Našo školji br. 18 by Općina Preko

Siječanj 2019. Broj 18 List Općine Preko www.nasiskolji.hr

SUTOMIŠĆICA

Snimljena 642. milenijska fotografija posvećena Luki Modriću str. 42-43

POLJANA

Uz odašiljač, na Maloj Glavi bit će i vidikovac za posjetitelje str. 18-19

PREKO

Počela obnova DV Lastavica i gradnja jaslica str. 22-23

IMPRESSUM Urednici: Andrina Luić Ante Župan Izdavač: Općina Preko Trg hrvatske nezavisnosti 2, 23273 Preko www.nasiskolji.hr urednistvo@nasiskolji.hr Suradnici: Slavko Bačić, Valentin Bakota, Luka Bosnić, Iva Car, Ivan Ćorić, Đana Jadrijev , Darko Dilber, Vid Dunatov, Tomislav Ivanov, Julija Kačan, Marina Marcelić, Tomislav Peremin, Iva Perinčić, Dražena Strihić, Ingrid Švorinić, Adam Vidas 18. broj lista Naši Školji tiskan je u prosincu 2018. godine List se beslatno dostavlja u sva kućanstva Općine Preko Tisak: Kerschoffset Zagreb

VI JEST I

ragi mještani, svi stanovnici Općine Preko, Novi broj općinskog lista Naši školji, sukladno tradiciji, i ove bi blagdane trebao stići u sva domaćinstva Općine Preko.

U njemu ćete dobiti informacije o većini aktivnosti koje su vrijedni djelatnici naše općine, udruge, KUD-ovi i kreativni pojedinci provodili u drugoj polovici godine. Gotovo se svakodnevno suočavamo s novim izazovima, ali je naš vrijedan i sposoban tim na njih spreman odgovoriti. Iza nas je godina u kojoj smo riješili nekoliko važnih infrastrukturnih projekata – dobili smo uređeno nogometno igralište u Sutomišćici koje nam služi na ponos i na kojemu smo ovog ljeta snimili fotografiju posvećenu najboljem nogometašu svijeta Luki Modriću. Milenijska fotografija koju je snimio legendarni Šime Strikoman obišla je svijet. Ljepšu reklamu za naš otok uistinu bismo teško mogli zamisliti. Rezultati turističke sezone iznimno su dobri. I ove godine bilježimo povećanje broja turista, što potvrđuje da su nas domaći i strani gosti prepoznali kao kvalitetnu i poželjnu destinaciju. Uz radu na produljenju sezone, u skorašnjem razdoblju moramo podići kvalitetu usluge kako bismo dobili goste koji su bolji potrošači. Jedan od najboljih primjera za to je Olive Island Marina koja je ovoga ljeta nagrađena priznanjem Jutarnjeg lista za najbolju nautičku marinu na Jadranu, a u izboru Hrvatske turističke zajednice i Hrvatske gospodarske komore osvojila je drugo mjesto u kategoriji malih marina.

ko,uz aktivnu, kreativnu i sadržajnu potporu općinske uprave i u suradnji s brojnim nositeljima, kvalitetnim i stručnim turističkim kadrom, uspješno ostvaruje respektabilne rezultate u povećanju broja dolazaka i noćenja turista“. I dalje vrlo uspješno povlačimo sredstva kako iz nacionalnih tako i iz europskih fondova, a odličnu suradnju imamo i sa Zadarskom županijom s kojom smo krenuli u veliki projekt obnove i proširenja Osnovne škole Valentina Klarina u Preku, tako da bi uskoro trebali imati nastavu u jednoj smjeni. U prvoj polovici listopada na središnjoj zgradi Dječjeg vrtića Lastavica u Preku otvoreni su radovi na rekonstrukciji Dječjeg vrtića Lastavica, što znači da će mališani sljedeću pedagošku godinu dočekati u obnovljenom vrtiću te će s radom započeti i prva jaslička grupa. Radovi će obuhvatiti nadogradnju dijela u kojemu će biti osiguran smještaj djece u jaslicama, obnovit će se i postojeće prostorije, uvesti podno grijanje, sagraditi zasebna kotlovnica, nova kuhinja, sanitarni čvorovi, fasada i posebna prostorija za rad logopeda. Osim škole, vrtića i jaslica, pokrenuli smo mnoge projekte kako bismo oplemenili i obogatili odrastanje najmlađih, pritom ne zaboravljajući kvalitetu života svih generacija i kućanstava na području Općine Preko. Uz iskrenu zahvalu svima koji svojim konstruktivnim i dobronamjernim savjetima žele pomoći da naša općina napreduje u svim područjima, želim vam sretan i blagoslovljen Božić te puno zdravlja i osobnog zadovoljstva u novoj, 2019. godini.

Vaš načelnik Jure Brižić

Prvi put na 25. Međunarodnoj smotri turizma, filma i krajobraza, koja se od 7. do 9. studenoga održala u Hotelu President u Solinu, Općini Preko dodijeljena je nagrada Zlatni Interstas jer “turizam Općine PrePR O S IN AC 2 0 1 8 .

V I JEST I

SVEČANO OBILJEŽEN DAN OPĆINE PREKO I BLAGDAN SV. MIHOVILA Za razvoj i napredak nužni su vizija i hrabrost!

večanom sjednicom Općinskog vijeća

jetio koji su sve projekti pokrenuti u posl-

i dodjelom javnih godišnjih

jednjih godinu dana u najuspješnijoj otočnoj

priznanja, u Preku je 28. rujna obil-

općini zadarskoga arhipelaga. Među najvećim

ježen Dan Općine Preko i blagdan sv. Miho-

bila je rekonstrukcija i uređenje nogometnog

vila – nebeskog zaštitnika općine. Proslavu

igrališta u Sutomišćici, što je općinska uprava

su uveličali izaslanik predsjednice RH,

financirala sa 1,200.000 kuna.

zamjenik zadarskoga župana Šime Mršić sa suradnicima, saborski zastupnici, predsjed-

– Kada smo obećali da ćemo nakon 22 godine

nik ŽO HDZ-a Božidar Kalmeta te načelnici

postojanja NŠK Sveti Mihovil urediti igralište

prijateljskih općina, predstavnici crkvenih i svjetovnih institucija. Govoreći o osnutku općine prije 25 godina, načelnik Jure Brižić istaknuo je kako su tada, 23. lipnja 1993., stvoreni temelji za razvoj jedne od najuspješnijih jedinica lokalne samouprave u Zadarskoj županiji. – Koristim priliku da se zahvalim svima koji su tada imali viziju i hrabrosti za tu odluku, što se kasnije pokazalo opravdanim jer je upravo to jamac boljeg, kvalitetnijeg i ravnomjernijeg razvoja svih mjesta u našoj općini. Zato nam je i danas, nakon 25 godina,

u Sutomišćici, bilo je malo onih koji su nam

potrebno još više vizije i hrabrost za razvoj i

vjerovali, a više onih koji su s podsmijehom

napredak, a sveti Mihovil kao moćni anđeo

gledali na našu ideju. Naravno, to je bila do-

svojom zaštitom neka trajno bude prisutan

datna motivacija da se igralište završi, postane

među svima nama, poručio je Brižić te pods-

najljepše igralište na svijetu koje je na koncu dobilo i najljepšu milenijsku fotografiju s najboljim nogometašem na svijetu, pohvalio se Brižić te dodao kako se mislilo i na najmlađe i na što bolje uvjete za njihovo odrastanje. Pripremljen je projekt rekonstru- kcije Dječjeg vrtića Lastavica u Preku i u samo nekoliko mjeseci prikupljena dokumentacija, dobivena građevinska dozvola, a u konačnici na javnom pozivu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku 712.000 kuna.

N AŠ I ŠKOLJI

– Ukupna vrijednost radova iznosi 1,300.000, a za 10-ak dana

je 200,000.000 kuna, a rješavanjem odvo-

potpisat ćemo ugovor s izvođačem radova i ako sve bude išlo

dnje dobit ćemo novu razinu razvoja naših

po planu, početkom siječnja prvi mališani krenut će u jaslice i u

općina te ćemo biti prve otočne općine koje

obnovljenu zgradu vrtića. Sa Zadarskom županijom osigurali smo

će udruživanjem svojih komunalnih tvrtki

pola milijuna kuna za adaptaciju OŠ Valentina Klarina škole kako

upravljati novim sustavom i pokazati dobar

bismo uveli nastavu u jednoj smjeni. Radovi će početi 4. listopada

primjer suradnje dviju lokalnih jedinica,

i do drugog polugodišta sve bi trebalo biti spremno za početak

zaključio je Jure Brižić.

jednosmjenskog rada, najavio je načelnik. Izdvojio je sufinanciranje školskih udžbenika za osnovnoškolce sa 500 kuna po djetetu. Ove godine iz općinskog proračuna isplatit ćemo dvjestotinjak naknada, a cilj je da se u budućnosti svim

Godišnje nagrade i priznanja

osnovnoškolcima osiguraju besplatni udžbenici. Dan općine prilika je i za godišnje – Za studentske stipendije izdvojeno je 160.000 kuna, a najviše

nagrade i priznanja zaslužnim

smo ponosni na povećanje naknade za novorođenu djecu: za

pojedincima, gospodarstvenicima i

prvo dijete povećali smo je na 7500 kuna, za drugo na 15.000,

udrugama, pa je tako ove godine Grb

za treće na 30.000 kuna, a za četvrto i svako sljedeće na 60.000

općine za doprinos razvoju turizma

kuna. Iako su neki komentirati kako ova mjera neće pomoći boljoj

dodijeljen Vilama Dalmacija u Preku,

demografskoj slici, moramo ih demantirati: za prvih šest mjeseci

za doprinos razvoju uljarstva i

ove godine isplatili smo 18 naknada, a za cijelu prošlu godinu –

maslinarstva Općine Preko nagrađen

13, i kako sada stvari stoje, za drugu polovicu ove godine podijelit

je Vojko Škopić iz Ugljana, Dječja

ćemo još 10-ak naknada.

klapa Baliniera nagrađena je za doprinos očuvanju tradicijskog

Mislim da ove brojke sve govore, konstatirao je prvi čovjek općine

klapskog pjevanja, Udruga Điran iz

te napomenuo kako je pri kraju i jedan od najvažnijih projekata

Ugljana za doprinos razvoju kulture i

za kvalitetniji životni standard na otoku Ugljanu.

tradicije Općine Preko, Damiru Grbasu iz Lukorana za osobiti

– Riječ je o Aglomeraciji Preko – Kali koja obuhvaća mjesta

doprinos razvoju Općine Preko, a

Poljanu, Sutomišćicu, Lukoran i Kali, trenutačno smo u fazi

posthumno Grb Općine Preko

izdavanja građevinskih dozvola i po terminskom planu, u proljeće

dodijeljen je Senku Soriću za doprinos

2019. bi trebao biti raspisan natječaj za izvođenje radova. Projekt

razvoju kulture i očuvanju čakavskoga

je financiran sredstvima Europske unije – 70 posto, Hrvatske

govora.

vode i Ministarstvo zaštite okoliša vode – 23 posto, a nekih sedam posto trebale bi osigurati općine Preko i Kali. Vrijednost projekta

KO LOVOZ 2 0 1 8 .

V I JEST I

Općini Preko nagrada Zlatni Interstas, a načelniku Brižiću posebno priznanje dlukom žirija, na 25. Međunarodnoj smotri turizma, filma i krajobraza, koja se od 7. do 9. studenoga održala u Hotelu President u Solinu, Općini Preko dodijeljena je nagrada Zlatni Interstas 2018., a načelniku Juri Brižiću posebno priznanje. Kako je istaknuto u obrazloženju nagrade, “turizam Općine Preko, uz aktivnu, kreativnu i sadržajnu potporu općinske uprave i u suradnji s brojnim nositeljima, kvalitetnim i stručnim turističkim kadrom, uspješno ostvaruje respektabilne rezultate u poveća- nju broja dolazaka i noćenja turista. Na taj način snažno se pridonosi turističkom razvoju ne samo Preka, nego prepoznatljivosti i brendiranju turističkog proizvoda Hrvatske u cijelosti”.

– U godini u kojoj turizam na području Općine Preko bilježi odlične rezultate i u dolascima i u noćenjima, sada je došla i ova 6

međunarodna nagrada, što je priznanje za višegodišnji rad, dokaz da smo u promišljanju te važne otočne gospodarske djelatnosti na dobrome putu, ali i velik poticaj za budućnost. A prema planovima koje zajednički radimo s Turističkom zajednicom, uvjeren sam da će nadolazeći projekti još više učvrstiti položaj naše općine na turističkoj karti Zadarske županije. Nadamo se da će sljedeća sezona biti još bolja, to nam je zajednički cilj, a sve nas najviše raduje kad se gosti vraćaju jer to je dokaz da su prepoznali kvalitetu, da im je kod nas bilo dobro i da postajemo željena destinacija, komentirao je nakon dodjele nagrada načelnik Brižić te napomenuo kako je općinska vlast otvorena za suradnju s potencijalnim ulagačima u turistički sektor, a za dobre rezultate, uspješnu sezonu i nagradu Zlatni Interstas zaslužni su svi N AŠ I ŠKOLJI

VI JEST I

koji rade u turizmu, od ugostitelja, privatnih iznajmljivača, OPG-ova do komunalnih radnika. Uz Općinu Preku, u istoj kategoriji nagrađeni su, među ostalima, turistička agencija Vir turizam i načelnik Vira Kristijan Kapović, turističke zajednice Kaštela, Belišća, Karlovačke županije, Zeline, Sarajeva, Crne Gore… Na Međunarodnu smotra turizma, filma i krajobraza Interstas 2018. bilo je prijavljeno 307 promotivnih turističkih filmova iz 83 zemlje. Grand Prix za najbolji turistički promotivni film dodijeljen je filmu “Više od pande” (More than pandas) u produkciji

Nacionalne turističke organizacije Kine, a za najbolji hrvatski promotivni film festivala, kojemu je pripao trofej “Baldo Čupić;” proglašen je film “Hrvatska puna života” (Croatian full of life) u produkciji Hrvatske turističke zajednice. Taj će film, kako je rečeno na dodjeli, u proljeće 2019. godine biti promotivno prikazan na televizijama u više od 20 zemlja i vidjet će ga oko 100 milijuna gledatelja. Među ovogodišnjim laureatima Interstasa je i kapetan hrvatske nogometne reprezentacije Luka Modrić, kojemu je pripala povelja Europske federacije turističkih novinara (FEST) za, kako se navodi u obrazloženju, “izvrsnost u sportskom doprinosu brendiranju turizma Hrvatske u svijetu”, a Povelju FEST-a dobila su i trojica novinara: Mislav Togonal (Hrvatski radio), Tihomir Ladišić (TV N1) i Rene Bakalović (TV N1). Pokroviteljica Interstasa bila je predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović.

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

SEZONA 2018.: NA PODRUČJU TZO PREKO 14 POSTO VIŠE DOLAZAKA I 8 POSTO VIŠE NOĆENJA

odina na izmaku donijela je dobre rezultate u

Sutomišćici 1014/10.042, na Ošljaku 370/3827, Rivnju

svim mjestima na području Turističke zaje-

107/1099 i Sestrunju 13/104. Nautički charter promet

dnice Općine Preko. „U plusu“ je i ured

u istom razdoblju bilježi ukupno 311 dolazaka i 1658

Turističke zajednice mjesta Ugljan, a o planovima za

noćenja, a države iz kojih nam stižu charter nautičari

nadolazeću sezonu, mogućnostima i potencijalima

su Češka, Slovačka, Hrvatska, Mađarska, Slovenija,

našega otoka, razgovarali smo s Ivanom Koštom, koji je

Njemačka i Austrija. Za usporedbu, cijele 2017. godine

na čelu TZO Preko došao 1. ožujka 2018.

charter je na našem području imao 308 dolazaka i 1715 noćenja, što kazuje da bismo do kraja ove godine trebali

Prema podacima koji se prikupljaju u sustavu eVisitor,

imati nešto veći nautički promet nego lani, objašnjava

od 1. siječnja do 31. listopada ove godine na području

Košta i napominje da je prosječno trajanje boravka gost-

TZO Preko ostvareno 116.510 noćenja, što je osam posto

iju bilo osam dana.

više u odnosu na 2017., te 12.575 dolazaka, odnosno 14 posto više nego u istom razdoblju lani.

Prioritetom i krovne općinske TZ i svih dionika u turističkom sektoru na otoku, prema njegovu mišljenu, tre-

- Kad gledamo strukturu i udio prema državama dolas-

balo bi biti dugoročno planiranje i usmjeravanje prema

ka turista, na goste iz Hrvatske otpada 25 posto, slijede

kvalitetnom, definiranom održivom turizmu.

turisti iz Slovenije 23 posto, Nijemci 14 posto, Poljaci i Austrijanci šest posto, Slovaci 4,5 posto, Česi četiri

-Nakon završene ljetne turističke sezone zadovoljan

posto, Mađari 3,5 i Talijani 2,2 posto. Najviše dolazaka

sam svime što smo napravili od mog dolaska 1. ožujka.

i noćenja ostvareno je u Preku - 7438/66.303, potom u

Neki programi bili su dogovoreni prije početka moga

Poljani 1833/19.278, Lukoranu 1489/14.199,

mandata, a neke smo projekte tek počeli ostvarivati.

N AŠ I ŠKOLJI

VI JEST I U svemu tome, što je vrlo važno, imamo potporu i razu- mijevanje Općine Preko s

Na području Turističke zajednice mjesta

kojom radimo na projektima koji će definirati

Ugljan zabilježen je blagi porast od 1,39

turistički identitet našeg otoka te ga napraviti

posto u dolascima (13.441) te 2,25 posto

poželjnom i još uspješnijom turističkom de-

u noćenjima (148.419) u usporedbi s

stinacijom. Želimo stvoriti destinaciju koja će

prošlom godinom. Prema statističkim

u najtoplijim ljetnim mjesecima biti oaza

podacima koje nam je dostavila Iva Car,

ljetnog, ponajprije obiteljskog turizma s bro-

najviše su dolazili Slovenci (36,6 posto),

jnim sadržajima i događanjima, a u mjeseci-

slijede Hrvati (19,4 posto), Slovaci (13,5

ma predsezone i posezone kao okosnicu turi-

posto), Nijemci (7,5 posto), Austrijanci

stičkog razvoja ističem aktivni turizam.

(4,5 posto), Česi (4,1 posto) i Talijani (3,3 posto), a prosječno trajanje boravka

Već sada radimo na razvoju projekta Avantura

gostiju bilo je osam dana.

otok, odnosno turističke infrastrukture i ma- rketinških akcija kako bismo otok brendirali

Moramo iskoristiti sve špilje, prirodne ljepote,

kao destinaciju za aktivni odmor. Uključeni

zanimljive vidikovce i znamenitosti otoka,

smo i u osmišljavanje kulturno-turističke

približiti ih posjetiteljima, kontrolirati ih

valorizacije Tvrđave sv. Mihovila koja je jedan

i održavati. Sve to posjetiteljima mora biti

od naših najvećih potencijala. Osluškivali smo

prezentirano kroz aplikaciju Avantura otok

potrebe i komentare naših „aktivnih“ gostiju i

na našem webu, društvenim mrežama te sve

zaključili da moramo raditi na razvoju zanim-

više uključeno u marketinške aktivnosti koje

ljivih pješačkih staza s jasnom signalizacijom i

trebamo provoditi zajedno s krovnim župani-

potrebnim dodatnim kartama.

jskim i državnim turističkim institucijama na europskim i svjetskim tržištima, smatra Košta i ističe da je uz brendiranje aktivnog odmora nužna promocija i brendiranje „otoka maslinova ulja“ te osmišljavanje gastro-edukativnih mjesta gdje će se gostima prezentirati ulje i maslinarstvo koje kod nas ima tradiciju 2000 godina. Velik su potencijal, kaže, turističke grupe i gosti koji zasad, zbog nedovoljnih smještajnih, prije svega hotelskih kapaciteta mogu biti samo naši jednodnevni ili poludnevni posjetitelji, a tu su i turisti s kruzera koji će u budućnosti dolaziti u Gaženicu. -Svi grupni i individualni gosti kao i jednodnevni posjetitelji samo s takvim ponudama imaju jasan motiv dolaska na otok, a takve, osmišljene aranžmane može prodavati svaka turistička agencija u svijetu, dodaje. U funkciji bolje promocije otoka bit će i novi vizualni identitet TZ Općine Preko i nova, moderna višejezična mrežna stranica koju upravo radi jedna renomirana dizajnerska kuća nagrađivana za web stranice turističkih zajednica.

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

VI JEST I -U suradnji s TZ Zadarske županije planiramo predstavljanje našeg otoka na turističkim sajmovima, a dobru suradnju u zajedničkim marketinškim akcijama ostvarili smo i s Olive Island Marinom u Sutomišćici – najnagrađivanijom marinom u Hrvatskoj u svojoj kategoriji, Marinom Preko i Vilama Dalmacija u Preku, ugostiteljima, iznajmljivačima i udrugama koje su nositelji brojnih događanja. Veseli nas svaki novi kategorizirani turistički smještaj, na otoku je sve više kvalitetnih

apartmana i kuća za odmor, a razvoju destinacije pridonijet će i ulaganja u nove hotelske kapacitete u Vilama Dalmacija i Olive Island Marini, najavljuje Košta i na suradnji zahvaljuje svim suradnicima TZO Preko, Općini Preko, komunalnim tvrtkama te svim kolegama, profesionalnim turističkim djelatnicima, malim iznajmljivačima, udrugama i ljudima koji su izravno uključeni u turizam našeg otoka jer su svi oni zaslužni za dobre rezultate ovogodišnje sezone.

