Page 1

LUJZIJANA POVIJESNO-TURISTIČKA CESTA


Najljepšom cestom do najljepšega mora

Najljepša cesta do najljepšega mora tako volimo nazivati autocestu Rijeka - Zagreb koja je povezala našu najveću luku s našim glavnim gradom, učinivši putovanje kraćim i sigurnijim. Njena trasa preko usjeka, močvara i klizišta zahtijevala je probijanje 13 tunela i 25 mostova i vijadukata. S pravom je ponos svojih graditelja, kao što je to bila Lujzijana - stara cesta od Karlovca do Rijeke. Kao i autocesta danas, Lujzijana se, kada je izgrađena, početkom 19. stoljeća, smatrala najljepšom i najsuvremenijom planinskom prometnicom u Europi.

2

Obelisk na Cirkulu

Autocesta Rijeka - Zagreb izmjestila je tranzitni promet s Lujzijane te ju istodobno, preko mnogih čvorišta, učinila lako dostupnom. Stoga je ona danas idealan izbor za lagano, nostalgično putovanje kroz povijest, uživanje u prirodnim ljepotama i druženje s ljudima koji uz nju žive.


Lujzijanom prema moru

Ovim vodičem pozivamo vas na fascinantno putovanje Lujzijanom manirom njenih prvih putnika - polako, dionicu po dionicu. Pozivamo vas da otkrijete originalne građevinske elemente stare Lujzijane, njena odmorišta i vidikovce, zastanete u naseljima uz nju i upoznate njene ljude i običaje. Pozivamo vas da ostanete koji dan dulje i upoznate kraj duž cijele Lujzijane.

Autocesta i Lujzijana na Grobničkom polju

Na odmorištu Lujzijane u Vučinićima

Mr. sc. Gordana Medved

direktorica Turističkog ureda Turističke zajednice Primorsko-goranske županije

3


Kako putovati Lujzijanom

Da bismo vam pomogli u organiziranju i tijeku putovanja Lujzijanom, vodič smo podijelili na četiri dijela potaknuti nekadašnjom podjelom ove povijesne ceste na okruge: Riječko-bakarski, Lokvarsko-delnički, Severinski i Karlovački. Doživljaje koji vas čekaju na Lujzijani podijelili smo u tri skupine: NA LUJZIJANI

Vožnja kočijom

Jahanje

Dio namijenjen ponajprije onima koji žele uživati u vožnji Lujzijanom. Sadrži opis ceste i originalnih, 200 godina starih građevinskih elemenata te opis važnijih naselja uz cestu. DOĐITE BLIŽE upoznajte nas bolje

Ovaj dio namijenjen je onima koji planiraju cjelodnevni izlet. Tu će naći kratak opis glavnih prirodnih znamenitosti i osnovne informacije o primorskim i goranskim mjestima smještenim uz Luj4


Pogled s Lujzijane na Brodsku dolinu

zijanu, ali i uz Karolinu, također značajnu povijesnu cestu koja je prva povezala naše sjevernojadransko primorje sa zaleđem. OSTANITE koji dan dulje

Za ljubitelje prirode i sve znatiželjnike koji žele zaviriti u svaki kutak kraja kojem je Lujzijana udahnula život opisane su pojedinačne znamenitosti i mjesta čiji obilazak iziskuje više dana. U svakom većem naselju naći ćete nekoliko dobrih restorana, a prenoćište možete potražiti u malim obiteljskim hotelima i privatnom smještaju. Detalje o ugostiteljskoj ponudi, smještaju i sve dodatne informacije tijekom vaše vožnje Lujzijanom potražite u uredima turističkih zajednica, čiji popis ćete naći na kraju ovoga vodiča.

Planinarenje

Vožnja biciklom

Dobro došli na Lujzijanu! 5


Remek djelo Filipa Vukasovića

Lujzijana uklesana u kanjon Rječine

Mrzla Vodica

6

Sagrađena 1811. godine kao najmodernija planinska prometnica za konje i kočije, punih je 200 godina služila prijevozu putnika i tereta od Karlovca do Rijeke. Bila je glavna prometnica koja je povezivala centralnu Europu s jadranskim lukama i prometnica o kojoj je ovisio život gradića i sela nanizanih uz nju. „Izgradi cestu tako da bude zaštićena od bure na primorskoj strani. U Gorskom kotaru treba proći kroz komplekse gustih smrekovih šuma da lakše izvozimo drvo. Poveži njome mjesta da našim Goranima olakšaš život. Izgradi je tako da nema velikih strmina. Ne zaboravi na snijeg i bujice, cesta mora biti prohodna cijele godine, a cestarima laka za održavanje“, dobio je davne 1803. godine zadatak general Filip Vukasović, tada već proslavljeni inženjer. Tako je nastala prometnica koja je savršeno služila kočijama i kolskim


Cirkul

zapregama te je, tek uz neznatne izmjene trase 1950-tih, kada je asfaltirana, još sljedećih pedeset godina nastavila služiti cestovnom prijevozu robe i putnika. Mnogo toga se mijenjalo tijekom dva stoljeća, ali povijest i tradicija ovog područja još su uvijek sastavni dio života ljudi čiji je opstanak oduvijek bio povezan s prometom na Lujzijani. Danas je autoput s Lujzijane izmjestio tranzitni promet, te nam time podario turističku cestu bez puno prometa, idealnu za uživanje u prekrasnim vizurama i pitoresknim naseljima.

