PREHLADA

Dišni sustav sastoji se od gornjeg i donjeg respiratornog trakta. Gornji respiratorni trakt čine nosne šupljine, ždrijelo i grkljan, dok donji respiratornog trakt čine dušnik, bronhi i pluća.

Zrak, prilikom ulaska u organizam, prolazi kroz nosne šupljine. Respira torna sluznica, tijekom strujanja zraka, omogućava pročišćavanje zraka od pra šine, te vlaženje i zagrijavanje do uobičajene tjelesne temperature. Pročišćavanje se vrši u svim gornjim dijelovima dišnog sustava sve do pluća.

Radi neprekidnog kontakta dišnog sustava s okolinom, kroz njega zrakom u organizam ulaze razne čestice, stoga je vrlo osjetljiv na infekcije. Najčešće in fekcije gornjih dišnih puteva su akutne upale, koje zahvaćaju sluznicu gornjeg dišnog sustava, prije svega sluznicu nosa, sinusa, ždrijela i grkljana.

Širenje prehlade

Od svih akutnih infekcija gornjeg dišnog sustava najčešća infekcija je prehlada.

Prehlade čine oko 50% svih akutnih res piratornih infekcija. Mogu ih uzrokovati različiti virusi, a ovisno o vrsti virusa, koji je uzrokovao prehladu, razlikuju se i simptomi. Prehlade se počinju javljati početkom jeseni i traju često i do kraja proljeća. U to vrijeme boravimo češće u zatvorenim prostorima pa je olakšana zaraza. Također, zrak u zatvorenim pro storima je tijekom zime suh što dodatno suši i respiratornu sluznicu. Na taj način ona postaje manje učinkovita u borbi protiv virusa i omogućava lakši razvoj prehlade. Prehlade su izrazito zarazne, tako da se vrlo često javljaju u obliku epidemije. Kako bi se razvila prehlada virus najprije prijanja na sluznicu nosa, očiju ili usta, ali za razliku od kože, sluznica ne ostvaruje čvrstu barijeru prema uzročniku. Virus dopire do sluznica in halacijom sitnih kontaminiranih kapljica od strane osoba koje imaju prehladu, putem kašlja ili kihanja. Također, virusi se mogu prenositi kontaminiranim ru kama ili predmetima, osoba koje su već zaražene. Ovdje je upravo kolektiv zna čajno mjesto zaraze, putem primjerice igračaka, čaša i slično.

Virus može preživjeti i do 7 dana na suhim, beživotnim, površinama. Period inkubacije je vrlo kratak i varira od de setak sati (rhinovirusi), do nekoliko dana.

Različiti čimbenici pogoduju pojavi prehlade, tako na primjer djeca mlađa od 5 godina te odrasli stariji od 60 go dina češće razvijaju prehladu zbog oslabljenog imuniteta i smanjene brzine obnavljanja epitela nosne sluznice.

Nastanku prehlade, obzirom na šire nje virusa, pogoduje i klima. Osobito nagle promjene temperature, zagađenje

Piše: Doc. dr. sc. Lana Kovač Bilić, Klinika za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata / KBC Zagreb

zraka i pasivno pušenje, koji dodatno mogu prouzročiti lezije površinskog sluzničkog epitela i usporiti funkciju mukocilijarnog aparata. Vrlo često se prehlada javlja i kod ljudi koji imaju ne dostatak željeza i vitamina C, te moguću anemiju.

Uzročnici prehlade

Najčešći uzročnici prehlada su rhinovirusi koji uzrokuju 30 do 50% svih prehlada. No, postoje stotine različi tih serotipova od kojih su njih tridesetak dominantni, a incidencija im se smanjuje s godinama. Otprilike 10% prehlada uzrokuju adenovirusi, kod kojih se razlikuju serotipovi u djece i

odraslih. Virus se također širi kapljičnim putem. Ostali virusi kao češći uzročni ci prehlade su enterovirusi, respiratorni sincicijski virusi (najčešći uzročnici bron hioloitisa kod dojenčadi), te miksovirus influenze i parainfluenze.

Smatra se, patofiziološki, da bolest nastaje kao posljedica virusne upale slu znice i aktivacije upalnih medijatora sa stvaranjem edema tkiva, vazodilataci jom i transudacijom tekućine. U sklopu upale nastaje i neurovegetativna koli nergična stimulacija sa hiperprodukcijom sluzi i bronhokonstrikcijom.

Simptomi prehlade

Simptomi prehlade javljaju se u nekoliko faza, u početnoj fazi koja traje 24 do 48 sati javlja se smalaksalost, bolovi u mišićima, osjećaj hladnoće i peckanja u nosu i ždrijelu. U kasnijoj fazi najizra ženije bolesti koja traje od 3 do 5 dana javljaju se nespecifični simptomi poput glavobolje, opće slabosti, te specifič ni simptomi poput obostrane nosne opstrukcije, prednje i stražnje nosne sekrecije, smanjeni osjet mirisa gotovo do anosmije, preosjetljivost u regiji lica i kašalj.