N AŠ I ŠKOLJI

U 2018., u organizaciji ili uz potporu TZO Preko, bilo

Lukoranu, Večer na Brižićevin dvuoru u Preku, Kon-

je više od 50 manifestacija i događanja. Predsezonu su

cert klasične glazbe Dorothee Koch, Večer na Lazaretu,

otvorile gastro-edukativna manifestacija Dani maslina,

Otočku besidu, fešte Bijela noć sv. Mihovila i Legrica s

Olive Island trail kao dio Zadar Outdoor Festivala te

koncertima DJ-eva, Jole i Jelene Rozge, koncert Trib-

utrka Gospodar otoka.

ute to Led Zeppelin…, a prvi put ove godine imali smo i Glumačku regatu u organizaciji Marine Preko. Regata

Košta napominje da su profesionalni sportaši naše dvije

spaja kulturu, sport i otoke te je jedinstvena kao prva

otočne staze od 8,7 i 20,6 km ocijenili najvišim ocjena-

regata na Jadranu s glumcima jedriličarima.

ma, a snimke s dviju utrka, uz druge nove video-materijale, TZO Preko iskoristila je za promociju u zadarskom

``Prvi put uključili smo se i u snimanje milenijske foto-

TIC-u uz redizajnirane turističke karte otoka i turističke

grafije koja prikazuje Luku Modrića na novouređenom

brošure.

igralištu u Sutomišćici, što je bila velika medijska promocija našeg otoka u najuspješnijoj hrvatskoj sportskoj

-Bilo je i brojnih kulturnih, sportskih i zabavnih

godini.

događanja, a od većih ističem Feštu sv. Ante u Malom Lukoranu, nogometni turnir Udruge Santa-Fe s kon-

Ponosni smo i na ekološke akcije čišćenja podmorja i

certom Psihomodo Popa i Sutomiške munješćine u

obale koje smo organizirali i pomogli u Lukoranu, Su-

Sutomišćici , nogometni turnir Udruge Pojonsko srce s

tomišćici i Preku, čime smo razvili odličnu međusobnu

koncertom Zaratino banda, prvi turnir u nogotenisu s

komunikaciju te ukazali na ekološku svijest i na važnost

koncertom TBF-a Udruge mladeži Preka, Treća dječja

očuvanja otoka, a u tom ćemo smjeru nastaviti djelovati i

večer u Voroši, koncert Klape Munita i Feštu . Lovre u

u budućnosti, poručuje direktor TZO Preko Ivan Košta.

KO LOVOZ 2 0 1 8 .

V I JEST I

U sklopu Hrvatskih dana u Lavovu, Općina Preko predstavila turističke potencijale rvatski dani, koji je petu godinu zaredom u ukrajinskom gradu Lavovu od 21. do 23. rujna organizirala Hrvatsko-ukrajinska Udruga Bila Hrvatska, uz već tradicionalnu kulturnu i sportsku ponudu udruga, KUD-ova i pojedinaca Lavovske oblasti i Zadarske županije, odškrinuli su vrata i gospodarskoj suradnji. Za Općinu Preko, koja je ove godine prvi put bila partner u projektu, najznačajnije je bilo predstavljanje svojih potencijala na okruglom stolu koji je u Rotary klubu u tzv. Talijanskoj kući u središtu milijunskoga grada organizirala Gospodarska komora Lavovske oblasti uz sudjelovanje predstavnika malih poduzetnika, gospodarstvenika i akademske zajednice.

ske obitelji, upravo Hrvatska može biti primjer dobre prakse i pružiti pomoć Ukrajini na njenom putu približavanja Europi. Nama je Ukrajina zanimljiva iz više razloga. Turizam je definitivno na prvome mjestu i potrebno je hrvatsko-ukrajinsku suradnju na tom području podići na višu razinu. Ukrajinci jesu većinom tzv. automobilski gosti, ali svakako treba poraditi na boljem povezivanju Ukrajine i Hrvatske avionskim linijama kako bismo kao destinacija bili dostupniji i konkurentniji. Osim toga, Ukrajinci su nam zanimljivi i kao radna snaga, i to ne smo u turizmu nego i u ostalim djelatnostima, a možemo potvrditi da su se ove godine na našem otoku pokazali kao uistinu dobri, vrijedni, radišni i veseli ljudi koji su u većini stvari slični nama Hrvatima.

- Ukrajina želi biti dio Europske unije i želi se u ovom, za nju teškom razdoblju, približiti Europi. S obzirom na bliskost kultura i povijesnih poveznica hrvatskog i ukrajinskog naroda, na činjenicu da je prošlo više od 23 godine od završetka Domovinskog rata, a, evo, već smo pet godina dio europ-

Osim kulture i turizma, mjesta za napredak, razvoj i povezivanje Hrvatske i Ukrajine ima na brojnim područjima, a naročito u gospodarstvu. S obzirom na to da u Ukrajini živi 40 milijuna ljudi, za očekivati je da ima prostora za razvoj gospodarsko-trgovinske suradnje s obje strane. Hrvatskim poslovnim ljudima potrebno je omogućiti pristup ukrajinskom tržištu, ali i u Hrvatskoj kreirati pozitivnu poslovnu klimu koja će Ukrajincima omogućiti ulaganja u našu zemlju i otvoriti vrata svim potencijalnim investitorima.

Zato je organizacija okruglog stola na kojemu smo se predstavili mi, Općina Sali i Grad Zadar bio prvi korak u otvaranju i za Ukrajince i za nas suradnje s vrlo velikim potencijalom, komentirao je Jure Brižić, 12

N AŠ I ŠKOLJI

VI JEST I

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

V I JEST I

prvi čovjek Općine Preko, koji je dva dana kasnije u prostorijama Društva arhitekata grada Lavova ukrajinskim biznismenima održao prezentaciju trenutačno najvećeg investicijskog projekta na zapadnom dijelu općine, na području Lukorana, „Mačjak Šumljak Resort“. Riječ o turističkom projektu vrijednom oko 160 milijuna eura na zemljištu od 386.000 metara četvornih koji obuhvaća dvije marine, hotel s minimalno 500 kreveta i 200 urbanih vila s bazenom. -Sva dokumentacija koja je potrebna za realizaciju ovog projekta je spremna, a mi smo otvoreni za suradnju i stojimo na raspolaganju potencijalnim ulagačima za sva pitanja, pojasnio je Brižić okupljen-

ima na prezentaciji, među kojima su bili arhitekti, vlasnici agencija za nekretnine i gospodarstvenici koji su već iskazali interes za ulaganje u slične projekte na području Zadarske županije.

turista, ali i potencijalnog ulagača. -Naravno, takav sajam organizirali bismo i u Zadru, jer Ukrajinci žele ostvariti izravne kontakte s našim gospodarstvenicima, dodao je predsjednik Udruge Bila Hrvatska Marin Lerga, idejni začetnik i pokretač povezivanja Lavova i Zadarske županije. Korak dalje otišao je Vasil Ilkiv, potpredsjednik Nadzornog vijeća regionalne državne uprave (županije) i predsjednik sindikata poslodavaca Dobrobut iz Lavova, koji je predložio pokretanje zajedničke dvojezične web-stranice koja bi se ažurirala na dnevnoj osnovi, a donosila bi pregled svih gospodarskih i društvenih zbivanja u Zadarskoj županiji i Lavovskoj oblasti, uključujući i slobodna sezonska radna mjesta jer je, napomenuo je Brižić, nedostatak radnika u svim branšama postao veliki problem cijelog turističkog sektora u Hrvatskoj, istaknuvši pozitivna iskustva otočnih ugostitelja kod kojih su ovoga ljeta radili sezonci iz Ukrajine.

Zadovoljan je iskazanim interesom i na prezentaciji u Društvu arhitekata i na okruglom stolu, gdje je uz direktora TZO Preko Ivana Koštu imao zapaženo predstavljanje turističkih potencijala otoka. A o turizmu cijele Zadarske županije više riječi trebalo bi biti sljedeće godine u proljeće u Lavovu, za kada je planirano održavanje turističkog sajma na kojemu će se pojedinačno predstaviti tvrtke, hotelske kuće, proizvodi, usluge, destinacije, sve ono što zanima prosječnog 14

N AŠ I ŠKOLJI

VI JEST I

-Takva stranica ubrzala bi suradnju koju smo započeli jer nam je trenutačno velika prepreka loša prometna povezanost, ali nadamo se da će se i to u dogledno vrijeme riješiti. Sada smo se okupili u Lavovu, a ja želim da već u rano proljeće delegacija ukrajinskih poduzetnika i gospodarstvenika posjeti Zadar uz pokroviteljstvo Hrvatske gospodarske komore, dodao je Ilkiv te pozvao

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

hrvatsku delegaciju na veliki gospodarski forum koji će se za dva mjeseca održati u Lavovu u organizaciji Gospodarske komore Lavovske oblasti. U sklopu četverodnevnog posjeta Lavovu, delegacija Općine Preko posjetila je i Centar za mlade sv. Ivan Bosco, čiji su štićenici, djeca bez roditelja ili odgovarajuće roditeljske skrbi, u srpnju posjetili Zadar, Preko i Sutomišćicu.

V I JEST I

Kulturna razmjena Zadarske županije i Lavovske oblasti Hrvatske dane u Lavovu, kulturnoj i gospodarskoj prijestolnici zapadne Ukrajine, petu godinu zaredom organizirala je Udruga Bila Hrvatska, čije je osnivanje potaknuo Zadranin Marin Lerga. U dosadašnjoj kulturno-sportskoj razmjeni Zadarske županije i Lavovske oblasti sudjelovali su Biograd, Kolan, Pag, Povljana,

Lavov - Terra incognita zapadne Ukrajine

Novalja, Iž, Benkovac, Dugi otok, Zadar te ove

Lavov, najeuropskiji grad Ukrajine, metropola koja

godine prvi put Općina Preko.

po monumentalnosti i atraktivnosti ne zaostaje ni za jednim srednjoeuropskim turističkim središtem, većini

Uz atraktivan nastup Tovareće mužike iz Sali i

Hrvata potpuno je nepoznat - Terra incognita zapadne

Sveučilišnog zbora Cheremosh iz Lavova,

Ukrajine! U posljednjem desetljeću Lavov je dobio

Hrvatski dani otvoreni su u prigodnim

status ukrajinske turističke zvijezde i dosegnuo brojku

programom u tzv. Talijanskoj kući u središtu

od tri milijuna gostiju godišnje.

grada, a program se sljedeća tri dana odvijao u Porohovoj veži, jednoj od četiriju sačuvanih

Grad kave, čokolade, piva, muzeja, palača, crkava osvaja

kula lavovskih gradskih bedema iz 16. stoljeća,

na „prvu“ ležernošću u kojoj se na svakome koraku

Muzeju Idea i na lavovskim ulicama.

isprepliću i miješaju Istok i Zapad, tragovi austrouga- rske, poljske, njemačke, sovjetske vlasti. Unatoč burnoj

Radni dio manifestacije koja je prerasla

prošlosti, ostao je svoj i danas je kulturno i sveučilišno

početnu ideju kulturne razmjene dviju država

središte u koje godišnje sa svih strana svijeta dolazi oko

počeo je prijemom u gradskoj vijećnici Lavova, na kojemu su gosti iz Hrvatske, općine Preko i Sali, Grad Zadar i Zadarsko sveučilište, sa zamjenikom gradonačelnika Lavova Andreyjom Alexandrovichem Moskalenkom razgovarali o mogućnostima i proširenju suradnje, ponajprije na područjima gospodarstva (turizma) i obrazovanja. Gosti iz Hrvatske ovoga su se puta predstavili dvjema izložbama – fotografijama Andrina Luić i slika mlada zadarska slikarica Mirta Boban, Udruga Bila Hrvatska organizirala je predstavljanje hrvatskoga pjesništva, za „okuse i mirise“ Dalmacije bio je zadužen kuhar Renato Kraljev, a klapsku pjesmu zadarska Klapa Leut.

N AŠ I ŠKOLJI

VI JEST I arhitekture. Netrpeljivost prema Rusima osjeća se na svakome koraku, a prezir prema Putinu i svemu ruskome poželjan je i dobrodošao. Putin se mrzi javno, a tome je posvećena i serija suvenira s njegovim likom, od WC papira do otirača za cipele!

3000 studenata željnih znanja. Lavov je i grad u kojemu se svake godine održava 111 međunarodnih kulturnih festivala, grad koji nikad ne spava, a u službi turizma svi su javni prostori. Unatoč svemu tome, životni standard Ukrajinaca daleko je ispod prosjeka stanovnika Europske unije. Cijene u ugostiteljskim objektima, cijene namirnica i režija, transporta barem su 50 posto niže nego u Hrvatskoj. U razgovoru s nezadovoljnim Ukrajincima spomenut će vam problematično javno zdravstvo, koru- pciju, zapuštenu infrastrukturu… Prosječna plaća nije viša od 250 eura, minimalna oko 100 eura, a najviša je plaća u IT sektoru i penje se do 2000 eura. Povijesnu jezgru Lavova UNESCO je uvrstio na popis svjetske kulturne baštine 1998. godine, grad je zapravo muzej na otvorenom i vjerojatno se ni za desetodnevnog boravka ne mogu obići svi muzejski prostori. Jer sve što je obilježilo život toga staroga grada dobilo je muzej i stavljeno je u funkciju turizma, o čemu svakodnevno svjedoče dugački redovi ispred, primjerice, muzeja kave i čokolade. Ili, pak, srednjovjekovnog restorana! Ukrajina je raspadom Sovjetskog saveza 1991. proglasila neovisnost, ali još uvijek se pokušava riješiti ostataka komunizma i sovjetske vlasti pa se između velebnih zdanja provlače bijedni javni gradski prijevoz, neuređene i prljave ulice, ruševne zgrade komunističke

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

V I JEST I

Uz odašiljač, na Maloj Glavi bit će i vidikovac za posjetitelje lan uprave i direktor Odašiljača i veza Mate Botica, načelnik Općine Preko Jure Brižić, predstavnici izvođača radova i nadzornih inženjera OIV-a obišli su 10. listopada gradilište, pogonsku zgradu, antenski stup i pristupni put na brdu Mala Glava, gdje su prije devet mjeseci počeli radovi na preseljenju antenskog sustava s Tvrđave sv. Mihovila.

s novim objektom, spremnim za upotrebu. Nakon toga slijede zapravo najveći radovi. Naši stručnjaci već naveliko rade na projektiranju svih sustava koji će doći na stup, potom slijedi postavljanje odašiljačke opreme u pogonskoj zgradi unutar koje će biti svi periferni uređaji koji služe za napajanje i odašiljača i antenskih sustava, pojasnio je Član uprave i direktor Odašiljača i veza Mate Botica.

Radovi, prema riječima direktora Botice, napreduju sukladno očekivanjima, ima manjih odstupanja, ali to neće bitno utjecati na planove puštanja u rad ovog iznimno značajnog telekomunikacijskog sustava za ovaj dio Hrvatske.

Dinamikom radova na najvećem gradilištu na otoku Ugljanu zadovoljan je i načelnik Općine Preko Jure Brižić, koji je koordinaciju svih dionika u projektu i obilazak lokacije na koju će se preseliti antenski stup s Tvrđave sv. Mihovila iskoristio i za razgovor o najavljenoj mogućnosti da se na Maloj Glavi uredi i vidikovac za turiste.

– Mi kao investitori, projektanti, nadzorni inženjeri i izvođači radova našli smo se na gradilištu na redovitoj koordinaciji kako bismo dogovorili sljedeće korake i vidjeli odvijaju li se svi poslovi prema planu. Građevinski dio bit će gotov do kraja ove godine, a puštanje u rad novoga sustava vjerojatno polovicom 2019. Sagrađen je 21 metar novoga antenskog stupa, što je jedna četvrtina od pune visine, i već se sada vidi iz okolice, a u novu godinu ući ćemo

– Sigurno će biti odstupanja u rokovima od možda mjesec ili dva, ali budući da će tvrtka Odašiljači i veze obaviti i skidanje staroga stupa, moramo uzeti u obzir i taj dio posla. Dobili smo potvrdu da će se pokraj novoga antenskog stupa na Maloj Glavi napraviti vidikovac za posjetitelje, a nama to može itekako koristiti jer ćemo dobiti dodatnu turističku ponudu, mišljenja je Brižić.

N AŠ I ŠKOLJI

VI JEST I

Dodaje kako Općina Preko, u suradnji s Ministarstvom kulture, i dalje radi na projektu obnove Tvrđave sv. Mihovila pa je tako na posljednji natječaj 17. rujna prijavljen projekt vrijedan 3,5 milijuna kuna koji se odnosi na arheološka istraživanja u sklopu tvrđave. – Tek kad završe arheološka ispitivanja moći ćemo napraviti korak dalje, aplicirati projekt na neki europski fond, i to preko

Ministarstva kulture, najavljuje prvi čovjek Općine Preko. Novi objekt na Maloj Glavi, čija je procijenjena vrijednost dvadeset milijuna kuna, sastojat će se od antenskog stupa visine 85 metara te pogonskog objekta veličine 200 četvornih metara za smještaj uređaja i opreme, trafostanice, uređenja 400 metara pristupnog puta i parcele. Radovi su pokrenuti u ožujku, a projekt u cijelosti financiraju Odašiljači i veze.

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

BABIN POS Leto je pri kraju, sunce, pomalo, gubi svoju snogu, sivi obloci su blizu, kapljice dažja igraju svoj ples. U daljini se čuje niki glos, majo, ve, na nebu je babin pos! Niko ne more opisati ni, takovu, nebesku, lipotu obojati, doseći njegovu veličinu, od početka, do kraja! Iz sve snoge, preteći, bosa, ispod, lipoga, babinoga posa. Kolur do kolura, da si ga crto, ne bi mogo, protego se je visoko unebo, kako da će ništo reći! Oće li ostati vako uvika? Babin pos za mologa čovika! (Babin pos – duga (lukoranski))

Desa Pestić

VI JEST I

ENERGETSKA OBNOVA OPĆINSKE ZGRADE U PREKU FINANCIRAT ĆE SE NOVCEM EUROPSKE UNIJE

inistarstvo graditeljstva privre

nakon energetske obnove iznosi između 40

meno je, do 5. veljače, obu-

i 50 posto, objašnjava Brižić te navodi da će

stavilo drugi krug Poziva

rezultati javnog poziva biti poznati do kraja

“Energetska obnova i korištenje obnovljivih

ove godine. Prođe li projekt Općine Preko,

izvora energije u zgradama javnog sektora”

nakon potpisivanja ugovora s resornim min-

jer je zbog velikog interesa prijavitelja ukupan

istarstvom i provedenim natječajem za izbor

iznos zatraženih bespovratnih sredstava pre-

izvođača, na proljeće 2019. trebali bi početi

mašio raspoloživi iznos bespovratnih sredsta-

radovi.

va u okviru ovog poziva od 1,1 milijardu kuna. Troškove u visini od 35 posto snosit će MiniIz Zadarske županije zaprimljeno sedam

starstvo graditeljstva, a kako se Općina Preko

prijava “teških” više od 11 milijuna kuna za-

namjerava javiti i na natječaj Ministarstva

traženih bespovratnih sredstava za investicije

regionalnog razvoja i fondova EU, očekuju da

čija ukupna vrijednost prelazi 30 milijuna

će iz tog dijela pokriti 50 posto izdataka.

kuna. Čak šest prijava stiglo je s područja Općine Preko, a jedna iz Zadra.

-Preostalih 15 posto izdvojit ćemo iz općinskog proračuna, najavljuje projektnu doku-

Vrijednost projekata pristiglih s područja

mentaciju i prijavu radila je zadarska tvrtka

Općine Preko iznosi oko 21 milijun kuna, a

Nova Suha d.o.o., koja već ima velikog iskust-

riječ je o pet projekata koje je prijavila Psi-

va na sličnim projektima energetske obnove.

hijatrijska bolnica Ugljan (obnova upravne zgrade, nekih odjela i dijela koji se odnosi na domski smještaj) i projektu energetske obnove zgrade Općine Preko. Prema riječima načelnika Općine Preko Jure Brižića, obnova općinske zgrade “teška” je oko milijun kuna, a pet projekata Psihijatrijske bolnice Ugljan – oko 20 milijuna kuna bez PDV-a. – Energetska obnova općinske zgrade obuhvatit će promjenu fasade i postavljanje novoga sustava grijanja i hlađenja, i to jedne središnje jedinice koja će biti smještena na krovu, što znači da će se sa zgrade maknuti postojeći klima-uređaji. Prozori su svi novi, tako da tu nećemo imati troškova, a ušteda na računima za grijanje i hlađenje na ovakvim zgradama

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

V I JEST I

U PREKU POČELA OBNOVA DJEČJEG VRTIĆA LASTAVICA I GRADNJA JASLICA

prvoj polovici listopada u Preku su

socijalnu politiku, za poboljšanje materijalnih

otvorena tri gradilišta: gradnja triju

uvjeta u predškolskim ustanovama, te dobila

učionica u OŠ Valentina Klarina,

nepovratnih 712.483 kuna.

uređenje dječjeg igrališta na Muliću i rekonstrukcija Dječjeg vrtića Lastavica. Svi radovi,

– Radi se i u OŠ Valentina Klarina, gdje je u

prema riječima općinskoga načelnika Jure

tijeku dogradnja triju učionica kako bi se od

Brižića, idu svojim tijekom, a nakon pripreme

sljedeće školske godine nastava mogla odvijati

gradilišta za rekonstrukciju vrtića, koja

u jednoj smjeni. Radove, koje sufinanciraju

uključuje i gradnju jaslica, odabran je izvođač – Class projekt d.o.o., Zadar, potpisan ugovor i 18. listopada službeno su počeli radovi. – Mališani će sljedeću pedagošku godinu dočekati u obnovljenom vrtiću te će s radom započeti i prva jaslička grupa. Do tada će djeca i dalje biti raspoređena u područne odjele. Radovi će obuhvatiti nadogradnju dijela u kojemu će biti osiguran smještaj djece u jaslicama, obnovit će se i postojeće prostorije, uvesti podno grijanje, sagraditi zasebna kotlovnica, nova kuhinja, sanitarni čvorovi, fasada i posebna prostorija za rad logopeda, dodaje načelnik Brižić. Veliki projekt obnove vrtića Općina Preko ovog je proljeća prijavila na javni poziv Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i

N AŠ I ŠKOLJI

VI JEST I Zadarska županija i Općina Preko, izvodi Braniteljska zadruga Maslenica 93. iz Zadra, ističe Brižić te navodi da su radnici općinske komunalne tvrtke Obala i parkovi d. o. o. počeli s radovima na dječjem igralištu Mulić u Preku, a nakon toga na redu je uređenje dječjeg igrališta u Poljani, kaže Brižić

Kod Lučke kapetanije otvoreno street ball igralište

Igralište u parku Mulić u središtu Preka

Trenig utakmicom djevojčica KK Zara,

dodatno će se proširiti i obogatiti spravama, a

17. kolovoza službeno je otvoreno

na jedinom dječjem igralištu u Poljani proširit

novo igralište kod Lučke kapetanije u

će se i dodatno urediti prostor između sprava.