Burobran ispod Gornjeg Jelenja

Pogled s Lujzijane na Risnjak

Planirajte pet sati za uživanje u vožnji, ili pet dana za uživanje u svemu što smo za vas pripremili uzduž Lujzijane. Pripremite kartu i kameru, ubacite gojzerice, spakirajte bicikle, pripremite ribički pribor i krenite Lujzijanom gdje za vaš znatiželjan duh nema kraja otkrićima i doživljajima! 7


Na prometnici kojoj se divila cijela Europa

Visinar u Ravnom Podolju

Miljokaz u Čavlima

Cesta je bila dugačka oko 18 austrijskih poštanskih milja ili 135 km, široka 26 bečkih stopa (8,2 m), a u oštrim zavojima i 14,4 m, a nagib ceste se kretao od 2 do 4 posto, tek iznimno 5,5 posto. Svaka je milja bila označena miljokazom, a manji su miljokazi postavljeni svakih 250 bečkih hvati (odnosno jedna šesnaestina milje). Najviša točka Lujzijane, 928 metara nad morem, je Ravno Podolje kod Mrzle Vodice. Kroničari onog vremena bilježe da je Lujzijana bila jedinstvena cesta kojoj su se divili stručnjaci i običan puk. Godine 1804, karlovački dopisnik bečkog „Patriotskog dnevnika“ piše: Svi su objekti, što se tiče umijeća, majstorski izvedeni po nigdje dosad viđenoj metodi… u što se posebice ubrajaju manji lukovi od suhozida nad stjenovitim ponorima preko kojih je vođena

8


Carov most u blizini Mrzle Vodice

cesta, poseban način zavoja ili zaokreta, mnogi veliki ili mali gotski mostovi u suhozidu… Zavređuje ova cesta stručno, ali jednako tako divljenje i običnih putnika kod kojih izaziva znatiželju i potiče čuđenje.

Osim što je danas asfaltirana, pri čemu je manji dio njezine trase izmješten, najvećim dijelom još se uvijek vozite po prvotnoj konstrukciji Lujzijane, koja odolijeva zubu vremena i težini prometa.

Most u Sobolima

Podzid na Cirkulu

Bilo da krenete iz smjera Rijeke ili Karlovca, čekaju vas izuzetna ostvarenja cestovnog graditeljstva. Vozite polako i uzduž njene trase naći ćete originalne miljokaze i visinare, mostove i vijadukte, usjeke, podzide i potporne zidove, burobrane i slivnike izgrađene i postavljene prije dva stoljeća! 9


Naselja uz Lujzijanu

Sunčani sat na Orehovici

Delačeva gostionica

10

Putujući Lujzijanom prolazit ćete kroz brojna prekrasna mjesta - ne propustite zaustaviti se niti u jednom od njih. U njima ćete susretati ljude u čijem srcu je Lujzijana. Krenete li iz Rijeke, zaustavite se na Orehovici, kao što su to činile tisuće Riječana dvjesto godina prije vas, kada su dolazili diviti se cesti uklesanoj u kanjon Rječine. Dok putujete Lujzijanom, prolazit ćete kroz mjesta koja su nastajala ili se razvijala zahvaljujući njenoj izgradnji - Svilno, Čavle, Mrzlu Vodicu, Lokve, Delnice, Zalesinu, Kupjak, Skrad, Dobru, Moravice, Vrbovsko, Severin, Zdihovo, Bosance, Vukovu Goricu, Prilišće, Netretić, Brajakovo Brdo i Stative - i tako stići sve do Karlovca. Zastanite u Lokvama, nekad centru drugog okruga i sjedištu kotarskog suda, gdje je u nedjeljna popodneva odzvanjala plesna glazba, dok su elegantno odjeveni činovnici i njihove supruge plesali valcere, a trgovine bile preplavljene najfinijom kolonijalnom robom. Ne propustite stati u Delnicama - drugoj


Kupa kod Klanca

glavnoj mitnici, gdje su Delničani uzduž Lujzijane sagradili velike dvokatne kuće, zakupili gostione i konačišta, a na Kupi podigli pilane. Kad uđete u Skrad, obratite pažnju na kućni broj 10 - u davna vremena ovdje biste vjerojatno zastali i odmorili se u Delačevoj gostionici, koja je bila na glasu kao jedna od najboljih na cijeloj Lujzijani. Lujzijana je do Severina dovršena 1808. Mjesto je već tada poznato po nekoliko godina ranije obnovljenom zrinsko-frankopanskom kaštelu. Posjetite ga i uživajte u prekrasnom pogledu na kanjon Kupe! Ostanete li na trasi stare Lujzijane, put će vas preko Vukove Gorice i Prilišća dovesti do Netretića u kojem su Francuzi 1809. godine nakon uspostavljanja tzv. Ilirskih provincija, nastavili graditi Lujzijanu prema Karlovcu. Kasnije je ovdje izgrađena, kažu, najljepša i najveća zgrada Društva koje je upravljalo cestom - potražite je!

