Naši školji br. 17 by Općina Preko

UVOD

rage mještanke i mještani, u novom, ljetnom izdanju opći nskog lista Naši školji koje je pred vama, donosimo pregled najvažnijih događanja u našoj općini tijekom posljednjih šest mjeseci, kao i najavu ljetne sezone. Pred nama su uvijek novi izazovi, a mene kao načelnika veseli da imamo jedan izuzetno kvalitetan tim koji je na njih spreman odgovoriti.

Prošlo je nešto više od godinu dana od kada ste meni kao načelniku, i listi HDZ-a koju sam predvodio, dali povjerenje da vodimo našu općinu. Ponosan sam što smo već u prvoj godini ispunili neka od najvažnijih obećanja – znatno smo povećali naknadu za novorođenu djecu, povećali smo i financijsku pomoć najugroženijim stanovnicima, nastavili smo brojne započete projekte i pokrenuli neke nove. Nova igrališta za djecu Ono što svakako vrijedi naglasiti jest da smo u želji za još kvalitetnijim učinkom naših ustanova, turističkih zajednica i komunalnih tvrtki, njihov rad osvježili postavljanjem na čelna mjesta mladih, kreativnih i školovanih osoba. Tako su, u proteklom razdoblju, nove vodeće ljude dobili Dječji vrtić Lastavica, POU Dom na žalu, obje općinske komunalne tvrtke kao i turističke zajednice Preko i Ugljan. Posebno sam ponosan što je sportski ponos našeg otoka, nogometni klub Sveti Mihovil nakon 22 godine postojanja dobio novo igralište u Sutomišćici pa će više od stotinu djece s otoka Ugljana i Pašmana napokon dobiti uvjete koje zaslužuju. Na natječaju Ministarstva demografije izborili smo se za financijska sredstva za dogradnju vrtića u Preku čime ćemo osigurati uvjete za uvođenje jaslica, a projektom ‘Avantura kids’ preko Ministarstva regionalnog razvoja dobili smo sredstva za izgradnju i uređenje još tri dječja igrališta. KOLOVOZ 2018.

Na pješačkom prijelazu kod glavne zgrade OŠ ‘Valentin Klarin postavili smo pokazivače brzine i LED prometne znakove čime ćemo doprinijeti sigurnosti pješaka, u najvećoj mjeri djece koja pohađaju školu. U izradi dvije strategije Sredstvima iz europskih fondova pokrenuli smo izradu Strategije razvoja turizma Općine Preko kao i Strategije održivog energetskog razvoja, a nastavljena je i katastarska izmjera u našoj općini. Započeli smo postupak primjene Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom te se, sukladno tome, prijavili na javni poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za nabavu opreme tj. spremnika za odvojeno prikupljanje otpada. Preko mjere 7.2.2. Europskog fonda za ruralni razvoj dobili smo više od milijun kuna za izgradnju nerazvrstane ceste u mjestu Ugljan prema uvali Suha. Od brojnih projekata koje smo realizirali, svakako treba istaknuti završetak druge faze projekta ‘Avantura otok’, nastavak modernizacije javne rasvjete u našoj općini uvođenjem energetski učinkovitih LED žarulja, a s međunarodnim partnerima dogovorili smo i nastavak suradnje na europskom projektu ‘PEGASUS’ gdje smo jedini hrvatski partner među ustanovama iz čak osam zemalja Europske unije. Drago mi je i da projekt obnove tvrđave sv. Mihovila ide u dobrom smjeru, jer bi kroz idućih nekoliko mjeseci napokon trebala biti izmještena antena iz tvrđave, a paralelno s tim radimo na djelomičnoj sanaciji zidina i pripremi projektne dokumentacije, u suradnji s Ministarstvom kulture. Najava turističke sezone također je dosta ohrabrujuća, jer i ove godine imamo najavu povećanja broja turista, što potvrđuje činjenicu da nas domaći i strani gosti prepoznaju kao poželjnu destinaciju. Uz želju da nam turistička sezona prođe u najboljem redu, želim vam ugodno i toplo ljeto.

Vaš načelnik, Jure Brižić

VIJESTI

PRORAČUN OPĆINE PREKO U 2018. GODINI 25,520.000 KUNA Za prvo dijete isplaćivat će se naknada od 7500 kuna, za drugo 15.000 kuna, za treće 30.000 kuna, a za četvrto i svako iduće dijete 60.000 kuna

a posljednjoj sjednici u 2017. godini Općinsko vijeće

Naknade za novorođenčad, kao što je i na-

Općine Preko, među ostalim, usvojilo je proračun za

javio načelnik Brižić, bit će veće te je za tu

2018. godinu s projekcijama za 2019. i 2020. godinu.

stavku u proračunu planirano 150.000 kuna. Slijedom toga, Općina Preko za prvo dijete

Prema prijedlogu općinskog načelnika Jure Brižića, proračun

isplaćivat će naknadu od 7500 kuna, za dru-

iznosi 25,520.000 kuna, što je za 6,3 milijuna više nego go-

go 15.000 kuna, za treće 30.000 kuna, a za

dinu prije. Na mrežnim stranicama Općine Preko objavljen je

četvrto i svako iduće dijete 60.000 kuna.

cjeloviti dokument proračuna, a mi izdvajamo stavke koje se odnose na programe socijale, obrazovanja, zdravstva, sporta,

I u 2018. godini isplaćivat će se pomoć

kulture…

umirovljenicima u iznosu od 300, 200 i 100 kuna čije mirovine ne prelaze 1000, 1500

Tako je za potrebe socijalne skrbi planirana 691.000 kuna,

i 2000 kuna. Za sufinanciranje programa/

i to za pomoć za podmirenje troškova odgoja i obrazovanja

projekata udruga iz područja zdravstvene i

djece i mladeži 267.000, u što se, primjerice, ubrajaju troško-

socijalne skrbi 77.000,00 kuna, za rad

vi predškolskog odgoja i obrazovanja, sufinanciranja nabave

sportskih udruga i klubova te organizaciju

udžbenika za učenike osnovnih škola te financijska pomoć

sportskih manifestacija i natjecanja

studentima. Za pomoć za podmirenje troškova života obitelji

planirano je 857.000 kuna, a za javne

planirano je 65.000 kuna, što obuhvaća sufinanciranje dijela

potrebe u kulturi 200.000 kuna.

stambenih kredita i mjesečnih parkirnih karata.

NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

Sufinanciranje jaslica za djecu koja ih pohađaju u drugome mjestu d 23. siječnja na snazi je odluka načelnika Općine Preko o sufinanciranju cijene pohađanja djece jasličke grupe u vrtiću izvan Općine Preko.

Općina Preko sufinancirat će pohađanje djece jasličke grupe u vrtiću izvan Općine Preko u iznosu od 300 kuna po djetetu radi nedostatka jasličke grupe u Dječjem vrtiću Lastavica u Preku. Pravo na sufinanciranje ostvaruju roditelji, odnosno dijete,

koji imaju prebivalište u Općini Preko. Za ostvarivanje prava na sufinanciranje korisnici moraju dostaviti preslike osobnih iskaznica, odnosno uvjerenje o prebivalištu za dijete (ako nema osobnu iskaznicu) te mjesečnu potvrdu o uplati. Isplata će se obavljati mjesečno. Sredstva za sufinanciranje isplatit će se iz proračuna Općine Preko, stavka “subvencioniranje participacije roditelja za trošak vrtića”.

Novčanu naknadu prima 76 umirovljenika i starijih osoba

2018. godini Općina Preko isplaćivat će novčanu pomoć za 76 umirovljenika, odnosno osoba starijih od 65 godina.

Nakon što je 19. siječnja istekao rok za dostavu zahtjeva Upravnom odjelu za opće, pravne i ekonomske poslove Općine Preko, 76 umirovljenika zadovoljilo je kriterije za isplatu mjesečne novčane pomoći. Jedanaest umirovljenika dobivat će 300 kuna, 19 umirovljenika 200 kuna, a po 100 kuna mjesečno 46 umirovljenika, odnosno osoba starijih od 65 godina. Pravo za isplatu pomoći od 300 kuna mogli su ostvariti umirovljenici čija je mirovina i ukupni prihod jednak ili manji od 1000 kuna, novčanu pomoć od 200 kuna umirovljenici čija je mirovina i ukupni prihod od 1000,01 do 1500 kuna, a novčanu pomoć od 100 kuna umirovljenici čija mirovina i ukupni prihod iznosi od 1500,01 do 2000 kuna. Odluku o isplati novčane pomoći umirovljenicima i osobama KOLOVOZ 2018.

starijima od 65 godina donijelo je Općinsko vijeće na sjednici 22. prosinca 2017. godine. 5

VIJESTI

ZA UREĐENJA TRIJU IGRALIŠTA ZA DJECU I MLADE U PREKU I POLJANI IZDVOJIT ĆE SE VIŠE OD MILIJUN KUNA U Općinu Preko stići i 400.000 kuna koje je za sanaciju štete od poplave u rujnu prošle godine u OŠ Valentina Klarina tražila Zadarska županija

z Programa održivog razvoja otoka,

Ministarstvo regionalnoga razvoja i

fondova Europske unije, a na teme-

lju javnog poziva, u 2018. godini otočnim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave dodijelit će 19 milijuna kuna. - Više od pola milijuna kuna Općini Preko

“

Na lokaciji Jugo gradit će se i streetball igralište koje će se moći koristiti i za neke druge timske sportove i aktivnosti

odobreno je za projekt Avantura Kids, odnosno uređenje tri igrališta za djecu i mlade, za kojima već dulje vrijeme postoji potreba. Uređenjem tih triju igrališta dobit ćemo kvalitetna i sigurna mjesta za igru, druženje i sport, a to će u konačnici doprinijeti društvenom i turističkom razvoju te povećanju kvalitete života na otoku, pojašnjava općinski načelnik Jure Brižić te ističe kako je cijeli projekt vrijedan 969.357 kuna bez PDV-a, a razlika će se pokriti iz općinskog proračuna. Uskoro će, najavljuje, krenuti postupak javne nabave i izbor izvođača radova, a sva tri igrališta uredit će se u ovoj godini.

NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

Zadovoljan je, kaže, što će u Općinu Pre-

prostornog uređenja i gradnje u Zadarskoj

ko stići i 400.000 kuna koje je za sanaciju

županiji, a voditeljica projekta Dražena

štete od poplave u rujnu prošle godine u OŠ

Strihić, pročelnica Upravnog odjela za k

Valentina Klarina tražila Zadarska župani-

omunalno gospodarstvo, razvoj i EU

ja. Taj novac namijenjen je za građevinske

fondove u Općini Preko dodaje da je riječ

radove, zamjenu poda u školskoj sportskoj

o igralištima Jugo i Mulić u Preku te u

dvorani i uređenje učionice, kabineta i sv-

središtu Poljane.

lačionice. - Na plaži Jugo postoji dječje igralište s Za uređenje triju igrališta izrađen je glavni

ljuljačkama, toboganom i pješčanikom,

projekt i dobivena potvrda projekta Upra-

koristi se najviše u ljeti, a izvan sezone u

vnog odjela za provedbu dokumenata

manjoj mjeri zbog vremenskih prilika, tj. zbog utjecaja mora i valova. U neposrednoj blizini plaže, kod zgrade Lučke kapetanije, nalazi se zemljište pogodno za gradnju dječjeg igrališta koje bi se moglo koristiti cijele godine, i to za različite aktivnosti. Osim prostora za igru za manju djecu, na toj će se lokaciji graditi i streetball igralište koje će se moći koristiti i za neke druge timske sportove i aktivnosti. To je igralište od iznimne važnosti jer je otvaranjem Doma za starije i nemoćne 2005. godine u Preku nekadašnje igralište pretvoreno u parkiralište za potrebe doma, zbog čega su mladi ostali bez jednog od najvažnijih objekata za sport i rekreaciju, kaže Strihić. Igralište u parku Mulić, koje je smješteno u središtu Preka, uz šetnicu i plažu, dodatno će se proširiti i obogatiti spravama, a na jedinom dječjem igralištu u Poljani proširit će se i dodatno urediti prostor između sprava, postojeće će se zamijeniti novima i sigurnijima i dodatno urediti prostor za roditelje u obližnjem parku.

KOLOVOZ 2018.

U 40 OTOČNIH PROGRAMA DRŽAVA ULOŽILA 19 MILIJUNA KUNA

je naše Ministarstvo putem novoosnovane Uprave za otoke sudjelovalo sa 120 milijuna kuna, a prošle godine s čak 139 milijuna kuna. Ministrica Žalac kazala je kako će se novim Zakonom o otocima, koji je u završnoj fazi pripreme, stvoriti temelji za dugo očekivane promjene za razvoj novih politika i projekata na dobrobit svih naših otočana.

Ugovore za dodjelu potpora ministrica regionalnoga razvoja i fondova Euro-

- Neke od novih mjera koje će zakon

pske unije Gabrijela Žalac potpisala je s

definirati su: novi modeli razvrstavanja

čelnicima odabranih općina i gradova

otoka, novi pristup razvijenosti otoka,

16. ožujka na otoku Hvaru. Za 40 pro-

održivi razvoj po konceptu „pametnih

grama ukupno će biti izdvojeno 19 mi-

otoka”, proširivanje uporabne funkcije

lijuna kuna. Ulaganja državnog i javnog

Otočne iskaznice kroz uspostavu novog

sektora u hrvatske otoke i poluotok Pe-

informatičkog sustava kao sistemske

lješac u prosjeku iznose oko 1,5 milijardi

evidencije otočnih prava i mjera te

kuna godišnje, a tijekom 2016. godine

jačanje uloge regionalnih koordinatora

iznos ulaganja bio je viši od prosjeka

i imenovanje koordinatora za otoke,

te je iznosio 1,7 milijardi kuna, od čega

dodala je ministrica.

PEPERMINT ZAVIČAJA opijen vlastitom intimom sakupljam putovanja i uvijek se vraćam iskonu zagubljenom zavičaju ne želi me više bludnog sina maziti kao nekada ali je pažljiv za moju ranjivost na vagi za osjećaje stavljam svo svoje blago dušu onda na kraju prevagne pepermint nevidljiv i tako sišem pepermint zavičaja

Franko Sorić

PREKU S LJUBAVLJU (SONETNI VIJENAC) MAGISTRALE U sretnoj suzi cv’jeta ti si rođeno Blagorodno Preko. to su svih nas niti Svjetlo tvoje posve je oplođeno Kao žalo pjenu, tebe ćemo piti Muka svima nama svjedočanstvo znači Sa snagom ljubavi i svime što niče Želja nam je svima iz b’jede izaći Gdje nam svaka zora drugačije sviće Stoga čovjek biti to je pravi tijek Zato dajmo ljubaznosti svojoj vida Marimo li svi za ponos i lijek

O raju starac pjeva, srce se kida Sve samotniji, i živeći u nadi Za bolje dane koje život sve gradi

Franko Sorić

VIJESTI

Uz novi antenski sustav, na Maloj Glavi i vidikovac za turiste!? Radovi će obuhvatiti gradnju antenskog stupa, pogonskog objekta veličine 200 četvornih metara za smještaj uređaja i opreme te potrebnog uređenja cjelokupne parcele akon desetodnevnog odgađa nja zbog lošeg vremena, 6. ožujka djelatnici tvrtke Odašiljači i veze, Općina Preko i predstavnici izvođača radova simbolično su pokrenuli radove na gradnji novog objekta, odnosno preseljenja postojećeg odašiljača sa sv. Mihovila na susjedno brdo Mala Glava.

uređenja cjelokupne parcele. Procijenjena vrijednost investicije iznosi oko 20 milijuna kuna, a završetak se planira deset mjeseci od početka gradnje, kazala je Tamara Marcijuš iz Odašiljača i veza, tvrtke u potpunom državnom vlasništvu od strateškog i posebnog interesa za RH.

“

- S odabiranim izvođačima radova u natječajnom procesu, tvrtkama Dalekovod d.d. i Diklo - gradnja d.o.o., ugovoreni su radovi koji će obuhvatiti gradnju antenskog stupa visine 85 m, pogonskog objekta (zgrade) veličine 200 četvornih metara za smještaj uređaja i opreme te potrebnog

Cijeli projekt financiraju isključivo Odašiljači i veze i bit će to za njih jedan od najzahtjevnijih zahvata

NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

Postupak preseljenja odašiljača na novu lokaciju pokrenut je još u veljači 2017. godine objavom tendera za izvođenje radova. Završetak radova, ističu u Odašiljačima i vezama, za tu će tvrtku predstavljati svojevrsni izazov jer će preseljenje odašiljača na novosagrađenu lokaciju, zbog opsega opreme i osiguranja paralelnog rada starog i novog pogona, ovisiti i o vremenskim uvjetima. A sve bi, predviđaju, trebalo završiti u travnju 2019. godine. Cijeli projekt financiraju isključivo Odašiljači i veze i bit će to, napominju, jedan od najzahtjevnijih zahvata. Pet tjedana od simboličnog otvaranja radova, direktor tvrtke Odašiljači i veze Mate Botica, voditeljica projekta Tamara Marcijuš i načelnik Općine Preko Jure Brižić sa suradnicima i izvođačima radova obišli su 13. travnja trenutačno najveće gradilište na otoku Ugljanu – brdo Mala Glava. - Zadovoljni smo dinamikom radova, osobito ako se uzme u obzir loše vrijeme koje nas je pratilo od početka i iznimno težak teren. Od podnožja do vrha Male Glave probijeno je oko 400 metara puta, a trenutačno se trasira podloga na kojoj će KOLOVOZ 2018.

se graditi novi antenski stup visine 85 metara. Vjerujem da će nam vrijeme dopustiti da ispoštujemo zacrtanu dinamiku tako da bismo početkom sljedeće godine mogli završiti s radovima, nakon čega slijedi preseljenje dijela opreme sa stare lokacije na Tvrđavi sv. Mihovila i postavljanje novih uređaja, što bi trebalo biti gotovo do kraja travnja 2019., kazao je direktor Botica te naglasio kako je investicija na Ugljanu trenutačno najveće infrastrukturno ulaganje Odašiljača i veza u 2018. godini. Dinamikom radova zadovoljan je i načelnik Općine Preko Jure Brižić, koji nije krio zadovoljstvo najavom direktora Botice da „ćemo se za godinu dana ponovno okupiti na istome mjestu, ali u potpuno drukčijem okolišu“. - Radovi na Maloj Glavi ne samo što su najveći po opsegu, nego je riječ i o najvećem ulaganju u našoj općini i na cijelom otoku. Posebno me raduje što je direktor Botica prihvatio naš prijedlog da se na vrhu Male Glave napravi vidikovac za turiste jer ta lokacija po atraktivnosti i pogledu koji se pruža nimalo ne zaostaje za sv. Mihovilom. Priča koju smo započeli prije gotovo deset godina napokon je pred završetkom 11

VIJESTI

realizacije, iako nam se nekoliko puta činilo da to nećemo nikada dočekati, komentirao je Brižić obilazak radova na Maloj Glavi i posjet objektima Odašiljača i veza na Tvrđavi sv. Mihovila. Podsjetio je da je Općina Preko i na posljednjem natječaju Ministarstva kulture dobila 100.000 kuna za obnovu mletačke tvrđave, a ukupno u posljednje tri godine 300.000 kuna za izradu arhitektonske 3D snimke i arheološke iskope unutar samog objekta. Tek kad se antenski stup preseli na Malu Glavu i kad Tvrđava sv. Mihovila dobije novu vizuru, mogu početi razgovori o cjelovitoj obnovi, namjeni i iznosu koji će biti potreban za taj veliki zahvat. Početak preseljenja 80-metarskog antenskog stupa bilo je najavljen još 2011. godine, kad su Odašiljači i veze kupili zemljište istočno od Tvrđave sv. Mihovila na vrhu Mala Glava. Nakon izdavanja lokacijske i građevinske dozvole, trebalo je čekati javne natječaje i svu prateću papirologiju, a to se odužilo za više od godinu dana. - Sada smo napokon dočekali taj dan, što je dodatni vjetar u leđa našemu projektu obnove tvrđave na kojemu surađujemo s Razvojnom agencijom Zadarske županije, Konzervatorskim odjelom u Zadru i Odjelom arheologije Sveučilišta u Zadru, podsjeća Brižić.

NAŠI ŠKOLJI

SJEĆANJE Sastale se unuke Mate Jurina, vratile se uspomene prošlost i vedrina. Mladost,osamdesete Zadar,srednja škola, disko,prve ljubavi, obitelj oko stola. Sastale se unuke pa vratile vrijeme, oživile sjećanje na stare uspomene.

Anamaria Sorić

VIJESTI

Općina Preko u EU parlamentu u Bruxellesu potpisala Sporazum gradonačelnika Na investicijskom forumu u središtu Europske unije sudjelovalo je 450 predstavnika gradova i općina iz cijele Europe, a iz Hrvatske Rijeka i Preko ao potpisnik Sporazuma gra- donačelnika o klimi i energe- tskoj učinkovitosti - Covenat of Mayors, Općina Preko sudjelovala je 22. i 23. veljače na 10. konferenciji i investicijskom forumu koji su se pod pokroviteljstvom Europske komisije, Uprave za energiju, održali u Bruxellesu.

- Sporazumu gradonačelnika pristupili smo prošle godine, a na svečanoj sjednici u Europskom parlamentu u Bruxellesu formalno smo ga i potpisali. Na sjednici je bilo više od 700 delegata iz svih zemalja Europske unije, a Julije Domac, direktor Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske i član Upravnog odbora Covenat of Mayors, u uvodnom govoru posebno je pozdravio Općinu Preko kao novog člana, kaže načelnik Preka Jure Brižić, koji je uz Draženu Strihić, proče-

lnicu Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, razvoj i EU fondove u Općini Preko, i Ivanu Ostoić iz konzultantske kuće IQ Grupa, sudjelovao u obilježavanju desete godišnjice Sporazuma gradonačelnika i radu investicijskog foruma. Na svečanoj sjednici, dodaje, analizirali su se rezultati koje su postigle lokalne zajednice u 57 zemalja te razmatrani planovi za budućnost pokreta za energiju i klimu. Delegatima se, između ostalih, obratio i predsjednik EU parlamenta Antonio Tajani te Karl Heinz Lambertz, predsjednik EU komiteta za regije. - Jedna od obveza kao potpisnika sporazuma, koja pokazuje opredijeljenost općine za održivi razvoj, jest izrada SECAP-a (Akcijskog plana energetski i klimatski održivog razvitka) za razdoblje od 2018 do 2023. godine, koji će se financirati bespovratnim novcem u sklopu projekta Interreg MED PEGASUS, u koji je Općina Preko kao jedina jedinica lokalne samouprave iz Hrvatske ušla prošle godine. Za aktivnosti koje će se u iduće tri godine provoditi za Općinu Preko

NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

namijenjeno je 130.000 eura, a glavni je cilj smanjiti troškove električne energije koje se plaćaju za općinske zgrade integrirajući lokalnu mrežu upravo na tim objektima. Prva na redu bit će energetska obnova zgrade Pučkog otvorenog učilišta Dom na žalu u Preku, za što je projekt već gotov, a radovi, postavljanje solarnih ćelija, počeli su u prvoj polovici ove godine, objašnjava Brižić i najavljuje kako će u listopadu 20-ak predstavnika zemalja partnera u projektu PEGASUS posjetiti Preko. Na investicijskom forumu u Bruxellesu, koji je održan u konferencijskom centru Hotela Crown Plaza, sudjelovalo je 450 predstavnika gradova i općina iz cijele Europe, a načelnik Brižić ističe kako je ponosan što su predstavnici Općine Preko i partnerske konzultantske kuće IQ uz Grad Rijeku bili jedini sudionici jedinica lokalne samouprave iz Hrvatske. Tema foruma bila je financiranje projekata energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije putem bespovratnih EU sredstava, primjeri dobre prakse te prezentacija novih tehnologija. Sporazum gradonačelnika najveći je svjetski pokret gradova usmjeren na lokalne aktivnosti koje utječu na klimu i energiju. Pokrenut je 2008. u Europi s namjerom okupljanja

KOLOVOZ 2018.

lokalnih tijela vlasti koja su se dobrovoljno posvetila ostvarivanju i premašivanju klimatskih i energetskih ciljeva Europske unije. Gradovi potpisnici obvezuju se na djelovanje koje će podržati smanjenje stakleničkih plinova za 40 posto do 2030. godine te usvajanje zajedničkog pristupa rješavanju ublažavanja i prilagodbe na klimatske promjene. Inače, u Hrvatskoj je Sporazum gradonačelnika potpisalo 70 jedinica lokalne samouprave, od čega osam otočnih - Blato, Korčula, Krk, Lastovo, Mljet, Preko, Smokvica i Vela Luka. Sporazum danas okuplja više od sedam tisuća tijela lokalne i regionalne vlasti u 57 zemalja koristeći prednosti pokreta koji ujedinjuje brojne dionike širom svijeta te metodološku i tehničku potporu koju pružaju nadležni uredi. Kao nadopuna postojećima, od 2017. godine osnivaju se regionalni uredi sporazuma u Sjevernoj i Južnoj Americi, Karipskom otočju, Kini i Jugoistočnoj Aziji, Indiji i Japanu.

