Prevoditelj 93 2014

Prevoditelj Godište XXXVII.

ISSN 0352-2806

GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

Prosinac 2014.

Broj

93

Sadržaj:

Uvodna riječ predsjednika.......................................................................................................................................... 2 Predstavljanje strukovnih udruga prevoditelja........................................................................................................... 3 Kako do kvalitetnog prijevoda teksta......................................................................................................................... 5 XX. svjetski kongres FIT-a......................................................................................................................................... 7 Online rječnik EH.Txt................................................................................................................................................. 9 Grlom u jagode.......................................................................................................................................................... 12 Prevođenje i balet ..................................................................................................................................................... 13 Hrvatsko-njemački religijski rječnik........................................................................................................................ 15 Kako biti samostalni prevoditelj na tržištu............................................................................................................... 16 In memoriam........................................................................................................................................................... 19

93. BROJ - PROSINAC 2014.

ČLAN MEĐUNARODNE FEDERACIJE PREVODITELJA

Marijan Tokić

Uvodna riječ Drage kolegice i kolege, iza nas je još jedna godina u kojoj se zbog opće krize širila depresija i u prevoditeljskoj zajednici i djelatnosti.

No, mi joj se ne prepuštamo. Nakon kiše kad-tad grane sunce.

Prije početka ljeta imali smo priliku zaviriti u budućnost prevoditeljske struke sudjelovanjem na zajedničkom predstavljanju prevoditeljskih udruga pred studentima prevoditeljstva na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tu je priredbu pokrenula njemačka katedra, ali je ona bila otvorena za studente svih jezika. Bilo je jako ugodno i optimistično vidjeti studente buduće prevoditelje, odgovarati na njihova pitanja, slušati njihova razmišljanja. Ništa manje ugodno bilo je i upoznavanje s kolegama iz drugih prevoditeljskih udruga: pokazalo se da se svi prevoditelji međusobno odlično razumiju i umnogome slažu. Podizanje prevoditeljstva kao struke na akademsku razinu od velike je važnosti za život i rad budućih prevoditelja. Zato na ovome mjestu izražavam zahvalnost ponajprije našemu dugogodišnjem članu, pokojnom profesoru Vladimiru Iviru, kao i sadašnjemu profesoru Mirku Gojmercu, s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te svima koji su pridonijeli konačnom pokretanju studija prevoditeljstva u Hrvatskoj.

Uz pozitivne vibracije iz akademske zajednice, novi vjetrovi počeli su piriti i na strukovno-organizacijskom planu. Nakon nedavnog ustrojavanja i početka rada nove Zajednice za prevoditeljstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, kojoj smo pristupili u dobroj vjeri, već su rodili prvi plodovi. Osim uspostavljanja veza s europskim okruženjem kojega smo postali sastavni dio te prijevoda stručnog nazivlja i organizacije niza seminara, u tom kratkom vremenu sastavljen je i mali priručnik ili vodič za poslovnu zajednicu pod nazivom „Kako do kvalitetnog prijevoda teksta?“ Ne smije se podcijeniti taj kratak i jednostavan prilog, čija su jednostavna objašnjenja osnovnih pojmova u odnosu između naručitelja i prevoditelja namijenjena poslovnim naručiteljima prevoditeljskih usluga, jer Hrvatska gospodarska komora

2

ima velik doseg i dopire tamo gdje ne može nitko od nas pojedinačno. Taj prvi korak u smjeru kultiviranja poslovnog okruženja usmjeren je na dobrobit svih sudionika u prevoditeljskom procesu. Ne zaboravimo: prijevodni je postupak kolaborativan, a ne kompetitivan pothvat njegovih sudionika. Hrvatska će kao relativno mala nacija u velikoj i raznolikoj zajednici uvijek imati, doduše, ograničeno, ali zato živahno i žilavo tržište prevoditeljskih usluga, uostalom slično je bilo kroz cijelu našu povijest. Sad nam se otvara put da u intenzivnoj razmjeni s Europom i svijetom učinkovito uredimo to tržište i stvorimo jednu lijepu i uspješnu priču. To je dug put, no prvi korak već je učinjen.

U toj promjeni položaja prevoditeljstva i njegovu usklađivanju s europskim i svjetskim kretanjima naše Društvo daje svoj doprinos svim pozitivnim naporima.

Pritom čuvamo vlastiti identitet i njegujemo svoj imidž.

Zato smo odlučili poboljšati svoje javno predstavljanje, odnosno osuvremeniti svoju stranicu na internetu. Htjeli smo postići jednostavan, otvoren i pristupačan, ali ipak donekle sofisticiran vizualni identitet koji se u svijesti onoga tko pristupa našim stranicama prenosi na cijelu djelatnost i svakog pojedinog člana našega Društva.

Osim vizualnog i psihološkog, cilj nam je također bio – s najmanjim troškom i ulaganjem – postići da u ciljanom i nasumičnom internetskom pretraživanju uvijek budemo na prvoj stranici pronađenih rezultata tražilica za prevoditeljske usluge, udruge, djelatnosti… Jesmo li i koliko smo u tome uspjeli možete prosuditi sami posjetom novoj mrežnoj stranici Društva.

Vaš

GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

Vinko Purgar

Predstavljanje strukovnih udruga prevoditelja Filozofski fakultet − Odjel za germanistiku darda poslovanja (zaštita od sniženja cijene rada), rad se priznaje kao ugovor o autorskome djelu te se nagrada za prijevod isplaćuje bez doprinosa. Preduvjet za redovito članstvo u iznosu od 150 kn godišnje je završen fakultet i pet godina rada u struci, dok za status mladog člana nije potreban završen fakultet i iskustvo jer rad mladog člana prati njegov mentor. Društvo trenutačno broji više od 40 posto članova starijih od 60 godina pa je skoro pomlađivanje članske strukture više nego dobrodošlo jer se brojka od 400 članova u 2007. godini biološkim procesima gotovo prepolovila na 235 članova u 2014. godini. (www. drustvoprevoditelja.htnet.hr)

U srijedu 4. lipnja 2014., na poziv Odsjeka za germanistiku, održano je predstavljanje strukovnih udruga prevoditelja. Udrugu Hrvatskog društva znanstvenih i tehničkih prevoditelja predstavio je Marijan Tokić, Društvo sudskih tumača i prevoditelja zastupala je Vesna Cigan, u ime Hrvatskog društva konferencijskih prevoditelja govorila je Ivana Rajh, a u ime Društva hrvatskih književnih prevodilaca Petra Mrduljaš Doležal, dok je prikaz Zajednice za prevoditeljstvo dala Lea Kovács.

U dobro posjećenoj dvorani mlade buduće kolegice i kolege prevoditelji imali su priliku upoznati se iz prve ruke s mogućnostima strukovnog usmjerenja koja im stoje na raspolaganju nakon svršetka studija te se već tijekom studija pobliže upoznati s realnim zahtjevima svoje buduće struke i tako u svijet prevoditeljstva ući pripremljeniji i informiraniji.

Kolega Tokić predstavio je HDZTP kao jedno od najstarijih strukovnih društava u Hrvatskoj i uopće u Europi. Društvo ima dugu tradiciju suradnje s industrijom, gospodarstvom te državnim i lokalnim tijelima, a član je i Međunarodne federacije prevoditelja FIT. Svojim članovima nudi pogodnosti kao što su mogućnost socijalnog osiguranja na temelju članstva, upis u registar slobodnih djelatnosti (nakon dvije godine članstva) i očuvanje stan-

Kolegica Vesna Cigan govorila je o Društvu sudskih tumača i prevoditelja koje je osnovano prije 25 godina.

Naziv „i prevoditelja“ odnosi se na kolegice i kolege koji nisu sudski tumači, a željeli bi biti članovi tog društva.

Društvo trenutačno broji 100 članova, a prevodi se na 17 jezika. Članovi mogu biti imenovani sudski tumači bez potrebe posebnog testiranja, dok prevoditelji polažu ispit pred tročlanim povjerenstvom. Društvo štiti interese sudskih tumača, organizira predavanja i seminare (računovodstvo, porezi) i vrlo je aktivno u promicanju struke.

Izradilo je on-line pojmovnik stručnih naziva (engleski, njemački), dok je pojmovnik akademskih naziva pristupačan samo članovima. U tijeku su pripreme za proširenje tih pojmovnika i na druge jezike (ruski, talijanski). Kolegica Cigan istaknula je kao prednost društva članstvo u europskoj udruzi sudskih tumača EULITA, umrežavanje i mogućnost sklapanja police osiguranja od profesionalne odgovornosti (koja vrijedi i za Europsku uniju), što za sada zbog zakonskih propisa pojedincima nije moguće ostvariti, te dodjelu matičnih brojeva za upis u registar slobodnih djelatnosti. Članarina iznosi 300 kn. (www. dstip.hr) Kolegica Ivana Rajh predstavila je Hrvatsko društvo konferencijskih prevoditelja koje je aktivno već 40 godina. Njihova osnovna djelatnost proizlazi iz samog naziva društva te se bave simultanim i konsekutivnim prevođenjem i chouchotageom (šaptanje). Društvo broji 30 članova. Članom se postaje ako se dokaže „staž“ u usme-

93. BROJ - PROSINAC 2014.

3

je izrada hrvatsko-engleskog pojmovnika strukovnog nazivlja iz prava i medicine.

nom prevođenju od 75 radnih dana i preporuka jamca.

U pretpristupnoj fazi rad mladih usmenih prevoditelja prati mentor. Kao jedan od velikih problema s kojim se društvo bori su dampinške cijene na tržištu, odnosno agencije, tvrtke koje osiguravaju tehničku i kadrovsku potporu raznim skupovima u tuzemstvu i inozemstvu i cijene po kojima plaćaju usmene prevoditelje. (www. simultano-prevodjenje.hr) Predsjednica Društva hrvatskih književnih prevodilaca Petra Mrduljaš Doležal upoznala je nazočne s također jednim od najstarijih društava u Hrvatskoj koje danas broji otprilike 270 članova. Najugledniji književnici članovi su ovog društva koje, kao jednu od pogodnosti članstva, daje mogućnost da se prevoditelju prizna status umjetnika, što sa sobom donosi i porezne olakšice.

Društvo je u nadležnosti Ministarstva kulture i član je krovne europske književnoprijevodne asocijacije Europsko vijeće udruženja književnih prevodilaca (CEATL). (www.dhkp.hr)

Studenti su na kraju svih izlaganja postavili pitanja od kojih je najzanimljivije bilo zašto ne postoji komora za prevoditelje. Predstavnica Zajednice za prevoditeljstvo odgovorila je da je takav projekt u planu. Postavljeno je i pitanje na što se odnosi uvjet o petogodišnjem radnom iskustvu za prijam u članstvo HDZTP-a. Predsjednik društva Tokić odgovorio je da se taj uvjet odnosi na rad u struci, bez kvantificiranja. Istaknuo je na kraju kako studenti ovog smjera imaju pravo na nadu u dobru budućnost u svojoj struci jer se, primjerice, na tržištu prevođenja u Hrvatskoj ostvaruje godišnja dobit od 20 milijuna kuna, dok je tržište Europske unije, kojoj sada i mi pripadamo, vrijedno 7 milijardi eura.