Kaštel u Severinu na Kupi

Netretić

11


Lokvarsko jezero i Risnjak

Ostanite koji dan dulje,uživajte u prirodi punoj divlje romantike

Risnjak

Kamačnik

12

Putovanje Lujzijanom savršen je izbor za ljubitelje prirode. Brojna zaštićena prirodna područja pozivaju vas da ih otkrijete i u njima uživate. Nezaobilazan je, svakako, Nacionalni park Risnjak poznat po prekrasnim vizurama i brojnim planinarskim stazama. Spustite se i do zadivljujućeg izvora rijeke Kupe. Kanjoni Kamačnika i Vražjega prolaza očarat će vas svojom neukroćenom divljinom. Ako je piknik u prirodi vaša omiljena aktivnost, zaputite se u park šumu Golubinjak. Volite li istraživati podzemni svijet svakako posjetite špilju Lokvarku ili Vrelo, tu vas čeka tisuću metara galerija i mnogobrojni špiljski ukrasi. Želite li putovati ovuda kao u davna vremena, spakirajte ruksak i krenite jednim od markiranih planinarskih putova: mrkopaljskim, ravnogorskim ili, za najodvažnije, goranskim. Lujzinska je cesta bila privremeni dom kočijašima i poštarima, gospodi i puku, izaslanicima, činovnicima i avanturistima.


Ugošćavale su ih generacije Gorana koji su se uz cestu naselili i putnicima utočište pružali. Prvobitne gostionice i konačišta prerasle su već početkom prošlog stoljeća u hotele, a liječnici su, otkrivši blagodat gorskog zraka, mnogima preporučali da ljeto provedu u goranskim brdima. Mnogo se toga promijenilo: goranske kuće, u kojima možete pronaći ugodan smještaj i srdačne domaćine, veće su i ljepše, a hoteli i pansioni moderni i ugodni. U restoranima, koji su i danas kao i nekad na mjestima s prekrasnim vidicima i na čistom goranskom zraku, poslužuje se izvrsna, domaća goranska hrana, kao što su specijaliteti od divljači, štrudla od borovnice ili domaći sir. Usprkos promjenama, jedno je zasigurno ostalo isto kao u davna vremena - široko goransko srce i gostoljubivost kojim su, kroz stoljeća, Gorani putnicima Lujzijanu pretvarali u ugodan, prisan i topao privremeni dom.

Krenite Lujzijanom brzinom njenih prvih putnika

Kanjon Kupe

Domaća goranska hrana

13


Karta Lujzijane četiri okruga

Banska vrata na ulazu u Rijeku

Odmorište u Vučinićima

LEGEN AUTOCESTA RIJEKA - ZAGREB STARA LUJZIJANA KAROLINA SPOJ LUJZIJANE I KAROLINE ULAZ NA AUTOCESTU

14

NOVA


“Margilji” na Lujzijani kraj Lokava

Most u Lokvama

Završetak Lujzijane na Dubovcu

NDA Riječko-bakarski okrug LUJZIJANA

Lokvarsko-delnički okrug Severinski okrug Karlovački okrug

15


Riječko-bakarski okrug

Na nostalgično putovanje Lujzijanom krenite od Rijeke, kao što je s trasiranjem i gradnjom ceste 1803. krenuo general Vukasović. Kanjon Rječine i uspon na Gornje Jelenje njemu i njegovim graditeljima bili su prvi veliki izazovi. Kako pišu kroničari vremena, valjalo je ovdje „katkad čitava brda probijati, a kadikad padine od stotinu hvati ispuniti“. Fiumara - početak Lujzijane

Čebuharova kuća

16

NA LUJZIJANI

Na Fiumari, u srcu Rijeke, uz Rječinu, naći ćete drvored platana - upravo tu počinje Lujzijana! Preći ćete Rječinu i polako se uzdizati njenim kanjonom i naići na prvo graditeljsko umijeće - cestu uklesanu u kanjon Rječine i kroz prokop Banska vrata. Mnogi su dvojili u to da je ovdje moguće probiti cestu jer, kažu, kanjon je i kozama bio neprohodan. Kad je cesta dovršena, Vukasović je predložio da se na Banskim vratima postavi ploča s natpisom „Onima koji ne vjeruju“. Poslije dolaska u Čavle vrijedno


Lujzijana s Trsata

je zastati i prošetati - obiđite Čebuharovu kuću i otiđite do miljokaza, usput obratite pozornost na niz kuća nastalih u vrijeme izgradnje Lujzijane. Napuštajući Čavle, ugledat ćete Grobničko polje. Lujzijana prolazi njegovom istočnom stranom gdje je Društvo Lujzijane zasadilo aleju jablana. Preko zidanog mosta polako se uspinje Cirklom - velikim podzidanim zavojem gdje je valjalo zemljom ispuniti stotine hvati. Na Kamenjaku čekaju vas ostatci štacije jedne od najljepših gostionica na cesti, i cisterne u koju je vodovodom dolazila voda čak iz čabarskog kraja.