Preku.

Postojeće će se zamijeniti novima i

Predajući trenerici Ani Vrsaljko sim-

sigurnijima te dodatno urediti prostor za

boličan dar, novu košarkašku loptu,

roditelje u obližnjem parku.

načelnik Općine Preko Jure Brižić poželio je mladim košarkašicama uspjeh u nadolazećoj sezoni te pozvao sve preške rekreativce i sportaše da što više koriste igralište u središtu mjesta. Podsjetio je da je Općina Preko proljetos iz Programa održivog razvoja otoka Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, a na temelju javnog poziva, dobila više od pola milijuna kuna za projekt Avantura Kids, odnosno uređenje triju igrališta za djecu i mlade – Jugo i Mulić u Preku te u središtu Poljane. Za igralište kod Lučke kapetanije ( Jugo), čije je uređenje trajalo nešto više od mjesec dana, vrijednost radova iznosi 293.937 kuna s PDV-om, a nakon provedene javne nabave, za izvođača je izabrana tvrtka Arhos d.o.o. iz Rijeke. Na terenu kod Lučke kapetanije, osim prostora za igru za manju djecu, uređeno je street ball igralište koje će se moći koristiti i za neke druge timske sportove i aktivnosti.

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

U OŠ VALENTINA KLARINA 44 PRVAŠIĆA, PETERO VIŠE NEGO LANI!

snovna škola Valentina Klarina u Preku, s

Za učenike prvih razreda priređen je prigodni program

pripadajućim područnim odjelima u

dobrodošlice, prvi dan protekao je u upoznavanju s

Kukljici, Poljani i Sutomišćici, Lukoranu,

učiteljicama, a već od sutra nastava će se odvijati po

Ugljanu i Područnom školom u Kalima, u školsku

ustaljenom planu i programu.

godinu 2018./2019. upisala je 44 učenika prvih razreda. Nažalost, u preškoj školi još uvijek u dvije smjene, ali Petero više nego godinu prije, a ukupno je u najveću

uskoro bi trebali početi radovi i škola će dobiti tri nove

otočnu školu u Zadarskoj županiji upisano 323 učenika.

učionice, što je preduvjet za prelazak na jednosmjenski

Za razliku od lani, kada Kukljica nije imala nijednog

rad.

prvašića, ove godine u svim su mjestima pripremili dobrodošlicu učenicima prvih razreda. Najviše je djece upisano u Kalima – 13, u Preku – deset, isto toliko prvaša prvi je put sjelo u klupe u odjelu Poljana/ Sutomišćica, u Ugljanu šestero, u Lukoranu troje i u Kukljici dvoje. -Zadovoljni smo, jer kao što je poznato, mnoge škole u Hrvatskoj u prvi razred nisu upisale nijednog učenika. I mi smo u posljednjem desetljeću osjetili pad, u jednom trenutku u školi je bilo 307 učenika, ali raduje nas da rastemo, ističe ravnatelj Smud.

N AŠ I ŠKOLJI

VI JEST I

17 novoupisanih mališana u DV Lastavica

jedine novosti! U dva ljetna mjeseca u po- dručnom objektu u Ugljanu radnici općinske komunalne tvrtke Obala i parkovi postavili su

Nova pedagoška godina 3. rujna počela je i za 77

novi krov i sanirali unutarnje i vanjske zidove pa

djevojčica i dječaka u Dječjem vrtiću Lastavica

je 16 mališana skupine „Grmaljići“ dočekao

Preko i područnim odjelima. Prema riječima

novouređen vrtić. U Sutomišćici, u skupini

ravnateljice Đane Ćurković Jadrijev, 17 je no-

“Trešnjice”, ukupno je 47 djece, iz Sutomišćice

voupisane djece, a za jasličku skupinu predano je

– 13 djece, novoupisano jedno dijete, iz Preka –

osam zahtjeva.

ukupno 34 djece, od toga novoupisanih devet. U Lukoranu, u skupini “Cvjetići”, ukupno je 14

– Zbog obnove zgrade u Preku djeca privremeno

djece, od toga novoupisanih četvero, a u Ugljanu,

idu u područni objekt u Sutomišćici, skupine su

u skupini “Grmaljići” – 16 djece, od toga

spojene i zovu se “Trešnjice”. Ali to nisu

novoupisanih troje.

-U novu školsku godinu krenuli smo s obnovljenom sportskom dvoranom, koja je prošle godine 11. rujna stradala u poplavi. Postavljen je novi parket i uređeni unutarnji zidovi, radovi su bili procijenjeni na 823.000 kuna, a financirani su novcem Zadarske županije, odnosno Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Izvođač radova bila je Stolarija Goood iz Osijeka, posao su odradili odlično i na vrijeme,

a posebnu zahvalu i ovom prilikom želimo uputiti svim djelatnicima komunalnih tvrtki Općine Preko koji su nam pomagali sanirati štetu nakon poplave, kaže ravnatelj. S učenicima će i ove godine raditi defektolog, pola radnog vremena u školi, pola u vrtiću, što je lani osigurala Općina Preko, a za učenike s teškoćama u razvoju osigurana su tri asistenta, odnosno pomoćnika u nastavi.

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

VI JEST I

DVD Preko dobilo malo navalno vozilo vrijedno 495.194 kn d kraja kolovoza DVD Preko na raspolaganju ima novi protu požarni automobil, tzv. malo navalno vozilo marke Mitsubishi, koje je u sklopu redovitog ulaganja u vatrogastvo preškim gasiteljima darovala Općina Preko.

Predajući ključeve novoga protupožarnog automobila zapovjedniku DVD-a Božidaru Ivanovu, općinski načelnik Jure Brižić kazao je da se svake godine, sukladno zakonima, iz općinskog proračuna izdvaja minimalno pet posto za potrebe vatrogastva kako bi se osigurali provedba preventivnih mjera i uvjeti za gašenje požara te spašavanje ljudi i imovine uzrokovanih požarima i drugim nezgodama.

Međutim, to vozilo nije adekvatno prostoru i području koje pokrivaju, a i poučeni nekim iskustvima drugih vatrogasnih postrojba, odlučili smo se za kupnju novog navalnog vozila vrijednog 495.194 kune. Automobil je opremila tvrtka Flammifer d.o.o. iz Ozlja, a kupljen je na petogodišnji leasing, pojasnio je prvi čovjek općine. DVD Preko na raspolaganju ima još jedno vozilo, cisternu od 3000 litara, koja je poprilično stara pa je općinska uprava u kontaktu s DVD-om Devinska Nova Ves iz Slovačke oko donacije cisterne ili navalnog vozila s većim spremnikom vode. – U budućnosti planiramo i preurediti vatrogasni dom koji sada, osim vatrogasaca, koriste i naše komunalne tvrtke. Formiranjem nove komunalne zone u Sutomišćici, u koju će se preseliti komunalne tvrtke, dobit ćemo dom koji će se tada

– Ove smo godine nadopunili postojeću vatrogasnu opremu za otoke Rivanj i Sestrunj u vrijednosti 30.000 kuna kako bi lokalni DVD-ovi mogli brzo reagirati. A za potrebe DVD-a Preko nabavili smo novo malo i okretno navalno vozilo opremljeno spremnicima od 320 l vode i 30 l pjene. Inače, DVD Preko je koristilo dostavno vozilo koje je bilo prenamijenjeno za gašenja požara i s njim su naši vatrogasci uvijek odrađivali dobar posao. koristiti samo za potrebe vatrogastva i koji će nakon preuređenja zadovoljiti sve zakonske uvjete, najavljuje Brižić te ističe kako je općinskoj upravi cilj da se vatrogastvo podigne na još višu razinu, a gasiteljima osiguraju bolji uvjeti za rad. – Kada znamo da je vrijeme intervencije DVD-a Preko u prosjeku 15 minuta (od dojave do dolaska na teren), možemo reći da su naši vatrogasci doista učinkoviti, a dodatnim ulaganjima u opremu, ljude i infrastrukturu njihov rad sigurno će biti lakši, sigurniji i učinkovitiji, smatra načelnik. 26

N AŠ I ŠKOLJI

VI JEST I

Zadovoljstvo vrijednom donacijom nije krio ni zapovjednik Ivanov, koji je objasnio kako je novo vozilo ponajprije namijenjeno početnom gašenju požara. – Sada ćemo brže stizati na mjesto požara i započeti s gašenjem vatre. Vozilo je opremljeno visokotlačnom pumpom i spremnikom vode i pjene, ima 60 metara visokotlačne cijevi i mjesta za petoricu vatrogasaca. Mi smo ga još dodatno opremili brentačama i naprtnjačama. Ovaj navalni protupožarni automobil lakše se može probiti uskim ulicama i putovima te započeti gašenje dok stignu velika cisterna ili se uključe kanaderi, kazao je Ivanov. Na primopredaji ključeva bio je i preški župnik don Boris Pedić, koji je blagoslovio novo vozilo i poželio da što dulje ostane u garaži, a gasitelji DVD-a Preko da imaju što manje posla.

Slovački vatrogasci u prijateljskom posjetu Općini Preko

ta Ugljan. Ideja o povezivanju naših dvaju vatrogasnih društava došla je upravo od jedne gospođe iz Slovačke koja već desetak godina ljetuje na našem otoku, a ja sam uvjeren da suradnja neće stati samo na razmjeni vatro-

U sklopu višednevnog prijateljskog posje-

gasnih iskustava, nego da ćemo s gradom

ta DVD-u Preko, 24. srpnja u Općini Preko

Devinska Nova Ves produbiti odnose i na

upriličeno je svečano primanje za 11 člano-

drugim područjima, dodao je načelnik Brižić.

va Dobrovoljnog vatrogasnog društva iz slovačkoga grada Devinska Nova Ves.

Govoreći o aktivnostima preških vatrogasaca, predsjednik DVD-a Branko Kolega upoznao

Poželjevši im dobrodošlicu i ugodan boravak

je predsjednika, zapovjednika, tajnika i ostale

na našem otoku, načelnik Općine Preko Jure

članove Dobrovoljnog vatrogasnog društva

Brižić kazao je kako mu je iznimno drago da

grada Devinska Nova Ves s načinom rada i

se i na ovaj način povezujemo s prijateljskom

organizacijskom strukturom otočnog DVD-a.

zemljom Slovačkom, čiji su turisti sve brojniji

Devinska Nova Ves nalazi se 15 kilometara

ne samo u Zadarskoj županiji, nego i u svim

sjeverozapadno od središta Bratislave, glavno-

mjestima od Preka do Ugljana.

ga grada Slovačke. Ima više od 18.000 stanovnika i na tom području živi najveća zajednica

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

– Građani Slovačke postaju i naši sumještani

Hrvata u Slovačkoj. Već niz godina u

jer mnogi su na našem otoku kupili kuće

Devinskoj Novoj Vesi organizira se Festival

i apartmane, posebno na području mjes-

hrvatske kulture.

V I JEST I

SVE ZADAĆ

N AŠ I ŠKOLJI

VI JEST I trećim poslijeratnim desetljećem, sjećanja na sve proživljeno u Domovinskom ratu ne blijede“. – Život kakav danas živimo ne bismo imali da nije bilo entuzijasta koji su hrabro i bez razmišljanja ostavili svakodnevicu i uzeli oružje prisegnuvši na vjernost Domovini.

A takvi su bili i hrabri pripadnici Otočkog bataljuna i zato priču o njima trebamo s ponosom prenositi i mladim generacijama, a s posebnim se pijetetom prisjećati četvorice branitelja koji se iz Domovinskog rata nisu vratili svojim domovima – Miljenka Zorića, Dragana Špara, Denisa Špike i Danijela Grbina, poručio je Brižić. Zamjenik župana Zadarske županije Šime Mršić, izaslanik predsjednice RH i predsjednika Vlade, ustvrdio je da je povijest ljudskog roda, nažalost, i povijest ratovanja, patnje i žrtve. Ali žrtva postaje smislenom kad rat završi pobjedom. Pobjedom pravednika. A naš Domovinski rat završio je upravo tako! U prigodnom programu sudjelovali su KUD Sv. Mihovil iz Poljane, Klapa Leut iz Zadra, a nadahnuto ga je vodio Ante Mihić, i sam pripadnik Otočnog bataljuna, koji je ustvrdio: „Neki su govorili da je to mala postrojbica. Neka je mala, ali bitno je da ona jest! Nekad je bitno u životu jednostavno biti! A Otočki je bataljun bio, jest i bit će!“.

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

V I JEST I

OPĆINE UGLJANA I PAŠMANA POTPISALE DEKLARACIJU O PAMETNIM OTOCIMA

organizaciji Otočnog sabora, načelnici općina Preko,

ljudske resurse, proizvode), kazao je predsje-

Kali, Kukljica, Pašman, Tkon i Sali, potpisali su 13. rujna

dnik Otočnog sabora Denis Barić. Govoreći o

u Maloj vijećnici Zadarske županije Deklaraciju o

inicijativi Pametni otoci i uključivanju naših

pametnim otocima. Inicijativa Pametni otoci zalaže se za potica-

otoka u nju, zadarski župan Božidar Longin

nje lokalnog razvitka i prosperiteta te doprinosu EU ciljevima na

istaknuo je kako smo i mi dio velike europ-

području energetike, klimatskih promjena i prilagodbi, inovacija,

ske obitelji, a strategija Europske unije jasno

cirkularne ekonomije, transporta i mobilnosti, plavog rasta i digi-

se zalaže za održivi razvoj ruralnih i manje

talne agende za Europu.

razvijenih područja.

– Napravljen je i korak dalje, a on se odnosi na jačanje sinergija

Prošle godine Deklaraciju je potpisao i Grad

između energetike, transporta i IKT-a, uz uključivanje tema

Zadar uime zadarskih otoka – Iža, Rave, Mo-

vezanih uz vodu i otpad, po principu cirkularne ekonomije. Taj

lata, Ista, Silbe, Premude i Oliba. Deklaraciju

pristup izvire upravo iz izoliranosti otoka koja ih prisiljava raz-

je dosad potpisalo oko 200 otočnih zajednica

mišljati kako osigurati optimalno korištenje i upravljanje resur-

Europe, a u Hrvatskoj Gradovi Krk i Korčula

sima te dopri- nijeti održivom i ravnomjernom razvoju koji će

te općine Baška, Dobrinj, Omišalj, Punat,

iskoristiti otočne potencijale (geografske elemente, prirodne i

Vrbnik, Lopar, Vela Luka, Mljet i Lastovo.

N AŠ I ŠKOLJI

VI JEST I

NA SVEČANOSTI U HVARU OTOČANIMA URUČENE HOP OZNAKE ZA 91 PROIZVOD

remijer Andrej Plenković i ministrica

OPG Krsto Matulić, Pašman (Pašmanero ljuti umak, aromatizira-

regionalnog razvoja i fondova EU

na sol, aromatizirani vinski ocat), Obrt Lanđin, Kraj (palamida u

Gabrijela Žalac na svečanosti u

sjemenskom ulju, koncentrat od rajčice, ljuti feferoni), OPG Anka

Hvaru 26. listopada uručili su plakete oznake

Kovačić, Banj/Kukljica (višnja maraška u šećeru, džem od

Hrvatski otočni proizvod za ovu godinu.

smokava), OPG Branko Mađerić, Pašman (gavezova mast, sapun lavanda), Ivanka Milašinović, Ždrelac (čvorani nakit od konopa)

Priznanje za iznimnu kvalitetu dobilo je 57 proizvođača za 91 proizvod i proizvodnu

KUD Kunjka, Tkon ( tradicijske slastice hroštule i pricipalji),

liniju, a na svečanosti u Arsenalu istaknuto je

OPG Marin Zalović, Tkon (keks maslinko), Ugostiteljski obrt

da će projekt Hrvatski otočni proizvod i dalje

Trta-Mrta, Tkon (sušeni krakovi hobotnice), OPG Katica Mušćet,

uživati snažnu potporu Ministarstva regio-

Tkon (začinska sol Tkoneta), OPG Neven Brzić, Tkon (djevičan-

nalnog razvoja i fondova EU i cijele Vlade s

sko maslinovo ulje i kunjske frite), OPG Stjepan Smoljan, Tkon

obzirom na to da hrvatski otočni proizvodi

(marinirane šparoge), OPG Ante Grdaš, Tkon (krema lavanda/

čine važan dio naše turističke ponude.

balzam lavanda)

Iz Zadarske županije, koja je jedna od

OPG Maja Sučić, Veli Iž (suveniri od konopa), OPG Denis Barić,

perjanica projekta HOP, a proizvođači s po-

Veli Iž (ekstradjevičansko maslinovo ulje, čaj od masline)

dručja Općine Tkon među najnagrađivaniji-

OPG Tereza Vidas, Pag (ovčja skuta), OPG Anton Škunca, Novalja

ma, oznaku Hrvatski otočni proizvod za 2018.

(eterično ulje smilja).

godinu dobilo je 19 proizvođača, i to s Ugljana, Pašmana, Iža i Paga:

Projekt HOP pokrenut je 2007. godine s namjerom poticanja

Mate Rančić, Preko (suveniri od maslinovog

proizvodnje izvornih i kvalitetnih otočnih proizvoda, a do sada

drveta – zdjela za voće/stalak za vino), Željko

je oznaku dobilo 297 proizvođača, od čega 26 ekoproizvođača, 28

Jerolimov, Preko (suveniri od maslinovog

proizvođača s oznakom zemljopisnog podrijetla i osam proizvo-

drveta – prsten/olovka), OPG Senka Otavije-

đača s oznakom izvornosti za 971 proizvod i proizvodnu liniju sa

vić, Sutomišćica (daske od maslinovog drveta)

24 otoka.

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

VI JEST I

JOSIPA BARČIĆ PREDSJEDNICA KLASTERA HOP, DENIS BARIĆ DOPREDSJEDNIK

osipa Barčić s Korčule, voditeljica U.O. Škatula u Korčuli,

smatra kako je nužna promocija otočne sprte

nova je predsjednica Udruge Poslovni klaster Hrvatski

(košarice) kako bi autohtoni, izvorni otočni

otočni proizvod. Dopredsjednik je Denis Barić s otoka Iža,

proizvodi označeni oznakom HOP bili u

inače vlasnik OPG-a Barić i predsjednik Otočnog sabora,

prvom planu.

a voditeljica klastera ostaje Julijana Radović Longin iz Tkona. Predsjednica Josipa Barčić i voditeljica Julijana Nova tijela imaju četverogodišnji mandat, a odabrana su na na

Radović Longin zahvalile su dosadašnjem

prošli tjedan održanoj izbornoj skupštini Udruge Poslovni klaster

predsjedniku klastera Ivanu Nimcu.

Hrvatski otočni proizvod u Maloj vijećnici Zadarske županije. Za članove Upravnog odbora izabrani su: Josipa Barčić, Sanja Protić, Tonči Milišić, Ivanka Milašinović (Marija Grdaš kao zamjenski član), Mario Šmit, Marija Tudor-Šore (Ljubica Dijanošić i Vicko Haladić kao zamjenski članovi), PZ Supetar, Denis Barić (Maja Sučić kao zamjenski član), Mihaela Delač (Ivan Nimac kao zamjenski član), Paška sirana d.d. i Solana Pag d.d. Marija Kuljerić s otoka Silbe predsjednica je Nadzornog odbora. Nova predsjednica Josipa Barčić istaknula je važnost umrežavanja nositelja oznake HOP te aktiviranje udruge u apliciranju na javne pozive nadležnih institucija, a dopredsjednik Denis Barić

N AŠ I ŠKOLJI

VI JEST I

OPĆINA PREKO UGOSTILA SUDIONIKE EUROPSKOG PROJEKTA PEGASUS

ao jedini hrvatski partner u euro-

pskom projektu Pegasus, koji se

financira bespovratnim sredstvima

kroz program Interreg Mediteran, Općina Preko potkraj listopada bila je domaćin četvrtog projektnog sastanka dionicima iz Italije, Grčke, Cipra, Malte, Slovenije, Španjolske i Francuske. Cilj sastanka, prema riječima Dražene Strihić,

će se prezentirati poslovni model za mikromreže, isplativost za

pročelnice Upravnog odjela za komunalno

Općinu Preko i kako to primijeniti u sličnim jedinicama lokalne

gospodarstvo, razvoj i EU fondove u Općini

samouprave te će se na tu temu sljedeće godine održati sastanci

Preko, bila je diskusija o glavnim značajka-

sa zainteresiranim općinama u Zadarskoj županiji. Podsjetimo,

ma projekta, izazovima s kojima se susreću

Općina Preko u Pegasusu sudjeluje s projektom buduće solarne

partneri, izvještaj o stanju projekata, tijeku i

elektrane koja će se postaviti na krovu uljare i opskrbljivati

napretku projektnih zadataka te dogovor o

energijom susjednu zgradu POU Dom na žalu te je na taj način

koracima koje je potrebno poduzeti kako bi se

učiniti energetski neovisnom od klasične električne mreže.

osiguralo uspješno završavanje projekata. U projektu Pegasus, vrijednom 1,87 milijuna eura, devet je di– Održani su i bilateralni sastanci svakog

onika. Vodeći je partner grad Potenza iz Italije, a sudjeluju još

partnera s vodećim partnerom kako bi razm-

ENERGAP iz Slovenije, ABENGOA iz Španjolske, DEMEPA iz

ijenili podatke o konkretnim slučajevima na

Italije, Regionalna energetska agencija Rhone-Alpes iz Francuske,

svojim projektima te izvijestili o napretku i

Univeristy of Cyprus s Cipra, Europska federacija agencija i regija

financijskoj situaciji projekta svakog partnera

za energiju i okoliš (FEDARENE) sa sjedištem u Bruxellesu,

ponaosob, dodala je Strihić te napomenula

Centar za obnovljive izvore energije iz Grčke, Malta Intelligent

kako Pegasus ulazi u završnu fazu u kojoj

energy Managment Agecnija s Malte i Općina Preko. Projekt Pegasus (podupiranje energetske učinkovitosti, pametnog upravljanja energijom i korištenje obnovljivih izvora energije u javnoj infrastrukturi, uključujući javne zgrade te u stambenom sektoruje) prvi je projekt takve vrste na području Europske unije. Otvorio je mogućnosti javnim, ali i privatnim institucijama te ostalim korisnicima najvažnijih energetskih sektora u Europi da sudjeluju u istraživanjima o potencijalu obnovljivih izvora energije za razvoj integriranih lokalnih mreža s visokom razinom učinkovitosti. Posebno je to zahtjevno u područjima s težom dostupnosti za velike mreže distribucije energije, poput ruralnih područja i otoka.