VIJESTI

PO POVLAČENJU NOVCA IZ EU FONDOVA OPĆINA PREKO NA 14. MJESTU U HRVATSKOJ EU pomoći su u iznosu od 958 milijuna kuna koristile sve županije, više od pola gradova i manje od četvrtine općina

upanije, gradovi i općine 2015. i 2016. primili su

U radu pod naslovom “Pomoći Europske

gotovo milijardu kuna europskih pomoći, od čega su

unije županijama, gradovima i općinama

gotovo polovicu iskori- stile županije, oko trećinu

2015. i 2016.”, Katarina Ott, Mihaela Bronić

gradovi, a općine manje od jedne petine. Istodobno gotovo

i Branko Stanić daju osnovne podatke o po-

polovica gradova i više od tri četvrtine općina nije u tom

moćima koje su te lokalne jedinice primile

razdoblju iskoristila ni kune europskih pomoći, podaci su iz

kao nositelji ili partneri/suradnici provedbe

najnovijeg Newslettera Instituta za javne financije (IJF) koje je

programa i projekata (su)financiranih iz

prenijela agencija Hina.

proračuna EU-a u 2015. i 2016. Po podacima koji se iznose, u 2015. i 2016. EU pomoći su

Tijekom 2015.-2016. najviše su pomoći primile županije (401

u ukupnom iznosu od 958 milijuna kuna ko-

milijuna kuna), zatim gradovi (367 milijuna kuna) i općine

ristile sve županije, preko polovice gradova

(190 milijuna kuna). Pomoći su koristile sve županije, a najviše

i nešto manje od četvrtine općina. U 2016.

Sisačko- moslavačka (117 milijuna kuna), Virovitičko-podravska

su se te pomoći udvostručile u odnosu na

(48 milijuna kuna) i Ličko-senjska (46 milijuna kuna). Zadarska

2015. - s oko 311 na oko 648 milijuna kuna.

županija peta je po korištenju novca iz EU fondova (19,6 miliju-

U cjelokupnom razdoblju 2011.-2014. te

na kuna). EU pomoći je tijekom 2015.-2016. koristilo 70 od 128

su pomoći iznosile oko 310 milijuna kuna,

gradova, a najviše Zadar (45 milijuna kuna), Križevci (41 milijun

napominju autori.

kuna), Zagreb (38 milijun kuna) i Karlovac (36 milijuna kuna). Županije su u dvogodišnjem razdoblju proPomoći je koristilo 99 od 428 općina, a najviše Lekenik (21

sječno godišnje primile 10 milijuna kuna,

milijun kuna), Veliki Grđevac (14 milijun kuna) i Rešetari (8

gradovi oko 1,4 milijuna kuna, a općine oko

milijuna kuna). Na 14. mjestu po korištenju pomoći je Općina

220 tisuća kuna, izračunali su autori.

Preko (4,8 milijuna kuna).

NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

MINISTARSTVO PROMETA FINANCIRAT ĆE NOVI ULAZ U SREDIŠTE PREKA Ministar Butković najavio je da će novi prometni čvor ući u plan investicija resornog ministarstva za 2019./2020. godinu

a povratku iz Tkona, 16.

travnja ministar Oleg

Butković, državna tajnica u

Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Maja Markovčić Kostelac i ravnatelj zadarske Županijske lučke uprave Davor Škibola u trajektnom pristaništu u Preku sastali su se s načelnikom Općine Preko Jurom Brižićem. U jednosatnom razgovoru dotaknuli su se budućih infrastrukturnih projekata, ali i problema s brodom „Dora“ na koji

ministrom i suradnicima razgovarali su i o proširenju

već dulje vrijeme ukazuju vodeći ljudi

trajektnog pristaništa u Preku jer je, podsjeća Brižić, luka

Općine Preko.

otvorena nakon završene prve faze radova.

- Kazali smo, bolje reći – ponovili, min-

- U drugoj fazi, koja nije nikada došla na red, predviđeno

istru koliko smo nezadovoljni brodom

je proširenje luke prema Kalima, na dio na kojemu je

koji održava liniju između Poluotoka

sada školjera nasuprot Ošljaka, gradnja još jednoga gata,

i Preka. Zimi, svaki put kad malo jače

vez za brod Hitne pomoći, suhi vez za izvlačenje brodo-

zapuše jugo, brod ne plovi jer ne može

va s dizalicom… Dobili smo podršku i ministra Butkovića

pristati u Preku, a ljeti, u špici sezone,

i ravnatelja Županijske lučke uprave Davora Škibole, jer

gotovo svakodnevno putnici ostaju

to je posao u koji Općina Preko može ući jedino u

neukrcani – i u Zadru i u Preku. Osim

partnerstvu s resornim ministarstvom, pojašnjava nače-

toga, zbog velikih valova koji se stvaraju

lnik i dodaje kako su razgovarali i o rješavanju prome-

pri uplovljavanju „Dore“ žale se mnogi

tnog čvora na gornjoj cesti, odnosno građenju novog

korisnici u Marini Preko, neki su zbog

ulaza u Preko.

toga i najavili odlazak, ali i ugostitelji i ljudi koji žive između trajektne luke

- Mi već pripremamo projektnu dokumentaciju za to, a

i središta mjesta. Baš dok smo o tome

čim bude na snazi Prostorni plan, moći će se dokume-

razgovarali, „Dora“ je uplovljavala pa se

ntacija predati uredu za izdavanje lokacijske i građevi-

ministar mogao uvjeriti o čemu

nske dozvole, za što smo također dobili „zeleno svjetlo“,

pričamo. Obećao je da će do početka

a ministar je kazao da će taj projekt svakako ući u plan

ljeta učiniti sve kako bismo dobili zam-

investicija za 2019./2020. godinu, najavljuje načelnik

jenski brod, rekao je načelnik Brižić. S

Općine Preko.

KOLOVOZ 2018.

VIJESTI

Na glavnoj cesti kod škole u Preku postavit će se mjerač brzine

pćine Preko i Pašman jedine su jedinice lokalne samouprave u Zadarskoj županiji koje će dobiti novac za sanaciju opasnih mjesta u prometu iz Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa.

Prema rezultatima javnog poziva, koji je Ministarstvo unutarnjih poslova raspisalo 17. listopada 2017. za prijavu projekata sanacije opasnih mjesta u prometu, aplicirano je 146 projekata iz cijele Hrvatske, a odabrano 26, za što je osigurano 16 milijuna kuna. Općina Preko prijavila je tri projekta i pripremila kompletnu dokumentaciju uključujući suglasnost Hrvatskih cesta i policije. - Ove godine prošao je projekt za postavljanje mjerača brzine kod škole u Preku, s jedne i druge strane ceste, jer nam je primarni cilj zaštititi djecu koja na tome mje-

stu samostalno prelaze prometnicu. Osim toga, prijavili smo i projekt postavljanja mjerača brzine na prijelazu kod škole i crkve u Lukoranu te na ulazu u mjesto Ugljan. Nakon što u resornom ministarstvu potpišemo ugovor i postavimo mjerač brzine u Preku, vjerujem da ćemo u sljedeće dvije godine sanirati, odnosno osigurati cestovne prijelaze u Lukoranu i Ugljanu, kaže Jure Brižić, načelnik Općine Preko. I Općina Pašman prijavila je projekt kojim želi povećati razinu sigurnosti djece u prometu pa će tako u ovoj godini poboljšati prometno-svjetlosnu signalizaciju na cestovnom prijelazu kod škole u Neviđanima. Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa postoji od 1994. godine, a aktualni, za razdoblje od 2011. - 2020. godine, donijela je Vlada u travnju 2011. Usklađen je sa 4. Akcijskim programom za sigurnost cestovnog prometa zemalja članica EU i Desetljećem akcije Ujedinjenih naroda te su u njega implementirana svjetska i europska kretanja u području sigurnosti cestovnog prometa. Nositelj je programa Ministarstvo unutarnjih poslova.

NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

Općinama Preko i Kali više od 3,5 milijuna kuna za nerazvrstane ceste

ačelnici i gradonačelnici 212 jedinica lokalne samouprave danas su u Zagrebu potpisali ugo vore kojima će se sa 647,021.632 kuna kroz Program ruralnog razvoja financirati projekti gradnje i obnove lokalnih cesta, kolnika, oborinske odvodnje, javne rasvjete te prometne signalizacije.

Riječ je o mjeri 7.2.2. Ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta, a novac odlazi u 20 županija za gradnju novih, odnosno rekonstrukciji postojećih nerazvrstanih cesta u naseljima s najviše 5000 stanovnika. Za projekte u Zadarskoj županiji odobreno je gotovo 24 milijuna kuna, i to otočnim općinama Preko i Kali te Zemuniku Donjem, Poličniku, Pakoštanima, Svetom Filipu i Jakovu i gradovima Benkovcu i Ninu. - Našoj općini dodijeljeno je 1,174,287 kuna za gradnju pristupne ceste s pješačkom šetnicom na području Ugljana, odnosno uvale Suha, gdje će tvrtka Natura Adriatica graditi AgroCamping Resort. Projekt smo prijavili u prosincu 2016. godine, a odobren nam je cijeli iznos koji smo tražili. Sada, nakon što smo potpisali ugovor, slijedi raspisivanje javne nabave, a potom izbor izvođača. Nadam se da ćemo s radovima krenuti prije početka ljeta, kazao je načelnik Općine Preko Jure Brižić. Općini Kali odobren je novac za gradnju i uređenje prometnih površina, zelenih površina i površinske oborinske KOLOVOZ 2018.

odvodnje dijela Ulice kaljskih ribara i pomoraca čija je ukupna vrijednost od 2,4 milijuna kuna istovjetna iznosu potpore. Zbog iznimnog interesa korisnika i velikog broja zaprimljenih kvalitetnih projekata u okviru ove operacije donesena je odluka o povećanju raspoloživih sredstava za prijave pristigle na prvi natječaj sa 173 milijuna na 696 milijuna kuna, čime je niz visokokvalitetnih projekata dobio mogućnost za financiranje. - Sredstva iz Programa ruralnog razvoja nisu namijenjena samo za farme, pogone ili poljoprivrednu opremu, nego i za poboljšanje uvjeta života u ruralnim krajevima. Unapređenje infrastrukture znači unapređenje života stanovnika na selu, bolju međusobnu povezanost i siguran put do njihova poljoprivrednog zemljišta, naglasio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. Ministarstvo poljoprivrede provodi Program ruralnog razvoja u kojemu je Republici Hrvatskoj kroz 19 mjera do 2020. godine na raspolaganju 18 milijardi kuna.

VIJESTI

Potpisani ugovori o dodjeli stipendija sa 52 studenata Studenti će dobivati bespovratnu financijsku pomoć u iznosu od 300 kuna mjesečno neovisno o gradu u kojemu se školuju a 160.000 kuna osiguranih u općinskom proračunu, Općina Preko bespovratno će stipendirati 52 studenata u akademskoj godini 2017./2018. Studenti će dobivati 300 kuna mjesečno, neovisno o gradu u kojemu se školuju, a pravo na bespovratnu financijsku pomoć ostvarili su državljani RH s prebivalištem na području Općine Preko najmanje pet godina prije raspisivanja natječaja, sa statusom redovnog ili izvanrednog studiranja i oni koji nemaju već odobrenu stipendiju ili kredit od drugog subjekta.

- Svi koji su se prijavili na natječaj i zadovoljili propisane kriterije, dobili su stipendiju. Prijašnjih godina imali smo drukčiji pravilnik, stipendije su bile nešto više, ali ih je dobivalo manje studenata. Ove godine povećali smo broj stipendija, željeli smo pomoći svima jer znamo da vam je svaka kuna dobrodošla. Nadam se da

ćemo ubuduće moći izdvojiti više novca i da će stipendije ponovno dobiti svi koji zadovolje kriterije iz pravilnika, kazao je općinski načelnik Jure Brižić studentima prilikom potpisivanja ugovora o dodjeli stipendija koje se 28. prosinca 2017. održalo u općinskoj vijećnici.

Stipendije su dobili svi koji su se prijavili na natječaj i zadovoljili propisane kriterije i uvjete iz pravilinika Nakon objavljenog natječajnog postupka, povjerenstvo za odobravanje kredita provjeravalo je kriterije u pristiglim prijavama utvrđenih natječajem: opći uspjeh u završnom razredu srednjoškolskog obra-

NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

zovanja za studente prve godine, uspjeh na prethodnoj godini za upise na drugu i sljedeću godinu, socijalno-materijalni status, osvojene nagrade te sudjelovanje na smotrama i natjecanjima. Pravo na bespovratnu financijsku pomoć ostvarili su sljedeći studenti: Šime Olivari, Patricija Batistić, Damjan Sorić, Berta Mičić, Dino Kačan, Donat Marcelić, Svijetlana Ribičić, Nina Klarin, Lorena Lončar, Rebeka Lončar, Ema Mašina, Jelena Mikela, Lucija Strihić, Lara Ćuća, Nadja M. Fatović, Marija Klarin, Marieta Strihić, Toma Ribičić, Mateo Buble, Bernarda Klarin, Mat-

KOLOVOZ 2018.

ija Lončar, Patricija Matacin, Rea Profaca, Katarina Kombura, Stefani Štrmelj, Veronika Kolega, Emilija Višić, Ivica Grubač, `Josipa Jerolimov, Mia Lončar, Katarino Mičić, Iva Sorić, Mihaela Lončar, Laura Longin, Petra Mičić, Martina Dorkin, Mateo Fatović, Petra Lučić, Ivona Maričić, Marko Miloš, Ivan Pavin, Mario Pavin, Melina Blasić, Ivan Matacin, Magdalena Nižić, Josipa Špar, Dora Štrmelj, Roberto Gregov, Mare Vidaković, Kristijan Sorić, Adam Telac i Eufemija Telac.

U UVALI SUHA USKORO PRVI AGRO AUTOKAMP NA ZADARSKIM OTOCIMA Potporu projektu dala je i Općina Preko, koja će urediti pristupni put do kampa dužine 420 metara, s pločnikom i pripremom za svu potrebnu infrastrukturu

d ideje do realizacije – 12 godina. Od prvog

u masliniku sa 300 stabala koji smo uzeli u najam

predanog dokumenta do početka radova –

od poznatoga ugljanskog maslinara Vojka Škopića,

dvije godine. Tako počinje priča o velikom

objašnjava Bacalja, vlasnik budućeg agro autokam-

projektu Ugljanca Mirka Bacalje, čija će tvrtka Natura

pa, prvog takve vrste na zadarskim otocima, za koji

Adriatica graditi AgroCamping Resort na jugozapad-

je morao prikupiti pet lokacijskih i pet građevinskih

noj strani otoka Ugljana, u uvali Suha, udaljenoj tek

dozvola.

nekoliko metara od mora i nepuna dva kilometra od glavne prometnice Preko – Ugljan.

U veliki turistički projekt s Naturom Adriaticom u 50-postotnom partnerstvu ušla je tvrtka Virtus,

- U prvoj fazi kamp će se prostirati na 20.000 čet-

poslovno savjetovanje iz Zagreba, a potporu u rea-

vornih metara, a u drugoj na ukupno 40.000 kvadra-

lizaciji investicije „teške“ deset milijuna kuna u prvoj

ta, većim dijelom na obiteljskom zemljištu, a dijelom

fazi dala je i Općina Preko, koja će urediti pristu-

NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

Općina Preko otvorena za suradnju sa svim potencijalnim investitorima, ne samo kad je riječ o ulaganjima u turizam. - Želim naglasiti da smo u pripremi tog projekta imali odličnu suradnju kako s tvrtkom Natura Adriatica, tako i sa svim službama Zadarske županije, posebno s Upravnim ] odjelom za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, dodaje načelnik. Agro autokamp u uvali Suha, koji je projektirao zadarski arhitekt Boris Bacalja, bit pni put do kampa dužine 420 metara, s

će opremljen mobilnim kućicama i glamp-

pločnikom i pripremom za svu potrebnu

ing šatorima proizvedenima u Hrvatskoj.

infrastrukturu. Prema riječima općinskog

- U prvoj fazi, bit će postavljeno 28 mobilnih

načelnika Jure Brižića, početkom siječnja

kućica, svaka će imati svoju parcelu od 140

ove godine stigla je odluka o prihvatljivosti

metara četvornih na kojoj će biti mali povrt-

projekta uređenja pristupnog puta koji je

njak u kojemu će gosti moći raditi, posaditi

Općina Preko u pro= sincu 2016. prijavila na natječaj Ministarstva poljoprivrede, odnosno Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. - Riječ je o natječaju za provedbu podmjere 7.2.2. “Ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta” iz Programa ruralnog razvoja RH, a odobren nam je cijeli iznos koji smo tražili za građenje i uređenje pristupnog puta 1,174.287 bespovratnih kuna. Potkraj siječnja potpisali smo ugovor s Agencijom, potom raspisati javnu nabavu, odabrati izvođača i, vjerujem, prije početka ljeta početi s radovima, najavljuje Brižić i napominje da je

PLAŽA ZA KUĆNE LJUBIMCE, GARAŽA ZA BICIKLE…

potrebnim sadržajima. Inače, napominje Bacalja, kamp će imati oznaku „pet friendly“, a posebna pažnja posvetit će se hortikulturi, posadit će 25 stabala pinjola, mobilne kućice omeđivat će ukupno 1,5 km živice… Budući da su ciljani gosti, među

AgroCamping Resort u prvoj fazi imat će

ostalima, biciklisti, kamp će biti opremljen

70 parcela i moći primiti 250 – 300 osoba.

servisom i spremištem (garažom) za bicikle,

Imat će dvije recepcije, trgovinu, beach-bar,

a vlasnik razmišlja i o suradnji s jednom o

sanitarni blok, pročistač otpadnih voda, a u

vodećih trgovina biciklističkom opremom u

susjednoj uvali, udaljenoj 150 metara, bit će

Hrvatskoj.

uređena plaža za kućne ljubimce sa svim

KOLOVOZ 2018.

što žele, ubrati ono što su posadili gosti prije njih… Na

- Teško je sada točno odrediti vrijeme otvaranja i zat-

jesen, primjerice, mogu sudjelovati u berbi maslina.

varanja kampa, to će ovisiti o vremenskim prilikama,

Svi povrtnjaci imat će sustav za navodnjavanje, svaka

praznicima u susjednim država i kod nas, ali planira-

kućica bit će klimatizirana i opremljena tako da se u

mo veći dio godine biti otvoreni jer je na otoku sve

njoj može boraviti od ranog proljeća do kasne jeseni,

više gostiju u pred i posezoni, sve je popularniji ciklo-

u kampu će biti postavljen solarni sustav za zagrija-

turizam, polako se brendira i projekt Avantura otok,

vanje vode, sagradit ćemo i pročistač otpadnih voda

ljudi se okreću lokalnoj proizvodnji voća i povrća, a u

kapaciteta do 500 korisnika, a u drugoj fazi veliki

cijelu tu priču prvi i najveći kamp ove vrste na zada-

bazen…, nabraja Mirko Bacalja i naglašava da će kamp

rskim otocima savršeno će se uklopiti, smatra Bacalja.

imati četiri zvjezdice i zapošljavati 15-ak radnika, od čega pola sezonskih.

NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

SANACIJA OPERATIVNE OBALE U LUCI OŠLJAK ZAVRŠILA PRIJE ROKA Na novoj ošljačkoj rivi postavit će se i Steora pametna klupa, a nabavu je osigurala Općina Preko

akon dvomjesečnih radova potkraj prošle godine na

između Preka i Ugljana. Steora pametne

trajektnim rampama u Preku i valobranu u luci

klupe, koje rade putem solarnog napajanja,

Muline-Stivon, Županijska lučka uprava Zadar

nude mogućnost povezivanja na Internet

sanirala je ovog proljeća i operativnu obalu u luci Ošljak.

preko dostupne Wi-Fi mreže te punjenje

Pripremni radovi počeli su 9. travnja, a tjedan dana kasnije i

mobitela i svih elektro- ničkih uređaja preko

glavni, zbog čega je mjesec dana bila u prekidu trajektna linija

ugrađenih USB ulaza.

Zadar (Gaženica) – Ošljak – Preko. - Od 16. travnja do sredine svibnja na snazi je bio privremeni red plovidbe. Za stanovnike Ošljaka Općina Preko organizirala je izvanredni prijevoz koji je održavao brod Hitne pomoći općinske komunalne tvrtke Obala i parkovi. Iako je predviđeni rok sanacije bio 60 dana, posao je završen 18. svibnja i ponovno je uspostavljena redovita trajektna linija, kazao je Endi Ćuća, ravnatelj Obala i parkova i predsjednik Upravnog vijeća ŽLU Zadar. Vrijednost radova iznosi 570.688 kuna bez PDV-a, izvođač je bio Jadranski ronilački servis iz Šibenika, a stručni nadzor obavio je ured ovlaštenog inženjera građevinarstva Željka Čirjaka. Na obnovljenoj ošljačkoj rivi postavit će se i Steora pametna klupa, čiju je nabavu osigurala Općina Preko, a potkraj travnja na otok su je dopremili djelatnici proizvođača, tvrtke Include iz Solina. Jednu pametnu klupu Općina Preko nabavila je i za otok Sestrunj, a prošle godine u sklopu projekta Avantura otok postavljeno je osam pametnih klupa

KOLOVOZ 2018.