Automatsko prevođenje u turizmu

Lea Kovács iz Zajednice za prevoditeljstvo prikazala je aktivnosti ove nedavno osnovane krovne zajednice za prevoditelje koja djeluje u okviru Hrvatske gospodarske komore. Zajednica je osnovana 2013. godine i nije pravna osoba. Za sada okuplja 113 članova (trgovačka društva, pravne i fizičke osobe). Opći ciljevi Zajednice su zaštita dostojanstva struke, povećanje vidljivosti profesije, usavršavanje, praćenje svjetskih trendova u prevoditeljstvu itd. Članstvo je besplatno, a Zajednica surađuje s Hrvatskim zavodom za normizaciju na izradi norme HRN EN 15038:2006 o normiranju usluge prevođenja. U tijeku

4

GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

Mirela Dorotić

Kako do kvalitetnog prijevoda teksta U Hrvatskoj postoji veliko prevoditeljsko tržište, od sudskih tumača do prevoditelja književnih djela (kao dvije krajnosti), a kako na nekoliko hrvatskih fakulteta postoje odsjeci za jezike, nema bojazni da će se to tržište smanjiti. No, bez obzira na broj prevoditelja (koji je nepoznat jer nema institucije koja bi to pratila), među njima postoji velika razjedinjenost, nehomogenost, a kod većine i nezainteresiranost za povezivanje i međusobnu suradnju – pretpostavlja se da su glavni razlozi tomu strah od konkurencije pa se svi zatvaraju u svoje „niše“ i rade u samoći – te, s druge strane, svojevrsna inercija i prevelika očekivanja („Zašto da se učlanim u udrugu/ društvo? Što imam ja od toga?“ – dok je pravo pitanje koje treba postaviti: „Kako mogu pridonijeti udruzi/društvu na obostranu korist?“).

Pokušaj da se tome stane na kraj, svakako u pozitivnom smislu, bilo je osnivanje Zajednice za prevoditeljstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori 2013. No, ideja o osnivanju krovne udruge prevoditelja u Republici Hrvatskoj začeta je još početkom ovog tisućljeća, a svoj je prvi oblik dobila kao Grupacija prevoditelja (također pri HGK-u) na svojoj prvoj skupštini 2009. (u sklopu Zajednice za strane jezike pri HGK-u). Ubrzo se pak ispostavilo da Zajednica za strane jezike i prevoditelji imaju drukčije ciljeve pa su se tako prevoditelji odvojili i osnovali zasebnu zajednicu. I Grupaciju i Zajednicu za prevoditelje pokrenuli su entuzijasti iz struke, na čelu s Damirom Pavunom, koji su tada tvorili, a dio njih još i sada tvori, Vijeće Zajednice.

Jedan je od velikih problema prevoditeljske struke već spomenuto nezajedništvo i preautonomno djelovanje prevoditelja na tržištu. Svi slijede neka svoja pravila, a postojeća tumače na svoj način; postoji velika razlika u cijenama jer nema zakonske obveze (osim za sudske tumače), uz crno tržište i dampinške cijene, i upravo zbog te individualnosti i nekomunikacije između kolega postoje velike različitosti koje kod klijenata i naručitelja prijevoda izazivaju zbunjenost. Kako bi se naručiteljima prijevoda pojednostavnio i olakšao odabir kriterija prema kojima se odlučuju za prevoditelja, jedan od prvih

zadataka Zajednice za prevoditeljstvo bila je izrada svojevrsnih preporuka, odnosno smjernica u smislu kvalitete prijevoda kroz projekt izrade sažete brošure/letka koja bi se distribuirala i klijentima (koji najčešće ne znaju prema kojim bi kriterijima trebali tražiti /dobrog/ prevoditelja) i prevoditeljima (radi veće homogenosti ponude). Možemo govoriti samo o preporukama jer (još) ne postoji regulatorni mehanizam kojim bi se nametnula pravila, iako je dio dugoročne strategije Zajednice stvaranje regulatorne prevoditeljske komore, kao što je imaju i neke druge struke. Zapravo, ta je misao vodilja i pokrenula osnivanje Zajednice pod okriljem državne institucije. Bilo kakve promjene i pomake teško je provesti jer se teško dopire do cijele prevodilačke zajednice, a osnivanjem Zajednice za prevoditeljstvo želi se ujediniti što više prevoditelja koji bi surađivali i brže doveli do cilja – osnivanja komore, čime bi se status prevoditelja u svakom smislu (kvalitativnom, cjenovnom, pa čak i društvenom) podignuo na višu razinu.

Rad na projektu izrade brošure trajao je oko godinu dana – od prvog sastanka radne skupine (koja je brojila osam članova, prevoditelja i sudskih tumača raznih kombinacija jezika, iskustva i afiniteta) do tiska brošure u ljeto 2014. Brošura „Kako do kvalitetnoga prijevoda teksta“ prvi je put predstavljena javnosti na 4. sjednici Zajednice za prevoditeljstvo održanoj 30. rujna 2014., na Međunarodni dan prevoditelja.

Sama brošura „Kako do kvalitetnoga prijevoda teksta“ nije opsežna – samo nekoliko naslova s natuknicama. Ideja je bila da je se podijeli državnim institucijama i ostalim klijentima i da u obliku letka stoji na što više stolova i bude praktična. Sastavljena je prema smjernicama europske norme EN 15038:2006 koja ima status hrvatske norme HRN EN 15038:2008 i preporukama Europske komisije.

Brošura je jednostavna: nakon uvoda Prevoditelji, nevidljivi posrednici, u kojemu se definira pisano prevođenje kako bi se klijente upozorilo da to nije puko „prepisivanje“ teksta na ciljani jezik, slijedi popis prevoditeljskih

93. BROJ - PROSINAC 2014.

5

KAKO DO KVALITETNOGA PRIJEVODA TEKSTA

Savjeti klijentima Angažirajte profesionalne prevoditelje specijalizirane za prevođenje određene vrste tekstova i zatražite referencije i preporuke.

Strukovna udruženja prevoditelja u Hrvatskoj:

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

l

Omogućite prevoditeljima pristup stručnoj terminologiji potrebnoj za prijevod teksta ili im stavite na raspolaganje svoga stručnjaka radi konzultacija.

(http://www.drustvoprevoditelja.htnet.hr) DHAP HDKP

Ako ste zadovoljni prevoditeljem kojega ste odabrali, pokušajte ostvariti trajniju suradnju jer će takav prevoditelj biti bolje upoznat s vašim potrebama i vrstom posla.

DHKP

l

Opće napomene: a) Osnovna podjela prevođenja je na pismeno i usmeno prevođenje. Ove preporuke namijenjene su naručiteljima pismenoga prijevoda.

– Društvo hrvatskih audiovizualnih prevoditelja

Kako do kvalitetnoga prijevoda teksta

(http://dhap.hr)

Pružite prevoditelju povratnu informaciju o obavljenom prijevodu.

l

Zajednica za prevoditeljstvo

HDZTP – Hrvatsko društvo znanstvenih i tehničkih prevoditelja

l

– Hrvatsko društvo konferencijskih prevoditelja (http://www.simultano-prevodjenje.hr) – Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (http://www.dhkp.hr)

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Aktualni popis društava sudskih tumača provjerite na Sudačkoj mreži, na dnu stranice

Zajednica za prevoditeljstvo

(http://www.sudacka-mreza.hr/tumaci).

Rooseveltov trg 2, HR-10000 ZAGREB, Hrvatska

b) Preporuke su djelomično sastavljene prema smjernicama europske norme EN 15038:2006 koja ima status hrvatske norme HRN EN 15038:2008.

Tel.: +385 (0)1 4561 514 Fax: +385 (0)1 4828 380

c) Preporuke se ne odnose na književno prevođenje.

E-mail: potencijali@hgk.hr www.hgk.hr

Zagreb, svibanj 2014

KAKO DO KVALITETNOGA PRIJEVODA TEKSTA

Prevoditelji, nevidljivi posrednici Potreban vam je prijevod dokumenta, ugovora, uputa ili drugoga pisanog materijala, a ne znate kako prepoznati dobroga prevoditelja? Želimo vas upoznati s europskim standardima kvalitete prevođenja koji će vam olakšati snalaženje u šarolikoj ponudi prevoditelja i prevoditeljskih agencija.

KAKO DO KVALITETNOGA PRIJEVODA TEKSTA

Koje kompetencije odlikuju prevoditelja l

l

Pogrešno prevedena poruka može izazvati nesporazum, neugodnu situaciju, pa čak i pravne posljedice.

PISANO PREVOĐENJE je prenošenje poruke s polaznoga jezika na ciljni jezik. Sam čin prevo đenja sastoji se u pretvaranju poruke (misli, osjećaja, želje, naredbe) prethodno izražene jednim jezikom u jednakovrijednu poruku izraženu nekim drugim jezikom (Vladimir Ivir, Teorija i tehnika prevođenja, 1978.). Tako je kod nekih prijevoda naglasak na točnosti (npr. ovjereni prijevodi sudskih tumača, znanstveno-tehnički prijevodi), dok je u nekim drugim slučajevima naglasak na kreativnosti (npr. prijevod reklama, lokalizacija, audio-vizualni prijevodi).

l

l

l

JEZIČNA KOMPETENCIJA koja podrazumijeva visoku razinu poznavanja izvornoga i ciljnoga jezika, sposobnost razumijevanja teksta te sposobnost stvaranja ciljnoga teksta u skladu s potrebama naručitelja (razina C2 prema Europskom referentnom okviru)

Kvaliteta prijevoda ovisi o kvalifikacijama i iskustvu prevoditelja, stoga je važno provjeriti posjeduje li prevoditelj potrebne kvalifikacije. Spomenute kompetencije stječu se na jedan od sljedećih načina:

POZNAVANJE KULTURNOGA KONTEKSTA (lokalne, kulturne, gospodarske i društvene posebnosti i vrijednosni sustavi koji obilježavaju kulturu izvornoga jezika i kulturu ciljnoga jezika) i tematskoga konteksta (npr. medicina, pravo, financije, farmacija, tehnologija, itd.)

formalna visokoškolska naobrazba u prevođenju ili jezična naobrazba (priznate diplome)

SPREMNOST ZA ISTRAŽIVANJE, PRONALAŽENJE I OBRADU INFORMACIJA TEHNIČKA KOMPETENCIJA koja podrazumijeva sposobnost i vještine potrebne za profesionalnu pripremu i izradu prijevoda te raspolaganje potrebnim tehničkim resursima TRAJNO STRUČNO USAVRŠAVANJE

Za sve prijevode namijenjene tisku preporučuje se lektura (prilagodba prevedenoga teksta duhu jezika i otklanjanje jezičnih pogrešaka), a po potrebi i redaktura (provjera prikladnosti prijevoda za dogovorenu namjenu, usporedba izvornoga i ciljnoga teksta i preporuka popravnih mjera).

kompetencija (Koje kompetencije odlikuju prevoditelja).

Navodi se njih pet: jezična kompetencija (razina znanja jezika C2), poznavanje kulturnog konteksta, spremnost na istraživanje, pronalaženje i obradu informacija, tehnička kompetencija te trajno stručno usavršavanje.

Pod Potrebnim kvalifikacijama prevoditelja gotovo je u potpunosti prepisana europska norma EN 15038:2006 koja kvalificiranošću smatra različite kombinacije školovanja i iskustva. Ponajviše se htjelo izbjeći laičko mišljenje da se prevođenjem (kao poslom koji se naplaćuje) mogu baviti osobe koje su (samo) živjele u određenoj zemlji, bez formalne naobrazbe i stečenih vještina potrebnih za posao prevođenja.

Pod naslovom Obračun prijevoda navodi se kartica kao mjerna jedinica koju su prevoditelji preuzeli od kolega novinara i koja svih ovih godina nije uspjela ujediniti prevoditelje jer se tumačenja obračuna kartice razlikuju: od 1450/1500 do 1800 znakova, s razmacima ili bez njih. Iako je obračun od 1450 znakova bez razmaka bio prilično argumentiran, ali kojeg se svejedno nisu svi pridržavali, u brošuri se preporučuje obračun od 1500 znakova bez razmaka (prema načinu obračuna Europske komisije). Navodi se također da se u prevođenju s pomoću prevoditeljskih alata / memorija kao obračunska jedinica upotrebljava riječ.

