DJECA I EKRANI

Piše: Mario Dilberović, mag. logoped

Televiziju najčešće gledaju djeca u ranijoj dobi (do 24 mjeseca), a s porastom dobi druge vrste ekrana (računala, tableti i mobiteli) preuzimaju “vodstvo”. Čak 66% ispitane djece svoje prve “poglede” na TV usmjerava i prije prvog rođendana.

Od trenutka kada otvorimo oči do trenutka kada liježemo u krevet okruženi smo medijima i ekranima. Također, okružena su i naša djeca! Razmislite, većina nas provjerava društvene mreže ili traži novosti na portalima. Uz kavu čitamo aktualnosti, a onoga trenutka kada sjednemo u automobil pojačavamo radio. Na poslu pratimo prognozu za nadolazeći vikend, a po povratku kući s posla palimo televiziju u potrazi za opuštajućim sadržajem. Čine li to i naša djeca?

Koliko vremena provodimo pred ekranima?

Američko istraživanje iz 2011. godine (Zero to eight) ističe sedam važnih činjenica, a jedna od najvažnijih jest ukupno vrijeme gledanja ekrana (računala, mobitela i televizije).

Čak 66% ispitane djece svoje prve “poglede” na TV usmjerava i prije prvog rođendana.

Televiziju najčešće gledaju djeca u ranijoj dobi (do 24 mjeseca), a s porastom dobi druge vrste ekrana (računala, tableti i mobiteli) preuzimaju “vodstvo”.

Koreanska studija (2014.) provedena na uzorku od 1778 djece dolazi do zapanjujuće informacije kako gotovo polovina djece u dobi od 24 mjeseca prosječno gleda TV 1,21 sati dnevno. Također, studija je pokazala da djeca koja su izložena TV-u između 2 i 3 sata dnevno imaju 2,7 puta veći rizik za kašnjenje u jezično-govornom razvoju.

Već spomenuto američko istraživanje tvrdi kako čak 97% djece u kući ima TV, a njih 43% ga ima u spavaćoj sobi. Ukupno 72% djece posjeduje računalo, a 67% igraću konzolu (PlayStation, Nintendo…).

U Hrvatskoj je provedeno prvo Nacionalno istraživanje o predškolskoj djeci pred malim ekranima čiji rezultati idu u korak sa gore navedenim istraživanjima. Većina djece predškolske dobi u Hrvatskoj u kući posjeduje televizor, njih 65% imaju igraću konzolu, a 27% u spavaćoj sobi ima TV. Kada promatramo vrijeme pred ekranima, svaki drugi predškolac u dobi od 2 do 4 godine dnevno provede dva ili više sata pred različitim ekranima.

Prosječno vrijeme provedeno pred ekranima

Utjecaj ekrana na jezičnogovorni razvoj djece

Presjek dosadašnjih istraživanja vezanih uz moderne tehnologije (TV, mobitel, tablet, igraće konzole…) i njegovog utjecaja na jezično razvoj djece i odraslih otkriva kako djeca u dobi od 4 godine razumiju tek 20% sadržaja kojeg gledaju. Ova činjenica može nas natjerati na promišljanje koliko djeca razumiju sadržaje koje smatramo edukativnima. Je li njihov sadržaj doista primjeren našoj djeci?

Televizija koja radi – nikome

Vi ste u kuhinji, dijete je u nekoj aktivnosti u svojoj sobi ili dnevnom boravku, a televizija radi. Poznato? Utječe li pozadinska televizija na našu komunikaciju? Provedeno je istraživanje na 14 djece i njihovih roditelja s ciljem proučava-

njem kvalitete i kvantitete djeci usmjerenih iskaza njihovih roditelja koje nam otkriva kako roditelji za vrijeme boravka s djecom u sobi s pozadinskom televizijom značajno smanjuju broj svojih iskaza i količinu riječi koje koriste. Znatno više koriste jednostavne pa čak i rečenice s jednom riječju.

Ekrani i čitanje

Osim čitanja novinskih članaka sve je više raznovrsnih e-čitača na koje možemo učitati svoje najdraže knjige i čitati ih bilo gdje, bilo kada. Također, sve je veći broj digitalnih, e-slikovnica koje na interaktivan način motiviraju djecu na zajedničko čitanje priča. Neka istraživanja pokazuju kako uvođenje iPada uz tradicionalne knjige povećava interakciju između roditelja i djece za vrijeme zajedničkog čitanja. Ujedno, ovakav vid personalizacije knjiga povećava učestalost djetetovog komentiranja. No, utječu li ekrani u ranom periodu života na čitanje i pisanje? Dakako! Zimmerman i suradnici su u svom istraživanju utvrdili kako rano izlaganje djece TV-u (prije treće godine) značajno negativno utječe na čitanje u dobi od 7 godina.

Istraživanja također potvrđuju da djeca koja više borave pred ekranima, rjeđe i s manje zadovoljstva slušaju priče i knjige kojem im roditelji čitaju. Ako se podsjetimo da djeca promatrajući roditelje uče o obilježjima teksta već u ranoj dobi, možemo pretpostaviti kako ova činjenica utječe na njihovu ranu čitalačku pismenost.

Kako pomiriti ekrane i tiskane slikovnice?

Sigurno se nakon ovih informacija pitate – trebamo li onda uopće ekrane? Odgovor je potvrdan – da! Alfa generacija djece brže i lakše obrađuje informacije prezentirane putem vizualnih kanala. Nažalost, knjige kao trajan medij ne mogu im pružiti bolju vizualizaciju, fotografije, animacije i video zapise. Uvijek je važno naglasiti kako sadržaj prezentiran na tabletu nije samome sebi svrha nego služi kao motivacija za čitanje, uvodni razgovor prije čitanja te poticaj za razgovor o pročitanom nakon čitanja slikovnice.

Osmislite vlastiti „kviz“ nakon čitanja vaše omiljene slikovnice. Na zabavan i interaktivan način postavljajte pitanja: tko, što, kada, gdje, zašto te kako. Ovime ćete već u ranoj dobi stvoriti temelj za kasnije obrazovanje. Odgovori na ova pitanja čine ono što će učitelji tražiti od vaših mališana nakon čitanja prve lektire. Pronađite fotografije glavnih likova, isprintajte ih i opisujte! Poigrajte memory. Na tržištu trenutno postoji nekoliko pametnih slikovnica koje uz tiskani materijal nude i aplikacije s edukativnim igrama i animacijama. Najveći naglasak jest na ZAJEDNIČKOM istraživanju, čitanju i učenju. Tablet nije igračka „za uštedu vremena“ nego neograničen izvor alata za zajedničko „trošenje“ vremena.