofe, a sve to postaje sve važnije u uslovima globalne finansijske krize.

BiH će postati članica u Europa RE, reosiguravajućem poolu, koji će se brinuti za reosiguranje i isplate šteta od katastrofa, zemljotresa i ostalih prirodnih nepogoda. Prema projektu entiteti će biti vlasnici dionica po 50 posto od ukupnog iznosa uplaćenih sredstava, a sredstva za kotizaciju će biti obezbijeđena putem Svjetske banke u iznosu od 5 miliona dolara. Kompletan proces implementacije bi trebao ići preko Ministarstva financija i trezora BiH. U upravnom odboru projekta BiH će imati jednog predstavnika. Europa Re će, u toku prvih pet godina, biti u vlasništvu

14 | SVIJET OSIGURANJA februar 2012.

država članica i one će njome upravljati. Dioničari – vlade će biti u mogućnosti da privatnim investitorima prodaju do 30 procenata svojih udjela nakon tri godine od pokretanja rada programa SEEC CRIF, a do 100 procenata nakon pet godina.

Ovaj projekat već je zaživio u Albaniji, Srbiji i Makedoniji, a u sljedećoj fazi bi u njega trebale pristupiti BiH i Crna Gora.

Mislim da je to vrlo koristan projekat jer smo svjedoci da smo posljednjih nekoliko godina imali jako velike štete zbog elementarnih nepogoda i one se kreću oko 1 posto GDP-a u velikom broju zemalja, a ni BiH nije pošteđena.

Finansijski rizik se na ovaj način prebacuje sa javnog na privatni sektor, odnosno država će ga prebaciti na osiguravajući sektor, a domaćinstva će uz vrlo malu, simboličnu premiju da osiguraju svoja imanja i kuće. Svjetska banka je obezbijedila donatorska sredstva kako bi svi bili na adekvatan način obaviješteni o ovom proizvodu, a projekat bi trebao zaživiti do juna ove godine.

Nagađanja o broju neosiguranih vozila Da li je poznat broj neosiguranih vozila koja se kreću cestama u BiH? Mi samo možemo nagađati o broju neosiguranih vozila u BiH. Postoje nekoliko načina za projiciranje i bliže određivanje broja neosiguranih vozila. Prvi je da se u proporciju postavi i broj osiguranih vozila prema broju registrovanih vozila. U našim uslovima bi taj broj, praktično, trebao biti jednak jer se vozilo ne može registrovati ako nije osigurano. Međutim, to nije tako jer imamo štete u Zaštitnom fondu od neosiguranih vozila. Na osnovu ovih saznanja dolazimo do drugih podataka koje ćemo iskoristiti radi dobivanja preciznijeg broja neosiguranih vozila. Ta procjena je vrlo važna jer će Evropska unija u dogledno vrijeme od nas tražiti smanjenje tog procenta koji se kod nas, vjerujem, kreće u visini od 30 posto, iako je to sve u sferi nagađanja. Dakle, na osnovu prikupljenih podataka uskoro ćemo izaći sa cifrom koja će bliže odrediti broj neosiguranih vozila.

Da li će sva društva iz BiH moći da učestvuju u ovom projektu?

Ideja je da društva prodaju police uz određenu proviziju i da zadržavaju jedan dio premije, shodno riziku, ali sva društva neće moći biti uključena u ovaj proces.

Ona će biti vrednovana od jednog posebnog odbora koji će procijeniti koja su to društva u BiH koja to mogu da rade. Ona društva koja imaju veći rejting će sigurno imati bolji položaj.

Ovaj projekat je vjerovatno šansa za dalji razvoj tržišta osiguranja. Kako je moguće dodatno pozitivno uticati na razvoj ovog dijela finansijskog sektora u BiH? Na razvoj ovog dijela finansijskog sektora bitno utiču makroekonomsko okruženje i drugi faktori kao što su visoka stopa nezaposlenosti, slaba kupovna moć stanovništva, nedovoljna informisanost stanovništva kao i navike i svijest građana i poslovnih subjekata da osiguravaju samo ono što moraju.

U Bosni i Hercegovini treba razvijati svijest da je osiguranje sastavni dio života i biznisa kao što je to u svijetu. Industrija osiguranja značajna je poluga ekonomske politike svake države i vlasti moraju prepoznati njihov značaj.

Stoga, u budućnosti bi trebalo razmisliti o novim rješenjima i potencirati ulogu države u razvoju pojedinih vrsta osiguranja, pogotovo životnog, o čemu imamo bezbroj primjera u zemljama koje je ovu vrstu osiguranja koristilo kao instrument ekonomske politike.

Ermin Čengić

KOLUMNA

Između redaka

Prevare u osiguranju zabrinjavaju i predsjednike Piše: Erol Mujanović, analitičar UNDP-a

Svi kandidati za budućeg francuskog predsjednika, ali doslovno svi, u svojim predizbornim aktivnostima kao prioritet navode potrebu smanjenja broja prevara u osiguranju.

Naime, francusko je tržište osiguranja u 2011. po veličini bilo na drugom mjesto u Evropskoj uniji, sa 147.000 uposlenih i sa 189 milijardi eura uplata za različite proizvode osiguranja

V

jerovali ili ne, smanjenje broja prevara u osiguranju jedna je od okosnica predsjedničkih izbora u Francuskoj, koji će biti održani za nekoliko mjeseci. Svi kandidati, ali doslovno svi, u svojim su predizbornim aktivnostima istakli potrebu smanjenja broja prevara u osiguranju kao prioritete njihovih programa.

Naravno, postavlja se pitanje odakle ovakvo zanimanje predsjedničkih kandidata za probleme prevara u osiguranju?

Francusko tržište osiguranja je u 2011. po veličini zauzimalo drugo mjesto u Evropskoj uniji, sa 147.000 uposlenih i sa 189 milijardi eura uplata za različite proizvode osiguranja.

Osim toga, Francuska je poznata i kao posebno "darežljiva" zemlja, npr. oblasti zdravstvenog osiguranja, što u kombinaciji sa ogromnim premijskim prihodima predstavlja velik i neistražen prostor za razne prevare.

Sume za koje je država oštećena u prevarama su zaista kolosalne i stoga uopće ne čudi zašto svi predsjednički kandidati u svojim programima i predizbornim porukama kao vrhunski prioritet ističu smanjenje broja prevara.

Ujedno, nekoliko institucija u Francuskoj je par mjeseci prije zahuktavanja predsjedničkih predizbornih kampanja objavilo nekoliko studija u kojima su istaknuti najčešći primjeri prevara u osiguranju i rezultata aktivnosti u njihovom sprječavanju. Evo nekih: •• pooštravanje mjera borbe protiv utaje poreza donijelo je 16 milijardi eura u 2011., u odnosu na 15 milijardi eura u 2010. (rast od 6,6 posto) •• uhvaćena je mafijaška grupa koja je preko zdravstvenog osiguranja imala nadoknađene troškove kupovine lijekova, a koje je potom prodavala u Africi zaradivši pri tome više od 20 miliona eura •• u francuskom ostrvskom gradu Bastia nastala je u proteklom period "epidemija" invaliditeta koja košta državu 10 miliona eura u nadoknadama za troš-

kove zdravstvenog osiguranja, a u mrežu su naravno upletene sve zainteresovane strane ("pacijenti", doktori, itd.)

•• nekoliko različitih specijalno mandatovanih eksperata je prezentiralo procjene troškova prevara u zdravstvenom osiguranju i cifre se kreću od 25 milijardi eura godišnje za optimistične verzije pa do 40 milijardi eura za pesimistične verzije, što predstavlja oko 1,3 do 1, 4 posto BDP Francuske •• poznat je i slučaj Marguerite Castellano koja je davno preminula u Marseju u 80-oj godini života, a čiju je smrt sin "zaboravio" prijaviti vlastima zaradivši 63.778,25 eura od mamine penzija koja je bila prebacivana na njegov račun.

Svi ovi slučajevi su, naravno, dobili veliki publicitet u francuskim medijima, a procjenjuje se da još uvijek ni "po površini nisu zagrebani" najveći slučajevi prevara u sektoru osiguranja. Mediji, također, navode da je relativno velik broj Francuza na neki način pokušao prevariti ili oštetiti osiguravatelje i državu u ovim i ovakvim slučajevima, tako da, kada se sve ovo ima na umu, onda uopće i ne čudi zašto prevare u osiguranju tako visoko kotiraju u predizbornim temama francuskih predsjedničkih kandidata.

Prikriveni i privatni isljednik U zapadnim zemljama je uobičajeno da se u sprječavanju i otkrivanju prevara u oblasti osiguranja angažiraju tzv. "prikriveni isljednici" koji se koriste za otkrivanje, razjašnjavanje i sprječavanje krivičnih djela u segmentu organiziranog kriminala.

Riječ je, ustvari, o policijskim službenicima kojima je u određenom vremenskom periodu dodijeljena promjena identiteta, a koji tajno prikupljaju relevantne informacije. Osim toga, osiguravajuća društva, a posebno u SAD i Velikoj Britaniji, veoma često angažiraju i privatne isljednike koji, također pokušavaju da prikupe informacije kojima će se potvrditi prevara u osiguranju. I u Francuskoj se u posljednje vrijeme pojavljuje sve više i više prikrivenih i privatnih isljednika.

SVIJET OSIGURANJA februar 2012. |

15

TEMA BROJA ONLINE PRODAJA OSIGURANJA

Pionirski koraci na tržištu bez tradicije i infrastrukture Nedovoljno razvijeno internetsko tržište BiH, loše implementirani zakonski propisi koji pokrivaju ovu oblast, nedostatak druge informatičke infrastrukture i nepostojanje tradicije online kupovine razlozi su zašto još nije upotpunosti zaživjela klasična online prodaja polica osiguranja u BiH

P

rije otprilike godinu dana građani BiH prvi su put dobili mogućnost online kupovine police osiguranja.

Bosna-Sunce osiguranje tržištu je ponudilo proizvod zvaničnog naziva BSO online koji osiguranicima omogućava ugovaranje police obaveznog i kasko osiguranja putem interneta.

U objašnjenju BSO-a o tome na koji način osiguranici mogu ugovoriti policu obaveznog i kasko osiguranja se navodi: "Na internetskim stranicama www. bosna-sunce.ba u svega par koraka, osiguranici mogu ugovoriti policu obaveznog i kasko osiguranja motornog vozila. Sve je vrlo jednostavno, klikom na web stranici Bosna-Sunce osiguranja osiguraniku će se ponuditi izračun. Sve što treba

16 | SVIJET OSIGURANJA februar 2012.

napraviti je ostaviti svoje podatke. Savjetnici za osiguranje BSO-a će Vas kontaktirati i na Vašu kućnu adresu dostaviti policu. Izračunat iznos za premiju police plaćate prilikom preuzimanja iste. Na ovaj način osiguranici ostvaruju uštedu i do 50 KM, ne plaćajući agencijske usluge registracije, a ujedno štede i ono najdragocjenije - svoje vrijeme".

Dakle, ovo zaista jeste pionirski korak u BiH u prodaji polica osiguranja, ali se, nažalost, još uvijek ne radi o klasičnoj online prodaji u pravom smislu te riječi. Naravno, BSO nije "krivac" za to, već isključivo nedovoljno razvijeno internetsko tržište BiH, loše implementirani zakonski propisi koji pokrivaju ovu oblast i, što svakako nije neznačajno, neposto-

janje tradicije internet kupovine u našoj zemlji.

Elektronski potpis Brano Vujičić, predsjednik udruženja B@ IT, Asocijacije za informacione tehnologije BiH, kaže da su zakoni o tzv. elektronskom potpisu u našoj zemlji doneseni, no da internet prodaja, i pored toga, ipak nije zaživjela zbog "nedostatka druge informatičke infrastrukture".

Zakon o elektronskom potpisu BiH donesen je i objavljen u Službenom glasniku BiH krajem 2006. godine. Ovim se zakonom, ustvari, uređuju osnove formiranja i upotrebe elektronskog potpisa i pružanja usluga u vezi s elektronskim potpisom i ovjeravanjem.

Nakon što je zakon usvojen na državnom nivou, i Republika Srpska je usvojila pomenuti zakon na entitetskom nivou.

No, koliko se kasni s implementacijom ovog zakona najbolje svjedoči sljedeće: predsjednik Vlade Republike Srpske, Aleksandar Džombić, najavio je da će se od januara 2012. godine početi sa primjenom elektronskog potpisa kao zamjene za svojeručni potpis i pečat čime će se upravni i drugi poslovi u hijerarhiji izvršne vlasti obavljati elektronskim putem. Isti je slučaj i u većem bh. entitetu. U Federaciji BiH Vlada Nermina Nikšića je tek u novembru 2011. utvrdila nacrt zakona o elektronskom dokumentu i uputila ga u parlamentarnu proceduru, jer, kako je saopćeno iz Vlade FBiH, "sadašnja zakon-

ska regulativa ne omogućava uvođenje informacionih tehnologija".

Izgleda da se stvari na državnom nivou u ovom slučaju ipak brže odvijaju nego u entitetima. Najnovija informacija kaže da će građani Bosne i Hercegovine od 2013. godine imati nove lične karte koje će, kao i pasoši, imati memorijski čip sa biometrijskim podacima, ali i elektronski potpis. Ministarstvo civilnih poslova BiH već je uputilo u parlamentarnu proceduru izmenjeni zakon o ličnoj karti radi usklađivanja propisa sa evropskim zakonodavstvom.

"Prije par godina tadašnji CIPS, a današnja IDEEA je od radne grupe za informacione tehnologije i B@IT-a preuzela određene projekte vezane za elektronsko poslovanje, ali ne sve nego samo neke dijelove. To je na kraju rezultiralo najavom novih ličnih dokumenata u kojima će biti i elektronski potpis, te se iskreno nadam da će se stvari u tom segmentu nakon toga dodatno ubrzati", kaže Vujičić. No, dodaje da je čak i to, dakle uvođenje novih ličnih karata sa elektronskim potpisom, samo jedan dio elektronskog poslovanja, ali da i dalje nedostaju ključni elementi.

"Suština ovog problema je u sljedećem.

Ja sam naprimjer klijent i želim da nešto platim preko interneta. Prodavac robe banka, osiguravajuće društvo ili neka treća kompanija - je drugi klijent te cijele priče, a suština je u trećem klijentu, dakle u nekom pravnom licu koje će i kupcu i prodavcu garantirati da se s druge strane online veze nalazi baš ta određena osoba.

No, takvih trećih klijenata kod nas u BiH još uvijek nema, a bez njih nema ni pravog elektronskog poslovanja. Dakle, riječ je o kompanijama tipa PayPal i sličnih, ali ovom prilikom uopće ne govorim o sigurnosti plaćanja tih i takvih transakcija nego samo o potvrdi elektronskog potpisa, znači o nekoj kompaniji koja će potvrditi sve to", objašnjava Vujičić, dipl, ing. elektrotehnike i softverski inženjer koji je svojevremeno radio na brojnim aplikacijama elektronskog bankarstva i na informacionom sistemu CIPS-a.

Surogat potpisa Vujičić dodaje da se u takvim slučajevima, na određeni način, stvaraju "zatvorene grupe", poput recimo usluga elektrnskog bankarstva koje se koriste u našoj zemlji.

"Sve komercijalne banke u BiH imaju uslugu elektronskog bankarstva, dakle možete slobodno preko njih plaćati sve što vam padne na pamet. Međutim, banka u ovom slučaju vrši provjeru svojih klijenata na razne načine. Ili klijentu obezbjedi tolken ili mu da da na računar instalira elektronski certifikat i slično, što je ustvari samo neka vrsta surogata pravog elek-

tronskog potpisa", kaže Vujičić.

Predsjednik B@IT-a, naravno, pozdravlja napore osiguravajućih društava da krenu s online prodajom polica osiguranja, ali dodaje da je sve to skupa još uvijek daleko od pravog elektronskog poslovanja. "To vam je kao i u nekim općinama u BiH. Možete na internet stranicama općine popuniti neki obrazac ili dokument, ali ga ipak morate lično donijeti na šalter općine i predati ga uz neki identifikacioni dokument. Tako je, dakle, sada i sa prodajom polica osiguranja na internetu. Možete sve izračunati, popuniti i slično, ali će vam na kraju ipak na vrata doći komercijalist iz osiguravajućeg društva i dostaviti policu na potpis. No, ne želim nikoga da obeshrabrim, i ovo je dobro da se radi jer će se od 2013. i u BiH lične karte izdavati sa elektronskim potpisom, što bi trebalo olakšati elektronsko poslovanje. Za nadati se samo da taj potpis neće na kraju opet biti neki surogat", zaključuje Vujičić.

Dakle, online prodaja u BiH je na samom začetku, no, na ruku joj ide što

Zakoni o tzv. elektronskom potpisu u BiH su doneseni, no online prodaja i pored toga ipak nije zaživjela zbog nedostatka druge informatičke infrastrukture je u prethodnom periodu potrošeno dosta vremena na donošenje i usvajanje zakona, te što čak i poslovično trome vlade na ovim prostorima shvataju da otisak prsta, papir i olovka polako idu u zaborav. Dakle, pravo je vrijeme da se počnete pripremati za online prodaju u BiH, ako to već želite.

Što kažu u osiguravajućim kućama U Euroherc osiguranju mišljenja su da je online prodaja svakako kanal s velikim potencijalom koji je, nažalost, na prostoru BiH još u povojima. "Naši osiguranici i dalje se više vežu uz prodajnog savjetnika do kojeg u pravilu dolaze usmenom preporukom", kažu u Eurohercu. No, ističu i kako zakonodavac ima značajan uticaj na popularizaciju ovog kanala na način da je potrebno obezbjediti preduslove u smislu pravila o elektronskom potpisu, procedure u MUP-u po pitanju prihvatanja slipa ili druge potvrde o elektronskom plaćanju premije jer trenutno MUP prihvata samo virmansku uplatnicu kao dokaz o uplati premije osiguranja i originalnu policu osiguranja što otežava pokretanje bilo kakve online prodaje.

U Eurohercu trenutno poslovno nisu orijentirani na online prodaju polica jer SVIJET OSIGURANJA februar 2012. |

17

TEMA BROJA

Online prodaja osiguranja

bi, prema njihovom mišljenju, u ovom trenutku ona na BiH tržištu više imala marketinški karakter, no ističu da će biti spremni za nju kada se ukažu prilike i potrebe za intenzivniji razvoj ovog kanala prodaje. Za sada su orijentrani na klasični način poslovanja, a svojim osiguranicima omogućili su pristup svim informacijama i kontaktima putem weba.

"Online ugovaranje svakako imamo u planu, kada za to dođe vrijeme", kažu Eurohercu.

U Merkur osiguranju nedavno su krenuli u testnu fazu ugovaranja polica PZO online uslugom i očekuju da će uskoro, temeljem praktičnih spoznaja, unaprijediti postojeći sistem i ponuditi ga u punom kapacitetu klijentima u BiH. "Sada slijedi dalji razvoj online prodajnog kanala, jer naša strategija jeste da tržištu ponudimo rješenja koja će biti jednostavna za upotrebu i potpuno sigurna za samog klijenta. To je zadaća koja zahtijeva da stručnjaci iz prodaje i IT segmenta definiraju smjernice sa posebnim fokusom na transparentnost, jednostavnu primjenjivost i prije svega sigurnost potencijalnih osiguranika. Ovaj zadnji segment treba se, u formi kontrole rizika, posebno detaljno obraditi jer on uključuje i poziciju banaka kao provajdera za plaćanje putem kartica", kažu u Merkuru.

U Merkuru su uvjereni da će online ugovaranje polica, u početku određenih

Elektronsko poslovanje u praksi - banke prednjače u online poslovanju

K

omercijalne banke u BiH su daleko najdalje otišle u primjeni elektronskog poslovanja u našoj zemlji. Sve banke manje-više imaju elektronsko bankarstvo, iako podaci Centralne banke BiH govore da ga građani ove zemlje baš i ne koriste previše.

Prema statistici Centralne banke BiH, prošle godine je zabilježena značajna stopa rasta korištenja internet bankarstva, ali stručnjaci ističu da je razlog tome niska početna baza.

Prema zvaničnim podacima, prošle godine je broj građana koji koristi usluge elektronskog ili internet bankarstva povećan 47 posto u odnosu na prethodnu godinu, odnosno sa 33.000 na 48.545 lica. Kod pravnih

subjekata, pak, nije bilo ni približno takvih pomaka. Naime, ovom vrstom usluge lani je bilo obuhvaćeno 19.257, a godinu ranije 19.000 pravnih subjekata.

"Problem je u ovom slučaju na strani korisnika, jer su banke u BiH, što se tiče usluga internet bankarstva, u rangu evropskih zemalja u posjedovanju potrebne infrastrukture", kažu informatičari te dodaju da bi se povećala masovnost korištenja modernih tehnologija u komunikaciji mora se na svakom nivou imati mogućnost da se to uradi i da se na taj način gradi kulturu i navike koje će ljudi prepoznati kao funkcionalnije, jednostavnije i korisnije.

Online ugovorenu policu će na kraju na potpis na vrata donijeti komercijalist iz osiguravajućeg društva jednostavnijih programa osiguranja, doživjeti određenu popularizaciju. Kao potvrdu navode podatak iz zadnjeg istraživanja Assekuranza koje pokazuje da je procenat prihvaćenosti internet kanala prodaje oko 22 posto, a za ispitanike do 30 godine iznosi nevjerovatnih 39 posto.

"Ovo je ozbiljan projekt i potrebno ga je temeljito pripremiti, jer su operativni rizici enormni ukoliko pristup bude isključivo prodajnog karaktera", ističu u Merkuru.

U Sarajevo osiguranju rekli su nam da im je uvođenje online prodaje polica osiguranja jedan od najvažnijih razvojnih ciljeva jer je to najsavremeniji, najbrži i najlakši način prodaje osiguranja.

Online prodaju planiraju uvesti čim za to budu stvoreni uslovi, odnosno čim bude usvojena zakonska regulativa koja će do kraja urediti prodaju polica putem interneta. Na zakonodavcu je sada da pripremi potreban zakonski okvir i da se obezbijedi siguran transfer podataka i

18 | SVIJET OSIGURANJA februar 2012.

novca. On line prodaja polica osiguranja je prodajni kanal budućnosti za koju je Bosna Sunce osiguranje, zahvaljujući vlastitim informatičkim rješenjima već danas spremno. "Definitivo se okrećemo ovom novom načinu prodaje o čemu govori primjena onlinea u svakodnevnom poslovanju.

Tako na našim web stranicama možete produžiti svoju policu od automobilske odgovornosti te dobiti informativni izračun za istu vrstu police kao i za kasko osiguranje. U planu imamo svojim potencijalnim osiguranicima omogućiti i online ugovaranje polica osiguranja imovine kao i online dobrovoljno zdravstveno osiguranje", kažu u BSO-u.

U Bosna Suncu ističu kako dosad ostva-

reni rezultati u online prodaji nisu zavidni, no uvjereni su kako će intenzivnija informatička pismenost jače utjecati na snažniji razvoj ovog načina ugovaranja polica osiguranja što će utjecati na sve bolji prodajni rezultat.

No, prije svega zakonodavac treba odraditi svoj dio posla. U BSO-u ističu kako bi reguliranje "elektronskog potpisa" doprinijelo razvoju online prodaje kako u osiguranju tako i u dugim oblastima.

"Pred svima nama je još puno posla dok ovaj kanal ne oživi na našim prostorima u nekoj većoj mjeri", ističu u Bosna Sunce osiguranju.

Eldar Dizdarević Željka Livaić

ANALIZA

Tržište osiguranja u Bosni i Hercegovini u 2011. godini

Sa 250 miliona eura ususret kriznoj godini Upozoravala su strukovna udruženja, kažnjavale su regulatorne agencije, ali višegodišnji problem neuređenog tržišta i dalje viri ispod tepiha, kamo je davno zaguran. Paradoks te situacije i dalje je porast premijskog prihoda koji, kao pokazatelj smjera u kojem se kreće osiguranje u BiH, i dalje prkosi ekonomskoj logici. U 2011. taj porast iznosio je oko 3,4 posto, što je više od porasta godinu prije, kada je iznosio 2,8 posto

P

rotekla 2011. godina za osiguravateljnu industriju i nije bilo onako loša kako bi se moglo pomisliti na osnovu ekonomskih pokazatelja i političke situacije u BiH. Potpuni zastoj u implementaciji izbornih rezultata na državnom nivou te jalovi pregovori političkih partija o ovom i nizu drugih otvorenih pitanja, od najvećeg značaja za euroatlantske integracije i stabilizaciju prilika u zemlji, srozali su ionako nizak rejting države na najniži nivo od rata naovamo. Kulminacija ove prošlogodišnje agonije bilo je natezanje oko budžeta države (čiji epilog u momentu pisanja teksta još uvijek nije poznat), a koje je rezultiralo neizvršavanjem obaveza po osnovu vanjskog duga. Time se BiH našla u još težoj poziciji, a da apsurd bude veći, ne zbog toga što nema novca da servisira vanjski dug, nego zbog toga što je određenim političkim opcijama u BiH očigledno jako stalo da se ova država izvana vidi jedino kao nefunkcionalni zbir (djelomično) funkcionalnih entiteta.

Za to vrijeme osiguravajuća su društva radila svoj posao, neko uz potpuno, a neko uz samo proizvoljno poštivanje premijskog sistema i zakona. Bilo je i upozorenja od strane strukovnih udruženja, bilo je i kažnjavanja od strane regulatornih agencija, ali višegodišnji problem neuređenog tržišta i dalje viri ispod tepiha kamo je poodavno zaguran. Paradoks te situacije i dalje je porast premijskog prihoda koji, kao pokazatelj pravca u kome se kreće osiguranje u BiH, i dalje prkosi ekonomskoj logici. U 2011. godini taj porast iznosio je cca 3,4 posto, što je više nego porast godinu

ranije kada je iznosio 2,8 posto. Ukupno ostvareni premijski prihod u 2011. godini iznosio je 488.044.082 KM što je gotovo 250 miliona eura ili nekih 16,3 miliona KM više nego godinu ranije. Kod društava čije je sjedište na području Federacije BiH premijski prihod je iznosio 356.706.595 KM ili nekih 73 posto, dok je kod društava na području Republike Srpske i Distrikta Brčko (Brčko Gas osiguranje) uprihodovano 131.337.487 KM premije, odnosno skoro 27 posto ukupne premije. Porast premije na području pod nadzorom federalne regulatorne agencije iznosio je 7,6 miliona KM, a kod društava sa sjedištem u RS-u i BD-u 8,7 miliona KM te je omjer premije ostvarene kod društava sa sjedištem u manjem bh. entitetu za jedan procenat veći nego godinu ranije.

Život u blagom porastu Gotovo 408 miliona KM ili nekih 83,5 posto ukupne premije predstavlja premija neživotnih osiguranja dok na životna osiguranja otpada preostalih 16,5 posto odnosno cca 80 miliona KM. Primjetan je trend porasta procenta životnih osigu-

Pet vodećih društava ima premijski prihod od 224,2 miliona KM i zauzima skoro 46 posto tržišta u BiH, odnosno gotovo 63 posto tržišta entiteta Federacije BiH

ranja koji je u 2010. godini bio ispod 16 posto. Posmatrajući premijsku strukturu po područjima u kojima su sjedišta društava, na području Federacije BiH je ostvareno 286,9 miliona KM neživotnih i 69,8 miliona KM životnih osiguranja, dok su društva sa sjedištem u RS i BD inkasirala 121 milion KM neživotnih i 10,2 miliona KM životnih osiguranja. Sve je veći premijski iznos koji ostvaruju filijale društava na području drugog entiteta, pa su tako društva sa sjedištem u Federaciji BiH ostvarila 16,7 miliona KM neživotnih osiguranja i 5,5 miliona KM životnih osiguranja, odnosno ukupno 22,2 miliona KM premije na području RS i BD. S druge strane, podružnice društava sa sjedištem u RS i BD koje djeluju na području Federacije BiH ostvarile su 11,3 miliona KM premije neživotnih osiguranja, dok nije bilo premijskog prihoda u osiguranjima života.

U BiH je sa krajem 2011. godine djelovalo 25 društava, 14 sa sjedištem u Federaciji BiH i 11 sa sjedištem u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu BiH, a Bosna Re je i dalje jedino reosiguravajuće društvo u BiH. Vodeće društvo i lider po premijskom prihodu ostaje Sarajevo-osiguranje koje je u 2011. godini ostvarilo 62,3 miliona KM premijskog prihoda što čini otprilike 12,7 posto tržišnog učešća na području BiH te 17,5 posto tržišta Federacije BiH. Porast ovog društva je evidentan imajući u vidu činjenicu da je krajem 2010. imalo 58,6 miliona KM premije te 16,8 posto tržišnog učešća u F BiH. Sljedeće društvo po visini premijskog prihoda, BosnaSunce osiguranje, nije bilo tako uspješno, SVIJET OSIGURANJA februar 2012. |

19

ANALIZA

Tržište osiguranja u Bosni i Hercegovini u 2011. godini

Tablica 1: Premija osiguravajućih društava sa sjedištem u entitetu Federaciji BiH od 1. 1. do 31. 12. 2011. godine (u konvertibilnim markama) Neživotna RedNaziv ni br. društva

FBIH

RS

Ukupno

Učešće %

FBIH

RS

Ukupno

55,928,948.89

3,548,083.21

59,477,032.10

20.73

2,894,559.77

0.00

2,894,559.77

4.15

62,371,591.87

17.49

Bosna-Sunce 39,955,346.00

1 2

Životna

Sarajevo

Učešće Učešće Ukupno % %

1,373,675.00

41,329,021.00

14.40

2,244,605.00

0.00

2,244,605.00

3.22

43,573,626.00

12.22

Euroherc

37,035,078.00

3,473,435.00

40,508,513.00

14.12

0.00

0.00

0.00

0.00

40,508,513.00

11.36

4

Uniqa

19,351,408.21

3,282,387.17

22,633,795.38

7.89

16,248,885.25 1,070,971.77 17,319,857.02

24.82

39,953,652.40

11.20

5

Croatia

31,385,441.09

862,918.99

32,248,360.08

11.24

5,778,202.66

34,979.42

5,813,182.08

8.33

38,061,542.16

10.67

6

Triglav BH

26,940,925.99

0.00

26,940,925.99

9.39

3,703,971.64

0.00

3,703,971.64

5.31

30,644,897.63

8.59

7

VGT

23,232,101.00

1,350,579.00

24,582,680.00

8.57

0.00

0.00

0.00

0.00

24,582,680.00

6.89

8

Merkur BH

147,601.43

140,389.78

287,991.21

0.10

16,447,473.85 4,394,353.54 20,841,827.39

29.87

21,129,818.60

5.92

9

Grawe

3,280,963.13

0.00

3,280,963.13

1.14

16,739,990.19

0.00

16,739,990.19

23.99

20,020,953.32

5.61

3

10

Zovko

9,512,025.87

2,544,838.15

12,056,864.02

4.20

0.00

0.00

0.00

0.00

12,056,864.02

3.38

11

ASA

9,784,631.63

0.00

9,784,631.63

3.41

0.00

0.00

0.00

0.00

9,784,631.63

2.74

12

Camelija

7,299,971.00

132,519.00

7,432,490.00

2.59

0.00

0.00

0.00

0.00

7,432,490.00

2.08

13

Lido

6,372,317.00

0.00

6,372,317.00

2.22

0.00

0.00

0.00

0.00

6,372,317.00

1.79

14

LOK

0.00

0.00

0.00

0.00

213,017.97

0.00

213,017.97

0.31

213,017.97

0.06

U k u p n o 270,226,759.24

16,708,825.30

ali je ipak zadržalo drugu poziciju sa 43,5 miliona KM i 8,9 posto tržišnog učešća u BiH (12,2 posto tržišnog učešća na području Federacije BiH), iako ima gotovo tri miliona KM manji iznos premije nego prije godinu dana. Pad premijskog prihoda BSO-a prisutan je u oba dijela portfelja (nešto izraženiji je u neživotu) te u oba entiteta. Međutim, koncern Agram u prosjeku uglavnom zadržava svoje učešće na tržištu jer Euroherc ima rast premije u visini 1,7 miliona KM te mali porast tržišnog učešća u Federaciji od 0,2 posto, dok je ukupni tržišni udio u BiH 8,2 posto.