U završnoj fazi bolesti koja također traje 3 do 5 dana javlja se pojačana no sna sekrecija, sa gušćim i gnojnim sekretom vrlo često potaknuta i bakterijskom superinfekcijom. Gotovo u pravilu bolest završava suhoćom sluznice nosa i ždrijela.

Zbog karakteristične kliničke slike, umjerene temperature bolest se jedno stavno dijagnosticira.

Sama prehlada nema komplikacija, ali oštećuje sluznicu respiratornog trakta i na taj način olakšava sekundarno na seljavanje bakterija. Bakterijska superinfekcija može ukazivati i na urođenu ili stečenu oslabljenu imunost samog bolesnika. Infekt se može proširiti i na

sluznicu sinusa i uzrokovati akutni sinuitis, te na bronhe sa razvojem akutnog bronhitisa vrlo često kod bolesnika koji boluju od astme, kronične opstruktivne plućne bolesti i dilatiranosti bronha. Na akutni sinuitis upućuje nas gnojna se krecija iz nosa, produženo trajanje bolesti i do nekoliko tjedana te glavobolja i bolovi u projekciji zahvaćenih sinusa. Kod manje djece, kao komplikacija pre hlade, često se može razviti i upala srednjeg uha.

Liječenje prehlade

Liječenje prehlade obuhvaća mirovanje, odmor, obilnu hidraciju te u slučaju po višene temperature neke od antipiretika kao što su paracetamol, acetil salicilna kiselina, ibuprofen. Lokalno liječenje je izrazito važno i zahtjeva ispiranje nosnih šupljina fiziološkom otopinom više puta dnevno, kako bi se odstranio sekret i smanjila njegova gustoća te na taj na -

čin olakšalo iskašljavanje. Važna je i lokalna dekongestivna terapija kapima ili kod djece, sprejem u nos kroz pet dana. Posebnu važnost imaju hipertonične otopine, koje ostvaruju dekongestiju nosa prirodnim putem i mogu se koristiti više puta dnevno. Hipertonične otopine važne su tijekom liječenja prehlade, ali i nakon prehlade zbog zaostale suhoće sluznice nosa.

Prehlada je češća kod manje djece obzirom da im je imunološki sustav još nepotpuno razvijen, a i češće su u kontaktu sa samim virusom. Može se reći da dijete pro sječno preboli šest do deset epizoda prehlada godišnje, dok se kod odraslih javlja nešto rjeđe oko dva do četiri puta godišnje. Tijekom svake prehlade organizam razvije imunitet prema specifičnom virusu, koji je prehladu i uzrokovao. S vremenom organizam stvara imunitet prema velikoj većini virusa koje uzrokuju prehladu.

Komplikacije

Specifičnost prehlade kao infekcije gornjeg respiratornog trakta kod djece mlađe od 5 godina je pojava akutnog adenoiditisa. Uzročnik upale jednak je kao kod prehlada u odrasloj dobi, ali u ovom slučaju smješten je u području adenoidnih vegetacija, odnosno limfnog tkiva u području nosnog ždrijela, koje sudjeluje u stvaranju imunosti. Svoju maksimalnu funkciju doseže od osamnaest mjeseci do četiri godine života. U pravilu ova upala se kod djece javlja četiri do osam puta godišnje. Zbog učestalog ponavljanja upala, dijete može postati razdražljivo ili imati veću mogućnost komplikacija. Čimbenici koji pogoduju ponavljanju infekcija su boravak djeteta u kolektivu (jaslice, vrtić, igraonice), pasivno pušenje, hipertrofija adenoidnih vegetacija, zagađenje zraka, gastroezofagealni refluks u dječjoj dobi, nedostatak željeza i anemija.

Klinička slika koja prati prehladu, a često je praćena povišenom temperaturom, upućuje na razvoj akutne upale srednjeg uha. Nosna opstrukcija je izraženija, više zbog hipertrofije adenoidnih vegetacija, nego samog edema kao posljedice upale sluznice. Uvijek treba dokazati obostranu sekreciju iz nosa. Osim već navedene i najčešće komplikacije, upale srednjeg uha, kao komplikacija može se javiti dehidracija, febrilne konvulzije, akutni sinuitis, te rijetko meningitis i bronhopulmonalne infekcije.

Simptomatska terapija odgovara terapiji prehlade, a antibiotska terapija indicirana je samo u slučaju da je uzet bris nosa i dokazana je prisutnost bakterije.