Brodska linija Zadar - Preko najprometnija na Jadranu Trajekti na liniji Zadar - Ošljak - Preko prevezli su 1,072.959 putnika i 336.842 vozila

rema podacima koje je prošli tjedan objavila Agencija za obalni linijski po- morski promet u Splitu, najprometnija trajektna linija u 2017. godini bila je Split - Supetar. Na drugome je mjestu linija Zadar (Gaženica) - Ošljak - Preko, dok je brodska linija Zadar - Preko na prvome mjestu u svojoj kategoriji.

Na trajektnoj liniji koja povezuje Split i Brač (Supetar) prevezeno je 1,965.373 putnika i 387.074 vozila, na liniji Zadar (Gaženica) - Ošljak - Preko državni je brodar prevezao 1,072.959 putnika i 336.842 vozila, a na liniji koja brodom spaja Zadar i Preko putovalo je 619.800 osoba. Obje trajektne linije bilježe povećanje broja putnika i vozila u usporedbi sa 2016. godinom između 8 i 12 posto, a brodska linija Zadar - Preko, iako najprometnija, prevezla je 16.160 putnika manje nego godinu prije. Najmanje putnika na cijelome Jadranu, 18.723, prevezeno je 26

na trajektnoj liniji Zadar - Rivanj - Sestrunj. Zverinac - Molat - Ist, dok je broj vozila bio u porastu, lani ih je prevezeno 5886, 362 više nego 2016. godine. Više putnika, 187.004, i vozila, 66.474, bilježi i linija Zadar - Brbinj kao i trajektna linija Tkon - Biograd, na kojoj je prevezeno 473.010 putnika i 115.969 vozila. Najviše osoba, 100.454, na zadarskom području putovalo je na brzobrodskoj liniji Zadar - Sali Zaglav - Bršanj, a najmanje, 37.857, na liniji Brbinj - Božava - Zverinac - Sestrunj - Rivanj - Zadar. Najveći promet ostvarili su Jadrolinijini trajekti i brodovi - prevezli su 11,756.422 putnika i 2,959.231 vozilo, Podaci za sve linije na Jadranu objavljeni su na mrežnoj stranici državne Agencije. NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

NA KRAJU 2017. GODINE LUKA PREKO TREĆA NA JADRANU PO BROJU PUTNIKA Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u hrvatskim morskim lukama u 2017. godini zabilježeno je 338.603 uplovljavanja brodova, dva posto više nego u istom razdo-

brodova za kružno putovanje te su, među ostalim, obišli luke Dubrovnik, Split, Zadar i u nešto manjem broju Korčulu, Hvar i Šibenik, a u odnosu na isto razdoblje 2016. tih putnika bilo je manje 4,3 posto. Broj putnika na trajektima i putničkim brodovima u četvrtom lanjskom kvartalu iznosio je 3,8 milijuna, što je više za 1,0 posto nego u istom razdoblju godini dana prije. U četvrtom pak tromjesečju prošle godine u hrvatske morske luke uplovilo je 60.019 brodova, 0,8 posto manje nego

blju godinu dana prije.

u istom razdoblju prethodne godine, broj

U posljednja tri mjeseca prošle godine, na-

milijuna, dok je promet robe skočio 1,3

jveći promet putnika ostvarila je splitska luka

posto, na 5,3 milijuna tona.

putnika porastao je za 0,7 posto, na 4,05

- 659,7 tisuće, što je 1,5 posto više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Na drugom

Podsjetimo, slični rezultati, odnosno

je mjestu Luka Zadar sa 397,7 tisuća, što je 3,8

poredak morskih luka bio je i na poče-

posto manje nego godinu prije, dok je treća

tku 2017., odnosno u prvom tromjesečju:

Luka Preko sa 338,5 tisuća putnika i padom

Najveći promet putnika ostvarila je splitska

od 0,7 posto na godišnjoj razini. Ukupno je

luka, 443,5 tisuća, na drugome je mjestu

broj putnika porastao lani za pet posto, na

bila Luka Zadar sa 335,2 tisuće putnika,a na

32,5 milijuna, dok je promet robe skočio 12,1

trećem Luka Preko sa 305,6 tisuća putnika.

posto, na 20,8 milijuna tona. Od ukupnog

vodećih trgovina biciklističkom

broja putnika u morskim lukama, njih šest

opremom u Hrvatskoj.

posto ili 239 tisuća iskrcano je s

KOLOVOZ 2018

VIJESTI

Država u razvoj otoka u 2016. godini uložila 1,7 milijardi kuna U obrazovanje i kulturu, odnosno gradnju i dogradnju škola, sportskih dvorana i kulturnog centra Ministarstvo regionalnog razvoja investiralo je 24 milijuna kuna

rvatska je država u razvoj otoka u 2016. godini uložila 1,7 milija rdi kuna, što je 200 milijuna više od iznosa koji je prosječno godišnje ulagala u zadnjih dvadesetak godina, piše u izvješću o učincima provedbe Zakona o otocima koji je Vlada poslala Hrvatskom saboru, a prenosi Hina.

Od 1999. godine, kad je donijet Zakon o otocima, državni i javni sektor u otoke i poluotok Pelješac prosječno su godišnje ulagali oko 1,5 milijardi kuna. Kroz ulaganja u infrastrukturu i usluge nastojali su podići kvalitetu života za oko 133.000 otočana koliko ih je, prema zadnjem popisu stanovništva, živjelo na 50 nastanjenih otoka i poluotoku Pelješcu. Iako se između dva posljednja popisa stanovništva, 2001. i 2011. godine, ukupan broj otočana povećao, depopulacija se jasno vidi na malim i udaljenim otocima. Porast ukupnog broja stanovnika bilježi gotovo polovica otoka, no samo Vir i Čiovo, oba s kopnom povezani mostovima, imaju pozitivan prirodni prirast. U razvoj hrvatskih otoka u 2016. ulagalo je 50 subjekata državnog i javnog sektora, među njima i 12 ministarstava. Najviše su ulagali ministarstava mora (gotovo 390 milijuna kuna) te regionalnog razvoja i fondova EU (122 milijuna), najmanje ministarstava unutarnjih poslova (238.000 kuna), zdravstva (302.000 kuna) i hrvat28

skih branitelja (340.000 kuna). Značajno su u otoke investirali HEP (84 milijuna kuna), Hrvatske ceste (192 milijuna), Fond za zaštitu okoliša (48 milijuna) i Jadrolinija (37 milijuna). Glavninu sredstava, 1,3 milijarde kuna, otoci su dobili bespovratno, a 432 milijuna kroz kredite HBOR-a (420 milijuna) i Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, investicije i inovacije (12 milijuna kuna). Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture najviše je novca, 304 milijuna kuna, isplatilo za bolju povezanost otoka s kopnom i otoka međusobno, odnosno za poticanje redovitih putničkih i brzobrodskih linija. Od 53 državne linije, održavala se 51, a njima se povezalo 45 od 50 stalno ili povremeno nastanjenih otoka.

Porast ukupnog broja stanovnika bilježi gotovo polovica otoka, no samo Vir i Čiovo, oba s kopnom povezani mostovima, imaju pozitivan prirodni prirast

NAŠI ŠKOLJI

U odnosu na godinu prije, u 2016. je na tim linijama prevezeno više putnika i vozila (13 milijuna putnika i 3,1 milijun vozila u odnosu na 12, 5 milijuna putnika i tri milijuna vozila). Za sufinanciranje mostarine mosta Krk Ministarstvo je isplatilo 24,1 milijuna kuna - 6,8 milijuna za pravne te 17,3 milijuna za fizičke osobe. Ta su sredstva isplaćena za razdoblje od 1. prosinca 2015. godine do 30. studenoga 2016. Ministarstvo regionalnog razvoja o otocima je brinulo putem Sektora za otoke financirajući niz projekata, od uređenja cesta i šetnica do potpore raznim manifestacijama koje promiču otočne proizvode i specifičnosti.

KOLOVOZ 2018.

Prijevoz učenika, studenata i umirovljenika javnim cestovnim prijevozom na 17 otoka subvencioniralo je s gotovo 28 milijuna kuna, a cijenu vode kućanstvima s dodatnih 9, 7 milijuna. U obrazovanje i kulturu, odnosno gradnju i dogradnju škola, sportskih dvorana i ku-lturnog centra uložilo je 24 milijuna kuna, u unapređenje otočnog gospodarstva 8,5 milijuna kuna, slijedom čega je pravo na potporu male vrijednosti ostvarilo 220 otočnih poslodavaca za oko 3200 djelatnika.

Za zaštitu nepokretnih kulturnih dobara Općina Preko dobila 200.000 kuna Ministarstvo kulture dodijelilo je i 18.000 kuna Župi sv. Lovre u Lukoranu za sliku “Bogorodica s Djetetom i svecima” iz 18. stoljeća

a osnovi Javnog poziva u kulturi, Ministarstvo kulture za provedbu projekata u 2018. godini zadarskim je otocima ukupno dodijelilo bespovratnih 1,520.000 kuna. I to u programima zaštite na nepokretnim kulturnim dobrima, zaštite arheoloških kulturnih dobara i zaštite nematerijalnih kulturnih dobara.

Među jedinicama lokalne samouprave, najviše novca - 200.000 kuna, dobila je Općina Preko za dva projekta u programu zaštite na nepokretnim kulturnim dobrima – za obnovu i zaštitu dviju vjetrenjača na otočiću Ošljaku 100.000 kuna i za projekt obnove Tvrđave sv. Mihovila 100.000 kuna. - Obje prijave na Javni poziv Ministarstva kulture 30

odnosile su se na izradu projektne dokumentacije, odnosno predprojektne studije jer su i obnova dvaju mlinova iz 16. stoljeća na Ošljaku i Tvrđave sv. Mihovila golemi projekti koji će se realizirati u nekoliko razina i faza. Što zbog zahtjevnih radova, što zbog novca. Pogotovo Tvrđava sv. Mihovila tako da ćemo taj projekt vjerojatno prijaviti i na Program prekogranične suradnje, najavljuje načelnik Općine Preko Jure Brižić, te podsjeća da su vjetrenjače na Ošljaku 2016. godine uvrštene u Registar kulturnih dobara RH i kada projekt nakon obnove u cijelosti zaživi, bit će odlična poveznica kulturne baštine i turizma te jedan od dodatnih aduta u promociji Općine Preko i otočnog turizma.

NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

Za projekt obnove Tvrđave sv. Mihovila Općina Preko lani i preklani od Ministarstva kulture dobila je 200.000 kuna, i to za izradu arhitektonskog 3D snimka te za arheološke iskope unutar same tvrđave. Osim 1,520.000 kuna za zaštitu nepokretne baštine, Ministarstvo kulture dodijelilo je zadarskim otocima 281.804 kune za zaštitu pokretne baštine. Sve projekte aplicirale su župe ili samostani na pojedinim otocima, odnosno Zadarska nadbiskupija.

“

Vjetrenjače na Ošljaku 2016. godine uvrštene u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske

Tako je Župa obraćenja sv. Pavla u Kukljici za glavni oltar crkve Gospe od Sniga dobila 99.154 kuna, Župa sv. Lovre u Lukoranu 18.000 kuna za sliku “Bogorodica s Djetetom i svecima” iz 18. stoljeća, a Župa

KOLOVOZ 2018.

sv. Mihovila u Neviđanima 29.000 kuna za sliku “Čudo sv. Antuna Padovanskog” iz 17. stoljeća u crkvi sv. Antuna Padovanskog u Mrljanama. Župi Uznesenja b. Djevice Marije na Olibu Ministarstvo kulture odobrilo je 23.000 kuna za oltarnu palu “Uznesenje Marijino” iz 1882. godine u crkvi sv. Stošije, a Župi Rođenja bl. Djevice Marije u Zapuntelu za kipove anđela lučonoša iz 18. stoljeća 17.650 kuna. Samostan sv. Margarite u Pagu dobio je potporu za srebrne liturgijske predmete od 14. do 19. stoljeća u iznosu od 70.000 kuna, za drvenu gredu s reljefnim prikazima Jaganjca Božjeg iz 15. stoljeća 7000 kuna i za kanonske tablice iz 18. stoljeća 18.000 kuna.

IN MEMORIAM

IN MEMORIAM: IME SENKA SORIĆA BIT ĆE ZLATNIM SLOVIMA ZAPISANO U KULTURNOM ŽIVOTU PREKA Otišao je dobri duh Preka ostavivši svojim suradnicima u naslijeđe veliku zadaću: da čuvaju tradicijsku baštinu otoka i otočana

bitelj, prijatelji, štovatelji i suradnici i prisjetili su se

pronaći pravu riječ za tako bliskog prijatelja,

5. travnja u velikoj dvorani Kazališta lutaka u Zadru

dragog kolegu i suradnika s kojim smo pro-

velikoga preškog i zadarskog umjetnika Senka Sorića

veli mnoge sretne trenutke, pokretali ra-

koji je iznenada preminuo 23. studenoga prošle godine. U

zličite projekte, cijelo vrijeme uz njegovu

programu nazvanom “Druženje sa Senkom Sorićem” načelnik

potporu, potporu neizmjrne snage koja je

Općine Preko Jure Brižić naglasio je kako je “Senko bio neumo-

s toliko entuzijazma i odricanja svoj život

ran istraživač tradicijskog života rodnoga Preka i Ugljana koji

posvetila ljubavi za kulturu, za naš otočni

je želio sačuvati od zaborava i prenijeti ga generacijama koje

život, cijelu našu hrvatsku baštinu”.

dolaze”. - U tome si nam bio mentor, pravi putokaz - Senka Sorića, iznimnog čovjeka koji je mnogim Prečanima

na našim životnim putovima. Ali nešto

obilježio dio života i svojim radom oplemenio sredinu iz koje

Senka izdvaja kao neponovljivu i neza-

je potekao, pamtit ćemo ponajprije kao vrsnoga fotografa, ali

mjenjivu osobu u kulturi uopće, a to je želja

i zaštitnika i štovatelja kulturne i tradicijske baštine rodnoga

da mladi naraštaj upije znakove zavičaja,

Preka, dodao je Brižić, a županijski pročelnik za kulturu Ivan

baštinu, folklor, ljubav za domovinu. Bio je

Šimunić podsjetio je kako je Zadarska županija prije 15 godina

pravi pedagog. Tih, a tako uspješan i uvijek

Sorića nagradila županijskim priznanjem.

je prilazio očinski, s toplim riječima. Bio je inicijator kulturne renesanse u Preku, rekao

- Otišao je dobri duh Preka ostavivši svojim suradnicima u

je Bacalja te ustvrdio kako će ime Senka

naslijeđe veliku zadaću da nastave čuvati tradicijsku baštinu

Sorića ostati zlatnim slovima zapisano u

otoka, da nastave pričati priču o otočanima, o životu, o ljepoti,

kulturi Preka.

o ljubavi, kazao je Šimunić. Voditeljica Etnološkog odjela Narodnog O godinama prijateljevanja i suradnje sa Senkom Sorićem go-

muzeja u Zadru dr. sc. Jasenka Lulić-Štorić

vorio je i prof. dr. Robert Bacalja, ustvrdivši da je “teško

prisjetila se brojnih zajedničkih događanja i

NAŠI ŠKOLJI

IN MEMORIAM

projekata na kojima je surađivala sa Senkom Sorićem. - Bio je iznimno karakteran čovjek kojeg su krasili zdrav humor, ležernost, spontanost, nenametljivost. Strpljiv, samozatajan i maksimalno angažiran u svom radu. Imao je izražen senzibilitet za čovjeka, a posebno za žene, kazala je te naglasila kako je osobito štovao preške lavandijere i želio sačuvati sjećanje na njihov težak život. Program večeri sjećanja osmislila je dramska umjetnica Milena Dundov, a u uprizorenju kratkih priča i igrokaza Senka Sorića sudjelovali su Udruga žena Luzor, Jakov Kačan i Matia i Roko Pažanin. Polusatnu reportažu s komemoracije emitirao je 10. travnja u emisiji „U objektivu“ Radio Zadar. Večer sjećanja “Druženje sa Senkom Sorićem organizirali su Općina Preko, POU Dom na žalu i TZO Preko.

KOLOVOZ 2018.

ORATORIJ “SVIT ZA SPASOM VAPIJE” NA BOŽIĆNOM KONCERTU U ZADARSKOJ KATEDRALI Publici je dočarana otočna božićna Muka koja se naslanja na starozavjetne pasionske slike o Sinu Čovječjem

sklopu Krševanovih dana kršćanske kulture i

klatno povijesti označilo vrijeme Njegova silaska,

već tradicionalnog Božićnog koncerta, 27.

misterijsko vrijeme Rođenja, Pasije i Pashe. Čestitajući

prosinca u katedrali sv. Stošije u Zadru

autorima i izvođačima, zadarski nadbiskup mons.

scenski oratorij “Svit za Spasom vapije” izveli su

Želimir Puljić istaknuo je kako su svi odreda svojim

Mješoviti pjevački zbor Condura Croatica iz Zadra,

glasovima dočarali ljepotu iščekivanja Spasitelja.

Zbor sv. Cecilije Župe Preko, Udruga žena Luzor iz Preka i članovi KUD-a Preko.

- Ne zna se što je bilo ljepše i bolje, scenografija, glazba, pjevači ili glumci. Osjetili smo golemu čežnju

Predvođeni dirigentom i autorom teksta i glazbe prof.

prikazanu u ovom velikom skazanju koju su stoljeći-

Ivom Nižićem, gosti iz Zadra i Preka publici, koja

ma ljudi nosili u srcu, čekali Spasitelja i doživjeli tu

im je aplauzom dvaput zahvalila na otvorenoj sceni,

ljepotu. Ipak, najljepše što će svatko od nas ponijeti sa

dočarali su otočnu božićnu Muku koja se naslanja

sobom u srcu jest to što su nam zbor Condura Cro-

na starozavjetne pasionske slike o Sinu Čovječjem

atica i Prečani sve to dočarali na hrvatskom jeziku. I

te događaje koji su se zbili u punini vremena kad je

mi smo s vama sudjelovali u ovom skazanju. Učinili

NAŠI ŠKOLJI

KULTURA/ZABAVA

dotiču tragove Njegove blizine. Mati - i njezin potresni govor na “Božji don” o rasipničkoj ljubavi Onoga kojeg su otočani iščekivali završava otočnom molitvom “Buog će se roditi u tvojemu srcu kad čoviku pružiš rubac i Cirenac mu budeš na putu”. Otok je mjesto susreta božanskog i ljudskog, mjesto Božjeg silaska u čovještvo. Silazak se događa u svetom vremenu - u vrimenu od pantivika, didov i pradidov, u vrimenu Kairosa, u ono vrime, Božje vrime. ste nas ponosnima što živimo u ovoj zemlji,

Redateljica je dramska umjetnica Milena

zemlji maslina, zemlji smokava..., ustvrdio je

Dundov, tekst su interpretirali Martina

nadbiskup Puljić.

Pedišić, Josip Batistić i Jakov Kačan, scenograf je Robert Košta, majstor svjetla Ivo

Kako je u programskoj knjižici napisao

Nižić ml., a dirigent prof. Ivo Nižić.

autor, prof. Ivo Nižić, Božji silazak, među ljude i biblijski otočni pejzaž, ispričan je otočnim životima djeda, oca, djece i matere. Djed - poput Mojsija zna za pustinju, otočnu pustoš i Brdo objave, on nakon osame zna za blizinu Jahvinu koja u praštanju i pomirenju stoluje. Otac – kojemu se Bog u patnjama javlja, a čije “maslinovo drivo” nosi znakove muke (ruzinave brukve, kljiške i mlatić, trnovu krunu u njezinim krošnjama, spužvu namočenu kvasinum na Maslinskoj gori, maslinov križ na njegovim leđima) slike su njegove osobne, otočne i hrvatske nacionalne povijesti. Djeca – idući kozjim stazama otočne osame, poput pastira, ozareni tajnovitom radošću, po kamenitim putovima njihovih otaca,

KOLOVOZ 2018.

VIJESTI

U 89. GODINI ŽIVOTA PREMINUO SVEĆENIK FRA JOSIP MARCELIĆ Bio je pisac, prevoditelj, propovjednik, ispovjednik i duhovni savjetnik te jedan od inicijatora osnivanja Hrvatske udruge Benedikt

ra Josip Marcelić rođen je u Preku,

I u umirovljenju ostao je vrlo aktivan u teološkom i pastoral-

gdje je završio osnovnu školu, a

nom radu kao pisac, prevoditelj, propovjednik, ispovjednik i

klasičnu gimnaziju i filozofsko-

duhovni savjetnik. Napisao je i scenarije za nekoliko dokume-

teološki studij u Splitu.

ntarnih filmova.

Na Papinskom lateranskom sveučilištu u

Fra Josip Marcelić bio je jedan od inicijatora osnivanja, član

Rimu doktorirao je dogmatsku teologiju,

Savjetodavnog vijeća i duhovnik Hrvatske udruge Benedikt. Na

magistrirao iz filozofije te se specijalizirao

njegov prijedlog udruga je ponijela naziv po svetom Benedik-

iz moralne teologije. Od 1971. do 2000.

tu, zaštitniku Europe. Svojim idejama i prijedlozima davao je

predavao je različite teološke predmete na

značajan obol u radu udruge, posebno u duhovnim i vjerskim

splitskoj Teologiji i na Institutu za teološku

segmentima rada. Molitvom i blagoslovom pratio je sve

kulturu laika. Bio je gost predavač na Te-

aktivnosti udruge te je često s nama kao duhovni vođa išao na

ološko-katehetskom institutu u Dubrovniku

hodočasničke izlete. Brojni Splićani i drugi vjernici pamtit će

i na Vrhbosanskoj visokoj teološkoj školi.

ovog duhovnika i karizmatika koji je ostavio neizmjeran trag na

Na Teologiji u Splitu bio je dva puta rektor i

duhovni rast brojnih ljudi te bio pomoć i potpora mnogima u

član Vijeća za nauk vjere pri Biskupskoj kon-

trenucima slabosti i nevolje.

ferenciji Jugoslavije. Proučavao je Torinsko platno, ukazanja Gospe Guadalupske i život

Posljednji ispraćaj fra Josipa Marcelića bio je 27. siječnja na

Arškog župnika.

splitskom groblju Lovrincu

NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

KOLAUDACIJA OBNOVLJENIH ORGULJA U PREŠKOJ ŽUPNOJ CRKVI Orgulje su stradale prije desetak godina zbog nemarnog i nestručnog odnosa građevinskih radnika koji su obnavljali crkvu

upnom crkvom Gospe od Ruzarija

u Preku ponovno odzvanjaju orgu-

lje! Nakon deset godina, kada su

zbog obnove crkve rastavljene, orgulje su zaslugom obitelji Ane i Ive Ruševa iz njemačkoga grada Aachena ponovno na

svome mjestu. -Najljepši dar koji smo mogli dobiti u vrijeme došašća, ususret Božiću. Kolaudacija, blagoslov orgulja, bila je u nedjelju, 17. prosinca na Svetoj misi, a sve je bilo popraćeno pjesmom našeg Župnog zbora sv. Cecilije, koji je na orguljama pratila Adrija-

spasiti koliko su bile uništene. Dva tjedna na njima je radila

na Marcelić, kaže preški župnik don Boris

tvrtka Harmonija iz Ivanić Grada, specijalizirana za gradnju,

Pedić. Podsjeća da su orgulje u župnu crkvu

ugađanje i reparaciju orgulja, a njihovi majstori slagali su ih i

stigle prije više od 25 godina zahvaljujući

prvi put, kada su stigle u Preko.

pokojnom don Titu Šarinu i obitelji Rušev, koja je i sada većim dijelom, s oko 30.000

Prema njihovim riječima, naše su orgulje vrlo kvalitetne, us-

kuna, financirala obnovu orgulja.

poredili su ih s onima koje se nalaze u crkvi sv. Šime u Zadru, a na odlasku jedan je majstor u šali rekao da bi ih najradije pre-

-Nažalost, orgulje su stradale prije desetak

selio u Ivanić Grad, ističe don Pedić i zahvaljuje svima koji su

godina zbog nemarnog i nestručnog odno-

doprinijeli obnovi orgulja, ponajprije Ani i Ivi Rušev iz Aache-

sa građevinskih radnika koji su obnavljali

na, ali i obitelji Srećka Ruševa iz Preka, kod koje su majstori iz

crkvu. Sreća je da smo ih uopće uspjeli

tvrtke Harmonija dva tjedna besplatno spavali.