Cirkul - miljokaz

Vodosprema na Kamenjaku

Visinare ćete ugledati na Gornjem Jelenju i Ravnom Podolju. Od snažnog vjetra štitit će vas burobrani, a stanete li na Škrebutnjaku za vrijeme jake bure shvatit ćete zašto su ovo mjesto prozvali „mjestom gdje se bura rađa“. 17


Riječko-bakarski okrug DOĐITE BLIŽE upoznajte nas bolje

Trsat i Trsatske stube

Trsatska gradina

Crkva Majke Božje Trsatske

Kod mosta preko Rječine, gdje se razdvajaju Lujzijana i Karolina, počinje 500 stuba koje vode na Trsat koji je poznat po franjevačkom samostanu i frankopanskom kaštelu. Crkva Majke Božje Trsatske poznato je hodočasničko utočište. U kapeli koja je u sklopu samostana izloženo je mnoštvo zavjetnih darova hodočasnika i pomoraca. Ostale znamenitosti obiđite tzv. turističkom magistralom o kojoj informacije možete dobiti u Turističkom informativnom centru u središtu Rijeke, na njenom Korzu.

18


Pogled na Grobničko polje

Kanjon Rječine Označena staza vodi vas u kanjon Rječine gdje ćete najbolje vidjeti monumentalnost podzida Lujzijane i shvatiti zašto mnogi nisu vjerovali da kroz ovaj kanjon, i kozama neprohodan, može proći cesta. Radilo se u teškim uvjetima, za kiše gotovo pogibeljnim, a od nadnice radnici jedva da su mogli prehraniti obitelj. Kanjon Rječine

Grobničko polje

Stari grad Grobnik

Lujzijana prolazi istočnim dijelom Grobničkoga polja, prostorom bitaka s Mongolima i Turcima, pa se srednjovjekovnim vlasnicima Frankopanima valjalo ovdje dobro utvrditi. Svakako posjetite obnovljen frankopanski kaštel i staru gradsku jezgru Grobnika.

19


Riječko-bakarski okrug

Na Gornjem Jelenju skrenite prema Bakru, luci kojoj su prometnice s gorskokotarskim zaleđem donijele gospodarski preporod pretvorivši ga u središte brodogradnje, pomorstva i trgovine. DOĐITE BLIŽE upoznajte nas bolje

Bakar

Frankopanski kaštel u Bakru

20

Grad Bakar Karlo IV, uhvativši se u koštac s obnovom gospodarstva Habsburškog Carstva, nakon potpisanog mira s Turcima naredio je 1728. da se u Bakru izgradi luka za najveće brodove te da se Bakar cestom spoji s Rijekom. Tako je Bakar postao središte brodogradnje, pomorstva i trgovine. Do njega možete doći starom Karolinom od Rijeke, preko Sušaka i Sv. Kuzma ili s Lujzijane, preko Cernika, skrenite u Čavlima. Svakako preporučamo vožnju od Gornjeg Jelenja prema Bakru, spojnom cestom koje je sagradilo Društvo Lujzijane. U Meji je postavljena glavna mitnica. Kažu da su Bakrani voljeli ovu cestu jer


Bakarski prezidi - takala

im je omogućila lak pristup vinogradima iz kojih dolazi tada nadaleko poznata Bakarska vodica. Stari grad i treća po veličini kasnobarokna crkva u Hrvatskoj vrijedni su posebnog putovanja u Bakarski okrug. OSTANITE koji dan dulje

Platak i Snježnik Na strmim padinama i oblom, travom obraslom bilu susreću se kontinentalna i mediteranska klima pa je biljni pokrov izuzetno bujan i raznolik. Do Platka možete cestom, a jednom od mnogih markiranih staza s Platka možete krenuti do Risnjaka (3 sata), Snježnika (oko 1.30 h), a za one ambicioznije predlažemo kružnu gorsku stazu koja u 50 km (12 sati) obilazi grebene i vrhove snježničke skupine. Krenete li Lujzijanom zimi, ponesite skije, na Platku vas čeka moderan skijaški centar.

Platak

Snježnik

21


Lokvarsko-delnički okrug

Lujzijana u ispražnjenom jezeru

Pilana na staroj razglednici Lokava

22

Ulaz u Lokvarsko-delnički okrug lako ćete prepoznati kad goli krš zamijene guste crnogorične šume. Tijekom 1950ih godina dio stare Lujzijane našao se na dnu umjetnoga jezera (Lokvarsko jezero), a nova je trasa probijena iznad njega. Ovdje vrijedi pratiti trasu stare Lujzijane, od Jelenja preko Mrzle Vodice do Lokava, jer se ovako velika koncentracija kamenih rubnika (margilja), podzida i slivnika na Lujzijani nalazi još samo u Karlovačkom okrugu. Do izgradnje Lujzijane, naselja, osim Lokava i Delnica, gotovo nije niti bilo. General Vukasović trasirao je ovdje cestu kroz guste crnogorične šume i na taj je način potaknuta eksploatacija drva, izgradnja pilana, a stanovnici su se izvještili u obradi drveta. “Na svoje” su došli i hajduci koji su u gustim šumama lokvarsko-delničkoga kraja našli sigurno utočiste. Često su se priče o hajdučkim napadima prepričavale u gostionicama, osobito kada bi navratio po-


Vidikovac na Velikom vodenjaku

koji plahi putnik, tada bi hajduci postali omiljena tema. Lokvarsko-delnički okrug obiluje mjestima koja valja posjetiti, zato planirajte najmanje jedan, poželjno bi bilo i dva do tri dana. NA LUJZIJANI

Kada prođete Gornje Jelenje, nailazite na oštar uspon i selo Lepenice, čiji su stanovnici dobro živjeli od četverenja - svoje su jake konje i volove iznajmljivali kirijašima teško natovarenih kola za dionicu od Mrzle Vodice do Gornjeg Jelenja. Gospoda i bogati trgovci u Lepenicama su najradije svraćali u Tijanovu gostionu i konačište. U Ravnom Podolju naići ćete na visinar Lujzinjske ceste i krasan vidik prema istoku. Lokve su naročito oživjele s Lujzijanom. U Maloj vodi svakako obiđite predivan most svođen klesanim kamenom.