Kada smo prošle godine sumirali rezultate poslovanja društava u BiH, četvrto mjesto po visini ostvarene premije zauzimala je Croatia osiguranje, ali ga je u međuvremenu ustupila Uniqa osiguranju koje je ostvarilo rast od 4,7 miliona KM te sa

286,935,584.54

100.00

64,270,706.33 5,500,304.73

39,9 miliona KM ima 8,1 posto učešća na nivou BiH i 11,2 posto na nivou Federacije. Croatia sa svojih 38 miliona KM nije uspjela preći 11 posto tržišnog udjela u Federaciji te unatoč povećanju premije u odnosu na 2010. godinu, ima minimalni (0,2 posto) pad tržišnog udjela. Pomenutih pet vodećih društava (Sarajevo, BSO, Euroherc, Uniqa i Croatia) ima premijski prihod od 224,2 miliona KM i zauzima skoro 46 posto tržišta u BiH, odnosno gotovo 63 posto tržišta entiteta Federacije BiH. Triglav osiguranje d.d. Sarajevo ima 6,2 posto tržišnog udjela u BiH i palo je tokom 2011. godine ispod 9 posto tržišnog učešća Federacije. Sarajevska ispostava Triglava ima izražen pad premije neživotnih osiguranja od 1,7 miliona KM, ali i porast životnih osiguranja od cca 0,6 miliona KM. Sličnu silaznu putanju ima i pre-

Tablica 2: Premija podružnica društava sa sjedištem u entitetu RS i DB BiH u razdoblju od 1. 1. - 31. 12. 2011. godine Redni br.

Naziv društva

Premija neživotnih osiguranja

Učešće %

1

Jahorina

5,391,003.15

47.48

0.00

0.00

5,391,003.15

2

Brčko Gas

5,354,314.89

47.15

0.00

0.00

5,354,314.89

3

Drina

234,434.86

2.06

0.00

0.00

234,434.86

4

Bobar Dunav osiguranje

231,956.84

2.04

0.00

0.00

231,956.84

143,687.00

1.27

0.00

0.00

143,687.00

11,355,396.74

100.00

0.00

0.00

11,355,396.74

5

Ukupno

20 | SVIJET OSIGURANJA februar 2012.

Premija Učešće Ukupna ostvaživotnog % rena premija osiguranja

69,771,011.06 100.00

356,706,595.59 100.00

mijski prihod VGT osiguranja, uz razliku što se pad premije od 1,6 miliona KM kod visočkih osiguravatelja odnosi u najvećoj mjeri na djelovanje podružnice u Republici Srpskoj, dok su u Federaciji uglavnom zadržali isti premijski prihod kao i u 2010. godini. U konačnici to im je donijelo pad učešća na tržištu Federacije na nivo od 6,9 posto.

Iako je Jahorina osiguranje, vodeće društvo u entitetu Republika Srpska, praktički zadržalo gotovo istovjetan premijski prihod od 24,4 miliona KM u odnosu na 2010. godinu, zbog smanjenja prihoda VGTa približilo se ovom osiguranju na samo 0,1 milion KM. S druge strane, Jahorina je izgubila nešto od tržišnog učešća u RS-u, ali i dalje je neupitna njena liderska pozicija u ovom dijelu BiH. Ono što je posebno indikativno je činjenica da je Jahorina preuzela primat među društvima sa sjedištem u RS-u u ostvarenoj premiji na području Federacije BiH od Brčko Gasa.

Oba austrijska osiguravatelja života sa sjedištem u Federaciji, Grawe d.d. Sarajevo i Merkur BH., preskočila su "magičnu" cifru od 20 miliona KM premijskog prihoda, a Merkur BH osiguranje, lider u životnim osiguranjima, dostiglo je gotovo 6 posto tržišnog učešća na području Federacije BiH. S druge strane, Grawe d.d Sarajevo opstaje na poziciji najvećeg osiguravatelja života na području Federacije BiH sa 16,7 miliona KM premije života.

Porastom premijskog prihoda za više od milion KM u odnosu na 2010. godinu, Dunav osiguranje se učvrstilo na 11. poziciji sa 3,5 posto učešća na tržištu

BiH, odnosno drugoj poziciji u RS-u, gdje im je tržišni udio ostao nešto veći od 13 posto. Međutim, za bilo kakav ozbiljniji iskorak ovo bi društvo trebalo značajno povećati portfelj na području Federacije, za što očigledno nemaju ambicija obzirom da im se u protekloj godini ionako mizerna premija prepolovila i iznosi 0,14 miliona KM. Isto vrijedi i za Bobar osiguranje čija se premija podigla na nivo iznad 16 miliona KM, ali je u relativnom iznosu bijeljinski osiguravatelj izgubio nešto od tržišnog udjela u RS-u. Krivce za gubitak procenata i Bobar i drugi trebaju tražiti u društvima kao što je Brčko Gas, koje je u protekloj godini ostvarilo porast od 2,3 miliona KM što im je donijelo više od jedan posto veći tržišni udio u RS-u. Ovo društvo još uvijek nije dostiglo 3 posto udjela na tržištu BiH, ali nagli rast koji traje unazad proteklih nekoliko godina svakako ih kandidira za poziciju jednog od tri vodeća društva u RS-u, sa velikim portfeljom i u Federaciji. A kako? Bolje ne pitati.

Sa zvorničkim Drina osiguranjem događa se nešto slično kao i sa Bobarom: blagi rast premijskog prihod koji je prešao 14

Gotovo 408 miliona KM, odnosno 83,5 posto ukupne premije predstavlja premija neživotnih osiguranja, dok na životna osiguranja otpada preostalih 16,5 posto, odnosno cca 80 miliona KM miliona KM te pad tržišnog udjela ispod 11 posto, koliko su imali na kraju 2010. godine. Prema rangu društava na nivou BiH, Zovko osiguranje se svrstava na 15 poziciju, ali ono što frapira u slučaju žepačkog prometnika naftom i hotelijera je to što su u protekloj godini ostvarili povećanje premije za čitavih 3,8 miliona KM, što je u njihovom slučaju porast od nevjerojatnih 40 posto!?

Time su sebi obezbijedili 3,8 posto tržišnog udjela na području Federacije, ali zanimljivo je i to da su porast skoro pa ravnomjerno rasporedili na Federaciju i RS. Drugi distributer nafte među osiguravateljima, Nešković, neznatno je pao i u premijskom prihodu i u tržišnom udjelu u RS, ali još uvijek nedovoljno da bi to uzdrmalo njegovu poziciju. Ispostava Triglava u Banjaluci je podigla premijski prihod iznad 10 miliona KM, ali to nema nekog posebnog značaja ni za područje RS, a kamoli na nivou BiH. Pandan ovom osiguranju na području Federacije BiH je ASA osiguranje koja, iako ima blagi porast premije i

novu upravu, sa svojih 9,7 miliona KM još uvijek ne predstavlja više od statističkog kurioziteta na tržištu osiguranja, za razliku od, recimo, segmenta prodaje vozila gdje je ASA grupacija jedan od lidera. S druge strane, Grawe osiguranje a.d. Banja Luka je proteklu godinu iskoristiloo za dalje jačanje portfelja, povećanje tržišnog udjela u RS-u na više od 7 posto i premijskog pri-

Iz Agencije za osiguranje RS su najavili da, ako i nakon sumiranja završnog računa za 2011. godinu Krajina bude imala problema, slijedi joj oduzimanje dozvole za rad za pojedine vrste osiguranja

Tablica 3: Premija osiguranja društava sa sjedištem u entitetu RS i Distriktu Brčko BiH 1. 1. - 31. 12. 2011. godine R. br.

Naziv društva

% učešća u Premija ukupnoj osiguranja premiji RS

1

Jahorina

24.448.520

18,5

2

Dunav

17.253.226

13,1

3

Bobar

16.385.739

12,4

4

Brčko Gas

14.357.563

10,8

5

Drina

14.066.545

10,7

6

Nešković

11.508.564

8,7

7

Triglav Krajina 10.181.881 Kopaonik

7,6

8

Grawe Banjaluka Krajina

9.443.212

7,1

6.261.282

4,7

4.668.894

3,5

11 Mikrofin 2.762.058 Ukupno neživotna 121.049.122 osiguranja Ukupno životna 10.288.365 osiguranja

2,05

Ukupna premija 131.337.487

100

9

10 Aura

92,2 7,8

hoda od skoro milion više u odnosu na 2010. Na dnu ljestvice društava za osiguranje slijedi nekoliko društava čija priča, po svemu sudeći, neće imati lijep kraj. Prvo među njima je Camelija koja je u protekloj godini izgubila oko milion KM i pala na 7,4 miliona KM premije, a odmah uz nju je i Lido osiguranje sa još gorim padom od 1,2 miliona KM, odnosno sa trenutno 6,3 miliona KM prikupljene premije. Uz njih odmah je i banjalučko Krajina osiguranje, jedina osiguravajuća kuća sa kapitalom u većinskom vlasništvu entiteta, koja ima sve manje šansi da se izbori sa problemima nedostatka kapitala nakon što je propala planirana dokapitalizacija ove kuće u visini od 2,9 miliona KM. Iz Agencije za osiguranje RS su najavili da ukoliko i nakon sumiranja završnog računa za 2011. godinu Krajina bude imala problema, slijedi joj oduzimanje dozvole za rad za pojedine vrste osiguranja. To je potez koji vlasti u RS-u već mjesecima odlažu, a čini se neminovnim. Na mjesto Krajine uskočit će Aura osiguranje koje je, nakon dokapitalizacije od 2 miliona KM kojom je 49,9 posto kapitala ovog društva prešlo u vlasništvo Investiciono-razvojne banke RS, iskazalo značajan porast premije i njen tržišni udio na kraju 2011. godine iznosi je 3,5 posto u RS-u. Mikrofin osiguranje nije dobivalo finansijske injekcije, ali je povećalo premijski prihod za 0,5 miliona KM koji je na kraju 2011. godine iznosi 2,7 miliona KM. Zbog preciznosti podataka nužno je spomenuti da je na 25 mjestu među društvima za osiguranje u BiH LOK osiguranje sa premijskim prihodom od 213 hiljada KM i pitanjem do kada će ovo društvo uopće biti dio statistike ovdašnjeg tržišta osiguranja.

Ermin Čengić SVIJET OSIGURANJA februar 2012. |

21

RAZGOVARAMO

BAKIR PILAV, predsjednik Aktuarskog društva u BiH

Odstupanje od tarifa ne donosi društvima ništa dobro Suočavamo se sa činjenicom da se tarife koje smo izračunali vrlo često u praksi ne primjenjuju i da su na snazi popusti. S druge strane, mogućnosti plasmana tehničkih rezervi, zbog nerazvijenosti našeg tržišta novca i kapitala, jako su ograničene. Ipak, mišljenja sam da se uz odgovarajuću koordinaciju aktuara, uprava društava i nadzornih tijela većina problema može prevazići

U

Bosni i Hercegovini trenutno ima 39 ovlaštenih aktuara i desetak osoba koje se bave aktuarskim poslovima, ali još nisu stekle zvanje ovlaštenog aktuara. Prema važećoj zakonskoj legislativi u našoj zemlji svako društvo za osiguranje mora imenovati ovlaštenog aktuara.

Licence za obavljanje aktuarskih poslova izdaju Agencija za nadzor osiguranja F BiH i Agencija za osiguranje RS. Iako su najčešće uposlenici osiguravajućeg društva, aktuari kao profesionalna i nezavisna institucija, za svoj rad odgovaraju entitetskoj Agenciji za nadzor osiguranja. O njihovom statusu i izazovima sa kojima se suočavaju razgovaramo sa Bakirom Pilavom, predsjednikom Aktuarskog društva u BiH i aktuarom u Bosna RE-u.

Gospodine Pilav, Aktuarsko društvo u BiH nedavno je primljeno u punopravno članstvo Međunarodne aktuarske asocijacije-IAA. Možete li nam reći nešto o značaju ove činjenice za aktuarsku struku u BiH ali i za sve one kojima su aktuari neophodna potpora u razvijanju biznisa, prije svega za osiguravatelje?

Aktuarsko društvo u BiH primljeno je 23. januara 2012. godine u punopravno član-

22 | SVIJET OSIGURANJA februar 2012.

stvo Međunarodne aktuarske asocijacije – IAA. Ova asocijacija dominantno utiče na razvoj i trendove u aktuarstvu u čitavom svijetu, a samim tim dominantno određuje i svjetska kretanja u industriji osiguranja.

Punopravnim članstvom u IAA Aktuarsko društvo u BiH svrstano je rame uz rame sa aktuarskim udruženjima najvećih i najrazvijenijih zemalja svijeta čime je aktuarskoj struci iz BiH omogućeno da na ravnopravnim osnovama prati i učestvuje u donošenju ključnih odluka vezanih za aktuarstvo, struku koja određuje osnove djelovanja osiguravajućih društava. Aktuarsko društvo u BiH osnovano je 2001. godine i u različitim oblicima u BiH egzistira već 11 godina sa ciljem promocije i razvoja aktuarske struke i struke osiguranja. Trenutno ima 24 člana koji su ili ovlašteni aktuari ili se aktivno bave aktuarskim poslovima. Od 2002. godi-

Punopravnim članstvom u IAA Aktuarsko društvo u BiH svrstano je rame uz rame sa aktuarskim udruženjima najvećih i najrazvijenijih zemalja svijeta

ne Aktuarsko društvo u BiH bilo je pridruženi član Međunarodne aktuarske asocijacije-IAA, jedinstvene svjetske aktuarske asocijacije koja egzistira od 1895. godine.

Aktuarsko društvo u BiH je u periodu od 2010. do 2011. Intenzivno radilo na dostizanju najviših standarda koje Međunarodna aktuarska asocijacija propisuje kao uslov za punopravno članstvo u kome se nalaze 64 aktuarska udruženja iz čitavog svijeta, uz još 26 aktuarskih udruženja koji su pridruženi članovi ove asocijacije.

Tko su članovi Vašeg društva i gdje su zaposleni?

Najviše aktuara zaposleno je u djelatnosti osiguranja. Oni razvijaju proizvode osiguranja uključujući i tarife premija, računaju tehničke rezerve u osiguranju, vode računa o plasmanu sredstava osiguranja te obavljaju čitav niz drugih visokostručnih poslova u osiguranju.

Na primjer, ovlašteni aktuari daju stručna mišljenja na sve akte poslovne politike osiguravajućih društava. Članovi Aktuarskog društva u BiH su uglavnom ovlašteni aktuari iz čitave BiH, ali i osobe koje se bave aktuarskim poslovima, a još nisu stekle zvanje ovlaštenog aktuara.

Da li se aktuarska struka nalazi svoje mjesto i u drugim segmentima ekonomije, osim u osiguranju?

U svijetu danas pored industrije osiguranje te penzionih i zdravstvenih fondova sve više aktuara radi i u području bankarstva i tržišta kapitala te u različitim drugim područjima u kojima je potrebna primjena kombinacije specijalističkih znanja iz područja matematike, statistike, informatike i ekonomije radi minimiziranja rizika i neizvjesnosti. Kod nas međutim aktuarska struka se dominantno veže za industriju osiguranja i institucije koje imaju veze sa tom industrijom.

Sa kakvim problemima se najčešće susreću aktuari zaposleni u bh. osiguravajućim kućama?

Problemi aktuara u osiguravajućim kućama u BiH, s jedne strane vezani su za specifičnosti našeg tržišta osiguranja, a s druge strane za probleme koji su karakteristični za aktuare u čitavom svijetu. Najveći problem i hit tema aktuara u Europi je Solventnost II i priprema za primjenu iste u složenim uslovima globalne finansijske krize koja je u velikoj mjeri pogodila industriju osiguranja. U tom kontekstu Aktuarsko društvo u BiH je u saradnji sa Agencijom za nadzor osiguranja F BiH pokrenulo ciklus seminara na temu Solventnost II i primjenu pravila iste u BiH. Do sada su u 2010. i 2011. održana četiri dvodnevna seminara i za svaki seminar vladala je velika zainteresovanost te je prosječan broj učesnika po seminaru bio oko 40. Ovako velikoj posjećenosti vjerovatno je pogodovala činjenica da su seminari bili organizovani na našim jezicima, a i činjenica da ove aktivnosti nismo provodili na komercijalnoj osnovi. Kotizacija za prisustvo seminaru u odnosu na slične seminare u zemljama okruženja bila je minimalna, tek tolika da pokrijemo troškove održavanja seminara. Solventnost II još neko vrijeme vjerovatno neće biti uvedena u BiH, ali to ne znači da se za istu ne moramo aktivno pripremati.

S druge strane problemi aktuara u BiH vezani su uglavnom za karakteristike našeg tržišta osiguranja. Dakle, i mi se suočavamo sa činjenicom da se vrlo često tarife koje smo izračunali u praksi ne primjenjuju i da se ide sa određenim popustima. S druge strane mogućnosti plasmana tehničkih rezervi su zbog nerazvijenosti našeg tržišta novca i kapitala jako ograničene. Ipak, mišljenja sam da se uz odgovarajuću koordinaciju aktuara, uprava društava i nadzornih tijela većina problema može prevazići.

Kakav je vaš komentar činjenice da se premijski sistem mnogih vrsta osiguranja koji proističu iz aktuarskih izračuna u realnosti uopšte ili gotovo nikako ne poštuje?

Dijelom sam Vam na ovo pitanje dao odgovor, ali ću sada pokušati razjasniti određene stvari. Ovaj problem potrebno je posmatrati odvojeno za obavezna osiguranja u kojima imamo regulisano tržište i od strane vlasti propisanu cijenu kakva je tarifa AO i ostala neobavezna osiguranja kod kojih je formiranje cijena slobodno.

Kod obaveznih vrsta osiguranja na primjeni tarife neophodno je insistirati naročito imajući u vidu činjenicu da se nemogućnost jednog društva da ispuni svoje obaveze po ovoj vrsti osiguranja direktno odražava na druga društva te na takav način utiče na industriju osiguranja kao cjelinu.

Posebna je priča adekvatnost propisanog premijskog sistema obaveznih osiguranja.

Taj premijski sistem potrebno je analizirati na nivou čitavog tržišta i naravno ovu vrstu analize na odgovarajući način mogu provoditi isključivo aktuari. Aktuarsko društvo u BiH može biti nosilac jedne ovakve analize. Analiza može dati različite rezultate, a onda bi na onima koji odlučuju o premijskom sistemu bilo da prihvate ili ne prihvate rezultate jedne takve analize.

Kod neobaveznih vrsta osiguranja na aktuaru je da napravi tarifu koja omogućava društvu da pokrije obaveze koje proi-

Kod neobaveznih vrsta osiguranja na aktuaru je da napravi tarifu koja omogućava društvu da pokrije obaveze i koje bi se Uprava društva trebala pridržavati zilaze iz ugovora o osiguranju koji su bazirani na toj tarifi i koje bi se Uprava društva trebala pridržavati. Uprava društva može odlučiti da se iste pridržava ili ne. Strategija Uprave može biti zauzimanje bolje tržišne pozicije cjenovnom konkurencijom. Ipak, ukoliko se Uprava društva odluči za tu strategiju onda mora biti spremna da za pokriće ugovorenih obaveza pribavi sredstva iz nekih drugih izvora, a najčešće su takvi izvori dodatni kapital od strane vlasnika. Naime, aktuar će bez obzira na odstupanje od tarife koju je izračunao već na prvom narednom izvještajnom periodu izračunati tehničku poziciju koja mora, kao prvo, biti dovoljna da pokrije sve obaveze iz ugovora o osiguranju i kao drugo te tehničke rezerve moraju biti pokrivene odgovarajućom aktivom. Dakle, ukoliko se Uprava društva odluči da odstupa od tarife koju je aktuar sračunao neminovnost je da društvo ima kombinovani količnik na toj vrsti osiguranja veći od 100. U tom slučaju društvo ide u gubitak ili nema dobit koju bi trebalo imati ili se traže drugi izvo-

ri novca. Dakle, niti kod neobaveznih vrsta osiguranja odstupanje od tarifa ne donosi ni na srednji, a ni na dug rok ništa dobro. Šta se događa ukoliko aktuar pogriješi u svojim kalkulacijama?

Istina je da aktuar može i pogriješiti u svojim kalkulacijama. Do grešaka može doći nenamjerno, uslijed korištenja neodgovarajućih ulaznih podataka u izračunima, ali se može desiti i da je aktuar nesavjestan i da namjerno napravi pogrešne kalkulacije. Ipak, namjeran nesavjestan rad aktuara je izuzetna rijetkost. Treći uzrok greške u radu aktuara može biti njegova nekompetentnost. Radi toga Kodeks profesionalnog ponašanja našeg društva zabranjuje aktuaru da prihvati angažman na poslu za koji nije siguran da posjeduje odgovarajuća znanja da ga korektno obavi. Rezultat eventualnih ozbiljnih grešaka aktuara je najčešće finansijska propast institucija za koje rade dakle, propast osiguravajućih društava, penzionih i zdravstvenih fondova i drugih institucija za koje rade. Obzirom da se radi o institucijama kod kojih se osiguravaju i u koje ulažu novac, kod nas stotine hiljada, a na zapadu milioni ljudi, greške aktuara mogu dovesti do finansijskog kolapsa ogromnog broja ljudi.

Obzirom da je odgovornost aktuara regulisana i Zakonom o društvima za osiguranje u privatnom osiguranju FbiH, gdje je za davanje lažnih izvještaja predviđena kazna zatvora od jedne do tri godine i novčana kazna do 10.000 KM, da li Vi i članovi asocijacije na čijem ste čelu osjećate teret te odgovornosti u svakodnevnom poslu? Članovima našeg društva navedene propisane sankcije trebale bi predstavljati najmanji problem. Mi imamo usvojen Kodeks profesionalnog ponašanja naših članova kao i Pravilnik o disciplinskom postupku za eventualno nepoštovanje kodeksa. Mi kod naših članova insistiramo na savjesnom radu ne radi propisanih sankcija, već prije svega radi bezbijednosti ulaganja osiguranika i kapitala naših dioničara i očuvanja ličnog ugleda i ugleda naše struke.

Kakvu formalnu naobrazbu kod nas trebaju imati osobe koje bi željele da se bave aktuarskim poslom?

Za aktuare se najčešće obrazuju osobe koje završe redovne studije iz matematike, ekonomije ili drugih tehničkih nauka, a obrazovanje za aktuare se obavlja u obliku postdiplomskih studija. Osim pomenutih znanja ovi stručnjaci moraju posjedovati i vrlo širok spektar znanja iz statistike i informatike te poznavati važeću legislativu u oblastima i tržištima na kojima rade.

Ermin Čengić SVIJET OSIGURANJA februar 2012. |

23

AKTUELNO

Reforma penzionog sistema u FBiH

Osiguratelji spremni, čeka se zakonodavac Ovdašnja osiguravajuća društva kažu da su, u osnovi, zainteresirana za penzionu reformu, ali da su interesovanja spremni iskazati tek nakon što vide konkretne zakonske prijedloge. Kakvo bi interesovanje bilo ako se preskoči drugi, obvezni stub penzionog sistema i uvede samo treći, dobrovoljni, nije teško naslutiti iz iskustva Republike Srpske

O

siguravajuća društva u FBiH u osnovi jesu zainteresirana za reformu penzionog sistema. Međutim, u većini društava nisu željeli komentirati trenutne aktivnosti zakonodavne i izvršne vlasti u tom segmentu sve dok ne vide, kako kažu, barem nacrt zakona ili pak strategije penzione reforme u većem entitetu.

24 | SVIJET OSIGURANJA februar 2012.

Podsjetimo se ukratko. Nedavno smo u Svijetu osiguranja objavili intervju sa Vjekoslavom Čamberom, federalnim ministrom rada i socijalne politike, koji je tada najavio izradu strategije reforme penzionog sistema u FBiH. Ta će strategija, kako je naveo Čamber, poslužiti kao osnova za izradu zakonskih propisa kojima će biti regulirana reforma, a prema ministrovim navodima, reforma penzionog sistema u FBiH mogla bi početi već u toku ove godine.

Na našu konstataciju da je u Republici Srpskoj prije tri godine urađena "reforma" penzionog sistema, ali da je izostavljena suština te reforme, odnosno da nije uveden drugi, obvezni stub penzionog sistema, nego samo treći, dobrovoljni stub, ministar Čamber je odgovorio: "Točne su vaše konstatacije glede stanja ove oblasti u Republici Srpskoj, koja je po svemu sudeći primijenila model koji je sličan onom u Srbiji, a koji ne predviđa drugi stup. Međutim, u ovim okolnostima to ne mora nužno da znači da nije ostvarena suština reforme".

Naravno, iz ove ministrove izjave može se naslutiti i pretpostaviti da će u većem bh. entitetu reforma najvjerojatnije biti svedena na uvođenje trećeg, dobrovoljnog stuba penzionog sistema, koji predviđa formiranje dobrovoljnih penzionih fondova, a da će drugi stub, dakle onaj obavezni, biti preskočen.

Stoga u većini osiguravajućih društava u FBiH koje smo kontaktirali rekli su nam da u osnovi jesu zainteresirani za penzionu reformu, ali da ipak žele sačekati da vide konkretne nacrte ili strategije ili zakonskih rješenja kako bi se mogli izjasniti po tom osnovu. Iz ovakvih odgovora se može, naravno, pretpostaviti i da će

Generacijska (ne)solidarnost

U

brzo će se izjednačiti broj penzionera i osiguranika!

Penzioni sistem u oba bh. entiteta treba, nema nikakve sumnje, ozbiljnu reformu. Međutim, ta se reforma mora bazirati na osmišljenom planu i konkretnim aktivnostima, a ne na "kozmetičkim zahvatima" jer trenutna situacija je odavno alarmantna.

Broj osiguranika u BiH koji uplaćuju doprinose za PIO fondove u odnosu na broj postojećih penzionera doživljava dramatične promjene.

Tako je, npr. krajem 2000. godine broj osiguranika spram penzionera bio 1 naspram 1,67.

Godine 2007. taj se omjer smanjio na 1 naspram 1,48, a 2010. godine taj je omjer iznosio 1 naspram 1,27. Stručnjaci procjenjuju da je tendencija da se u narednoj godini (ili godinama) taj omjer izjednači, dakle da bude 1 naspram 1.

Da bi penzioni sistem generacijske solidarnosti, kakav trenutno imamo u oba bh. entiteta, mogao uopće funkcionisati, taj bi omjer trebao biti 1 naspram 4.

reakcije ovdašnjih osiguravajućih društava biti slične kao i u RS-u, gdje je reforma bez drugog stuba usvojena prije četiri godine.

Do danas, dakle četiri godine nakon usvajanja zakona o dobrovoljnim penzionim fondovima - nije osnovan nijedan fond!

Avantura zvana osnivanje dobrovoljnog penzionog fonda Uzalud je Vlada RS pokušavala u protekle tri, četiri godine da pokrene s mrtve tačke svoju "penzionu reformu". Bilo je čak i najava da će tzv. PREF, zapravo Društvo za upravljanje Penzijskim rezervnim fondom u RS, osnovati svoj dobrovoljni penzioni fond.

"Ukoliko se analizom pokaže opravdanost osnivanja i ako dobijemo podršku od Vlade RS, mislim da u roku od godinu dana možemo dobiti sve neophodne dozvole i biti spremni da krenemo s radom, odnosno s primanjem uplata i upravljanjem dobrovoljnim penzijskim fondom", rekao nam je Darko Lakić, direktor PREFa, čovjek koji je inače bh. javnosti poznatiji kao nekadašnji čelni čovjek Banjalučke berze (BLSE).

Međutim, ni PREF se na kraju nije usudio upustiti u avanturu osnivanja dobrovoljnog penzionog fonda. Narodna skup-

ština RS usvojila je prije dva mjeseca novi Zakon o radu penzijsko-invalidskog osiguranju, ali je suština ostala ista - ništa se suštinski nije promijenilo. Čak je u Strategiji reforme penzijskog sistema RS, koja je također nedavno dopunjena, ukazano na činjenicu da se "za sada nisu ispunjene neophodne pretpostavke za uvođenje drugog stuba".

"Razlog za neusvajanje, odnosno za ocjenu da nema uslova za drugi stub, leži u visokom nivou projektovanog tranzicijskog troška i očekivanoj dužini njego-

U Republici Srpskoj, gdje je reforma bez drugog stuba usvojena prije četiri godine, do danas nije osnovan nijedan fond vog trajanja. RS ovog trenutka jednostavno nema fiskalne kapacitete da iznese taj teret. Također, činjenica je da su zemlje iz regiona, koje su uvele drugi stup, u procesu preispitivanja ovog modela, dok su ga neke zemlje i ukinule", rekla je u Narodnoj skupštini RS Božana Šljivar, direktorica Agencije za osiguranje RS.Dakle, da zaklju-

čimo. U Republici Srpskoj je, zakonodavno gledano, provedena reforma penzionog sistema. Rezultati su izuzetno mršavi, odnosno, preciznije rečeno, rezultata uopće nema jer u prethodne tri, četiri godine nije osnovan nijedan dobrovoljni penzioni fond, iako zakon dopušta tu mogućnost. Čak je PREF, dakle institucija u vlasništvu entitetske Vlade, odustala od ideje osnivanja dobrovoljnog penzionog fonda.

Na sve to treba dodati i činjenicu da su u RS shvatili da nema neophodnih pretpostavki za uvođenje drugog stuba penzionog sistema, ali i ocjenu da je otvoreno pitanje hoće li se uopće ikada ići s tim rješenjem.

S druge strane, u Federaciji BiH kreću istim stopama kojima je RS zakoračila prije četiri godine. Stoga, zapravo, uopće i ne čudi što ovdašnja društva kažu da jesu u osnovi zainteresirana za penzionu reformu, ali da bi svoja interesovanja bili spremni iskazati tek nakon što vide konkretne zakonske prijedloge te reforme. A kakvo bi interesovanje bilo ako se preskoči drugi, obvezni stub penzionog sistema i uvede samo treći, dobrovoljni, nije teško naslutiti iz iskustva Republike Srpske.

Eldar Dizdarević

SVIJET OSIGURANJA februar 2012. |

25

AKTUELNO

Makroekonomske prognoze za BiH

Očekivani rast u 2012. godini nula posto Kreditna aktivnost u bankarskom sektoru BiH potvrđuje navedene trendove usporavanja ekonomske aktivnosti kroz usporavanje potražnje za kreditima i finansiranjem, budući da se stopa rasta kredita nakon dostizanja najviše stope rasta u oktobru (6,8 posto), zaustavlja na 6,7 posto u novembru, a stopa rasta kredita kompanijama i građanima također usporava na 8,8 posto i 3,5 posto respektivno

S

vi analitičari i makroekonomisti slažu se u jednom - u ovoj godini očekuje se da ekonomija Bosne i Hercegovine zabilježi stagnaciju ilustriranu kroz očekivani realni ekonomski rast od nula posto, budući da nestaju svi ključni faktori koji su bili pokretač blagog oporavka ekonomije u 2010. i 2011. godini.

Naime, uslijed recesije koju će zabilježiti sva ključna izvozna tržišta BiH u eurozoni (Njemačka, Italija, Austrija i Slovenija) te zemljama regije (Hrvatska), doći će do snažnog pada potražnje, a time i drastičnog usporavanja rasta bh. izvoza te izvozno orijentisane industrijske proizvodnje - što su bili ključni pokretači ekonomskog oporavka u prethodne dvije godine, navodi se u analizi koju je nedavno objavila Raiffeisen banka BiH. Pored industrije, na udaru će značajno ponovo biti i ostale cikličke djelatnosti poput građevinarstva, turizma, transporta, ali i ostale uslužne djelatnosti, kao što je finansijski sektor.