KOLOVOZ 2018.

“Vječno šume vode oko Lukorana...” i uspomena na Petra Preradovića Na život i stvaralaštvo pjesnika Preradovića snažno je utjecao boravak u Zadru i Malom Lukoranu želji da se trajno sačuva uspomena na pjesnika Petra Preradovića i njegov boravak u Malom Lukoranu, Općina Preko i POU Dom na žalu pokrenuli su prošle godine u kolovozu Dane Petra Preradovića.

Uz prigodni program, ispred ljetnikovca obitelji De Ponte postavljena je tada mozaik-klupa posvećena Petru Preradoviću, rad autorice Božice Kliman, što je ujedno bio i početak obilježavanja 200. godišnjice rođenja velikoga pjesnika. U suradnji s prof. dr. sc. Robertom Bacaljom, predsjednikom Društva hrvatskih književnika – Ogranak u Zadru, u Preku i Malom Lukoranu 17. i 18. svibnja održana je manifestacija 2. Dani Petra Preradovića uz sudjelovanje prof. dr. sc. Tihomila Maštrovića, brigadira Ivice Matešića Jeremije, predsjednika Hrvatskog filatelističkog društva Zadar Igora Černigoja, prof. dr. sc. Roberta Bacalje i učenica šestog razreda OŠ Valentina Klarina u 40

Preku s profesoricom Silvanom Mrčelom. Kako je u pozdravnom govoru naglasio načelnik Općine Preko Jure Brižić, ljetnikovac u Malom Lukoranu slavu ponajprije duguje pjesniku Petru Preradoviću, zetu plemićke obitelji De Ponte, koji je na tome mjestu napisao hrvatsku budnicu „Zora puca, bit će dana“. Profesor Bacalja, rođeni Prečanin, ustvrdio je kako je 200. obljetnica Preradovićeva rođenja prava prigoda da se prisjetimo pjesnikova života, na kojega je snažno djelovao upravo boravak u Zadru i Lukoranu. - Mi smo kao djeca u Preku često razmišljali o tome kako je tu, u našoj blizini, veliki književnik pisao i započeo svoj književni rad. Možda i ovdje u Preku, iako za to nemamo dokaza. Ali poveznicu Preradovića i Preka nalazimo i kod jezikoslovca Ante Kuzmanića, pokretača „Zore dalmatinske“, koji je pokopan na Školjiću. A, kao što znamo, u prvom broju „Zore“ Preradović je objavio pjesmu „Zora NAŠI ŠKOLJI

KULTURA/ZABAVA

puca, bit će dana“, podsjetio je prof. Bacalja, koji je održao predavanje “Preradović i Zadar”.

“

Obitelj Preradović, kroz romansirano biografsko djelo „Pave i Pero“ Paule pl. Preradović, unuke velikoga književnika, predstavio je prof. dr. sc. Tihomil Maštrović. U svom predavanju, naslovljenom „Vječno šume vode oko Lukorana...” (hrvatske teme u književnom opusu Paule pl. Preradović) govorio je o velikoj ljubavi Petra Preradovića i njegove supruge, zadarske plemkinje Pavice de Ponte, koju je Paula pl. Preradović opisala na temelju pisama što ih je Petar razmijenio s Pavicom.

Romansirana biografija “Pave i Pero” govori o ljubavi Petra Preradovića i -zadarske plemkinje Pavice de Ponte - Roman počinje i završava poglavljem “Vječno šume vode oko Lukorana”, asocirajući arkadijsko mjesto sreće i zadovol-

KOLOVOZ 2018.

jstva, zazivajući mjesto ljubavi Pave i Pere, mjesto gdje on, beskrajno osamljen nakon njezine tragične smrti, pokušava naći nadu, to više jer je i njegova pjesnička lira, što se prvotno oglasila upravo u toj oazi mira, zaprijetila da zauvijek zamukne, ali isto tako asocirajući prolaznost zemaljskih stvari, ispraznost i ništavnost tzv. pjesničke slave, nasuprot čudesnoj nedodirljivosti vječne ljepote, kazao je prof. dr. sc. Tihomil Maštrović te dodao kako su posebno lijepo opisani događaji što su mladi par vezali u ljetnikovcu u Malom Lukoranu. Zanimljivo predavanje o poštanskoj marki posvećenoj Petru Preradoviću održao je

KULTURA/ZABAVA

HRVATICA AUTORICA AUSTRIJSKE HIMNE Paula pl. Preradović rođena je 12. listopada 1887. u Beču. Živjela je i u Puli, proputovala cijelu hrvatsku obalu i autorica je teksta austrijske državne himne „Land der Berge, Land am Strome“. Za života je objavila nekoliko zbirki poezije i proze. U svojim književnim djelima često je posezala za temama vezanima uz hrvatsku povijest i prirodne ljepote Hrvatske, osobito njezine jadranske obale. Štoviše, istaknuo je prof. dr. sc. Tihomil Maštrović, može se ustvrditi da su gotovo sva Paulina prozna djela, a i neka pjesnička, uzeta iz hrvatske prošlosti.Ovčari te na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata.

Igor Černigoj, predsjednik Hrvatskog filatelističkog društva Zadar i autor idejnog rješenja prigodne omotnice i prigodnog žiga posvećenog 200. obljetnici rođenja Petra Preradovića. Marku je izdalo Hrvatsko filatelističko društvo Zadar u suradnji s Društvom hrvatskih književnika - Ogranak u Zadru i OŠ Petra Preradovića Zadar. - Trebalo je proći 200 godina od Preradovićeva rođenja i 100 godina od izdanja prvih hrvatskih poštanskih maraka pa da hrvatski pjesnik Petar Preradović zasluženo dobije svoju poštansku marku. Hrvatska pošta je 19. travna pustila u promet prigodne poštanske marke na temu “Znameniti Hrvati”. Prva marka u seriji posvećena je 200. obljetnici rođenja Petra Preradovića, a autor maraka je Luka Juras, dizajner iz Zagreba.

Austro-Ugarska u kojoj je Preradović živio radio, ni ona kratkotrajna Država Slovenaca Hrvata i Srba, ni NDH koja je bila u ratu te su motivi na markama bile usmjereni ratnim potrebama, a ni Jugoslavija za 45 godina svoga postojanja, pojasnio je Černigoj te dodao kako je marka tiskana u nakladi od 100.000 primjeraka, a u samo nekoliko dana otkad je puštena u promet 19. ožujka - rasprodana je u pošti na zadarskom Poluotoku, a kupili su je učenici i nastavnici OŠ Petra Preradovića. O školovanju hrvatskih časnika na Terezijanskoj akademiji u Bečkom Novom Mjestu, koju je pohađao i Petar Preradović, ali i Antun Mihanović, Slavko Kvaternik, Ivan Mertz i mnogi znameniti Hrvati, govorio je brigadir Ivica Matešić Jeremija, a drugog dana obilježavanja 200. obljetnice Preradovićeva rođenja učenice šestog razreda OŠ Valentina Klarina - Nika Ivanov, Dorotea Kolega, Sara Vidov, Simona Škrokov, Sara Štrmelj i Dora Kralj, članice novinarske grupe, s profesoricom Silvanom Mrčelom posjetile su Mali Lukoran i ljetnikovac obitelji De Ponte. Tema njihove reportaže, koja će biti objavljena na web stranici OŠ Valentina Klarina, bit će 2. dani Petra Preradovića i pjesnikov boravak na otoku Ugljanu.

Zanimljivo je da ni jedna od prethodne četiri države Preradoviću nije posvetila poštansku marku iako je on to po svemu zaslužio. Nije to učinila ni 42

NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

DUGA Crvena, bijela, plava Zelena i žuta Bojice su poslije kiše Skrenule s puta. A, ruke nebeskih slugu Složile od te ljepote Predivnu dugu. Koja nebo i more spaja Poput najljepših vrata Što vode do raja. O, kad bih mogla biti Samo jedna mala, Mala bojica njena. Ploviti u zagrljaju Te ljepote Za sva vremena. Uroniti u misterij Što dušu opija cijelu, Slaviti ponizno stvoritelja I diviti se njegovom djelu. O, kad bih mogla!ž

Sonja Kačan

KOLOVOZ 2018.

VIJESTI

„Otočni fotografi“ otvorili novu izložbenu sezonu u POU Dom na žalu akon zimske stanke, novu izložbenu sezonu u POU Dom na žalu otvorila je 24. ožujka izložba “Otočni fotografi”, koju je potkraj prošle godine u prostorijama Otočnog sabora u Zadru organizirao Foto-klub Kornat iz Kukljice.

Luzor organizirala je malu radionicu pletenja maslinovih grančica na kojoj su sudjelovali i učenici OŠ Valentina Klarina Preko. Sutradan, 25. ožujka, u POU Dom na žalu besplatnu uskrsnu radionicu bojenja i ukrašavanja jaja od stiropora održala je slikarica Irena Rančić Sikirić.

Na izložbi se sa 37 fotografija predstavilo 19 autora odabranih na javnom pozivu koji je Foto-klub Kornat raspisao jedanaesti put zaredom. Kako je i najavljeno na otvaranju, izložba će gostovati na nekoliko otoka, prvi među njima je Ugljan, a nakon toga otočni fotografi predstavit će se na Ižu i otocima srednje Dalmacije. Izloženi su radovi Helene Baričević, Pabla Bilosnića, Zdravka Blagdana, Teofila Dabe, Tomislava Ivanova, Ante Jaše, Krešimira Kiša, Andrine Luić, Tomislava Marijana, Jasne Marcelić, Ive Markulina, Suzane Meštrić, Alda Meštrovića, Silvia Panovića, Julijana Stanina, Robbiea Šangulina, Josipa Vidova, Jerolima Vulića i pozvanoga gosta Fabia Šimićeva. Kao uvod u otvorenje izložbe, Udruga žena 44

NAŠI ŠKOLJI

KULTURA/ZABAVA

KOLOVOZ 2018.

U „Strip reviji“ Večernjeg lista priča o lavandijerama iz pera Tomislava Košte reški slikar i vrstan strip-crtač Tomislav Košta ove je godine u „Strip reviji“ Večernjeg lista objavio dva stripa. U ožujku adaptaciju priče “Jaglenac i Rutvica” Ivane Brlić Mažuranić s kojom je pobijedio na natječaju „Strip revije“ po zadanom scenariju na temu “Priče iz davnine”, a 30. travnja priču „Lancun“ o preškim lavandijerama.

-Za priču “Jaglenac i Rutvica” javio sam se na natječaj raspisan 2016. godine. Do tada nisam imao prilike crtati strip po zadanom scenariju, tako da mi je to bio velik izazov. Broj tabli nije bio definiran, samo dijalozi i kadrovi, tako da sam u likovnom aspektu imao dovoljno prostora da sam odvažem, prelomim i postavim table, ukupno njih 32. Strip je rađen u olovci i tušu, bez boje. Uzeo mi je nešto više od pet mjeseci rada. No crtao sam s prekidima, ne u kontinuitetu, kazao je Košta te otkrio kako radi na crno-bijelim kratkim pričama i oslikavanju dvaju oltara u Župnoj crkvi Gospe od Ruzarija u Preku.

inspiriranih okolinom u kojoj živim, ljudima i njihovim sudbinama. Jedna od njih je strip o preškim lavandijerama i lancunima. Tu priču, naglasio je , posvećuje svom prijatelju, suradniku i velikom fotografu, pokojnom Senku Soriću. Tih deset priča namjerava ukoričiti, poput stripa “Sjećanja”, koji je prošle godine predstavio na izložbi u POU Dom na žalu, a dva mjeseca nakon toga“Sjećanja“ su dobila i englesku verziju za inozemno tržište.

Prva od desetak priča, “Mriža”, već je objavljena u „Strip reviji“, a planira nacrtati deset priča 46

NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

MASLINA ZA DIDA Zanavijek je bilo tako je i sada, brat je sestri zaštita i nada. Kad zaškripe stara vrata ja pomislim evo moga brata. Posadit ću maslinu da se djedovina spasi, posadit ću maslinu da se naše ognjište ne ugasi. Neka opet bude kao nekad brate, na dvorištu oko stola da se naše lijepe godine vrate. Posadit ću čempres kao nekad tata, posadit ću oleandre da sretno ulazimo kroz naša stara kućna vrata. Posadit ću maslinu za mog pokojnog djeda, posadit ću maslinu da se razveseli očeva glava sijeda.

Anamaria Sorić

KOLOVOZ 2018.

KULTURA/ZABAVA

Osmero slikara i kipara darovalo svoje radove galeriji na Ošljaku U radu Umjetničke kolonije Lazaret sudjelovali su Igor Čabraja, Hrvoje Mitrov, Rina Villani, Adam Marušić, Adnan Dupanović, Nermin Delić, Ervin Kadić i Amir Omerović zložbom 20-ak slika, grafika i skulptura, na Ošljaku je 23. travnja završila treća međunarodna Umjetnička kolonija Lazaret. Osmero umjetnika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Njemačke, akademski slikari i kipari s međunarodnom reputacijom, u idiličnom okruženju najmanjega naseljenog otoka na Jadranu četiri su dana stvarali umjetnička djela koja su uvrštena u stalni postav ošljačke galerije smještene u prizemlju stare škole.

Zahvalivši na pozivu organizatorici Vesni Sabolić, Općini Preko, TZO Preko i Zadrskoj županiji, Nermin Delić, povjesničar

umjetnosti i kustos u Gradskoj galeriji Bihać, kazao je kako su na Ošljak stigli umjetnici okupljeni prije više od desetljeća u humanitarnom projektu Gradske galerije Bihać. - Mi se više od deset godina družimo u sklopu likovne kolonije, koja je prerasla u tradiciju, a riječ je o suradnji s Centrom za nezbrinutu djecu Duga. I ta je kolonija međunarodna, a najviše nas raduje da pomažemo centru koji brine o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi, napomenuo je Delić. Otvarajući izložbu, načelnik Općine Preko Jure Brižić kazao je kako se nada da će se međugranična umjetnička

NAŠI ŠKOLJI

KULTURA/ZABAVA

suradnja nastaviti jer TZO Preko, POU Dom na žalu, MO Ošljak i Općina Preko žele promicati i poticati takve projekte. - Ovakvi događaji uvijek su dobrodošli i mi smo otvoreni za njih, osobito u predsezoni kad na Lazaretu boravi manje ljudi. Vjerujem da ste uživali u miru i ljepoti otoka, a baš se poklopilo i da zbog radova nema stalne trajektne veze pa ste na pravi način mogli doživjeti otočnu izoliranost, rekao je u šali Brižić i dodao kako će umjetnička djela biti izložena

u POU Dom na žalu u Preku i u Zadru. U radu Umjetničke kolonije Lazaret sudjelovali su Igor Čabraja, akademski slikar, profesor na Akademiji likovnih umjetnosti Zagreb, Hrvoje Mitrov, akademski slikar – samostalni umjetnik iz Zagreba, Rina Villani, akademska slikarica-scenografkinja, Zajednica Talijana Zadar, Adam Marušić, akademski slikar, profesor u Srednjoj umjetničkoj školi Zadar, Adnan Dupanović, akademski slikar, direktor Gradske galerije Bihać, Nermin Delić, povjesničar umjetnosti, kustos u Gradskoj galeriji Bihać, Ervin Kadić, konzervator – preparator, Gradskoj galerija Bihać, i Amir Omerović, akademski kipar, profesor na Akademiji likovnih umjetnosti Bremen. Alem Korkut, akademski kipar, profesor na Akademiji likovnih umjetnosti Zagreb, nije mogao doći na koloniju, ali poslao je svoje radove za izložbu. Umjetnička kolonija Lazaret s djelovanjem je započela 2013. godine na inicijativu mještana otoka Ošljaka. Okupljanje umjetnika i druženje s mještanima rezultiralo je stvaranjem male zbirke umjetničkih djela akademskih umjetnika. Zbirka je smještena u zgradi nekadašnje osnovne škole, u učionici koju su mještani uz veliku financijsku pomoć obitelji Marija Valčića iz Australije i Općine Preko obnovili za različite društvene aktivnosti.

KOLOVOZ 2018.

KULTURA/ZABAVA

U GRADSKOJ LOŽI PREDSTAVLJENA KNJIGA JASNE MARCELIĆ Riječ je o prvoj knjizi na hrvatskom jeziku posvećenoj političkom djelovanju i idejama Václava Havela

sklopu Dana Zadarske županije, u

dezintegracije te države i prvi predsjednik

četvrtak 19. travnja 2018. godine

samostalne Češke. Književni povjesničar i

u Gradskoj loži u Zadru, održano je

kroatolog Tihomil Maštrović, nekadašnji

predstavljanje knjige ‘Václav Havel - politi-

voditelj Hrvatskih studija Sveučilišta u

čka biografija’, autora Jasne Marcelić i Mari-

Zagrebu i bivši glavni ravnatelj Nacionalne i

jana Lipovca.

sveučilišne knjižnice, u uvodu je iznio pregled hrvatsko-čeških veza kroz povijest.

Promocija knjige održana je u organizaciji Zadarske županije, Općine Preko, Hrvatsko-češkog društva i Udruge za promicanje međunarodnih hrvatsko-češko-slovačkih odnosa OKO JADRANA, a knjigu su predstavili prof. dr. sc. Tihomil Maštrović, Kristýna Rygolová te autori Jasna Marcelić i Marijan Lipovac. Prvu političku biografiju Václava Havela na hrvatskom jeziku objavili su Hrvatsko-češko

“

Koautorica knjige Jasna Marcelić za Havela je kazala da je bio čovjek koji je režirao i uvelike utjecao na jednu od “divnijih revolucija” 20. stoljeća

društvo i izdavačka kuća Srednja Europa iz Zagreba. Riječ je o prvoj knjizi na hrvatskom

Knjigu ‘Václav Havel - politička biografija’

jeziku posvećenoj političkom djelovanju

nazvao je vrijednim doprinosom hrvatsko-

i idejama češkog književnika, političara i

češkim vezama, ali i dobrim političkim

državnika Václava Havela (1936. – 2011.),

priručnikom iz kojeg je moguće izvući

disidenta i političkog zatvorenika koji je kao

mnoge pouke jer pomno prikazuje Havelo-

vođa Baršunaste revolucije 1989. predvodio

vo političko djelovanje, spomenuvši njegovu

rušenje komunističkog režima u Čeho-

podršku hrvatskoj borbi za slobodu i samo-

slovačkoj i postao njen predsjednik, a nakon

stalnost.

NAŠI ŠKOLJI

KULTURA/ZABAVA

je moguće nasljedovati kao ideal državnika-intelektualca. Svako vrijeme treba svog Havela, a u današnje vrijeme se čini kao da nam osoba njegova kalibra na europskoj i svjetskoj političkoj sceni posebno nedostaje. Havel je jedan od najvećih čeških političkih velikana, jedan od onih kakve Hrvati nisu imali i na kojima s razlogom mogu zavidjeti Česima, kao što su još i Tomáš Masaryk i Karlo IV.“, poručio je Lipovac. Autori u knjizi opisuju Havelovo političko djelovanje, počevši od bavljenja politički Lektorica češkog jezika na Sveučilištu u Za-

obojenim temama u dramama i pjesmama

dru Kristýna Rygolová govorila je o osob-

pa do angažmana u Praškom proljeću 1968.

nom doživljaju Vaclava Havela dok je živjela

i disidentskog razdoblja tijekom kojeg je

u Češkoj. „Iako sam u tom razdoblju bila

bio proganjan, hapšen i zatvaran. Detaljno

još dosta mlada i politika me nije zanimala,

je opisan njegov put prema angažmanu

mogla sam osjetiti pozitivnu vibraciju oko

u aktivnoj politici, kao i tijek Baršunaste

Havela i njegov osjećaj samosvijesti“, rekla je

revolucije, kolaps režima i izbor Havela na

Rygolova spomenuvši i Havelovu potporu

mjesto predsjednika Čehoslovačke potkraj

Hrvatskoj u vrijeme srpske agresije. „Havel

1989. godine.

je osjetio da se treba založiti za napadnutu Hrvatsku, jer je imao duboko etičko

Razdoblja u kojem je Václav Havel obnašao

uporište. Imao je hrabrost i snagu založiti

dužnost šefa države (1989.–2003.) opisano

se za slobodu“.

je prema pojedinim temama u zasebnim poglavljima: Lustracija, Prijelaz s državne

Koautorica knjige Jasna Marcelić za Havela

na tržišnu privredu, Dezintegracija Če-

je kazala da je bio čovjek koji je režirao i

hoslovačke, Susreti sa stranim državnici-

uvelike utjecao na jednu od ‘divnijih rev-

ma, Odlazak sovjetskih vojnika i ukidanje

olucija’ 20. stoljeća, čiji bi životni put bio

Varšavskog pakta, Havelov odnos prema

predložak za scenarij drame kafkijanskog

NATO-u, Havel i ujedinjena Europa, Češko-

apsurda kojeg je živio. „Havelova dimenzija

njemačko pomirenje, Václav Havel o politici,

snažne duhovne slobode umjetnika, pisca

Václav Havel o demokraciji, Václav Havel

dramatičara, političkog esejista, ni danas

kao glasnogovornik postkomunističkih

ne gubi svoj smisao“, rekla je Jasna Marcelić

zemalja i Dva Václava – Havel i Klaus.

koja je govoreći o Havelovom političkom profilu istaknula njegovu privrženost ideali-

Posebno poglavlje posvećeno je Havelo-

ma slobode, istine i demokracije.

vom odnosu prema Hrvatskoj i ratovima u bivšoj Jugoslaviji, pri čemu je istaknuta

Marijan Lipovac, suautor knjige i predsjed-

njegova potpora Hrvatskoj, BiH i Kosovu

nik Hrvatsko-češkog društva, istaknuo je da

kao žrtvama srpske agresije, uz kritičan stav

se radi o osmoj knjizi u izdanju ove udruge

prema neodlučnosti međunarodne zajed-

koja Havela sustavno popularizira još od

nice da zaustavi Slobodana Miloševića kojeg

vremena dok je bio predsjednik. Spomen-

je uspoređivao s Hitlerom. Velik prostor

uo je prijedlog Hrvatsko-češkog društva da

posvećen je Havelovim aktivnostima, ali

jedna ulica u Zagrebu dobije ime Václava

i idejama, stavovima i razmišljanjima, uz

Havela, čime bi, uz Ulicu Tomáša Masary-

mnoštvo citata iz njegovih eseja, govora i

ka, Zagreb imao dvije ulice imenovane po

intervjua.