U tekstu pod naslovom Rok za dostavu prijevoda piše kako naručitelji prijevoda često znaju imati nerealne zahtjeve u smislu količine teksta i roka u kojem se prijevod mora predati (prevoditelji često, uz velik trud, i odrade takve ambiciozne narudžbe), ali brojem od šest kartica 6

Potrebne kvalifikacije prevoditelja

ili istovrijedne kvalifikacije u bilo kojem drugom području i dodatne dvije godine dokumentiranoga iskustva u prevođenju

ili najmanje pet godina dokumentiranoga profesionalnog iskustva u prevođenju bez obzira na struku i završeni stupanj školske spreme

Dodatni zahtjev kompetencije sudskoga tumača: l pravomoćno rješenje o imenovanju sudskim tumačem U odabiru odgovarajućega sudskog tumača preporučljivo je poslužiti se službenim popisom stalnih sudskih tumača Sudačke mreže (http://www.sudacka-mreza.hr).

Obračun prijevoda U Hrvatskoj se prijevod najčešće obračunava prema broju autorskih kartica izvornoga teksta. Prema trenutno važećemu standardu Europske komisije preporučeni je obračun znakova prevoditeljske (ili autorske) kartice: 1500 znakova bez razmaka (characters without spaces) Kako obračunati količinu teksta Podaci o broju redaka, riječi i znakova mogu se iščitati na računalu tako da odaberemo opciju Pregled > Brojanje riječi: l

ukupan broj znakova (bez razmaka): 1500 = broj kartica teksta Napomena: Ako se radi u prevoditeljskim alatima, moguć je obračun prema broju riječi u izvornome tekstu. l

Rok za dostavu prijevoda Dnevna norma za obračun prijevoda i utvrđivanje rokova za prijevod je šest kartica po radnome danu (prema normi Europske komisije).

Prijevod teksta koji količinom prelazi dnevnu normu smatra se hitnim prijevodom. Hitan prijevod, kao i onaj koji zahtijeva rad vikendom te praznicima i blagdanima, ulazi u višu cjenovnu kategoriju.

po radnom danu (osam radnih sati) htjelo se naručiteljima dati do znanja koji je optimalan rok u kojem mogu dobiti najkvalitetniji proizvod. A kako su često prijevodi i hitni (iz jednostavnog razloga: klijentu je prijevod trebao još jučer ili se u zadnji čas sjetio da se neki tekst još mora i prevesti – dakle, hitnost se mogla i izbjeći) te kako bi takvih narudžbi bilo što manje (u nadi da će klijenti na vrijeme isplanirati vrijeme potrebno za kvalitetan prijevod), za hitne se prijevode preporučuje naplata hitne/ skuplje tarife.

Na zadnje dvije stranice smješteni su Savjeti klijentima u nekoliko točaka (naručiteljima prijevoda daju se savjeti kako postići još bolju i dugoročniju suradnju s prevoditeljem s kojim su bili zadovoljni) te popis strukovnih udruženja u Hrvatskoj kako bi naručitelji prijevoda imali uvid u referentna društva preko kojih mogu potražiti prevoditelje za jezike i vrste prijevoda koji su im potrebni.

Brošura predstavlja samo PREPORUKE, nije obvezujuća, ali joj je cilj da naručitelji prijevoda znaju što trebaju tražiti i očekivati od prevoditelja te da se prevoditelji usklade u načinu rada. Bit će podijeljena po državnim institucijama i trgovačkim društvima te postavljena na informativnim pultovima podružnica HGK-a po županijama. Kao i svaka prva verzija, i ova će brošura zasigurno doživjeti promjene, s obzirom na mijenjanje trendova i kod nas i u svijetu, a od kolega i kolegica prevoditelja očekuju se eventualne primjedbe. Prvo sljedeće predstavljanje brošure planira se za studeni u zagrebačkoj podružnici Glavne uprave za prevođenje.

GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

Monika Blagus

XX. svjetski kongres FIT-a „Čovjek i stroj. Budućnost prevoditelja, tumača i terminologa“

Hrvatsko društvo znanstvenih i tehničkih prevoditelja član je Međunarodne federacije prevoditelja, tumača i terminologa (FIT), najveće međunarodne udruge prevoditelja, tumača i terminologa, osnovane 1953. radi promicanja profesionalnosti u prevoditeljskoj struci, povezivanja i jačanja suradnje između pojedinih strukovnih udruga prevoditelja, poboljšanja radnih uvjeta u prevoditeljskoj struci, ali i zastupanja prava i zagovaranja moralnih i materijalnih interesa prevoditelja i unapređivanja njihova statusa u društvu. Kako bi prevoditeljima, tumačima, terminolozima, profesorima i studentima prevoditeljskih studija iz sedamdeset zemalja omogućio izravan kontakt uz rasprave o najnovijim trendovima i aktualnim pitanjima prevoditeljske struke, FIT svake tri godine organizira svjetski kongres. Zanimljivo je spomenuti da se četvrti kongres 1963. održao u Dubrovniku.

Nakon uspješnih kongresa u Šangaju 2008. i San

Franciscu 2011., o kojima je zanimljiv članak napisala kolegica Marija Mrčela, ovogodišnji je kongres od 4. do 7. kolovoza održan na Slobodnom sveučilištu Berlinu u organizaciji Savezne udruge tumača i prevoditelja (BDÜ), i to na glavnu temu „Čovjek i stroj. Budućnost prevoditelja, tumača i terminologa“. Cilj je bio da 1500 sudionika nakon trodnevnog razmatranja utjecaja novih tehnologija na prevoditeljsku djelatnost potvrdi i svijetu pošalje jasnu poruku da u prevoditeljskoj struci stroj nije prijetnja čovjeku, nego da je unatoč svim tehničkim i elektroničkim pomagalima i mogućnostima u globaliziranom svijetu prijeko potreban.

Bogat i zanimljiv program kongresa od dvjesto izlaganja, plenarnih izlaganja i radionica ujedinio je spoznaje znanosti o prevođenju i iskustva prevoditelja, tumača i terminologa iz cijelog svijeta radi otkrivanja budućih kretanja u prevoditeljskoj struci. Ključne su teme na koje je održano najviše izlaganja i kratkih seminara bile „Pravno prevođenje/tumačenje“, „Čovjek i stroj“, „Tumačenje“, „Terminologija“, „Književno prevođenje“ i „Obrazovanje prevoditelja i tumača“.

U sklopu pravnog prevođenja/tumačenja održana su, između ostalog, izlaganja o suradnji ligvista i pravnika u prevođenju i tumačenju na Sudu Europske unije, izazovima s kojima se susreću sudski tumači kad prevode i tumače na sudu za maloljetnike, smjernici 2010/64/ EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o pravu na tumačenje i prevođenje u kaznenim postupcima te o tehnologijama koje se upotrebljavaju pri tumačenju na europskim i međunarodnim sudovima. O svojim iskustvima i stanju pravnog prevođenja izlaganja su održali kolege iz Južnoafričke Republike, Poljske, Slovenije, Srbije i Venezuele.

93. BROJ - PROSINAC 2014.

7

Na temu „Čovjek i stroj“ bilo je riječi o prednostima i nedostacima strojno potpomognutog i strojnog prevođenja i tumačenja, njihovoj primjeni u Europskoj komisiji i Saveznoj banci, strojnom prevođenju književnih tekstova te predviđanjima za idućih pet godina.

zadatak prevoditelja, o imperativu stalnog povećanja produktivnosti, važnosti vidljivosti i marketinga prevoditelja i prevoditeljskih agencija, ulozi strukovnih udruga prevoditelja i tumača, prevođenju i tumačenju u zdravstvu, audiovizualnom prevođenju, standardima,

Kad je riječ o usmenim prevoditeljima, izlagači su uglavnom govorili o utjecaju novih tehnologija, primjerice tablet računala, pametne olovke, mobilnih aplikacija itd. na tumačenje.

Kad je pak riječ o terminologiji, između ostalog je predstavljena višejezična terminološka baza znanstvenog i tehničkog nazivlja utemeljena na Ugovoru o suradnji na području patenata koju je objavila Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo. Renate Dockhorn preporučila je da bi se stručni tim koji uređuje nazivlje trebao sastojati od terminologa, tehničkih urednika, prevoditelja i nekoliko osoba odgovornih za razvoj i marketing te je opisala kakvi bi trebali biti postupci određivanormama i certificiranju ponuđača pisanih i usmenih prevoditeljskih usluga te ulozi prevoditelja i tumača u društvu i njihovim pravima.

Ovogodišnji kongres također je bio prigoda za veliko slavlje. Međunarodna federacija prevoditelja, tumača i terminologa prošle je godine naime proslavila šezdeseti rođendan pa su ovogodišnji sudionici kongresa ujedno bili rođendanski gosti. U povodu toga na svečanoj je večeri u zrak pušteno mnogo plavih balona koji su na tren preplavili nebo iznad zgrade Henryja Forda u kojoj je održan kongres.

nja i uređivanja nazivlja. Također je predstavljen model vrednovanja kvalitete terminološke baze podataka.

Uza zanimljivo plenarno izlaganje „Prevesti neprevedivo“, na kojem su iskustvo književnog prevođenja iznijeli prevoditelji književnih djela Güntera Grassa Oili Suominem i Per Øhrgaard opisavši sastanke s njemačkim piscem na kojima su bili svi njegovi prevoditelji, teme povezane s književnim prevođenje, bile su, između ostaloga, marketing za književne prevoditelje, suradnja između prevoditelja i lektora te mogućnosti i ograničenja strojnoga književnog prevođenja.

Ove je godine uz temu kongresa posebno istaknuta važnost obrazovanja i profesionalnog razvoja tumača i prevoditelja, stoga je bilo izlaganja o izazovima s kojima se suočavaju profesori na studijima za prevoditelje i tumače kako bi studente pripremili za zanimanje prevoditelja koje se danas ne sastoji „samo“ od prevođenja nego i od lektoriranja tuđih prijevoda, terminološkog rada, upravljanja projektima itd. Bilo je također riječi o korištenju računalnojezičnim izvorima i alatima u nastavi, predstavljene su različite metode i tehnike za razvoj terminološke kompetencije u sklopu prevoditeljskog studija te virtualni načini učenja i podučavanja.

Dvadeseti kongres Međunarodne federacije prevoditelja, tumača i terminologa završio je imenovanjem novog vijeća, čiji će predsjednik do 2017. biti Henry Liu s Novog Zelanda, a potpredsjednici Reiner Heard, Silvana Marchetti i Terence Oliver. Na kraju je najavljen sljedeći kongres čiji će domaćin 2017. biti Australski institut prevoditelja i tumača u Brisbaneu, za koji je već sada izrađena internetska stranica koja se može otvoriti na poveznici http://ausit2017.org/.

Ovaj bih prilog završila mišlju koju sam čula na kongresu. Riječ je o citatu portugalskog pisca i dobitnika Nobelove nagrade Joséa Saramaga, koji je prepoznao važnost prevoditelja i njihovu lingvističku i interkulturnu kompetenciju, a koja glasi: „Pisci stvaraju nacionalnu književnost, (...) svjetsku književnost pišu prevoditelji.“ Ona je još jedan dokaz koliko je naše zanimanje plemenito i važno jer ljudima omogućujemo da njihova komunikaciji prijeđe nacionalne okvire i dobije međunarodnu dimenziju koja ne poznaje nikakve granice.