Gore navedena smanjena mogućnost zaduženja, uz smanjen priliv doznaka bh. građana iz inostranstva te zaustavljanje oporavka na tržištu rada, dovest će do negativnog efekta na domaću potrošnju i kupovnu moć građana, a time na koncu djelovati na ukupan nivo rasta bh. ekonomije. Zbog smanjene mogućnosti domaćeg finansiranja te vrlo ograničenog, minimalnog priliva stranih direktnih investicija, pod snažnim pritiskom će biti i investicijske aktivnosti, koje će također zabilježiti negativne trendove.

Uslijed svega navedenog, bh. ekonomija ostaje bez ključnih poluga pozitivnog ekonomskog rasta, zbog čega i očekujemo stagnirajuće ekonomske trendove u ovoj godini, iako je navedena prognoza sa mogućim negativnim izgledima zbog

26 | SVIJET OSIGURANJA februar 2012.

vrlo neizvjesnog efekta koju će smanjena mogućnost finansiranja imati na bh. realnu ekonomiju, navodi se u analizi Raiffeisen banke BiH.

Kolaps izvoza I zaista, kretanja ključnih bh. ekonomskih indikatora u posljednjem kvartalu 2011. godine već ukazuju na prve znake usporavanja dinamike rasta realnog i finansijskog sektora u odnosu na trendove zabilježene u prvom polugodištu.

Zbog smanjene mogućnosti domaćeg finansiranja, te vrlo ograničenog, minimalnog priliva stranih direktnih investicija, pod snažnim pritiskom bit će i investicijske aktivnosti Tačnije, izvoz roba i industrijska proizvodnja u BiH kao ključni pokretači oporavka u prvom polugodištu prošle godine, u posljednjem kvartalu 2011. bilježe već značajno niže stope rasta, odnosno

izvoz roba bilježi stopu rasta od 5,7 posto u novembru 2011. u odnosnu na isti period prethodne godine (u poređenju sa prosječnom stopom rasta u prvom polugodištu od čak 22 posto), dok se stopa rasta industrijske proizvodnje za cijeli period, zaključno sa novembrom, spustila na 6,1 posto u poređenju sa 7,7 posto zabilježenih krajem prvog polugodišta 2011. godine.

Naravno, pored "statističkog baznog efekta" na usporavanje stopa rasta, dinamika usporavanja zasigurno potvrđuje da je novi val evropske ekonomske krize dao prve efekte na bh. ekonomiju krajem četvrtog kvartala 2011. godine.

Ključni bh. izvozni sektori, poput izvoza metalnog sektora, proizvodnje mašina i uređaja te mineralnih proizvoda, ciklički su izvozni sektori, odnosno direktno su zavisni od kretanja ekonomije izvoznih tržišta i upravo oni imaju značajno niže stope rasta krajem 2011. godine, bilježeći 6,1 postotni rast u odnosu na isti period prethodne godine, te čak negativan rast od -1,1 posto u novembru, respektivno, što su do nekoliko puta niže stope rasta u odnosu na one zabilježene u prethodnim kvartalima, kažu u Raiffeisen banci BiH. Usporavanje rasta u posljednjem

Stopa nezaposlenosti u oktobru 43,3 posto

O

no što najviše zabrinjava je i vrlo značajan negativan uticaj na trendove na tržištu rada i ponovni rast oficijelne stope nezaposlenosti na 43,3 posto u oktobru, čime su pozitivni efekti iz prvog polugodišta potpuno nestali. Stopa nezaposlenosti ponovno se vratila na nivoe koji su zabilježeni krajem 2010. godine. Ponovno negativno kretanje na tržištu rada zabilježeno krajem godine, zajedno sa rastućom inflacijom koja je krajem

novembra iznosila 3,7 posto, dovodi do negativnog pritiska na kupovnu moć građana i oporavak domaće potrošnje krajem 2011. godine. "Svi gore navedeni ekonomski trendovi uglavnom su u skladu sa našim očekivanjima i prognozama, uslijed čega i dalje očekujemo realnu godišnju stopu ekonomskog rasta od 1,9 posto za prethodnu godinu u BiH", tvrde makroekonomski analitičari Raiffeisen banke BiH.

kvartalu najviše je osjetno u cikličkim djelatnostima bh. ekonomije, poput građevinarstva, koje ponovo bilježi negativne trendove, zatim prerađivačke industrije i rudarstva, dok proizvodnja električne energije, gasa i vode ima manje izražen trend usporavanja rasta zbog oslonjenosti na domaće tržište.

Budžeti koje su entitetske vlasti usvojili početkom godine ukazuju na vrlo ozbiljne teškoće, i to zbog smanjenja prihoda s jedne i vrlo neefikasne strukture rashoda s druge strane Kreditna aktivnost u bankarskom sektoru BiH također potvrđuje navedene trendove usporavanja ekonomske aktivnosti

Glavna ekonomska obilježja 2012.

•• Očekivani ekonomski rast BiH u 2012. godini nula posto •• Niže stope rasta izvoz roba iz BiH od samo 5,7 posto •• Stopa rasta kredita kompanijama i građanima u BiH krajem 2011. usporava na 8,8 posto i 3,5 posto respektivno •• Izvoza bh. metalnog sektora te proizvodnje mašina i uređaja u novembru 2011. negativan rast od -1,1 posto •• Budžetski deficit u FBiH 348,6 miliona KM, a u RS 229,2 miliona KM •• Stopa nezaposlenosti u BiH ponovo porasla na 43,3 posto.

kroz usporavanje potražnje za kreditima i finansiranjem, budući da se stopa rasta kredita nakon dostizanja najviše stope rasta u oktobru (6,8 posto), zaustavlja na 6,7 posto u novembru, a stopa rasta kredita kompanijama i građanima također usporava na 8,8 posto i 3,5 posto respektivno.

Ono što je svakako obilježilo četvrti kvartal te posebno posljednji mjesec 2011. godine je zaokret u raspletu 15-mjesečne političke drame u BiH oko formiranja vlasti na državnom nivou i dogovor koji je šest ključnih političkih igrača u BiH postiglo u posljednjim danima prethodne godine.

Deficit u budžetima Postizanjem dva od tri ključna preduslova za nastavak evropskog puta BiH - dogovorom o raspodjeli funkcija u državnom Vijeću ministara i usvajanjem državnog budžeta za 2011. godinu te zakona o državnoj pomoći i popisu stanovništva - bh. političari dali su određenu nadu da domaće političke okolnosti možda i neće biti dodatna otežavajuća okolnost u ekonomski vrlo izazovnoj godini koja je pred nama i sve gorim ekonomskim i finansijskim uslovima koji dolaze sa evropskih tržišta. Budžeti koje su entitetski nivoi vlasti usvojili početkom ove godine jasno ukazuju na vrlo ozbiljne poteškoće sa kojima će se ministarstva finansija susretati u ovoj godini, zbog smanjenja prihoda uslijed pogoršanja ekonomske situacije s jedne strane te još uvijek vrlo neefikasne strukture rashodne strane budžeta s druge strane, koja se prije svega oslanja na ogromnu budžetsku potrošnju i socijalna izdavanja, što je rezultiralo značajnim deficitima od 348,6 miliona KM u FBiH te 229,2 miliona KM u slučaju RS-a, smatraju u Raiffeisen banci BiH.

S obzirom na to da je prema Nacrtima budžeta entitetskih nivoa vlasti planirano finansiranje deficita putem nastavka emisije domaćih dužničkih vrijednosnih papira (prije svega obveznica, ali i trezorskih zapisa), a uzimajući u obzir vrlo ograničenu mogućnost ulaganja u ovaj vid dugoročnih instumenata u ovoj godini sa kojom će se susretati banke kao ključni investitori u ovu vrstu instrumenata, smatramo da će državni i entitetski nivoi vlasti biti dovedeni u situaciju da preispitaju mogućnost i ponovno pokrenu pregovore o novom Standby aranžmanu sa Međunarodnim monetarnim fondom, za što smatramo da postoji velika vjerovatnoća.

Izvoz roba i industrijska proizvodnja u BiH, kao ključni pokretači oporavka u prvom polugodištu prošle godine, već u posljednjem kvartalu 2011. bilježe značajno niže stope rasta Ponovnim aranžmanom sa MMF-om entitetski nivoi vlasti bili bi primorani nastaviti daljnje strukturalne reforme u fiskalnoj sferi, smanjenje budžetskih izdataka i promjene u strukturi budžeta, što bi pozitivno doprinijelo efikasnosti ekonomije i nivou ekonomskog rasta. To bi također doprinijelo i značajnoj dodatnoj mogućnosti priliva novog finansiranja od ostalih suprafinansijskih institucija, poput Svjetske banke i evropskih kreditora, a svakako bi bio pozitivan signal kako za kreditne agencije, tako i za strane investitore.

Eldar Dizdarević SVIJET OSIGURANJA februar 2012. |

27

AKTUALNO

Privatizacija Croatia osiguranja

Gospodo, prodajete ime staro 127 godina K

ad se neko osiguravajuće društvo želi pohvaliti nečim posebnim, u pravilu je to njegova dugovječnost. Pozivanje na tu dugovječnost jamstvo je svakom potencijalnom klijentu da je svih tih godina to društvo uspješno štitilo interese svojih osiguranika i ispunjavala sve obveze prema njima. Tako će se Merkur pohvaliti sa svojih 200 godina, Grawe sa 185, Generali sa 175 godina i da ne nabrajamo dalje.

U ovom trenutku i naš najstariji i najveći osiguratelj Croatia osiguranje može se pohvaliti možda nešto manjom, ali još uvijek respektabilnom dugovječnošću s obzirom na to da postoji i radi od 1884. godine, dakle punih 127 godina. Na toj dugovječnosti Croatia osiguranju mogu pozavidjeti i mnoga ugledna imena – svjetski poznati Allianz, primjerice, osnovan je 1890. godine, šest godina nakon Croatije.

Nije nevažno reći ni to da se Croatia osiguranje nalazi u državnom vlasništvu, zbog čega je nekako svi doživljavano kao "našu" i ponosni smo što imamo tvrtku s takvom tradicijom. Da je tome tako, govori i podatak da je Croatia osiguranje neosporni lider na tržištu osiguranja, dva puta jači od prvih pratitelja. Gotovo trećina osiguranika u Hrvatskoj povjerila je tom osiguravajućem društvu brigu o zaštiti svoje imovine i sigurnosti za sebe i svoju obitelj.

Kad se neki osiguratelj želi pohvaliti nečim posebnim, u pravilu je to njegova dugovječnost. Pozivanje na dugovječnost jamstvo je svakom klijentu da je svih tih godina društvo uspješno štitilo interese svojih osiguranika

Ako u toj poplavi izjava, argumenata i protuargumenata za i protiv prodaje Croatia osiguranja treba razlučiti bitno od nebitnoga, čini se da bi u ovom trenutku trebalo ponajprije odgovoriti na sljedeća pitanja: što se prodaje, kome se prodaje i zašto se prodaje 28 | SVIJET OSIGURANJA veljača 2012.

Vjerojatno je to i jedan od razloga da je najava kako će država prodati tu "našu" imovinu izazvala proteklih dana priličnu buru u stručnoj, pa i široj javnosti, a ni politika nije ostala po strani. Istina, bilo je i prije najava o mogućoj prodaji, ali sada je očito vrag odnio šalu, jer poznato je već i ime kupca, kao i iznos koji će platiti za dio vlasništva u toj "našoj" imovini.

Ne bi trebalo ponoviti pogreške iz dosadašnjih privatizacija Croatia osiguranje profitabilna je tvrtka koja ni na koji način ne opterećuje državni proračun, pa u njenom poslovanju nema nikakvog razloga za ubrzanu privatizaciju

O

vih dana ljudima iz Croatia osiguranja nije lako, i to ne samo vodećima. Što oni o svemu misle, pokušali smo doznati od Zdravka Zrinušića, predsjednika Uprave Croatia osiguranja.

Gospodine Zrinušić, smatrate li da je opravdan prijedlog o privatizaciji Croatia osiguranja?

Na Vladi RH je odluka želi li ili ne privatizaciju Croatia osiguranja. Ako do nje dođe, cijelom postupku trebalo bi se pristupiti oprezno kako se ne bi ponovile pogreške iz dosadašnjih privatizacija u Hrvatskoj. Mi smo profitabilna tvrtka koja ne opterećuje državni proračun, pa u njezinom poslovanju nema nikakva razloga za ubrzanu privatizaciju. Skori ulazak Hrvatske u EU također ne znači automatski pritisak za prodaju najvećega hrvatskoga i državnog osiguratelja.

Naravno, bure ne bi bilo da mišljenja o (ne)opravdanosti prodaje Croatia osiguranja nisu podijeljena čak i unutar pripadnika istih grupacija, bilo da je riječ o ekonomistima, političarima, samoj osigurateljnoj branši, pa i javnosti općenito. Ako sad u toj poplavi izjava, argumenata i protuargumenata za i protiv prodaje Croatia osiguranja treba razlučiti bitno od nebitnoga, čini se da bi u ovom trenutku trebalo ponajprije odgovoriti na sljedeća pitanja: što se prodaje, kome se prodaje i zašto se prodaje.

Što se prodaje Već smo kazali, prodaje se tvrtka s velikom tradicijom i ugledom. Uz to, Croatia osiguranje je, što mu priznaje i sama struka, važan gospodarski subjekt u Hrvatskoj, pa i u regionalnim razmjerima, i sigurno je da će promjena vlasništva, ako i kad do toga dođe, utjecati na osigurateljnu djelatnost u cjelini. Tu bi se onda mogle javiti i brojne loše posljedice prodaje – od bijega kvalitetnog kadra i pada premijskog prihoda u društvu do narušavanja ravnoteže cijelog tržišta. Ono što je posebno sporno u pitanju "što se prodaje" je koliko Croatia osiguranje zapravo vrijedi. Prema mišljenju premijera Zorana Milanovića, ne mnogo "jer su potrebni milijuni eura za njezinu dokapitalizaciju". To je u najmanju ruku neozbiljan argument s obzirom na to da

Po kojem bi modelu bilo najbolje izvršiti privatizaciju, ako do nje dođe?

O modelu eventualne privatizacije odluku će donijeti Vlada RH. Što bi sa stanovišta struke privatizacija donijela, ili pak odnijela?

Croatia osiguranje uvjerljivi je tržišni lider u poslovima osiguranja u Hrvatskoj i jedna od najzdravijih i najprofitabilnijih državnih tvrtki.

Privatizacijom bi se sigurno promijenile neke stvari unutar tvrtke, ali u osnovi, Croatia osiguranje i dalje bi ostala vodeći igrač na tržištu osiguranja u Hrvatskoj.

Croatia osiguranje već i sada posluje na vrlo zahtjevnom konkurentskom tržištu u Hrvatskoj kao i u regiji, a uskoro će i na Europskom tržištu, i s ponosom mogu reći kako smo za tu utakmicu spremni, bez obzira na ishod priče o privatizaciji. će tek potkraj veljače biti dovršena studija koja će pokazati kapitalnu adekvatnost tog društva u ovom trenutku. Ono što je dosad poznato jest da Croatia osiguranje posluje s dobiti i da joj nije potrebna dokapitalizacija za normalan rad. Treba joj možda za nekakav daljnji razvoj, ali u tom slučaju za takvu dokapitalizaciju postoje brojne druge mogućnosti. I napokon, pitanje "što se prodaje" otvara i drugo pitanje: Prodajemo li "šrot" ili nešto što bi, kako kaže ekonomist Ljubo Jurčić, u krizi trebali iskoristiti za stvaranje prihoda kojima ćemo vraćati dugove. "Mi smo", kaže Jurčić, "svoje dugove već plaćali prodajom imovine i bili smo sve dužniji". Na to pitanje možda je najbolje odgovoreno u pismu koje su Nezavisni sindikati Hrvatske uputili proteklih dana premijeru Milanoviću u kojem se kaže: "Croatia osiguranje baštini dugogodišnju tradiciju, ne samo imena, nego i poslovanja.

Od davne 1884. posluje stabilno i s dobiti, nepromijenjena imena, dok se u međuvremenu na području Hrvatske promijenilo nekoliko država i režima".

Kome se prodaje Posebno je čudno u cijeloj priči što je ime kupca već poznato, kao i iznos od milijardu koji je spreman uplatiti u državni proračun za 30 posto dionica Croatia osigu-

Zdravko Zrinušić:

Croatia osiguranje jedna je od najzdravijih i najprofitabilnijih državnih tvrtki ranja u vlasništvu države. Može li Adris grupa sebi priuštiti da bjanko i "na brzaka" kupi nešto čemu nije utvrđena prava vrijednost? Tako nešto ne bi se usudile učiniti ni velike svjetske tvrtke bez nekoliko mjeseci dubinske analize onoga što kupuju, pogotovo ne u ovim kriznim vremenima. Sjetimo se samo kako je prošlo Basler osiguranje kupujući "na brzaka" Osiguranje Zagreb.

Sada je situacija još teža zbog novih pravila o adekvatnosti kapitala i upravljanja rizicima koja donosi Solventnost II. Iako se kupac već spominje, iznenađenja su ipak moguća. Popričali smo i s nekoliko vodećih ljudi iz osigurateljne industrije, a njihovi bi se komentari mogli svesti na sljedeće. Mnogi od njih sumnjaju da će doći do privatizacije u klasičnom smislu te riječi, tj. da će Croatia osiguranje postati društvo u vlasništvu privatnih (osoba) dioničara. Ako dođe do realizacije onoga što se s nekih mjesta najavljuje, onda će, smatraju mnogi, zapravo biti riječ o preuzimanju u neku drugu, veću vlasničku strukturu, koja ne mora biti isključivo privatna. Može to biti preuzimanje u vlasništvo korporacija koje su u mješovitom ili državnom vlasništvu nekih stranih država. Ako dođe do preuzimanja iz tih krugova, onda već na srednje razdoblje, a dugoročno naročito, svi gospodarski interesi koje ostvaruje ta tvrtka odlijevat će se iz Hrvatske. Međutim, naš SVIJET OSIGURANJA veljača 2012.

29

AKTUALNO

Privatizacija Croatia osiguranja

Zoran Milanović: Potrebni su milijuni eura

Ljubo Jurčić: Croatiju osiguranje bismo u

Drago Jakovčević: U Hrvatskoj se nikad

zajednički, građanski interes trebao bi biti da ono što smo naslijedili od prethodnih generacija, svojim radom i pameću razvijamo i prenesemo nasljednicima, da plodovi našega rada ostaju ovdje. Svi to želimo, samo je pitanje znamo li to, naročito je li to u ovim okolnostima – moguće. U svakom slučaju, kao i građani, osiguratelji prižljkuju da ta tvrtka, kao jedan od nacionalnih simbola, ostane u domaćem vlasništvu, kakav god vlasnički sastav bio.

Investa, Croatia osiguranju i drugim svojim ključnim poduzećima osigurali opstanak i razvoj.

državnom vlasništvu? Čini se da najprimjereniji odgovor na ovo pitanje daje Drago Jakovčević, profesor s Ekonomskog fakulteta: "U Hrvatskoj se nikad nije raščistilo ono načelo da je za uspjeh tvrtke presudan menadžment, a ne vlasnička struktura".

I tu zapravo leži prava istina. Te dvije, tri milijarde kuna koje bi se mogle dobiti prodajom Croatia osiguranja, premala su zakrpa za budžetske rupe. Inzistiranje da se ona ipak proda samo pokazuje da se ne razmišlja kako od Croatia osiguranja napraviti modernu tržišnu tvrtku osnovanu na tržišnim principima koja će djelovati potpuno neovisno i samostalno u okviru svojih tijela – nadzornog odbora, skupštine i uprave - i svake godine vlasniku donositi značajnu dobit. Slaba je utjeha da to nije polazilo za rukom ni prethodnoj vlasti, koja je svojim kadroviranjem, udomljavanjem prekobrojnih, stalnim smjenama i stalnim uplitanjem tamo gdje joj nije mjesto, dovela do toga da Croatia danas nije možda ono što je mogla biti. Na sreću, i takva kakva jest još uvijek čvrsto stoji na nogama i još je uvijek "naša".

za dokapitalizaciju Croatia osiguranja. Croatia je samo tržišna kategorija

Croatia osiguranje nalazi u državnom vlasništvu, zbog čega je nekako svi doživljavano kao "našu" i ponosni smo što imamo tvrtku s takvom tradicijom U priči o mogućem kupcu ima i puno navijanja da se dionice Croatia osiguranja ponude građanima putem tržišta kapitala, za što postoje pozitivna iskustva IPO-a Hrvatskog telekoma i Ine. Na taj bi način država prikupila određeni novac i zadržala upravljačka prava te, kažu analitičari ST

30 | SVIJET OSIGURANJA veljača 2012.

krizi trebali iskoristiti za stvaranje prihoda kojima ćemo vraćati dugove

Zašto se prodaje Uistinu se teško složiti s još jednom tvrdnjom premijera Zorana Milanovića, zagovornika prodaje, da je Croatia samo tržišna kategorija. Sa svojom tradicijom dugom 127 godina i uspješnim poslovanjem ona je i nacionalna vrijednost, jedan od rijetkih preostalih simbola našega gospodarskog bogatstva i jedan od mogućih motora na putu izlaska iz sadašnje krize. Još teže se složiti s ministrom financija Slavkom Linićem, koji je zagovornik prodaje Croatia osiguranja, a onda u intervjuu tjedniku Globus kaže: "Pokušavamo utvrditi kako na najbolji način državnu imovinu oploditi i kako i na taj način rješavati dug". Ako je prodaja najbolji način oplodnje, kako izgleda onaj najgori? Pravo pitanje ovdje glasi zašto su državi Croatia osiguranje ili HPB tolika smetnja da ih se tako na brzinu želi riješiti. Zašto, kako se ističe u već spomenutom pismu NHS-a, državno vlasništvo nije smetnja u Njemačkoj, u čijem financijskom sustavu prevladavaju institucije u

nije raščistilo načelo da je za uspjeh tvrtke presudan menadžment, a ne vlasnička struktura

Zvonko Gajski

KOMENTAR KOMPAS

Osiguranje u Adria regiji

Iskoristiti godinu za unutarnje preslagivanje U

proteklih dvadesetak godina bankarski sektor u Adria regiji preuzimale su europske grupacije, ponajviše iz Austrije i Italije. Danas osam najvećih bankarskih grupacija sa sjedištem izvan regije ima više od 55 posto udjela u ukupnoj imovini cijeloga bankarskog sektora. U bankarskom sektoru jedine značajne grupacije koje dolaze iz regije su one iz Slovenije.

U isto vrijeme u sektoru osiguranja imali smo drukčije trendove. Osigurateljne grupacije sa sjedištem izvan regije tako imaju manje od 20 posto udjela u ukupnoj bruto zaračunatoj premiji. Značajan utjecaj u sektoru osiguranja, uz slovenske osiguratelje, imaju osiguravajuća društva iz Hrvatske i Srbije.

Slovenija je i dalje najznačajnije tržište u regiji prema udjelu bruto premije po stanovniku, što je, naravno, rezultat razvijenosti tržišta. Udio životnog osiguranja u ukupnoj bruto premiji u Sloveniji puno je veći nego u drugim zemljama regije.

Proizvodi životnog znatno su kompleksniji u odnosu na proizvode neživotnog osiguranja, i u isto vrijeme profitabilniji za osiguratelja. Upravo je razvijenost sektora osiguranja, kao i veličina sektora, jedan od razloga zašto su domaći osiguratelji zadržali vodeće pozicije u regiji.

U Hrvatskoj, gdje i dalje prevladavaju neživotna osiguranja, vodeće pozicije imaju osiguratelji iz regije. Dva najveća osiguratelja, Croatia osiguranje i Euroherc, član Koncerna Agram, u domaćem su vlasništvu. Udio neživotnog osiguranja u Hrvatskoj iznosi 74 posto u ukupnoj premiji, a najveći dio čine obvezna osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, s više od 30 posto udjela u ukupnoj premiji.

Slična je struktura premije i u drugim zemljama regije. U Srbiji se, primjerice, 84 posto premije odnosi na premije iz neživotnog sektora, a u Bosni i Hercegovini čak 88 posto. U svim spomenu-

Vanja Vlak , tim zemljama dominantno je obvezno osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila. Riječ je o relativno jednostavnom osigurateljnom proizvodu koji nosi male profitne marže.

Osiguratelji izvan regije prilikom ulaska na tržište nastojali su se fokusirati na proizvode iz životnog osiguranja. Manje su ulagali u osnovne proizvode iz neživotnog sektora, očekujući da će razvojem tržišta upravo u segmentu životnih osiguranja ostvarivati najveći rast.

Domaći osiguratelji nastavili su razvijati distributivnu mrežu prodaje osiguranja od autoodgovornosti i ujedno učvrstili poziciju na tržištu u njezinu najvažnijem dijelu. Osiguratelji iz regije bili su u mogućnosti odgovoriti nekim mjerama, poput smanjenja cijene proizvoda, prilikom ulaska novih osiguratelja. Korisnici osiguranja, pak, i dalje vjeruju osigurateljima s velikom tradicijom iza sebe, poput Triglav osiguranja, Croatije ili Dunava.

Razvojem gospodarstva u regiji i porastom standarda rast će i udio premije od životnog osiguranja. Stoga možemo očekivati i rast udjela osiguratelja izvan regije. Povećanje cjelokupne premije povećat će i zanimanje stranih osiguratelja za ulaskom na tržište. Jednu od najvećih grupacija u regiji, Croatia osiguranje, koja drži 10 posto u ukupnoj bruto premiji u regiji, u bližoj budućnosti čeka privatizacija, što bi moglo povećati udio osiguratelja izvan regije u strukturi vlasništva nad osigurateljima.

Ne očekujem stoga da će u sljedećoj godini, za koju je najavljena recesija u regiji, biti značajnih promjena u strukturi vlasništva. Međutim, u trenutku gospodarskog rasta, mogle bi uslijediti značajne promjene na tržištu. Osiguratelji u regiji stoga se trebaju dodatno organizirati, razvijati nove proizvode i održavati trenutnu poziciju kako bi spremno dočekali razdoblje novog, agresivnijeg ulaska osiguratelja izvan regije na njihovo tržište.

menadžer u Odjelu za revizije, Deloitte Hrvatska

Ne očekujem da će u sljedećoj, recesijskoj godini biti značajnih promjena u strukturi vlasništva. Međutim, u trenutku gospodarskog rasta, mogle bi uslijediti značajne promjene na tržištu.

Osiguratelji u regiji stoga se trebaju dodatno organizirati, razvijati nove proizvode, održavati trenutnu poziciju kako bi spremno dočekali razdoblje novog, agresivnijeg ulaska osiguratelja izvan regije na njihovo tržište

SVIJET OSIGURANJA veljača 2012.

31

RAZGOVARAMO

Prof. dr. sc. MARIJAN ĆURKOVIĆ

Nered u sudnici, tablice u ladici Rješenje je da, u nedostatku službenih tablica i službenih (sudskih) kriterija, osiguratelji donesu zajedničke tablice i kriterije i po njima rješavaju odštetne zahtjeve, sukladno zakonskoj obvezi.

Jer, ne možemo se praviti kao da Zakon o obveznim odnosima nije donesen još 2005. i da se trebao početi primjenjivati 1. siječnja 2006.

P

otkraj 2010. sve je izgledalo da ne može biti bolje. Na savjetovanju u Opatiji, kojem je prisustvovao impresivan broj od tristotinjak sudaca, odvjetnika, liječnika, vještaka i osiguratelja, većina prisutnih izjasnila se za prijedlog po kojem bi s prvim danom 2011. sudovi i vještaci dobili novi alat za procjenu posljedica neimovinskih šteta. Riječ je o novim Medicinskim tablicama, odnosno skupu uputa i pravila po kojima će medicinski vještaci ocjenjivati posljedice oštećenog tjelesnog i/ili duševnog zdravlja, a služit će kao osnovica za utvrđivanje novčanog iznosa neimovinske štete.

Primjena tih tablica, tvrdilo se tada, spriječit će da sudovi u Hrvatskoj za identične ili slične neimovinske štete dosuđuju posve različite novčane naknade, smanjit će broj sudskih šteta i osigurati pravednost u dodjeljivanju novčane naknade za pretrpljenu štetu.

Tablice su, kako je i dogovoreno, bile spremne za primjenu 1. siječnja prošle godine, ali do danas, a prošlo je već

32 | SVIJET OSIGURANJA veljača 2012.

Marijan Ćurković: I dalje svakodnevno vidimo primjere različita suđenja i različitih vještačenja u sličnim slučajevima

više od godine dana, rijetki su primjeri da se primjenjuju u praksi. S pitanjem što se događa i zašto nove Medicinske tablice leže u ladici dok u sudnici caruje stari nered pri dosuđivanju pravedne novčane naknade kod neimovinskih šteta, obratili smo se prof. dr. sc. Marijanu Ćurkoviću, bardu hrvatskog osigu-

ranja koji je bio jedan od nositelja projekta izrade tih tablica.

Prošlo je već više od godinu dana otkako su na snagu trebale stupiti nove Medicinske tablice za utvrđivanje novčanog iznosa neimovinske štete. Čini se da stvari ne idu kako je zamišljeno. Što

se konkretno događa u sudskoj praksi?

Nažalost, u zainteresiranoj javnosti postoji nerazumijevanje vezano uz namjeru osiguratelja da se na području naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti (točnije, ono što zanima osiguratelje jest povreda prava na život i fizičko i/ili psihičko zdravlje) uvede red i sigurnost. Da bi se taj red, sigurnost i jednakost oštećenih postigli, potrebno je: •• utvrditi medicinske tablice po kojima će se na području Hrvatske utvrđivati posljedice povrede zdravlja, što je područje medicinskih vještaka •• utvrditi težinu povrede prava na zdravlje, a da bi se to postiglo, potrebno je težinu povrede zdravlja pretvoriti u težinu (ili stupanj) povrede prava na zdravlje, kako bi se taj element mogao uporabiti kao podloga za dosuđivanje pravične novčane naknade za povredu prava na zdravlje, sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. Zakona o obveznim odnosima •• donijeti kriterije po kojima će se težina povrede prava na zdravlje pretvoriti u (pravičan) novčani iznos naknade (stavak 1. i 2. čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima), što je zadatak ili zakonodavca ili sudova.

Dakle, određivanje pravične novčane naknade za povredu prava osobnosti je proces koji obuhvaća te tri faze. Osiguratelji su željeli ići postupno, od medicinskih tablica za vještačenje posljedica oštećenja zdravlja, preko medicinske skale za prevođenje težine posljedica oštećenja zdravlja u težinu povrede prava na zdravlje, do kriterija koji bi bili novčani izraz te povrede. Očekivalo se brzo prihvaćanje barem medicinskih tablica za vještake. No, nažalost, te tablice prihvaćene su djelomično samo od dijela vještaka i dijela sudova.

Druga tablica, medicinska skala, dijeli sudbinu medicinskih tablica za vještake, a prijedlog jedinstvene tablice kriterija (tzv. bodovna tablica) još je izvan uporabe, jer se očekivalo da sudovi donesu takvu tablicu, što se još nije dogodilo.

U raspravi koja je prethodila izradi konačnog prijedloga novih Medicinskih tablica, glavni oponenti bili su odvjetnici. Jesu li oni krivac za takvo stanje ili krivce treba tražiti i na drugoj strani?

Istina je da su glasnogovornici odvjetnika na samom simpoziju, koji je održan na navedenu temu u Opatiji u jesen 2010. godine, bili žestoko protiv mijenjanja postojeće prakse, kojoj su osiguratelji prigovarali i željeli je mijenjati u cilju ujednačavanja i sigurnosti i jednakosti samih oštećenih.

To svoje stajalište odvjetnici nisu promijenili ni do danas.