češkim predsjednicima. „Václav Havel je osoba čiji život vrijedi proučavati i koliko KOLOVOZ 2018.

KULTURA/ZABAVA

ILUSTRACIJE MARINA FRANIĆA I U UDŽBENICIMA ZA HRVATSKI JEZIK Radovi 35-godišnjeg Lukoranca od jeseni će se naći u čitankama i radnim bilježnicama za peti razred

it će sanjivo, pustolovno, tvorničasto je i da odudaraju od klasičnih udžbeničkih. Ilustracije će pratiti tekst autorica Anđelke i pospano! Sretan sam i srce mi je

ogromno jer će moji malci imati

Rihtarić i Marine Marijačić, a urednica je

pod prstima komadiće Tvornice mašte, kao i

Emica Calogjera Rogić, kaže Marin i otkriva

mnogi drugi mali, veliki sanjari...

kako ga je sa Školskom knjigom spojila jedna po(r)uka njegove Tvornica mašte. Ima čast,

Tim riječima uveo nas je u novu epizo-

ističe, raditi s divnim ljudima, s posebnim

du Tvornice mašte naš bodul, Lukoranac,

učiteljima, urednicom s lijepim pogledom

Blind artist, 35-godišnji Marin Franić, crtač,

na život, dizajnerima...

ilustrator, pisac, pjesnik, čiji će se radovi od sljedeće jeseni naći na klupama mnogih

- Svima njima zahvalan sam na povjerenju.

školaraca, u čitankama i radnim bilježnica-

Pronašli su me i naš se svijet nekako spojio!

ma hrvatskoga jezika za peti razred u izdan-

Posljednjih mjeseci zatrpan sam crtanjem,

ju Školske knjige iz Zagreba.

narudžbama koje stižu sa svih strana. Ljudi naručuju personalizirane priče, slike,

- Početkom ožujka potpisao sam ugovor

tetovaže, logotipove u duhu Tvornice

sa Školskom knjigom i jedva čekam da sve

mašte... Svašta radim, a tu je i moja obitelj

to krene! Dobio sam veliku slobodu da se

i sebe bih opisao kao hobotnicu koja nikad

izrazim kroz svoj stil, svoje likove, što me

ne spava, dodaje Marin, čiji stil, steampunk,

veseli. Rekli su da su moje ilustracije drukči-

spaja retro, futurizam i elemente SF-a.

NAŠI ŠKOLJI

KULTURA/ZABAVA

Marinov osebujan stil prepoznali su i u izdavačkoj kući Forum, za koju je ilustrirao dječje leksikone, surađivao je s plesnim i kazališnim grupama, radio vizualna rješenja za predstave za djecu, dizajnirao plakate, izlagao skupno i samostalno... Sve što radi, radi sa srcem, spontano i iskreno, a to je prepoznala i publika kojoj se obraća.

“

Narudžbe stižu sa svih strana, ljudi žele personalizirane priče, slike, tetovaže, logotipove, sve u duhu i stilu Tvornice mašte... - Moj san je ostvaren! Ljudi su prepoznali i zavoljeli ono što im želim reći. Živim od svoga rada, kupujen pelene i hranu za svoju obitelj, ali uz to i radim sve što treba. Zahvalan sam svojoj obitelji, sve ovo posvećujem Kati, Pašku i Leniju, a zahvalan sam i svima koji prate rad i po(r)uku Tvornice mašte!, poručuje Marin Franić.

KOLOVOZ 2018.

KULTURA/ZABAVA

Čuvari Kristova groba sa Sestrunja prvi put se predstavili na Festivalu žudija Sestrunjska Udruga Estium lani je obnovila tradiciju Čuvara Božjega groba koja na tom otoku datira iz 19. stoljeća a Uskrsni ponedjeljak, 2. tra vnja, u Hrvatskom nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke održao se 18. po redu Vodički festival žudija, a otok Sestrunj bio je prvi predstavnik Čuvara Božjega groba iz Zadarske županije. Udruga za zaštitu kulturne i prirodne baštine i razvoj otoka Sestrunja – Estium prošle je godine obnovila tradiciju Čuvara Božjega groba koji stražare pred Svetim grobom u Velikom tjednu.

i tradicije pa se tako usmenom predajom starijih mještana ( jer nije bilo detaljnijih pisanih tragova o ovom običaju na našem otoku) izradili nošnja i oružje koje su nosili. Međutim, spletom okolnosti i nedostatkom vremena, neki se dijelovi nisu stigli napraviti pa je ove godine oprema kompletirana – izrađeni su štitovi i obuća te popravljeni još neki detalji.

Prvi pisani trag o čuvarima Božjega groba na otoku Sestrunju datira još iz 19 stoljeća, iz 1879. godine u Običajniku župe Sestrunj. Napisao ga je glagoljicom i latinicom don Mate Zorić vjerojatno župniku koji će ga naslijediti, i to ovim riječima: “Pripravi mladiće koji će pjevati kroz veliku sedmicu i nađi četiri mladića koji će stražariti pred Svetim grobom preko službe Božje do Glorije u Uskrsnu subotu.”

Festival žudija skup je čuvara Kristova groba koji njeguju taj pobožni običaj u korizmenom vremenu kroz Sveto trodnevlje

Nakon što je običaj zapušten, lani je Udruga Estium krenula u obnovu običaja

“

Iako u Zadarskoj županiji postoji još nekoliko župa koje njeguju običaj Čuvara Kristova groba, Župa sv. Petra i Pavla je prva župa iz Zadarske županije koja je sudjelovala na Festivalu žudija.

NAŠI ŠKOLJI

KULTURA/ZABAVA

je da Sveti grob čuvaju samo četiri čuvara, dok je u većini drugih župa čuvara više. Sestrunjski žudije za festival su pripremili izmjenu straže ispred Božjega groba te padanje i bježanje čuvara nakon Slave gospodnje. Na kraju programa uslijedila je primopredaja prijelazne statue Vodičkog festivala žudija budućim domaćinima, Župi sv. Mihovila – Oklaj, Promina. U Mariji Bistrici okupile su se 33 župe s više od 850 sudionika. Iako su to pretežno župe iz Dalmacije jer je običaj Čuvara Božjega groba karakterističan za južnu Hrvatsku, sudjelovale su i dvije župe iz Zagorja - članovi Udruge kuburaša Marija Bistrica koja je predstavljala Župu Uznesenja BDM Marija Bistrica, Župa sv. Ane Lobor koju su predstavljali članovi Viteškog društva sv. Križa iz Lobora i župa sv. Mihovil iz Vareša iz BiH pa je tako festival dobio i internacionalnu notu.

Festival žudija skup je čuvara Kristova groba koji njeguju taj pobožni običaj u korizmenom vremenu kroz Sveto trodnevlje, a prvi put održao se u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Festival se do sada održao u dvaput Vodicama te u Vidu, Prvić Šepurini na otoku Prviću, Kninu, Metkoviću, Tisnom, Rogotinu, Vrlici, Mliništu, Imotskom i Kominu, a raspored domaćinstava određen je do 2045. godine.

Festival je počeo Svetom misom u crkvi na otvorenom bl. Alojzija Stepinca koju je predvodio biskup varaždinski mons. Josip Mrzljak, a nakon mise vodički fotograf Šime Strikoman na Trgu Ivana Pavla II. snimio još jednu milenijsku fotografiju. Svaka župa predstavila je jedan ili više karkaterističnih običaja za svoj kraj. S vremenom, svaka je župa iznjedrila svoje običaje tako da se danas ti običaji razlikuju Za župu sv. Petra i Pavla karakteristično

KOLOVOZ 2018.

KULTURA/ZABAVA

UMOTANI “U LANCUNE”, PREČANI UŠLI U KORIZMU, VRIJEME ČIŠĆENJA I POKORE

epelnica, početak korizme, oduvijek

je u Preku vezana uz običaj “u

lancuni”.

I ove godine, 14. veljače, nakon večernje mise, mladi i stari Prečani okupili su se na Dvorini, zamotali u lancune, posuli brašnom i u tišini formirali povorku koja je vijugala središtem mjesta Priča o lancunima prenosi se usmenom predajom, po nekima još od vremena kada su franjevci došli na otočić Školjić 1446. godine. Koliko je poznato, ovakav se običaj na Pepelnicu u Hrvatskoj njeguje jedino u Preku. Stoljetnim običajem “u lancuni”, smatra se, Prečani se poistovjećuju sa svojim pokojnicima koji su se u davna vremena umatali u bijelu plahtu i tako pokapali. Posipaju se brašnom koje simbolizira pepeo i uz riječi: “Čovječe, spomeni se da si od praha nastao i u prah ćeš se pretvoriti”, čisti ulaze u korizmu i čekaju Uskrs.

KOLOVOZ 2018.

KULTURA/ZABAVA

CD “POLJANA U PISMI” KRUNA 20-GODIŠNJEG RADA KUD-a SV. MIHOVIL IZ POLJANE Riječ je o glazbi i stihovima koji odišu velikim senzibilitetom autorice Biserke Perić koja progovara o ponosu i junaštvu, o malom čovjeku na otoku kojega su nevolja, progonstvo i neimaština otjerali na sve strane svijeta

roslavu 20. godišnjice bogatoga rada,

koja progovara o ponosu i junaštvu, o malom čovjeku

ponajprije njegovanja kulturne i tradicijske

na otoku kojega su nevolja, progonstvo i neimaština

baštine svoga otoka, KUD sv. Mihovil iz

otjerali na sve strane svijeta“.

Poljane obilježio je izdavanjem CD-a „Poljana u pismi“ sa 16 kompozicija, među kojima je šest skladbi

- Poezija Biserke Perić toliko je istinita kao i sam

koje autroski potpisuje osnivačica i voditeljica KUD-a

život! A članice društva predstavljaju Poljanu u

Biserka Perić.

najboljem ruhu, oplemenjuju otok, čuvaju tradiciju

Predstavljajući nosač zvuka 9. svibnja u prepunoj

U jednosatnom programu, koji je vodila Petra Šoša,

mutimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice u Zadru,

KUD sv. Mihovil izveo je deset pjesama, među

Višnja Franin, nekadašnja članica i autorica mnogih

kojima i skladbu „Skrivena u vali školja“ autorice

i običaje svoga kraja, ustvrdila je Višnja Franin.

pjesama koje su na repertoaru KUD-a sv. Mihovil,

Višnje Franin, kojoj se voditeljica KUD-a Biserka Perić

istaknula je kako je riječ o „glazbi i stihovima koji

zahvalila jer ih je „naučila prvim notama i dala im

odišu velikim senzibilitetom autorice Biserke Perić

smjernice kako i kojim putem trebaju ići!“. A autorske

NAŠI ŠKOLJI

KULTURA/ZABAVA

stihove i male šaljive monologe inspirirane

samih ljudi i mora živjeti među njima kako

svakodnevnim životom svoga maloga mjesta

bi se očuvala njezina tradicija. A u tome su

izvele su Nada Cesarić te Tatjana i Mirjana

članovi KUD-a sv. Mihovil dali uistinu velik

Jadrijev.

doprinos. Dvadesetogodišnji predani rad KUD-a sv. Mihovil snažno podupiru

O umjetničkoj vrijednosti CD-a „Poljana

Zadarska županija, Općina Preko i brojne

u pismi“ i glazbenom izričaju KUD-a sv.

udruge i društva s kojima poljanski KUD

Mihovil govorila je profesorica glazbe Niko-

njeguje prijateljske odnose.

lina Stepan, koja je za sve pjesme napisala notni zapis, a zahvaljujući njezinu trudu i

- Nastupajući diljem Hrvatske, članovi

zalaganju, pjesme su zaštićene u Hrvatskom

KUD-a pronose živu riječ i bogatu tradici-

društvu skladatelja i pohranjene u Nacion-

jsku baštinu našega otoka i na tome smo

alnoj knjižnici u Zagrebu. Naglasila je kako

im beskrajno zahvalni. Nadamo se da neće

je uobičajeno da se tematika tradicionalnih

stati na ovom slavljeničkom CD-u, koji je

dalmatinskih pjesama zasniva na ljubavi, a

kruna njihova dosadašnjeg rada, nego da će

ljepota njihovih tekstova očituje u jednos-

on označiti početak još plodnijeg stvarala-

tavnim i prikrivenim porukama koje poziv-

štva, istaknuo je načelnik Općine Preko Jure

aju na vjernost i beskompromisan suživot.

Brižić.

- Već ispjevane i poznate pjesme KUD sv. Mihovil izvodi na svoj način, tipičan za otok Ugljan i tradicionalnu vokalnu izvedbu svoga kraja. Ono što je zanimljivo svakako su nove pjesme Biserke Perić („Zemljo moja Hrvatska“, „Utvrda sv. Mihovila“, „Čežnja“, „Dalmatinci“, „U sjaju“ i „Kraljica mornara“), koje imaju širok tematski opus te obuhvaćaju sve segmente života dalmatinskog čovjeka na otoku. Pjesme su ispjevane u dvoglasju i troglasju s karakterističnim tradicionalnim prizvukom ovoga podneblja, dodala je prof. Stepan te ustvrdila kako je glazba odraz KOLOVOZ 2018.

UDRUGA MLADIH JARAC DONIRALA LUKORANSKIM “CVJETIĆIMA” DIDAKTIČKE IGRAČKE Na koledi 26. prosinca prošle godine prikupili su 3500 kuna i darovali ih dječjem vrtiću

a adresu trinaest lukoranskih “cvjetića” u

područnom odjelu Dječjeg vrtića Lastavica

Preko 16. veljače stigla je vrijedna donacija.

I to zahvaljujući Udruzi mladih Jarac iz Luokrana i njihovim sumještanima koji su na koledi 26. prosinca prošle godine prikupili 3500 kuna i darovali ih dje-

“

čjem vrtiću za kupnju didaktičkih igračaka. - Božićni blagdani i koleda bili su pravo vrijeme za

Ovakve didaktičke materijale lukoranski vrtić dosad nije imao tako da je donacija uistinu došla u prave ruke

organiziranje dobrotvorne akcije koja je, kako vidimo, jako obradovala naše najmlađe sumještane. Za koledu smo pripremili hranu, a ljudi su donirali koliko je tko htio i mogao. Namjeravali smo za vrtić kupiti novi klima-uređaj, ali ipak nismo prikupili dovoljno novca. Zato je izbor, u dogovoru s ravnateljicom vrtića Đanom Ćurković Jadrijev i odgajateljicom Matijom Titulić, pao na didaktičke igračke, kazao je prilikom uručivanja darova Luka Bosnić, predsjednik Udruge mladih Jarac.

NAŠI ŠKOLJI

KULTURA/ZABAVA

A devetero “cvjetića”, u dobi od tri do šest godina, nisu puno marili za goste, s tetom Matijom odmah su se bacili na posao i učas raspakirali igračke. Bez puno naguravanja i “daj meni, daj meni”, jer svatko je mogao odabrati što je htio. - Inače je u lukoranskoj grupi “cvjetići” trinaestero djece: Tome Mikela, David Jerolimov, Mate Vidaković, Nina Rančić, Petra Dunić, Karla Šimac, Korina Mikela, Marieta Klarić, Jakov Jerolimov, Toma Bačić, Aurora Bačić, Iskra Dundov i Toma Hrabrov. Neki su bolesni i nisu bili u vrtiću kad su stigli darovi, ali igračaka je dovoljno za sve uzraste i vjerujem da će svatko pronaći nešto za sebe. Ovakve didaktičke materijale dosad nismo imali tako da je ova donacija uistinu došla u prave ruke. Zahvaljujemo našim mladima, Udruzi Jarac, ali i svim Lukorancima koji su sudjelovali u ovoj lijepoj akciji i mislili na nas, dodala je ravnateljica vrtća Đana Ćurković Jadrijev. Udruga mladih Jarac iz Lukorana priprema događanja za ljeto i jesen, a jedna od akcija koju planiraju organizirati ili u kasno proljeće ili rano ljeto bit će čišćenje uvale u Lukoranu te se nadaju da će im se priključiti što više mještana.

KOLOVOZ 2018.

VIJESTI

PROLJETNOJ AKCIJI DARIVANJA KRVI DDK PREKO PRIDRUŽILI SE I IGRAČI MALONOGOMETNOG KLUBA TERMIN

prvoj ovogodišnjoj akciji, koja se

nitarnom radu. Prema riječima dr. Marijane

19. ožujka održala u POU Dom na

Nadinić, voditeljice Odjela za transfuzi-

žalu, članovi DDK Preko prikupili

ju zadarske Opće bolnice, koja uz Crveni

su 19 doza krvi. Nažalost, zbog trenutačno

križ Zadar tradicionalno organizira akcije

nezadovoljavajućeg zdravstvenog stanja

darivanja krvi diljem Zadarske županije,

sedmero je članova odbijeno.

smjena generacija u aktivima uobičajena je pojava.

- Imali smo i boljih rezultata, ali događa nam se svojevrsna smjena generacija u

- Obnova članstva negdje ide brže, negdje

aktivu, a zbog viroza i prehlade stariji se

sporije. Voditi aktiv nije jednostavno, treba

članovi uglavnom nisu odazvali. Ali zato nas

mnogo truda da bi se zainteresiralo i pri-

raduje što je bilo više mladih, a pogotovo

dobilo mlade članove, treba puno raditi i

što su smo imali goste iz Zadra, komentira-

uložiti cijelog sebe i svoje slobodno vrijeme.

la je predsjednica DDK Preko Jelena Đuriš,

Ali svi su aktivi vrlo vrijedni i mi nemamo

na čiji su se poziv akciji odazvali Zadrani

problema sa zalihama nijedne krvne grupe.

Mate Narančić, Šime Feštini, Jurica Jurjević i Marlon Duspara, igrači Malonogometnog

U proljeće akcije organiziramo i u srednjim

kluba Termin.

školama, u trećim i četvrtim razredima, ali unatoč kontinuirano dobrom odazivu, uvi-

Žao im je, kažu, što nisu poveli više suigrača,

jek apeliramo na darovatelje i buduće član-

ali na ljetnu akciju doći će u mnogo većem

ove da se aktiviraju ljeti, kada su potrebe za

broju jer se u klubu žele posvetiti i huma-

krvlju mnogo veće. Jer, krv ima rok trajanja

NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

i ovo što prikupimo sada nikako nije zaliha za ljetne mjesece. Eritrocitni krvni pripravci, primjerice, imaju rok 35 dana, plazma godinu dana, a trombociti samo pet dana, objašnjava dr. Marijana Nadinić i podsjeća da se na Odjelu za transfuziju krvi triput tjedno, utorkom od 7.30 do 14 sati, srijedom od 14 do 19 sati i petkom od 7.30 do 13.30 sati može donirati krv, a svakog radnog dana od 7.30 do 13.30 sati može se dati uzorak krvi za Registar Ane Rukavine.

“

Predsjednica aktiva Jelena Đuriš zahvaljuje svima koji su se odazvali, posebno članicama aktiva koje su pripremile kolače i najavljuje novu akciju za drugu polovicu srpnja

Aktiv DDK Preko ima 60-ak članova, a u prvoj ovogodišnjoj akciji krv su dali: Katarina Šoša, Jakov Sorić, Jure Brižić, Stipe Nižić, Robert Šoša, Adam Miloš, Željko Rađa, Josipa Jerolimov, Mate Matacin, Daniel Popović, Zlatko Klarin, Ivo Šoša, Pave Sorić, Hrvoje Sorić, Renato Kereš, Mate Narančić, Šime Feštini, Jurica Jurjević i Vjeko Mazić. Odbijeni su: David Šajerec, Kristijan Smud, Danijela Šoša, Seka Gregov, Silvana Vidović, Evelin Dorkin i Marlon Duspara. Predsjednica aktiva Jelena Đuriš zahvaljuje svima koji su se odazvali, posebno članicama aktiva koje su pripremile kolače i najavljuje novu akciju za drugu polovicu srpnja. Kao i svaki put dosad, obrok dobrote organiziran je u Taverni Joso.

KOLOVOZ 2018.

VIJESTI

PEGASUS: OPĆINA PREKO U SEVILLI PREDSTAVILA PROJEKT BUDUĆE SOLARNE ELEKTRANE

ao jedini hrvatski partner u EU

će Općina Preko smanjiti troškove jer će koristiti vlastiti izvor

projektu PEGASUS, koji se financira energije, smanjiti emisije CO2 te na vlastitom primjeru poka-

bespovratnim sredstvima kroz

zati što znači održivi razvoj, objašnjava Ćuća te podsjeća da je

program Interreg Mediteran, Općina Preko

Općina Preko kroz projekt PEGASUS bespovratno povukla oko

sudjelovala je proljetos na trećem radnom

130.000 eura. U projektu PEGASUS devet je dionika, vodeći je

sastanku u španjolskom gradu Sevilli.

partner grad Potenza iz Italije, a ostali su partneri ENERGAP iz Slovenije, ABENGOA iz Španjolske, DEMEPA iz Italije, Region-

Prema riječima Endija Ćuće, direktora

alna energetska agencija Rhone-Alpes iz Francuske, Univeristy

komunalne tvrtke Obala i parkovi i lokalnog

of Cyprus sa Cipra, Europska federacija agencija i regia za

voditelja projekta PEGASUS u Općini

energiju i okoliš (FEDARENE), Centar za obnovljive izvore

Preko, svrha je projekta pokazati prednosti

energije iz Grčke, Malta Intelligent energy Managment

mikromreže, interne električne mreže.

Agecnija s Malte i Općina Preko.

- Konkretno, kod nas je riječ o budućoj

Na sastanku u Sevilli Općina Preko prezentirala je svoj projekt,

solarnoj elektrani koja će biti postavljena na

izvijestila o mjerenjima opterećanja i potrošnje električne

krovu zgrade uljare na Preku i opskrbljivati

energije koja se provode nakon što su potkraj prošle godine

energijom zgradu POU Dom na žalu i na

instalirani mjerni uređaji u zgradi Doma na žalu te izradi

taj je način učiniti energetski neovisnom

modela mikromreže. Sljedeći projektni sastanak održat će se

od klasične električne mreže. Koristi od

potkraj rujna, a domaćin partnerima bit će Općina Preko.

ovog projekta su višestruke, a izravna je da

NAŠI ŠKOLJI

VIJESTI

U TKONU SJEDIŠTE KLASTERA HRVATSKI OTOČNI PROIZVOD Jedan od najvažnijih zadataka jest povezivanje i umrežavanje proizvođača sa svih otoka

kraping centar u Tkonu bit će novo sjedište Klastera

Pred novom voditeljicom Klastera HOP-a

Hrvatski otočni proizvod, a Julija Radović Longin iz

nekoliko je zadataka, a prvi se odnosi na

Tkona prva voditeljica Klastera.

povezivanje i umrežavanje proizvođača sa svih otoka.

Odlučilo je to 54 delegata s deset otoka i poluotoka Pelješca na redovitoj skupštini Klastera Hrvatski otočni proizvod koja se 19.