Osoj

Jezero kod Mrzle Vodice

23


Lokvarsko-delnički okrug NA LUJZIJANI

Poželite li pobliže saznati kako su Gorani živjeli stopljeni s prirodom, šumom i Lujzijanom, u Lokvama posjetite izložbu etnoloških predmeta i ne propustite posjetiti Muzej žaba.

Popovićev mlin u Delnicama Pogled s Petehovca

24

U Delnicama je Društvo Lujzijane podiglo svoju treću glavnu mitnicu. U predjelu zvanom Grabanj graditelji Lujzijane imali su velikih muka premošćujući veliki jarak o čemu danas na tom mjestu svjedoči lijepi most. Nešto iznad Delnica na Velikom vodenjaku očuvan je visinar. U Delnicama obavezno posjetite gotovo tristo godina staru kuću Rački i Popovićev mlin. Želite li se ovdje zadržati koji sat dulje, preporučujemo šetnju kroz park šumu Japlenški vrh ili lagani uspon na Petehovac i planinsku visoravan Polane gdje su Delničani nekada imali svoje ljetne stočarske stanove.


Golubinjak

DOĐITE BLIŽE upoznajte nas bolje

Spilja Lokvarka Otkriva vam podzemne tajne prostranih dvorana kroz koje vas vode stube i mostovi ponad spiljskih ponora. Spilju su Lokvarci uredili već početkom 20. stoljeća jer su ovamo dolazili brojni gosti u potrazi za zdravljem i svježim gorskim zrakom. Lokvarsko jezero Na svom dnu krije dio trase Lujzijane s Carevim mostom preko Mrzle Vodice, koji je potopljen 1950-ih godina radi izgradnje ovog umjetnog jezera. Miljokaz koji je bio potopljen u Homeru Lokvarci su spasili te se danas nalazi ispred osnovne škole u mjestu, kao i ukrasi s mosta u Maloj vodi. Prošećite ili se provezite biciklom obalama jezera. Odlučite li da je vrijeme za okrepu, uživajte u goranskim specijalitetima u jednom od restorana u okolici jezera.

Spilja Lokvarka Cestovni ukrasi ispred škole u Lokvama

25


Lokvarsko-delnički okrug

Kraljica šume

Vražji prolaz

26

NA LUJZIJANI

Golubinjak Želite li se odmoriti u hladu guste smrekove šume, Golubinjak je vaše sljedeće odredište. Ovdje vas očekuju šetnice i vidikovci, a za avanturistički nastrojene Golubinja i Ledena spilja te divovska jela, ‘kraljica šume’, stara 200 godina. Potražite ostatke dobro utabanog frankopanskog karavanskog puta i posjetite park skulptura. Vražji prolaz i Zeleni vir Kod Skrada, sedamdeset metara visok slap, tri kilometra dugačak uzak kanjon u čijem dnu huči planinski potok te Muževa spilja na kraju kanjona gdje se narod sklanjao od turskih napada, tri su dobra razloga za posjet ovoj atrakciji. Kroz Vražji prolaz, ponegdje jedva dva metra širok, vode vas staze, stube i mostići. Na ulazu je planinski dom s restoranom te uređen prostor za piknik.


Zeleni vir

DOĐITE BLIŽE upoznajte nas bolje

Čabar Danas se Čabranci hvale da žive u najzelenijem gradu Hrvatske, no prije 400 godina njihovi su preci živjeli u središtu crne metalurgije. U okolici Čabra tada se kopala željezna ruda, pa su u Čabru Zrinski podigli željezaru u kojoj je bilo zaposleno više od 200 radnika. Majstori u topljenju i preradi željeza dolazili su čak iz Češke, a tvornica je imala sedam zgrada, mlin, pilanu, zgradu za činovnike te stambene prostore za obitelj Zrinski. Iako je željezara zatvorena krajem 18. stojeća, kaštel Zrinskih još i danas dominira Čabrom, a u njemu su smješteni galerija Vilima Svečnjaka, etnološka i lovačka zbirka. U čabarskoj okolici prošećite do izvora rijeke Čabranke ili se radi kasnoantičkoga limesa - ostataka obrambenog zida Zapadnoga Rimskog Carstva - odvezite do Prezida koji je po njemu i dobio ime.