Najveći ikad održan skup oko neke osigurateljne teme okupio je više od tristo sudaca, odvjetnika, vještaka i predstavnika osigurateljne branše Načelno, podršku primjeni novih tablica prije njihova usvajanja dao je i predsjednik Vrhovnog suda. Je li ta podrška izostala u pokušaju primjene novih tablica?

Predstavnici sudova izjavljivali su da će medicinsku tablicu prihvatiti, ako je prihvate svi činitelji u postupku utvrđivanja i dosuđivanja pravične novčane naknade zbog povrede prava na zdravlje. Kako se to nije dogodilo, medicinska tablica službeno nije ni prihvaćena ni odbijena.

Za primjenu novih tablica izjasnila se i većina osiguratelja. Međutim, u ovih godinu i nešto dana, osim vas, osobno nisam čuo nikog od tih istih osiguratelja da se javno žali što je primjena izostala. Kako komentirate to pomanjkanje zanimanja?

Upravo ovih dana mogli ste čitati izjave svih važnijih osiguratelja, odnosno članova njihovih uprava, u kojima izražavaju žaljenje što ukupnost tablica nije prihvaćena i njihovu želju da se to dogodi. I to upravo zbog činjenice da osiguratelji žele jasna pravila po kojima će postupati u cilju izbjegavanja sporova i odterećenja sudova, a to znači i smanjenje šteta, te sigurno utvrđivanje pričuva šteta, što je jako važno za utvrđivanje imovine za pokriće utvrđene pričuve.

Koje su štetne posljedice koje osiguratelji i njihovi klijenti trpe zbog različite sudske prakse u pogledu novčane naknade neimovinske štete?

Dio odgovora na to pitanje već je sadržan u prethodnom odgovoru. Tome možemo još dodati kako je najveća šteta upravo nesigurnost u ocjeni neimovinske štete zbog nepostojanja jedinstvenih pravila ponašanja. Doista svakodnevno vidi-

mo primjere različita suđenja i različitih vještačenja u sličnim slučajevima. Jedinstvena pravila potrebna su, pa kakva god bila. A svaka su pravila stvar kompromisa. Tako i pravila o utvrđivanju posljedica ozljeda i pravičnoj novčanoj naknadi povrede prava na zdravlje. Sve drugo vodi u anarhiju i sve ono što je uz to povezano.

Na Danima hrvatskog osiguranja potkraj prošle godine istaknuli ste kako je jedna od mogućnosti da se osigura primjena tablica da one budu i zakonski propisane. Možete li šire obrazložiti taj prijedlog i ima li on uporišta u praksi drugih zemalja?

Može se ići i tim putem i u Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu propisati tablice. Na sličan je način to već učinio veći broj zemalja koje su naknadu šteta iz prometnih nezgoda uredile posebnim propisima, odnosno drukčije nego naknadu štete iz drugih delikata koje su regulirane građanskim zakonima.

Na taj su način postupile Španjolska, Portugal, Slovačka, djelomično Italija, Srbija i neke druge zemlja.

No, i tamo gdje nema zakonske obveze postoji širi konsenzus o potrebi primjene određenih jedinstvenih tablica i kriterija za naknadu neimovinske štete (primjerice Belgija). Ono što sam predložio jest da, u nedostatku službenih tablica i službenih (sudskih) kriterija, osiguratelji donesu zajedničke tablice i svoje kriterije i po njima rješavaju odštetne zahtjeve, sukladno zakonskoj obvezi. Jer, ne možemo se praviti kao da Zakon o obveznim odnosima nije donesen još 2005. godine i da se trebao početi primjenjivati 1. siječnja 2006.

Zvonko Gajski SVIJET OSIGURANJA veljača 2012.

33

NIJE LI LJUDSKI ŽIVOT ČUDESAN?

VAŠA SIGURNOST

www.merkur.hr

Merkur osigurava ono najvažnije na svijetu - život i zdravlje!

KOLUMNA

Između redaka

Auto ili život?

Piše: Tristan Šker

Definitivno u regiji više volimo svoje motorne ljubimce nego vlastiti život, barem gleda li se iz osigurateljnog kuta.

Osiguranje auta je na prvom mjestu, slijedi osiguranje imovine - a za životno se rijetko odlučujemo, osim ako nam zaštitu života traži banka, od koje uzimamo stambeni ili neki drugi kredit

Z

amislite da vas zaustavi osoba i kaže vam: auto ili život! Što biste učinili?

Naravno, odmah izvadili ključeve.

Istina je da biste u brizi za svoj život reagirali tako da ga zaštitite. Ali ako uzmemo istu situaciju u osiguranju, odgovor je suprotan. Jesmo li doista toliko ovisni o automobilu? Statistike s različitih tržišta kažu da bi odgovor u regiji generalno bio "DA".

Ako gledamo udio osiguranja motornih vozila u regiji u 2010. godini, možemo lako zaključiti da je riječ o glavnoj grupi osiguranja. Najmanji je udio osiguranja motornih vozila u Sloveniji - 26,6 posto cjelokupne premije (u Njemačkoj ta grupa osiguranja drži 11,2 posto premije). U ostalim zemljama regije motorna vozila jako su važna, s najvećim udjelom u Crnoj Gori (59,9 posto) i nešto manjim u Makedoniji (59,6 posto), Bosni i Hercegovini (56,1 posto), Srbiji (46,8 posto) i Hrvatskoj (40,9 posto).

Ako se u portfelju motornih vozila dodatno analizira struktura premije, tj. odnos autoodgovornosti i auto kaska, može se zaključiti da najveći udio u premiji čini obvezno osiguranje. Dakle, ono koje po zakonu mora sklopiti svatko tko ima motorno vozilo.

Promotrimo sada premiju životnog osiguranja u istoj godini, koja u EU27 čini 62 posto premije. U Njemačkoj je udio premije životnih osiguranja 51 posto, u Sloveniji 31 posto. U ostalim zemljama u regiji premija životnih osiguranja zauzima manji udio: najviša je u Hrvatskoj (26,6 posto), slijede BiH (17,8 posto), Srbija (16,5 posto), Crna Gora (13,4 posto) i Makedonija (5,5 posto).

Vratit ću se na početno pitanje: auto ili život? Jednostavno je utvrditi različito ponašanje u različitim situacijama. Definitivno u regiji više volimo svoje motorne ljubimce nego vlastiti život, barem gleda li se iz osigurateljnog kuta. Ne pokazuju to samo statistike, nego i stajališta ljudi u zemljama regije, koji postavljaju osiguranje auta na prvo mjesto, slijedi osiguranje imovine - a za životno se rijetko odluču-

jemo. Osim ako nam zaštitu života traži banka, od koje uzimamo stambeni ili neki drugi kredit. Praktično, više važnosti pridajemo imovini, nego vlastitom životu!

Slažem se s onima koji su, čitajući ove retke pomislili da ova priča nije tako jednostavna kako sam je predstavio. Ulaganje pojedinca u životno osiguranje ovisi i o njegovim financijskim mogućnostima.

Naravno da će najprije platiti ono što je obvezno, a to je osiguranje autoodgovornosti. A ostala osiguranja - samo ako ima novca. U toj priči važne su i porezne olakšice, posebno kod mirovinskih osiguranja, a mogle bi biti i za životna. Jedino tako bi moglo doći do većih pozitivnih kretanja u premiji životnog osiguranja u sadašnjim vremenima financijske krize, kad se ne očekuje brz rast BDP-a po stanovniku niti druga ekonomska kretanja, koja bi u većoj mjeri poboljšala ekonomsku situaciju stanovnika u zemljama u regiji.

Veći udio životnih osiguranja u budućnosti ovisi i o razvijenosti tržišta. U većini zemalja premija životnog osiguranja nelinearno raste s rastom premije po stanovniku. Praktično, što je veća premija po stanovniku, veći je udio životnih osiguranja. Zemlje Zapadnog Balkana u 2010. zabilježile su ukupnu premiju od 4,2 milijarde eura, od čega se gotovo 50 posto odnosi na Sloveniju. Prosječna premija po stanovniku u Sloveniji iznosi oko 1020 eura, a ukupno u zemljama regije 210 eura (najniža je u Bosni, gdje iznosi 46 eura). A i Slovenija je daleko ispod Europe 27, gdje prosječna premija po stanovniku iznosi oko 2100 eura (najviša je u Nizozemskoj, oko 4500 eura). Naravno, dostići cilj prosjeka EU 27 zasad djeluje kao znanstvena fantastika. Ali strana ulaganja u sektor pokazuju da potencijali postoje i da će se i ova tržišta sve brže razvijati, te da će razlike iz godine u godinu biti sve manje. Činjenica je da sva tržišta Zapadnog Balkana imaju velike mogućnosti razvoja, i da će prije ili kasnije dostići svoje susjede. Kad će to biti? To je odgovor za milijun dolara.

SVIJET OSIGURANJA veljača 2012.

35

PRAKSA

Upravljanje operativnim rizikom u osiguravajućim i reosiguravajućim društvima Adriatic regije

Nedostatak resursa i internih kompetencija – Ahilova peta regije Članovi uprava i drugi djelatnici odgovorni za upravljanje operativnim rizikom sudjelovali su u stvaranju prve neovisne studije Svijeta osiguranja, Instituta za osiguranje i Ostendo consultinga ltd. koja donosi odgovore na niz aktualnih pitanja, među kojima i na ono najvažnije: Upravljamo li operativnim rizikom učinkovito?

Z

ajednička studija koju su potkraj 2011. proveli Institut za osiguranje i Svijet osiguranja u suradnji s međunarodnom savjetodavnom tvrtkom Ostendo Consulting Ltd otkriva na koji se način osiguravajuća i reosiguravajuća društva regije suočavaju s izazovima koji dolaze s uvođenjem obveze upravljanja operativnim rizikom.

Studija čiji se rezultati još obrađuju obuhvaća ukupno dvadeset i dva društva iz: Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Srbije. Putem strukturiranog intervjua voditelji sektora rizika, članovi uprava i drugi djelatnici odgovorni za upravljanje operativnim rizikom sudjelovali su u stvaranju prve neovisne studije koja donosi odgovore na niz aktualnih pitanja, među kojima i na ono najvažnije: Upravljamo li operativnim rizikom učinkovito? Cilj studije je utvrditi koje su metode identifikacije, evaluacije i upravljanja operativnim rizikom najučinkovitije za pojedinu vrstu društva s obzirom na njegovu veličinu, tržište, ponudu i zemlju u kojoj poslu-

36 | SVIJET OSIGURANJA veljača 2012.

je. Studija se bavi i analizom primijenjenih metodologija izračuna operativnog rizika, kao i primjenjivošću uspostavljenih organizacijskih struktura vezanih uz upravljanje operativnim rizikom. Iskustva društava iz regije uspoređuju se sa svjetskim iskustvima i najboljim praksama, razmatra se primjena alata za automatizaciju i mogućnost uspostave integriranoga automatiziranog sustava upravljanja rizicima uz automatizaciju ORSA (vlastite procjene rizičnosti i solventnosti - engl. Own Risk and Solvency Asseessment), izvještavanja i drugih radnji potrebnih za učinkovito upravljanje rizicima u društvu.

Koliko nam je operativni rizik važan?

Već pogled na strukturu zaposlenika društava s kojima su vođeni intervjui na temelju kojih je nastala studija mnogo govori o značaju operativnog rizika za osiguravajuća društva. Gotovo dvije trećine ispitanih društava za suradnju u provedbi ove studije delegiralo je ili profesionalne voditelje rizika ili članove uprava. U većini društa-

va funkcija upravljanja operativnim rizikom nalazi se u odjelu direktno odgovornom upravi, a kod manjih društava često je direktno odgovoran član uprave.

Nisu sva društva ista Samostalna društva često kao problem u upravljanju operativnim rizikom navode troškove i nedostatak kadra te internog znanja. Regionalno prisutne grupacije, pak, nemaju toliko problema s troškovima, ali ih muče drugi problemi, vezani uz razvoj vlastitih metodologija i struktura odgovornosti koje međunarodne grupacije uglavnom dobivaju od matičnih kuća. Zbog tih specifičnosti različita smo društva promatrali na različite načine.

Čarobna formula za izračun rizika Kakva su iskustva s interno razvijanim metodama za izračun operativnog rizika i koje se metode koriste? Studija daje odgovore na pitanja primjenjivosti pojedinih metoda, isplativosti njihova uvođenja i pregled trenutno primijenjenih metodologija u

Slika 1.

Zastupljenost zemalja u ispitnoj skupini

Slika 2.

Podjela prema sugovorniku

Udio pojedinih zemalja u ispitnoj skupini

Udio pojedinih funkcija u intervjuiranju

regiji. Postoji li čarobna formula za izračun operativnog rizika? Ako i postoji, naši ispitanici do sada je nisu otkrili, ali su mnogo truda uložili kako bi joj se što više približili. Ne uzalud. Studija obrađuje nekoliko u svijetu najraširenijih metodologija za izračun operativnog rizika i njihovu primjenjivost u regiji: Variance – Covariance, Historical simulation, Monte Carlo, neka druga kvantitativna metodologija ili je možda ipak bolje odabrati kvalitativnu metodologiju?

Koji je pravi pristup za vaše osiguravajuće društvo? Prije samo nekoliko brojeva u Svijetu osiguranja pisali smo o inicijativi EIOPA-e da izgradi tim stručnjaka koji bi nacionalnim regulatorima pomogli u shvaćanju internih modela. Naslov tog članka "Koliko vrijede naši i vaši stručnjaci za upravljanje rizicima?" pogodio je, čini se, u samu srž problema s kojima se društva susreću pri uspostavi sustava upravljanja operativnim rizikom. Gotovo bez iznimke društva

koja su sudjelovala u studiji slažu se kako je operativnim rizikom moguće učinkovito upravljati, no za to im nedostaje internih resursa s potrebnim znanjem.

Gdje smo stali?

Studija upućuje na to kako je većina društava u svoje metodologije upravljanja operativnim rizikom uključila uspostavu strukture odgovornosti za identifikaciju i procjenu operativnog rizika. Čak sedamdeset i sedam posto ispitanih društava. Slične brojke odnose se i na broj društava koja su uspješno implementirala odgovornosti za umanjivanje identificiranoga operativnog rizika, te dokumentirala pripadajuće politike i procedure. Ipak, podatak da je oko dvadeset posto manje društava (pedeset pet posto) na razini uprave donijelo odluku o prihvatljivoj (odnosno neprihvatljivoj) razini izloženosti operativnom riziku ukazuje na nedovoljnu potporu ili nedovoljno

Slika 4. Metodologije upravljanja operativnim rizikom uključuju...

Slika 3.

Prema vrsti društva

Društva koja su sudjelovala u studiji prema vrsti se dijele u tri grupe razumijevanje uprave za tu vrstu rizika. To, pak, pobuđuje sumnju da je za značajan broj društava glavni motivator ulaganja u upravljanje operativnim rizikom u prvom redu zahtjev regulatora, a stvarno razumijevanje te problematike i iskrena želja uprava za kontrolom te vrste rizika tek je u drugom planu.

Manje od jedne trećine društava učinkovito prikuplja i prati podatke o gubitcima uzrokovanima operativnim rizikom. S obzirom na to da jednak postotak društava koji prikuplja te podatke ima i razrađenu formulu za izračun operativnog rizika, pretpostaviti je kako se ti podaci prikupljaju isključivo za potrebe sudjelovanja u ovoj matematičkoj formuli. Ta vrsta podataka jedan je od najznačajnijih izvora informacija za kontrolu primjenjivosti i točnosti metodologija izračuna operativnog rizika, bez obzira na to kakve one bile. Bez njih, društva će teško kontrolirati točnost svojih procjena. Planiraju li društva uspostaviti interne modele i metodologije procjene operativnog rizika temeljene na povijesnim podacima ili ne, njihovo je prikupljanje svakako preporučljivo, posebice kad se zna da je riječ o poslu koji, uz dobru organizaciju, ne zahtijeva nikakve dodatne resurse.

Samo dvadeset i tri posto društva razradilo je matematičku formulu za izračun udjela operativnog rizika u adekvatnom kapitalu.

Postavlja se pitanje na koji način preostale tri četvrtine društava izračunavaju adekvatnost kapitala, odnosno uključuju li uopće u svoje izračune operativni rizik? Čak četrnaest posto društava izjavilo je kako je njihova metodologija upravljanja operativnim rizikom u potpunosti integrirana u ORSA, što upućuje na to kako u regiji postoje iskusni stručnjaci s dubokim razumijevanjem te problematike, sposobni izgraditi cjelovit sustav korporativnog upravljanja rizicima.

Stanko Cerin CISA, CISM, CGEIT, CBCP Ostendo Consulting ltd, UK SVIJET OSIGURANJA veljača 2012.

37

Prodajni trening za voditelje prodaje, tim menadžere, prodavaèe i prodajne trenere u organizaciji Instituta za osiguranje i Intellekt Medije

Prodajni seminar

"Ne pristajem na neuspjeh" Seminar se sastoji od tri modula:

Modul 1: (13. 3. 2012.)

Pobjednièki stav u prodaji (èitaj: Prodajem, dakle postojim)

Modul 2:

Power strategija prodaje (3. i 4. 4. 2012.) (èitaj: Klijenti su svuda oko nas)

Modul 3:

Must have prodajne vještine i tehnike (15. i 16. 5. 2012.) (èitaj: U ljubavi i prodaji sva su sredstva dopuštena)

PREDAVAÈI:

Mirko Prusac, Asja Lajtman Bosilj i Božidar Huljev Nakon seminara raèunajte na svježe, nadahnute prodajne razgovore u kojima nema barijera, lakši put do novih klijenata, jaèanje odnosa s postojeæim klijentima, ležerniju komunikaciju te suvereno i kompetentno rješavanje pritužbi osiguranika. Sumnjate? Nemojte!

Više informacija na: www.institutzaosiguranje.hr - www.svijetosiguranja.eu Kontakt: +385(0)1 6062879

IZ ZASTUPNIČKOG KUTA

Kad nas život iznenadi K

ažu kako je već odavno sve izmišljeno, napravljeno i kako budućnost ide samo u smjeru usavršavanja postojećeg i da teško čovjek može smisliti nešto revolucionarno novo, bilo da govorimo o aparatima, tehnologiji ili znanosti. Ništa ne moramo smišljati, sve je servirano, samo je potrebno poslužiti se... Ali, kako to da se uvijek iznova damo iznenaditi - ljudima, situacijama, vremenskim nepogodama, prirodi, znanosti? I čini nam se kako je sve već napisano, a opet se iznova oduševimo novom pjesmom, romanom ili kolumnom.

Nisu li svemu kriva samo naša očekivanja? Nedavno sam srela kolegicu u gradu. Zamijetite li kako se netko od posljednjeg viđanja jako promijenio, nije lijepo to i izgovoriti, pa sam taj detalj prešutjela i rekla: "Baš mi je drago što te vidim." Ona nije preskočila ono čega sam se ja ustručavala: "Znam, izgledam očajno, život me umorio, ovaj tempo me ubija, a i nisam najboljeg zdravlja". U trenu mi je kroz glavu prošlo stotine članaka, pozitivnih, naravno, o tomu kako bismo trebali oko sebe imati samo pozitivne ljude, bježati od svakodnevnih jadikovanja, ali što kad se jedna tako pozitivna osoba poput nje slomi? "Uspori malo", prozborila sam, znajući koliko je nezahvalno davati savjete.

"Ne mogu, sustigle su me godine, obveze, krediti, pucam po šavovima. Klijenti pritišću, rokovi, šefovi, obitelj... Da mi je pobjeći nekamo, spasila bih se", govorila je.

Nedugo nakon našeg viđanja čula sam da je operirana od zloćudne bolesti, ali na vrijeme je, bit će ona dobro. Nagnalo me to na razmišljanje o tome kamo zapravo trčimo. Možemo li sve stići ako usporimo malo, toliko malo da "preživimo" bez prevelikih stresova. Što je to u nama što nas tjera na sve brži tempo življenja, hranjenja, uljepšavanja "s nogu" i stalno ponavljanje: nemam vremena.

Dan i dalje ima 24 sata, a nama je, čini se, malo da ima i 48. Gdje smo pogriješili? Na mnogim seminarima učili smo kako je dobra organizacija vremena gotovo 50 posto odrađena posla, naučili smo i kako se dobro organizirati, ali ne primjenjujemo

Piše: Željka Gracin naučeno, ili smo se pogrešno usmjerili na samom početku – samo mislimo da smo dobro organizirani. Unatoč svim upozorenjima, ne činimo ama baš ništa kako bismo to promijenili, misleći kako se te stvari ipak događaju nekome drugom. One se događaju nama, pitanje je samo kad i kako će nas život iznenaditi.

Neorganiziranost proizvodi stres, a stres je najteža i najčešća bolest današnjice, tihi ubojica. Ne osjećamo koliko smo pod stresom dok nas ne slomi. Ne nosimo jedan, imamo barem dva, tri mobitela, gotovo pola radnog dana provedemo telefonirajući, često i u vožnji, u uredu telefoni ne prestaju zvoniti, stižu faksovi, mailovi. U strahovitoj smo borbi da slučajno ne bismo nešto propustili. Slažem se s poslovicom: "Sve što možeš napraviti danas, ne ostavljaj za sutra", ali uvijek volim dodati da stare mudroslovce valja prilagoditi vremenu u kojem živimo: "Sve što možeš napravi danas, a ako ne stigneš, sutra bolje isplaniraj dan". Neki puno mudriji od mene rekli su mi davno: "Nije posao zec, neće uteći".

Ali strah od neuspjeha, rivalstvo među kolegama, želja za dominacijom, one koji ne prezaju ni od čega tjera na suludi tempo, a oni koji se, pak, bore za opstanak, natjera da upadnu u taj žrvanj i nastave se vrtjeti. I tako u krug.

Danas sam odlučila promijeniti barem jednu stvar. Neću žuriti, danas ću odvojiti vrijeme kako bih isplanirala pametno sutra, pa dan poslije i tjedan koji dolazi. Danas neću učiniti sve što mogu, i ništa ne ostaviti za sutra, danas ću pripremiti sutra. Zalog je to za sve druge buduće dane. Rasporedit ću snagu, prilagoditi tempo. Danas ću pročitati nekoliko korisnih savjeta, nekoliko motivirajućih rečenica, prošetat ću pola sata i biti u tišini sama sa sobom. Ostavit ću sat vremena za sebe. Kako to strašno zvuči – pa zar cijeli sat? Cijeli sat. Hrabro ili ludo, danas sam donijela odluku. Stresla sam se od pomisli kako bih morala odvojiti puno više, ne sati, nego dana, ako bi me život iznenadio kao moju kolegicu s početka priče. Naučit ću na njezinu primjeru.

Vodit ću se kineskom poslovicom: "Žuriš li jako, nećeš nikada stići!".

Danas sam odlučila promijeniti barem jednu stvar. Neću žuriti, danas ću odvojiti vrijeme kako bih isplanirala pametno sutra, pa dan poslije i tjedan koji dolazi. Danas neću učiniti sve što mogu, i ništa ne ostaviti za sutra, danas ću pripremiti sutra. Zalog je to za sve druge buduće dane

SVIJET OSIGURANJA veljača 2012.

39

PRODAJA OSIGURANJA

Određivanje vrijednosti kupca

Treba li se rješavati neprofitabilnih kupaca Spoznaja o važnosti posjedovanja nužnog znanja o kupcu i njegovu potencijalu nije novost za osiguratelje. Modeli za određivanje vrijednosti kupaca koristan su i neizostavan alat za kreiranje novih proizvoda, izgradnju odnosa s kupcima, te podršku prodaji i usmjeravanje prodajnih aktivnosti

G

odine dvoznamenkasta rasta tržišta osiguranja u Hrvatskoj nažalost su iza nas. Dugogodišnje uspješne akvizicije novih kupaca na rastućem tržištu uljuljale su osiguratelje i njihove kanale prodaje, te se vrlo malo pozornosti pridavalo analizi postojećih kupaca i izgradnji odnosa s njima. Uzroci storna i gubitka kupaca nisu se pratili i istraživali, s obzirom na to da se na dnevnoj razini ugovaralo prilično novih akvizicija. Međutim, na stagnirajućem tržištu prodajni uspjesi jednog osiguratelja neminovno vode do povećanja storna drugih. Stoga, ravnopravno s pridobivanjem novih kupaca, u središtu marketinga i strategije prodaje mora se nalaziti i lojalnost kupca. To, naravno, zahtijeva novo promišljanje osiguratelja koji samo površno poznaju svoje postojeće kupce.

Određivanje vrijednosti kupac u osiguranju Iskustva osiguratelja u pogledu menadžmenta lojalnosti kupaca pokazala su, međutim, da ne treba pod svaku cijenu težiti vezivanju svih kupaca uz tvrtku, nego prije svega onih profitabilnih. Osiguratelji

40 | SVIJET OSIGURANJA veljača 2012.

trebaju najprije stoga odrediti vrijednost pojedinačnog kupca kako bi ih mogli selektirati i poduzimati odgovarajuće mjere za vezivanje profitabilnih kupaca. Vrijednost kupca prospektivna je procjena odnosa s njim i treba odraziti kakav profit osiguratelj može očekivati iz odnosa s pojedinačnim kupcem. U teoriji i praksi razvili su se različiti modeli za određivanje vrijednosti kupca, poput ABC Analyse, Customer Lifetime Value, Scoring Modell i dr.

No, osigurateljna branša ima svoje specifičnosti. Opći modeli za određivanje vrijednosti kupca nisu davali željene rezultate, pa se pojavila potreba za kreiranjem posebna modela.

Koliko vrijedi kupac u osiguranju Najprije bi trebalo definirati tko se uopće smatra kupcem osiguranja. Naime, kod ugovora o osiguranju, osim dviju ugovornih strana (osiguratelj i ugovaratelj osiguranja) pojavljuju se i druge osobe, kao što su osiguranik ili korisnik osiguranja. S obzirom na to da je ugovaratelj osiguranja pravni partner osiguratelja, kojem pripadaju sva prava i obveze iz ugovora, on

bi, s osigurateljnoga gledišta, trebao biti definiran kao kupac osiguranja. Trajanje odnosa s kupcem tada je određeno trajanjem ugovora o osiguranju, pri čemu se svakako trebaju uzeti u obzir i eventualna buduća zaključivanja ugovora.

Osiguranje nije materijalno dobro nego je više ugovor o pružanju usluge, koji je često okarakteriziran dugoročnim trajanjem te prenošenjem rizika s osiguranika na osiguratelja. Stoga je procjena odnosa s kupcem u osigurateljnoj branši moguća isključivo uz promatranje cjelokupna preostalog trajanja odnosa s kupcem. Zbog visokih akvizicijskih troškova sklapanja dugoročnih ugovora, osiguratelj na početku odnosa s kupcem ne ostvaruje dobit ili je

Vrijednost kupca je prospektivna procjena odnosa s kupcem i treba odraziti kakav profit osiguratelj može očekivati iz odnosa s kupcem

ona neznatna. Zato bi određivanje vrijednosti kupca u tom trenutku moglo dovesti do posve pogrešnih zaključaka.

Na temelju dugogodišnjeg odnosa s kupcem, kao i promijenjenih potreba za osiguranjem tijekom životnog ciklusa kupca, prilikom određivanja vrijednosti kupca u osigurateljnoj branši svakako treba uzeti u obzir budući potencijal za uspjeh povezan s mogućim sklapanjem novih ugovora s istim kupcima (cross i up-selling).

Važnost podataka o kupcima Osiguratelji su zbog specifičnosti usluge koju nude teoretski u sretnoj poziciji da mogu dobiti vrlo detaljne podatke o svojim kupcima, kao i dotadašnjem proteku odnosa s njima. Ali to u praksi ipak nije slučaj. Propusti nastaju već u startu, tj. prilikom sklapanja ugovora. Sklapanju ugovora trebala bi prethoditi adekvatna procjena kupca, potreba kupca za osiguranjem, i to putem dobro osmišljenih upitnika kakvi u praksi, doduše, u pojedinim kanalima prodaje i postoje, ali se nedovoljno koriste (određivanje tipa kupca i kupčeva situacija).

Najnovija istraživanja pokazala su da se postojeći modeli za određivanje vrijednosti kupca nisu dovoljno probili u marketingu, prodaji i servisu. Tek se trećina postojećih modela vrijednosti kupaca našla u operativnoj primjeni, i to samo na ograničena područja Ta bi se situacija mogla popraviti ulaganjem napora u osvješćivanje prodajnog kadra o značaju i prednostima prikupljanja podataka o kupcima, kako za njih same tako i za tvrtku u cjelini, te dodatnim stimulacijama i nagrađivanjem onih koji prihvate navedenu praksu. Međutim, suludo bi bilo ulagati napore u prikupljanje podataka ako osiguratelj ne posjeduje adekvatne softvere koji ih pohranjuju, analitički obrađuju i pretvaraju u informacije koje pomažu u donošenju inteligentnih poslovnih odluka. Nadalje, često se pojavljuje problem loše razmjene postojećih podataka između različitih odjela osiguratelja, što uvelike otežava problem određivanja vrijednosti kupca i napora koji oko njega treba uložiti. Podaci, dakle, nisu heterogeni.

Promatrano s aspekta prodaje, prodajni informacijski sustavi trebali bi stalno imati na raspolaganju aktualne podatke

o kupcu vezane uz njegov trenutni portfelj, povijest šteta, moral plaćanja i sl. Ako, primjerice, odjel prodaje ili vanjski kanali prodaje ne posjeduju navedene informacije, mogu uložiti velike napore za produljenje ugovornog odnosa ili sklapanje novog ugovora s kupcem, koji na razini cijelog društva uopće nije poželjan jer je neprofitabilan. Stoga je jako bitna dobra i pravodobna razmjena informacija, odnosno njihova homogenizacija. Problem kod određivanja vrijednosti kupca je i u činjenici da se neki bitni podaci povezani s kupčevim aktivnostima nisu skladištili, te često ne postoje povijesni podaci koji bi mogli pomoći pridobivanju kvalitetnih poslovnih informacija.

Ciljevi modeliranja vrijednosti kupca u osiguranju Zahtjevi koji se postavljaju pred model određivanja vrijednosti kupca u osiguranju su sljedeći: •• cjelovito promatranje i modeliranje odnosa s kupcem, uzimajući u obzir sve vrste osiguranja •• prospektivna (buduća) procjena kupca •• uzimanje u obzir monetarnih i nemonetarnih faktora koji određuju vrijednost kupca •• modeliranje cross- i up-selling potencijala •• mogućnost primjene na upravljanje marketingom, prodajom i usluživanjem temeljeno na vrijedostima •• prikladnost za praktičnu primjenu, uzimajući u obzir mogućnosti postojećih informacijskih sustava osiguratelja i aktualne kvalitete baza podataka •• mogućnost za progresivni razvoj i poboljšanje.

Uzimajući u obzir navedene zahtjeve i praktičnost u primjeni, njemački Institut za financijsku i aktuarsku znanost iz Ulma je, u suradnji s jednim velikim njemačkim osigurateljenim koncernom, razvio tzv. trodimenzionalni model utvrđivanja vrijednosti kupca u osiguranju, koji je prije svega usmjeren na utvrđivanje cross-selling potencijala.

Trodimenzionalna vrijednost kupca Primarni cilj kreiranja modela za određivanje vrijednosti kupca u osiguranju bio je stvaranje praktične vrijednosti kupca koja će dati odgovore na brojna pitanja i koja će se višestruko moći koristiti za upravljanje odnosa s kupcem. Takav pristup zahtijeva visoku razinu transparentnosti modela vrijednosti kupca. Zbog toga vrijednost kupca u osiguranju nije određena jednim brojem, nego se sastoji od sljedećih komponenti: •• sadašnji potencijal za uspjeh •• budući potencijal za uspjeh •• komplementarna vrijednost.

Direktor tvrtke Customer Intelligence GmbH specijalizirane za modele vrijednosti kupca dr. Dirk Arnt, koji se već deset godina bavi tim područjem i ima veliko praktično iskustvo, iznio je nekoliko glavnih razloga nedovoljno učinkovite primjene modela vrijednosti kupaca u osiguranju.