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

V I JEST I

ČLANOVI DDK PREKO OVE GODINE PRIKUPILI 76, A LUKORANCI 25 DOZA KRVI

posljednjoj ovogodišnjoj akciji, koja se 19.

7.30 do 14 sati, srijedom od 14 do 19 sati i petkom od

studenoga u organizaciji Odjela za transfuzi-

7.30 do 13.30 sati, a prva akcija u 2019. godini održat će

ju Opće bolnice Zadar i Crvenoga križa Zadar

se u ožujku. Dvije akcije darivanja krvi, u organizaciji

održala u POU Dom na žalu, članovi DDK Preko priku-

Udruge mladih Jarac iz Lukorana, održale su se ove

pili su 21 dozu krvi.

godine i u Lukoranu.

– Nažalost, zbog niskog tlaka i hemoglobina ili tre-

U ljetnoj je prikupljeno 14 doza krvi, ukupno se odaz-

nutačno lošijeg zdravstvenog stanja, deset darivatelja

valo dvadeset darivatelja, ali šestero zbog trenutačno

nije moglo dati krv, a ukupno je ove godine naš aktiv

lošijeg zdravstvenog stanja nisu mogli darovati

prikupio 76 doza dragocjene tekućine, kazala je Jelena Đuriš, predsjednica aktiva, te još jednom uime svih članova čestitala svojim sumještanima i članovima DDK Preko, jubilarnim darivateljima Grozdani Gregov i Stipi Marđetku na priznanju koje su 25. listopada dobili od Zadarske županije: Grozdana Gregov plaketu je dobila za 55, a Stipe Marđetko za 50 darivanja krvi. Obrok zahvalnosti i zajedničko druženje darivatelja i ovoga je puta bilo organizirano u Taverni kod Jose. Predsjednica Đuriš podsjeća da se krv može dati i na Odjelu za transfuziju Opće bolnice Zadar utorkom od

N AŠ I ŠKOLJI

VI JEST I

dragocjenu tekućinu. U prvoj akciji, koja se održala početkom godine, prikupljeno je 11 doza, a ukupno se odazvalo 20 darivatelja. Godinu su tako Lukoranci zaokružili sa 25 prikupljenih doza krvi i pokrenutom inicijativom za osnivanje aktiva Crveni križ – Lukoran. Akcije dobrovoljnog darivanja krvi u područnoj školi u Lukoranu Udruga mladih Jarac organizira u suradnji s KUD-om Sv. Ante i uz potporu Općine Preko. .

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

V I JEST I

LUKORANCU ZLATKU FRANIĆU NAJVIŠE DRŽAVNO ODLIČJE ZA DARIVATELJE KRVI

latko Franić, dobrovoljni darivatelj krvi iz Lukorana,

odlikovan je najvišim državnim odličjem za darivatelje

koji su dali krv više od stotinu puta. Predsjednica

Republike Kolinda Grabar-Kitarović uručila je 25. i 26. listopada odlikovanja „Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske” dobrovoljnim darivateljima krvi iz cijele Hrvatske koji su 2014. godine imali više od stotinu (muškarci) i 75 (žene) davanja “za izniman, human i domoljubni doprinos”. -Zbog proceduralne pogreške odlikovanja nam nisu uručena 2014. godine, ali, eto, propust je ispravljen. No, za nas darivatelje počasti i odličja ionako nisu toliko bitni jer nam je svima najvažnije da pomažemo i činimo dobro za one kojima je najpotrebnije, komentirao je gospodin Franić, koji je dosad darovao krv 104 puta. Još uvijek se živo sjeća prvog darivanja 6. travnja 1976. godine, kada se kao maturant zadarske Tehničke škole odlučio na humani čin pomaganja. Godinama je, napominje, bio “slobodni strijelac”, nije se učlanio ni u jedan aktiv, a posljednjih 20-ak godina

-Krv sam darivao u bolnici, na Odjelu za

priključio se darivateljima koji djeluju u sklopu Udruge \dobro-

transfuziju, uvijek bih se odazivao na

voljaca i veterana Domovinskog rata.

njihove pozive. I kao da je bilo jučer, sjećam se kada su me jednom nazvali i molili da hitno dođem jer je krv potrebna za majku i novorođenče. To su trenuci kad ni o čemu ne razmišljate, samo želite pomoći toj ženi koja je devet mjeseci nosila bebu, a sada je njoj i djetetu ugrožen život. Osjećaj da je tvoja krv nekome pomogla, da je možda spasila život, jači je od bilo čega, kaže. Volio bi, dodaje, da se aktivi dobrovoljnih darivatelja krvi pomlade, jer njegova generacija uskoro više neće moći darivati krv. On se redovito odaziva akcijama svoje Udruge dobrovoljaca i veterana Domovinskog rata, ali i aktiva u Lukoranu, koji su pokrenuli članovi Udruge mladih Jarac.

N AŠ I ŠKOLJI

VI JEST I

LOKVA, BRNESTRINA, CEZUNJ Tri mole a tako vode velike, lukoranske, vezale se zome za sve vike Lokva, di sun korenicu prola mati bi je kuvala i gudićima dola Brnestrina, puna vode, kruzi da žabe ne krekeću bila bi u tuzi Cezunj, jedini izvor za piće danas stoji sun kako kuća bez sviće Lokva, presušila, gromi je ubili ni mi nismo ono ča smo bili Brnestrina danas pomalo tuguje i troži malo onoga ča je bilo prije Jedino u Ceznju imo života ribice zlotne je njemu dola jedna čista duša za života svoga Za tri mole, lukoranske, vode kad nos, mene, ne bude, neka se znode

Desa Pestić

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

V I JEST I

Obilježena 90. godišnjica smrti biskupa Josipa Marčelića večanim misnim slavljem u župnoj crkvi Gospe od Ružari ja, koje je predvodio zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić, u Preku je 3. studenoga obilježena 90. godišnjica smrti dubrovačkoga biskupa Josipa Marčelića.

U nadahnutoj propovijedi, dubrovački biskup mons. Mate Uzinić kazao je kako je biskup Marčelić zračio plemenitošću, ljubavlju, nesebičnošću i učenošću. -Kao biskup označio je jedno vrijeme, zalagao se za jedinstvo, a snaga narodnog jedinstva zalog je njegove opstojnosti, govorio je. Poslanice biskupa Marčelića odlikovale su se jasnoćom, kratkoćom rečenica, odisale su evanđeoskim duhom i imale pred sobom stvarne ljude, ljude s problemima i teškoćama. Biskup Marčelić u 34 godine koliko je bio na čelu Dubrovačke biskupije devet puta obišao je sve župe u Dubrovačkoj biskupiji i u svakoj župi ostajao je više dana, a za svakoga je imao samo lijepu riječ. I ništa ga nije moglo u tom poslu spriječiti, kao što ni sv. Pavla nisu poteškoće mogle spriječiti u njegovu misionarskom djelovanju.

Obilazio je župe, crkve, kapele po brdima i poljima. Njegovi pastirski pohodi bili su zapravo duhovna obnova i misije konkretne župe, dodao je mons. Uzinić. Govoreći o obilježavanju 90. godišnjice smrti velikoga preškoga sina, nadbiskup Puljić rekao je kako su nas “okupili veliki biskup Marčelić i njegova vjerna suradnica Marija Propetoga Isusa, koju je on kao ondašnji biskup pažljivo i pozorno slušao”. – Iako je bila velika razlika u njihovoj dobi, jako je uvažavao njezina razmišljanja i nadahnuća Duha Svetoga. I ona je njega slušala, s njime surađivala i smatrala ga zapravo suutemeljiteljem Družbe Kćeri Milosrđa, ustvrdio je. Na misi su sudjelovala i djeca iz Zagreba i Novske, pobjednici kviza o biskupu Marčeliću koji je 27. listopada održan u Dubrovniku. Josip Grgur Marčelić rođen je u Preku 23. ožujka 1847., a umro u Dubrovniku 31. kolovoza 1928. Zaslugom biskupa Marčelića sagrađene su crkve u Smokvici, Račišću, Majkovima, Vitaljini, Gornjem Brgatu,

N AŠ I ŠKOLJI

VI JEST I

Osojniku, Dubi Pelješkoj i Trpnju. Obnovio je i Dubrovačku katedralu postavljajući veliki oltar s jubilarnim križem, kipove sv. Josipa i sv. Vlahe te deset kipova na krovu katedrale, djelo kamenoresca Marina Radice iz Korčule. Obnovio je i glavni oltar te na zid iza oltara ugradio Tizianov poliptih Marijina Uznesenja, a dao je napraviti i novu propovjedaonicu te kipove sv. Ane i sv. Katarine kao i oltarić s kipom sv. Antuna, također djelo kamenoresca Marina Radice. Mons. Marčelić bio je glavna podrška i pomoć bl. Mariji Petković za utemeljenje njezine Družbe Kćeri Milosrđa. Na njegov poticaj Petković je 1919. godine postavila temelje redovničke zajednice Kćeri Milosrđa, a godinu dana poslije utemeljila je Družbu.

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

VI JEST I

LUKORANCI ZAHVALILI DON MARIJU SOLJAČIĆU NA PET GODINA VOĐENJA ŽUPE

lagdan svetoga Lovre, zaštitnika Župe

Na maloj zakusci koju je ispred crkve organizirao KUD

Lukoran, obilježen je ove godine svečanije

sv. Ante, Lukoranci su se prisjetili proteklih pet godina

nego inače jer su se župljani željeli zahvaliti

provedenih s don Marijom, počastili prijatelje, zapjevali

don Mariju Soljačiću na pet godina provedenih u

stare pjesme…

njihovoj maloj, ali vrijednoj zajednici. Zahvalivši svojim župljanima, don Mario je naglasio Uime cijele župe, prigodnim riječima don Mariju

kako mora primiti dar jer je on pun simbolike.

Soljačiću, koji je 23. kolovoza otišao na službu u Župu Murvica, zahvalio se Ivica Luković i predao mu dar za trajnu uspomenu na vrijeme koje je proveo s njima. -Želimo vam se zahvaliti za sve što ste u duhovnom smislu učinili za nas. Hvala vam za vaše učenje, za propovijedi, za vaše prijateljstvo. Predajemo vam ovaj dar, pun simbolike, nalivpero napravljeno od maslinova drveta. Ali ne bilo kojeg nego od hriba masline iz našeg Lukorana, kazao je Luković nakon svečanog misnog slavlja u Župnoj crkvi sv. Lovre, koju su, tradicionalno, na blagdan njihova zaštitnika pohodili i Lukoranci razasuti diljem svijeta.

N AŠ I ŠKOLJI

VI JEST I

– I današnji dan i ovaj dar vrlo su znakoviti.

smo bili skupa! Mislim da je bilo dobro, a ako

Trebam dalje nastaviti raditi, propovijedati,

sam nekoga nesvjesno povrijedio, iskreno se

služiti, a pomalo i pisati i bilježiti. Zabilježit

kajem i molim oproštenje grijehova. Želim

ću neke stvari i za znanstvenu zajednicu o

vam svako dobro i odlazim mirne savjesti iz

Župi Lukoran, a nadam se i za književnu

Lukorana, poručio je don Mario Soljačić, na

povijest, za kroniku župe. Uvijek ću vas se

čije je mjesto potkraj kolovoza stigao don Ivan

rado sjećati, pogotovo kad uzmem u ruke ovo

Babjak, koji je posljednjih godina pastoralno

nalivpero, kazao je don Mario te se prisjetio

djelovao izvan Zadarske nadbiskupije, u Beču,

kako je u lukoransku župu došao 2013. godine

glavnom gradu Austrije.

nakon Vele Gospe. Prije toga don Babjak, rođen u Ternopilu – Družili smo se, dijelili život i u dobru i

u Ukrajini, služio je na Silbi i Premudi, u

u zlu. Bilo je lijepo, i rođenja i krštenja, i

Dinjiški, Povljani i Vlašićima na Pagu te bio

zajednički krjesovi na Zmorcu, i sv. Ante se

župnik Draga i Vrgade.

slavio… Krenuli smo i u obnovu crkve, ali nismo mogli napraviti sve. Nadam se da će župnik poslije mene učiniti više. Ali uvijek

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

U SUTOMIŠĆICI SNIMLJENA 642. MILENIJSKA FOTOGRAFIJA POSVEĆENA LUKI MODRIĆU

“režiji” legendarnog fotografa Šime

Snimanje milenijske fotografije pod radnim nazivom

Strikomana, gotovo 500 ljudi, stanovnika

“Najbolji nogometaš na svijetu na najljepšem igralištu

Ugljana, Pašmana, Zadra te brojnih turista,

na svijetu” bio je uvod u proslavu 22. godišnice NŠK Sv.

sudjelovalo je 11. kolovoza u snimanju 642. milenijske

Mihovil i tradicionalnu feštu “Bijela noć Svetog Mihovi-

fotografije.

la” u Preku.

U čast Luki Modriću, na najljepšem igralištu na svijetu

Snimanje milenijske fotografije organizirali su Općina

u Sutomišćici, u bijelim majicama “ispisali” su jednu

Preko, TZO Preko i NŠK Sv. Mihovil.

Lukinu akciju i prezime Modrić. U svijet je tako otišla još jedna posveta najboljem igraču Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji, ali i pozitivna slika našega otoka i lijepa razglednica Ugljana i cijelog zadarskog arhipelaga. – Uz polaznike nogometne škole Svetog Mihovila, snimanju su se priključile i brojne otočne udruge, mještani, ali i velik broj turista, koji će s odmora iz Hrvatske kući ponijeti još jednu divnu uspomenu, kazao je direktor Turističke zajednice Općine Preko Ivan Košta.

N AŠ I ŠKOLJI

VI JEST I

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

V I JEST I

Olive Island Marina iz Sutomišćice i ove godine osvojila prestižna nacionalna priznanja klopu tradicionalne manifestacije Dani hrvatskog turizma, koju su u Hvaru 24. i 25. listopada organizirale Hrvatska turistička zajednica i Hrvatska gospodarska komora, u kategoriji “Najbolja mala marina” Olive Island Marina iz Sutomišćice osvojila je drugo mjesto.

Sutomiška marina triput zaredom u toj je kategoriji osvajala prvo mjesto, a prošle godine na nacionalnoj turističkoj manifestaciji dobila je i posebno priznanje za kvalitetu. Olive Island Marina u Sutomišćici pobijedila je i u finalu Nautičke patrole Jutarnjeg lista. Priznanje „Zlatno sidro“ direktoru Olive Island Marine Toniju Antišinu u Marini Kornati u Biogradu 28. rujna uručio je ministar turizma Gari Cappelli. Velik uspjeh sutomiške marine, koja je prošle godine u Nautičkoj patroli Jutarnjeg lista osvojila treće mjesto, komentirao je direktor Olive Island Marine Toni Antišin: – Ovo naša mala boutique marina posebna je po tome što su svi brodovi ovdje vlasnički i bogata je sadržajem. Ne radi se samo o vezu broda, nego o različitoj ponudi, od bazena do restorana. Mislim da je presudno bilo to što se ljudi ovdje osjećaju ugodno, među ovom hortikulturom kao da su u svom

vrtu, u svom dvorištu. Opušteni su, ne osjećaju se kao stranci nego kao domaći. Tu emociju odnose sa sobom kući s ljetovanja i to ih sigurno privlači natrag. Ljetna nautička patrola Jutarnjeg lista trajala je od 20. lipnja do 15. kolovoza, a obuhvatila je 34 marine od Umaga do Dubrovnika s ukupno 11.500 vezova, dok je anketnim upitnikom obuhvaćeno više od tisuću nautičara, odnosno svaki deseti gost marine. U pet godina postojanja naša marina, predvodnik ugljanskog turizma, osvojila je sve nacionalne nagrade koje se dodjeljuju u kategoriji nautičkog turizma. Čestitamo djelatnicima, upravi i vlasnicima Olive Island Marine!

N AŠ I ŠKOLJI

DOMOVINA Tuđinci nam vjekovima hoće pokidati niti i sve što je naše hoće nama uništiti. Branili smo svaku tvoju stopu mila draga naša mati Hrvatska nam domovina. Znam ti svaki kamen Poznam svaku stinu grudo didovina naša draga domovina. Mi smo svi na svome nećemo se dati držat ćemo se čvrsto niti draga naša mati. Branili smo svaku tvoju stopu mila draga naša mati Hrvatska nam domovina.

Mercedes Ceda Barić

KULTU RA

Otočka besida: Humoreske i skečevi o počecima turizma u Preku ako su Prečani živjeli 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća, koliko je masovni turizam utjecao na njihove ustaljene navike, koliko ih je promijenio, približio svijetu… u jednosatnom programu podsjetila je trinaesta “Otočka besida” Udruge žena Luzor.

U prepunom Jardinu obitelji Mašina, 27. srpnja pred publikom su se redale humoreske i skečevi, tradicionalna klapska pjesma, poezija domaćih autora u izvedbi preških glumaca amatera, članova Udruge žena Luzor, KUD-a Preko, učenika OŠ Valentina Klarina, koje je znalački uigrala i uvježbala scenaristica i redateljica Vesna Dunatov.

– Nadam se da smo uspjeli dočarati vrijeme koje je tako snažno utjecalo na život Prečana i naše lijepo mjesto stavilo na turističku kartu Europe i svijeta, kazala je predsjednica Udruge žena Luzor Vilma Jozić. A da je povratak u prošlost bio repertoarni “pun pogodak”, publika je pokazala smijehom, odobravanjem i dugotrajnim aplauzom nakon svake točke. Neki glumci dobili su pljesak i na otvorenoj sceni i možda bi uistinu bilo vrijeme da Preko napokon dobije svoju amatersku kazališnu družinu jer je ovaj zahtjevan projekt to ponovno pokazao i dokazao.

N AŠ I ŠKOLJI

KULTURA

U skečevima i humoreskama korišteni su tekstovi Mire Marcelić, Klare Sorić i Sonje Kačan, pjesme Mercedes Cede Barić, Mire Marcelić, Roberta Bacalje, Slavka Perovića i Vladimira Nazora čitali su Lidija Lončar, Karmen Gregov, Marko Brkljačić i Vitomir Višić. U skečevima su glumili Jadranka Gregov, Evelin Dorkin Gregov, Mladenka Mašina, Ankica Stipanov, Matia Pažanin, Anastazija Kurtin, Dora Jerolimov, Lisa Gregov i Valentina Dorkin, Davor Stipanov i Frano Markulin te djeca Roko Pažanin, Jakov i Adrian Kačan, Val rančić i Adrijan Mitrović. U programu, koji je vodila Vivijana Melada, sudjelovao je i uvijek rado viđen gost iz Kukljice – pjesnik Tomislav Meštrić, a u glazbenom dijelu Dječja klapa Baliniera, ponovno oformljena ženska Klapa Lavandiera te pjevačka skupina Luzarice Udruge žena Luzor.

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

FOTOGRAFSKA PRIČA O HRABROSTI PONIRANJA U SAMOGA SEBE

edovršeni ciklus fotografija Senka Sorić

koje u promatraču izaziva snaga konkretnog motiva ili

“Crno – bijelo” predstavljen je 28. srpnja u

kolopletni sklad boja, kazao je Košta te naglasio kako je

galeriji POU Dom na žalu. Izbor radova

Senkov duh znatiželje bio neuništiv u svakom istinski

napravio je Senkov prijatelj i suradnik, preški slikar

neopterećenom umjetničkom oku.