Osim toga govorilo se i razgovaralo o naknadnom uređivanju strojno prevedenih tekstova (post-editing), za što neki predviđaju da će u budućnosti biti glavni

8

GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

Goran Igaly

Online rječnik EH.Txt i programski dodatak za mrežne preglednike EHTip EH.Txt i EHTip Stručni se prevoditelj u svojem radu upoznaje s tematikom koja se obrađuje u tekstu koji prevodi. Pritom stvara vlastiti glosar s prijevodima pojmova iz određene struke, čime osigurava kvalitetu i konzistentnost prijevoda. Treba li tako stečeno znanje ljubomorno čuvati ili ga podijeliti s ostalima nadajući se da će, na sveopću korist, i drugi prevoditelji učiniti isto?

EH.Txt besplatan je dvostupčani englesko-hrvatski rječnik slobodno dostupan za preuzimanje od 13. svibnja 2002. Nastao je upravo na temelju ideje da stečena znanja treba podijeliti i zajednički stvoriti resurs od kojeg će svaki pojedinac imati više koristi nego da je stečena saznanja sačuvao samo za sebe.

U ovom članku bit će riječi o rječniku EH.Txt i o programskom dodatku (Add-on) za mrežne preglednike EHTip. EH.Txt dvostupčani je englesko-hrvatski rječnik slobodno dostupan za preuzimanje, a EHTip dodatak (Add-on) je za preglednik (browser) s pomoću kojeg se tijekom čitanja mrežne stranice odmah prikazuje prijevod riječi nad kojom zadržimo pokazivač miša.

Malo o povijesti EH.Txt-a (ali stvarno vrlo malo) Prije petnaestak godina, na prijelazu iz dvadesetog u dvadesetprvo stoljeće, računalima su se ljudi koristili ponešto drukčije nego danas, 2014. godine. Wikipedia je pokrenuta 2001., Facebook je utemeljen 2004., Gmail je pokrenut iste godine, najprije u obliku probne betainačice, a novi korisnici mogli su se uključivati isključivo pozivnicama koje bi im uputili postojeći korisnici.

Prosječna osobna računala imala su oko 512 MB radne memorije, a diskovi su bili kapaciteta oko 80 GB. Programi koji su za svoj rad zahtijevali veće količine podataka distribuirali su se preko CD-ROM-ova.

Prve USB memorije pojavile su se krajem 2000. i imale su kapacitet od 8 MB. Poslije se taj kapacitet povećavao do današnjih nekoliko desetaka gigabajta (dostupnih po koliko-toliko prihvatljivim cijenama).

Radeći tih godina na više lokacija i na više računala,

imao sam potrebu za brzim prijevodom s engleskog na hrvatski i obratno te sam stoga želio na računalu imati rječnik koji bi uvijek bio sa mnom. Na svim lokacijama na kojima sam radio imao sam pristup internetu. Brzine pristupa bile su različite, ali svagdje sam mogao relativno brzo preuzeti datoteku veličine nekoliko megabajta.

Ukratko, rodila se ideja o rječniku u najjednostavnijem mogućem obliku, svuda dostupnom. S obzirom na to da izradi rječnika nisam pristupio sustavno i da nisam posebnu pozornost posvećivao provjeri i ispravljanju prikupljenog materijala, nikada nisam imao ambicija objaviti ga u tiskanom izdanju. Moja je ideja bila omogućiti uporabu rječnika bez ograničenja, sa željom da od korisnika dobijem nove prijevode za rječnik ili sugestije o pogrešnim prijevodima koje bi trebalo izbaciti iz rječnika.

Tako je nastao dvostupčani rječnik EH.Txt koji je slobodno dostupan za preuzimanje. Svakih nekoliko dana ili tjedana, ovisno o raspoloživom vremenu, na internet bih postavio novo izdanje koje je onda meni i svim ostalim korisnicima bilo dostupno svagdje gdje je bio moguć pristup internetu. Bilo je to tada prilično revolucionarno rješenje jer su izlozi knjižara u to vrijeme bili puni rječnika na CD-ROM-u koji su se mogli kupiti za nekoliko desetaka kuna i instalirati na računalo − eventualno i na više njih ako nije postojao neki oblik zaštite. Koncept tih rječnika bio je: „Kupio si rječnik i možeš se njime koristiti kao knjigom. Što je unutra, unutra je i kad izađe novo izdanje, moći ćeš ga ponovno kupiti i koristiti se njime”. Moja je ideja bila drukčija − razdvojimo program za pristup rječniku od njegova sadržaja. Sadržaj neka bude jedan, svima slobodno dostupan i vidljiv u cjelini. Eventualne nedostatke ne treba skrivati jer će se tako lakše otkloniti na dobrobit svih. Neka prijevodi novih pojmova, kojih zbog napretka u raznim strukama ima puno, budu odmah dostupni svima. Ti prijevodi možda neće odmah biti najbolji, ali će sigurno biti vrijedni, prema onoj: „Tko odmah daje, dvostruko daje.” S vremenom će se pokazati koji će prijevod opstati, a koji će odmlatarati zrakom kao zrakomlati i čigrasta velepamtila.

93. BROJ - PROSINAC 2014.

9

Implementacije EH.Txt-a Zbog otvorenosti i jednostavne koncepcije EH.Txt-a vrlo je brzo nastalo mnogo implementacija ovog rječnika; rječnici za stolna i prijenosna računala, rječnici za ručna računala, internetski rječnici i e-knjige. Ovdje navodim nekoliko njih: Prva i vjerojatno najpopularnija mrežna implementacija EH rječnika je EUdict Tomislava Kuzmića (www.eudict.com) koji je dostupan na internetu od 2003.

Jedna vrlo uspjela i meni draga implementacija EH.Txt-a za osobna računala je EH rječnik WS Zorana Cindorija (http://web.vip.hr/zcindori.vip/ehrjecnik) EH.Txt vrlo se uspješno može koristiti i programom Xbench, vrlo kvalitetnim općenitim programom za rad s rječnicima španjolske tvrtke ApSIC (http://www.xbench. net/index.php/download − ApSIC Xbench 2.9 posljednja je besplatna verzija ovog programa) EH.Txt poslužio je i kao baza podataka za izradu programa za pristup rječniku opisanom u časopisu Enter.

Na primjeru izrade rječničkog programa objašnjeni su u nekoliko nastavaka principi programiranja, a kao gotov proizvod ovaj rječnik bio je distribuiran kao stalni prilog časopisima Enter i Drvo znanja. Autor je ovog programa Vinkoslav Galešev.

Neko sam vrijeme na mrežnim stranicama vodio evidenciju o implementacijama EH.Txt-a, ali s vremenom sam odustao. Stranica nije dugo održavana i kad bih je danas radio, napravio bih je u obliku wiki-stranice, na kojoj bi opise i komentare postavljali sami autori i korisnici.

Jednostavno, u jednom je trenutku tih implementacija postalo previše da bih ih mogao uspješno pratiti. Neke od njih bile su za računala ili operacijske sustave do kojih nisam imao pristup (npr. za Mas OS ili za ručna računala).

Budući da nisam imao posebne motivacije za taj posao, s vremenom sam od njega potpuno odustao.

EHTip Uza sve implementacije rječnika EH.Txt volio bih nešto više reći o jednoj implementaciji koja je meni osobno vrlo draga i kojom se često koristim. Riječ je o programskom dodatku (Add-on) EHTip za preglednike, čiji je autor Robert Katić. Zahvaljujući tom dodatku, za vrijeme čitanja mrežnih stranica odmah se prikazuje prijevod riječi nad kojom zadržimo pokazivač miša.

U vrijeme kada se sve više govori o strojnom prevođenju i umjetnoj inteligenciji, možda se ova funkcionalnost ne čini spektakularnom, pogotovo ne profesionalnim prevoditeljima, međutim, važnost je ovoga malog, ali vrlo uredno napisanog programa (što je danas rijetkost) u tome da se prijevod neke manje poznate riječi dobije odmah, dakle bez prekida čitanja.

Ovu funkcionalnost treba vrednovati s obzirom na druge opcije koje mogu biti guglanje, kopanje po papirnatim rječnicima, traženje po mrežnim jednojezičnim i dvojezičnim rječnicima. Svaka od ovih aktivnosti na kraju će dati željeni rezultat, ali zahtijeva određeni trud i odmak od teksta u kojem se nepoznata riječ nalazi. Ako se radi o pojmu koji želimo detaljnije upoznati, uloženi trud svakako nije uzaludan, ali ako otprilike znamo što pojam znači, dakle samo tražimo prikladan prijevod ili sinonim, ova je funkcionalnost iznimno korisna.

10

Autor programa EHTip je Robert Katić i zbog toga sam ga zamolio da odgovori na nekoliko pitanja o tome korisnom programu.

1) Kako si došao na ideju da napraviš EHTip? Na „ideji” moram zahvaliti svom ocu koji je jednom morao pročitati poveću količinu e-mailova napisanih na engleskom. Kako sam u tom trenutku bio u blizini, otac me svako malo pitao za značenje pojedinih riječi. Te godine (2007.) za prevođenje pojmova unutar mrežnih stranica već su postojale razne ekstenzije za mrežni preglednik Mozillu Firefox, ali kako su se za prevođenje pojmova služile popularnim internetskim servisima, nijedna tada nije podržavala hrvatski jezik.

Kako bih ispravio takav nedostatak, najprije sam u tjedan dana napravio ekstenziju vrlo sličnu postojećima, koje su prikazivale značenje pojedinih pojmova unutar oblačića. Razlika je bila u tome što je moja ekstenzija prijevode preuzimala s jednoga domaćeg englesko-hrvatskog mrežnog rječnika.

Međutim, nakon nekoliko se tjedana taj mrežni rječnik pokazao sporim za brzo prevođenje unutar ekstenzije. Nakon kratke pretrage na internetu naišao sam na EH.Txt rječnik koji sam odlučio integrirati u jednu novu ekstenziju naziva EHTip. 2) U kojim se sve programima može upotrebljavati EHTip? Trenutačno je EHTip dostupan za Mozillu Firefox, Mozillu Thunderbird i Google Chrome.

3) Može li se EHTip upotrebljavati i za druge jezične parove?

EHTip za Firefox i Thunderbird moguće je upotrebljavati i za druge jezične parove. Korisnik može definirati svoj „rječnik” u obliku tekstualne datoteke te se takvim koristiti unutar EHTip-a.

Nekoliko takvih jezičnih parova dostupno je i s mrežne stranice ekstenzije.

4) Kad si prvi put objavio EHTip i znaš li otprilike koliko je puta EHTip preuzet?

Prvu verziju EHTip-a za Firefox objavio sam 2007. te je s Mozillinih stranica preuzet više od 220 000 puta. Prvu verziju EHTip-a za Google Chrome objavio sam 2011., ali ukupan broj preuzimanja za taj preglednik nije mi poznat.

5) Može li se EHTip-om koristiti na mobitelima i tablet računalima?

I da i ne. Naime, EHTip trenutačno nije prilagođen mobilnoj verziji Firefoxa, dok mobilna verzija Chromea uopće ne podržava ekstenzije. Međutim, noviji tableti, poput onih koji rade pod operacijskim sustavom Windows 8 (ne RT), mogu pokrenuti desktop-verzije spomenutih preglednika, pa je i korištenje EHTip-om unutar njih, naravno, moguće.

GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

Eto, možda netko od čitatelja ima sina/kćer/ nećaka/nećakinju vične programiranju kojima će implementacija EH.Txt-a slična EHTip-u na mobilnim uređajima predstavljati izazov.