Kurija Zrinskih u Čabru

Prezid

27


Lokvarsko-delnički okrug OSTANITE koji dan dulje i krenite sjeverno od Lujzijane

Kupari

Kaštel Zrinskih u Brodu na Kupi

Nacionalni park Risnjak i izvor Kupe Zateći ćete se kako duboko udišete čisti planinski zrak i polako se prepuštate ljepoti, zvucima i mirisima netaknute prirode. Upoznajte život prirode i ljudi na poučnoj stazi Leska (ulaz Crni Lug) ili se uputite na vrh Risnjaka, jednog od najljepših planinskih vrhova Hrvatske. Kod sela Razloge spustite se do izvora Kupe gdje iz podzemnoga izvora neumorno teče kristalno čista hladna voda. Brod na Kupi U davna vremena ovdje je brod prevozio ljude i teret, pa je tako mjesto i dobilo ime. Brodom dominira zrinski kaštel iz 15. stoljeća, no sve do izgradnje Lujzijane, na kojoj su radili i lokalni žitelji i preko koje su izvozili svoje proizvode u Primorje, ovdje se teško živjelo.

28


Planinarski dom na Risnjaku

Zastanete li u Velikoj i Maloj Lešnici, na cesti između Delnica i Broda, vidjet ćete kako su ljudi stanovali i organizirali svoje gospodarstvo. Brod Moravice Krajem 18. stoljeća u cijeloj su se Europi gradili riječni plovni putovi. Ovoj se ‘modi’ pridružila i carica Marija Terezija sa željom da njeno carstvo ne zaostane u prometnom napretku. Namisao je bila da se napravi plovni put od Karlovca do Broda na Kupi, a od tuda cesta do Rijeke. Radovi na plovnom putu počeli su kod Broda na Kupi 1801. godine. Nakon što je Društvo potrošilo pola milijuna forinta za deset kilometara plovnoga puta s neizvjesnim ishodom, konzultirali su Filipa Vukasovića, tada već proslavljenoga graditelja, koji je savjetovao da se radovi obustave te da se, umjesto toga, izgradi moderna planinska cestovna prometnica.

Velika Lešnica

Crkva svetog Nikole u Brod Moravicama

29


Lokvarsko-delnički okrug

OSTANITE koji dan dulje i krenite sjeverno od Lujzijane

Moravička Sela

Kuća Delač

Ima li među vama onih znatiželjna duha, neka potraže tragove ovog utopističkog poduhvata kod sela Doluš, u zaselku Binički - kanal je dugačak stotinjak, a širok oko 3 metra, učvršćen suhozidom čiji su kameni blokovi teški i do jedne tone. Nizvodno od Doluša još je jedan kanal, dugačak oko 500 m, a iskopanim kamenom obloženo je 800 m obale. Krenete li put Doluša, svakako navratite u okolna sela Delače, Maklen, Moravička Sela, Kuti, Colnare, ona su očuvala autentičnu goransku seosku arhitekturu i stoga su pravi mali muzeji na otvorenom, a jedna od srednjovjekovnih seoskih goranskih kuća obnovljena je i otvorena za posjetitelje u selu.

30


OSTANITE koji dan dulje i krenite južno od Lujzijane

Fužine Ovo je jedno od starih goranskih naselja gdje se, sudeći po imenu koje dolazi od talijanske riječi Fucina (tal. - kovačnica), nekad kopala i talila željezna ruda. Fužine su prosperirale izgradnjom Karoline, a poslije Lujzijane, s kojom su bile povezane posebnim odvojkom. Žitelji Fužina vrlo su brzo shvatili da bi od putnika i onih što dolaze zbog zdravlja mjesto moglo prosperirati. I doista je to danas jedno od turistički najorganiziranijih mjesta goranskoga kraja. Uživajte na obalama jezera Bajer, posjetite spilju Vrelo, kušajte izvorna goranska jela u nekim od lokalnih restorana. Onima koji žele saznati kako se u ovim krajevima živjelo tijekom prohujalih stoljeća predlažemo vožnju do Liča i posjet zavičajnoj zbirci kao i Svetištu Majke Božje Snježne koja se, prema legendi, u strašnoj oluji 1733. ukazala seljacima i spasila ih od nevremena.

Jezero Bajer

Spilja Vrelo

Zavičajna zbirka u Liču

31


Lokvarsko-delnički okrug

Mrkopalj Begovo Razdolje

32

OSTANITE koji dan dulje i krenite južno od Lujzijane

Mrkopalj Ovo lijepo, rašireno goransko naselje razvilo se krajem 18. stoljeća, s Karolinom. S čak sedam tisuća stanovnika, župnom crkvom i školom bilo je to najveće naselje Gorskoga kotara. U njemu su se našli stanovnici iz Primorja, Kranjske, pa čak i Češke. Nanese li vas put u Mrkopalj, posjetite i Brestovu Dragu gdje je Matija Weiss, graditelj Karoline, odlučio sagraditi velik vijadukt. Ovaj dugačak i strmi most postavljen je na 13 zidanih fajera (prema njemačkom Pfeiler - stup ili upornjak) piramidalnog obličja, koji su nosili drvenu konstrukciju. No jednom se (ne)prilikom sa zaleđenog mosta u provaliju survala diližansa pri čemu su smrtno stradali svi njezini putnici. Nedugo nakon tog nemilog događaja graditelj Weiss počinio je samoubojstvo. U blizini Mrkoplja nalazi se Begovo Razdolje - najviše selo u Hrvatskoj, smješteno na 1.078 m n/m. Begovo Razdolje je ishodište za pohode