Prvi od njih je nejasno postavljanje ciljeva koji se žele postići primjenom modela. Njegova iskustva pokazala su da osiguratelji često posežu za primjenom modela jer su čuli da su oni dobra podrška marketingu i prodaji, npr. za cross-selling, izgradnju boljeg odnosa s kupcima i sl. Međutim, sami nemaju jasan cilj što žele postići i na koji način.

Kao sljedeći problem pojavile su se nekvalitetne baze podataka, zatim loša operativna implementacija modela, te nedovoljna stručnost zaposlenika koji trebaju raditi na projektu.

Sadašnji kupčev potencijal za uspjeh Sadašnji potencijal za uspjeh očekivana je buduća dobit iz postojećih ugovora o osiguranju, a može se definirati i kao vrijednost ugovora, te se izračunava kao monetarna veličina. Prilikom modeliranja ove komponente, na temelju povijesnih podataka treba procijeniti trajanje ugovora o osiguranju, kao i s njim povezani novčani tok (cashflows). Kod novčanog toka potrebno je razmotriti prihode: naplaćene premije i kamate, te rashode: isplaćene štete, administrativne troškove i troškove sklapanja ugovora.

Zbog različitih funkcija ugovora kod kojih se kumuliraju sredstva štednje i onih bez toga, postoji razlika i u njihovu modeliranju sadašnjeg potencijala za uspjeh. U kategoriju ugovora sa štednom komponentom spadaju sve vrste ugovora kod kojih se kumuliraju sredstva štednje (životna osiguranja) ili sredstva za pokriće rizika u kasnijim godinama, kao što su zdravstvena osiguranja i osiguranja od nezgode s višegodišnjim trajanjem, na koja se primjenjuju tablice vjerojatnosti i izračuni, kao i na životna osiguranja. Kod tih ugovora, uz novčani tok, mora se modelirati i proces štednje.

Sadašnji potencijal za uspjeh ovih ugovoSVIJET OSIGURANJA veljača 2012.

41

PRODAJA OSIGURANJA

Kod ugovora kod kojih se ne akumuliraju sredstva štednje, sadašnji potencijal za uspjeh rezultira u osnovi iz očekivane bruto marže. Za izračun sadašnjeg potencijala za uspjeh treba procijeniti očekivane buduće prihode od premija, različite druge prihode ugovora (po pojedinačnim ugovorima obračunate prihode od kamata pričuva za kolebanje šteta), očekivane isplate šteta kao i troškove po pojedinačnim ugovorima.

Očekivani budući prihodi od premija određuju se ažuriranjem sadašnjih prihoda: ostale veličine za pojedinačne segmente kupaca mogu se procijeniti na temelju povijesnih podataka (npr. dob kupca, spol i dosadašnje trajanje osiguranja).

U konačnici, sadašnji potencijal za uspjeh izračunava se kao neto sadašnja vrijednost očekivanih budućih novčanih tokova, uzimajući u obzir vjerojatnost da promatrani ugovor u odgovarajućem trenutku i dalje traje. Vjerojatnost opstanka portfelja uzima u obzir i stronacije, kao i mogućnost produljenja ugovora, a može se procijeniti i za pojedinačne segmente kupaca na temelju povijesnih podataka.

Često dezorijentirana i sama sebi prepuštena prodaja u osiguranju vapi za kvalitetnim informacijama i smjernicama, koje će je konačno učiniti efikasnijom koji se koriste za analizu opisuju odnos s kupcem prije sklapanja ugovora. Stoga se podaci koji postoje u sustavu trebaju vratiti u prošlo stanje. U nedostatku odgovarajućih povijesnih podataka, to se u praksi

Slika : Kocka kupca

Bu du ći p ot en cij al za us pje h

Osiguratelji su zbog specifičnosti usluge koju nude teoretski u sretnoj poziciji da mogu pridobiti vrlo detaljizirane podatke o svojim kupcima, kao i dotadašnjem proteku odnosa s njima. Ali to u praksi ipak nije slučaj

novosklopljenih ugovora i povezane vjerojatnosti sklapanja ugovora. Za izračun budućeg potencijala za uspjeh potrebno je za svaku pojedinačnu vrstu osiguranja odrediti očekivani profit iz novosklopljenog ugovora i, po mogućnosti, individualne cross i up-selling vjerojatnosti za svakog kupca.

Očekivana vrijednost ugovora novosklopljenih ugovora može se odrediti analogno uz sadašnji potencijal za uspjeh iz očekivanoga novčanog toka i vjerojatnosti očuvanja portfelja. S obzirom na to da u tom slučaju nije poznat neto godišnji prihod, on se može zamijeniti procijenjenom vrijednošću za pojedine segmente kupaca.

Za ugovore kod kojih se kumuliraju sredstva štednje očekivana vrijednost ugovora može se pak procijeniti analogno uz sadašnji potencijal za uspjeh primjenom profit testinga.

Vjerojatnost sklapanja ugovora određuje se uz pomoć postupka rudarenja podataka, i to individualno za pojedinačne segmente kupaca pojedinih vrsta osiguranja. Analize rudarenja podataka su softverski podržani procesi za prepoznavanje uzoraka i odnosa u megakoličinama podataka. Kod određivanja vjerojatnosti za cross-selling i up-selling treba posebno paziti da podaci

Komplementarna vrijednost

ra može se odrediti pomoću, primjerice, profit testinga. On procjenjuje očekivani budući novčani tok primjenom realističnih pretpostavki o budućem razvoju ugovora. Te pretpostavke počivaju na iskustvima osiguratelja ili tržišta i procjeni utjecaja postavljenih strategija i odluka poduzeća. Putem profit testinga ugovori se temeljito promatraju tijekom cijelog trajanja osiguranja. Da bi se, dakle, odredio sadašnji potencijal za uspjeh, procjenjuje se očekivani budući novčani tok uz primjenu računovodstvene osnove drugog poretka. Neto sadašnja vrijednost očekivanih budućih novčanih tokova je sadašnji potencijal za uspjeh.

Određivanje vrijednosti kupca

Budući kupčev potencijal za uspjeh Budući potencijal za uspjeh očekivana je dobit iz potencijalnoga proširenja poslovnog odnosa s kupcem putem cross odnosno up-sellinga, te se izračunava kao monetarna veličina. Ta komponenta vrijednosti kupca modelira se kroz ugovornu vrijednost

42 | SVIJET OSIGURANJA veljača 2012.

Sadašnji potencijal za uspjeh Izvor: Institut za financijsku i aktuarsku znanost, Ulm

tog odnosa jer predstavljaju rizik za osiguratelja. Nikako se ne smije zanemariti ni referentna vrijednost kupaca, koja se ogleda u materijaliziranim efektima koji mogu nastati putem referenci i preporuka zadovoljna kupca. Navedene komponente zajedno, kombinacija konkretnih (zarada, razvojne i cross-selling i up-selling vrijednosti) i apstraktnih vrijednosti (referentne vrijednosti) omogućuju klasifikaciju kupca, određivanje njegove vrijednosti, kao i njegovo ciljno promatranje.

Dosadašnja europska iskustva

može koristiti samo u određenim uvjetima uz pomoć usklađenih modela. S obzirom na to da se budući potencijal za uspjeh ne uzima u obzir samo za mogućnost proširenja odnosa u jednoj godini, nego za dulje razdoblje, izračunava se i kao neto sadašnja vrijednost očekivanih prihoda iz proširenog odnosa s kupcem.

Komplementarne vrijednost kupca Sve preostali "meki" čimbenici uspjeha koji utječu na vrijednost odnosa s kupcem, a koji se ne mogu obuhvatiti monetarnim veličinama, svrstavaju se u komponentu komplementarne vrijednosti. Tu, među ostalim, spadaju moral plaćanja, učestalost nastanka osiguranog slučaja i sl. Visoki sadašnji ili budući potencijal za uspjeh masivno gubi na vrijednosti ako kupac nije u stanju, ili ne iskazuje želju za plaćanjem sadašnjih obveza. Osim gubitaka zbog kašnjenja s plaćanjem ili neplaćanjem, osiguratelj ima i troškove povezane s dodatnim angažmanom oko naplate dužne premije.

S obzirom na njihovo ponašanje u ispunjenju obveza, ugovaratelji se mogu podijeliti u različite razrede.

Polazeći od koncepta trodimenzionalne vrijednosti kupca, kao dobar instrument za pozicioniranje, vizualiziranje i upravljanje pojedinačnim kupcem ili svim kupcima, pokazala se tzv. dimenzionalna kocka kupca. Podaci o kupcu ili skupini kupaca se unose u model i dimenzionalno prikazuju kao nisko i visoko kategorizirani. Monetarne veličine, kao u sadašnjem ili budućem potencijalu za uspjeh, navode se u novčanoj jedinici, a komplementarne veličine u formi scoring vrijednosti. U prikazanoj dimenzionalnoj kocki kupca identificirano je osam segmena-

ta kupaca prema njihovoj vrijednosti. Za svaki segment mogu se primijeniti individualno oblikovane upravljačke i marketinške strategije. U praksi se ne pridaje jednaka pozornost svim segmentima, kao što u svakoj tvrtki i ne moraju postojati svi segmenti.

Posebna pozornost marketinga usmjerena je, primjerice, na kupce s niskim sadašnjim, ali visokim budućim potencijalom za uspjeh i komplementarnom doprinosu vrijednosti. Te segmente treba dalje razvijati i proširivati.

Na temelju dugogodišnjeg odnosa s kupcem, kao i promijenjenih potreba za osiguranjem tijekom životnog ciklusa kupca, prilikom određivanja vrijednosti kupca u osigurateljnoj branši svakako treba uzeti u obzir budući potencijal za uspjeh povezan s mogućim sklapanjem novih ugovora s istim kupcima Ako se, primjerice, u komplementarnom doprinosu vrijednosti u prvoj liniji uzme u obzir moral plaćanja kupca u obliku postupka opominjanja ili učestalost štete kupca, tada treba razmisliti trebaju li biti poduzeta nastojanja osiguratelja za segmente kupaca s niskim komplementarnim vrijednostima ili se treba odustati od

Spoznaja o važnosti posjedovanja nužnog znanja o kupcu i njegovu potencijalu nije nikakva novost za osiguratelje.

Posjedovanje informacija o kupcu od esencijalne je važnosti, kako za kreiranje novih proizvoda, tako i za određivanje strategija prodaje. Modeliranje vrijednosti kupca vodi do sveobuhvatna promatranja kupca kroz sve vrste osiguranja, uzimajući u obzir sve monetarne i nemonetarne učinke.

Međutim, najnovija istraživanja pokazala su da se postojeći modeli za određivanje vrijednosti kupca nisu dovoljno probili u marketingu, prodaji i servisu. Samo se trećina postojećih modela vrijednosti kupaca našla u operativnoj primjeni, i to samo na ograničena područja.

Rezultat je to studije koju je izradila konzultantska tvrtka Steria Mummer Consulting u suradnji s F.A.Z. - Institutom za marketing, tržišno i medijsko informiranje (u travnju i svibnju 2011.). Sto menadžera iz velikih njemačkih osiguravajućih društava odgovaralo je na pitanja o investicijskim i poslovnim ciljevima do 2014. godine.

Njemački osiguratelji spoznali su da je potencijal njihovih kupaca samo neznatno iskorišten te njih 57 posto planira u naredne tri godine investirati u modele za određivanje vrijednosti kupca.

Modeli za određivanje vrijednosti kupaca su, dakle, koristan i neizostavan alat za kreiranje novih proizvoda, izgradnju odnosa s kupcima, a osobito za podršku prodaji i usmjeravanje prodajnih aktivnosti. No, da bi doista i ispunili svoju svrhu i polučili najbolje rezultate, moraju biti ispunjene određene pretpostavke: jasno postavljanje cilja koji se njime želi postići, dobra prezentacija cilja i pridobivanje svih nužnih odjela tvrtke za suradnju, uključujući i decentraliziranu prodaju, adekvatna baza podataka, te stručan i motiviran tim koji će konstantno raditi na projektu. Često dezorijentirana i sama sebi prepuštena prodaja u osiguranju vapi za kvalitetnim informacijama i smjernicama, koje će je konačno učiniti efikasnijom.

Katica Katić SVIJET OSIGURANJA veljača 2012.

43

PRODAJA OSIGURANJA

Tajna uspješne prodaje

Jedini pravi odgovor smanjenje troškova pribave Osiguratelji agencijama plaćaju provizije koje su iznad njihovih mogućnosti, što je dugoročno neodrživo. Dokapitalizacije su sve učestalije, a režim Solventnost II još nije ni zaživio, tako da nije teško predvidjeti što branšu čeka u budućnosti Piše: dr. sc. Nikola Mašić

P

oznato je da se osigurateljni proizvodi, posebno životnih osiguranja, ne kupuju na tržištu nego prodaju.

To znači da će bez odlučujućeg angažmana pribave, teško doprijeti do potrošača.

Tu činjenicu nije promijenio ni internet, osim u slučaju manjeg broja nekih vrsta osiguranja koja su poprimila obilježja robnih proizvoda.

Najnovija studija koju je provela LIMRA pokazuje da prodaja metodom lice u lice, uz analizu potreba potrošača, znatno poboljšava izglede za prodaju. Naime, polovica američkih obitelji smatra da im je potrebno nekoliko polica životnog osiguranja. No, analiza te populacije otkrila je da je tek 22 posto od njih u 2011. godini ozbiljno pristupilo potrazi za životnim osiguranjem, a samo njih 54 posto doista je sklopilo ugovor o životnom osiguranju.

Naravno, ti rezultati samo potvrđuju prethodno rečeno. Pitanje je kako prevladati taj prodajni jaz i povećati stopu ugovaranja novih osiguranja.

Iznenađuje podatak da je samo u 43 posto slučajeva u kojima su potrošači bili u kontaktu sa zastupnikom životnog osiguranja, obavljena i analiza njihovih financijskih potreba, premda istraživanje pokazuje da je vjerojatnost sklapanja osiguranja znatno veća kad potrošači dobiju analizu svojih potreba za osiguranjem. Najčešće su, naime, prihvaćali prijedloge osigurateljnih rješenja koje bi im zastupnik predložio na temelju analize potreba.

Rezultati najnovijeg istraživanja upućuju na to da će se potencijalni kupci lakše odlučiti za sklapanje ugovora o životnom osiguranju nakon susreta licem u lice s ponuditeljem osiguranja. Zapravo, sedam od deset potrošača koji su u potrazi za životnim osiguranjem doista će ga i sklopiti ako pri kupnji budu u izravnom kontaktu sa zastupnikom. Studija je pokazala da su kod potrošača koji su započeli kupnju osiguranja preko interneta, a potom se susreli sa

44 | SVIJET OSIGURANJA veljača 2012.

zastupnikom, 1,5 puta veći izgledi da sklope osiguranje od onih koji kupuju osiguranje samo preko interneta.

Stati na kraj igri bez suca na terenu Zaključak je da je najbolja prodajna taktika ona koja potiče izravan kontakt s potrošačem, a ne ostavlja ga samog na internetu.

Studija potvrđuje činjenicu da, osim ako životni događaji ne diktiraju drukčije, većina potrošača neće sama od sebe pokrenuti proces kupnje police životnog osiguranja. Čak četvrtina potrošača odlučuje se za policu životnog osiguranja samo zato što im je to predložio zastupnik u osiguranju ili financijski savjetnik. Čini se da je sve jasno, no rješenje koje traži osigurateljni sektor nije na vidiku. Dio problema je u tome što sudionici u prodaji osiguranja imaju vrlo rijetko potrebna znanja iz financijskog planiranja i analiza.

A bez toga nije moguće razumjeti potrebe klijenata i predlagati im rješenja koja su za njih najpovoljnija. Naši sudionici u prodaji osiguranja (ovlašteni zastupnici i posrednici), s iznimkom interne prodajne mreže u osiguravajućim društvima, dobivaju ovlaštenje od nadzornog tijela nakon položenoga stručnog ispita o osnovama osiguranja, životnih osiguranja, neživotnih osiguranja, zastupanja u osiguranju i posredovanja u osiguranju. Nekima je i to previše, no u nekim zemljama, poput Velike Britanije, svaka osoba koja želi obavljati poslove prodaje osiguranja mora proći i ispite iz financijskog planiranja. To vrijedi i za internu prodajnu mrežu, koja je pod direktnom kontrolom osiguratelja. No, domaći teren prodaje financijskih usluga, na kojem igra pribava osiguranja, podvrgnut je čvrstoj regulatornoj disciplini, a istodobno je pribava, primjerice u fondovskoj industriji, prepuštena igri bez suca na terenu. Harmonizacija regulative na tom području bila bi korisna i klijentima i pribavi u sektoru financijskih usluga.

Fokus usmjeriti na klijente Drugi, puno teži problem je u činjenici da je prodaja licem u lice skupa. Javna je tajna da osiguratelji plaćaju provizije agencijama koje su iznad njihovih premijskih mogućnosti. Dugoročno, takva strategija poslovno je neodrživa. Dosad se u nas uspješnost osigurateljnog posla mjerila gotovo isključivo rastom zaračunate bruto premije, a profitabilnost je bila u drugom planu. Već sada svjedoci smo da je znatan dio društava za životna osiguranja pod financijskim pritiskom. Dokapitalizacije su sve učestalije, a režim Solventnost II još nije ni zaživio, tako da nije teško predvidjeti što branšu čeka u budućnosti. Jedini pravi odgovor osiguratelja je smanjenje troškova pribave. Ako se pribava licem u lice ne prilagodi tom trendu, postoji velika vjerojatnost da će jednostavno propasti i da će je zamijeniti neki jeftiniji kanali prodaje s jeftinijim osigurateljnim proizvodima.

Pribava će se, želi li ostati na nogama, morati više fokusirati na klijente. Proizvodi i usluge životnog osiguranja trebaju omogućiti klijentu da ima koristi od plaćanja osiguranja. U uvjetima ograničenog izvora sredstava, sudionici u prodaji morat će se jako potruditi žele li doći do gotovine. Jedno od potencijalnih rješenja za taj kanal distribucije je u razdvajanju prodaje i savjetovanja.

Do sada su u modelu prodaje bile zapakirane dvije stvari: osigurateljni proizvod i savjet stručnjaka. Na nesreću, proces savjetovanja koji je u osnovi tog poslovnog modela općenito nije univerzalno priznat niti vrednovan. Zasad klijenti smatraju kako je normalno da je savjet besplatan.

No, kako znamo, nema besplatnog ručka.

Očekivati je da bi se ulaskom u Europsku uniju i otvaranjem našeg osigurateljnog tržišta kod nas mogao pojaviti neki strani agregator koji bi bio u stanju uspostaviti i financirati dugoročno održivi način prodaje licem u lice.

MENADŽMENT

Upravljanje promjenama

Nema čarobnog štapića Piše: Edin Veljović MBA, MCMI Senior Konsultant PricewaterhouseCoopers

Postoji analogija između stvaranja nuklearne energije i otpora promjeni. Prilikom nuklearne fisije, odnosno razdvajanja jezgre na više manjih, nailazi se na otpor. Nakon svladavanja otpora, stvara se energija. Isto vrijedi i za tvrtke. U početku se većina zaposlenih opire promjeni: zbog oklijevanja da se izađe iz sigurne zone, nesigurnosti, rizika, ali i prethodnih loših iskustava

V

eliki dio uspjeha menadžera sastoji se od sposobnosti da izađu iz vlastite zone komfora i poduzmu korake koji unaprjeđuju rad njihovih timova i tvrtke. Današnje poslovanje bi, i bez ekonomske krize, bilo dovoljno kompleksno te zahtijevalo od menadžera da na dnevnoj razini provode izmjene koje unaprjeđuju proizvode i usluge, povećavaju efikasnost i smanjuju troškove. Prezauzeti menadžeri često nisu u stanju promjene iznijeti na željeni način, i njihove najčešće žalbe odnose se upravo na nespremnost timova kojima rukovode da ih prate željenom dinamikom.

Jedan od većih fenomena današnjeg menadžmenta je praznina između znanja koje postoji u tvrtkama i njegove primjene.

Naime, slavni knowing – doing gap (Pfefer i Suton, 2008. ) upravo naglašava važnost iskorištavanja znanja tvrtke, odnosno njegovu upotrebu. Da bi ostvarili napredak, ili inovaciju, menadžeri bi trebali poticati upotrebu tog znanja za dobivanje željenog (dakle budućeg) stanja u kompaniji (slika

1). Inicijatori promjena mogu dolaziti izvana, iz poslovnog okruženja, ili iznutra, iz same tvrtke kao (samo)izazvana promjena. Tabela daje prikaz unutrašnjih i vanjskih inicijatora promjena (slika 2).

Bilo da je promjena planirana, neplanirana, evolutivna ili retrogradna, ima svoje žrtve i pobjednike, i svakako će se odraziti na menadžere, zaposlene i klijente.

Menadžerima često nedostaje odgovarajuća edukacija o upravljanju promjenom, jer se nalaze pod pritiskom agresivne konkurencije, smanjivanja troškova, smanjenih tržišta i profita.

Zablude o promjenama Uspjeh menadžera mjeri se uspjehom u njegovoj ulozi i rezultatima u ključnim segmentima. Ako se promjena sagledava kao neodvojivi dio menadžerskog posla, logično je da će i rezultat promjene određivati uspjeh menadžera. Prva zabluda menadžera je da vjeruju kako su zaduženi za tehničku stranu promjene, a ne za ljudsku - uzrok je u nedostatku veze

Slika 1: Važnost upotrebe znanja tvrtke

Trenutno stanje

Transformacija

Željena situacija

Upravljanje promjenom SVIJET OSIGURANJA veljača 2012.

45

MENADŽMENT

Upravljanje promjenama

Slika 2: Prikaz unutarnjih i vanjskih inicijatora promjena UnutARNJI

VANJSKI

Strategija Reorganizacija Unaprjeđenje procesa Nove vještine Nova tehnologija

Kriza Promjene na tržištu Generalne promjene poslovanja

između tehničke i ljudske strane promjene.

Istina je da, što je bolje provedena "ljudska" strana promjene, to su i rezultati na tehničkoj strani bolji (npr. cilj promjene, rokovi, budžet).

Druga menadžerska zabluda je da je upravljanje promjenom isto što i upravljanje projektom. Naslanjajući se na objašnjenje prethodnog mita, valja reći da se upravljanje projektom odnosi na tehnički aspekt promjene, a upravljanje promjenama na ljudsku stranu. Uzrok tome je u nedostatku konteksta svih elemenata nužnih za uspješnu promjenu.

Treća i najzastupljenija zabluda kod menadžera je da komunikacijski plan za upravljanje promjenom osigurava uspješnu promjenu. Uzrok tome je u nedostatku cijele slike promjena i svjesnosti da je komunikacija samo jedan od alata za uspješnu promjenu. Četvrta i najopasnija zabluda je da je upravljanje promjenom "magično rješenje" za neki problem tvrtke ili jednog njezinog sektora. Uzrok je u percepciji toga što upravljanje promjenom može, a što ne može promijeniti u tvrtki, kao i u pravilnom definiranju problema i cilja promjene.

Upravljanje promjenom nije "magično rješenje" Zabluda da je upravljanje promjenama "magično rješenje" može se podijeliti na još dvije: •• pokušaj da se uspješnim upravljanjem promjenom riješi problem koji uopće ne postoji (ili je pogrešno definiran) •• pokušaj da se uspješnim upravljanjem promjenom riješi problem koji se ne može riješiti.

Prvi slučaj može se plastičnim primjerom opisati kao slučaj pacijenta koji odlazi k liječniku i, pokazujući kažiprstom po tijelu, tvrdi da ima bolove u grudima, u lijevoj ruci, desnoj nozi, glavi, trbuhu i dok nastavlja nabrajati, liječnik ga prekine tvrdnjom: "Gospodine, vi imate slomljen kažiprst". Dakle, često se u tvrtkama simptomi miješaju sa stvarnim problemima. Tako se u financijskim institucijama može čuti da se "problemom" smatraju

46 | SVIJET OSIGURANJA veljača 2012.

loši međuljudski odnosi. Kakvo god upravljanje promjenom bilo, primijenjeno na rješavanje loših međusobnih odnosa u tvrtki, imat će limitiran utjecaj jer stvarni problem nije primjereno definiran. Umjesto njega pojavljuje se simptom loših međuljudskih odnosa, a niz stvarnih problema, tj. uzroka, može biti od loše definiranih

Izostanak učinkovite komunikacije i komunikacijskog plana tijekom upravljanja promjenom može pojačati učinak neformalne komunikacije (koja kompenzira nedostatak točnih informacija), a time raste osjećaj nesigurnosti i otpor promjeni opisa poslova i podijeljenih odgovornosti do nedovoljno razvijenih (ili upotrijebljenih) komunikacijskih kanala. Menadžeri bi se trebali čuvati takve dijagnostike i kritički razmišljati o korijenu problema.

Primjer iz prakse može biti financijska institucija koja je inertna (česta karakteristika velikih sustava). Pokušati jednim

projektom upravljanja promjenom učiniti tvrtku agilnijom ili bržom pothvat je koji je osuđen na propast: potrebno je napraviti veći broj promjena (npr. smanjiti administrativne procedure, ubrzati procese, jasnije podijeliti uloge i odgovornosti, provesti treninge, osigurati sustav mjerenja uspješnosti funkcija, postaviti i komunicirati drukčija očekivanja od zaposlenih i slično). Menadžeri bi trebali znati koliki kapacitet proces upravljanja promjenom može imati, odnosno je li tom promjenom moguće riješiti problem ili ne.

Upravljanje projektima i upravljanje promjenom Da bismo razjasnili prve dvije menadžerske zablude, bitno je raščlaniti tri ključna pojma: •• promjena •• upravljanje promjenom •• upravljanje projektima.

Promjena je proces koji se odigrava ne bi li se od sadašnjeg stanja došlo do željenog cilja, tj. rezultata promjene. Ako se upravljanje projektima definira kao upravljanje tehničkim aspektom promjene (primjena metodologije, alata, tehnika i slično), onda je upravljanje promjenom kompatibilan proces koji je zadužen za "ljudsku" stranu transformacije, pri čemu se također upotrebljava određeni set menadžerskih vještina, znanja i metodologija. Upravljanje promjenom trebalo bi se odigravati paralelno s upravljanjem projektom (slika 3), jer su ta dva procesa kompatibilna i njihova sinergija osigurava dostizanja željenog cilja, tj. rezultat promjene.

Tako bi financijska institucija koja želi ubrzati procesiranje dokumenata mogla uvesti novi softverski sustav koji će joj pomoći u tome. Rezultat promjene, tj. željeno stanje je brže procesiranje dokumenata. Upravljanje projektom je proces izrade danog softvera i njegova implementacija na sve potrebne računarske jedinice - odnosno tehnički dio promjene.

Upravljanje promjenom je osigurati da svi

Slika 3: Nužna je sinergija upravljanja projektom i upravljanja promjenom Upravljanje projektom

Trenutno stanje

Transformacija

Upravljanje promjenom

Željena situacija

zaposlenici prihvate novo softversko rješenje i njegovo aktivno korištenje. Surova istina je da je promjena organizacijski proces čija brzina prati brzinu individualnog prihvaćanja - u ovom slučaju brzinu prihvaćanja i korištenja softvera od jednog po jednog zaposlenog.

Komunikacijski plan Pitanje za menadžere koje je gotovo na granici poslovno-etičnog je: Jeste li objasnili zaposlenima što je razlog promjene?

Na koji način planirate provesti promjenu i koja je uloga zaposlenih? Koji je cilj promjene?

Plan komunikacije je, uz trening plan i plan upravljanja otporom promjeni, samo jedan od alata koji se koristi tijekom procesa. Međutim, on zaslužuje posebnu pozornost: s obzirom na to da postoji izravna ovisnost između brzine promjene i individualnog prihvaćanja, komunikacija mora biti planirana i ciljana.

Izostanak efektivne komunikacije i komunikacijskog plana tijekom upravljanja promjenom može dovesti do jačanja neformalne komunikacije (koja kompenzira nedostatak točnih informacija), čime raste mogućnost porasta osjećaja nesigurnosti i otpora promjeni.

Komunikacijski plan trebao bi imati četiri činitelja: •• namjeru – podići svijest kod zaposlenih o nužnosti promjene i potaknuti njihovo sudjelovanje.

•• sadržaj – zaposleni bi trebali imati odgovore na pitanja: zbog čega, kako, što ako i slično

Valja jasno istaknuti zbog čega se promjena događa, osigurati "sponzorstvo" top menadžmenta i omogućiti zaposlenima priliku da sudjeluju u upravljanju promjenom •• učestalost - ponavljati ključne poruke u kontinuitetu •• autoritet – pošiljatelj poruke trebala bi biti osoba iz top menadžmenta.

Otpor promjeni (RTC) Otpor je naša urođena reakcija na promjenu. Svi težimo biti zaštićeni, odnosno, neizloženi promjenama. Zašto bi u tvrtkama bilo drukčije?

Postoji analogija između stvaranja nuklearne energije i otpora promjeni. Naime, prilikom nuklearne fisije, odnosno razdvajanja jezgre na više manjih, nailazi se na otpor. Nakon svladavanja otpora stvara se energija. Potpuna analogija vrijedi i za tvrtke. U početku većina zaposlenih opire se promjeni iz nekoliko razloga: oklijevanje da se izađe iz sigurne zone, nesigurnost promjene, rizik, ali i prethodna loša iskustva tvrtke kad je prolazila kroz tranzicijsko razdoblje. Dakle, iako se otpor promjeni javlja na individualnoj razini zabrinutost za posao i karijeru, za obitelj i slično - on ima organizacijske posljedice: povijest prethodnih promjena, promjena vrijednosti i zasićenost promjenama. Da,

postoje tvrtke koje se stalno mijenjaju, ne nužno u željenom smjeru. Treba postojati i plan upravljanja otporom promjeni. Promjena ima svoju cijenu i ona zbog otpora, odnosno izostanka plana za upravljanjem otporom, može donijeti veći trošak za tvrtku i smanjen povrat investicije.

Ako se vratimo na primjer financijske institucije koja je željela unaprijediti procesiranje dokumentacije uvođenjem novog softvera, svaki dan (svjesne ili podsvjesne - potpune ili djelomične) opstrukcije korištenja softvera znače smanjen povrat investicije, odnosno trošak u smislu novca i potencijalno ugrožavanje odnosa s klijentima, zbog (daljeg) kašnjenja te afektaciju brenda. U pristupu upravljanju promjenama najpopularniji su modeli koji se sastoje od tri faze. Počevši od Levinova modela (odledi – transformiraj – zaledi), mnogo drugih autora savjetuje različite "trofazne strategije". Jedna od njih je i pripremiti promjenu (mobilizirati organizacijsku energiju za promjenu), zatimupravljati promjenom (upravljanje otporom promjeni pritom ima važnu ulogu) te osnažiti promjenu, tj. promijenjeno stanje (analizirati gdje su praznine u promjeni i otkloniti ih).

Potrebno je jasno komunicirati zbog čega se promjena događa, osigurati "sponzorstvo" top menadžmenta i omogućiti zaposlenima priliku da sudjeluju u upravljanju promjenom. Samo tako upravljanje promjenom može biti kompatibilno s upravljanjem projektom (odnosno, tehničkom stranom) i može dati zajednički, željeni rezultat.

SVIJET OSIGURANJA veljača 2012.

47

MENADŽMENT

Vođenje razgovora o godišnjim planovima

Skeniranje zaposlenika nije lagan posao Vješt menadžer znat će aktivno slušati suradnika, znat će potaknuti zaposlenika da iznese svoje mišljenje i prijedloge, te će analizirati učinak, a ne osobu. Znat će upravljati razgovorom kad se dotaknu neostvareni ciljevi i razlozi neostvarenosti, na način da odgovornost ostane u rukama zaposlenika

V

rijeme je godišnjih razgovora o učinku i ocjenjivanja što smo postigli u protekloj godini, a što planiramo za 2012. Te teme najvažnije su za razgovor između zaposlenika i nadređenog.