Za ilustraciju o tome kako radi EHTip evo nekoliko slika:

Osim uz EH.Txt, ova se datoteka može upotrebljavati i samostalno, primjerice u programima za provjeru pravopisa. Danas je sigurno najpoznatiji i najbolji slobodno dostupan (a i ne samo slobodno dostupan) program za provjeru pravopisa hunspell (http://hunspell. sourceforge.net). Hunspell se za provjeru pravopisa upotrebljava u mnogim programima. Nabrojimo samo one najpoznatije: LibreOffice, OpenOffice.org, Mozilla Firefox, Thunderbird, Google Chrome, Chromium, Opera, Safari, Eclipse, gedit, GIMP, Illustrator, Inkscape, Emacs, PhotoShop, SeaMonkey, TeXStudio, LyX. Hunspell se rabi i za provjeru pravopisa u programskim paketima poput Mac OS X-a i InDesigna. Prevoditeljima je zanimljivo da se hunspell upotrebljava i u programima memoQ, SDL Trados Studio, OmegaT, WordFast, DéjàVuX3.

HR.Txt nije doživio toliko brojne implementacije kao EH.Txt, ali njime se koristi, primjerice, i u kriptografiji i u mobilnim aplikacijama. Osobno se njime koristim pri automatiziranoj provjeri rječničkih zapisa i konzistentnosti terminologije korištene u prijevodima.

Više o tome što je HR.Txt možete saznati ako u Google upišete „Rječnik hrvatskih jezika“ (uključujući i navodnike).

EHTip tijekom čitanja mrežne stranice.

EHTip tijekom pisanja pisma. Odabrana riječ prenosi se u tekst pritiskom miša.

Ono što je lijepo kod EHTip-a jest to da se jednostavno mogu dodati novi jezični parovi. Dakle, prevodite li ili komunicirate na nekom drugom jeziku, razmislite o tome da svoju zbirku prijevoda koristite (i) preko EHTip-a.

EH.Txt Kao što sam napisao, EH.Txt jednostavna je dvostupčana tekstualna datoteka. Ovakav oblik odabrao sam kako bi se svatko mogao koristiti tom datotekom onako kako mu najviše odgovara. Na moje je veliko iznenađenje jedna od prvih novinarki koja je radila intervju o EH.Txt-u na moje pitanje kako se koristi EH.Txt-om odgovorila da ga upotrebljava jednostavno preko Notepada :).

Do mene su, doduše neizravno, stigle i kritike „ozbiljnih jezičnih stručnjaka“ koji kažu da se EH.Txt uopće ne može zvati rječnikom jer u rječniku mora biti (barem) vrsta riječi, grupiranje po značenjima, pojašnjenje, odrednice itd. Sa svim se tim potpuno slažem i nikome ni na koji način ne branim da sve to učini jednako tako slobodno dostupnim. Ja sam sa svoje strane napravio EH.Txt i HR.Txt i mislim da je to posve dovoljno za jednog čovjeka. S obzirom na to da nisam htio izmišljati neko novo ime umjesto rječnika (mnogi korisnici EH.Txt-a, nažalost, još uvijek pišu riječnik umjesto rječnik), poput popis prijevoda ili popis riječi, dopuštam si i tu nepreciznost uz koju ću EH.Txt i HR.Txt nazivati rječnicima.

HR.Txt Pišući o EH.Txt-u, morao sam spomenuti i HR.Txt. HR.Txt jednostavna je tekstualna datoteka u kojoj su popisane sve riječi hrvatskog jezika. Bolje rečeno, popisane su sve riječi za koje ja mislim da barem u nekoj mjeri pripadaju hrvatskom jeziku. Svaki rječnički zapis u datoteci HR.Txt sastoji se od četiriju stupaca: Kosi oblik, Osnovni oblik, Oznake i Vrsta riječi.

Zaključak Otvaranjem jezičnih resursa i njihovom objavom u jednostavnom čitljivom obliku potiče se brži razvoj programskih alata za pomoć pri prevođenju. EH.Txt i HR.Txt primjer su takvih otvorenih resursa na osnovi kojih su napravljeni brojni programi čija realizacija bez njih ne bi bila moguća.

Autor o sebi: EH.Txt nije jedino čime se bavim ....

Komercijalne mrežne rječnike izrađujem u suradnji s tvrtkom Taktika Nova, a u ponudi su rječnici za engleski, njemački, francuski, talijanski, slovenski jezik. Budući da ovo nije mjesto za reklamiranje tih proizvoda, ovo samo navodim kao činjenicu da sam svjestan da EH.Txt nije najviše što se može napraviti u domeni mrežnih rječnika, međutim vrlo je važno stoga što je otvoren i slobodno dostupan za analizu, kritiku i poboljšanje.

Danas je dostupnost raznih resursa preko interneta mnogo veća nego u razdoblju od 2002. do 2007. godine, kad je objavljena nažalost posljednja do sada slobodno dostupna verzija EH.Txt-a. Nakon toga sam u razdoblju od dvije godine obavio (sam, bez ičije pomoći) temeljito čišćenje rječnika i pozvao korisnike rječnika na prikupljanje 20.000 potpisa potpore novom izdanju. Želite li svojim potpisom pripomoći prikupljanju potrebnog broja potpisa, ispunite kratki upitnik na adresi: http://web.math.pmf.unizg.hr/~igaly/20000).

U međuvremenu, čekajući tih 20.000 potpisa, za koje mi mnogi kažu da ih nikada neću dočekati, vodio sam projekt Hrvatsko nazivlje u matematici, koji financira Hrvatska zaklada za znanost, za Samostalni sektor za prevođenje Ministarstva vanjskih i europskih poslova osmislio sam i upravljao izradom Acquis-pojmovnika, pojmovnika čija je zadaća bila ujednačivanje prijevoda pravne stečevine Europske unije u završnoj fazi pripreme Posebnog izdanja Službenog lista Europske unije.

Trenutačno u suradnji sa Sektorom za prevođenje Ministarstva vanjskih i europskih poslova radim na izradi Hrvatskog pojmovnika zakonodavstva Europske unije, a na svojoj matičnoj ustanovi, Matematičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu, pripremam projekt Hrvatsko nazivlje u nastavi matematike.

93. BROJ - PROSINAC 2014.

11

Marijan Tokić

Grlom u jagode Autor ovog članka koji je član britanskog instituta za prevoditeljstvo ITI otkriva kako je posjedovanje pravog osiguranja od profesionalne odgovornosti ublažilo posljedice potencijalno skupe nepromišljenosti U sklopu mnogih promjena kroz koje je ITI prošao tijekom nekoliko posljednjih godina angažiran je drugi osiguravatelj od profesionalne odgovornosti, tvrtka Towergate. Prošle godine bio sam vrlo zahvalan što sam se mogao obratiti toj tvrtki kad nisam znao što učiniti da naplatim neisplaćeni honorar.

Kako sam dospio u taj nepovoljan položaj?

Neugodno mi je priznati, ali zbog pomanjkanja pouzdanja ja sam se jednostavno poveo za drugim kolegama i prihvatio uvjete koji će se poslije pokazati nekorektnima.

Pristao sam preuzeti velik projekt kao dio tima i pritom sam učinio nekoliko pogrešaka: preuzeo sam posao u vremenskoj stisci, od klijenta s kojim nisam imao prethodne veze, za nizak honorar koji je ugovorio netko drugi. Neugodno mi je priznati, ali zbog pomanjkanja pouzdanja ja sam se jednostavno poveo za drugim kolegama i prihvatio uvjete koji će se poslije pokazati nekorektnima. Siguran sam da je mnogima od vas dobro poznata ta situacija.

Znaci upozorenja Ugovor koji smo potpisali ovlašno je naveo da ćemo biti isplaćeni ‘po odobrenju od strane krajnjega klijenta’, što se pokazalo kao višemjesečno iščekivanje.

Projektni zadatak bio je nejasan, opseg mu je bio nemjerljiv, rok nerealan te ni na koji način nije uzimao u obzir specifičnost naše struke. No, prihvatili smo se posla i obavili ga, isporučujući prijevod sukcesivno i kontrolirajući rad jedni drugima.

Naravno, svatko od nas ima drukčiji stil, a i sam posao sastojao se od prevođenja nekolicine autora različitih stilova, pa je povremeno neizbježno dolazilo do nedosljednosti. Mi smo u svojoj komunikaciji uvijek ustrajali na tome da klijent mora dati prijevod na korekturu i lekturu jednoj osobi, ali on očito nije htio taj dodatni trošak. Nikad više neću preuzeti zajednički projekt s drugim prevoditeljima bez potvrde da će prijevod redigirati jedan urednik radi osiguranja dosljednosti.

Zbog izostanka redigiranja teksta javile su se stilske nedosljednosti, te je klijent, koji nije raspolagao znanjem jezika da bi mogao realno ocijeniti uradak, ustvrdio da prijevod ne valja. K tomu, korekturni otisci u PDF-u koje 12

su nam slali klijentovi slovoslagari pokazali su da se u ‘konačne’ verzije uvukao velik broj tuđih pogrešaka.

Kobna sumnja Kad se u klijenta uvuče sumnja, vi kao izvršitelj posla bespomoćna ste meta na koju će se svaliti sva krivnja.

Kad jednom nestane povjerenja u kvalitetu prijevoda, bez obzira na uzrok, malo toga možete učiniti da biste otklonili sumnju, osobito ako vam nisu navedeni nikakvi konkretni primjeri te se kvalifikacija temelji na ‘osjećaju’.

Druga je pouka ovog slučaja: provjerite razumije li vaš klijent bilo izvorni bilo ciljani tekst prije nego što počnete raditi. U protivnom, kako će moći ocijeniti konačni rezultat?

Druge stvari kojih se treba obvezno pridržavati, poput isticanja u priopćenjima da radim prema ITI-jevim preporučenim uvjetima poslovanja, u to vrijeme još nisam bio primjenjivao, no nakon ovoga ispravio sam taj propust.

Osim toga, ako posumnjate da nešto nije kako bi trebalo biti, imajte dovoljno pouzdanja da pregorite gubitak i uštedite si vrijeme i živciranje.

Kad sam tako već bio na rubu živaca, u ruke mi je došao članak iz ITI-jeva biltena o tvrtki Towergate u kojemu je pisalo da njihovo automatsko osiguranje naknade sudskih troškova obuhvaća naknadu za neizvršenje ugovornih obveza naručitelja i povrat duga.

Nisam ništa o tome znao dok nisam pročitao taj članak.

Nazvao sam ih i oni su me uputili u to kako da postupim.

Kad se moj klijent oglušio na sve pozive, Towergate je ponudio da mi nadoknadi što mi je klijent trebao isplatiti.

Naposljetku, klijent je ipak ponudio plaćanje 50 % od ugovorenog honorara te su mi osiguravatelji savjetovali da to prihvatim (i progutam gorku pilulu), a Towergate mi je nadoplatio ostatak honorara uključujući troškove i kamate. Bilo mi je to golemo olakšanje, ali time nisu bili izbrisani sati i sati koje sam proveo brižljivo formulirajući poruke elektroničke pošte, strahujući od protutužbe kad sam bio pokrenuo bezazlen postupak radi požurivanja isplate.

Jeste li vi osigurani za slučaj da vam se dogodi tako što? Posjedovanje osiguranja omogućava vam da se opustite i nastavite normalno raditi znajući da se imate komu uteći ako vam klijent ne plati, umjesto da se beskrajno brinete i strahujete. Članak je preuzet dopuštenjem britanskog instituta za prevoditeljstvo ITI na čemu se zahvaljujemo Preveo i obradio: Marijan Tokić.

GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

Janka Doranić

Prevođenje i balet - jezični pas de deux Jezik obuhvaća cijeli svijet oko nas, stoga i mi prevoditelji moramo znati sve i svašta prevodeći svakakve sadržaje. Međutim, prevoditelj koji je profesionalac na sadržaj ne gleda emocionalno – je li on „dosadan“ ili „zanimljiv“, već je li težak ili lagan za prevođenje. (I koliko ga ima.) Zato znanost o prevođenju može olakšati posao prevoditelju davanjem teoretskog uvida u tip problema, pružajući time svojevrstan obrazac prema kojemu se tada mogu rješavati i budući prevoditeljski problemi.

Prevođenje je, kao što nam je poznato, jednosmjeran proces. Jezik iz kojega se prevodi naziva se izvorni, a onaj na koji se prevodi naziva se ciljani jezik. „Kvaka“ je, međutim, u tome da izvorni i ciljani jezik pretežno ne gledaju na stvarnost na jednak način, a i neke iste pojave izriču drukčijim jezičnim sredstvima jer jezik ne postoji odvojeno od kulture i jezične zajednice kojoj služi za komunikaciju. Zato je prevođenje teško zanimanje usprkos (nažalost!) niskom ugledu koji uživa. Jer kako se svi služe (bar nekim) jezikom, svi misle da znaju i mogu prevoditi, pa tako možemo pročitati… Ali to je već neka druga tema.

I kako se onda konkretno snaći u konkretnom zadatku koji (najvjerojatnije!) ima i neke kratke rokove? Kako, primjerice, prevesti članak o baletu, toj scenskoj umjetnosti koja je s jedne strane kodificirana već više od dvije stotine godina i zato ujednačena u cijelome svijetu, ali se izvođači u svjetskim kazalištima rangiraju prema ponešto različitim kriterijima jer ipak slijede svoje tradicije? Treba se što više uputiti u temu prijevoda, istraživati, konzultirajući se sa živim i neživim izvorima (danas je tu, srećom, internet!).

Balet je umjetnost najsrodnija sportu jer je plesačima potrebna velika količina snage koja je laicima uglavnom nevidljiva. Ali ta snaga, premda nevidljiva, mora biti precizno dozirana i zahtijeva iznimnu tjelesnu spremnost potpuno jednaku kao u vrhunskom sportu. Kako bi se postigli ti precizno koordinirani pokreti nogu, ruku, glave, trupa pa čak i pogleda, potrebna je dugogodišnja 1

vježba, velika predanost i ljubav, ali zato konačni učinak daje privid kao da tijelo prkosi sili teži. Što se tiče terminologije u baletu, ona je tradicionalno francuska i uglavnom ujednačena1, stoga se u ciljanim jezicima (plié, relevé, tendu, cou-de-pied) koristi načelo upotrebe prevedenica. Međutim, što se tiče rangova plesačica i plesača, različite kazališne kuće imaju različite podjele. Rang označava koje uloge balerina/baletan može plesati, a u konačnici je povezan i s plaćom koja određenome rangu pripada. Primjerice, njujorški balet poznaje samo tri ranga: principal dancer, soloist i corps de balet. Naš HNK u Zagrebu razlikuje četiri ranga: prvakinja/prvak, solist većih i srednjih uloga, solist srednjih uloga i član ansambla. U Velikoj Britaniji Kraljevski balet u Londonu ima šest rangova: principal dancer, principal character dancer, first soloist, soloist, first artist, artist, jednako kao i pariška opera: danseuse étoile, premier danseuse/danseur, sujet, coryphèe, quadrille, stagiaire. Šest stupnjeva poznaje i ruski Marijinski balet (bivši Kirov) iz St. Petersburga, a nazivaju se [prema ruskom] prima balerina, prvi solist, drugi solist, solist harakternoga plesa, demi-solist (coryphèe) ansambl i mimans. Kako onda prevesti francuskih šest ili ruskih sedam na „hrvatska“ četiri ili američka tri ranga? Relativno je lako za prvakinju / principal dancer / danseuse étoile, ali što korespondira sa coryphèe ili sujet u HNK-u ili first artist u Royal baletu? Ovdje nam od velike pomoći može biti ujednačenost baleta (svi izvode Labuđe jezero, Orašara, Giselle i druga djela klasičnog repertoara bijelog baleta), stoga treba istražiti koji rang u kojem kazalištu može plesati koju ulogu, a lingvistički rečeno – treba provesti analizu pojma i utvrditi bitna svojstva. Tako bi soloist njujorškog baleta obuhvaćao tri ranga ruskog baleta – prvog i drugog solista i solista harakternogo plesa jer američka titula pokriva šire semantičko polje, dok u zagrebačkom HNK-u neki članovi ansambla mogu plesati i manje uloge (coryphèe ili demi-solista). Za analizu je korisno znati i da je coryphèe naziv za zborovođu u grčkim tragedijama (korifej, zborovođa), što se može opisati kao manja solistička uloga

Ovdje nećemo ulaziti u manje razlike između francuske, ruske, talijanske, engleske i danske baletne škole

13

93. BROJ - PROSINAC 2014.

13

vezana uz zbor, pa se analogijom može razumjeti i mjesto toga ranga u baletu. Također je korisno znati da je prima balerina rijetko baš službena titula, već se samo katkad koristi za glavnu prvakinju, dok je prima ballerina assoluta arhaični naziv koji je označavao po rangu najvišu plesačicu, a prvi se put počeo koristiti kod talijanskih balerina ne kao počasna titula, već kao ugovorna odredba da je najviše plaćena plesačica u ansamblu.

Stavljajući baletni materijal u lingvističko-teoretski okvir, navodimo suvremenog švicarskog lingvista Wernera Kollera koji prevođenje definira kao empirijsku i deskriptivnu disciplinu, jezično-tekstualni postupak stvaranja teksta sui generis. Zadaću, pak, znanosti o prevođenju vidi u analizi, opisu i utvrđivanju bitnih svojstava pojma koji se prevodi, a srž postupka u utvrđivanju ekvivalencije izvornog i ciljanog naziva dvaju jezika koji se prevođenjem uspoređuju.

Međutim, kao što smo naveli na početku članka, izvorni i ciljani jezik mogu imati različite podjele stvarnosti, a lingvistički rečeno nazivi izvornog i ciljanog jezika ne moraju nužno pokrivati iste semantičke prostore.

Tako jedan izraz u izvornome jeziku može u ciljanom odražavati samo dio svoga značenja u ciljanom (tzv. djelomična ekvivalencija – primjer soloist / karakterni solist) ili pak može biti preveden u nekoliko potencijalnih prijevodnih ekvivalenata u ciljanom jeziku, što je Koller nazvao „slučaj jedan : više ili diversifikacija“, objašnjavajući da tada u ciljanom jeziku nastaje tzv. neprava praznina (unechte Lücke) do trenutka odluke o odabiru ekvivalenta. Na primjer članica ansambla → sujet coryphee quadrille / corps de ballet. Obrnut slučaj, kada u izvornom jeziku ima više termina, a u ciljanom samo jedan, Koller naziva „podudarnost više : jedan ili neutralizacija“ (Die Viele-zu-eins-Entsprechung). Primjerice, sujet coryphee quadrille / corps de ballet → članica ansambla.

Tabelarni pregled materijala Osim toga, u postupku usporedbe izvornog i ciljanog jezika Koller opisuje i slučaj koji naziva „podudarnost jedan : nula“ ili prava praznina (echte Lücke) kada u ciljanom jeziku uopće nema naziva za termin iz izvornoga jezika, što je odraz nulte ekvivalencije. U pravilu su to pojmovi vrlo vezani uz određenu kulturu (quadrille, stagiare = ?), stoga nemaju ekvivalenta u ciljanom jeziku i kulturi. Koller rješavanje takvog prevoditeljskog problema preporuča upotrebom tzv. alternativnih ekvivalenta, kao npr. preuzimanje posuđenica (solist), prevedenica (prvak), višeg rodnog pojma (član ansambla), duljeg ili kraćeg opisa (plesač srednjih uloga) ili nekog funkcionalnog ekvivalenta (pojam s bar sličnom funkcijom).

Naposljetku, Koller spominje i odnos potpune ekvivalencije, „podudarnost 1 : 1“ kada se prijevodne jedinice izvornog i ciljanog jezika u potpunosti podudaraju (danseuse étoile / principal dancer / prvakinja), što bi u načelu bilo najjednostavnije, samo je pitanje: postoji li uopće potpuna podudarnost? Prevođenje se ovdje, naime, suočava s filozofskim pitanjem Istog i Drugog jer ciljani tekst nije isti kao izvorni, ali nije baš ni posve drugi (Ladmiral, 1994: 36).

I što zaključiti? Jake baletne nacije s velikom tradicijom (Francuzi, Rusi, Englezi) imaju detaljno razrađene podjele, dok su s druge strane Amerikanci koji, premda su preuzeli „veliku količinu“ ruskog baleta (nakon 1917.), podjelu maksimalno pojednostavnili. Prvi korak svakako treba biti istraživanje sadržaja i funkcije naziva, u konkretnom slučaju poznavanje predstave i moguće podjele uloge, nadalje se treba odrediti za koga se prevodi (za stručni časopis, novinsku kritiku, djecu, program u kazalištu), postoji li već neki uvriježeni prijevod te se truditi naći zajednički nazivnik izvornog i ciljanog termina. A zatim uživati u Labuđem jezeru do pada zastora!

pariška opera

Royal Ballet

HNK Zagreb

Marijinski balet

1

New York City Ballet

danseuse étoile

principal (dancer)

prvakinja/prvak

principal (dancer)

prima ballerina

2

premier danseuse/ danseur

principal character artist

soloist

prvi solisti

3

sujet

first soloist

solist – veće i srednje uloge

drugi solisti

4

coryphèe

soloist

solist – srednje uloge

solisti harakternogo plesa

5

quadrille

first artist

član ansambla

6

stagiaire

artist

7

demi solisti (coryphee) ansambl mimans

Izvori: Anić, Vladimir; Goldstein, Ivo. 2000. Rječnik stranih riječi. Novi liber. Zagreb.

Gaynor Minden, Eliza. 2005. The Ballet Companion.

Fireside. New York.

Koller, Werner. 2004. Einführung in die Übersetzungswissenschaft. Wiebelsheim. Quelle & Meyer Verlag GmbH & Co., 7. aktualisierte Ausgabe 2004. (prvo izdan-

14

corps de ballet

je 1979.)

Ladmiral, Jean-René. 2007. Kako prevoditi: teoremi za prevođenje. Politička kultura, nakladno-istraživački zavod. Zagreb. (prvo izdanje 1994. Galimard. Pariz.)

Petrović, Gajo. 2007. Logika. Element. Zagreb. i živi izvori (HVALA IM!) plesači HNK – Iva Višak i Daniil Yastrebov

GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

Monika Blagus

Mikić, Pavao/Gojmerac, Mirko: Hrvatsko-njemački religijski rječnik „Hrvatsko-njemački religijski rječnik“ plod je dugogodišnje suradnje između prof. dr. sc. Mirka Gojmerca, profesora na Odsjeku za germanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu i utemeljitelja Katedre za znanost o prevođenju njemačkog jezika na tom Odsjeku, te prof. dr. sc. Pavla Mikića, redovnog profesora u trajnom zvanju na Odjelu za germanistiku Sveučilišta u Zadru. Ovaj dvojezični stručni rječnik na 692 stranice obuhvaća riječi triju velikih monoteističkih religija, kršćanstva, islama i židovstva, ali i riječi drugih religija koje se ubrajaju u opće znanje. Kako sami autori navode u predgovoru, „Hrvatsko-njemački religijski rječnik“ trebao bi pružati pomoć ne samo prevoditeljima nego i studentima germanistike i/ili teologije, katehetima, duhovnim vođama i vjernicima koji žele razumjeti značenje pojedinih religijskih termina kako bi stvorili odnosno povećali dijalošku otvorenost, proširili religioznu pismenost i jezično znanje (Mikić/Gojmerac 2011: VIII).