Fajeri

na Bjelolasicu, jednu od naših najljepših planina i poznato skijalište. U okolici Mrkoplja, na Matić-poljani, na cesti prema Jasenku, nalazi se 26 monolitnih vapnenačkih stijena visokih oko dva metra. One su spomenik partizanima koji su se 1944. godine tijekom marša, smrznuli u zimskoj oluji. Ravna Gora Ravna Gora, dugačko naselje koje se protegnulo uz Karolinu, odiše šarmom prohujalih vremena kada su cestom brujala narječja Primoraca, Čeha i Slovenaca, a narod se slijevao sa svih strana na ravnogorske sajmove. Vjerujete li legendama, svakako pohodite Božji studenac na Javorovoj kosi jer njegova voda, kaže predaja, liječi sve one koji imaju problema s očima. Na gospodarstvu obitelji Juretić u obližnjoj Leskovoj Dragi vrijeme je stalo prije sto i više godina. Tamošnju staru pilanu i mlin na vodeni pogon svakako treba posjetiti.

Pilana obitelji Juretić u Leskovoj Dragi

Ravna Gora

33


Severinski okrug

Kad prođete Brod Moravice, ulazite u Severinski okrug gdje se, u romantičnom kraju između doline Kupe na sjeveru i doline Dobre na jugu, dodiruju Lujzijana i Karolina. Pogled vam pada na prekrasnu udolinu Vrbovskog, a put vas vodi kroz najstarija naselja goranskoga kraja. NA LUJZIJANI Pogled na Vrbovsko s Lujzijane

Zrinsko-frankopanski kaštel

34

Ovdje Lujzijana lagano krči svoj put kroz brežuljkasti krajolik najistočnijega dijela Gorskoga kotara. U Nadvučniku primijetit ćete još jedan miljokaz Lujzinske ceste. U stara vremena naišli biste u Severinu na jednu od pet glavnih mitnica gdje je Društvo izgradilo zgradu za svoje činovnike. Kroz Severin je cesta prošla 1808. godine. Svakako zastanite i prošećite do starog zrinskofrankopanskoga dvorca koji se spominje još 1550-ih. Današnji barokni izgled


Slapovi Kamačnika

dao mu je grof Oršić početkom 19. stoljeća, kada ga je obnovio. Dvorac je okružen parkom, a s jednog od najljepših vidikovaca na Lujzijani pada pogled na kanjon rijeke Kupe. Vrbovsko Zaustavite se u Vrbovskom - jednom od najstarijih i najljepših naselja Gorskoga kotara, koje se naglo razvilo 1732. godine, kad je kroz njega prošla Karolina, a pravi procvat doživjelo s Lujzijanom, koja prolazi iznad njega. Već 1900. godine ovdje je izgrađen prvi i najveći goranski hotel, Croatia, a gradom su bučili zvuci pilana i tvornica.

Manastir u Gomirju

Pogled s Orlovih stijena

Udahnite atmosferu ovoga jedinstvenog goranskog mjesta, uđite u goranska brda šetnjom na blagu kosu Litorića ili se uputite dolinom Dobre u Gomirje - najzapadniji pravoslavni manastir u Europi.

35


Severinski okrug DOĐITE BLIŽE upoznajte nas bolje

Kamačnik

Lukovdol

36

Kamačnik Prirodu punu divlje romantike doživite u kanjonu Kamačnik. Rječica je tisućljećima dubila ovaj 3 km dugačak kanjon. Put usječen u stijene i galerije sagrađene iznad bučne vode atrakcija je sam za sebe, a na ulazu je restoran u kojem se možete okrijepiti i kušati domaće gastronomske specijalitete ili organizirati vlastiti piknik. Lukovdol Zakoračite u Lukovdol i shvatit ćete zašto ga pjesnici obožavaju i okupljaju se svake godine na Goranovom proljeću, tradicionalnom festivalu literarnoga stvaralaštva. Posjetite Memorijalni muzej Ivana Gorana Kovačića i uživajte u atmosferi ovog izvornog goranskog naselja. Oslobodite svoje kreativne sposobnostii i okušajte svoje kiparske ili keramičarske vještine u ateljeu Plemenitaš.


Kupa kod Rima

OSTANITE koji dan dulje

Ovo je kraj idealan za sve one znatiželjnog duha koji u potrazi za novim, izbjegavaju dobro utabane turističke staze. Šator, čamac, gojzerice i planinarska oprema gotovo su obavezni na ovom putu. Rijeka Kupa Ovoj najdužoj hrvatskoj rijeci obale su najpristupačnije upravo u Severinskom kraju. Idealno osvježenje za ljetnih žega i morskih gužvi potražite na kupalištima Blaževci, Riblje i Klanac, gdje možete iznajmiti čamce i opremu za kampiranje ili se okušati u ribolovu. Dolina Dobre Dolinu najbrže i najčišće rijeke hrvatskog krša možete pratiti na putu prema Gomirju. Pitome obale rijeke Dobre idealne su za obiteljski piknik. Usput izvadite ribički pribor i okušajte sreću u lovu na potočne i kalifornijske pastrve, lipljane i mladice kojima obiluju njezine vode.