- Želimo ih sve povezati, oživjeti našu

prosinca održala u Maloj vijećnici Zadarske županije u Zadru.

web-stranicu, pozvati ih na komunikac-

Na skupštini su doneseni financijski plan i smjernice rada za

iju preko društvenih mreža, educirati ih

sljedeću godinu, a jedna od najvažnijih odluka, kako je naglasio

kako da, primjerice, njihov proizvod dobi-

predsjednik Klastera Ivan Nimac, jest osnivanje tvrtke Hrvatski

je barkod, kako da registriraju OPG, obrt

otočni proizvod koja će upravljati budućom trgovinom HOP-a

ili tvrtku i zadovolje sve zakonske uvjete

u središtu Zagreba, što je prvi put najavljeno još prije četiri

za prodaju svojih proizvoda u trgovini u

godine.

Zagrebu, napomenula je Julijana Radović Longin.

- Trgovina u Zagrebu potrebna nam je da bismo mogli normalno cijelu godinu prodavati svoje autohtone proizvode jer dos-

Naglasila je kako su tkonski proizvođači

ad smo mogli samo „torbariti“ i obilaziti sajmove. Osim toga,

ponosni što je za sjedište Klastera HOP-a

očekujemo da se u aktivnu promociju HOP-a uključe svi otočni

odabrana njihova općina, koja ih godinama

gradovi i općine, da pomognu proizvođačima u sufinanciranju

podupire, prati i financijski pomaže.

analiza njihovih proizvoda prilikom kandidiranja za oznaku

- Očekujemo da se to preslika na druge

HOP, da financijski prate sudjelovanje na sajmovima te da u

otoke, mi imamo logistiku, mlade ljude koji

konačnici Hrvatski otočni proizvod prihvate kao svoj projekt,

mogu pokrenuti da se sve skupa razvija u

kazao je Nimac te najavio da će se sajmovi otočnih proizvoda

pozitivnom smjeru, komentirala je Radović

sljedećeg ljeta održavati u svim većim obalnim gradovima od

Longin.

Rijeke do Dubrovnika. Podršku projektu HOP i otočnim proizvođačima dao je i Danijel Segarić, županijski pročelnik za poljoprivredu, te tkonski načelnik Goran Mušćet, koji je ustvrdio kako je Općina Tkon među prvima prepoznala značaj i značenje projekta Hrvatski otočni proizvod i uključila ga u sve svoje gospodarske planove.

KOLOVOZ 2018.

VIJESTI

U drugoj akciji darivanja krvi u Lukoranu prikupljeno 11 doza

rugoj akciji dobrovoljnog doniranja krvi u Lukoranu, koja se održala 29. siječnja u prostorijama KUD-a Sv. Ante u područnoj školi, odazvalo se 20 darivatelja.

Krv su donirali: Damjan Bakota, Jasna Grbas, Marina Sikirić, Linda Ćurk, Marin Bekafigo, Ivan Mikela, Valentina Celent, Kristina Mikela, Anita Dundov, Milenko Dundov i Meri Sandalić. Odbijeni su: Gašpar Perić, Martina Ćurk, Zdravko Sikirić, Rozana Itković, Josip Luković, Luka Bosnić, Darko Alavanja, Josip Florani i Iva Celent.

Nažalost, zbog trenutačno nezadovoljavajućeg zdravstvenog stanja, devet darivatelja je odbijeno, tako da je ovaj mali aktiv u osnivanju prikupio 11 doza dragocjene tekućine. - Akciju su potaknuli, organizirali i pripremili Udruga mladih Jarac iz Lukorana, uz logističku potporu Crvenog križa Zadar, Odjela za transfuziju zadarske Opće bolnice te Općine Preko. Prošlo ljeto u kolovozu organizirali smo prvu akciju, kojoj se odazvalo 38 darivatelja. Ovoga puta dvadeset, a od toga ih je troje krv darivalo prvi put, kaže Luka Bosnić iz Udruge mladih Jarac, koja planira osnovati aktiv tako da akcije postanu redovite, dvatri puta godišnje, i svaki put privuku nove darivatelje. Za sve darivatelje pripremljen je obrok zahvalnosti: pršut, sir i kolači. 66

NAŠI ŠKOLJI

MOLITVA Želim samo biti Zrno pijeska na morskom žalu Kap mora na zapjenjenom valu Suza rose na trave vlati Pogled blag da osmijeh vrati Samo bih htjela biti Svjetla zraka da obasja tminu Riječ topla da otopi zimu Lahor blag, dah tvoje ljepote Želim biti samo kap tvoje dobrote Samo molim Bože, daj da molitva ova U koju je utkana sva duša moja Sluša trajni milosni zov Da nađe mir u tebi spokoj

Rosanda Ivin Smud

KULTURA/ZABAVA

UDRUGE UGLJANA I PAŠMANA PRIKUPILE 15.700 KUNA Svake godine od raka dojke u Hrvatskoj oboli više od 2500, a umire više od 1000 žena, a rano otkrivanje raka, u početnom stadiju, ima visok postotak izlječenja

desetoj, jubilarnoj javnozdra-

proljetne subote, a posvećena je ženama

vstvenoj akciji Dan narcisa, koja se

oboljelima od raka dojke, jest ukazati na

za otoke Ugljan i Pašman 24.

preventivne preglede jer su pojavnost i

ožujka održala u Kalima, prikupljeno je

smrtnost žena od raka dojke u Hrvatskoj,

15.700 kuna.

nažalost, i dalje u porastu. Svake godine od raka dojke u Hrvatskoj oboli više od 2500, a

Pod motom “Zdravlje - svjetlo života”, u

umire više od 1000 žena, istaknuto je, a rano

akciji koju već cijelo desetljeće u suradnji s

otkrivanje raka, u početnom stadiju,ima

organizacijama Europa Donna i zadarskom

visok postotak izlječenja.

Ligom protiv raka organizira Vesna Benić, sudjelovale su udruge žena Kančuolica iz Kali, Luzor iz Preka, KUD Sv. Ante iz Lukorana, Sv. Fume iz Sutomišćice, Điran i Aria iz Ugljana , Kukljica i KUD Kukljica te Levanda i KUD Sv. Luka iz Ždrelca. Kako je naglasila dr. Silvestra Kolega, nisu bila samo financijska sredstva već Cilj ove iznimno važne humanitarne akcije

“

Nažalost, oboljevanje od raka dojke i drugih malignih bolesti u Zadarskoj je županiji u porastu

i kampanje, koja se svaki put održava prve

NAŠI ŠKOLJI

KULTURA/ZABAVA

Na to je upozorila i kaljska liječnica opće prakse dr. Silvestra Kolega, koja je kazala kako se žene Ugljana i Pašmana odazivaju na mamografske preglede obuhvaćene Nacionalnim programom ranog otkrivanja raka dojke, ali je i naglasila kako je važno da žene svakodnevno rade samopreglede. -Ako postoje neke nepoznanice oko samopregleda, mi uvijek stojimo na raspolaganju i pozivamo žene da nam se jave. Nažalost, oboljevanje od raka dojke i drugih malignih bolesti u našoj je županiji u porastu, a porazno je da vrlo često od potvrde dijagnoze

itetno pratiti oboljele od malignih bolesti,

do početka liječenja pacijenti nekad čekaju

poručila je dr. Kolega te dodala kako je u

i više od dva mjeseca. Naš je sustav bolestan

posljednje tri godine u njezinoj ordinaciji

i trebamo mu pomoći! Mi u Zadarskoj

povećanje oboljenja od malignih bolesti

županiji zaslužujemo da dobijemo aparat za

dosegnulo povećanje od gotovo 300 posto,

zračenje i onkološki odjel koji će moći kval-

a među najčešćim bolestima su rak debelog crijeva, rak dojke i melanom. Zahvaljujući svim otočnim udrugama žena i pojedincima koji su se uključili u Dan narcisa, Vesna Benić navela je kako su u proteklih devet godina u akcijama na Ugljanu i Pašmanu prikupili 96.765 kuna. Ove godine prilozi su se donirali za kupnju aparata za zračenje onkoloških bolesnika u Općoj bolnici Zadar. Sljedeća akcija Dan narcisa za otoke Ugljan i Pašman održat će se u Preku. U popratnom programu, koji je organizirala kaljska Udruga Kančuolica, sudjelovali su KUD Posestrine i pobratimi iz Kali, Mažoretkinje otoka Ugljana i Pašmana,Udruga Zadarske mažoretkinje, djeca područne škole Kali te KUD Sv. Luka iz Ždrelca.

KOLOVOZ 2018.

EKOLOGIJA

UDRUGE I VOLONTERI ČISTILI PODMORJE I ZELENE POVRŠINE U LUKORANU, ČEPRLJANDI I UGLJANU

ijepo proljetno vrijeme ususret turističkoj

sezoni mnoge udruge i ekološki aktivisti

Idro, koja je 18. i 20. svibnja čistila i uređivala zelene

koriste za uređenje okoliša, kupališta, javnih

površine na području Čeprljande.

Aktivna je bila i Udruga mještana Čeprljanda-Ugljan

zelenih površina i čišćenje podmorja u uvalama i plažama.

Članice udruge i mještanke sadile su cvijeće i uređivale cvjetne vrtove u središtu mjesta, predio

Udruga mladih Jarac iz Lukorana i Š.R.D. Šašabaljina

Jazina. Posađeno je oko 100 sadnica koje je donirala

organizirali su 12. svibnja čišćenje podmorja u luko-

Općina Preko te oko 150 sadnica koje je Udruga Idro

ranskoj uvali i prikupili više od četiri kubična metra

financirala vlastitim novcem.

otpada. Drugog dana uređivale su se plaže, popravljene su U akciji su sudjelovali ronioci iz Lukorana i Preka te

klupe, kosili putovi prema pojilištu Jama te vidikovcu

20-ak volontera, mještana Lukorana. Bilo je to prvo

Mali Kuran. Ukupno je pokošeno oko 15.000 četvo-

čišćenja podmorja lukoranske vale ikad odrganizira-

rnih metara poljskih putova.

no, a Udruga mladih Jarac najavljuje nove akcije na drugim lokacijama u Lukoranu, poput Burela, Punte,

Članovi Udruge Idro nastavit će s radnim akcijama,

Frnaže, Prtljuga i Morovice. Najesen planiraju čis-

planiraju postaviti turističku signalizaciju za lokalitete

titi drugi dio lukoranske uvale i pozivaju mještane,

Jama i Kuran te kamp Marijo i Ćinta, očistiti put od

ribare, vikendaše i turiste da ne bacaju otpad u more i

Malog Kurna prema Velikom Kurnu i staviti u funkc-

na taj način podignu razinu ekološke osviještenosti.

iju vidikovac Veliki Kuran prema projektu „Ugljan na

NAŠI ŠKOLJI

EKOLOGIJA

dlanu“. Postavit će i kabine za presvlačenje na plaži Riva, sanirati dječje igralište i obaviti druge radove prema potrebama i ideja-

“

ma mještana.

Članovi Udruge Idro postavit će turističku signalizaciju za lokalitete Jama i Kuran te kampove Marijo i Ćinta a prikupljeno je 75 vreća različitog otpada.

KOLOVOZ 2018.

Aktivni su bili i mještani Ugljana, gdje se

Roniocima su pomagali mještani, koji su

u organizaciji Turističke zajednice mjesta

barkama prevozili otpad na obalu, u konte-

Ugljan čistilo podmorje u Lučinom Selu. U

jnere koje je ustupila općinska komunalna

akciji je sudjelovalo devet ronilaca, člano-

tvrtka Obala i parkovi. Akciji su se pridružili

va Društva za podvodne sportove Zagreb,

i učenici, koji su čistili plažu Mostir.

“Da bi naša Zemlja bila sretna!” - najmlađi čistili, uređivali, reciklirali... ove godine Pučko otvoreno učilište Dom na žalu i Dječji vrtić Lastavica organizirali su prigodno obilježavanje Dana planeta Zemlje u koje su bili uključeni svi odjeli grupe.

Od Preka do Ugljana male su ruke čistile plaže, parkove, igrališta... Uglavnom, sve ono na što su odrasli, svjesno ili nesvjesno, zapustili i uneredili svojim nemarom i nebrigom. - U Lukoranu su uređivali vrt i sadili cvijeće ispred ulaza u zgradu škole i vrtića i cijeli dan proveli u prirodi, na zraku, a sve pod motom: “Da bi naša Zemlja bila sretna!”. U Ugljanu su čistili školsko i vrtićko, sadili i zalijevali cvijeće, a u dnevnom boravku bojali i ukrašavali pitare. “Trešnjice” u Sutomišćici otišle su korak dalje i reciklirale stari papir, kaže ravnateljica DV Lastavica Đana Ćurković Jadrijev te ističe kako se Dan planeta Zemlje tradicionalno obilježava i posvećuje mu se velika pozornost jer je iznimno važno da se s izgrađivanjem 72

ekološke svijesti započne u najranijoj dobi. Koliko je važno da se brinemo za okoliš u kojemu živimo, pokazali su i mališani u Preku, koji su čistili i pritom pravilno odvajali otpad na dvije preške plaže i dječjem igralištu. Kao što su i sami primijetili i komentirali s tetama, u otpadu je bilo najviše plastike i odbačenih čepova, o čemu su poslijepodne razgovarali na likovnoj radionici organiziranoj u POU Dom na žalu.

“

Od Preka do Ugljana male su ruke čistile plaže, parkove, igrališta... Sve ono što su odrasli, svjesno ili nesvjesno, zapustili i uneredili nemarom i nebrigom NAŠI ŠKOLJI

EKOLOGIJA

- Zadivljujuće je koliko djeca znaju o razvrstavanju otpada, recikliranju, štetnosti plastike... Pokazali su što su naučili u vrtiću o važnosti biljaka za naš ekosustav, jer kao što znamo, život na Zemlji ne bi bio moguć bez biljaka. Sve su to maštovito pokazali i na svojim crtežima i još jednom poslali poruku svima nama da slijedimo njihov primjer i čuvamo okoliš u kojemu živimo, komentirala je ravnateljica POU Dom na žalu Marina Marcelić, koja je s malim Prečanima čistila i sadila cvijeće ispred zgrade Doma na žalu.

KOLOVOZ 2018.

STORO SIDRO U kantunu stoji ostovljeno i zaburavljeno, jeno storo sidro. Još malo, po će počijeti i ruzinase raspadati. Jadno napušćeno, ostovljeno, nojbolje sidro, ča ga je Buog stvori. Još uvik je na storin mistu, di su ga ostavili. Iz dona u don sve višje ruzino i čeko, čeko. Osićo da mu je došo kroj. Počelo je razmišljati, oće li se ki koli sititi i duojti viti, di su ga ostavili. Sidro se raspalo, nikoga ni dočekalo, pojila ga ruzina i patnja. Sitili su se, savist je prorodila, ali kasno. Sidra odovna, na tin mistu, višje ni bilo. Ča se tad dogodjalo, nika nijećemo doznati. Samo znomo da in savist, mira nijeće dati.

Mercedes Ceda Barić

KULTURA/ZABAVA

NA SAJMU NAUTIKA U ZAGREBU PREDSTAVLJENA GAJETA USIDRENA U PORTU U MULINAMA Gajeta je duga šest metara i spoj je tradicionalne i moderne gradnje, a izrađuje se isključivo po narudžbi kupaca

eđu više od 200 plovila izloženih na

sajmu Nautika na Zagrebačkom velesajmu idba. Gajeta je duga šest metara i spoj je tradicionalne

od 23. do 25. veljače, pažnju mnogobrojne

publike plijenila je i jedna gajeta koja je usidrena u

mulinskoj lučici.

moru, bilo to jedrenje, ribarenje ili malo dulja plovi moderne gradnje. Trup i nadgrađe izrađuju se od stakloplastike, a detalji od plemenitog drva po želji naručitelja. Brodica se izrađuje isključivo po narudžbi i kupac može birati boju, vrstu i snagu motora, vrstu

Riječ je o brodici proizvedenoj u malom obiteljskom

drva, oblik i opremu interijera.

škveru Brnabić na otoku Rabu, a ponosni vlasnici su zagrebačko-ugljanski bračni par Saša Boman Višić i

Obitelj Boman Višić, koja je ljetnu kulturnu ponudu

Jordan Višić. Prema riječima vlasnika rapskog škve-

otoka obogatila i atelierom Blutorium u Mulinama,

ra, brodograditelja Denisa Brnabića, gajeta SAMPA 6

početkom proljeća gajetu su dopremili na Ugljan i

nastala je kao odgovor na želje kupaca, izrađena je za

usidrili u starome mulinskom portu.

one koji vole u brodici tradicionalnih linija uživati na KOLOVOZ 2018.

KULTURA/ZABAVA

DRUGU GODINU ZAREDOM OPĆINA PREKO PREDSTAVILA SE NA FESTIVALU MASLINA U ZAGREBU Na općinskom štandu prezentirana je tradicija valorizirana kroz turističku ponudu i male proizvođače ulja i suvenira

konkurenciji 288 prijavljenih ulja

iz svih dijelova jadranske Hrvatske, događanju na Zagrebačkom velesajmu na-

Slovenije i Bosne i Hercegovine,

u istarskim maslinicima. Na trodnevnom jviše pažnje ipak su privukli izlagači masli-

nagrađena su 192 maslinara, a Škopićevom

nova ulja, sira, suvenira od maslinova drveta

ulju od leccino masline stručni oscjenjivački

i prirodne kozmetike iz cijele Hrvatske.

sud dodijelio je ukupno 87,66 bodova - pet za kemijsku analizu i 82,66 bodova za

Drugi put zaredom službeni izlagač bila je

senzorsku.

i Općina Preko, koja je predstavila maslinarsku i turističku ponudu te proizvođače

- U posljednja tri mjeseca, ovo je treća

suvenira od kamena i maslinova drveta na-

medalja ta ulje od leccino masline. U Na-

građene oznakom Hrvatski otočni proizvod.

dinu i u Vodicama osvojio sam zlato, sada srebro u jako velikoj konkurenciji u kojoj

- Iako zbog lošeg vremena neki izlačači nisu

su dominirala ulja iz Istre. Zadovoljan sam

došli i ponuda je bila slabija nego prošle

ostvarenim uspjehom i nadam se dobrim

godine, mi smo zadovoljni jer je na našem

rezultatima na našem otočnom natjecanju u

štandu uvijek bilo živo. Posebno bih pohval-

Ugljanu u svibnju ove godine, komentirao je

io našu Učeničku zadrugu Mogunja, koja je

Škopić.

prodala ulje dobiveno od maslina iz škol-

Na svečanoj dodjeli nagrada srebrnim

orabne predmete od drveta koje su izradili

medaljama okitili su se i ugljansko/istar-

učenici predvođeni nastavnicom biologije i

ski maslinari, bračni par Božica i Miomir

voditeljicom zadruge Jasminkom Dubravi-

Kliman, koji su se ove godine natjecali s

ca. A naše učenice iz Poljane i Ugljana, Nina

monosortnim uljem dobivenim od maslina

Ivanov i Antonia Stanić, sudjelovale su i u

skog maslinika, zatim kreme od smilja i up-

NAŠI ŠKOLJI

KULTURA/ZABAVA

svečanoj dodjeli nagrada i na taj način promovorile naš otok, komentirao je načelnik Općine Preko Jure Brižić. Sličnog je mišljenja i direktor Turističke zajednice Općine Preko Ivan Košta, koji je naglasio kako je Općina Preko na svom štandu predstavila tradiciju valoriziranu kroz turističku ponudu i male proizvođače Kamen dizajn Mario iz Preka i OPG Otavijević iz Sutomišćice. Zapažena predavanja na Festivalu maslina održali su i Mladen Lucin, koji je govorio o nastavku projekta Avantura otok, te mag. ing. agr. Šime Marcelić kao predstavnik Sveučilišta u Zadru - “Cijepljenje (navrtanje) maslina”. Inače, šampion 3. Festivala maslina u Zagrebu, s osvojenih 98,30 bodova, je poznati riječki odvjetnik Saša Poldan, koji se predstavio uljem dobivenim od sorte istarska črnica.

KOLOVOZ 2018.

KULTURA/ZABAVA

GODINA U ZNAKU V. ŠKOPIĆA: PRVI I NA DANIMA MASLINOVOG ULJA UGLJAN Drugo mjesto, prema ocjeni žirija, pripalo je OPG-u Vojka Štrmelja iz Ugljana, a treće Miomiru Klimanu iz Zagreba

rema mišljenju stručnog ocjenjiva-

osvojio je Miomir Kliman iz Zagreba za ulje

čkog suda i publike, maslinar Vojko od sorte leccino i, prema izboru publike,

Škopić iz Ugljana pobjednik je

OPG Valtera Škrinjara za ulje od istarske

šestih Dana maslinovog ulja Ugljan 2018. koji su se u nedjelju poslijepodne održali ispred Turističkog ureda mjesta Ugljan. Među 23 prijavljena natjecatelja s otoka Ugljana, Pašmana, Cerovlja u Istri i Zagreba, Škopić je nakon provedene kemijske i senzorske analize za ulje od sorte leccino dobio

bjelice.

“

102 boda te nepodijeljeno mišljenje publike

Dani maslinovog ulja napreduju iz godine u godinu: na analizu stiže sve više ulja, a i kvaliteta je sve bolja

koja je imala priliku kušati sva ulja za trajanja manifestacije.

Prema riječima voditeljice panela iz zadarske Udruge senzorskih analitičara masli-

Drugo mjesto sa 100 bodova prema mišljen-

novog ulja Olea Anastazije Milardović,

ju žirija pripalo je OPG-u Vojka Štrmelja iz

manifestacija Dani maslinovog ulja Ugljan

Ugljana za ulje od sorata leccino i pendolino,

napreduje iz godine u godinu, na analizu

a prema mišljenju publike Damiru Kačanu

se prijavljuje sve više ulja, a i kvaliteta je sve

iz Sutomišćice. Treće mjesto sa 99 bodova

bolja.

NAŠI ŠKOLJI

KULTURA/ZABAVA

-Ovoga puta poklopilo se mišljenje struke i publike, ulje maslinara Vojka Škopića izvrsne je kvalitete i ovo je zasigurno njegova godina jer je na svim manifestacijama osvajao ili zlato ili srebro. Riječ je o uistinu uzornom maslinaru otoka Ugljana, dodala je Milardović. Zadovoljstvo nije krio ni nagrađivani Vojko Škopić, kojemu je zlatna ugljanska medalja sedma po redu ove sezone. Kako je naglasio, sve su to priznanja za trud, ali i poticaj da nastavi dalje s istim entuzijazmom i žarom. U sklopu šestih Dana maslinovog ulja Ugljan 2018. publici su se predstavili i nagrađivani OPG-ovi otočnih proizvoda s Ugljana, Pašmana i Silbe, među kojima je veliko zanimanje izazvao novi proizvod, potencijalni dobitnik oznake Hrvatski otočni proizvod OPG-a Stjepana Smoljana iz Tkona – marinirane šparoge pripremljena po tradicionalnoj otočnoj recepturi. Kao i svake godine, Udruga senzorskih analitičara maslinovog ulja Olea održala je vođenu degustaciju maslinovih ulja te radionicu o rezidbi maslina, OPG Otavijević iz Sutomišćice prikazao je obradu maslinova drveta, a mali gastro-show pripremili su zadarski kuhar Mate Ćustić i Barica Bistrički iz Svetog Ivana Zeline, sudionica natjecanja „Tri, dva, jedan, kuhaj!“. - Kuhali smo tradicionalna jela, ali na malo drukčiji, moderniji i zdraviji način te da istaknemo upotrebu maslinovih ulja. Pripremali smo rižot od brancina i vrganja, salatu od mušuna s kvinojom i gulaš od sipe s krumpirom i prema reakciji publike, čini se da se svima svidjelo, osobito rižot od brancina i vrganja, kazao je kuhar Ćustić. Uz nagrađivane maslinare, organizatori manifestacije, TZ mjesta Ugljan i Općina Preko, diplomama su zahvalili svim prijavljenim sudionicima te pozvali otočne maslinare da se i sljedeće godine natječu i na taj način još više populariziraju dvomilenijsku tradiciju uzgoja i prerade maslina na otoku Ugljanu.