Tomislav Košta, koji je kazao kako je pripreme radio sam, u želji da nešto nedovršeno dovrši njemu u

Ova tek započeta i nedovršena priča, dodao je, govori o

spomen.

hrabrosti poniranja u samoga sebe, o neuvjetovanosti i neopterećenosti očekivanjem šire publike, o radosti st-

– Pred vama su tek fragmenti jedne začete ideje, prekinuti Senkovim preranim odlaskom. Kao i toliko puta dosad, ovo je trebao biti kratki osvrt na još jednu fazu prepoznatog i priznatog detaljista, iskusnog i talentiranog fotografa. - No sve na što se mogu osvrnuti je naš prošloljetni razgovor o želji za nečim novim, o zaokretu u radu te o iskri koja je tinjala u Senku dok smo prebirali po najnovijim fotografijama, prepunima reljefnih igra svjetla i sjene. Vjerujem da je ovaj tragično prekinut ciklus u nastajanju daleko od one površne ugode oku

N AŠ I ŠKOLJI

varanja onoga što je autoru bitno. Govoreći o

“Umorne ruke” te ustvrdila kako nedovršeni

Senkovu radu i neizbrisivom tragu koji je os-

ciklus fotografija govori o tome kakav je Sen-

tavio u kulturnom i društvenom životu Preka,

ko bio iznutra.

otoka Ugljana i Zadra, načelnik Općine Preko Jure Brižić rekao je kako mu ovom izložbom još jednom odajemo počast i zahvaljujemo za sve što je on dao nama i što nam je ostavio u naslijeđe. U programu otvaranja izložbe sudjelovala je i Senkova prijateljica i suradnica, dramska umjetnica Milena Dundov, koja je pročitala nekoliko pjesama objavljenih u fotomonografiji

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

KULTU RA

NA AUTENTIČNIM LOKACIJAMA U PREKU SNIMLJEN DOKUMENTARNO -IGRANI FILM “ŽRVANJ ŽIVOTA”

od redateljskom palicom svestrane

Dosad su im u tome, ističe, pomogle neke

dramske umjetnice Milene Dundov,

iseljeničke obitelji, ali da bi projekt bio u

u Preku se u listopadu i studenom

cijelosti pokriven, planiraju se javiti na još

snimao dokumentarno-igrani film “Žrvanj

neke natječaje i tražiti donacije.

života”, zasnovan na istoimenoj kazališnoj predstavi koja je premijerno izvedena na

Film se snima na autentičnim lokacijama u

Školjiću 7. kolovoza 2015. godine.

Preku, u starim obiteljskim dvorovima koji su, nažalost, prazni i prilično zapušteni i vjero-

Snimanje filma ideja je Udruge žena Luzor,

jatno ih za nekoliko godina neće biti. Scenarij,

koja je s KUD-om Preko sudjelovala prije če-

kao i za kazališnu predstavu, potpisuje Milena

tiri godine na dosad najambicioznijem kaza-

Dundov, a snimatelji su Dinko Denona i Boris

lišnom projektu domaće, lokalne produkcije.

Zubčić.

– U želji da se očuva tradicijska i kulturna

Filmsku ekipu zatekli smo rano ujutro u

baština Preka, projekt snimanja filma pri-

Martinovih, u staroj kući i dvoru obitelji

javili smo ove godine na natječaj OTP banke,

Nižić, poznatijem po imenu Tinorov dvor, u

dobili inicijalna sredstva i, eto, upustili se u

kojemu je Milena Dundov provela dio

ovu avanturu jer nitko od nas dosad nije radio

djetinjstva, a danas u njemu nitko ne živi.

ništa slično. Budući da je kazališnu predstavu režirala naša dramska umjetnica Milena

– Snimamo razgovor dvojice Prečana s

Dundov, realizacija filma ne bi bila moguća

lažnim svećenikom, sve je vrlo šaljivo, ali ta

bez nje, njezina iskustva i znanja, ali i pomoći

šala zapravo oslikava težak život običnog,

Općine Preko, govori Vilma Jozić, predsje-

malog čovjeka na otoku. Glumci Josip Mašina,

dnica Udruge žena Luzor, koja trenutačno u

Tonko Gregov i Goran Košta dobro se snalaze

rukama drži sve konce organiziranja snimanja

s obzirom na to da nemaju iskustva pred film-

filma, ali i zatvaranja financijske konstrukcije.

skom kamerom i, čini mi se, dobro zabavljaju.

N AŠ I ŠKOLJI

KULTURA – Neke priče stare su možda i 200 godina i one su uistinu dokument vremena, zalog za budućnost novim generacijama. Upravo je to i bio cilj postavljanja predstave i snimanja filma, želja da se sve to sačuva jer ćemo prikazati preške nošnje, vjenčanje, kolo, na vrlo duhovit način opisani su običaji i svakodnevni život Prečana… U filmu će se pojaviti 60-ak glumaca, sudjeluju brojna djeca, Župni zbor sv. Cecilije, Udruga Luzor, KUD Preko, možemo reći da će iz gotovo svake kuće netko imati ulogu u filmu. Dakle, ovo je u pravom smislu riječi preški projekt. Ovo je Preko!, poručuje Milena Dundov.

Do kraja dana čekaju nas još scene Priješkog kola, običnog i svečanog, svadbenog, prošnja mlade, završetak svadbenih običaja i na kraju koleda. Nadam se da ćemo se držati plana jer ovisimo o obvezama i slobodnom vremenu snimatelja i glumaca, kaže Milena Dundov te najavljuje snimanje u Zadru, ispred ispred Crkve sv. Šime i Foruma, gdje će snimati scena s papučijerima, koji su tamo nekada imali štand. Ukupno će snimanje, dodaje, trajati tjedan dana, potom slijedi montaža i premijera u POU Dom na žalu u Preku. Tema predstave i sada filma “Žrvanj života” vraća nas u prošlost Preka, iskrice i sjećanja iz života koje su marljivo, prema molbi nadbiskupa Marijana Oblaka, 1968./69. godine skupljale Jelica Peranić Baćova i Verica Gregov Vukova. Tekst je star više od 50 godina, a sjećanja na život najstarijih Prečana iznosili su tadašnji 80-godišnjaci.

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

KULTU RA

BRIŽIĆEV DVUOR: SENKO NAM JE OTVORIO OČI I ZAUVIJEK NAS VEZAO ZA NAŠU BAŠTINU!

eško da bi se Brižićev dvuor održao

– On je jedinstvena osoba u povijesti kulture

da nije imao tako strastvenog

Preka! On je jednostavno Senko! Izgradio je

zagovaratelja i animatora od samog

otočnu karizmu neponovljivog i originalnog

početka. Da nije imao Senka Sorića!

kulturnog pregaoca i entuzijasta koji se za

Ustvrdio je 3. kolovoza u uvodnom slovu 28.

račun kulture nije sramio ni mesti ovdje u

Večeri na Brižićevun dvuoru prof. dr.

Brižićevu dvoru, podsjetio je prof. dr. Bacalja

Robert Bacalja, jedan od utemeljitelja najstari-

te dodao kako je Senko uvijek smatrao da se

je otočne kulturne manifestacije, koja je ovoga

kulturom treba izdignuti i da je identitet ono čime se treba boriti u prijelomnim godinama velikih promjena. Na tom putu istrajao je do zadnjega sata svojega života. Uz brojne interese, fotografiju, folklor i poeziju, Večerima na Brižićevin dvuorima dao je mnogo i nije bilo godine u kojoj se nije pojavio s nekim zapisom evocirajući život koji se u tim vremenima, početkom devedesetih, mijenjao, gotovo nestajao. Istodobno upućujući na život sam kakav je bio, na one bitne životne istine. – Upravo je ovaj prostor izabran da bi se vratio stari običaj dijeljenja kusa koji je tu bio uobičajen od pamtivijeka. No ovaj je prostor oblikovao njega, za njega radio i promišljao sadržaje koji su se ovdje izvodili. Stvorio je s

puta u cijelosti bila posvećena prošle godine preminulom Senku Soriću. Retrospekcijom Senkovih humoreski, pjesama, crtica iz života Preka još jednom se odala počast i zahvala svestranom umjetniku koji je sa suradnicima udario temelje ove kultne manifestacije i dao joj pečat svoje kreativnosti i upornosti. Kojim bi putem išla kultura u Preku da nije bilo Senka Sorića? Teško je to danas zamisliti jer je njegov rad neponovljiv.

N AŠ I ŠKOLJI

KULTURA nama, kako bismo danas rekli, pravi brend.

Udruge žena Luzor, Josipa Jerolimov i Sara

Brižićev dvuor kao metaforu kreativnosti i

Lovrić. Tekstove Senka Sorića čitali su Milena

neprestanog rada na baštinskim sadržajima,

Dundov, Matia Pažanin i Jakov Kačan, koji

istaknuo je prof. dr. Bacalja.

je i autor kratkog filma nastalog prema crtici

Volio je mlade, usadio je u njih ljubav za

Senka Sorića“Pisalica iz Merike”, koji nas je

baštinu s mišlju da čovjek nikad ne može

uveo u program.

razumjeti drugoga, drugu kulturu, ne može poštivati druge ako ne spozna samoga sebe

U glazbenom dijelu sudjelovala je Ženska

i ne upozna i zavoli svoju kulturu i svoju

klapa Lavandiere i Udruga žena Luzor iz Pre-

tradiciju. Sa sigurnošću možemo ustvrditi

ka, a voditelji programa bili su Jelena Rušev i

da je cijeli život predavao baštinski odgoj i

Robert Bacalja.

odgojio naraštaje mladih koji su se zanimali za kulturu i potpuno drukčije osviješteni i s

“Večer na Brižićevin dvuoru” organizirali su

vjerom u sebe kročili i stvarali zahvaljujući

Matica hrvatska Preko, Društvo hrvatskih

njemu. Tko zna kako bismo bili prikraćeni da

književnika – ogranak u Zadru i KUD Pre-

nam upravo Senko nije otvorio oči i zauvijek

ko, uz financijsku pomoć Zadarske županije,

nas vezao za našu baštinu.

Općine Preko i TZO Preko.

Dao je osnovnu strukturu i ritam dvoru. Dvor nije statičan, on je od početa raznovrstan i upoznaje nas s hrvatskim bićem našega otočja, zadarskog arhipelaga, Panonije Gradišća, Istre, Krka do južnih otoka i Dubrovnika. To su sinjali ovoga dvora – svugdje gdje žive Hrvati. Cilj je upoznati ih, povezati i u zajedništvu graditi hrvatsku kulturu, čulo se na večeri posvećenoj Senku Soriću. U programu 28. Večeri na Brižićevin dvuoru” svoje stihove kazivali su pjesnici pjesnici Vinko Hajc iz Zadra, Ante Tičić iz Povljane i Petar Tyran iz Željeznog u Gradišću. Humoreske Senka Sorića “Krijonca i posluh”, “Čičvorda”, “Tiramola”, u režiji Milene Dundov, izveli su Roko Pažanin, članice

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

KULTU RA

VRAĆAM SE DOMA Vraćam se kućo tebi vraćam se domu svom, jer tebe nema nigdje na cilom svitu tom. Jutrom rano u zoru tice nas pismom bude, a sunce zrakama svojim lice nam miluje. Vitar nam kapi mora po Preku raznosi, i nježno nas gladi po raspletenoj kosi. Cviće rascvalog smilja posebni miris daje, molit ću se Bogu neka zauvik traje. Vonj stare lavande otokom se širi, oduvik ona raste na našoj didovini. Dalmacijo lipa naša, sveti kraju moj, vraćam se tebi doma i bit ću zauvik tvoj.

Mercedes Ceda Barić

N AŠ I ŠKOLJI

KULTURA

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

KULTU RA

LJEPOTA PRIRODE I ŽIVOTA ZAUSTAVLJENA NA SLIKARSKOM PLATNU

ezdesetak platna, akrila i ulja, pejzaža, mrtve

-Moji su pejzaži imaginarni, vjerojatno u mašti i

prirode, cvjetnih i apstraktnih motiva, velikih

podsvijesti proživljeni i viđeni, a neke slike, koje sam

formata i živih boja…

već izlagala, zasnovane su na stvarnome, na ljepoti

Sve to ponudila je publici u POU Dom na žalu 30. lipnja

prirode koja me okružuje zaustavljenoj u jednom trenutku, objašnjava.

Đurđa Danica Ferina, Zagrepčanka sa stalnom adresom na Ugljanu, samouka slikarica, koja već deset godina

Slikati je počela slučajno! Iako je sigurna da je umje-

„živi kako hoće i progovara kroz svoje slike“ – za ovu prigodu objedinjene pod naslovom „Ritam života“. – Volim dinamiku, živost i život! Ne volim gole bijele zidove, a to me, među ostalim, i motiviralo da za svoj apartman napravim prvu seriju slika prirode koja me okružuje ovdje na Ugljanu, u Sušici, govori gospođa Ferina dok razgledavamo umjetnička djela koja su otvorila ljetnu izložbenu sezonu u preškoj galeriji Dom na žalu. Dio radova posvećen je i inspiriran pejzažima velikoga hrvatskoga slikara Celestina Medovića, koji su gospođi Ferina trajna inspiracija.

N AŠ I ŠKOLJI

KULTURA

tnički gen koji su od nepoznatoga pretka

moje slike pronalaze put do drugih ljudi, zakl-

naslijedili mnogi u njezinoj obitelji odavno

jučuje gospođa Ferina, na čiju su izložbu došli

čučao u njoj i čekao pravu priliku da izađe

brojni prijatelji Ugljanci, Zagrepčani, Prečani…

van.

Izložbu „Ritam života“ otvorio je načelnik Općine Preko Jure Brižić, koji je zahvalio au-

– Moja kćer Antonija je slikarica, sin Alen um-

torici, ali i njezinoj sestri Božici Kliman, koje,

jetnički je fotograf, sestra Božica radi čudesne

“iako nisu rodom otočanke, ovdje stvaraju i

mozaik-klupe, nećakinja Nika također se bavi

svojim su radom obogatile kulturnu i turis-

mozaikom… Sve to nije slučajno! Veže nas i

tičku ponudu Ugljana“. U glazbenom dijelu

velika upornost, volimo stvarati, a kada vidi-

programa nastupili su tenor Marko Zekanović

mo nešto što nam se sviđa, što nam je lijepo,

uz pratnju Ante Sjauša na gitari.

volimo to sami napraviti, kaže i ističe da se ne opterećuje kritikom i profesionalizmom. -Slikam dušom i u trenutku. Radim amaterski i od srca, želim uljepšati svakodnevni život. I to me jedino zanima. Tanka je linija zadovoljstva, ja sam našla svoj put, a nadam se da

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

KULTU RA

Mali preški glumci premijerno izveli ekološku morsku priču “Trag u beskraju” i visoka temperatura i sparina, ni uz buđenje i trema nisu omeli 11 mladih glumaca koji su prvi put zaigrali na “daskama koje život znače” i 10. kolovoza oduševili publiku u POU Dom na žalu.

Glumačka radionica, prva takve vrste organizirana u sklopu ljetnog programa POU Dom na žalu, okupila je djecu iz Preka, Zadra, Splita i Zagreba u projektu nazvanom “Trag u beskraju” autorice i voditeljice, popularne zadarske glumice Gabrijele Meštrović Maštruko.

Brlić Mažuranić. Stvorili su i spojili, ističe voditeljica radionice, nadrealan svijet sa stvarnošću koja nas okružuje. – Vidjeli ste i sami, djeca su bila odlična. Jako su se bojali, prije premijere imali potpunu blokadu, ali kad su izašli na pozornicu, sve se zaboravilo. To je bio njihov svijet, iskreno su se uživjeli u svoje male uloge i u tome je, među ostalim, ljepota rada s djecom, komentirala je nakon premijere mentorica Gabrijela Meštrović Maštruko i istaknula kako je uvjerena da je ovo stvarni početak jedne lijepe glumačke priče u Preku koja ima veliku osnovu za cjelogodišnji rad.

Deset radnih dana otkrivali su čaroliju glume na morskoj priči o ekologiji i očuvanju mora, a nazvali su je prema pjesmi Olivera Dragojevića “Trag u beskraju”. Redateljica, autorica teksta i scenografije Gabrijela Meštrović Maštruko priču je prilagodila djeci, ali poruka predstave zapravo je namijenjena odraslima na kojima leži teret najvećih zagađivača mora. O zaštiti i očuvanju mora mali glumci progovaraju kroz ribe, ptice, ljude, valove, more… Dotaknuli su se cijelog morskog svijeta, imaju svog morskoga kralja, bajkoviti lik poput ribara Palunka iz pripovijetke Ivane 58

N AŠ I ŠKOLJI

KULTURA

– Nema straha za Preko! S ovakvom djecom užitak je stvarati i može se sve! Zanimljivi su, talentirani, znaju slušati… Iznimno sam zadovoiljna odazivom, njihovim zalaganjem, interesom i maštovitošću, a mislim da smo kod nekih otkrili i veliki talent za glumu. Jedan dječak iz Zagreba rekao je kako će, kad se vrati s ljetovanja iz Preka, na jesen krenuti u glumačku radionicu u Zagrebu. Bila bi šteta da se to sada prekine, smatra nagrađivana glumica Kazališta lutaka Zadar.

Malu glumačku radionicu suorganizirali su Općina Preko, TZO Preko i POU Dom na žalu, a novopečene glumce nakon premijere tortom i čokoladama počastili su slastičarnica Čoko Roko i Marina Preko. U radionici su sudjelovali Mia i Paško Džaja, Sebastian i Tristan Mogilevskij, Maja Batistić, Minja Mazić, Adrian Mitrović, Niko Višić, Neo Bandić, Franka Pavlović i Eva Markulin.

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

KULTU RA

Preškoj gajeti Cicibeli središnje mjesto u budućem Muzeju na otvorenom u Betini ljedeće godine Betina će, u sklopu Muzeja betinske drvene brodogradnje, dobiti Muzej na otvorenom, a središnje mjesto imat će gajeta Cicibela, nekadašnji ponos Preka.

Realizacija projekta vrijednog 400.000 kuna počet će u prvim danima sljedeće godine, a već na proljeće posjetitelji će na Trgu na moru moći razgledati 50 povijesnih brodova u središtu mjesta. Projekt su 12. rujna predstavili ravnateljica Muzeja betinske drvene brodogradnje Kate Šikić Čubrić i načelnik Općine Tisno Ivan Klarin, koji je naglasio kako će Muzej na otvorenom pridonijeti povećanju kulturne i turističke ponude, kao i razvijanju svijesti o vrijednosti onoga što prezentiraju. Bit će to, rekao je, živi muzej u kojemu će svaki brod dobiti svoju “osobnu iskaznicu”, a plan je predstaviti 50 povijesnih brodova. Trg na moru nalazi se u neposrednjoj blizini Muzeja betinske drvene brodogradnje. Vlasnici brodova samoinicijativno su u prve redove vezali reprezetativne brodove, one koji su tradicijski ojedreni i redovito održavani. Najfotografiraniji ekponat vanjskog Muzeja svakako je gajeta Cicibela, koja je zaštićena kao pokretna kulturna baština Republike Hrvatske.

brodova. Svi će oni imati table kakvu sada ima samo Cicibela, pokretne table koje će ići s njima kada isplove. Na regatama ili bilo gdje drugdje, uvijek će sa sobom nositi muzej, rekla je ravnateljica Šikić-Čubrić. Muzej na otvorenom imat će “totem” koji će dominirati trgom. To će biti, pojasnila je Šikić-Čubrić, tročlana prizma na kojoj će biti prizano 15 najistaknutijih brodova. U Trg na moru sve do Muzeja betinske drvene brodogradnje bit će ugrađeno 40 brončanih ploča s najvažnijim imenima betinske brodogradnje. Podsjetimo, Cicibela je betinska gajeta starijeg tipa, dužine 8 metara. Sagrađena je u škveru Jere Filipija Tošulova 1931. godine za naručitelja Tomu Gregova iz Preka. U svom radnom vijeku prevozila je težake, tegleću marvu i urod, a za 2. svjetskog rata ljude u izbjeglištvo za El Shatt u tajnim noćnim plovidbama do Kornata gdje je čekao veći brod. Cicibela je završila u zadarskoj Foši gdje je bila skoro potopljena. U jako lošem stanju 2006. godine kupio ju je Marino Mijat iz Tribunja i vratio u Betinu. Rekonstrukciju i obnovu napravio je Čedomir Burtina Ćiro. Od stare građe ostala je jedna petina. Svako rebro, jedno po jedno, skidano je, napravljeno novo i vraćeno u brod. Tim načinom rada majstor Burtina uspio je zadržati izvornost starih linija.

– Betinjani sami vode računa o tome da taj muzej već sada može djelovati i trenutačno se može vidjeti 15 brodova koji maju sve elemente tradicijskog broda. Naš je cilj da sljedećih godina ima što više takvih 60

N AŠ I ŠKOLJI

KULTURA

KUD Sv. Mihovil svojim Poljancima predstavio CD “Poljana u pismi” akon iznimno uspješne promocije slavljeničkog CD-a “Poljana u pismi” u Gradskoj knjižnici u Zadru, KUD Sv. Mihovil iz Poljane predstavio je 29. srpnja svoj nosač zvuka Poljancima i dragim gostima u dvorištu mjesne škole.

– Ova godina obilovala je uspjesima jer smo primili mnoga priznanja koja nas ohrabruju i vesele .Jedno od najdražih je Grb Općine Preko kao i zahvalnica Općine Preko za zasluge na neumornom radu u promoviranju tradicije, običaja i kulturne baštine. Od Udruge Otočki bataljun također smo nagrađeni zahvalnicom za izuzetan doprinos u sudjelovanju i promociji u obilježavanju obljetnica i odavanju počasti našim poginulim vitezovima. A odlukom stručnog povjerenstva Smotre folklora Zadarske županije, izabrani smo za odlazak na Smotru folklora u Otočac, kaže osnivačica i voditeljica KUD-a Biserka Perić. Dvadesetu godišnjicu bogatoga rada, ponajprije njegovanja kulturne i tradicijske baštine svoga otoka i Poljane, KUD Sv. Mihovil okrunio je izdavanjem CD-a „Poljana u pismi“ sa 16 kompozicija, među kojima je šest skladbi koje autorski potpisuje Biserka Perić. Za sve pjesme profesorica glazbe Nikolina Stepan napisala je notni zapis, a zahvaljujući njezinu trudu i zalaganju, kompozicije su zaštićene u Hrvatskom društvu skladatelja i pohranjene u Nacionalnoj knjižnici u Zagrebu. Riječi potpore i zahvale KUD-u je uputio i načelnik Općine Preko Jure Brižić, koji je s direktorom TZO Preko Ivanom Koštom predsjednici Biserki Perić uručio zahvalnicu za aktivno sudjelovanje u svim manifestacijama na kojima članovi KUD-a pronose živu riječ i bogatu tradicijsku baštinu našega otoka i svoje Poljane. Voditeljica programa bila je Karla Grdović.