Iako je dvojezični rječnik, kad je riječ o mikrostrukturi rječničkih članaka, „Hrvatsko-njemački religijski rječnik“ više nalikuje na jednojezični, što ćemo najbolje objasniti na temelju konkretnog primjera, i to natuknice oltar: oltar – Altar, der; -[e]s, Altäre; < lat. altaria = dodatak na žrtveniku = Aufsatz auf dem Opfertisch >; stol na kojem se slavi euharistija i predočava Isusova žrtva – Tisch, auf dem das Messopfer gefeiert wird und die Vergegenwärtigung des Opfertodes Christi stattfindet; glavni oltar – Hauptaltar; Hochaltar; nepomični oltar – feststehender Altar; pokrajnji oltar – Nebenaltar; pomični oltar – tragbarer Altar; * dovesti koga pred oltar – jemanden zum Traualtar führen; ide nešto glatko kao popu po oltaru – etwas läuft wie am Schnürchen; izaći s kim pred oltar – mit jemandem vor den Traualtar treten; metnuti na oltar čega – für etwas ein Opfer bringen; uzdizati koga na oltar – jemanden auf ein Piedestal heben; jemanden glorifizieren; uzdići koga na oltar – jemanden heilig sprechen. (Ibid. 2011:378)

Kao što se vidi iz primjera, rječnički se članci u ovom rječniku ne sastoje samo od hrvatske leme i jedne ili više njezinih njemačkih istovrijednica. Njegova je odlika i novost mnogo elemenata i informacija specifičnih za jednojezični rječnik. To su etimologija leme, opis značenja leme na hrvatskom i njemačkom jeziku, navođenje karakterističnih sintaktičkih okolina, kolokacija te frazeologizama. Budući da rječnik nije namijenjen isključivo prevoditeljima i jezikoslovcima nego i teolozima i vjernicima, koje bi možda preplašila količina mikrostrukturnih informacija, u njemu ćemo pronaći samo općepoznate skraćenice i potpuno se odbacuje načelo upućivanja na druge natuknice.

Zbog popisa relevantnih „knjiga pomoćnica“ (Ibid.

2011:XVIII) i zbog toga što na hrvatskom govornom području postoji samo nekoliko dvojezičnih stručnih rječnika u toj jezičnoj kombinaciji, „Hrvatsko-njemački religijski rječnik“ velik je doprinos hrvatskoj leksikografiji.

93. BROJ - PROSINAC 2014.

15

Ana Kardum

Kako biti samostalni prevoditelj na tržištu Uvod Ovaj će se članak baviti položajem prevoditelja na tržištu i svime što je povezano s tim zanimanjem. Pruženi pregled načina poslovanja obuhvatit će sva područja važna za prevoditelja: prednosti i nedostatke posla, oblike poslovanja i registraciju, CAT alate i informatičku opremu, poslovanje s bankom, internetsku i drugu promidžbu, kvalitetu i organizaciju rada, cjenik, obračun i naplatu te vođenje knjiga i poreze. Upravo zbog toga trebao bi biti koristan onima koji se žele početi samostalno baviti prevođenjem u Republici Hrvatskoj.

Samostalni prevoditelj – prednosti i nedostaci Biti samostalan znači uživati u nekim prednostima koje nisu uobičajene u klasičnom radnom odnosu. To su prije svega prilagodljivo radno vrijeme, mogućnost rada kod kuće, veća sloboda pri odabiru poslova i pri organizaciji, mogućnost veće zarade, mogućnost putovanja i odlaska na različite seminare i konferencije i drugo. Također je lakše istaknuti i primijeniti vlastitu kreativnost u pokretanju i razvijanju posla, zbog čega su mali poduzetnici prilično motivirani za rad, a posebno kada vide brojne prednosti toga rada.

Nedostaci ovakvog načina rad bili bi zahtjev za većom disciplinom u organizaciji rada, zahtjev za prilagođavanjem tržištu, moguće teškoće u naplati potraživanja i drugo. Također se s vremenom pojavljuju i neki drugi specifični nedostaci, a to su bolovi u zglobovima i leđima (tako da treba voditi računa o tome da ured ili uredski kutak bude ergonomski) te socijalna izoliranost koja je obično izraženija nakon određenog broja godina (važno je razvijati i zadržati socijalne kontakte).

Oblici poslovanja i registracija Postoji nekoliko oblika u kojima se prevoditelj može registrirati za rad na tržištu i svi omogućuju izdavanje računa i vođenje knjiga.

16

Najčešći oblik poslovanja je oblik samostalne djelatnosti: obrt ili slobodno zanimanje. I jedan i drugi podoblik podrazumijevaju samostalan rad fizičke osobe koja plaća porez na dohodak i doprinose. Ako je osoba već zaposlena kod drugog poslodavca za plaću, ne mora mjesečno plaćati doprinose, ali temeljem godišnje porezne prijave (koja je obvezna) može nastati neka razlika doprinosa koja ovisi o samim primicima u djelatnosti. Inače nema većih zakonskih i poreznih razlika između obrta i slobodnog zanimanja, a na oboje se primjenjuje jednostavno knjigovodstvo. Za slobodno zanimanje dovoljno je registrirati se u poreznoj upravi, a u slučaju obrta treba zatražiti izdavanje obrtnice u odgovarajućoj instituciji.

Drugi najčešći oblik rada je društvo s ograničenom odgovornošću (d. o. o.) koje je posebna, pravna osoba i ono plaća porez na dobit. U takvom se društvu prevoditelj može zaposliti kao radnik (i time zasniva radni odnos), a može biti i samo direktor/osnivač ako je zaposlen negdje drugdje. Troškovi takvog oblika u načelu su veći zato što se uz isplatu plaće (koja već uključuje doprinose i porez na dohodak) mora plaćati i porez na dobit, a ima i niz drugih manjih ili većih troškova. Ako prevoditelj nije zaposlen u tom trgovačkom društvu, troškovi su manji, ali se dosta poslovnih troškova ne priznaje (jer se oni temelje na radnom odnosu – to su npr. putni troškovi, troškovi školovanja i slično). Odnedavno postoji i mogućnost osnivanja jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću (j. d. o. o.) kod kojeg je temeljni kapital samo 10,00 kuna (inače je 20.000,00 kuna), a i troškovi osnivanja su niži. Za osnivanje trgovačkog društva u načelu treba angažirati odvjetnika i javnog bilježnika, a registracija se obavlja na trgovačkom sudu.

Ovdje je važno napomenuti da u Republici Hrvatskoj i dalje postoji mogućnost rada na autorski ugovor ili ugovor o djelu bez registracije bilo kakve samostalne djelatnosti (s radnim odnosom ili bez njega). Što se tiče

GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

inozemstva, situacija je složenija nakon ulaska u EU jer je potreban PDV ID broj koji automatski zahtijeva registraciju poreznog obveznika (ali on ne mora biti u sustavu PDV-a). Pitanje koje obično dobivam je kako izdavati račune nakon registracije ako je osoba prije toga radila na ugovor. Odgovor je jednostavan: Ili treba prijeći na „bruto“ iznos koji je bio ugovoren temeljem ugovora za određenu jedinicu (karticu/stranicu ili riječ) ili ugovoriti neku drugu cijenu. Ono što je važno jest da ta cijena uključi sve moguće troškove poslovanja prevoditelja kako bi on u konačnici imao pozitivno poslovanje.

Informatička oprema i CAT alati Informatička oprema koja je potrebna svakom uredskom zaposleniku, pa i samom prevoditelju, uključuje odgovarajuće stolno računalo (srednje snage), prijenosno računalo (ako je ono potrebno), softver – npr.

Windows, MS Office i razni drugi softveri koji su danas potrebni pri radu na računalu. Također treba pristup internetu i sav drugi materijal potreban prevoditelju (telefon, mobitel, rječnici, pravopisi, gramatike i druga stručna literatura). Što se tiče CAT alata, sve više prevoditelja danas radi u njima zbog zahtjeva tržišta, ali i vlastitog izbora.

Treba napomenuti da CAT alati nisu apsolutno nužni pri svakom prijevodu, ali poboljšavaju kvalitetu u slučaju prijevoda u kojima postoje sličnosti i ponavljanja (npr. u tehničkim prijevodima). Najčešći su CAT alati danas SDL Trados, Transit, DejaVu, Wordfast, Across i razni drugi.

Njihov bi opis zahtijevao podosta vremena i prostora pa će vjerojatno biti predmet nekog drugog članka.

Poslovanje s bankom Svaki registrirani porezni obveznik mora u skladu sa zakonom otvoriti poslovni račun bilo u kojoj poslovnoj banci u Hrvatskoj. Takav račun upotrebljavat će za naplatu svojih potraživanja temeljem izdanih računa za usluge koje je obavio. Takav račun znači određene troškove za korisnika, a koji su veći nego u slučaju privatnih računa u bankama. Što se tiče oblika plaćanja, u Hrvatskoj su zakonom dopuštena bezgotovinska plaćanja (bankovna doznaka i inozemni ček) i gotovinska plaćanja (za koja treba imati fiskalnu blagajnu). Oblici plaćanja kao što su Paypal i Moneybookers za sada nisu regulirani zakonom i najbolje ih je izbjegavati (a znače i dodatne troškove za korisnika).

Internetska i druga promidžba Sve su vrste oglašavanja dobre i moguće, od osobne preporuke i lokalnog oglašavanja u raznim medijima do oglašavanja na internetu. Postoje i specijalizirani portali za prevoditelje kao što su www.proz.com, www.gotranslators.com, www.translatorscafe.com i mnogi drugi manji portali. Također je u posljednje vrijeme u porastu pisanje blogova i oglašavanje na vlastitim mrežnim stranicama, što se smatra dugoročno kvalitetnijim pristupom zbog mogućnosti isticanja posebnosti prevoditelja. Prevoditelj se treba pokušati

predstaviti na što kraći i profesionalniji način, a kao predložak mu mogu poslužiti profili ili stranice drugih kolega koji već imaju iskustvo u tom poslu.

Vrlo je važno sastaviti vlastite uvjete poslovanja i ugovor, poslovnu ponudu (koja bi odgovarala životopisu) i cjenik ako se on traži. Tako prevoditelj pokazuje profesionalan i čvrst stav u poslu te se dugoročno štiti i izbjegava moguće probleme u poslovanju (naplata, nepovoljni ugovorni uvjeti i slično).

Kvaliteta i organizacija rada Već sam spomenula da treba voditi računa o ergonomiji zbog dugoročnog očuvanja zdravlja, a ne bi bilo loše baviti se sportom i imati neki hobi koji bi uključivao kretanje i opuštanje.

Sam ured ili uredski kutak trebao bi biti miran i prikladan za rad, a stol dovoljno velik da se na njemu mogu držati svi potrebni materijali i alati (tipkovnica, miš, rječnici, dokumentacija itd.). Za vođenje evidencije o obavljenom poslu može poslužiti Excel (za manje količine projekata), a ako se radi o agenciji ili većem prometu, može se upotrijebiti neki od softvera koji služe za upravljanje projektima. Prevoditelj može sam uvesti način evidentiranja koji mu odgovara – važno je jedino da mu bude praktičan i lak za uporabu.