KOLOVOZ 2018.

Ekipi “Južani” iz Preka prvo mjesto na natjecanju u kuhanju žgvaceta kipa “Južani” iz Preka osvojila je prvo mjesto na natjecanju u kuhanju žgvaceta koje se u sklopu 20. Dana masline Zadar 5. svibnja održalo u Preku. Na drugo mjesto plasirala se ekipa “Jarac” iz Lukorana, a treće je osvojila “Ulika” iz Medulina.

- Žiri, koji je predvodio poznati zadarski kuhar Renato Kraljev, “Južanima” je dodijelio 156 bodova, “Jarac” je dobio 142 boda, a gosti iz Medulina 124. Natjecalo se osam ekipa, uz tri pobjedničke, nastupili su - “Zmorac”, “Relax”, “Paićuša”, “Alavia” i “Roko” i svi su dali sve od sebe u pripremi žgvaceta od janjetine. “Jarac” iz Lukorana otišao je i korak dalje, osim žgvaceta spremili su i pljukance i za to dobili pohvalu žirija, ali žgvacet ekipe “Južana” ipak je bio za nijansu bolji i donio im pobjednički pehar, kazao je Ivan Košta, direktor TZO Preko, koja je bila organizator natjecanja u kuhanju žgvaceta i 80

stručnog izleta na otok Ugljan sudionika 20. Dana masline Zadar. Organizator je ekipama osigurao 26 kilograma janjetine, 20 kilograma graška, korjenasto povrće, krumpir, pelate, maslinovo ulje, sol i papar, a začine koji su svakome žgvacetu dali “ono nešto” natjecatelji su donijeli sami.

“

Organizatori su osigurali 26 kg janjetine, 20 kg graška, povrće, krumpir, pelate, ulje..., a začine su natjecatelji donijeli sami

NAŠI ŠKOLJI

KULTURA/ZABAVA

Uz Koštu i Kraljeva, u žiriju su bili zadarska glumica Gabrijela Meštrović Maštruko, ravnatelj Medicinske škole Ante Kuzmanića iz Zadra, veliki gurman i kuhar amater, Davor Vidaković iz Ugljana, preški kuhari Roko Dunatov i Ante Jerolimov i nagrađivani omiški maslinar Edo Majić. Dok su na preškoj rivi ekipe pripremale žgvacet, za maslinare pristigle iz svih dijelova Hrvatske bio je organiziran izlet u Muline i posjet Mulinskom tijesku, replici antičkog mlina, gdje je posađeno šest “maslina prijateljstva”. O dvomilenijskoj povijesti maslinarstva i uljarstva na otoku Ugljanu, gostima je govorio Mladen Lucin, a mr. sc. Šime Marcelić održao je radionicu rezidbe maslina.

KOLOVOZ 2018.

KULTURA/ZABAVA

Dječja klapa Baliniera prva na međunarodnom natjecanju Istria Cantat u Puli! ječja klapa Baliniera, u kojoj pjevaju djeca iz Preka, Ugljana, Kali i Banja, osvojila je 20. siječnja na Međunarodnom natjecanju zborova Istria Cantat u Puli prvo mjesto! Nastupili su u kategoriji folklorne zborske glazbe i od mogućih 30, međunarodni ocjenjivački sud dodijelio im je 23 boda.

- Pjevali smo tri kompozicije - “Vratija se Šime”, “Okrug selo” i “Sinoć kad sam robu prala”, a žiri je ocjenjivao interpretaciju, pjevačko umijeće, težinu programa i opći umjetnički dojam (intonacija, stilistika, dosljednost partituri i ostalo). Djeca su bila odlična, uzbuđena, ali sigurna u sebe, što se očito svidjelo i žiriju kad nam je dodijelio prvo mjesto, odnosno “Gold Prize”, kazala prof. Nada Smoljan, voditeljica Dječje klape Baliniera. Bio je ovo prvi nastup naših malih otočnih grdelina na jednom velikom međunarodnom natjecanju, na kojemu je sudjelovalo 25 različitih zborova u četiri kategorije: klasična zborska glazba, duhovna zborska glazba, folklorna zborska glazba i – popularna zborska glazba. U međunarodnom ocjenjivačkom odboru bili su Fabio Pecci (Italija), Bojan Pogrmilović (Hrvatska), Johannes van der Sandt (Južna Afrika)

i Branko Starc (Hrvatska). Natjecanje se održalo u Domu hrvatskih branitelja u Puli, a organizatori su bili Hrvatska udruga zborovođa, Mješoviti zbor Cantus PoPuli i Udruga za očuvanje spomena na istarske skladatelje. Odlazak na Međunarodno natjecanje zborova Istra Cantat Dječjoj klapi Baliniera omogućili su Općina Preko i TZO Preko, koji su pokrili troškove puta i smještaja, Udruga žena Luzor platila je kotizaciju i pomogla u šivanju odjeće za nastup, a Općina Kali financirala je troškove prehrane. U Dječjoj klapi Baliniera pjevaju Enola Brižić, Lisa Gregov, Matia i Roko Pažanin, Jakov Kačan, Vid Višić i Trisatn Mogilevsky iz Preka, Roza Svorcina i Magdalena Švorinić iz Ugljana, Efa Zelenčić iz Kali i Lucija Pedišić iz Banja.

NAŠI ŠKOLJI

Pjesnička večer posvećena Majčinom danu

povodu Majčinog dana, koji se obilježava druge nedjelje u svibnju, Udruga žena Luzor i KUD Preko orga-

nizirali su 13. svibnja u POU Dom na žalu kulturno-umjetnički program posvećen majkama. U programu su sudjelovali Dječji vrtić Lastavica, Dora Jerolimov, Roko Pažanin, Lisa Gregov, Enola Brižić, Anastazija Kurtin, Matia Pažanin, Dječja klapa Baliniera, Martina Pedišić, Mercedes Ceda Barić, Sonja Kačan, Pjevački zbor Luzarice i Mješovita klapa Kolajna.

KOLOVOZ 2018.

KULTURA/ZABAVA

Učenici 8b razreda pobjednici Karaoke natjecanja u preškoj školi Drugo mjesto osvojili su učenici 7a razreda i Matia Pažanin, a treće predstavnici 6a razreda osvojenih 30 glasova za izvedbu naslovne pjesme iz filma “Grease” (Briljantin) “You’re The One That I Want”, učenici 8b razreda pobjednici su Karaoke natjecanja organiziranog u povodu Valentinova u OŠ Valentina Klarina u Preku.

Drugo mjesto i 28 bodova dobili su učenici 7a razreda i Matia Pažanin, koja je otpjevala hit Justina Biebera “Let Me Love You”, a sa 27 bodova treće mjesto zauzeli su predstavnici 6a razreda s pjesmom “Nije htjela” Kemala Montena. Odlučio je tako stručni žiri u kojemu su bile učiteljica glazbene kulture Terezina Bytyqi, pedagoginja Petra Hrvatin Gvardiol i učiteljica tjelesne kulture Ana Čačić, a prema aplauzu koji su dobili na otvorenoj sceni, njihovo je mišljenje, očito, dijelila i publika u kojoj su bili kolege, roditelji i nastavnici. Tradicionalno Karaoke natjecanje uoči Valentinova učenici OŠ Valentina Klarina u Preku organiziraju od 2006. godine pod mentorstvom učiteljice hrvatskoga jezika 84

Linde Kolega, koja je prijašnjih godina u suradnji s razrednicima pripremala i tematske pjesničke večeri. - Posljednje dvije godine za učenike od petog do osmog razreda organiziramo samo Karaoke natjecanje za koje moraju pripremiti ljubavnu pjesmu u dogovoru s razrednicima i po izboru plesnu točku. Nekada smo imali zidne novine i školski list, obrađivali različite teme, pa i Valentinovo, sada s novinarskom grupom objavljujemo tekstove na mrežnoj stranici škole, kaže učiteljica Linda Kolega, koja je na kraju natjecanja sa svojih devet kolegica iznenadila učenike pjesmom Novih fosila “Za dobra stara vremena”. Nakon službenog dijela, dok je žiri među osam natjecateljskih skupina odlučivao o najboljima, nastupila je Dječja klapa Baliniera sastavljena od učenika OŠ Valentina Klarina. Jednosatni program Karaoka posvećen Valentinovu vodili su učenici Nina Ivanov i Roko Vidov. NAŠI ŠKOLJI

KULTURA/ZABAVA

KOLOVOZ 2018.

BASKET KLAPA OTOKA UGLJANA SNIMILA SPOT ZA PJESMU “ONA NEĆE ČUTI” Košarkaški veterani otoka Ugljana, poznati i po odličnoj klapskoj pjesmi, 13. siječnja snimili su spot za svoju prvu pjesmu - “Ona neće čuti”

iše od sat vremena materijala pod redate-

ljskom palicom Ivana Grancarića snimili

su u svim mjestima iz kojih potječu članovi

Basket klape Edi Nadarević, Alen Svorcina, Branko Kolega, Željko Torbarina, Mladen Končurat, Serđo Kolega, Zlatko Mrva i Tomo Šoša. - Autor glazbe za pjesmu “Ona neće čuti” je Denis Maričić Dendo iz Klape Puntamika, a u koautorstvu

“

Kada ne igraju, pjevaju, a kada ne pjevaju - igraju košarku i predstavljaju Ugljan diljem Hrvatske i u inozemstvu

s Markom Dunatovom on potpisuje i tekst. U spotu se pojavljuje i zadarska manekenka Donatella Marin, koja je prije godinu dana snimila spot s Oliverom Dragojevićem i Markom Škugorom. Snimali smo u

NAŠI ŠKOLJI

KULTURA/ZABAVA

Kalima, Preku, Poljani, Sutomišćici, Lukoranu i Mulinama, a kako smo željeli predstaviti što više ljepota našega otoka, neke smo kadrove snimili i na svetom Mihovilu, ali i u Olive Island Marini i u Lamjani i na taj način zahvalili našim sponzorima Marini Signum i Nauta Lamjani, kaže Mladen Končurat te otkriva kako se košarkaški veterani otoka Ugljana pripremaju za veteranski turnir “Vincekovo” koji će se od 26. do 28. siječnja održati u Termama Sveti Martin. Kada ne igraju, pjevaju, a kada ne pjevaju - igraju košarku i predstavljaju svoj otok diljem Hrvatske i u susjednim državama. Nastupaju u svim mjestima Ugljana, na susjednom Pašmanu, Zadru i okolici, a voljeli bi, ističe Končurat, da im se pridruže mlađe snage otočnih košarkaša. Uz redatelja Ivana Grancarića, u snimateljskoj ekipi bili su Denis Maričić Dendo i Marin Gospić, glazbeni aranžman potpisuje Saša Gajić, vokalni Linda Subotić, a gitare je svirao Renato Babić. U petak, 9. veljače u 18 sati, u konobi Skoblar u Zadru, održala se promocija spota Basket klape otoka Ugljana za pjesmu “Ona neće čuti”. Spot se od 29. siječnja emitira u programu CMC TV-a, a može se pogledati i na Youtubeu.

KOLOVOZ 2018.

KULTURA/ZABAVA

U SNIMANJU SPOTA ZA PJESMU “VODI NAS VODI” SUDJELOVALO VIŠE OD 45 DJECE

od “redateljskom palicom” Olivera

Telca te snimatelja Tomislava Ivano-

va i Ivana Ćorića, na Tvrđavi sv.

Mihovila i na nogometnom igralištu u Sutomišćici 29. travnja snimljen je spot za

pjesmu “Vodi nas vodi”. Više od 45 djece vrtićkog i školskog uzrasta, Dječja klapa Baliniera, Župni dječji zbor sv. Fume Sutomišćica-Poljana te solistice Matia Pažanin i Efa Zelenčić hrabro i bez treme pred kamerama su izveli pjesmu “Vodi nas vodi”, s kojom su Matia i Efa, u pratnji dječjeg zbora, nastupile na 6. festivalu duhovne glazbe “Svjetlost dolazi” 20. travnja u HNK Zadar. Prema riječima Olivera Telca, autora glazbe i teksta, spot je snimljen za izdavačku kuću Menart iz Zagreba. Autor aranžmana za pjesmu “Vodi nas vodi” je Damir Fenrich iz Preka. Iako nisu osvojile nagradu, naše Matia Pažanin iz Preka i Efa Zelenčić iz Kali, uz pratnju Župnog dječjeg zbora na festivalu su imale zapažen nastup. Pokrovitelji festivala bili su Grad Zadar, Zadarska županija, Narodni muzej Zadar, općine Preko, Kali, Kukljica, Pašman i Tkon.

KOLOVOZ 2018.

KULTURA/ZABAVA

Iseljenici prikupili novac za popravak zidova u sutomiškoj crkvi sv. Eufemije

etnaesti, jubilarni “Dinner dance” okupio je 8. travnja u na večeri u hrvatskom restoranu “La Fortuna” u New Jerseyju iseljeničke obitelji koje žive na području u New Yorka i New Jerseyja. U organizaciji Društva Sveta Eufemija, zajednice iseljenih Hrvata iz Sutomišćice i Poljane, uz zabavu, ples i tradicionalna hrvatska jela, godišnje druženje bila je još jedna prilika da iseljenici na lutriji i dobrovoljnim prilozima prikupe novac za pomoć starome kraju.

oni nastave slaviti na isti način. Imamo i goste koji nisu iz Poljane i Sutomišćice, a dolaze jer vole se družiti s nama. Uglavnom su to obitelji iz Zadra i okolice, s drugih otoka, i Amerikanci koji su povezani s nama. U restoranu La Fortuna spremaju se isključivo hrvatska jela, a naše žene pripreme domaće kolače. Plesalo se i pjevalo, a pjesma koju je napisao moj tata Virgilio Urbancic, a otpjevao Željko Franin - “Moja Poljana”, i “Čeznjo moja, Sutomišćica”, koju je napisao Tomislav Mihatov, a izveo Darko Špar, svima je izmamila suze, kaže gospođa Dužić i ističe kako se i ove godine povlačio konop, a pobijedila je ekipa Sutomišćice. Uz donacije Društva Sveta Eufemija, koje premašuju 100.000 dolara, na istoimenoj sutomiškoj crkvi dosad je napravljen novi krov, kupljeno zvono, luster, fasada, novi razglas, unutarnja ulazna vrata, obnovljena je sakristija, ugrađena klima...

- Prikupili smo dovoljno novca za početak radova na unutrašnjim zidovima crkve sv. Eufemije u Sutomišćici koji su puni vode i vlage. To se godinama nije popravljalo i došlo je vrijeme da se počne realizirati i taj projekt, javlja nam Vesna Dužić, koja s Walterom Blasicem i Dianom Dunatov već 15 godina organizira godišnja humanitarna okupljanja za pomoć crkvi u Sutomišćici. Dodaje kako im u tome pomažu i brojni sponzori i donatori. Na večeri u restoranu Ojdane i Jere Kursara bilo je više od 200 uzvanika svih generacija, zabavljali su ih Branko Lerga i grupa Nova te Damir Radov na harmonici. - To je zapravo pravi obiteljski dan, nastojimo da se tradicija ne prekine, posebno zbog djece. Želimo im pokazati običaje našega rodnog kraja, tako da 90

NAŠI ŠKOLJI

DRUGO VRIME Facuo na glovi Fušton, bluza, travjesa I firale Bila su sva odića. Ni bilo puno muode Kin zno? Možda je baš u tuome srića. Sve ča je bilo vožno – je Posli Blagoslova u nedilje Kolo na mulu zaigrati. Ćapati za ruku šesnoga mladića Po kad srce zalušći od sriće Briga te, ki će čo balegati. A, sa – kolo igrati Višje ni u muodi Mobitel, televizija, Internet Kad pretisneš botun Čuda zo te rodi. I ča reći, nego Je, je za pravo reći, „Drugo je vrime!“

Sonja Kačan

KUD sv. Mihovil u Ždrelcu izveo oratorij „Muka čovika na školju“ ao uvod u Veliki tjedan, 24. ožujka, večer uoči Cvjetnice, KUD sv. Mihovil iz Poljane izveo je 24. ožujka u Župnoj crkvi sv. Luke u Ždrelcu korizmeni oratorij „Muka čovika na školju“, koji je 2013. godine napisala voditeljica KUD-a Biserka Perić. Napjevi u koje je autorica utkala tradiciju otočnoga pučkoga pjevanja u izvedbi članova KUD-a sv. Mihovil prenijeli su i ovoga puta duboke emocije prožete životom „čovika na školju“ na publiku koja je ispunila crkvu sv. Luke.

u Božju ljubav. Sva zla svijeta ne mogu nas slomiti jer je naše uvjerenje čvrsto i nepokolebljivo da je Božje djelo jedini i jedinstveni čin s puno ljubavi za sve ljude svijeta, ma gdje se ono nalazilo, poručuje gospođa Perić te napominje da su u dosadašnjim nastupima, bez obzira na čakavski jezik, svi dobro razumjeli poruku „Muke čovika na školju“.

-”Muku“ izvodimo od 2014., gostovali smo dosad u mnogim dijelovima Hrvatske i uvijek su ti nastupi ispunjeni velikim emocijama kako nas koji pjevamo, tako i publike za koju nastupamo. „Muku čovika na školju “ napisala samu u jednom dahu, i do sada još nisam ispravila niti jednu jedinu riječ. Meni kao rođenoj otočanki, odgojenoj u otočnom načinu življenja, gdje se običaji tijesno isprepliću s kršćanskom tradicijom, bila je želja da se svaki otočanin prepozna u svakom stihu, u svakoj izgovorenoj riječi i izvornom napjevu. Ovaj prikaz utjelovljuje mukotrpan život otočana, ali i nepokolebljivu vjeru

Ovaj prikaz utjelovljuje mukotrpan život otočana, ali i nepokolebljivu vjeru u Božju ljubav, kaže Biserka Perić

“

Voljeli bi, dodaje gospođa Perić, „Muku čovika na školju“ jednoga dana prenijeti na nosač zvuka da ga približe mlađim naraštajima, ali to je zasad daleki san koji ponajprije ovisi o financijama. NAŠI ŠKOLJI

KULTURA/ZABAVA

KOLOVOZ 2018.

Mažoretkinje otoka Ugljana i Pašmana brončane na državnom prvenstvu a državnom prvenstvu, koje se 7. svibnja županiji jer bez njihove pomoći ne bismo mogle održalo u Župi dubrovačkoj, Mažoretki- otoći na državno prvenstvo, kazala je Željka Vitlov, nje otoka Ugljana i Pašmana osvojile su trenerica i predsjednica udruge Željka Vitlov. Prije u formaciji brončani pehar te se plasirale na Euroodlaska na prvenstvo u Župu dubrovačku, školska psko prvenstvo koje će se u rujnu održati u Srbiji. sportska dvorana u Preku 14. travnja bila je domaćin prvenstva Južne regije u mažoret plesu u kateU formaciji su plesale Anđela Perin, Izabela Bobić goriji “Prvi korak”. iz Kraja, Marina Šljivac iz Banja, Viktorija Skoko, Iva Vrkić i predvo- dnica grupe Bernarda Klarin iz Preka, koja je s trenericom Željkom Vitlov napravila koreografiju. Anđela Perin iz Kali u seniorskoj neformaciji osvojila je brončanu medalju te je također osigurala natjecanje na Europskom prvenstvu, kao i Marina Šljivac.

“

- Iznimno sam zadovoljna rezultatima jer djevojke cijele godine vrijedno treniraju i vježbaju kako bi na natjecanjima ponosno predstavljale svoj otok i grad. I ovoga puta zahvaljujemo općianma Preko, Kali, Kukljica, Pašman, Gradu Zadru i Zadarskoj 94

Predsjednik Hrvatskog mažoret saveza Alen Šćurić najavio je da će Preko možda biti domaćin sljedećeg državnog natjecanja

Za pedesetak djevojčica iz Zadra, Nina, Biograda, Pakoštana te s otoka Ugljana i Pašmana u dobi od NAŠI ŠKOLJI

KULTURA/ZABAVA

četiri do devet godina i stvarno i metaforički to je bio “prvi korak” jer su se prvi put borile za medalje. Kako je pojasnila trenerica i voditeljica Sekcije mažoretkinja otoka Ugljana i Pašmana Željka Vitlov, djevojčice su pred sucima plesale same, sve na istu glazbu i na istu, zadanu koreografiju. Prema ocjeni i bodovima sudaca Alena Šćurića, predsjednika Hrvatskoga mažoret saveza, i Marije Sremić, djevojčice su nagrađene zlatnom, srebrnom i brončanom medaljom. Natjecanje „Prvi korak“ otvorila je Dražena Strihić, pročelnica Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, razvoj i EU fondove u Općini Preko, poželjevši svim djevojčicama dobar nastup i ponovni susret na državnom prvenstvu na Ugljanu, što je u pozdravnom govoru kao realnu mogućnost najavio i predsjednik Hrvatskoga mažoret saveza Alen Šćurić.

KOLOVOZ 2018.

DOMINO-KOSTIMI UGLJANSKIH “LASTAVICA” NA KARNEVALIĆU 057 U ZADRU I NA OTOKU VIRU

svi su bili dobro raspoloženi i spremni na druženje sa

d Branimirove obale do Foruma, više od

700 djece u 22 skupine, u velikoj maška-

svojim vršnjacima iz DV Srdelica iz Kali i DV Ćok iz

ranoj povorci prodefiliralo je Zadrom 6.