Sustavan pristup upravljanju učinkom, kakav imaju mnoga poduzeća, planiran je način postavljanja i komuniciranja o ciljevima i načinu na koji trebaju biti ostvareni. Svrha tog sustava je motiviranje zaposlenika, fokusiranje energije zaposlenih (a time i poduzeća) na bitno, omogućavanje jasnog mjerenja koliko tko pridonosi uspjehu i olakšavanja donošenja odluke tko treba dobiti nagradu i kakvu. Istraživanja govore da takvi sustavi, ako su istinski upotrebljavani za upravljanje učinkom (a ne samo da budu dokaz da je poduzeće moderno), postižu bolje poslovne rezultate.

Godišnji razgovor zahtijeva posebno vrijeme i način vođenja kako bi se postigao željeni učinak, tj. povećana motivacija za ciljeve u 2012. godini. Da bi razgovor uspio, obje strane trebaju se unaprijed pripremiti i imati izgrađen odnos međusobna povjerenja.

Priprema zaposlenika Na godišnji razgovor o učinku zaposlenik treba doći pripremljen i govoriti o ciljevima koje je u prethodnoj godini (2011.) ostvario i u kojoj mjeri, te o onima koje nije ostvario. Treba usporediti dogovoreno s ostvarenim i jasno znati što je posebno utjecalo na njegov ili njezin rezultat u promatranom razdoblju - koji su razlozi ostvare-

48 | SVIJET OSIGURANJA veljača 2012.

Koliko god se čovjek trudio biti "objektivan", on je uvijek subjektivan. Ta subjektivnost varira od one kad se bez ikakva kriterija procjenjuje učinak neke osobe, do one kad se učinak nekoga procjenjuje u odnosu na unaprijed postavljene i standardizirane kriterije nja ciljeva i koji su razlozi da neki cilj nije ostvaren. Na godišnjem razgovoru o učinku prati se i način na koji je suradnik ostvarivao rezultat, te se procjenjuje napredak u razvoju specifičnih kompetencija, koji je na početku godine (promatranog razdoblja) bio dogovoren. Zaposlenik treba razmisliti o mogućnostima za poboljšanje učinka, kako mu nadređeni može pomoći da radi bolje i postigne bolji rezultat, o svojim razvojnim potrebama te o ciljevima za sljedeće razdoblje.

Priprema menadžera za razgovor Menadžer prolazi i pripremu za godišnji razgovor o učinku. Važno je nekoliko aspekata pripreme: •• priprema dokumenata (dokument s ciljevima za prethodnu godinu, dokument s

ciljevima za sljedeće razdoblje itd.)

•• priprema bilješki o opaženim rezultatima i ponašanjima •• priprema za vođenje razgovora (svijest o pogreškama, vještina vođenja i upravljanja razgovorom, vještina upravljanja sukobom, itd.)

•• prikupljanje dodatnih podataka o mogućim poboljšanjima učinka itd.

Menadžer koji ocjenjuje postignuti učinak treba provjeriti ciljeve, standarde i kompetencije dogovorene sa zaposlenikom i odrediti u kojem su stupnju postavljeni ciljevi ostvareni, premašeni ili neostvareni. Zatim treba procijeniti ostvareni učinak u odnosu na očekivani, analizirati faktore koji su mogli utjecati na učinak, a nisu u domeni utjecaja zaposlenika, jasno znati promjene, i pozitivne i negativne. U skladu

s poslovnim planom i ciljevima organizacijske cjeline za 2012. godinu, treba postaviti ciljeve koji će biti osnovni za zaposlenika u idućem razdoblju.

Svijest o pogreškama u procjenjivanju Koliko god se čovjek trudio biti "objektivan", on je uvijek subjektivan. Ta subjektivnost varira od one kad se bez ikakva kriterija procjenjuje učinak neke osobe, do one kad se učinak nekoga procjenjuje u odnosu na unaprijed postavljene i standardizirane kriterije. Svaki menadžer koji ocjenjuje učinak ljudi koje vodi treba stalno biti svjestan svrhe procjene, ali i pogreške pri procjeni i u uvjetima kad mu se čini da je sve standardizirano i precizno određeno.

1. Jedna od najčešćih pogrešaka je hallo efekt, kad na temelju ukupnog dojma ili mišljenja o osobi ili na temelju jedne karakteristike stvaramo cjelovitu sliku o čovjeku, te je tako u procjenama "dobar zaposlenik" dobar u svim kompetencijama, i to najčešće u rasponu u kojem je to malo vjerojatno, a "loš zaposlenik" loš u svim kompetencijama i u rasponu u kojem je to također malo vjerojatno.

2. Pogreška sličnosti također je dobro poznata. Menadžer procjenjuje druge ljude na temelju sličnosti sa sobom i ono u čemu je zaposlenik sličan nadređenom biva bolje procijenjeno.

3. Pogreška kontrasta slična je prethodnoj samo sa suprotnim smislom. To je tendencija da procjenjivač procjenjuje druge ljude, suprotno u odnosu na sebe. Primjerice, pedantni ocjenjivač koji vidi sve druge kao površne i nemarne.

4. Pogreška fizičke atraktivnosti - istraživanje Friezea i sur. 1991., kao i ostalih istraživača, govore da su fizički atraktivniji ljudi bolje plaćeni i procijenjeni kao učinkovitiji.

5. Što je netko bliskiji s menadžerom, to je veća vjerojatnost da će procjena biti bolja.

6. Također trebamo znati da naš mozak više pažnje pridaje negativnim informacijama i da bolje pamti novije stvari.

7. I na kraju, neki su ljudi konstantno blagi procjenjivači, a neki strogi itd.

Vještina vođenja razgovora Vješt menadžer znat će aktivno slušati suradnika, znat će potaknuti zaposlenika da iznese svoje mišljenje i prijedloge, te će analizirati učinak, a ne osobu. Znat će upravljati razgovorom kad se dotaknu neostvareni ciljevi i razlozi neostvarenosti, na način da odgovornost ostane u rukama zaposlenika. Bit će orijentiran prepoznati prednosti i snagu zaposlenika i cijelo vrijeme će biti svjestan da se ne procjenjuju zadnja dva-tri mjeseca nego cijela godina.

Vješt menadžer završit će razgovor pozitivno, s dogovorenim planom aktivnosti i

načinom na koji će se napredak ostvariti.

Tijekom razgovora zaposlenik treba više govoriti nego nadređeni, jer tada ima osjećaj da netko uvažava njegovo mišljenje i da ga sluša. Bitno je da se razgovara o rezultatima i ponašanju, a ne o osobi. Jednostavno, budite radoznali čuti kako je vaš suradnik uspio postići te rezultate, ili kako nije uspio.

Vaša radoznalost smanjit će nesigurnost i strah druge strane i povećati vjerojatnost da će zaposlenik nastaviti istraživati sebe, svoje rezultate i ponašanja i nakon ovog razgovora, a to vodi u novi razvoj i učenje.

Ljubazne riječi mogu biti kratke i lagane, ali njihova je jeka doista beskonačna Majka Tereza Struktura razgovora Sve započinje kreiranjem atmosfere iskrena i podržavajućeg razgovora, potom se izgovara svrha razgovora i zahvaljuje se suradniku za napore i zajednička nastojanja da se ciljevi ostvare. Zahvala je iznimno važan dio, stoga je nikako ne bismo smjeli ispustiti iz razgovora.

U glavnom dijelu raspravlja se najprije o ostvarenim ciljevima. Treba prokomentirati svaki ostvareni cilj i rezultat. Dopustite suradnicima da uživaju u svojim uspjesima! To učvršćuje pozitivno ponašanje i generira energiju za dalje. Slijedi razgovor o neostvarenim ciljevima, pri čemu se daje povratna informacija o neodgovarajućem radnom učinku, naravno tamo gdje je učinak izostao. Posebno je važno "ne zatvoriti komunikaciju" i dovesti suradnika u poziciju obrane, jer se tada upravo željeno učenje i promjena ne događaju. Događa se obrana "ne želim čuti to što mi priča", a čovjek se ne može istodobno braniti i razvijati. Pitanje: "Pa kako si to mogao tako loše napraviti?", izazvat će opravdavanja i obranu, a pitanje: "Možeš li mi objasniti kako se to dogodilo?", izazvat će istraživanje i učenje. Tema o ciljevima najčešće završava ocjenom ostvarenosti ciljeva. (Te ocjene opisane su kao standardi u okviru sustava upravljanja učinkom.)

Slijedi razgovor o načinima na koji je rezultat ostvaren, tj. o kompetencijama.

Uvijek započnite pozitivnim, tj. snagama zaposlenika, a zatim razgovarajte o područjima promjene i razvoja. Razgovor se zasniva na opaženim i bilježenim aspektima ponašanja unutar pojedine kompetencije.

Ako je dobro vođen, prevladavat će iznošenje podataka od zaposlenika i slušanje od nadređenog. Razgovara se o tome što zaposlenik vidi kao svoje snage i kakva je njego-

va samoprocjena razvijenosti kompetencija, ali i o svakoj pojedinoj kompetenciji i donosi se ocjena koliki je napredak ostvaren u tom području. Za ciljeve koji nisu ostvareni i kompetencije koje nisu dostatno razvijene, dogovara se plan korektivnih aktivnosti. Posebno je važno da željeno ponašanje i akcije budu jasno i konkretno navedene.

Potom se posvećuje vrijeme različitim pitanjima koja zaposlenik ima i cjelovitoj konačnoj ocjeni uspješnosti, s kojom se trebaju složiti obje strane. (Naravno da se sve to dokumentira). Slijedi dio razgovora posvećen ciljevima za sljedeće razdoblje, upravljanju karijerom i razvojnim potrebama zaposlenika i poduzeća. Korisno je kad su ciljevi objašnjeni na način da je zaposleniku jasno zašto je važno da ih postigne, zašto su takvi kakvi jesu i što će se dogoditi kad ih ostvari ili premaši.

Od zaposlenika se očekuje da je svjestan svojih razvojnih ciljeva u karijeri i da zna postaviti prioritete razvoja, tj. da zna koje kompetencije i iskustva podržavaju njegov smjer karijere i učinak na poslu. Razgovor se vodi o razvojnim aktivnostima: o tome što može činiti na poslu, kako bi zadovoljio razvojne potrebe, kako mu drugi mogu pomoći, koji trening ili učenje mu treba itd.

Na kraju cijelog razgovora zaposleniku trebaju biti jasni novi ciljevi, ekspertiza i izvrsnost koju treba postići u 2012.

Menadžer završava razgovor sažimanjem cijelog razgovora i dogovora i izražavanjem vjerovanja u uspjeh.

Što u slučaju neslaganja, vikanja, sukoba…

U ovakvim razgovorima mogući su i problemi, kao što je izražavanje otpora i neslaganja zaposlenika, te prerastanje razgovora u sukob. Zapamtite da možete kontrolirati samo svoje ponašanje i da možete utjecati do određenog stupnja na način na koji će netko na vas reagirati. Pripremite alternativne prijedloge "skrivene u rukavu" i pristupite pritužbama zaposlenika kao što pristupate pritužbama klijenata: s velikom pažnjom slušajte, izbjegavajte negiranje i riječi koje počinju s "NE", pokazujte slaganja s onim dijelovima s kojima se slažete, dodatno pitajte, argumentirajte i raspravljajte rješenja. Ne tražite krivca ili tko je u pravu, nego rješenja koja vode boljem učinku za obje strane. Uspješno rješavanje sukoba nije u odlučivanju tko je u pravu. Uspješno rješavanje sukoba je ono što obje strane približava njihovim ciljevima.

Neka te situacije budu vaše razvojno područje u kojem ćete učiti i razvijati izvrsnost u sljedećem razdoblju! mr. sc. Jadranka Delač Hrupelj

www.creativa.hr SVIJET OSIGURANJA veljača 2012.

49

INFORMATIKA

Amazonova ponuda Cloud servisa

"Katastrofa" u oblacima

� Prema Amazonovom istraživanju, tvrtke kao prvi korak kod prelaska u Cloud okruženje odabiru oporavak od katastrofe (Disaster Recovery)

N

aravno, nećemo pričati o katastrofi koju su nam u Hrvatsku donijeli Sibirski snježni oblaci ovoga mjeseca, nego o tome kako "oblak svih oblaka" Amazon može pomoći osiguravajućim društvima u nastavku poslovanja u slučaju neočekivanih situacija prekida rada informacijskog sustava. Kod odabire teme ovog teksta, fasciniran mogućnostima Amazonove ponude Cloud servisa, znao sam da želim prenijeti svoje dojmove i oduševljenje na širu osigurateljnu zajednicu, ali nisam se nikako mogao odlučiti koje od brojnih područja primjene istaknuti. Ipak, prevagnulo je "friško" Amazonovo istraživanje čiji rezultati pokazuju kako tvrtke kao prvi korak kod prelaska u Cloud okruženje odabiru oporavak od kata-

50 | SVIJET OSIGURANJA veljača 2012.

strofe, odnosno Disaster Recovery (DR).

Kao voditelj informatike, često sam nailazio na otpor vodstva tvrtke zbog planova održavanja kontinuiteta poslovanja (Business Continuity Management – BCM) i oporavka od katastrofe. Unatoč tome što su svi bili svjesni opasnosti kojoj se izlažemo nepostojanjem takvih planova, ili njihovim postojanjem isključivo u papirnatom obliku kako bi se zadovoljila potreba regulatora i revizije, nije postojala materijalizacija takve opravdane bojazni u vidu dodatnih investicija u računalnu opremu i prateće procese. Morao sam shvatiti i drugu stranu medalje koja je kazivala da informatika nije core business osiguravajućeg društva i da kao takva ne može biti prioritet investicijske politike. Vjerujem

da se većina mojih kolega danas susreće s istim problemom.

Isprobajte for free No, situacija se promijenila. Dobrodošli u svijet Amazon Web Servisa (AWS).

To nije fikcija, niti pogled u budućnost.

Gotovo sve Amazonove usluge dostupne su besplatno u osnovnom, naravno kapacitetom ograničenom obliku, u trajanju od godinu dana. Svi ih možemo isprobati, proučiti, naučiti i izvući koristi iz njih for free. Ljudskoj mašti samo je nebo granica, a između nas i neba stoji Amazonov "oblak". Za one koji oprezno mašu glavom u nevjerici, svaka Amazonova usluga ima, uz opširan opis, i pripadajući kalkulator troškova koji krajnjem korisniku omogu-

ćava da, pod uvjetom poznavanja vlastite infrastrukture i obima podataka, savršeno točno procijeni trošak koji preuzima korištenjem usluga iz AWS-a.

Za razumijevanje daljnjeg teksta nužno je najprije upoznati Amazonove Web Servise koji sudjeluju u najčešćem scenariju oporavka od katastrofe u Amazonovu Cloudu. Amazon Elastic Compute Cloud (Amazon EC2) pruža mogućnost pokretanja računalnih resursa u Cloudu na fleksibilan način glede njihova kapaciteta. U nekoliko minuta moguće je kreirati u potpunosti kontrolirano virtualno računalo karakteristika sukladnih potrebama osiguravajućeg društva. U kontekstu oporavka od katastrofe, to je nužan element za povratak informacijskog sustava u normalan režim rada. Amazon Simple Storage Service (Amazon S3) je storage sustav visoke pouzdanosti u kojem se pohranjeni podaci automatski repliciraju unutar odabrane Amazon regije. Veličina pojedinog objekta u S3 može biti do 5TB. Amazon Route 53 je Amazonov DNS servis koji preusmjerava imena domena na Amazonove EC2 instance ili IP adrese.

Backup na Amazonu S obzirom na to da osigurateljna djelatnost nije transakcijski orijentirana u tolikoj mjeri koliko je to, primjerice, bankarstvo, vrijeme potrebno za oporavak od katastrofe (Recovery Time Objective - RTO) nije kritičan faktor, odnosno cijena rješenja koja bi nudila gotovo trenutni oporavak od katastrofe utječe na opravdanost takvog odabira.

Zbog toga se kod osiguravajućih društava najčešće koriste periodičke sigurnosne kopije (backup), iz kojih se u slučaju neželjenih situacija mogu povratiti podaci do razine tolerancije njihova gubitka, a koji je definiran količinom podataka koje je društvo spremno izgubiti prilikom havarije IT sustava (Recovery point objective RPO). Ako je cilj osigurati ponovno funkcioniranje informacijskog sustava, ili nekoga njegova najvažnijeg segmenta, primjerice, u roku od 24 sata, onda bi za svaku računalnu komponentu (server, router, switch, firewall, disk, operativni sustav, aplikacije...) trebalo imati odgovarajuću, gotovo pa istu, komponentu u pričuvi.

Očito je da takav pristup od osiguravajućeg društva iziskuje dodatnu investiciju u opremu koja će "stajati sa strane". Upravo za taj problem Amazon nudi rješenje na jedan od sljedeća dva načina, ovisno o vremenu potrebnom za oporavak. Prema istraživanju Amazona, prelazak na AWS DR više od polovica ispitanih namjerava napraviti vlastitim resursima, a za ostatak planira angažirati vanjske partnere.

Prvi, jednostavniji i bliži trenutačnim rješenjima koja su u primjeni kod naših

Gotovo sve Amazonove usluge dostupne su besplatno u osnovnom, naravno kapacitetom ograničenom obliku, u trajanju od godinu dana.

Svi ih možemo isprobati, proučiti, naučiti i izvući koristi iz njih for free.

Ljudskoj mašti samo je nebo granica, a između nas i neba stoji Amazonov "oblak" osiguravajućih društava, je pohranjivanje backupa u Amazonovu S3 servisu. Umjesto da se backup pohranjuje na diskovima ili trakama, jednostavno ga se preko interneta preusmjerava u S3. Nakon havarije, ponovno se osposobljava računalne resurse kod osiguravajućeg društva, ili se oni pokreću kao pripremljene EC2 instance u Cloudu.

Podaci se vraćaju iz S3 na diskovni prostor i sustav je ponovno spreman za rad.

Tu je očito da se kod EC2 instanci uvijek (!) radi o vremenu koje se mjeri u minutama (većinom je pokretanje instance višestruko brže od povrata podataka iz S3), a kod povratka na resurse kod osiguravajućeg društva brzina oporavka ovisi o stupnju katastrofe i može se mjeriti danima, ako rezervni resursi nisu odmah dostupni (kod osiguratelja ili nekog od partnera).

Drugi način, koji se od prvog razlikuje u tome što nema odugovlačenja oporavka zbog povrata podataka iz S3, podrazumijeva troslojnu arhitekturu aplikacija, tj. una-

prijed definirane ključne elemente sustava koji su materijalizirani u obliku Amazonovih imidža (Amazon Machine Images - AMIs), od kojih je server baze podataka cijelo vrijeme aktivan, a aplikacijski i web server su "ugašeni" u pričuvi. Poanta tog pristupa je u tome da neaktivni serveri kod Amazona ne stoje ništa. Plaća se samo vrijeme korištenja, koje je za DR pričuvne resurse u pravilu nikakvo. Jedino što je trošak za osiguravajuće društvo jest prostor na storageu za AMI aplikacijskog i web servera.

Druga pogodnost je što server baze podataka nikako u normalnom radu (prije havarije) ne treba biti jednako dimenzioniran kao produkcijski server. Jedini razlog njegove aktivnosti je istodobna replikacija podataka s lokacije osiguratelja na Amazon EC2 virtualni diskovni prostor. Kod havarije pokreću se EC2 instance iz predefiniranih AMI-ja, povećavaju se resursi baze podataka na produkcijsku razinu (jer je to kvaliteta usluge koju korisnici očekuju i jer je to u Cloudu bez problema ostvarivo) i DNS-ovi preusmjeravaju na adresu novog web servera. Sustav je u tom trenutku potpuno spreman preuzeti redovno opterećenje. Naravno, nikako se ne smije zaboraviti da u tom trenutku zbog havarije na lokaciji osiguratelja više ne postoji redundancija, pa je na bilo koji način nužno vratiti se u sigurnu situaciju ili povratom primarnog sitea na lokaciji osiguratelja, ili koristeći backup u opisanom prvom scenariju DR-a u Cloudu.

Kontrola DR rješenja Prema podacima iz Amazona, koje svatko na svom primjeru može provjeriti koristeći se Amazonovim kalkulatorima cijene korištenja AWS-a, takvim pristupom ostvaruje se 50 posto uštede na DR budžetu, eliminira se potreba za 30 posto storagea na lokaciji osiguratelja, te nestaje potreba za fizičkom rezervnom lokacijom (prostor, server sala, mreža, struja, hlađenje...). Često se te uštede pobijaju protuargumentom o nedovoljnoj kontroli nad sigurnošću podataka, što nema osnovu kad se pogleda što sve obuhvaća Amazon S3. Za one najtvrdokornije posebno dio koji se odnosi na Amazon S3 Encryption Client.

Ako potreba za sigurnošću ipak podrazumijeva vlastiti dio Amazon Clouda postoji Amazon Virtual Private Cloud (Amazon VPC) s kojim, naravno, dolazi i kalkulator cijene korištenja. Za kraj, želio bih podsjetiti na ono što se najčešće kod oporavka od katastrofe zaboravlja, a to je da DR rješenje treba redovito testirati (preporuka je barem dva puta godišnje). Koristeći Amazonove Web Servise, i to će biti ugodno iskustvo.

Dražen Klarić, ITS Partner SVIJET OSIGURANJA veljača 2012.

51

INFORMATIKA

IT alati u procesu izrade konsolidiranih financijskih izvještaja

Visokom tehnologijom do jednostavnih rješenja

� Alat koji olakšava sve zadatke vezane uz izradu konsolidiranoga financijskog izvješća je informatičko-poslovna aplikacija Oracle Hyperion iz palete Enterprise Performance Management (EPM) proizvoda, odnosno sustava za upravljanje poslovnim učincima

P

otkraj svake godine osiguravajuća društva, kao i brojne velike tvrtke iz različitih industrija i sektora, pripremaju se za veliki, a katkad i iznimno zahtjevan zadatak konsolidiranja financijskih izvještaja. Rok za objavu konsolidiranoga, nerevidiranoga godišnjeg izvještaja koji treba zadovoljavati zahtjevne Međunarodne računovodstvene standarde (MRS) je 45 dana od početka godine, što znači da do sredine veljače odjel zadužen za konsolidaciju mora napraviti konsolidaciju financijskih izvještaja ovisnih društava, te izraditi konsolidiranu bilancu stanja, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanom tijeku, izvještaj o promjenama kapitala te bilješke uz financijske izvještaje. Kad društvo broji i više od desetak ovisnih tvrtki, tj. društava kćeri, dolazi do golemog fundusa podataka s kojima se ‘pješice’ teško izlazi na kraj.

Prema Zakonu o računovodstvu (čl. 16) konsolidaciju financijskih izvješća sastavlja matica koja ispunjava barem jedan od uvjeta: •• ima većinsko vlasništvo dionica ili udjela koji daju pravo glasa u drugom poduzetniku •• ima pravo imenovati, odnosno opozvati većinu članova uprave ili nadzornog odbora drugog poduzetnika •• ima pravo značajnog utjecaja nad drugim poduzetnikom na temelju ugovora ili drugog pravnog odnosa •• ako je većina članova uprave ili nadzornog odbora ovisnog poduzetnika, koji su tu funkciju obavljali u prošloj poslovnoj godini i još uvijek je obavljaju do sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja, bila imenovana isključivo radi ostvare-

52 | SVIJET OSIGURANJA veljača 2012.

nja prava glasa matičnog društva •• ima udio ili pravo u odlučivanju u ovisnom poduzetniku na temelju dogovora s drugim imateljima udjela ili prava u odlučivanju na način da nadzire većinu prava glasa u ovisnom poduzetniku.

Jasna sliku ukupnih resursa spojenih tvrtki Upravo zbog rasta količine podataka i složenosti stručnih zahtjeva ubrzano se povećava potreba za analitičkim, informatičkim rješenjima. Među tvrtkama koje su se odlučile za implementaciju takvog alata je i Croatia osiguranje. Kako kaže Nevena Babić, voditeljica Odjela za konsolidaciju grupe Croatia osiguranje, novi tehnološki napredni programi znatno olakšavaju i

unaprjeđuju izradu konsolidiranih financijskih izvještaja.

"Podaci se mogu pregledavati bilo po društvu, bilo za cijelu grupu, ali i po pojedinom kvartalu. Dosad smo koristili nekoliko ‘excelica’ i trebalo je i po nekoliko puta kopirati i unositi iste podatke. Uz to, cijeli proces konsolidacije sveden je na najkraće moguće vrijeme potrebno kako bi se izradili konsolidirani financijski izvještaji", objašnjava Nevena Babić. Informatički poslovni sustavi svakako imaju važnu ulogu, koja se očituje u pripremi i kontroli podataka za izradu konsolidiranih financijskih izvještaja. Priprema podataka ovisi o funkcionalnim mogućnostima poslovnih sustava koje pojedini poslovni subjekti koriste. Alati su

Dostava dodatnih informacija

P

rilikom objave konsolidiranih financijskih izvještaja treba dostaviti i neke dodatne informacije: objaviti popis ovisnih društava, naziv zemlje registracije ili sjedišta, odnos vlasničkog udjela, kao i odnos glasačke moći u ovisnim društvima. Ako matica ne obavlja konsolidiranje financijskih izvješća ovisnih društava, treba objaviti razloge. Uz to, ako ne posjeduje izravno ili neizravno više od polovice glasačke moći, treba objaviti prirodu međuodnosa matice i povezanog društva. Jedna od informacija jesu i nazivi društava u kojima matica drži više od polovice glasačke moći izravno ili neizravno, ali koja zbog različitih razloga nije pod kontrolom te se ne smatra ovisnim društvom. HSFI 2 posebno zahtijeva objavljivanje: •• imena i opise društava koji se spajaju, pridružuju ili udružuju •• datum stjecanja •• postotak stečenih vlasničkih instrumenata s pravom glasa •• trošak stjecanja i amortizaciju elemenata tog troška •• konsolidirani neto prihod prema kategorijama djelatnosti i geografskim tržištima •• prosječan broj zaposlenika tijekom financijske godine u poduzećima koja se uključuju u konsolidaciju, te troškove zaposlenika koji se odnose na financijsku godinu •• računovodstvene politike koje se primjenjuju na različite stavke u konsolidiranim financijskim izvještajima, te metode koje se rabe u izračunu ispravka vrijednosti.

velika pomoć i pri izradi izvještaja koji daju jasnu sliku ukupnih resursa spojenih tvrtki koji su pod kontrolom matičnog poduzeća, i koji kao takvi pružaju informacije koje se odnose na aktivnosti i resurse cijele grupe.

Koji su izazovi modernih informatičkih alata, kao što je Oracle Hyperion, što ga je Combis implementirao u Croatia osiguranju? Prije svega, proces izrade konsolidacije treba odgovarati određenim regulatornim zahtjevima. Regulatorni okvir sastavljanja konsolidiranih financijskih izvještaja regulira Zakon o računovodstvu, MRS 27, 28 i 31 te Hrvatski standardi financijskog izvještavanja (HSFI).

Svakako treba imati na umu kako konsolidirani godišnji financijski izvještaj ne treba uključivati financijski položaj i uspješnost poslovanja ovisnog društva koje ne utječe znatno na financijski položaj i uspješnost matice. Uz to, ako dugoročna ograničenja sprječavaju maticu u upravljanju ovisnim društvom, te ako je ovisno društvo stečeno s namjerom prodaje u roku 12 mjeseci, to ne mora biti uključeno u konsolidirane financijske izvještaje. Pri izradi konsolidiranih financijskih izvještaja obavlja se proces eliminacija međusobnih transakcija, i to: eliminiranje matičinog ulaganja u svako ovisno društvo i matičnog dijela kapitala svakoga ovisnog društva, eliminiranje međusobnih potraživanja i obveza, te međusobnih prihoda i rashoda. Taj proces rezultirat će iskazivanjem imovine, kapitala i obveza, prihoda i rashoda, kao da je riječ o jednom ekonomskom subjektu.

Što s međukompanijskim transakcijama?

Transakcije među povezanim društvima eliminiraju se iz konsolidiranih izvještaja jer spadaju u unutargrupnu poslovnu aktivnost. Konsolidirani financijski izvještaji trebali bi odražavati samo poslovne događaje između računovodstvenog subjekta i

vanjskih subjekata. U suprotnom, stekao bi se pogrešan dojam da su transakcije zapravo poslovna aktivnost koja bi mogla utjecati na, primjerice, visinu prihoda (visina zaračunate premije).

Ako su u proces konsolidacije uključena i inozemna društva, tada se sve ostvarene tečajne razlike trebaju početno priznati kao zasebna stavka kapitala i rezervi, te priznati u računu dobiti i gubitaka kod prodaje neto ulaganja. Imovina i obveze evidentiraju se po zaključnom tečaju, prihodi i rashodi po prosječnom tečaju za razdoblja.

Uz to što pokriva sve sadržajne uvjete, konsolidirani izvještaj mora zadovoljavati i neka temeljna načela. Izvještaji se, naime, prezentiraju kao da su sastavljeni za jednu ekonomsku cjelinu, te trebaju imati kontinuitet u primjeni metoda konsolidiranja. Drugim riječima, cilj je prikazati financijske izvještaje na ujednačen način, kako bi se stekao uvid u dinamiku konsolidiranih podataka iz razdoblja u razdoblje. Različiti ekonomski subjekti mogu iz različitih razloga sastaviti financijske izvještaje u različitim razdobljima i s različitim datumima. Načelo jedinstvena roka konsolidacije podrazumijeva sastavljanje konsolidiranoga financijskog izvještaja u isto vrijeme svake godine, ali zahtijeva i konsolidaciju financijskih izvještaja matice i njezinih povezanih društava koja su sastavljena na isti datum. Trgovačka društva računovodstvenim politikama određuju način i vrijednosti iskazivanja imovine i obveza sukladno Međunarodnim računovodstvenim standardima. Normalno je da društva koja sudjeluju u konsolidaciji financijskih izvještaja primjenjuju jednake računovodstvene politike, odnosno jednaka pravila, metode i postupke pri procjenjivanju imovine, obveza, kapitala i rezultata poslovanja. Taj posao može biti prilično velik, pa i nemoguć ako se ujednačavanje svih pravila i politike ponavlja iz razdoblja u razdoblje. Naime, kako se društvo mijenja, raste ili reorganizira, događaju se razlike koje je teško tretirati bez unaprijed postavljenog okvira.

Ne odgovara svaka IT podrška tim zahtjevima. Brojni rukovoditelji iz odjela za konsolidaciju suočeni su s teškim zadatkom konsolidacije financijskih i operativnih rezultata svoje tvrtke putem proračunskih tablica, koje je teško održavati i kontrolirati. Neki su od njih opterećeni prilagođenim rješenjima za izvještavanje koja nisu

vedenima u tablici. Ako se četvrti kvartal (Q4) predaje u sklopu privremenoga nerevidiranoga konsolidiranoga godišnjega financijskog izvještaja, on se ne objavljuje u roku od 30 dana od proteka tromjesečja nego u roku 45 dana od proteka godine, odnosno 15. veljače. Suklad-

no navedenim zakonima i Međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja, društvo (matica) ima obvezu kvartalno izrađivati konsolidirane financijske izvještaje (za kvartal i kumulativno), te ih javno objaviti nadležnim institucijama, i to u rokovima kako slijedi:

Izvještaj

Rok za objavu

Nerevidirani konsolidirani financijski izvještaj Nerevidirani konsolidirani financijski izvještaj Nerevidirani konsolidirani financijski izvještaj Nerevidirani konsolidirani financijski izvještaj Privremeni nerevidirani konsolidirani godišnji financijski izvještaj Revidirani konsolidirani godišnji financijski izvještaj

30 dana od proteka tromjesečja 30 dana od proteka tromjesečja 30 dana od proteka tromjesečja 30 dana od proteka tromjesečja

30.04.