Kontrola kvalitete može se obavljati u suradnji s klijentom, a i sam prevoditelj može angažirati lektora ili drugog kvalificiranog prevoditelja da mu provjerava kvalitetu prijevoda i predloži izmjene i poboljšanja.

Postoje i posebni alati u samim CAT alatima koji automatski provjeravaju moguće pogreške i predlažu izmjene (npr. provjeravaju brojeve, veliko i malo slovo i slično). Vrlo je važno voditi računa o kvaliteti zato što se time, osim unaprjeđenja posla, dugoročno privlače i zadržavaju klijenti. U slučaju opravdanih ili neopravdanih pritužbi klijenta na kvalitetu treba se postaviti profesionalno i pokušati objasniti zašto smo se odlučili na određene stručne riječi, izraze ili drugo.

Također treba i zajednički raditi na stručnim izrazima s klijentom ako je to moguće i po potrebi zatražiti njihov savjet. Situacija na tržištu trenutačno je takva da klijente zapravo treba i educirati o jezičnim pitanjima i objasniti im zašto smo nešto učinili na određeni način na konkretnim primjerima.

Cjenik, obračun i naplata Prevoditelj može sam sastaviti cjenik ili jednostavno ugovoriti cijenu s određenim klijentom (čak i za svaki zaseban projekt ako se to traži). Svaki dogovor koji uključuje predmet i cijenu, a koji bi bilo najbolje zaključiti u pisanom obliku (e-poštom ili slično), smatra se sklapanjem ugovora i nije zapravo potrebno zaključivati posebne detaljne ili okvirne ugovore.

Ugovor o povjerljivosti može biti uvjet klijenta da se dodijeli posao/projekt i obično ga treba potpisati.

Trebamo pozorno pročitati ponuđene ugovore i po potrebi zatražiti savjet pravnika ako nismo sigurni trebamo li potpisati neki ugovor (najbolje je ugovoriti i vlastite uvjete poslovanja).

93. BROJ - PROSINAC 2014.

17

Obavljeni posao iskazuje se na računu nakon završetka posla ili nakon isteka mjeseca (ovisi i o dogovoru s klijentom). Postoji propisani obrazac o sadržaju računa za određene subjekte (samostalne prevoditelje i društva s ograničenom odgovornošću) koji je utvrđen na temelju više zakona. U slučaju računa za inozemne usluge potrebno je ispod iznosa u eurima ili drugoj valuti napisati i kunsku protuvrijednost.

E jesmo turistička zemlja!

Klijentu treba u načelu pristupiti s povjerenjem što se tiče plaćanja, ali je u slučaju sumnje u likvidnost i pouzdanost klijenta (što se može saznati i provjerom boniteta u određenim servisima) najbolje zatražiti plaćanje unaprijed ili čak odbiti posao. U slučaju teškoća s naplatom treba prvo na miran i profesionalan način pokušati riješiti nastalu situaciju (razgovor, opomena i slično), a tek onda pokušati prisilno naplatiti račun (npr. ovrhom).

Vođenje knjiga i porezi Registrirani porezni obveznici moraju u skladu sa zakonom voditi knjige i predati godišnju poreznu prijavu. Zbog prirode i složenosti knjigovodstvenih poslova (većina posla radi se u posebnom softveru i šalje elektronički u odgovarajuće institucije) posao treba povjeriti kvalificiranom knjigovođi koji će obično istodobno biti i poslovni savjetnik. Porez se obračunava primjenom odgovarajućih poreznih stopa na tzv. poreznu osnovicu nakon odbitka svih poslovno priznatih troškova. Fizičke osobe plaćaju u načelu porez na dohodak, a pravne osobe porez na dobit. Često je pitanje što se sve smatra poslovno priznatim troškom. Odgovor bi bio da je to sve ono što se može povezati s poslovanjem, npr. oprema za ured, softver, dokumentacija za rad (npr. rječnici i slično), putni troškovi poslovnog puta, obvezni doprinosi i drugo.

Prije same nabave bilo čega najbolje je zatražiti savjet od knjigovođe.

Porez na dodanu vrijednost (PDV) posebna je stavka koja se dodaje ukupnoj vrijednosti usluge kada se radi o uslugama obavljenima u Hrvatskoj (trenutačna stopa iznosi 25 %). U slučaju rada s klijentima iz Europske unije potrebno je u poreznoj upravi zatražiti izdavanje PDV ID broja i tada se primjenjuje tzv. reverse charge mehanizam, odnosno ne zaračunavamo stranom klijentu hrvatski PDV, nego on sam evidentira obvezu za PDV u svojoj zemlji. Mi jedino trebamo na računu napisati odgovarajuću izjavu o tome, a oni koji nisu u sustavu PDV-a, trebaju napisati dodatnu izjavu o tome da nisu u sustavu PDV-a.

Zaključak Ovaj je članak nastojao obuhvatiti najvažnije točke važne za pokretanje vlastitog poslovanja u okviru prevoditeljske djelatnosti. On ne uključuje sve moguće detalje i/ili izmjene propisa i stanja na tržištu rada (jer su one vrlo česte), ali nadam se da će pomoći onima koji do sada nisu bili upoznati s osnovama malog poduzetništva i omogućiti im uspješan i kvalitetan rad u sadašnjosti i budućnosti.

18

GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA

In Memoriam † Branko Ožbolt 1938. - 2014.

Nakon iznenadne, teške bolesti napustio nas je kolega prevoditelj i dragi prijatelj Branko Ožbolt, član Upravnog odbora Društva.

Branka sam upoznao prije dvadesetak godina, a deset godina radili smo zajedno kao prevoditelji u istom uredu. Iznimno zanimljive biografije, koja obuhvaća znanstveni rad na povijesnom institutu s budućim tvorcem hrvatske države, dr. Franjom Tuđmanom, rad na BBC-ovu radiju u Londonu, kao i boravak na Srednjem istoku, u Iraku, na izgradnji velikih projekata u trenutku prve Saddamove velike avanture i američke Pustinjske oluje, te njegov definitivni povratak u Hrvatsku u trenutku izbijanja rata za opstanak i neovisnost, kao i profesionalno ispunjenje objavom stručnog filozofskog djela Druga geneza, prijateljstvo s Brankom bilo je sve drugo samo ne dosadno ni banalno.

Brankove najupečatljivije osobine bile su njegov čvrst karakter i veseo duh te filozofska naobrazba i doživljaj svijeta. Tko god je došao u dodir s njim, odlazio je mnogostruko obogaćen. Branko je u svim stvarima s lakoćom zaranjao do najdubljih korijena. Bez patetike i pompoznosti, jedan je od ljudi koji su temeljito utjecali na moj život. Godine 1991. trenutak nije bio obećavajući za nekoga tko je tek bio zasnovao obitelj: zemlja pod ratnom agresijom, posao honoraran, vlastiti stan nemoguća misija te, naposljetku, odlazak na frontu, a supruga pred porodom… Što bi rekao narod: i gol i bos i hladno mu! No, život se konačno nastavio, premda bez stana i posla te s novim obvezama i usred rata. I tako, jednog dana javio sam se na oglas Ministarstva vanjskih poslova u kojemu je tada Branko radio kao prevoditelj.

Nisam imao nikakvih veza kao backup, prema tome ni bilo kakvih očekivanja, te sam već bio pakirao kovčege da krenem kamo i toliki drugi gastarbajteri.

Jedan telefonski razgovor s Brankom promijenio je stubokom moje stanje. Primljen sam na stalni posao s plaćom, zdravstvenim i mirovinskim osiguranjem, radnim vremenom… Malo poslije, nakon boljeg upoznavanja, na Brankovu preporuku postat ću član prevoditeljskog Društva i upoznati meni dotad nedostupan svijet. Životu će se otvoriti perspektive, ukazat će se poslovična motika i kruh, nakon koju godinu obitelj će se useliti u svoj stan, naposljetku ću školovati tri đaka/studenta…

Tko zna kako bi se stvari za mene okrenule i gdje bih sada bio da u pravome trenutku na pravome mjestu nije bio Branko Ožbolt koji nije postupao „po babas i stričevis“, kako bi to rekla jedna mlada kolegica, i u čijim rukama životne karte s kojima je igrao nisu bile unaprijed podijeljene ni obilježene. Kroz život je plovio vlastitom snagom povremeno se oslanjajući na čestitost i dobrotu of a fellow man. Stoga je na jednak način bližnjemu uzvraćao dobrim bez računice i predumišljaja, filozofski: jednostavno zato jer je to po sebi dobro!

Kad pomislim na Branka, uvijek se sjetim optimističnog filma „Pay it Forward“ u kojemu likovi doživljavaju dobro koje im netko nekada učini i na taj ih način nevidljivo obveže da i sami nekada učine dobro nekomu drugomu. Branko je mene osobno i mnoge druge obvezao upravo na takav diskretan način.

Marijan Tokić

† Vanda Radetić 1933. - 2014.

Petog travnja ove godine napustila nas je naša dugogodišnja članica gospođa Vanda Radetić. Rođena je 13. kolovoza 1933. u Rijeci, gradu za koji je veći dio života ostala usko vezana. U Rijeci je završila osnovnu i srednju školu, zatim je studirala engleski jezik, koji je usavršila tijekom boravka u Velikoj Britaniji, te talijanski koji je naučila još u djetinjstvu s obzirom na to da je to bio jezik kojim su govorili mnogi u njezinu rodnom gradu.

Gospođa Vanda Radetić bila je članica našeg Društva od 1978. godine. Prevodila je ponajprije tekstove iz područja strojarstva i likovnih umjetnosti. Dok je radila u turizmu, među ostalim kao turistički vodič, dolazilo je do izražaja njezino odlično poznavanje povijesti i umjetnosti. Posebno zadovoljstvo pružali su joj prijevodi s područja klasične glazbe. U svom prevodilačkom radu bila je odgovorna, pouzdana i uporna, uvijek spremna na suradnju i pomoć kolegama. Aktivno je sudjelovala u radu Društva, posebice kao član Upravnog odbora od 1998. do 2004. Svaku povjerenu zadaću spremno je prihvaćala i obavljala krajnje savjesno i na vrijeme.

Gospođa Vanda Radetić ostat će u sjećanju svojih kolega kao draga osoba te kao vrstan, marljiv i savjestan prevoditelj, a njezini najbliži pamtit će je kao brižnu i nježnu suprugu, majku i baku.

Jelena Peternel

93. BROJ - PROSINAC 2014.

19

Impresum: “Prevoditelj” izlazi jednom godišnje.

Izdavač: Hrvatsko društvo znanstvenih i tehničkih prevoditelja, 10 000 Zagreb, Amruševa 19/II, tel.: (01) 4922 730, (01) 4810 397, faks: (01) 4817 658 Mrežne stranice: http://www.drustvoprevoditelja.htnet.hr Elektronička pošta: prevoditeljski-centar@zg.tcom.hr

drustvoprevoditelja@gmail.com Uredništvo: Članovi UO Odgovorni urednik: Vinko Purgar Lektura: Vlatka Horvat Tisak: Grafička škola u Zagrebu Naklada: 300 primjerka Autori izriču vlastita mišljenja i stajališta koja se ne moraju poklapati s mišljenjem uredništva.

Autori odgovaraju za točnost podataka.

Uredništvo pridržava pravo intervencije u testovima. Članci objavljeni u “Prevoditelju” predmetom su autorskog prava njihovih autora ako u tekstu nije drukčije naznačeno.

Svako objavljivanje članaka, citiranje, djelomično ili u potpunosti, dopušteno je samo uz prethodnu suglasnost autora članka.

GLASILO HRVATSKOG DRUŠTVA ZNANSTVENIH I TEHNIČKIH PREVODITELJA