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

KULTU RA

MALA FLOTA IVE MARFATA “UPLOVILA” U UGLJANSKU GALERIJU BAUL

rinaest starih drvenih brodova, kao sjećanje

života mi volimo more“, Ugljanac rođenjem, koji pola

na djetinjstvo, obiteljsku tradiciju i povijest

godine živi na otoku, a pola na kopnu.

hrvatskoga graditeljstva, „uplovilo“ je 8. srpnja

u ugljansku Galeriju Baul.

Makete brodova, a izložio ih je ukupno 13 – štilac, gajetu, trabakul, braceru, pasaru, batelu, schooner-gulet,

Maketar Ivo Marfat, kapetan te male flote, izradio ih

loger, plivaricu i leuta – radi po nacrtima koje pronalazi

je i izložio kako bi ih sačuvao od zaborava jer riječ je o

u knjigama, na Internetu ili se savjetuje s kolegama

brodovima koji su nekad plovili duž istočne obale

modelarima. Većinu dijelova za brodove izrađuje sam, a

Jadrana, prevozeći najčešće ljude, ljetinu i stoku s otoka na kopno, i bili usidreni u svakom otočnom portu. Danas su, kaže, u maloj ugljanskoj lučici tek tri drvena broda, a i njegova obiteljska gajeta promijenila je vlasnika i otplovila put Preka. -Cijeli sam život vezan uz more i te brodove, ali maketarstvom se bavim posljednjih šest, sedam godina. Najviše ih radim zimi, dok sam na kontinentu i oni su mi tada poveznica s morem, kaže autor izložbe „Ciloga

N AŠ I ŠKOLJI

KULTURA

u prezentaciji je toliko detaljan da ne propušta napraviti i, primjerice, udice ili mreže odbačene na provi. Za izradu pojedinog broda potrebno mu je od mjesec i pol do šest mjeseci kontinuiranoga rada. -Naravno, to ovisi i o volji. Nekad sjednem i ne mičem se od makete dok je ne završim, a nekad otežem. Ali to izbjegavam jer ne volim raditi na silu, dodaje. Kad se počeo baviti maketarstvom, ideja mu je bila napraviti sve jadranske brodove. Stari, povijesni jedrenjaci iz Engleske ili Španjolske nikada ga nisu zanimali, kao ni komercijali- zacija i izrada brodova po narudžbi.

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

KULTU RA

Na pozornici Ispo’ Volta nastupili najmlađi preški glazbenici to su naučili u proteklih godinu dana u zadarskim glazbenim školama Blagoja Berse i sv. Benedikta pod mentorstvom svojih profesora Marte Dević, Nade Smoljan, Dijane Penezić i Dražena Habuša, pokazali su 22. srpnja preški učenici na trećoj Dječjoj večeri u Voroši.

Na pozornici Ispo’ Volta redale su se kratke kompozicije, vokalne izvedbe i recitacije, jednu pjesmu otpjevao je zadarski Duo Dah, a kao posebne “malo starije gošće iznenađenja” nastupile su članice Klape Lavandiera iz Preka. S puno entuzijazma, ljubavi i dobre volje Dječju večer u Voroši organiziraju bračni par Marina i Vito Višić uz pomoć nekolicine Prečana i TZO Preko.

– Svakako valja istaknuti da nam je pomogla Turistička zajednica Općine Preko, i to u organizaciji prijevoza klupa, organizaciji ozvučenja, piću i grickalicama, Luka Košta bio je ton-majstor, Ana Jakić Smud i ove nam je godine osmislila plakat, gospođa Mira Sandalić uvijek priprema kolače, kao i Evelin Dorkin-Gregov, koja donira piće i hranu. Matiju i Roka Pažanina za nastup je pripremala dramska umjetnica Milena Dundov, dodala je Marina Višić. U programu koji je imao 23 točke nastupili su Matia i Roko Pažanin, Niko Višić, Melita Brižić, Nika Kačan, Klapa Baliniera, Angela Gabriela Šoša, Toma Višić, Jakov Jurin, Gabrijel Gregov, Lucia Tolić, Duo Dah, Mareta Car, Robi Sandalić, Josipa Uhoda, Paola Stanić, Jerko Hrabrov, Ivan Sorić i Petra Jurin. Voditeljice su bile Laura Lončar i Petra Marfat. 64

N AŠ I ŠKOLJI

KULTURA

Novi dizajnerski i ilustratorski uspjesi Lukoranca Marina Franića dimenziju, na nekim bocama je kamen, grota, a na drugima suhozid, mocira. Bijelo i crno. U dvije verzije nastala je poveznica mladog vina, djeteta, rađanja novog života, kaže lukoranski umjetnik, koji se vodio idejom da etikete na boci nisu tek slike nego da imaju priču, da ukradu sva osjetila. A osjetila su već odavno ukrale i Marinove priče iz serije dječjih leksikona “Mraz” u izdanju nakladničke kuće “Forum” iz Zadra. ječji leksikoni, školski udžbenici, plakati, izložbe, kazališne predstave, vrhunska vina…. Sada i ilustracije za knjigu zadarske književnice Andreje Malte… I sve to iz srca i pera Tvornice mašte! Čim jedan projekt završi, otvore se vrata drugoga, a iza svega stoji zauvijekdječak, bodul sa zadarskom adresom, svestrani Marin Franić iz Lukorana, koji, na radost štovatelja svoga rada i sve većeg kruga suradnika, nikad ne miruje.

– Odjenut ćemo “Mrazu” novo ruho, bit će to još jedna blagdanska serija s unikatnim slikama. Ovo je već četvrta godina, tako da je to postala i pomalo tradicija, najavljuje.

– Ponosan sam na suradnju s književnicom Andrejom Maltom, koju neizmjerno cijenin kao osobu i spisateljicu, na njezinu novom štivu, zbirci kratkih priča “Ultraljubičasto”. Mogu biti samo sretan što je odabrala Tvornicu mašte! Radio sam ilustracije za korice i unutrašnjost, iskidali smo tkivo krojačkim škarama i ušili u unutrašnjosti knjige iglom, koncem, novi lik… Nit po nit…., opisuje na svoj osebujan način Marin, poznat i pod imenom Blind Artist. Nakon što je ovoga ljeta ostvario prvu suradnju s jednim zadarskim ugostiteljom i udahnuo dušu vinskoj priči pod nazivom “Grotta”, Marin priprema četvrtu seriju dječjih leksikona “Mraz”. -“Grotta” je projekt koji predstavlja drukčiji dizajn vina. U suradnji s Danijelom Peroš nastao je novi brend vina, a moj je zadatak bio ilustracija, dizajn te simboličan tekstualni dio. Postoji boca za jubav. Boca za tuge i sriće. Postoji boca za druga, za put. Boca što čeka da u nju ubaciš poruku tajnu… I baciš, na dno, u svu tu sol… Suhi merlot dobio je novu Fotografije Andrea Kedačić i Slobodna Dalmacija

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

SPOKOJ DUŠI MOJOJ TU mojoj si duši i suzom u oku kućo moja stara vidjeti te hoću. Kamen na mom srcu teško je nositi, rastopiti će suza pa će lakše biti. Što nam i šoldi kada nima sriće, mir u srcu svome to je dio sriće. Spokoj duši mojoj tada ću imati, kad te vidim kućo u tebi moju staru mati.

Mercedes Ceda Barić

KULTURA

Akcijom “Ugljan u cvijeću” završena još jedna uspješna turistička sezona odjelom priznanja u akciji “Ugljan u cvijeću”, koja se 1. rujna održala u Konobi Ugljan, TZ mjesta Ugljan na simboličan je način zaključila glavnu turističku sezonu i zahvalila svim turističkim i komunalnim djelatnicima te mještanima i vikendašima bez čijeg doprinosa Ugljan ne bi bio omiljena otočna turistička destinacija.

Jedan od načina da im TZM Ugljan zahvali jest i akcija “Ugljan u cvijeću”, pokrenuta 2002. godine u sklopu nacionalne kampanje Plavi cvijet Hrvatske turističke zajednice, i to u kategorijama: najljepši vrt i okućnica, najljepši vrt i okućnica – kuća za odmor, najljepša terasa ugostiteljskog objekta te doprinos razvoju i unapređenju turizma. U sedamnaestom izboru, priznanje za doprinos razvoju i unapređenju turizma dobili su: Aleksandra Boman Višić, koja je ove godine pokrenula MLJUF – Mulinski ljetni

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

unplugged festival; Anamarija i Marko Novoselić, vlasnici novootvorenog Beach Bara Bičikleta u Čeprljandi, te Samostan svetog Jeronima, koji u srpnju i kolovozu otvara vrata turistima i obogaćuje kulturnu ponudu Ugljana. U kategoriji najljepša terasa ugostiteljskog objekta priznanje je osvojila novootvorena Konoba Ardura u Ugljanu vlasnika Tomislava Kombure. Priznanja i nagrade u kategoriji najljepši vrt i okućnica kuće za odmor dobili su: Linda Grgin, Mišo Kitanović i Slobodan Bosanac. U kategoriji najljepši vrt i okućnica domaćeg stanovništva priznanja i nagrade dodijeljeni su: Dragici Štrmelj, Anki Mikecin i Mariju Dukiću, a vlasnica najljepšeg vrta i okućnice je Gordana Bakota. Vlasnici nagrađenih vrtova i okućnica, osim priznanja, dobili su i poklon-bon za robu iz vrtnog programa u trgovini Bure d.o.o., koji mogu iskoristiti do 31. kolovoza 2019. godine, u programu dodjele priznanja sudjelovala je Udruga Điran, a za nagrađene i goste domjenak je priredila Konoba Ugljan.

KULTU RA

DALMACIJA OČIMA UKRAJINSKIH UMJETNIKA MOGILEVSKIJ

akva je Dalmacija u očima ukrajinskih

U vytynanky tehnici oblici predstavljaju stilizirane

umjetnika, predstavila je 14. srpnja u galeriji

figure ljudi, životinja i biljaka.

POU Dom na žalu u Preku obitelj Mogile-

vskij, akademske slikare Irinu, Bogdana i Konstantina.

Akademska slikarica Irina Mogilevskaja završila je

Prvi put, kako je kazao sin Bogdan, kao obitelj izlažu

likovnu akademiju u Harkovu gdje je specijalizirala

zajedno, a željeli su pokazati kakva je Dalmacija očima

grafički smjer. Predavala je crtanje u srednjoj likovnoj

Ukrajinaca.

školi. U mirovini, u slobodno vrijeme najradije slika akvarele. Konstantin Mogilevsky završio je likovnu

– Čak smo prvotno i razmišljali o tome da izložbu

akademiju u Harkovu specijaliziravši

nazovemo tako, ali kako je izbor radova zapravo vrlo šarolik, odlučili smo ih predstaviti pod nazivom ”Mogilevskij Art”. Ipak, dalmatinski krajolici prevladavaju i najveća su inspiracija ove izložbe, ustvrdio je Bogdan Mogilevsky, koji je posljednji put u preškoj galeriji s ocem Konstantinom izlagao 2015. godine. Izložba je bila prigoda i da Konstantin Mogilevsky predstavi vytynanky tehniku rezbarenja crno-bijelog i papira u boji, koja se pojavila potkraj 15. stoljeća, a i danas je popularna u radovima umjetnika u Poljskoj i Ukrajini.

N AŠ I ŠKOLJI

KULTURA

monumentalno-dekorativno slikarstvo, član je Ukrajinskog i Hrvatskog društva likovnih umjetnika, radi kao profesor likovne kulture u školi primijenjene umjetnosti u gradu Irpenju, a na likovnoj akademiji u Kijevu predaje strukovno crtanje. Sudionik je mnogih međunarodnih likovnih kolonija. Kao slikar monumentalist angažiran je na nizu projekata u Ukrajini i Hrvatskoj koje realizira sa sinom.

Bogdan Mogilevsky završio je likovnu akademiju u Harkovu specijaliziravši monumentalno-dekorativno slikarstvo, član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika, radi kao nastavnik likovne kulture u OŠ Poličnik i OŠ Obrovac. Sudionik je domaćih i međunarodnih likovnih kolonija. Kao slikar monumentalist sudjeluje na projektima u Hrvatskoj i Ukrajini koje realizira s ocem.

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

KULTU RA

Dvosatni koncert Klape Munita u intimi Rančićeva gluma nedjelju, 24. lipnja 2018., na dan svetog Ivana Krstitelja, u organizaciji Udruge mladih Jarac Lukoran, a pod pokroviteljstvom Turističke zajednice Općine Preko i svesrdnu potporu i logistiku mještana Lukorana, zaseoka Rančićevi, Klapa Munita iz Zadra održala je koncert pod nazivom „Na glumu“, mjestu na kojemu se nekada u isto doba godine cipalo (vršilo) žito. Jedan od najtežih poslova koji se nekada obavljao na otoku.

djelo, da ne ispadne kao reklama, pa ju je zamolio da je više ne spominje. A ona je ipak na kraju rekla da u smjesu koja se stavlja između listova artičoka ne zaboravi staviti dobru žlicu Vegete jer im to daje posebnu slast.

Rančićevo glumo – neki kažu gumno, smješteno je na zmorašnjoj (zapadnoj) strani brdašca Vršak, na nadmorskoj visini 34 metra, s prekrasnim pogledom na Zadarski kanal mjesta Vir, Privlaka, Zaton, Petrčane, Kožino i Diklo, sve do Puntamike. Za izvedbu koncerta glumo je preinačeno u pozornicu na kojoj je Munita gotovo tri sata izvodila popularne pjesme, od kojih je jedna bila posvećena Marici, nani Hrvoja Rančića – prvoga glasa klape, koji je velik dio svoga djetinjstva proveo na glumu u Lukoranu.

A komentari i najave svake iduće pjesme bili su duhoviti i prikladni. Tako je jedan član klape najavio da će Lukoranski Coce otpjevati nekoliko Cocinih pjesama, pa kada je Hrvoje počeo pjevati „Galebi se karaju“, svi su ustali i pjevali. Čini mi se, zapravo sam siguran, da se ovdje može primijeniti ona izreka da je „učenik nadmašio učitelja“.

Mi, Lukoranci, Maricu smo zvali Tumiška Runčićeva jer je bila iz Sutomišćice. Udana za Josipa Rančića zvanog Tafina. Vrijedna žena, brižna majka četvero djece, izvanredna domaćica i dobra kuharica. Gordan Kurtović, novinar Radio Zadra, u emisiji „Skitnje reportera“, razgovarao je s mještanima o lokalnim receptima za spremanje hrane. Sjećam se, bilo je proljeće. Sezona artičoka, pa je s Maricom razgovarao o načinu pripremanja te sezonske delicije. Nakon što je nabrojila namirnice, Marica je kao vrlo važan sastojak nekoliko puta navela Vegetu. Reporteru se to nije svi70

Ali, vratimo se mi na glumo. Skupilo nas se stotinjak. Ispunili su se glumo i prilazni putovi. Osim mještana, bilo je gostiju iz Ugljana, Polače, Neviđana i susjednih mjesta, a osim klape, dvojica Lukoranaca, Ivica Luković i ja, pročitali smo par svojih pjesama. Publika je s oduševljenjem sudjelovala u nastupu, pjevajući s klapom i aplaudirajući nakon svake pjesme.

Zbog toga ih želimo i dogodine ponovno ugostiti na glumu i skupa s njima uživati uz pjesme, ćakule, frite, kroštule i kolače. Naravno, uz dobro vino i sokove za djecu. Jedina moja osobna primjedba bila je na ime klape. Jer munita je sitan novac. Sitniš. Nešto nevažno, a Klapa Munita ni po glasu niti po stasu to nije. Po glasu su gorostasi, a ni po stasu nisu ništa lošiji. Na kraju, velika im hvala. Vidimo se i u 2019. godini na istome mjestu i oko istog datuma. Jer se na glumu mora nešto događati, kada se više ne cipa (vrši) žito. Slavko Bačić N AŠ I ŠKOLJI

KULTURA

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

PTICA BIJELA U gluho doba u kasni sat Tiho nečujno, kradom Ušla si u moju sobu Ispunila je tajnim tragom U mislima skrivena bdiješ Dišeš mojim dahom Koracima hodaš mojim Stazama nepovratnim tvojim Kad sve boli raskinu se niti I svijeće zadnji ugasi se plam Duša će moja k’o ptica bijela Sletjeti na tvoj milosni dlan

Rosanda Ivin Smud

KULTURA

KONCERT DUHOVNE GLAZBE ZBORA SPLITSKIH LIJEČNIKA PJEVAČA

povodu blagdana sv. Mihovila i

Dana Općine Preko, prigodni

koncert u Župnoj crkvi Gospe od

Ružarija u Preku 29. rujna održao je Zbor splitskih liječnika pjevača. Na programu, podijeljenom u pet tematskih cjelina, bilo 12 kompozicija, domaćih i stranih autora, od Franje Serafina Kalskog, Krste Odaka, Jakova Gotovca, Karla Metikoša, ukrajinskoga skladatelja Dmitrija Bortnjanskog, austrijskoga kompozitora Franza Schuberta, Nijemca Michaela Hallera, talijanskoga skladatelja Cesarea Franca te dvije gospel kompozicije. Kao gošća nastupila je mezzosopranistica, solistica Zbora HNK Split – Vera

Nastupaju u Hrvatskoj i inozemstvu, dosad su održali oko 500

Obukhova Velić.

koncerata, a na repertoaru, osim sakralnih skladbi, imaju izva- tke opera i opereta, mjuzikala, popularne melodije i domoljubne

Zbor splitskih liječnika pjevača ove godine

skladbe. Do sada su snimili više nosača zvuka. Od početnih

slavi 30. godišnjicu osnutka, djeluje pri Hr-

petnaest, zbor se proširio na 30-ak članova. Djeluju pod vodstvom

vatskom liječničkom zboru, podružnica Split.

maestra Blaženka Juračića, uz klavirsku pratnju prof. Rozarije

Svi su članovi liječnici, različitih specijalnosti,

Samodol.

mnogi od njih ugledni su članovi splitskog intelektualnog kruga, magistri ili doktori zna-

Program je vodila Lidija Lončar, a koncert su organizirali Crkveni

nosti, docenti ili sveučilišni profesori.

zbor sv. Cecilije Preko, Općina Preko i TZO Preko.

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

KULTU RA

SESTRUNJ DOBIO UNIKATNU MOZAIK-KLUPU 15. MERIDIJANA

ad dobra ideja padne na plodno

brojni Ugljanci, Zadrani, prijatelji iz Zagreba

tlo, kad okupi pozitivne i kreativne

i Sestrunjci vikendaši koji ljeto tradicionalno

ljude, rezultat je još jedna lijepa

provode na otoku.

ljetna priča u režiji umjetnice Božice Boške Kliman. Unikatna mozaik-klupa, peta po redu,

Ističe da su veliku pomoć otpočetka imali

u uvali Hrvatinj na otoku Sestrunju!

u malim i velikim Sestrunjcima, djeci koja su vikendom dolazila s roditeljima na otok,

Na mjestu prolaska 15. meridijana, na mjestu

posebno se zahvaljuje obitelji Mare i Svetka

koje spaja, kako je kazala gospođa Kliman,

Švorinića, čija je kuća u uvali Hrvatinj bila

ljubav i sretne i radosne ljude. A svi oni

mali „štab“ graditeljima, uvijek otvorena i

okupili su se 21. srpnja navečer na svečanom

spremna za ispunjavanje svih zahtjeva.

otvorenju sestrunjske mozaik-klupe, na kraju priče koja je počela prošle godine potkraj

– Tu su, naravno, i Mjesni odbor Sestrunj

kolovoza, kada je u uvali Hrvatinj izliven

s predsjednikom Nenadom Šužberićem,

betonski okvir buduće mozaik-klupe.

članovi Udruge Estium, Danijel Fatović, Josip Šalov, Zdravka Dilber… Ne bih željela

– Sestrunjska klupa drukčija je ostalih jer

nekoga preskočiti! Uistinu, Sestrunjci su nas

smo je zbog udaljenosti i loše povezanosti

dočekali raširenih ruku i otvorena srca i ja im

s otokom morali raditi u fazama. Ali uspjeli

zahvaljujem jer sam na njihovu otoku stekla

smo, ponajprije zahvaljujući Ingrid i Alenu

nove prijatelje, a svi zajedno dokazali smo

Švoriniću, ugljanskim Sestrunjcima, koji su i

da, iako mali, kad se ujedinimo – možemo

začetnici ideje da se u uvali Hrvatinj postavi

što hoćemo, dodaje autorica klupe, kojoj su

mozaik-klupa. Ni vrijeme nas nije služilo,

desna ruka bili kćer Nika, Tanja Rebac-Perica

često su nas pratili ili jaka bura ili kiša, ali

te Ingrid i Alen Švorinić s kćerima Korinom i

ustrajali smo i rezultat je tu. Zbog svega toga

Magdalenom.

ova mi je klupa možda „mrvicu“ draža od prethodne četiri, komentirala je gospođa

U sestrunjsku unikatnu klupu, ili, kako su je

Kliman na otvorenju klupe, na koje su došli

na otvorenju neki nazvali „mozaik-klupu 15.