31.07.

31.10.

31.01.

45 dana od proteka tromjesečja

15.02.

120 dana od proteka tromjesečja

30.04.

Nevena Babić, Croatia osiguranje

Najveći benefiti su stvaranje jedinstvene baze podataka, odnosno svi podaci sada se nalaze na jednome mjestu. Uz to, smanjena je mogućnost pogreške pri korištenju istih podataka na nekoliko mjesta, povećana kontrola, a skraćeno je vrijeme potrebno za izradu konsolidiranih financijskih izvještaja. Upravo je brzina bitan faktor kod izrade konsolidiranih financijskih izvještaja.

Lakše kvartalno izvještavanje

S

ukladno navedenim zakonima i Međunarodnim standardima financijskog izvješćivanja, društvo (matica) ima obvezu kvartalno izrađivati konsolidirane financijske izvještaje (za kvartal i kumulativno), te ih javno objaviti nadležnim institucijama, i to u rokovima na-

Razdoblje I kvartal (Q1) - za razdoblje od siječnja do ožujka II kvartal (Q2) - za razdoblje od ožujka do lipnja III kvartal (Q3) - za razdoblje od lipnja do rujna IV kvartal (Q4) - za razdoblje od rujna do prosinca Godišnji izvještaj (Q1+Q2+Q3+Q4) - za razdoblje od siječnja do prosinca Godišnji izvještaj (Q1+Q2+Q3+Q4) - za razdoblje od siječnja do prosinca

SVIJET OSIGURANJA veljača 2012.

53

INFORMATIKA

IT alati u procesu izrade konsolidiranih financijskih izvještaja

skalabilna ili ne ispunjavaju globalne potrebe, a drugi ovise o pristupima utemeljenjima na glavnoj knjizi koji ne mogu povući podatke iz brojnih transakcijskih sustava bez znatne pomoći IT odjela. Potrebna je samo jedna verzija istine – jedan pregled financijskih i operativnih rezultata integriran iz nekoliko sustava, i to bez kašnjenja.

Primjer alata koji znatno olakšava sve zadatke vezane uz izradu konsolidiranoga financijskog izvješća svakako je već spomenuta informatičko-poslovna aplikacija Oracle Hyperion iz palete Enterprise Performance Management (EPM) proizvoda, odnosno sustava za upravljanje poslovnim učincima. Ona voditeljima odjela konsolidacije omogućava brzo zaključivanje financijskih rezultata, te izvještavanje o njima, zadovoljavanje globalnih regulatornih preduvjeta, smanjivanje troškova usklađenosti i pouzdanost brojčanih pokazatelja.

Kako kaže Nevena Babić iz Croatia osiguranja, najveće koristi primjene naprednih IT alata proizlaze upravo iz kriterija zbog kojih se društvo i odlučilo za implementaciju Oracle Hyperion rješenja.

"Najveći benefiti su stvaranje jedinstvene baze podataka, odnosno svi podaci sada se nalaze na jednome mjestu. Uz to, smanjena je mogućnost pogreške pri korištenju istih podataka na nekoliko mjesta. Naravno, povećana je kontrola, a skraćeno je vrijeme potrebno za izradu konsolidiranih financijskih izvještaja. Upravo je brzina bitan faktor kod izrade konsolidiranih financijskih izvještaja", smatra Babić.

Dubinski pristup konsolidaciji i izvještavanju Kako točno napredni IT alati mogu pomoći kod konsolidacije, sagledat ćemo na primjeru prednosti Oracle Hyperion rješenja.

Pomoću te aplikacije može se poboljšati postupak zaključivanja i izvještavanja te smanjiti rizici unutarnje kontrole. Voditelji odjela za konsolidaciju više ne trebaju imati ulogu osobe koja bilježi rezultate, nego postaju poslovni partneri koji pružaju financijske analize koje podržavaju strateške i operativne odluke uprave.

Zahvaljujući specijaliziranim značajkama, aplikacija je temelj okvira održive usklađenosti i omogućuje osiguravajućim društvima poslovanje usklađeno sa strogim propisima o izvještavanju. Za razliku od rješenja koja ovise o specifičnim transak-

Prednosti korištenja naprednih IT alata u procesu izrade financijskih izvještaja: •• Skraćivanje vremena izrade •• Smanjivanje troškova usklađenosti •• Jednostavan uvid u sve operacije •• Smanjivanje rizika kontrole pomoću potpunih revizijskih tragova •• Prepoznavanje novih izvora profitabilnosti i novčanog tijeka •• Jednostavno korištenje i izvještavanje cijskim sustavima ili sveobuhvatnim aplikacijama koje se neuspješno usredotočuju na puno različitih poslovnih procesa, takvo rješenje nudi funkcionalnost poslovne klase, te dubinski pristup konsolidaciji i izvještavanju.

Može znatno skratiti cikluse konsolidacije i izvještavanja, što pruža financijskom timu više vremena za aktivnosti usmjerene prema budućnosti. Uz to, pruža verziju istine putem weba i na taj način poboljšava internu i vanjsku transparentnost osiguravajućeg društva. Postupci ručne kontrole su smanjeni i zamijenjeni automatiziranom i preventivnom kontrolom, koja u konačnici smanjuje troškove obrade i revizije. Nudi i fleksibilno upravljanje mogućim scenarijima događaja, te omogućava dinamičku konsolidaciju svih financijskih proračuna, predviđanja i planova, kao i izvještavanje o njima. Tako da se, kad se promijene pretpostavke i činjenice, može jednostavno i brzo kreirati novi izvještaji i pregledi rezultata.

Omogućava eliminacije između društava unutar grupe, preračune između više valuta te izračune manjinskih udjela, a sve to brzo i ekonomično, bez dodatnih podešavanja ili instalacije dodatnih značajki. Web arhitektura omogućuje unos globalnih financijskih informacija, njihovu konsolidaciju i pristup njima na brz, jednostavan i siguran način s bilo kojeg mjesta na kojem postoji standardni preglednik. Pohrana relacijskih podataka znači da su ključni podaci dostupni korisnicima s bilo kojeg mjesta i u bilo kojem trenutku.

Oracle Hyperion rješenje za financijsku konsolidaciju lako se integrira s ostalim aplikacijama za upravljanje financijskim rezultatima iz palete Hyperion proizvoda, kako

Specifični pokazatelji poslovanja

D

va osnovna konsolidirana financijska izvještaja: bilanca stanja i račun dobiti i gubitaka izrađuju se i dostavljaju posebno za životna i neživotna osiguranja, te služe kao podloga za izradu financijskih pokazatelja poslovanja grupe kao cjeline. Neki od važnijih specifičnih pokazatelja poslovanja društva za osiguranje su: •• razmjer šteta - omjer ukupnih rashoda vezanih uz štete i zarađene premije •• razmjer troškova - omjer svih troškova poslovanja i zarađene premije •• kombinirani razmjer - razmjer šteta + razmjer troškova.

54 | SVIJET OSIGURANJA veljača 2012.

bi ponudio sveobuhvatnu funkcionalnost, jednostavnije administrativno korištenje i bržu implementaciju.

Može se integrirati i s računovodstvenim sustavima, sustavima za upravljanje ljudskim resursima i sustavima za poslovno izvještavanje. Funkcije aplikacije moguće je proširiti i pomoću standardnih alata i otvorenih sučelja za programiranje aplikacija. Sve to znači da će alat ostati jednako funkcionalan i kad dođe do promjena u društvima. Ono na što svakako valja računati jest da sâma implementacija alata, kao što je Oracle Hyperion, može biti vrlo složena.

Kako svjedoči Babić iz Croatia osiguranja, implementacija je trajala punih deset mjeseci, s tim da je i dalje potrebno testiranje aplikacije na kraju godine i u realnom vremenu.

Vodeći konzultanti

O

racle Gold partner, tvrtka Combis, pozicionirana je kao vodeći implementator Oracle Hyperion rješenja u regiji. Combisov tim čine certificirani Oracle Hyperion konzultanti za implementaciju, tehnički i poslovni stručnjaci s višegodišnjim iskustvom u implementaciji rješenja iz palete EPM proizvoda u financijskim i nefinancijskim institucijama. U 2011. uspješno je završena implementacija rješenja za financijsku konsolidaciju u grupi Croatia osiguranje.

"Konsolidacija je složen i kompleksan proces koji se radi na kvartalnoj i godišnjoj razini, te bi moja preporuka bila da implementacija IT rješenja traje minimalno godinu dana kako bi se obuhvatila sva razdoblja, odnosno svi kvartali i kraj godine", objašnjava Babić.

Na kraju, ako se sastavlja konsolidirano financijsko izvješće uz pomoć naprednih IT sustava koji ih automatski izrađuju i postavljaju prema zadanim parametrima, treba znati nekoliko stvari. Većina financijskih stručnjaka želi provesti manje vremena u prikupljanju i verifikaciji podataka, a više vremena za analiziranje poslovanja.

Stoga treba imati na umu kako dinamično tržište i konkurencija koja svakodnevno kuca na vrata, potiču potrebu za unaprjeđenjem procesa financijske konsolidacije, sa svrhom što bržeg i kvalitetnijeg reagiranja na poslovne potrebe. Međutim, ako zadužene osobe u tvrtki ne znaju pripremiti ili kontrolirati dobivene podatke, odnosno ne razumiju što bi s njima te što oni znače za tvrtku, ni najbolji poslovni sustavi im u tome ne mogu pomoći.

Ivona Žagar, Combis d.o.o.

Senior poslovni konzultant Voditelj projekta ivona.zagar@combis.hr

èetvrta

ADRIATIC CITY SECURITY 2012 Nakon prethodne tri konferencije SIGG, na kojima smo u Zagrebu okupili više od 500 sudionika iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije i Crne Gore, s uglednim govornicima iz Njemaèke, Velike Britanije, Francuske i Maðarske, u 2012. godini konferenciju SIGURNOST GRADOVA selimo na jug, na obalu Jadranskog mora.

Solin / Split, Hrvatska, 12.-13. 4. 2012.

U Solinu, u elegantnom hotelu President (5 zvjezdica), na obali rijeke Jadro, samo 3 km od Splita i 17 stoljeæa stare Dioklecijanove palaèe, u dva dana oèekujemo više stotina sudionika iz Hrvatske i brojnih susjednih zemalja, sa specijalnim gostima iz inozemstva, redom uglednim struènjacima za urbanu sigurnost i prevenciju kriminaliteta, uz ugledne svjetske tvrtke iz industrije sigurnosti kao sponzore.

Organizator:

Glavne teme ADRIATIC CITY SECURITY 2012. bit æe situacijska prevencija i nove tehnologije kao alat za ostvarivanje sigurnosti gradova i graðana

Pokrovitelji: Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP RH) Europski forum za urbanu sigurnost (EFUS)

Više informacija: na tel: + 385 1 6062 888, + 385 1 6062 872, + 385 1 6062 877; putem emaila na: zastita@zastita.info; na web stranici: www.zastita.info Dobrodošli na konferenciju koju jednostavno ne smijete propustiti!

Jer svi želimo živjeti u miru i sigurnosti...

www.zastita.info

REGIJA

MIRA ERIĆ JOVIĆ, viceguvernerka Narodne banke Srbije

Srbija je i dalje zanimljivo tržište Razlozi za porast broja osiguravajućih društava uvjetovani su činjenicom da je tržište osiguranja u Srbiji u razvoju i ima značajan potencijal, prije svega u segmentu životnog osiguranja. Stoga ima prostora za nove, kvalitetne igrače, a sama tržišna utakmica među njima iznjedrit će optimalan broj

O

tržištu osiguranja u Srbiji posljednjih godina govori se kao o najbrže rastućem u ovom dijelu Europe.

Na poslovne rezultate u tom sektoru, koji nisu kao prije, ali su ipak pozitivni, utjecala je i svjetska gospodarska kriza. Je li srpsko tržište i dalje privlačno za inozemne ulagače? O tome, kao i o stanju na tamošnjem tržištu razgovarali smo s Mirom Erić Jović, viceguvernerom Narodne banke Srbije – institucije kojoj je Zakonom o osiguranju iz 2004. godine dodijeljen nadzor nad sektorom osiguranja u Srbiji.

Postotak inozemnog kapitala u osiguravajućim društvima u posljednjih nekoliko godina bitno se povećao, osobito u životnom osiguranju. Od inozemnih vlasnika puno se očekivalo: know how, novi proizvodi, nova kultura poslovanja. Jesu li inozemni vlasnici opravdali ta očekivanja, ili su se samo uklopili u zatečeno stanje? Odnosno, jesu li poslovanjem u Srbiji dobili ono što su očekivali, ili još čekaju bolja vremena?

Broj osiguravajućih društava u inozemnom vlasništvu povećan je s pet u 2004. na 21 u prošloj godini, s tim da je 2007. bila točka preokreta kad je premašen broj društava u domaćem vlasništvu. Trenutno od 13 društava koja se bave životnim osiguranjem, čak 12 ih je u stranom vlasništvu. Dok tradicionalno najveću važnost ima mješovito osiguranje koje, uz proizvode dopunskog osiguranja od nezgode i osiguranja života s točno utvrđenim rokom isplate u 2010. godini, čini 86

56 | SVIJET OSIGURANJA veljača 2012.

posto ukupnog broja zaključenih ugovora životnog osiguranja i 83 posto ukupne premije životnog osiguranja, na tržištu su se pojavili i novi proizvodi, kao što su osiguranje života s opadajućim osiguranim svotama, koji se plasiraju prilikom zaključivanja ugovora o kreditu s bankom, kao i proizvodi dopunskog osiguranja za slučaj težih bolesti i kirurških intervencija. Osim na razvoju modela za povećanje obima prodaje, društva će - žele li biti uspješna - morati raditi na očuvanju efikasnosti u rješavanju šteta, pripremi za novi koncept adekvatnosti kapitala, obavljanju run-off analiza dovoljnosti rezervacija i dr.

Nedavno je licencu dobilo i Sogas društvo. Očekuje li se da još neka velika inozemna osiguravajuća tvrtka zatraži dozvolu za poslovanje u Srbiji?

U Srbiji su zastupljeni mnogi veliki strani osiguratelji. Naime, čak 15 inozemnih tvrtki ima većinsko vlasništvo u 21 osiguravajućem društvu, dok je na hrvatskom tržištu njih 11, u Rumunjskoj i Crnoj Gori po sedam, a u Sloveniji, Bugarskoj i Makedoniji po šest.

Kako NBS reagira na velik broj zastupnika koji rade bez licence, preko posredničkih agencija, bez prava da potpisuju police? Kvari li to opći dojam o životnom osiguranju, s obzirom na to da obično ne poznaju dobro proizvode koje prodaju?

Narodna banka Srbije, na osnovi zakon-

skih ovlaštenja, nadzire status i poslovanje subjekata osiguranja kojima je izdala dozvole za rad. Stalnim praćenjem i analizom stanja na tržištu osiguranja Republike Srbije, identificiraju se elementi koji upućuju na mogućnost rada subjekata koji ne posjeduju propisane dozvole. Njihov broj se, prema našim spoznajama, iz godine u godinu smanjuje i daleko je manji nego 2004. i 2005. godine. Obavljanje navedenih poslova bez dozvole za rad kazneno je djelo neovlaštenog obavljanja djelatnosti. U skladu sa zakonskim ovlaštenjima,

Rizik koji društva za osiguranje preuzimaju na sebe poslujući preko neovlaštenih osoba daleko je veći od privremeno stečene koristi Narodna banka Srbije o tome obavještava mjerodavna tijela. Nestručni zastupnici, osobito u životnom osiguranju, svakako kvare opći dojam, a istodobno narušavaju ugled pojedinih osiguratelja. Jer, rizik koji društva za osiguranje preuzimaju na sebe poslujući tako daleko je veći od privremeno stečene koristi. Često se među osigurateljima govori o potrebi da se osiguravajuća društva izuzmu iz sustava javnih nabavi, odnosno da se izostavi cijena kao uvjet, jer

Taj novac uplaćuje se na poseban račun i njime raspolažu nadležna republička tijela, odgovorna i za uspostavljanje sustava videonadzora.

Razmišlja li se o liberalizaciji tržišta autoodgovornosti?

Iskustva drugih zemalja pokazala su da liberalizacija sama po sebi, ako nije praćena adekvatnim pripremnim aktivnostima, ne unaprjeđuje sustav obveznog osiguranja u prometu. Naime, brojni su primjeri dampinga cijena osiguranja, odnosno snižavanja premije ispod minimalnog iznosa kojim je zajamčen najniži prag sredstava dovoljnih za isplatu šteta. Zakon o obveznom osiguranju u prometu predviđa da se u tranzicijskom razdoblju, do pristupanja Srbije Europskoj uniji, odradi postupna liberalizacija osiguranja od autoodgovornosti. Već su uvedene značajne promjene, među kojima je najznačajnija povećanje rezervi za plaćanje šteta, zatim bonus - malus sustav kojim se cijena utvrđuje prema rizičnosti vozača, kao i zakonom propisani maksimalni iznosi koji se mogu plaćati za proviziju osiguranja i režijske troškove, kako bi se spriječilo prekomjerno trošenje premije. Kontrole upućuju na to da su unaprijeđene obrada i isplata šteta, ali ima još puno prostora za poboljšanja, osobito u prodajnoj mreži. Sljedeća je faza formiranje adekvatne serije propisom utvrđenih statističkih podataka u okviru društava i Udruženja osiguratelja Srbije. Dakle, liberalizacija je planirana, ali kao postupan proces.

Liberalizacija cijena autosiguranja je planirana u Srbiji, ali kao postupan proces snižavanje cijene ide na račun matematičkih rezervi. Je li to izvedivo?

Javne nabave nisu u djelokrugu nadležnosti NBS-a, ali taj problem treba promatrati s aspekta uspostavljanja osnove za jedinstven sustav javnih nabavi u Srbiji.

Tu je prije riječ o sprječavanju eventualnih neregularnosti, i to kroz adekvatnu kaznenu politiku, zaštitu prava i podizanje transparentnosti, a ne o izuzimanju pojedinih proizvoda ili usluga iz sustava javnih nabavi. Uz to, cijena u javnim nabavama se može koristiti kao jedan od kriterija za izbor najpovoljnije ponude, a naručitelji imaju pravo odrediti i druge

kriterije, kao i njihovu relativnu vrijednost. Matematičke rezerve se, pak, obračunavaju prema propisima i direktivama EU, a na temelju tehničke premije i neovisno o eventualnim popustima.

Zakon o obveznom osiguranju u prometu predviđa da društva izdvajaju 1,2 posto premije za preventivu – za videonadzor na cestama. Provodi li se to po planu i dokle se stiglo s videonadzorom?

Društva za osiguranje, prema zakonu, tromjesečno izdvajaju poseban dio doprinosa za preventivu, i to 1,2 posto bruto premije osiguranja od autoodgovornosti.

Što poduzima NBS po pitanju upoznavanja stanovništva s mogućnostima osiguranja, razvoja kulture osiguranja?

NBS je 2008. pokrenuo projekt financijske edukacije koji je prve rezultate dao osnivanjem portala www.tvojnovac.nbs.rs namijenjenoga građanima, odnosno onima koji žele doznati više o financijskim proizvodima, njihovu konceptu i rizicima. Portal sadrži i informacije o svim proizvodima osiguranja koji se nude na tržištu u Srbiji – osiguranje imovine, osoba, poljoprivrede... Kako bi informacije učinio dostupnijim građanima diljem Srbije, NBS je otvorio ured za financijsku edukaciju u svojim podružnicama. Građani se tako mogu detaljnije upoznati s financijskim proizvodima i institucijama. Tiskanjem i distribucijom edukativnih brošura i prospekata, kao i medijskim nastupima, NBS konstantno informira javnost ne samo o financijskim proizvodima nego i o brojnim drugim aktivnostima iz svoje nadležnosti. Korak dalje je ostvarivanje dvosmjerne komunikacije putem edukativnih tribina u gradovima diljem Srbije.

Lela Saković SVIJET OSIGURANJA veljača 2012.

57

SUDSKA PRAKSA

DOMAĆA

Naknada štete – neimovinska šteta Piše: Darja Ferk, dipl. iur.

Odgovornost HZZO-a Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje nije ovlašten provoditi "stručni nadzor" nad zdravstvenim ustanovama (domovima zdravlja) ni nad radom liječnika zaposlenih u tim ustanovama, zbog čega ne odgovara za štetu koja bi bila posljedica propusta navedenog nadzora.

Predmet spora je zahtjev za naknadu nematerijalne štete, i to za pretrpljene duševne boli zbog smrti supruga, odnosno oca tužiteljica. Tužiteljice tvrde da su tuženici odgovorni jer drugotuženik Dom zdravlja nije prilikom obveznog zdravstvenog pregleda obavljenog navedenog dana utvrdio srčanu bolest njihova prednika, zbog koje je preminuo tijekom nogometne utakmice, a izostao je nadzor prvotuženika HZZO-a nad takvim radom drugotuženika.

Iz odredaba Zakona o zdravstvenom osiguranju proizlazi da prvotuženik, među ostalim, obavlja nadzor i financijski nadzor poslovanja zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih djelatnika, sukladno sklopljenom ugovoru za tekuću godinu, dakle obavlja nadzor u organizacijskom i financijskom smislu, ali ne i u stručnom smislu, kako to pravilno zaključuje i sud prvog stupnja.

Prema odredbama čl. 60. Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji je vrijedio u vri-

Nasljednici preuzimaju potraživanje naknade Tražbina naknade neimovinske štete pravo je koje prelazi na nasljednike kad je oštećenik podnio tužbu.

Sud prvog stupnja u obrazloženju pobijane odluke navodi da je uvidom u izvješće Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske utvrdio kako je tužitelj umro navedenog dana. S obzirom na to da su posrijedi prava koja ne prelaze na nasljednike, sud prvog stupnja pozivom na odredbu čl. 215. b. st. 1. Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP) donosi pobijanu odluku kojom obustavlja postupak. Osnovano žalitelj prigovara zakonitosti donesenog rješenja.

U ovom predmetu, sada pokojni tužitelj, podnio je tužbu navedenog dana, i to radi naknade neimovinske i imovinske štete. Slijedom toga, na ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva primjenjuju se odred-

58 | SVIJET OSIGURANJA veljača 2012

jeme štetnog događaja, stručno vijeće unutar zdravstvene ustanove, za čiji zakoniti rad odgovara ravnatelj (čl. 55. Zakona), među ostalim raspravlja i odlučuje o pitanjima iz područja stručnog rada i brine se o provedbi unutarnjeg nadzora nad radom djelatnika ustanove. Prema odredbi čl. 143. tog zakona, zdravstvena ustanova provodi unutarnji nadzor, a za stručni rad te ustanove odgovoran je ravnatelj. Prema odredbi čl. 145. Zakona nadzor nad stručnim radom ustanove i zdravstvenih djelatnika u njoj te privatnih zdravstvenih djelatnika, obavlja Ministarstvo zdravstva - zdravstvena inspekcija.

Iz navedenih proizlazi da prvotuženik nema nikakvih ovlasti ni obveza u stručnom nadzoru nad zdravstvenim ustanovama, pa time ni nad radom liječnika zaposlenih u tim ustanovama, kao ni nad radom privatnih zdravstvenih djelatnika.

Stoga prvotuženik ne može odgovarati za propust u stručnom nadzoru, pa ni za posljedice takvog propusta za koji su ovlaštena i zadužena druga tijela (ravnatelj zdravstvene ustanove i zdravstvena inspekcija Ministarstva zdravstva). U odnosu na tog tuženika promašena je pasivna legitimacija, kako to pravilno zaključuje i sud prvog stupnja. Županijski sud u Zagrebu, Gž - 1870/09, od 16. ožujka 2010.

be Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05 – dalje: ZOO) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2006. Odredbom čl. 1105. st. 1. ZOO-a propisano je da tražbina naknade neimovinske štete prelazi na nasljednike ako je oštećenik podnio pisani zahtjev ili tužbu.

Budući da je tužba podnesena, riječ je o pravu koje prelazi na nasljednike, zbog čega je sud prvog stupnja pogrešno donio pobijanu odluku u smislu odredbe čl. 215. b. st. 1. ZPP-a. Županijski sud u Zagrebu, Gžn3045/10-2, od 11. siječnja 2011.

Profesionalno oboljenje radnika Profesionalno oboljelom radniku u pravilu se dosuđuje jedan iznos naknade štete po svim odštetnim osnovama neimovinske štete (naknada štete s naslova pretrpljenih duševnih boli zbog smanjene životne aktivnosti) zato što posljedice profesionalnog oboljenja

nastaju postupno. Stoga nije moguće precizno odrediti vrijeme nastanka mjerodavnih simptoma oboljenja, a ni precizno odrediti vrijeme i intenzitet zdravstvenih tegoba niti njihovu povezanost s radnim mjestom, odnosno trenutak i način pojavljivanja posljedica profesionalnog oboljenja.

Prema izraženom materijalno-pravnom stajalištu ovog suda, u slučaju naknade štete zbog profesionalne bolesti u pravilu se dosuđuje naknada štete s naslova pretrpljenih duševnih boli samo po osnovi pretrpljenih duševnih boli zbog smanjene životne aktivnosti, što treba primijeniti i u ovom slučaju. Prema nalazu i mišljenju liječnika vještaka, tužiteljica je trpjela fizičke bolove u vrijeme kad je profesionalno oboljela, ali je željela nastaviti raditi, što znači da je trpjela fizičke bolove vezane uz redoviti rad, tj. kad se nije štedjela.

Naknada štete s naslova pretrpljenih fizičkih bolova u pravilu se ne dosuđuje ošteće-

nicima kad oni predstavljaju neizostavnu posljedicu pretrpljene štete (tjelesne ozljede). Međutim, posljedice profesionalnog oboljenja nastaju zbog dugotrajne izloženosti organizma štetnim utjecajima ili zbog prenaprezanja organizma, te nastupaju postupno. Stoga nije moguće precizno odrediti vrijeme nastanka mjerodavnih simptoma oboljenja, niti odrediti vrijeme i intenzitet zdravstvenih tegoba, a ni njihovu vezanost uz određena radna mjesta.

Ne može se utvrditi ni trenutak ni način pojavljivanja tih posljedica. Stoga je svrhovito i jedino pravilno da se profesionalno oboljelom radniku dosudi cjelovit iznos naknade štete po svim odštetnim osnovama neimovinske štete. Prvostupanjski je sud na taj način i postupio, s obzirom na pravilno utvrđenu činjenicu da je tužiteljičina radna i životna sposobnost umanjena 20 posto, da se ogleda i u njezinu tjelesnom i u psihičkom statusu, da je zbog posljedica profesionalne bolesti trpjela i trpi fizičke bolove. Prema ocjeni ovog suda, a u smislu primjene Zakona o obveznim odnosima, primjeren je dosuđeni iznos naknade štete tužiteljici s naslova neimovinske štete zbog pretrpljenih duševnih boli zbog smanjene životne aktivnosti, s time da su u tu naknadu uključene i druge posljedice profesionalne bolesti, koje se ogledaju u skrbi o tužiteljičinu fizičkom zdravlju. Županijski sud u Varaždinu, Gž1325/09-2, od 5. siječnja 2010.

Zastara zahtjeva Zastara zahtjeva kod naknade nematerijalne štete ovisi o vrsti zahtjeva jer ona ne teče jednako i od istog datuma kod svakog zahtjeva.

Primjenom čl. 376. st. 1. Zakona o obveznim odnosima, prvostupanjski sud utvrdio je da se trogodišnji rok zastare propisan u toj zakonskoj odredbi treba računati od prestanka fizičkih bolova i straha, odnosno od prestanka potrebe za tuđom pomoći. Budući da je tužba u ovom predmetu podnesena navedenog dana, za svaki od spomenutih zahtjeva nastupila je zastara potraživanja.

Utoliko je neosnovan u žalbi istaknut prigovor da zastara potraživanja naknade štete nastupa za sporne vrste štete jednako i od istog datuma kao i zastara zahtjeva za naknadu štete zbog duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti. Županijski sud u Zagrebu, Gžn2309/09, od 16. studenoga 2010.

Objektivni rok zastare Objektivni rok zastare potraživanja naknade štete počinje teći od nastanka štete, a to vrijeme ne mora se poklapati s vremenom štetnog događaja.

Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete (nematerijalne i materijalne) vezano uz posljedice ozljeđivanja u štetnom događaju. U postupku pred niže-

stupanjskim sudovima utvrđeno je: •• da je tužitelj u navedenom razdoblju bio pripadnik pričuvnog sastava Policijske uprave B. •• da ima status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata •• da se navedenog dana prilikom pješačke ophodnje državne granice pokliznuo na klizavom i teško prohodnom terenu i pao leđima na tlo •• da je tužitelj od tada do demobilizacije neprestano bio na bolovanju •• da je liječenje završilo navedenog dana.

Prvo temeljno pravno pitanje koje se pojavljuje u reviziji odnosi se na pitanje zastare potraživanja naknade nematerijalne štete. Objektivni rok zastare potraživanja naknade štete počinje teći od nastanka štete.

To vrijeme ne mora se poklapati s vremenom štetnog događaja. Stoga objektivni rok zastare potraživanja naknade štete počinje teći od trenutka kad su nastale štetne posljedice (šteta), a ne od štetnog događaja. Te su štetne posljedice kod tužitelja nastale određenog dana kad je završeno liječenje i stabilizirano zdravstveno stanje tužitelja narušeno štetnim događajem, a to znači da do dana podizanja tužbe nije protekao objektivni rok zastarijevanja od pet godina. Budući da u konkretnom slučaju nije nastupila zastara predmetnog potraživanja, nije prestalo pravo tužitelja zahtijevati isplatu naknade nematerijalne štete.

Vrhovni sud republike Hrvatske, Rev. 318/09-2, od 17. lipnja 2009.

Odgovornost za štetu Kad u pravomoćno okončanoj odštetnoj parnici prejudicijelno odluči o odgovornosti tuženika, sud tom odlukom nije vezan u novoj parnici u kojoj oštećenik iz istog štetnog događaja od istog tuženika zahtijeva naknadu daljnje štete.

U ovoj parnici tužiteljica ostvaruje naknadu štete koju je pretrpjela kao posljedicu ozljeđivanja u štetnom događaju koji se dogodio navedenog dana kad je u nju tuženik ispalio hitac iz pištolja.

Pobijanom presudom odlučeno je o zahtjevu za naknadu troškova tuđe pomoći i njege i za plaćanje mjesečne rente, a ranijom presudom pravomoćno je odlučeno o naknadi nematerijalne štete. U reviziji se ponavlja u dosadašnjem tijeku postupka isticani prigovor podijeljene odgovornosti za štetu, te se prigovorom opisno ukazuje na postojanje bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. i toč. 11 st. 2. Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP).

U odnosu na prigovor, u obrazloženju nižestupanjskih presuda samo se navodi da je u ovom predmetu tijekom postupka pravomoćnim presudama utvrđena isključiva odgovornost tuženika za štetu. U ovom predmetu prije donesenom pravomoćnom

presudom o odgovornosti za štetu odlučeno je kao u prethodnom pitanju, pa tom odlukom sud nije vezan jer ocjena suda o prejudicijelnom pitanju iznesena u obrazloženju presude ne postaje pravomoćna.

Stoga sudovi neosnovano ističu da je odgovornost tuženika utvrđena pravomoćnom presudom, pa budući da su zbog toga propustili ocijeniti prigovor podijeljene odgovornosti, presude se ne mogu ispitati.

Stoga je počinjena istaknuta bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2 toč.11 ZPP-a.

Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev 184/08-2, od 11. veljače 2009.

Osobna invalidnina i opskrbnina Osobna invalidnina uračunava se u naknadu za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti.