Tkona. Za popularni zadarski Karnevalić „ćoci“ su se

veljače na tradicionalnom Karnevaliću 057.

pretvorili u oblake, a „srdelice“ u afričko pleme. Tjedan dana prije Zadra, DV Lastavica sudjelovao je

Oblaci, bubamare, rockeri, ovčice, nogometna

na Karnevaliću na otoku Viru, gdje su se predstavile

momčad, afričko pleme, pingvini, navijači, slikari,

grupe Leptirići iz Ugljana, Trešnjice iz Sutomišćice i

anđeli... svi dobro raspoloženi, raspjevani i nasmijani,

predškolci u pratnji odgojiteljica Marine Grgin iz

od najmlađeg predškolskog uzrasta do nižih razre-

Ugljana, Branke Kolega iz Sutomišćice i ravnateljice

da osnovne škole. Među njima i 14 mališana Dječjeg

Đane Ćurković Jadrijev.

vrtića Lastavica iz Preka, grupe predškolaca, Cvjetića iz Lukorana, Sovica iz Preka u svojim upečatljivim domino kostimima i u pratnji teta Matije Titulić, Adrijane Marcelić i ravnateljice vrtića Đane Ćurković Jadrijev. Kao i za prošlotjedni Dječji karneval u Viru, u osmišljavanju i izradi kostima sudjelovale su sve odgajateljice DV Lastavica, a prema riječima ravnateljice Ćurković Jadrijev, od ideje do realizacije prošlo je malo manje od mjesec dana.Unatoč prohladnom vremenu koje ih je pratilo od ukrcaja u brod do povratka,

NAŠI ŠKOLJI

KULTURA/ZABAVA

DV LASTAVICA I OVE GODINE SUDJELOVAO NA ŠKRAPIĆU U TKONU

avršetak Škraping tjedna 4. ožujka

u Tkonu obilježio je i ove godine

Škrapić, na kojemu je sudjelovalo

150 mališana i 50 odgojitelja iz deset vrtića

Zadarske županije. Među njima i Dječji vrtić Lastavica iz Preka, koji se priključio tematskoj šetnji od središta Tkona do Puta Bartovice, gdje su se djeca mogla upoznati sa suhozidnom gradnjom koja je, uz glagoljicu, bila tema ovogodišnjeg Škrapića. Nisu izostale ni medalje s upisanim imenom vrtića na glagoljici koje su za sve sudionike izradili benediktinci s Ćokovca, ali umjesto u samostanu, djeci su ih podijelili na ručku u restoranu “Sovinje”. Program je i ove godine vodio Ivica Štorić, a kazališnu predstavu “Tri mačke” izvela je Produkcija Z iz Splita. KOLOVOZ 2018.

“Transilvanijsko čudovište” krivo je za sve i zato je platilo lomačom!

dlučile su tako male maškare u dječjoj karnevalskoj povorci koja se 12. veljače poslijepodne održala u Preku.

Maškari vikend organizirali su TZO Preko, POU Dom na Žalu i Udruga Tim.

“Dežurnog krivca” osudili su i spalili na Mulu, a u povorci do šatora pokazali su što su sve, barem na jedan dan, željeli biti: vojni piloti, gusari, ratnici, vile, bubamare, princeze, klaunovi... Za dobro raspoloženje malih maškara pobrinuli su se Dragon teatar iz Zadra s interaktivnom kazališnom predstavom “Crvenkapica”, plesna Udruga Tim iz Preka i mađioničar Casper iz Šibenika, koji je podjednako oduševio i djecu i roditelje. Dječjem karnevalu prethodila je u subotu navečer maškarana zabava u šatoru uz Ivana Županovića i Calypso band iz Zadra, a najboljim maskama proglašeni su grupa “Cigana” iz Lukorana, “Vještice” i “Radnici u škveru” iz Preka. 98

NAŠI ŠKOLJI

KULTURA/ZABAVA

KOLOVOZ 2018.

KULTURA/ZABAVA

BOŽIĆNI DOMJENAK UDRUGA U DOMU NA ŽALU

100

NAŠI ŠKOLJI

KULTURA/ZABAVA

BOŽIĆNI KONCERT UDRUGE ARIA UGLJAN

KOLOVOZ 2018.

101

KULTURA/ZABAVA

BOŽIĆNI KONCERT UDRUGE ĐIRAN NA UGLJANU

102

NAŠI ŠKOLJI

KULTURA/ZABAVA

PROSINAC U OPĆINI PREKO BOŽIĆNI KONCERT U DOMU NA ZALU

KOLOVOZ 2018.

103

KULTURA/ZABAVA

IZLOŽBA I RADIONICA U DOMU NA ŽALU

104

NAŠI ŠKOLJI

KULTURA/ZABAVA

SESTRUNJSKA BOŽIĆNA ČAROLIJA

KOLOVOZ 2018.

105

KULTURA/ZABAVA

POTRAGA ZA BLAGOM I NATJECANJE U PEČENJU FRITULA U DOMU NA ŽALU

106

NAŠI ŠKOLJI

KULTURA/ZABAVA

KOLOVOZ 2018.

107

KULTURA/ZABAVA

SAJAM I PLES U DOMU NA ŽALU

108

NAŠI ŠKOLJI

KULTURA/ZABAVA

SV. LUCE U DOMU NA ŽALU

KOLOVOZ 2018.

109

SPORT

Prijateljskom utakmicom svečano otvoreno novouređeno igralište U obnovu igrališta u Sutomišćici uloženo je oko 1,2 milijuna kuna, a novac je osigurala Općina Preko

rijateljskom utakmicom seniora Svetog Mihovila i Osijeka pred otprilike tisuću gledatelja, u ponedjeljak, 14. svibnja, svečano je otvoreno novouređeno igralište u Sutomišćici.

U revijalnoj utakmici slavonski je prvoligaš bio bolji od domaćina rezultatom 8-4. Goste je s pet pogodaka predvodio Gabrijel Boban, dva je dodao Pervan, a jednom je zabio Grgić. Pogotke za domaćine postigli su Josip Zelenčić, Deni Kolega, Karlo Kurtin te Roko Dešpoja (11 metara). Uoči početka utakmice uručeni su i prigodni pokloni. Tako su dresove Svetog Mihovila dobili predsjednik NK Osijek Ivan Meštrović, trener Zoran Zekić i vratar slavonske momčadi Krševan Santini koji je inicirao dolazak Osijeka u Sutomišćicu. Dres sa simboličnim brojem 22 dobio je načelnik Općine Preko Jure Brižić, koji je po riječima predsjednika kluba Darija Korenova, najzaslužniji što je otočni klub u kojem 112

trenira više od 120 djece s Ugljana i Pašmana nakon 22 godine čekanja dobio normalne uvjete za rad. – U projekt obnove igrališta u Sutomišćici uloženo je oko 1,2 milijuna kuna, a sredstva je u potpunosti osigurala Općina Preko. Uz novu drenažu terena, postavljena je umjetna trava, kao i nove ograde, zaštitne mreže i golovi. Uskoro bi trebala krenuti i obnova svlačionica, a nadamo se da ćemo dio sredstava za tu namjenu dobiti od Hrvatskog nogometnog saveza. Zahvaljujemo našim sportskim prijateljima iz Osijeka koji su nam stigli na otvorenje igrališta, kao i na sportskoj opremi koju su nam donirali. Ovo je, vjerujem, početak jedne kvalitetne suradnje naših klubova – rekao je Korenov. Novo igralište je blagoslovio župnik don Boris Pedić, a početni udarac izveli su načelnik Brižić te dugogodišnji trener i jedan od osnivača kluba Damir Korenov.

NAŠI ŠKOLJI

SPORT

– Imali smo dojam da je gotovo pola otoka došlo na utakmicu i svima se ovom prilikom zahvaljujem. Također, želim zahvaliti Općini Preko i načelniku Juri Brižiću koji su nam omogućili ovako lijepo igralište na Ugljanu te predsjedniku svojeg kluba Ivanu Meštroviću jer je prepoznao i podržao jednu lijepu inicijativu. Meni je drago da će djeca s Ugljana i Pašmana napokon imati uvjete kakve zaslužuju.

– Iznimno sam ponosan na ovo igralište, koje je i prije otvorenja zaradilo epitet jednog od najljepših u Hrvatskoj. Kada sam prije nepunih godinu dana najavio da ćemo napraviti novo igralište malo tko je vjerovao u to, ali ipak smo uspjeli. Zahvaljujem svojim suradnicima koji su pomagali na projektu kao i djelatnicima naših komunalnih tvrtki koji su dali svoj doprinos da igralište završimo u što kraćem roku. Ovo igralište smo u prvom redu uredili kako bi naši najmlađi, djeca s oba otoka, imali prave uvjete za treniranje. Vjerujem da će u budućnosti Sv. Mihovil ostvarivati još bolje rezultate, ali i ono što je još važnije, nastaviti odgajati mlade ljude u sportskom duhu – poručio je načelnik Brižić.

NŠK Sv. Mihovil – NK Osijek 4-8 Sveti Mihovil: Gobin, Ricov, L. Kurtin, Kovačić, Tomasov, M. Prekpalaj, Kombura, K. Prekpalaj, D. Kolega, K. Kurtin, Pavin, Lucin, Zelenčić, Ortulan, Dundov, Melada, K. Kolega, Vojvodić, Dešpoja; trener: Damir Korenov Osijek: Santini, Šimunec, Barać, Grgić, Jambor, Mudražija, Pušić, Ilić, Pervan, Boban, Marić, Malenica, Milović, Hajradinović; trener: Zoran Zekić.

U 22. minuti utakmice zapaljene su 22 baklje u čast 22. obljetnice osnutka otočnog nogometnog kluba. Zadovoljstvo nije krio niti veliki prijatelj Sv. Mihovila Krševan Santini koji je jučer ponio kapetansku vrpcu Osijeka. KOLOVOZ 2018.

113

SPORT

Marija Kurta i Darko Nešović pobjednici treće utrke “Gospodar otoka” Treća utrka, koju organiziraju Triatlon klub Zadar, TZO Preko i Općina Preko, okupila je 78 natjecatelja svih generacija arko Nešović iz Maraton kluba Festina Lente iz Zadra novi je „gospodar otoka“, pobjednik istoimene trail utrke koja se 19. svibnja održala u Preku.

Pet kilometara dugu dionicu od središta Preka do Tvrđave sv. Mihovila Nešović je pretrčao za 23 minute i 23 sekunde! S rezultatom 25,06 na drugo mjesto plasirao se Josip Jerolimov, a brončanu medalju za rezultat 25,30 osvojio je Roko Škibola. Četvrti je u cilj sa 30,31 minuta utrčao Luka Ivanović, član Triatlon kluba Zadar. Među ženama, tron „gospodarice otoka“ zasluženo je osvojila Marija Kurta iz AK Alojzija Stepinca iz Zadra dotrčavši do sv. Mihovila za 27 minuta i 27 sekunda! Na drugome je mjestu Natalija Gulin (31,12),

114

treća je Nikolina Krajinović (32,40), a četvrta Rita Kamber (34,51) iz Tratlon kluba Zadar. Treća utrka „Gospodar otoka“, koju zajednički organiziraju Triatlon klub Zadar, TZO Preko i Općina Preko, privukla je na startu 78 natjecatelja, trkača i rekreativaca svih generacija, a pobjedniku Darku Nešoviću ovo je bio drugi put da se okitio titulom „gospodara otoka“. - Bio sam prvi „gospodar otoka“, lani zbog ozljede nisam sudjelovao, ali ove godine sam se vratio i pobijedio. Ne samo druge natjecatelje nego i samoga sebe jer sam ostvario tri minute bolji rezultat nego 2016. godine. Iako je staza kratka, vrlo je zahtjevna, a ja sam je ovoga puta u cijelosti

NAŠI ŠKOLJI

SPORT

KOLOVOZ 2018.

115

SPORT

pretrčao, zbog čega sam još zadovoljniji, kazao je u cilju na srednjovjekovnoj tvrđavi Nešović. Marija Kurta prvi put je sudjelovala i na utrku povela tri kćeri, Lanu, Maju i Ivu. Cijela obitelj, kaže, rekreativno se bavi trčanjem, a „Gospodar otoka“ bio je velik izazov i brdski trening na koji će ponovno doći jer su svi oduševljeni stazom i prirodnim ljepotama otoka Ugljana. Među natjecateljima koji se svake godine vraćaju na prešku trail utrku bio je ovoga puta najstariji sudionik, 72-godišnji Andrej Tkalčić, a prve „trail korake“ učinila 3,5 godišnja Lota Kamber, kao i petogodišnja Noemi Mazić iz Preka, koja je bez pomoći mame i tate prehodala cijelu dionicu. Za TZO Preko i njena direktora Ivana Koštu, koji je „mobilizirao“ 30-ak volontera, „Gospodar otoka“ bila je druga trail utrka u samo tjedan dana.

116

- Prije tjedan dana, 12. svibnja, ugostili smo Zadar Outdoor Festival i gotovo 200 natjecatelja, sada je bilo manje trkača, ali u popratnom programu sudjelovali su otočni proizvođači s Pašmana i Ugljana, dosta je vikendaša i turista na otoku tako da smo i ovoga puta u središtu mjesta imali pravi ljetni „šušur“. Mislim da smo dokazali da imamo što ponuditi, a Ugljan se sasvim sigurno pozicionirao kao atraktivna destinacija za aktivni turizam. Svi su oduševljeni stazom, pohvale stižu sa svih strana i već sada razmišljamo o sličnim događanjima i na kraju sezone. Ugljan ima potencijala za ovakva natjecanja i druženja, želimo maksimalno iskoristiti infrastrukturu projekta Avantura otok i na tome namjeravamo graditi marketing i promociju otoka i Preka kao idealne destinacije za aktivni odmor, najavljuje Košta i dodaje da će se za godinu, dvije sasvim sigurno u potpunosti izmijeniti slika i struktura gostiju koji će dolaziti na Ugljan.

NAŠI ŠKOLJI

SPORT

Na utrci Wings for Life Lukoranci trčali za svoju Elizabetu Rančić Bebu

ještani Lukorana, okupljeni na poticaj Udruge mladih Jarac, sudjelovali su 6. svibnja u Zadru na humanitarnoj utrci Wings for Life World Run. Trčali su za svoju sumještanku Elizabetu Rančić Bebu, uz jasnu poruku podrške - “Mi smo tvoj korak!”.

- Kad smo kontaktirali Elizabetu i njezinu obitelj oko ove ideje, bili su totalno oduševljeni. Priključili su se našoj grupi, bili su jako sretni i ganuti, a probudila im se i nada za pronalazak lijeka za ozljede leđne moždine, komentirao je Luka Bosnić, čelni čovjek prije tri godine osnovane udruge mladih koja je u Lukoranu poznata po svom humanitarnom djelovanju, ali i organizaciji različitih događanja tijekom godine.

Elizabeta je prije točno deset godina stradala u prometnoj nesreći koja joj je potpuno promijenila život. Puknuli su joj kralješci C5 i C6, dijagnosticirana joj je tetraplegija, ali nikad se nije predala u želji da ponovo stane na noge. Stalno je na terapijama i naporno trenira kako bi se približila svom cilju potpunog oporavka.

Lukoranski umjetnik Marin Franić napravio je ilustraciju za sportske majice, kolica s krilima, uz moto “Mi smo tvoja potpora!”.

- Stanje se poboljšalo, ali preda mnom je još dugi put rehabilitacije, jer su oporavci u ovakvim slučajevima dugotrajni i neizvjesni. No, moram naglasiti, bez podrške supruga i moje djece, koji su uvijek uz mene, ne bih bila tu gdje jesam, kazala je Elizabeta Rančić, kojoj su na startu utrke u Zadru potpora bili njezina obitelj, ali i brojni Lukoranci okupljeni oko Udruge mladih Jarac. KOLOVOZ 2018.

117

SPORT

IVICA KOSTELIĆ I MARIN MANDEKIĆ POBJEDNICI TRAILA OTOKA MASLINA

vica Kostelić, naš najbolji alpski skijaš,

zatora Zadar Outdoor Festivala i na tri dana

pobjednik je utrke na osam kilometara

se sa suprugom Elin i sinom Ivanom

Trail otoka maslina, koja se 12. svibnja

uključio u natjecanja u Zadru i okolici.

u sklopu Zadar Outdoor Festivala održala u Preku. Kostelić je dionicu od osam kilome-

Direktorica i organizatorica međunarod-

tara, do srednjovjekovne Tvrđave sv. Mi-

nog Zadar Outdoor Festivala Iva Bencun

hovila, sa startom i ciljem u središtu Preka,

nije krila zadovoljstvo odazivom na trail

pretrčao za 1:02:14, a na dionici dugoj 20

utrku, koja je okupila 173 trkača iz Hrvatske,

kilometara najbolji je bio Marin Mandekić iz

Slovenije, Poljske, Srbije, Mađarske i Bosne i

SRK Rika iz Rijeke s rezultatom 2:13:40.

Hercegovine.

- Prvi put sam na Ugljanu, prvi put na trail utrci i oduševljen sam! Fantastično je da grad poput Zadra, koji je i sam jedan od najljepših na Jadranu, tako blizu, na samo 20-ak minuta plovidbe brodom, ima ovakvu oazu netaknute prirode. Bilo mi je jako teško jer ne sudjelujem u ovakvim utrkama. Morat ću sljedeći put pripaziti da ne trčim

“

Na Ugljanu je jedna od najljepših trail staza u Hrvatskoj i to treba iskoristiti u promociji sporta i rekreacije

puno po asfaltu jer me jako boli koljeno, ali sam zadovoljan jer sam uspio izdržati do

- Ove godine u program Zadar Outdoor

kraja. Nisam trenirao i prvi put sam trčao

Festivala odlučili smo uključiti otok Ugljan,

trail, kazao je poslije ulaska u cilj naš najtro-

otok koji nam je svima toliko blizu da ga

fejniji skijaš, koji je prihvatio poziv organi-

valjda upravo zbog toga mnogi i ne poznaju

118

NAŠI ŠKOLJI

SPORT

dobro. A ovdje je jedna od najljepših trail staza u Hrvatskoj i to svakako treba iskoristit i u promociji sporta i rekreacije i u promociji Zadarske županije kao idealne destinacije aktivnog turizma. Naišli smo na odličan prijem Općine Preko i TZO Preko i nadamo se dugoročnoj suradnji jer je ovaj festival zamišljen kao proizvod čiji je cilj jače promovirati regiju. Ne samo ovu utrku nego programe i utrke u drugim dijelovima Zadarske županije jer imamo nevjerojatno prirodno bogatstvo na jako malom području, a to još uvijek nedovoljno koristimo, smatra Bencun. Na trodnevni festival prijavilo se više od 1100 sudionika te novinari i blogeri iz Velike Britanije, Finske, SAD-a i Ukrajine.

KOLOVOZ 2018.

119

Održan turnir u organizaciji KK Zara - otočani drugi KK Zara na turniru je nastupio s dvije selekcije: zadarskom i otočnom, koja već dvije godine djeluje u Preku rlo zanimljiv košarkaški turnir za djecu rođenu 2007. godine i mlađe odigran je početkom lipnja u školskoj športskoj dvorani u Preku, u organizaciji KK Zara. Košarkaški klub Zara je na turniru nastupio sa svoje dvije selekcije, onom koja djeluje u Zadru te drugom koja već nekoliko godina uspješno djeluje upravo u Preku. Uz njih, sudjelovali su još i KK Škabrnja te KK Bibinje. Prvo mjesto pripalo je KK Zara Zadar, druga je bila KK Zara Preko, treće mjesto pripalo je KK Bibinje, a četvrti su bili maleni Škabrnjanci. 1. mjesto KK ZARA ZADAR 2. mjesto KK ZARA PREKO 3. mjesto KK BIBINJE 4. mjesto KK ŠKABRNJA

Između polufinalnih utakmica, prijateljsku utakmicu odigrali su polaznici škole košarke KK Zara. - Prije svega zahvalio bih se Zadarskoj županiji i Općini Preko, zatim našim sportskim prijateljima iz Bibinja i Škabrnje te svim roditeljima koji su pomogli u organizaciji ovog turnira. Bilo je lijepo, vidjeli smo mlade nade na djelu. Ima tu dosta talenata, ne sumnjam da se među njima kriju i 120

budući uspješni košarkaši, poručio je čelni čovjek KK Zara, Marin Vrsaljko. Za KK ZARU ZADAR su nastupili: Karlo Vulić, Borna Orlović, Marko Bezinović, Adrian Parić, Matej Mamić, Marin Peterko, Frane Bajković, Luka Bajković, Vita Vladović, Vita Peričić, Ivona Korica, Luka Belevski, Tomislav Žunić, Allegra Galić, Ira Zanki; trenerica Ana Vrsaljko.

Vrsaljko: Vidjeli smo mlade nade, siguran sam da se među njima kriju uspješni košarkaši Za KK ZARU PREKO su nastupili: Emanuel Longin, Duje Spahija, Natali Smud, Dora Ivković, Iris Iveta, Marijeta Šoša, Melita Brižić, Aurora Galić, Gabriel Kolega, Niko Višić, Josipa Uhoda, Luce Pavin, Nika Kačan, Nera Perić, Lucia Kolega, Galla Soldan, Gabriel Gregov, Kristijan Pikunić, Noa Franin, Manuela Gobin; trenerica Ana Vrsaljko. NAŠI ŠKOLJI

SPORT

Za KK ŠKABRNJU su nastupili: Ivan Jurjević (cap), Ana Jurjević, Šime Jurić, Jakov Jurić, Lucijan Jurić, Marija Fabijan, Licija Bilaver, Petra Čanković, Šimun Marušić, Mihovil Marušić, Mirjana Glavić, Marija Škara, Filip Škara, Marko Gospić, Marko Škara, Luka Baždarić; trenerica Ivana Škara. Početnici KK ZARA: Lucia Uhoda, Korina Švorinić, David Vidaković, Lea Mičić, Maris Grgin, Tonči Šandrić, Vito Filipi, Marieta Alavanja, Filip Stipanov, Roko Štrmelj, Rino Bacalja, Lucijan Iveta, Frane Kovačić, Tara Mekelenić, Veronika Pavin, Pia Franin, Ivan Čirjak,Toni Vrhovac, Ante Batur, Domini Katuranić, Filip Dujić, Lana Perić, Marta Vrdoljak, Kiara Brkljača, Alessia Galić, Mihovil Omelić, Adrian Vukić, Mia Vukić, Duje Njegovan, Jakov Šarić, Frane Burčul.

Za KK BIBINJE su nastupili: Marieta Lisica, Ivan Lonić, Roko Sikirić, Bruno Badrak, Dominik Karaban, Krešimir Pavić, Leticia Kadija, Korina Kandić, Grgo Lisica, Filip Kinda, Josip Koljderaj, Petar Lisica; trener Jure Spahija.

KOLOVOZ 2018.

121

Kreši Jaklinu hrvatski kup s nogometašicama Splita

rvi seniorski trofej za talentiranog nogometnog stručnjaka Krešu Jaklina! Voditelj omladinske škole NŠK Sv. Mihovila osvojio je hrvatski kup s nogometašicama Splita. U finalnoj utakmici Kupa za nogometašice, igračice Splita su rezultatom 2:1 pobijedile zagrebački Agram.

Uspjeh ŽNK Split nam je posebno drag iz razloga što je trener prve ekipe naš Krešimir Jaklin, voditelj omladinske škole otočnog nogometnog ponosa Sv. Mihovila, dok je u sastavu splitske ekipa i Zadranka Tea Pedić. – Iznimno sam sretan zbog osvajanja ovog trofeja koji je, slobodno možemo reći, pravi podvig. Čestitam igračicama koje su uložile ogromnu energiju u osvajanje ovog trofeja. Sad idemo na ljetnu pauzu, pa u nove izazove na našem prekrasnom igralištu u Sutomišćici, rekao je Jaklin. 122

NAŠI ŠKOLJI

Koordinate:

RESTAURANT

NAJBOLJA MALA MARINA NA JADRANSKOJ OBALI! „18., 19., 20.

Rezervacije: +385 91 2555 221 oliveisland@marina-signum.com / www.oliveisland-marina.eu

- Hrvatska kvaliteta 2014 - 2016.“