N AŠ I ŠKOLJI

KULTURA

meridijana“, „utrošeno“ je više od stotinu sati

točke na Zemlji na kojima se Sunce za svog

rada. Brod s ljudima i materijalom petnaest

prividnog kretanja u istom trenutku nalazi na

je puta dolazio na otok, a radilo se i do sedam

najvišoj točki obzora – u zenitu.

sati dnevno. Svoj „potpis“, utisnuti mozaik-kamenčić, na klupi je ostavilo stotinjak

– Na prednjem dijelu je velika maslina i to je

ljudi, a gospođi Kliman posebno je drag rad

moja posveta ovom divnom otoku, kojemu

Alena Švorinića, koji je jednu bočnu stranu

želim plodnost, ne samo u maslinama, nego

gotovo u cijelosti napravio sam.

i u svim sferama života. Tu su mjesto našle i dvije ribe koje povezuje srce, simbol ljubavi i

– Alen, kao pravi pomorac i kapetan,

zajedništva, dodaje i ujedno najavljuje da će

napravio je sidro! Sidro koje je na ovoj klupi

uskoro biti otvorenje još jedne klupe, čija je

više od ukrasa, to je simbolika i njegova života

izrada počela potkraj prošloga ljeta – u

na moru i trajne vezanosti s otokom njegovih

ugljanskom naselju Sušici.

predaka, objašnjava „teta Boška“, kako je od milja zovu svi Sestrunjci.

U programu svečanog otvorenja sestrunjske klupe sudjelovali su gitarist Ante Sjauš i tenor

Iako je vizualizacija klupe bila njezina ide-

Marko Zekanović, Sestrunjci su goste poča-

ja, slijedila je upute i želje Sestrunjaca, koji

stili mesom s gradela i domaćim kolačima, a

su htjeli da na jednoj bočnoj strani bude

projekt izrade pete mozaik-klupe podržale su

mjesna crkva sv. Petra i Pavla, pozadina klupe

Općina Preko i TZO Preko.

posvećena je 15. meridijanu, crti koja spaja sve

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

KULTU RA

VAPAJ TUŽNE SJEMENKE Sjemenka je jedna mala Na kamenu zaplakala. Vrućina me strašna mori, Čiji li su ono dvori? Gdje je braco, seka, mama Zar sam ovdje sasvim sama? Zaigraj svoj ples vjetre, Usliši čežnju moju. Ponesi me u plodne meke dvore Da proklija moje tijelo mlado Polje da se leluja k’o more. Ne ostavljaj me vjetre Ovdje samu. Znam sigurno da me traži Tata, Zoro rana daj Potjeraj tamu, Želim živjeti na poljima zlata.

Sonja Kačan

N AŠ I ŠKOLJI

KULTURA

O, UĐI O, uđi svjetlosti sjajna Obasjaj sve skrivene kute Toplinom tvojom nježnom Gasnut će bol moje duše Krenut ću sutonom snenim Srest ću prostrane daljine Osmijehom tvojim milosnim blagim Duša će pjesmom tonuti u visine

Rosanda Ivin Smud

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

KULTU RA

I SUŠICA SADA IMA SVOJ SELFIE POINT – “BURNU” MOZAIK-KLUPU

ušica, jedno od najmanjih mjesta na

izlio meštar Tomislav Šćiran iz Ugljana.

području Općine Preko, dobila je

Ne bi bilo pravedno, dodaje, ne spomenuti

unikatnu mozaik-klupu gospođe

sve male i velike ruke koje su svake večeri

Božice Boške Kliman.

pomagale u biranju i lijepljenju šarenih kamenčića.

Burna klupa, kako su je “od milja” nazvali na otvorenju 24. kolovoza, ukrašena je motivima

– I ova klupa, šesta po redu, prije svega

crnoga grožđa i ruže vjetrova, a na bočnim

simbolizira veliko zajedništvo koje se stvara

stranicama jedrilicama i morskim konjicem.

dok je radimo. Teško je govoriti u brojkama, ali kada bismo podvukli crtu, na svih šest

– Crno grožđe posvećeno je legendi Sušice,

klupa radilo je na tisuće ruku, što domaćih

barba Ediju, koji je nadaleko poznat po od-

stanovnika što turista iz cijelog svijeta. Koliko

ličnom crnom vinu, ruža vjetrova buri koja

je ljudi u proteklih pet godina obišlo klupe,

u zimskim danima orkansku snagu pokazuje

odmorilo na njima, fotografiralo se, možemo

upravo u Sušici, a jedrilice i morski konjic

samo pretpostaviti. A upravo je to cilj ovoga

govore nam da su u ovoj maloj uvali pod-

projekta – širiti zajedništvo i prijateljstvo,

morje i morski svijet još uvijek netaknuti i

stvoriti mjesto koje će spajati ljude i činiti ih

vrlo privlačan, kaže autorica Božica Kliman,

sretnima, naglasila je gospođa Kliman.

s kojom su na burnoj klupi radili Tanja Rebac Perica, Jan Perica, sestra Đurđa Ferina i kćeri

A da su ugljanske mozaik-klupe postale otočni

Nika i Ana Kliman. Kalup klupe u betonu je

brend, potvrdila je i Iva Car iz Turističke

N AŠ I ŠKOLJI

KULTURA zajednice mjesta Ugljan otkrivši da je “klupa izlazećeg Sunca” na plaži Mostir već četiri godine najposjećenija lokacija u Ugljanu. – Klupe su zaštitni znak Ugljana, selfie point koji ne propusti nijedan turist. Upravo zahva- ljujući tim fotografijama priča o mozaikklupama i Ugljanu putuje svijetom, napomenula je. Unikatne mozaik-klupe dio su projekta “Svako misto svoju klupu ima”, koji je prije pet godine krenuo iz Turističke zajednice mjesta Ugljan. Projekt logistički i financijski podupiru Općina Preko i TZO Preko, dosad su klupe postavljene u Ugljanu (dvije), Mulinama, Malom Lukoranu, Sestrunju i Sušici, a nakon toga prva je na redu klupa u Guduću.

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

KULTU RA

”NEBO BOJE VANILIJE” OKSANE VEBER INSPIRIRANO HAVAJSKIM OTOČJEM

d sedamnaest samostalnih i 30-ak grupnih,

sredini, i to u neposrednoj blizini aktivnih vulkana.

ruska slikarica Oksana Veber u galeriji POU

Kako bih osjetila pravi doživljaj otočnog života, bila sam

Dom na žalu u Preku organizirala je četiri

nekoliko dana u posjetu farmi vanilije u Waipio dolini,

izložbe. Na posljednjoj, otvorenoj 17. kolovoza,

gdje sam upijala cijeli proces proizvodnje.

predstavila se s tridesetak recentnih radova inspiriranih havajskim otočjem, gdje je u sklopu studijskog putova-

- Zemljopisno područje na kojem je smještena farma

nja boravila prošle godine. Prema vlastitim riječima,

predstavlja divlju prašumu okruženu visokim strmim

Veliki otok Havaja ima jedan od najdinamičnijih kra-

stijenama i slapovima koji nestaju u oceanu. Upravo me

jolika na Zemlji i neiscrpno je nadahnuće umjetnicima

to predivno prirodno okruženje i zvjezdano nebo

cijeloga svijeta.

Havaja inspiriralo za naziv ove izložbe, kazala je umjetnica koja se svake godine vraća na Ugljan – ”mje-

– Naziv izložbe ”Vanilla Sky”, odnosno ”Nebo boje

sto njezina najvećeg mira, inspiracije i ravnoteže”.

vanilije”, inspiriran je mojim putovanjem na Havaje. Sa 12 od 14 klimatskih zona Veliki otok ima jedan od

Oksana Veber umjetnica je međunarodnog ugleda

najdinamičnijih krajolika na planeti.

i značaja, rođena je u Altaju, u Rusiji, a Akademiju likovnih umjetnosti završila je u Kijevu. Koristi razne

- Jedan dan si iznad oblaka na planini, drugi dan u

tehnike, od akvarela na papiru, tradicionalne tehnike

malim selima blizu oceana, a treći dan u velikoj urbanoj

na bazi ulja na platnu, akrila… Raspon tema, motiva i

N AŠ I ŠKOLJI

KULTURA

stilova Oksane Veber je širok, od pejzaža do

rila izložbu u Muzeju antičkog stakla u Zadru,

portreta, a uključuje grafički, modni i virtualni

koja će biti otvorena u sklopu Noći muzeja.

dizajn. U programu otvorenja izložbe sudjelovali su i Prije desetak godina Oksana Veber kao članica

polaznici treće ljetne plesne radionice Udruge

jedne likovne kolonije došla je prvi put na

Tim “Love dance”, s kojima je radila plesna

Ugljan, u Kukljicu i od tada, sa svoje stalne

pedagoginja Tanja Stipčević.

londonske adrese, uvijek se vraća na naš otok. Ciklusom ”Vanilla Sky” obuhvaća 40-ak slika, od kojih 30-ak novih ulja i akrila na platnu, nastalih ove godine u njezinu studiju u Londonu i u Preku ovoga proljeća. Već sljedeći tjedan umjetnica će izlagati u San Franciscu, a u Hrvatsku se ponovno vraća početkom sljedeće godine, za kada je dogovo-

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

KULTU RA

Posveta priješkim zvonima kao uvod u proslavu Luzarice prigodama, kao i zvono na crkvici sv. Ivana. Zvona su budila, bodrila, opominjala, zvala, čestitala, plakala, molila, tješila… , i zato su zvona lajtmotiv koji se protezao kroz cijeli program, pojasnila je autorica Vesna Dunatov. Zahvaljuje svima koji su sudjelovali u programu i dali sve od sebe da Prečane još jedna “Večer uspomena” uvede u proslavu Luzarice. likom, pjesmom, riječju i pokretom u programu “Večer uspomena – Priješka zvona”, Prečani su i ove godine započeli obilježavanje Luzarice, Gospe od Ružarija. Fešte koja je u životima prijeških obitelji odigrala značajnu ulogu, koja je uvijek bila simbol obiteljskoga okupljanja, zajedništva, tradicijskih i nacionalnih vrijednosti.

“Večer uspomena”, večer za pamćenje, kako su mnogi komentirali, svojim je mještanima 5. listopada u POU Dom na žalu darovao KUD Preko. a program je osmislila Vesna Dunatov, predsjednica KUD-a. – Zvona su Prečane oduvijek pratila kroz život, od rođenja do smrti. A kada se govori o zvonima, za Prečane su to zvona s kampanela store crikve. Uz njih, svojima smatraju i zvona sa Školjića koja se oglašavaju samo nedjeljom i u posebnim

A to su ponajprije članovi KUD-a Preko, Ženska klapa Lavandiere, Udruga žena Luzor, Župni crkveni zbor sv. Cecilije pod vodstvom Milene Brižić, članice plesne skupine Udruge Tim, interpretatori poezije Lidija Lončar, Ivanka Ivanov i Karmen Gregov. Majstor tehnike i svjetla bio je Luka Košta, suradnici na projektu Mladenka Mašina, Zdenka Vidas, Danica Števanja i Blanka Klarin, a voditeljice programa Jelena Rušev Mogilevskij i Vivijan Melada.

N AŠ I ŠKOLJI

JUTRO NA ŠKOLJU Zora je mahnula na pozdrav suncu, i pošla spati. Kapljice rosije balaju po lišću, skakakuću zemlji u naručje. Iz storoga kampanela čuje se zvon, Zdrave Marije zvonu, blagoslivljaju novi don ča se rodjo na školju. Sunce zaziro preko Lazareta. Zaigrone maretice bušivaju brodići u puortu. Bonaca kaj ulje. Po žolu se galeb šjeće. Jutro se budi u naručju školja, kaj dite rumeno u majčinom krilu. Lipo je!

Sonja Kačan

KULTU RA

DOMOLJUBNOM POEZIJOM ODALI POČAST PJESNIKU PETRU PRERADOVIĆU

znak sjećanja na pjesnika Petra

Preradovića, koji je, prema predaji,

u Malom Lukoranu napisao prvu

hrvatsku budnicu “Zora puca, bit će dana”, 29. srpnja održan je kulturno-umjetnički program “Večer domoljubne poezije”. U organizaciji KUD-a Sv. Ante iz Lukorana, na pozornici pokraj Petrove klupe, tik do ljetnikovca obitelji De Ponte u Malom Lukoranu, gdje je Preradović s prvom suprugom Pavicom de Ponte rado dolazio za boravka u Zadru, obilježena je i 200. obljetnica pjesniko-

va rođenja. Kako je u uvodnom slovu uime organizatora naglasio Ivica Luković, “Večer domoljubne poezije” posvećena je i “našoj lijepoj domovini Hrvatskoj i svima koji su je kroz povijest nosili u srcu i koji joj danas tamo nalaze mjesto”. U jednosatnom programu, nastupili su otočni pjesnici Sonja Kačan, Desa Pestić, Slavko Bačić i Željko Sutlović, a u glazbenom dijelu, uz domaćine KUD sv. Ante, sudjelovali su Basket klapa otoka Ugljana i KUD Sv. Luke iz Ždrelca.

N AŠ I ŠKOLJI

KULTURA

VEČER NA LAZARETU: SJEĆANJE NA TROJICU OTOČNIH PJESNIKA

ečer na Lazaretu, kulturna manifestacija koja

Matia Pažanin i Jakov Kačan, a kratke humoreske Senka

je prošlog ljeta pokrenuta na otoku Ošljaku na

Sorića izveli su Roko Pažanin i članice Udruge žena

inicijativu Općine Preko i TZO Preko,

Luzor. O trojici pjesnika i njihovu značaju u kontekstu

u drugom izdanju u cijelosti je bila posvećena trojici

hrvatske kulture govorio je prof. dr. Robert Bacalja, koji

otočnih pjesnika koji, nažalost, više nisu među nama –

je čitao i vlastite stihove, kao i kukljiški pjesnik Tomislav

Toniju Valčiću, Joji Ricovu i Senku Soriću.

Meštrić. Večer na Lazaretu osmislili su, realizirali te vodili program Milena Dundov i Mihovil Valčić, a

U programu nazvanom “Još su s nama Toni, Senko

potporu organizaciji i ovoga puta dale su Općina

i Joja”, na pozornici ispred mjesne škole na Jarini 12.

Preko i TZO Preko.

kolovoza, u glazbenom dijelu nastupili su Udruga žena Luzor i Ženska klapa Lavandiere iz Preka, Muška klapa Kožino iz Kožina, gitaristica Julija Ilijaš i pijanist Adrian Valčić s Ošljaka. Stihove trojice pjesnika interpretirali su dramska umjetnica Milena Dundov, Blaženko Ricov,

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

EKOLO G IJ A

Količina kiše u Lukoranu – Zmorac u 2018. godini i njen utjecaj na dobru maslinarsku sezonu očetak je prosinca. Vrijeme došašća ili adventa. Upaljena je prva adventska svijeća i počelo je predbožićno raspoloženja. Na izmaku je 2018. godina pa se zbrajaju i analiziraju podaci i izrađuju izvješća.

Kako od 2008. godine pratim i bilježim podatke o količine kiše koja je pala u Lukoranu - Zmorac, u ovome članku, pored Tablice kiše I koja je pala u ovoj godini (naravno, bez podatka za prosinac), Tablici II je količina kiše izmjerena od 2008. do 2018. U Tablici III vidi se ukupni godišnji prosjek kao i prosjek po mjesecima za 11 godina, a u Tablici IV prosjek kiše za Zadar od 1961. do 2016. I na kraju članka, kako se po mome mišljenju ovogodišnja kiša i njeno padanje tijekom godine odrazilo na maslinarstvo. Prema tome, količina kiše od 607 litara koliko je palo za prvih 11 mjeseci ove godine, i ono što će još pasti u prosincu (?), naravno, ako se ne dogodi lanjski rujan u kojemu je palo 365 litara, spadat će u lošu kišnu godinu sa samo 2/3 dugogodišnjeg zadarskog prosjeka od 896 litre. Jedino je 2011. godina sa 565 litre bila lošija nego što će biti ova – 2018. godina. U prva dva ovogodišnja mjeseca pala je 151 litre kiše, što je u odnosu na dugogodišnji prosjek za Zadar od 146 litre, neznatna razlika. Temperatura zraka bila je iznadprosječna za to doba, osim zadnja dva-tri dana veljače, kada se noću spustila i do nekoliko stupnjeva Celzijusa ispod 86

ništice. Prvog ožujka, dakle, prvoga dana klimatološkoga proljeća, osvanuo je snježni pokrivač debljine oko 1 cm. Na svu sreću, zadržao se samo taj dan. Međutim, u prvoj polovici ožujka bilo je 10 kišnih dana u kojima je palo 87 litara kiše, od ukupno 102 za taj mjesec. Zbog izrazito vlažne zemlje, krumpiri su se počeli saditi u trećoj dekadi mjeseca. U travnju je palo samo 12 litara, što je pet puta manje od prosjeka. Da bi samo u prvoj polovici svibnja, mjesecu u kojemu cvjetaju masline, pala 71 litra, što je 11 litara više od prosjeka za taj cijeli mjesec. U lipnju, srpnju i kolovozu pala je 101 litra, što je bilo dovoljno da maslina izdrži veliku žegu, kada su temperature zraka bile i do + 35 stupnjeva. TABLICA I: KOLIČINA KIŠE ZABILJEŽENA U LUKORANU – ZMORAC U 2018. 1.

Siječanj

Veljača

Ožujak

102

Travanj

Svibanj

Lipanj

Srpanj

Kolovoz

Rujan

10.

Listopad

11.

Studeni

101

12.

Prosinac

? UKUPNO : 607 + ? Tablica 1 N AŠ I ŠKOLJI

EKOLOGI JA

TABLICA II: KOLIČINA KIŠE ZABILJEŽENA U LUKORANU - ZMORAC OD 2008. DO 2018. GODINE 2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.

2016.

2017.

2018.

Ukupno

Siječanj

213

198

152

107

1067

Veljača

113

152

257

123

124

1059

Ožujak

148

102

713

Travanj

116

627

Svibanj

165

101

133

771

Lipanj

450

Srpanj

306

458

Kolovoz

349

Rujan

113

162

325

133

365

1377

Listopad

160

156

170

126

233

1094

Studeni

127

164

189

142

199

188

177

126

101

1520

Prosinac

129

145

131

124

176

229

999

Ukupno

683

1155

1131

565

803

1260

1707

739

956

878

607

10,484

Tablica 2

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

EKOLO G IJ A

PROSJEK KIŠE ZA LUKORAN ZMORAC OD 2008. DO 2018.

PROSJEK KIŠE ZA ZADAR OD 1961. DO 2016.

Siječanj

Veljača

Ožujak

Travanj

Svibanj

Lipanj

Srpanj

Kolovoz

Rujan

125

Rujan

104

10.

Listopad

10.

Listopad

105

11.

Studeni

138

11.

Studeni

118

12.

Prosinac

91+?

12.

Prosinac

UKUPNO : 952 + ?

UKUPNO : 896 Tablica 3

Rujan je ove godine sa 18 litara kiše na predzadnjem mjestu. Dok je samo travanj sa 12 litara iza njega. Međutim, rujan je sa 104 litare kiše na trećemu, iza listopada koji sa 105 zauzima drugo i studenoga koji je sa 118 na prvome mjestu zadarskoga prosjeka. Ipak, još zanimljiviji je podatak da je u rujnu 2017. godine palo 365 litra. A još čudnije da je samo u jednome danu (10. rujna 1986. – Dan ratne mornarice bivše države) u Zadru palo 353 litre kiše. Listopad je sa 41 litrom bio dvostruko ispod, dok je studeni sa 101 također ispod prosjeka. Kakav će biti prosinac – vidjet ćemo ?!

Tablica 4 Iako su skoro sve masline pobrane do Svih svetih, količine ulja dobivenih od kvintala maslina (100 kg) kretale su se od 18 do 20, pa i više litara. Toga se ne sjećaju ni najstariji. Zapravo, oni znaju kazati da su nekada masline „plaćale“ i do 26 litara, ali samo one koje su brane potkraj siječnja i kasnije, jer ih ranije nisu stigli poprati zbog loših vremenskih uvjeta. Ili su imali nekoliko stotina stupi a nisu imali tresače, tende i druga pomagala, nego su se brale ručno. Slavko Bačić

Kako se količina i raspored padanja kiše odrazilo na maslinarstvo ? Veća količina kiše u ožujku i svibnju od prosječne, kao i prosjek u 6., 7. i 8. mjesecu – maslinama je dobro došla. I sada ono što je najvažnije, a lako je uočljivo iz tablica, da su u rujnu i listopadu 2018. godine, dakle, u mjesecima kada se „sokovi i meso“ pretvaraju u ulje, pale samo 59 litre, što je gotovo 400 posto manje od prosjeka koji za ta dva mjeseca iznosi 209 litara. K tome, i sunčani dani s relativno viskom temperaturom pridonijeli su tome da 2018. bude dobra maslinarska godina. 88

N AŠ I ŠKOLJI

KULTURA

NIKOLA ĐAKOVIĆ DVAPUT SAM ČISTIO PODMORJE PREKA

rečanin Nikola Đaković, koji posljednjih

Za sljedeće ljeto, sredinom lipnja, najavljuje nove akcije

godina radi u Münchenu, ovog je ljeta, dok je

i nada se da će mu se ipak netko priključiti jer u moru

bio na godišnjem odmoru, dvaput čistio

je, kaže, ostalo još jako puno smeća, što je i dokumenti-

podmorje na kupalištu između Magazina i Školjića.

rao fotografijama koje nam je ustupio.

Nažalost, oba puta nije mu se pridružio nitko od mlađih

Direktor TZO Preko Ivan Košta, Vid Dunatov i voditelj

sumještana, nijedna udruga ili učenici. “Ruku” su mu

Marine Preko Alan Smojver prihvaćali su otpad na dva

dali djelatnici Turističke zajednice Općine Preko, POU

broda i vozili ga na obalu. Zgroženi količinom i sadrža-

Dom na žalu i Marine Preko, a izronjeno smeće u dva

jem smeća, obećali su Nikoli pomoći u organiziranju

kamioncina ukrcali su radnici općinske komunalne

velike akcije čišćenja preškog podmorja sljedeće godine.

tvrtke Obala i parkovi. -Izronio sam puno smeća, automobilskih i traktorskih guma, dijelova motora, bojlera, auto-dijelova, akumulatora, obuće, plehnatog posuđa, različitih ribarskih alata i stakla – boca, staklenki za zimnicu i čaša. Većinu tog otpada u more su bacili domaći ljudi! Sumnjam da nautičari iz zapadnoeuropskih zemalja dovezu, recimo, bojler da bi ga bacili u naše more. Nije mi teško to raditi, volim roniti, rođen sam ovdje, tu se kupam cijeli život i ne mogu shvatiti kako to smeće u moru, na samo nekoliko metara dubine, nikoga ne smeta, pita se Nikola.