Nižestupanjski sudovi pravilno su primijenili odredbu čl. 200 st. 1. Zakona o obveznim odnosima, koja se u ovom predmetu primjenjuje na temelju odredbe čl. 1163 Zakona o obveznim odnosima (NN br.

35/05) prilikom utvrđivanja visine naknade nematerijalne štete za duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti, te su tužitelju za taj oblik štete utvrdili naknadu, pri čemu su imali u vidu ozljede koje je tužitelj zadobio, stupanj smanjenja životne aktivnosti, dob tužitelja (rođen 1966.) te njegovo zanimanje (trgovac). Pri utvrđivanju novčane naknade za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti, uzima se u obzir osobna invalidnina. Naime, Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata uređuje se posebna zaštita ratnih vojnih invalida, mirnodopskih vojnih invalida, civilnih invalida rata i nekih drugih kategorija osoba s oštećenjem organizma, gubitka člana obitelji i po osnovi materijalnih potreba korisnika. Mirnodopski vojni invalid, uz uvjete propisane tim Zakonom, ima, među ostalim, pravo na osobnu invalidninu koja se utvrđuje u mjesečnoj svoti prema grupi oštećenja njegova organizma.

Po svojoj svrsi i pravnoj naravi osobna invalidnina svojevrsna je naknada za oštećenje organizma koja ima za posljedicu smanjenje životne aktivnosti i upravo stoga što se tom invalidninom otklanjaju iste štetne posljedice kao i novčanom naknadom za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti, osobna invalidnina se uračunava u novčanu naknadu za ovaj oblik štete. Zbog toga je drugostupanjski sud, protivno tvrdnji revidenta, pravilno primijenio materijalno pravo kad je tužitelju za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti utvrdio naknadu i od tog iznosa odbio iznos koji je tužitelj primio na temelju osobne invalidnine i opskrbnine uz kapitaliziranu invalidninu od navedenog dana do predvidivo kraja života.

Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev 192/08-2, od 22. siječnja 2009.

SVIJET OSIGURANJA veljača 2012.

59

PITALI STE – ODGOVARAMO Kako se riješiti neugodna mirisa Čitateljica V. N. ima problema s mirisom kemikalije iz poslovnog prostora koji se nalazi tik uz njezinu kuću. Zanima je kakav je sudski postupak radi utvrđenja jačine mirisa s obzirom na troškove i ima li pravo uopće prigovarati s obzirom na to da navedeni obrt ima određene dozvole za svoj rad.

Postojanje neugodna mirisa, koji mora biti prekomjerno neugodan da bi se dobila sudska zaštita, može se utvrđivati u sudskom postupku. Pritom će sud uzeti u obzir sadržaj tužbe, sadržaj odgovora na tužbu tuženika i svakako će izaći na lice mjesta.

Nije nužno provoditi bilo kakvo vještačenje, koje iziskuje trošak, jer za utvrđenje postoji li neugodan miris nije potrebno stručno znanje koje sud ne posjeduje, kao što je to slučaj s nekim drugim oblicima ugrožavanja ili smetanja uobičajena načina življenja.

Dakle, potrebno je utvrditi postoji li neugodan miris, ali i to je li taj miris prekomjeran, odnosno preko uobičajene mjere. To se ocjenjuje s obzirom na prilike u mjestu u kojem se nalazi nekretnina čije je korištenje otežano. Za tu ocjenu služi objektivno mjerilo, što znači da se mora raditi o prekomjerno neugodnom mirisu koji s objektivna gledišta prelazi razumnu i normalnu granicu. Pritom sud nije vezan uz činjenicu da postoji dozvola za rad ili neka druga dozvola koja bi opravdavala navedeni miris ako taj miris ugrožava i remeti svakodnevni život čitateljice.

Darja Ferk, dipl. iur.

Rehabilitacija nakon donošenja odluke o kazni Našeg čitatelja zanimaju koliki su rokovi za nastupanje razdoblja rehabilitacije nakon što mu je izrečena kaznena mjera. Zanima ga i ima li pravo nijekati osuđivanost i boravak u zatvoru.

Pravo na rehabilitaciju, sukladno Prekršajnom zakonu, regulirano je tako da se protekom roka od tri godine od pravomoćnosti odluke o prekršaju počinitelj prekršaja smatra neosuđivanim po toj odluci i svaka uporaba tih podatka o njemu kao počinitelju zabranjena je i nema pravni učinak. Rehabilitacija nastupa po sili zakona, što znači da nije potrebno donošenje nekakve nove odluke. Ranija odluka o počinjenju prekršaja najčešće se veže uz ponavljanje prekršajnog djela, odnosno počinjenje istoga ili drugog prekršaja, te se uzima kao otegotna okolnost pri izricanju nove kazne.

Ako je od pravomoćnosti ranije odluke o prekršaju prošlo više od tri godine, sukladno čl. 77. st. 2. Prekršajnog zakona, ranija se odluka ne može uzeti okrivljeniku kao

60 | SVIJET OSIGURANJA listopad veljača 2012.

2011

Na vaša pitanja odgovaraju

otegotna okolnost.

Kazneni zakon također sadrži odredbe o rehabilitaciji, s obzirom na to da je propisano kako osuđene osobe imaju sva prava građanina utvrđena Ustavom, zakonom i drugim propisima, te mogu stjecati sva prava, osim onih koja su im ograničena sigurnosnom mjerom ili nastupanjem pravne posljedice osude, nakon izdržane, oproštene ili zastarjele kazne zatvora, dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetničkog zatvora. Također se odnosi na osobe koje se nalaze na uvjetnom otpustu. Rokovi koji su propisani za nastup rehabilitacije različiti su s obzirom na visinu izrečene kazne, odnosno kazne dugotrajnog ili maloljetničkog zatvora, te se kreću u rasponu od tri do 15 godina od izdržane, zastarjele i oproštene kazne, te isteka roka provjeravanja kod uvjetne osude i od pravomoćnosti odluke o sudskoj opomeni ili oslobođenju od kazne. Počinitelj kaznenog djela protekom roka za rehabilitaciju smatra se neosuđivanim i svaka uporaba podataka o građaninu kao počinitelju kaznenog djela je zabranjena, a u slučaju uporabe nema pravni učinak. Rehabilitirani građanin ima pravo nijekati prijašnju osuđivanost, i zbog toga ne može biti pozvan na odgovornost, niti zbog toga može snositi kakve pravne posljedice. Jedini uvjet koji mora biti zadovoljen za nastup rehabilitacije jest da počinitelj nije ponovno osuđen zbog počinjenja novoga kaznenog djela.

Blaženka Musulin, dipl. iur

Odgovornost za objavljenu informaciju Čitatelj K. L. zamolio nas je da objavimo iscrpne informacije o tome u čemu se sastoji odgovornost i eventualna naknada štete za informaciju objavljenu u tisku.

Odgovor na pitanje našeg čitatelja pronalazi se u Zakonu o medijima (NN br.

59/04 i 84/11 dalje: Zakon). Nakladnik koji informacijom objavljenom u mediju, a tu spada i tisak, prouzroči drugome štetu, dužan ju je naknaditi, izuzev u Zakonom propisanim slučajevima. Šteta je umanjenje nečije imovine ili sprječavanje njezina povećanja (materijalna šteta), te nanošenje drugom fizičkog ili psihičkog bola ili straha (nematerijalna šteta). Na utvrđivanje odgovornosti za naknadu štete primjenjuju se propisi o obveznim odnosima, osim ako Zakonom nije drukčije određeno.

Postoje taksativno navedeni slučajevi u kojima nakladnik ne odgovara za štetu.

Tako, primjerice, ako je informacija kojom je šteta učinjena vjerno izvješće s rasprave na sjednici tijela zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti, ili na javnom skupu, a njezin smisao nije promijenjen uredničkom

Darja Ferk dipl. iur.

Blaženka Musulin dipl. iur.

obradom; objavljena unutar autoriziranog intervjua; utemeljena na točnim činjenicama ili na činjenicama za koje je autor imao osnovani razlog povjerovati da su točne i poduzeo je sve potrebne mjere za provjeru njihove točnosti, a postojalo je opravdano zanimanje javnosti za objavu te informacije i ako je postupao u dobroj vjeri i u još nekim slučajevima navedenim u Zakonu.

Za sve navedene slučajeve vrijedi da se ne smiju odnositi na osobne podatke čija je tajnost propisana zakonom, na informacije o maloljetnim osobama te informacije prikupljene na nezakonit način. Izričito je navedeno u Zakonu da postojanje pretpostavki odgovornosti za štetu dokazuje tužitelj, a postojanje pretpostavki za oslobođenje od odgovornosti za štetu u naprijed navedenim i ostalim takvim slučajevima, dokazuje tuženik. Nematerijalna šteta u pravilu se naknađuje objavljivanjem ispravka informacije i isprikom nakladnika, te isplatom naknade sukladno općim propisima obveznog prava.

Pravo na tužbu za naknadu nematerijalne štete, sukladno općim propisima obveznog prava, ima osoba koja je prethodno zatražila od nakladnika objavljivanje ispravka sporne informacije, odnosno isprike nakladnika kad ispravak nije moguć. Postoji i rok za podnošenje tužbe i on iznosi tri mjeseca od dana saznanja za objavu informacije kojom je šteta prouzročena. Dakle, može se uočiti da objava ispravka ili isprike predstavlja jedan od vidova naknade pretrpljene štete objavljenom informacijom. Naknada štete isplatom u novcu, sukladno općim propisima obveznog prava, dolazi u obzir ako objava ispravka ili isprike ne bi predstavljala dovoljnu naknadu, odnosno ne bi bila odgovarajuća pretrpljenoj šteti.

Iz toga očito proizlazi smisao propisivanja traženja ispravka ili isprike kao procesne pretpostavke za podnošenje tužbe za naknadu štete, a to je da se najprije pokuša objavom ispravka ili isprike otkloniti pretrpljena šteta - dakle da to predstavlja odgovarajuću naknadu pretrpljenoj nematerijalnoj šteti - radi izbjegavanja daljnjeg nepotrebnog angažiranja pravosudnih institucija.

Darja Ferk, dipl. iur.

SUDSKA PRAKSA

INOZEMNA

Osigurateljno pravo Kasko osiguranje motornih vozila Utvrđivanje stupnja krivnje relevantno je i kod naknade štete iz osnove troška spašavanja VVG §§ 90, 83 st. 1, reč. 1 1. 1. Ne postoji više intencija zakonodavca da se kod naknade štete iz osnove troškova spašavanja primjenjuje načelo "sve ili ništa", pa je tako u odredbi § 83 st.

1 reč. 1 VVG kod utvrđivanja obveze naknade štete propisana obveza utvrđivanja i stupnja pažnje, odnosno prosudbe samog osiguranika.

2. 2. Ako u tekstu Općih uvjeta osiguranja motornih vozila nije izričito navedeno nešto drugo, tada odricanje od prigovora prouzročenja osiguranog slučaja grubom nepažnjom, propisanog u Općim uvjetima osiguranja, motornih vozila vrijedi i u slučaju da je osiguranik zbog grube nepažnje pogrešno prosudio situaciju pri spašavanju (prometna nezgoda koju je izazvala divljač).

OLG Koblenz od 14. 1. 2011. (10 U 239/10)

Gruba nepažnja Kod utvrđivanja opsega štete iz osnove troškova spašavanja mora se voditi računa i o doprinosu osiguranika zbog pogrešne prosudbe koja se može kvalificirati kao gruba nepažnja AKB § 12; VVG §§ 82, 83, 90 1. Ako osiguratelj ugovorom o djelomičnom kasko osiguranju motornih vozila uključuje i pokriće kod šteta nastalih u sudaru sa životinjama, a da se pritom ne može jasno utvrditi koje je veličine bila životinja koju je osiguranik izbjegao na autocesti i zbog toga imao prometnu nezgodu, tada u obzir dolazi skraćivanje naknade troškova spašavanja za 50 posto, i to zbog pogrešne prosudbe osiguranika, odnosno njegove grube nepažnje.

OLG Saarbrücken od 26. 1. 2011. (5 U 356,1057)

Zlonamjerna povreda obveze Prešućivanje ranije štete vještaku kojeg je angažirano osiguratelj zlonamjerna je povreda obveze.

VVG § 28 1. Osiguranik čije je vozilo imalo prije štetu mora podastrijeti i dokazati da je cjelokupna šteta čiju naknadu zahtijeva od osiguratelja nastala isključivo u novom osiguranom slučaju.

2. Ako osiguranik izjavi kako je smatrao da vještak kojeg je angažirao osiguratelj ne mora biti obaviješten o ranijoj šteti, jer je ranija šteta za njega već bila "riješena", navedeno se smatra povredom obveze u zloj namjeri.

3. U slučaju postupanja osiguranika u zloj namjeri, nije potrebno njegovo prethodno upoznavanje s pravnim posljedicama povrede obveze sukladno odredbi §

Piše:

28 st. 4 VVG. LG Saarbrücken od 6. 9. 2011. (14 S 2/11)

Smanjenje naknade štete Pravo na smanjenje naknade štete samo u slučaju odgovarajuće izjave osiguratelja.

VVG § 81 st. 2; VVG § 61 1. Ako je osiguratelj općim uvjetima kasko osiguranja odredio da u slučaju prouzročenja osiguranog slučaja grubom nepažnjom ima pravo smanjiti naknadu u odgovarajućem odnosu, ovisno o težini krivnje, tada je osiguratelj dužan obznaniti smanjenje. Ono se ne pretpostavlja ex officio.

2. Kod smanjenja se uzima u obzir cjelokupni iznos naknade. Nije dopušteno poći, primjerice, od "srednje vrijednosti"od 50 posto.

3. Opravdano je i samo sudsko preispitivanje je li osiguratelj, odmjeravajući sve relevantne činjenice za i protiv osiguranika, neprimjereno iskoristio svoje pravo na skraćivanje naknade.

4. Ako je osiguratelj u potpunom ili djelomičnom kasko osiguranju u pravilu odustao od prigovora grube nepažnje, uz ostavljanje iznimke za slučaj prouzročenja osiguranog slučaja "zbog konzumiranja alkohola", tada je za nastupanje osiguranog slučaja dovoljno da je konzumiranje alkohola pridonijelo nastanku štete.

5. Za odmjeravanje koje je temelj smanjenje naknade nakon otpadanja prigovora grube nepažnje stvara se puno veći prostor za manevriranje. Stoga se moraju ocijeniti sve okolnosti koje idu, kako u prilog tako i na teret osiguranika, a koji služe za utvrđivanje konkretne težine njegove ukupne krivnje u prouzročenju nezgode. To može dovesti i do većeg smanjenja naknade štete od onoga koje bi se primijenilo u slučaju da je riječ samo o alkoholiziranosti.

OLG Düsseldorf od 23. 12. 2010. (I-4 U 101/10)

Osiguranje troškova liječenja Nema povrede prethodno sklopljenog ugovora o zdravstvenom osiguranju kod liječenja zuba zbog tegoba nastalih na istom mjestu nakon mnogo godina.

MBKK 94 § 2 st. 1 reč. 2 1. Ako osiguranik nakon sastavljanja plana liječenja i troškovnika promijeni zdravstvenog osiguratelja, bez da je proveo predloženo liječenje, tada postupak liječenja koji je uslijedio zbog nanovo nastalih bolova nekoliko godina poslije predstavlja novi osigurani slučaj, koji zbog nepostupanja prema preporuci iz ranijeg ugovora nije isključen iz osigurateljne zaštite.

2. Smatra se da osiguranik ne postupa s namjerom ili grubom nepažnjom, ako na pitanje osiguratelja o već provedenim,

Mladenka Grgić dipl. iur.

predlaganim ili namjeravanim postupcima liječenja nije naveo ranije predloženi postupak liječenja, ako je smatrao da je tada predloženi tretman odbio iz opravdanih razloga (ovdje: izbjegavanje oštećenja zdravih zuba).

OLG Stuttgart od 7. 7. 2011. (7 U 27/11)

Osiguranje od nezgode Smanjenje iznosa naknade nakon smrti uslijed strujnog udara moguće je samo kod utvrđenoga kvantitativnog udjela adekvatnosti uzroka zbog postojećeg oštećenja srca.

AUB 88 §§ 1, 7, 8; ZPO § 286 Čak i ako se može poći od toga da strujni udar bez postojanja oštećenja srca ne bi doveo do smrti, smanjenje naknade zbog oštećenja srca prema odredbi § 8 AUB 88 pretpostavlja postojanje mogućnosti utvrđivanja adekvatna uzroka, odnosno kvantitativnog udjela uzroka smrti. Ako takvo utvrđenje nije moguće, postoji pravo na potpunu naknadu štete uslijed smrti.

OLG Koblenz od 18. 6. 2010. (10 U 1014/09)

Pravo odgovornosti Odgovornost liječnika Pogrešno tretiranje izvanmaternične trudnoće u jajovodu.

BGB §§ 253, 280, 611, 823 1. Grubom liječničkom pogreškom ocijenit će se postupanje liječnika u situaciji kad je, unatoč postojanju jasnih naznaka da je riječ o izvanmaterničnoj trudnoći, obavljen samo medicinski postupak struganja maternice, a da nije obavljena dijagnostička pretraga abdomena ultrazvukom, niti redovita ßHCG kontrola.

2. Ne može se prebaciti teret dokazivanja u pogledu uzročne veze između postavljanja pogrešne dijagnoze grubom nepažnjom i medicinskog tretiranja izvanmaternične trudnoće kod oštećenja mokraćovoda uslijed odgađanja operativnog zahvata, odnosno saniranja, ako nije izgledno da je odgađanje imalo utjecaja na operacijske postupke.

OLG Köln od 20. 7. 2011. (5 U 206/07) SVIJET OSIGURANJA prosinac 2011 |

61

LIFESTYLE

TEHNOLOGIJA BUDUĆNOSTI

Iz SF filmova ravno u

Tanki laptopi ultrabook dominirali su nedavnim sajmom elektronike u Las Vegasu na kojem je svoje proizvode predstavilo tisuće tvrtki iz cijelog svijeta. Appleovi iPad 3 i iPhone 5 najočekivaniji su ovogodišnji gadgeti - dok se iPad 3 očekuje na tržištu u ožujku, iPhone 5 ćemo najvjerojatnije morati pričekati do jeseni Piše: Nataša Gajski Kovačić

N

a jednom od najvećih svjetskih sajmova elektronike u Las Vegasu na tisuće tvrtki iz cijelog svijeta predstavilo je čak 20.000 novih proizvoda, a najveću pozornost privukli su ultratanki laptopi ultrabook, takozvani pametni televizori visoke rezolucije, te novi pametni telefoni Windows.

Samsung je predstavio ultrabook Series 9, koji je ocijenjen kao jedan od najboljih proizvoda u Las Vegasu. Samsungovo novo prijenosno računalo opremljeno je baterijom koja traje deset sati. Uređaj je ultratanak, a najtanji model ima samo 12,9 milimetara. U ultrabook je ugrađen Intelov procesor.

Trend je slijedio i Intel, koji je zapravo pokrenuo trend ultrabooka. Predstavio je konceptualni ultrabook nazvan Nikiski, s prozirnim ekranom osjetljivim na dodir, tako da se može koristiti i kad je sklopljen. Nikiski pokreću Windowsi 8, koji su napravljeni za tablete, odnosno računala s ekranom osjetljivim na dodir. Ultrabookovi su potpuno promijenili lice prijenosnih računala – tanji su i laganiji, puno su bolje dizajnirani te koriste superbrze procesore i gotovo svi imaju ugrađene pouzdane hard diskove. Od ostalih predstavljenih proizvoda svakako treba izdvojiti najtanji televizor na svijetu koji je proizveo LG, a zaslon mu je debeo četiri milimetra i dijagonale 140 centimetara.

Predstavljena je i nova generacija kredit-

62 | SVIJET OSIGURANJA veljača 2012

nih kartica pod imenom Dynamics, koje napajaju majušne baterije, što omogućava promjenu sigurnosnog koda kartice svaki put kad je uključena, pa se reklamiraju kao potpuno sigurne.

Osim gadgeta, punu pažnju privukao je Mercedes budućnosti sa svojim informacijskim sustavom kojim automobil postaje pokretni komunikacijski centar, omogućavajući vozaču i putnicima pristup svim modernim medijima i uslugama u bilo koje vrijeme, jer cijelo vjetrobransko staklo postaje displej prikazujući digitalne informacije o okolini, točkama vozačeva interesa, prijateljima, pješacima te drugim vozilima.

Pametni telefoni zavladali svijetom Otkako su se gadgeti i vrhunski pametni telefoni uvukli u naše živote, tehnološke tvrtke stalno nastoje stvoriti i predstaviti nove koncepte i dodatke smartphoneovima i gadgetima. U 2012. brojni gadgeti pojavit će se na tržištu, a evo i liste najočekivanijih gadgeta i koncepta u ovoj godini, koji ne samo da će prezentirati nove tehnološke inovacije nego će umnogome olakšati život svojim korisnicima.

Prvi su na popisu iPad 3 i iPhone 5. Nove generacije tih Appleovih uređaja smartphonea i tableta bit će na tržištu iduće godine. Novi iPhone 5 moći će se nabaviti s A5 procesorom, koji je Apple dosad ugrađivao u iPad 2. Uz znatno brži procesor doći će

i bolja kamera – umjesto dosadašnjih pet, korisnici će fotografirati kamerom rezolucije osam megapixela. Novi iPhone, kako se i predviđalo, bit će u obliku suze, imat će 4-inčni ekran i bit će 8 milimetara duži od aktualnog modela.

Novi Appleov tablet iPad 3 trebao bi imati ekran bolje rezolucije, za trećinu bolji od iPada 2, te manji ulazni konektor. Apple namjerava predstaviti iPad 3 tijekom ožujka 2012. Ono što je najvažnije kod novih Appleovih uređaja je podržavanje nove 4G LTE bežične veze. Kako je najavio izvršni direktor Applea Tim Cook, i iPad3 i iPhone će podržavati tu tehnologiju, a jedan od prvih operatera koji će ga u praksi moći isprobati na svojim LTE mrežama, koje su već u funkciji, je japanski telekom div NTT DoCoMo.

Zasad kupnja samo preko predbilježbe Nedavno je Asus predstavio novi Transformer Prime tablet, sa 10,1-inčnim ekranom, debljine samo 8,3 milimetara. Korisniku su na raspolaganju WiFi i Bluetooth 3.0, microSD utor te 3G. Dolazi i s dodatnom

naše domove

tablet računalo dvostruko jeftinije od Appleova osnovnog modela iPada, odnosno stoji 199 dolara, i tako počeo ozbiljno konkurirati Appleu

iPhone 5 Moći će se nabaviti

Mercedes Osim gadgeta, punu

s A5 procesorom, koji je Apple dosad ugrađivao u iPad 2. Uz znatno brži procesor doći će i bolja kamera – rezolucije osam megapixela

pažnju u Las Vegasu privukao je Mercedes budućnosti sa svojim informacijskim sustavom kojim automobil postaje pokretni komunikacijski centar

Skeniranje tijela uz pomoć gadgeta

O

no što nas je zaintrigiralo na sajmu u Las Vegasu jest da je organizacija Qualcomm Tricorder X Prize izazvala istraživače da naprave repliku prijenosnoga medicinskog detektora trikordera iz "Zvjezdanih staza", a onaj tko uspije dobit će nagradu od čak deset milijuna dolara. Liječnici iz "Star Treka" njime su u 23. stoljeću mogli dijagnosticirati bolest pukim skeniranjem tijela. Iako današnji CT-i i magnetske rezonance mogu otkriti tragove bolesti, njihova je veličina svakako neusporediva sa satom ili mobitelom, a upravo je glavni izazov napraviti dovoljno mali dijagnostički uređaj koji bi osoba mogla nositi na sebi.

I "Star Trek", kao i mnoge druge SF serije, filmovi i priče, pokazali su tehnologiju koja se pokušava razviti, ili je razvijena kasnije u realnom životu. Primjerice, različite touchscreen tehnologije najprije smo imali priliku vidjeti u SF žanru, a danas ih imamo posvuda. Ili podmornica iz SF filma "Fantastično putovanje", koja putuje ljudskim tijelom, a koja je poslužila kao podloga timu znanstvenika iz Bostona koji su konstruirali minijaturnu podmornicu, naravno bez ljudske posade, ali opremljenu kamerom, koja u srčano-žilnom sustavu otkriva opasne ugruške

Kindle Fire Amazon je lansirao

i naslage. U filmu "2001: Odiseja u svemiru" iz 1968. imamo visoko razvijenu svemirsku tehnologiju, a stvarne 2001. od tehnologije predviđene filmom imali smo samo space shuttleove.

SF priče i filmovi najavili su i pojavu interneta. Primjerice Wiliam Gison, američko-kanadski pisac, nazvan crnim prorokom kiberpunk žanra u znanstvenoj fantastici, predvidio je globalne računalne mreže za prijenos podataka, kao i njihov društveni utjecaj.

tipkovnicom, pa tako dobiva izgled notebooka.

Asus Transformer Prime sadrži Tegra 3 četverojezgreni procesor, a već sada se može naručiti putem predbilježbi, po cijeni od 500 ili 600 dolara, ovisno o tome je li riječ o modelu sa 32 ili 64 GB interne memorije. U Hrvatskoj će vjerojatno biti dostupan tijekom ove godine. Ono što će posebno oduševiti korisnike je izuzetno dugo trajanje Adus Prime baterije, koja omogućava do 12 sati neprekidna rada.

Dok je još prije nekoliko godina to bilo nepojmljivo, danas je savitljiv ekran realnost. Dolazi iz Samsunga, a riječ je o Samsung Flexible Amoled Displayu, ekranu debljine samo dva milimetra kojeg je moguće savijati i mijenjati mu oblike. Samsungov savitljivi Amoled napravljen je na plastici i može podnijeti temperature od 300 do 400 stupnjeva. Samsung će koristiti nove savitljive ekrane u mobilnim telefonima, tabletima te za naočale i dvoglede.

Ekrani su bazirani na slojevima grafena, sastavljenog od atoma ugljika koji štiti ekran, a može preživjeti i udarce čekićem.

Na tržištu bi se trebao pojaviti s prvim mjesecima ove godine.

Nokia je predstavila novi koncept mobilnih telefona. Cijeli mobilni uređaj je ekran, a pod tim se podrazumijeva i prednji dio, i pozadina, i rubovi. Kod Nokia Gema sve SVIJET OSIGURANJA veljača 2012 |

63

BUSINESS STYLE

LIFESTYLE Nokia Gem Sve stijenke osjetljive su na dodir,

a cijeli uređaj prilagođava se svim potrebama korisnika - Nokia Gem mijenja prikaz ovisno o funkcijama koje se koriste u određeno vrijeme

iPad 3 Apple namjerava predstaviti iPad 3 tijekom ožujka.

Novi uređaj podržava nove 4G LTE bežične veze

Ultrabook Nikiski Intel je predstavio je

konceptualni ultrabook Nikiski, s prozirnim ekranom osjetljivim na dodir, tako da se može koristiti i kad je sklopljen

stijenke osjetljive su na dodir, a cijeli uređaj prilagođava se svim potrebama korisnika. Nokia Gem mijenja prikaz ovisno o funkcijama koje se koriste u određeno vrijeme. Ako se koristi navigacijska aplikacija, na jednoj strani telefona bit će prikaz pregleda karte, a na drugoj detaljan prikaz trenutačne lokacije. Uz to, s bočne strane uređaja mogu se pojaviti različite kontrole vezane uz pojedine aplikacije.

Dynamics Kreditnu karticu Dynamics napajaju majušne baterije, što omogućava promjenu sigurnosnog koda svaki put kad je kartica uključena

Analizator kože - inovacija na hrvatskom tržištu

Spektakularna promocija na Milbanku Inače, Nokia je potkraj studenoga predstavila najnoviji proizvod smartphone Lumia 800 nastao u suradnji s Microsoftom. Nokia i Microsoft u Londonu su održali spektakularnu projekciju novog uređaja na neboderu Milbank.

Internetska trgovina Amazon.com nakon e-readera i tableta lansirat će i smartphone. Štoviše, Amazonov pametni telefon mogao bi se pojaviti na tržištu potkraj iduće godine. Uređaj će se temeljiti na procesorima Texas Instrumentsa i Qualcommovim čipovima, a pojedinačni trošak njegove proizvodnje kretao bi se od 150 do 170 dolara.

Amazon je nedavno lansirao i tablet računalo Kindle Fire, koje je dvostruko jeftinije od Appleova osnovnog modela iPada, odnosno stoji 199 dolara, čime je počeo ozbiljno konkurirati Appleu.

Osim revolucije u gadgetima, sličnu revoluciju možemo očekivati i u TV uređajima, točnije u trodimenzionalnoj slici. Toshiba najavljuje 12- i 20-inčne modele televizora koji će moći prikazati trodimenzionalnu sliku bez 3D naočala. Dok su se na japanskom tržištu ti modeli očekuju već ove godine, u

64 | SVIJET OSIGURANJA studeni 2011

I

ako je koža naš najveći organ, često se prema njoj ne ponašamo dovoljno odgovorno. Pogrešan odabir preparata i tretmana njege može izazvati alergijske reakcije, različite osipe, ljuskanje ili iritaciju.

Kako bi se pogreške izbjegle, poželjno bi bilo napraviti analizu kože i upoznati se s njezinim stvarnim stanjem.

Odsad je to u samo 20 minuta moguće učiniti uz pomoć profesionalne analize kože koju pružaju novi uređaji za analizu Kris Derma. Kamera koja povećava od 50 do 200 puta i osvjetljenje omogućuju ne samo pregledavanje stanja kože, širenje bora, prisutnost kapilara ili pregledavanje sebuma, nego i praćenje razvoja anomalija na koži, promjene na madežima itd.

Može se pratiti i vlažnost kože kroz godišnja doba, uz grafički prikaz promjena nakon primjene preporučenih preparata i tretmana. Podaci ostaju pohranjeni, nakon čega se podaci sljedeće analize mogu usporediti i vidjeti napredak te sve promjene do kojih je došlo između dva mjerenja.

SAD-u će se 40-inčni modeli moći nabaviti ove godine. Sićušne leće ugrađene su u sam TV zaslon, a iza njih se krije posebno pripremljen LCD panel. Broj točaka na njemu je čak 8,29 milijuna, što je četiri puta više od današnjih Full HD televizora.

Tehnologija ide uvelike naprijed i u automobilskoj industriji, pa je tako Toyota predstavila dizajn zbog kojeg bi klasične automobilske karoserije mogle postati stvar prošlosti. Fun-Vii ili Vehicle Interactive Internet koncept je automobila čija je karoserija načinjena od interaktivnih ploča osjetljivih na dodir, što vlasniku omogućuje potpunu promjenu vanjskog izgleda automobila. Na interaktivnim je pločama moguće i surfati internetom.

Čitač automobilskih pokreta Za kraj, recimo da se i osiguravajuća društva planiraju dodatno tehnološki unaprijediti. Cilj je uvesti smartbox tehnologiju, tako da pouzdani, trijezni i uzorni vozači budu nagrađeni jeftinijom premijom autoosiguranja.

Smartbox, nalik crnoj kutiji koja se nalazi u zrakoplovima, bilježi pojedinosti o tome kako se automobil vozi, kojim rutama i daljinama. Uređaj je povezan s ugrađenom automobilskom elektronikom u automobilu i skuplja ključne informacije, kao što su vrijeme, brzina, kočenje, skretanje, ubrzanje i položaj ciljanog vozila.

Smartbox podaci bežičnim prijenosom u realnom vremenu šalju se u centralu osiguravajućeg društva i pružaju uvid kada, gdje i kako se vozi osigurano vozilo.

      

Životno osiguranje Osiguranje nezgode Putničko zdravstveno osiguranje Obavezno osiguranje motornih vozila Kasko osiguranje motornih vozila Osiguranje imovine Osiguranje transporta

i još preko 150 vrsta osiguranja...

U VREMENU OPĆE NESIGURNOSTI SARAJEVO OSIGURANJE NUDI POUZDAN OSLONAC!