N AŠ I ŠKOLJI

EKOLOGI JA

– Žao mi je što nije bilo više domaćih ljudi da vide u čemu se kupamo i na koji način zagađujemo more. Odgovorno ponašanje prema okolišu preduvjet je za održivi razvoj turizma u koji se svi toliko zaklinjemo. Kupanje, ronjenje i sve ostale aktivnosti na moru i pod morem još uvijek su, nažalost, glavni motivi dolaska gostiju na naš otok. Nautički turizam, uz dvije marine na Ugljanu, u stalnom je porastu, a svi slobodni vezovi uspješno se popunjavaju nautičarima u tranzitu. Svakodnevno nam u turistički infocentar dolaze gosti koji upravo otočić Galevac (Školjić) žele iskoristiti za rekreativno ronjenje. Nekima od njih to je i prvi susret sa životom podmorja… U dva navrata Nikola je ispred Galevca izronio tri kamioncina različitog smeća, a ima toga

u više navrata čistilo podmorje u Ugljanu,

još. I kad sve ovo vidimo, pitamo se dokad

Čeprljandi, Velom i Malom Lukoranu, Su-

će nam ovo more, jedino koje imamo, biti

tomišćici, a u Preku plaža od Mula do Elektre.

odlagalište otpada, komentirao je Ivan Košta. Podsjeća da se prije početka glavne sezone

– Ovakve su akcije za svaku pohvalu, razvijaju ekološku svijest kod djece i odraslih, naših gostiju i posjetitelja. Uostalom, prva turisti- čka društva na Jadranu nastala su upravo iz “društava za očuvanje okoliša”. Pomoći ćemo i podržati svaku inicijativu ekoloških akcija, i sami ćemo ih organizirati, ali pozivamo domaće da se što više uključe jer su komoditet današnjeg načina života te enormna proizvodnja plastike napravili udar na održivi eko-sustav, a to, nažalost, nije zaobišlo ni naš otok, upozorava direktor TZO Preko Ivan Košta.

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

S PORT

SUTOMIŠĆICA: MLADI UZRASTI HAJDUKA GOSTOVALI KOD SV. MIHOVILA

lađi uzrasti splitskog Hajduka

uređenja novog igrališta u Sutomišćici, kojeg

gostovali su u subotu, 1. prosinca

je u potpunosti financirala Općina Preko, a

u Sutomišćici, gdje su odigrali

već je steklo epitet jednog od najljepših i na-

prijateljske utakmice s vršnjacima iz otočnog

jatraktivnijih igrališta na svijetu.

nogometnog kluba Sveti Mihovil. Ovo je prvi put u povijesti da je splitski Hajduk s mladim uzrastima gostovao na otoku Ugljanu. Odigrane su dvije prijateljske utakmice i to u kategorijama papalina i tića. Splićani su u obje utakmice bili za nijansu bolji pobijedivši u ogledima papalina s 2-1 i u utakmici tića rezultatom 4-2. Za Sveti Mihovil su pogađali Duje Lukačić (papaline) te braća Ive i Mate Bobić (tići). U obje utakmice mladi su otočani pružili jako dobar otpor igračima iz jedne od najboljih nogometnih škola u Hrvatskoj. – Do suradnje naših dvaju klubova došlo je uz pomoć člana Izvršnog odbora otočnog

Dovoljno je podsjetiti da je ovog ljeta na igral-

nogometnog kluba, vratara Osijeka Krševana

ištu u Sutomišćici legendarni Šime Strikoman

Santinija koji je rodom iz Lukorana. Suradnja

snimio milenijsku fotografiju u čast najboljeg

je zasad rezultirala odigravanjem prijatel-

nogometaša svijeta u 2018. godini Luke

jskih utakmica mladih uzrasta dvaju klubova.

Modrića. Na službenom otvorenju novog

Splićani su nas pozvali da na proljeće go-

igrališta u svibnju je gostovala prva momčad

stujemo na Poljudu te odigramo uzvratne

Osijeka, a sada su na Ugljan stigli i mladi

susrete, a ujedno prisustvujemo seniorskoj

uzrasti Hajduka.

utakmici Hajduka – kaže nam Krešimir Jaklin, voditelj omladinske škole NŠK Sv. Mihovil.

– U siječnju će se na našem igralištu u Sutomišćici odigrati ‘JAKO dobar turnir’ za

Uoči samih utakmica prigodne darove

mlađe pionire na kojem će, između ostalih,

predstavnicima splitskog Hajduka predali

nastupiti i klubovi s renomiranim nogomet-

su pročelnica Općine Preko Dražena Strihić

nim školama – NK Osijek i Prvi gol iz Rijeke.

i sportski direktor NŠK Sv. Mihovil Damir

Pored toga, tijekom ljeta će se organizirati Co-

Korenov. Svakako treba pohvaliti aktivno-

erver Camp kao i kamp za vratare. To je samo

sti nogometnog kluba Sveti Mihovil nakon

dio aktivnosti koje planiramo u idućoj godini,

N AŠ I ŠKOLJI

SPORT a koje ne bismo mogli realizirati bez potpore

Mateo Jurina, Ivano Novosel; trener: Marin

naših sponzora i naravno, Općine Preko koja

Pedić.

nam je glavni pokrovitelj – dodao je Jaklin. Obje utakmice sudio je Lucijan Palaško iz

Hajduk: Josip Pandurić, Roko Plejić. Ante

Bibinja.

Mušac, Ivan Vidaković, Ivan Matijević, Marko Peruzović, Marin Pućo, Frane Alujević, Duje

Papaline: Sv. Mihovil – Hajduk 1-2

Ninčević, Filip Piteša, Beppo Radić, Matija Zelić, Marino Ruščić i Tome Gulan;

Sveti Mihovil: Duje Lukačić, Tonko Mišlov, Luka Vitlov, Nino Vidov, Donat Kombura, Luka Zelenčić, Dominik Bušljeta, Filip Pedišić, Pave Stagličić, Krešo Šimišin, David Kralj, Paulo Lucin, Ivano Kolega, Andreas Kolega, Jakov Kolega, Mate Profaca; trener: Marin Pedić. Hajduk: Stipe Vukić, Marko Taslak, Bepo Ukić, Matej Bubalo, Bruno Karlović, Roko Mimica, Petar Ravlić, Ivan Burić, Dino Boljat, Marko Petričević, Luka Damić, Vito Ružić, Toni Težulat, Duje Meter; treneri Ante Puljiz i Robert Jurica, fizioterapeut Matko Jurić. Tići: Sv. Mihovil – Hajduk 2-4 Sveti Mihovil: Gabriel Bobić, Mate Bobić, Ive Bobić, Filip Lukačić, Ivan Gotovina, Luka Pedišić, Nikola Katičin, Rosano Franov, Nikola Kurtin, Bartul Mišlov, Nikola Kolega, Frane Kolega, Karlo Lucin, Val Rančić, Teo Valjin,

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

S PORT

Papaline i tići završili jesenski dio natjecanja ajmlađe natjecateljske kategorije Svetog Mihovila pobjedama su završile prvi dio natjecanja. Papaline su bile uspješnije od Croatie iz Turnja s uvjerljivih 10-0, dok su tići svladali Vrčevo rezultatom 4-0.

Obje momčadi koje vodi trener Marin Pedić jesenski dio prvenstva završile su visoko plasirane. Papaline su polusezonu zaključile na četvrtom mjestu, dok su tići drugoplasirani sa samo 3 boda zaostatka za vodećim, biogradskim Primorcem. – Trenažne aktivnosti u našem klubu će trajati do 22. prosinca kada će se održati tradicionalni Božićni turnir za sve mlađe uzraste kluba. Jesenski dio sezone je uistinu bio uspješan, zahvaljujemo djeci i roditeljima na kvalitetnoj suradnji – rekao nam je voditelj omladinske škole NŠK Sv. Mihovil Krešimir Jaklin.

N AŠ I ŠKOLJI

SPORT

NŠK Sv. Mihovil: Jesenski naslov za pionire i mlađe pionire eliki uspjeh mladih otočnih nogometaša! Čak dvije uzrasne kategorije Svetog Mihovila, mlađi i stariji pioniri, jesenski su prvaci svojih skupina Prve županijske nogometne lige Zadarske županije.

Nakon sto je Općina Preko tijekom ove godine obnovila igralište u Sutomišćici, mlađi uzrasti Sv. Mihovila bilježe sve bolje rezultate, što potvrđuje ispravnost ulaganja u sportsku infrastrukturu.

Obje ekipe su već uoči zadnjeg kola ostvarile dovoljnu bodovnu razliku da bi slavile jesenski naslov. Pionirima je to pošlo za rukom uvjerljivom gostujućom pobjedom od 7-0 kod Hajduka iz Pridrage, dok su mlađi pioniri prvo mjesto jesenskog dijela natjecanja osigurali pobjedom protiv momčadi Zadar III rezultatom 1-0. Pod vodstvom trenera Kreše Jaklina prvi put u povijesti kluba dvije su generacije osigurale naslov jesenskih prvaka. – Svakako treba istaknuti da su naši pioniri igrali finale Županijskog kupa, kao i četvrtfinale Dalmatinskog kupa kao i da su mlađi pioniri osvojili vrlo jaki Memorijalni turnir Antonio Jurjević u Zadru. Također, ponosni smo na činjenicu da naši pioniri imaju najboljeg strijelca lige i kupa, Božu Ricova, koji je zabio nevjerojatnih 51 golova u samo 17 utakmica – rekao nam je voditelj omladinskog pogona NŠK Sv. Mihovil Krešimir Jaklin.

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

S PORT

SENIORI SVETOG MIHOVILA NAKON DESET GODINA U ŽUPANIJSKOJ LIGI

akon punih deset sezona od ove jeseni na

nogometaši upisali poraz od momčadi Zadra II s

igralište u Sutomišćici vratio se seniorski

uvjerljivih 5-0.

nogomet. Zasluga je to novouređenog igrališta na Foši zbog kojeg je Županijski nogometni savez odobrio

- Sve u svemu, možemo biti polovično zadovoljni. Ovo

igranje seniorskih utakmica Svetom Mihovilu.

je za nas jedno novo isku- stvo jer dugo nismo igrali seniorske utakmice. Naša momčad ima kvalitetu za

Seniori otočnog kluba nastupaju u Drugoj županijskoj

bolje rezultate i vjerujem da ćemo to pokazati već u

ligi, a polusezonu su zaključili na šestom mjestu sa šest

prolje- tnom dijelu prvenstva. Treba svakako istaknuti

osvojenih bodova (dvije pobjede i šest poraza).

da u ekipi imamo i trećeg strijelca lige Denija Kolegu koji postigao sedam pogodaka – rekao nam je trener

U posljednjoj utakmici jesenskog dijela sezone naši su

seniora Damir Korenov.

N AŠ I ŠKOLJI

GRGO MUJAN IZ KPD SPLIT NAJBRŽI NA MARATONU PREKO – ZADAR

rgo Mujan (19) iz KPD Split, s vremenom

50,52, pobjednik je 46. Plivačkog maratona

Preko – Zadar koji se održao 5. kolovoza.

Mujanov rezultat ujedno je i rekord staze koju je od 2009. godine držao Marin Milan s vremenom 51,53. Drugi je bio Božo Puhalović iz PK Zadar s vremenom 51,51, a treći je Jacopo Buturini iz TK Zadar s vremenom 54,42. Među prvih deset plasirala se i jedna žena, Lucija Aralica iz KDP Donat, koja je u cilj uplivala peta s vremenom 55,02. Na startu u Preku bio je 101 natjecatelj, najstariji Nicolo Antonio Dellavia (76), a najmlađi Vito Čupić (10) iz PK Zadar. Četrdeset i šesti maraton Preko – Zadar, koji se održava u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te obljetnice VRO Oluja, organizirali su Plivački klub Zadar, Općina Preko i TZO Preko.

100

N AŠ I ŠKOLJI

SPORT

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

101

S PORT

PAVLE MANDIĆ POBJEDNIK REGATE ŠKOLE JEDRENJA U LUKORANU

avle Mandić iz JK Uskok iz Zadra

44 polaznika škole jedrenja iz Zadra, Lukora-

pobjednik je regate Škole jedrenja u

na, Biograda i Sali.

klasi optimist, koju su u protekla dva

mjeseca petu godinu zaredom u Lukoranu

Svojim dolaskom program je uveličao aktual-

organizirali JK Uskok, Općina Preko i TZO

ni svjetski prvak u klasi 49er Mihovil Fantela,

Preko.

koji je kazao kako u njegovo vrijeme, kada se počeo baviti jedrenjem, nije bilo ovakve

Drugo i treće mjesto također je pripalo člano-

organizacije regata.

vima JK Uskok, Affanu Avdibegoviću i Bruni Gregurević, a među osmero finalista plasirali

– Čestitam svima koji su sudjelovali u radu

su se još Igor Tanovitski ( JK Uskok, Lukoran),

škole, organizaciji i trudu da se održi petu

Pavao Kosor ( JK Uskok, Lukoran), Toni Morić

godinu zaredom. Nadam se da će većina po-

( JK Guc, Sali), Marčelina Petričić (YC Biograd)

laznika nastaviti jedriti i zapamtiti svoju prvu

i Leon Patric ( JK Guc, Sali).

regatu. Sjećam se dobro svoje prve regate, Veliki za male u Jazinama 1996. godine. Organ-

Završna regata Škole jedrenja, koju su

izacija je bila puno skromnija i zato vam od

pokrenuli Lukoranci Tiho Ivanov, Slavko

srca čestitam na trudu i ustrajnosti, poručio je

Bačić i Ivica Luković, okupila je 18. kolovoza

Mihovil Fantela.

102

N AŠ I ŠKOLJI

SPORT

Petu Školu jedrenja u Lukoranu upisalo je 20-ak djevojčica i dječaka s otoka Ugljana i Pašmana rođenih između 2007. i 2011. godine, a na završnu regatu došlo je 44 malih jedriličara te još najmanje toliko navijača, prijatelja, roditelja… Kapetan Tiho Ivanov i ovoga je puta zahvalio volonterima iz Lukorana koji su cijelo ljeto nesebično pomagali u organizaciji te naglasio kako je ipak najveći teret na trenerima JK Uskok i njihovoj stručnoj pomoći.

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

103

S PORT

Trodnevni turnir u boćanju u Preku okupio 12 sastava

a boćalištu ‘Federacije’ u Preku, pod pokroviteljstvom TZ Općine Preko, od 10. do 12. kolovoza održan je tradicionalni turnir u boćanju Preko 2018. Riječ je o jednom od najdugovječnijih ljetnih turnira u boćanju na zadarskim otocima koji tradiciju vuče s početka devedesetih godina.

Trodnevni je turnir okupio 12 sastava, a naslov pobjednika nakon velike borbe u finalu osvojio je veseli trojac Guno, Boro i Josko. Momčadi su bile podijeljene u četiri skupine, a pobjednici skupina su izborili plasman u polufinale. Za najboljeg igrača turnira izabran je Ante Marčelić Guno iz pobjedničke ekipe. Finale: Ekipa 4 (Guno, Boro, Josko) – Ekipa 6 (Barbara, Kokić, Miš, Pulja) 2-0 (21:18, 21:18).

104

N AŠ I ŠKOLJI

SPORT

Turniri u boćanju: Điran Muline najbolja ženska, a Guduće drugu godinu zaredom muška ekipa kipa Điran Muline osvojila je tradicionalni Turnir u boćanju za žene u Ugljanu, koji svake godine potkraj kolovoza na boćalište Azur privlači i mnogo natjecateljica, ali i (pretežno muške) publike. Drugo mjesto izborila je ekipa Čeprljanda, a treće su bile natjecateljice iz ekipe Guduće. U polufinalu su igrale Čeprljanda, Guduće, Điran Muline i Điran Selo.

Turnir se od 21. do 24. kolovoza održao u sklopu Šug kupa koji organizira TZ mjesta Ugljan, a okupio je sedam ekipa: Điran Muline, Điran Selo, Điran Ugljan, Suhiki Babes, Čeprljanda, Guduće i Pazi, gleda. Dva tjedna nakon žena, boćarske snage odmjerile su muške ekipe. Drugu godinu zaredom slavila je momčad Guduća koja je u finalu nadigrala Centar. Na turniru je sudjelovalo šest ekipa – Guduće, Batalaža, Općina, Centar, Varoš i Čeprljanda. Polufinale su izborile Batalaža, Guduće, Čeprljanda i Centar, a u utakmici za treće mjesto ekipa Batalaže pobijedila je

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

Čeprljandu. Turnir u boćanju za muškarce, nakon stanke duge gotovo cijelo desetljeće, lani je ponovno organizirano u Ugljanu. U posljednjih desetak godina na području Ugljana isprofiliralo se nekoliko odličnih ženskih i muških ekipa pa se organizatori nadaju da će se već sljedećeg ljeta nadme- tati mješovite ekipe. Boćanje kao sport izrazito je popularno u Ugljanu, za razliku od ostalih mjesta na otoku. Terena ne nedostaje, a svaki od devet zaselaka ima barem jedan zog i točno se zna tko na kojemu i kada igra. A najčešće se igra nedjeljom poslijepodne, i to cijele godine.

105

S PORT

STOLNOTENISKI TURNIR U PREKU OKUPIO REKORDAN BROJ SUDIONIKA

organizaciji POU Dom na žalu,

Pehare i medalje nagrađenima, kao i prigodne nagrade sponzora

četvrtu godinu zaredom, krajem

turnira uručila je ravnateljica POU Dom na žalu Marina Marcelić.

kolovoza održan je turnir u sto-

lnom tenisu Preko 2018. Ovogodišnji turnir

Poredak:

okupio je rekordan broj sudionika, njih

Žene: 1. Chiara Jerolimov, 2. Irena Radaković,

tridesetak, u muškoj i ženskoj konkurenciji te

3. Kristina Marfat;

u parovima.

Muškarci: 1. Filip Warda, 2. Andrej Perović, 3. Franko Torić; Parovi: 1. Perović/Medur, 2. Mogilevskij/Vincetić, 3. Torić/Rajačić;

U konkurenciji žena slavila je mlada Chiara Jerolimov, pobjednik kod muškaraca bio je

Organizaciju turnira pomogli su: TZ Općine Preko, Turistička

Filip Warda iz Poljske, dok su u konkurenciji

agencija Nav Adriatic, Vile Dalmacija, Marina Preko, konoba Roko,

parova slavili Andrej Perović i Mladen Medur.

Seafood kod Špira.

106

N AŠ I ŠKOLJI

SPORT

PINCIMA BRONCA NA 11. IZDANJU VAKANZE

objedom u utakmici za treće mjesto protiv Mamma mie,

PINAC PREKO - ENTUZIJASTI 2-2 (6-9) (1:1,

vaterpolisti VK Pinac iz Preka osvojili su treće mjesto na

1:0, 0:0, 0:1)

11. izdanju VAK”AN”ZE, Vaterpolskog Amaterskog Kupa

Antivaterpolista i Neplivača Zadarskog Akvatorija koji se održavao

PINAC PREKO: Kovačević, Šoša 1, Jo. Košta,

na zadarskoj rivi.

Knez, Mazić, J. Košta, Katić, Kucelin 1, Miletić ENTUZIJASTI: Curać, Kevrić, Šimović 1, M.

Zlato je pripalo momčadi Entuzijasta - KK Diadora koji su u finalu

Pinčić, Lakoš 1, Basioli, Jačan

slavili protiv Reptila. Ipak, slobodno možemo reći da je pravo ‘finale prije finala’ igrano u poluzavršnici kada su Entuzijasti dobili

Najatraktivniju petorku čine Brajčić (Reptili),

oslabljenu momčad Prečana, koja je branila prošlosezonski naslov,

Denković Kraljev (Reptili), Ante Šoša (Pinci

tek nakon boljeg izvođenja peteraca. U regularnom dijelu utak-

Preko), Marko Lovrinov (Mamma Mia) i

mice bilo je 2:2.

Zvonimir Lakoš (Entuzijasti).

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

107

FOTO GA L E R I J A

LUKORAN: FEŠTA SV. LOVRE

108

N AŠ I ŠKOLJI

FOTO GA LER I JA

MALI LUKORAN: FEŠTA SV. ANTE

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

109

FOTO GA L E R I J A

PREKO: BIJELA NOĆ

110

N AŠ I ŠKOLJI

FOTO GA LER I JA

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

111

FOTO GA L E R I J A

PRIJEŠKA LEGRICA

112

N AŠ I ŠKOLJI

FOTO GA LER I JA

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

113

FOTO GA L E R I J A

PREKO: TURNIR U NOGOTENISU I KONCERT TBF-A

114

N AŠ I ŠKOLJI

FOTO GA LER I JA

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

115

FOTO GA L E R I J A

PREKO: TRIBUTE TO LED ZEPPELIN

116

N AŠ I ŠKOLJI

FOTO GA LER I JA

PREKO: UGLJANSKA SMOKVARICA

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

117

FOTO GA L E R I J A

UGLJAN: PLAVA NOĆ UDRUGE ĐIRAN

118

N AŠ I ŠKOLJI

FOTO GA LER I JA

FEŠTA ČEPRLJANDA I UGLJANSKA FEŠTA

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

119

FOTO GA L E R I J A

UGLJAN: MLJUF MULINSKI LJETNI FESTIVAL

120

N AŠ I ŠKOLJI

FOTO GA LER I JA

POLJANA: POJONSKO SRCE

PR O S IN AC 2 0 1 8 .

121

Čestit Božić & sretna Nova godina 2019.