Kanui na Kupi

Dobra

37


Karlovački okrug NA LUJZIJANI

Ulazak u karlovački okrug prepoznat ćete kada Lujzijana počne blago vijugati pitomim brežuljkastim pejzažom široke doline rijeke Kupe. Miljokaz u Prilišću

Netretić - ovdje je nekoć bila mitnica

General Vukasović gradio je Lujzijanu do Netretića 1809. godine, kada ga je rat po treći put od početka njene gradnje odveo na bojište, no ovaj put s kobnim ishodom jer je nakon ranjavanja u bitci kod Wagrama preminuo u Beču. Preostalih 15 km ceste do Karlovca dovršio je francuski general Charpentier 1811. godine. Pri modernizaciji 1950-ih godina izgrađena je nova trasa ceste preko Duge Rese pa stoga, želite li pratiti originalnu trasu Lujzijane, neposredno prije Vukove Gorice skrenite lijevo prema Prilišću. Na staroj Lujzijani, od Prilišća preko

38


Zvonik crkve Svetog Trojstva u Karlovcu

Netretića do Stativa, naći ćete najveći broj rubnih kamena ili margilja kako ih zovu uzduž Lujzijane, brojne kamene podzide i slivnike koji već gotovo 200 godina odolijevaju težini prometa i zubu vremena. Nedavno obnovljen miljokaz u Prilišću obavještava vas da ste na 15. milji od Fiume (Rijeke) te da vam preostaju 3 milje do Carlstadta, današnjeg Karlovca. Na mnogim mjestima cesta je dovoljno široka pa zastanite, proučite vještine klesara iz ovih davnih vremena, uživajte u prekrasnim vidicima valovite pokupske doline i autentičnoj drvenoj arhitekturi njezinih sela.

Marmontova aleja

Pogled s novigradske utvrde

U stara vremena u Netretiću bi vas dočekala još jedna mitnica u, kako kažu, najljepšoj i najvećoj zgradi koju je izgradilo Društvo za upravljanje Lujzijanom, a Netretić je postao zadnja štacija na Lujzijani do Karlovca, s lijepim konačištem za putnike i kirijaše. 39


Karlovački okrug

Obelisk na spoju Lujzijane i Karoline

Vukasovićeva kurija

NA LUJZIJANI

U Stativama prelazite rijeku Dobru. U vrijeme kada je Lujzijana puštena u promet prešli biste je preko drvenog mosta, no on je već 1880-ih bio trošan pa je 1885. godine zamijenjen ovim ‘novim’, koji rese prekrasni kameni svodovi. Da ste nadomak Karlovcu znat ćete po aleji stoljetnih platana uzduž Lujzijane od Borlina do Dubovca. Na kružnom toku u Dubovcu, gdje se ponovo spajaju Karolina i Lujzijana, postavljen je obelisk - i ovo je kraj, ili početak, vašeg putovanja Lujzijanom. Modruš Potok Ako ste znatiželjna duha, krenite od Netretića cestom za Metliku u Modruš Potok. Tu je kurija sagrađena početkom 16. stoljeća, koja je bila Vukasovićev posjed, gdje je boravio za vrijeme izgradnje dionice ceste Severin - Netretić. Danas je u ovoj zgradi dom za starije i nemoćne, ali se zgrada i imanje mogu obići.

40


DOĐITE BLIŽE upoznajte nas bolje

Most na Dobri

Novigrad na Dobri Ovo slikovito mjesto na trasi je stare Karoline, koja Dobru prelazi jednim od najstarijih i najljepših kamenih mostova, sagrađenim krajem 1720-ih. Na strmoj litici iznad Dobre stoji restaurirana frankopanska utvrda s koje se pruža prekrasan pogled na novigradski kraj. Stari grad Dubovac Ovaj utvrđeni grad, utemeljen sredinom 13. stojeća, oduvijek je bio poznat po trgovini. Stari grad Dubovac mijenjao je vlasnike i namjene, a danas je turistička atrakcija, s malim muzejskim postavom i vidikovcem. U slavu svoje bogate trgovačke prošlosti, kada je bio nadaleko poznat po svojim nedjeljnim i godišnjim sajmovima, početkom ljeta ovdje se održava Sajam vlastelinstva; tada ožive dame i vitezovi, trgovci i kmetovi, putujuće kazališne družine i meštri svakojakih zanata.

Frankopanska utvrda u Novigradu

Dubovac

41


Karlovački okrug DOĐITE BLIŽE upoznajte nas bolje

Karlovačka zvijezda

Župna crkva u Bosiljevu

Karlovačka zvijezda Karlovac je nastao 1570-ih, kada je donesena odluka da se, zbog sve veće opasnosti od Turaka, izgradi moderna tvrđava na polutoku između rijeka Kupe, Dobre, Korane i Mrežnice. U čast svog osnivača, nadvojvode Karla, dobila je ime Carlstadt. Šesterokutna tvrđava s jakim bedemima mijenjala je kroz stoljeća svoj oblik i funkciju, a danas je sastavni dio stambeno-poslovnog centra grada. Povijest grada i njegovu vojnu, trgovačku i prometnu važnost najbolje ćete upoznati posjetite li Gradski muzej. OSTANITE koji dan dulje

Bosiljevo Znatiželjnicima maštovita duha predlažemo posjet dvorcu u Bosiljevu, koji se spominje već u 13. stoljeću. Dvorac su 1911. godine obnovili i modernizirali ri42


Stari grad Bosiljevo

ječki veletrgovci, uveli centralno grijanje, električnu rasvjetu iz vlastite centrale i vodovod te utemeljili raskošan park, pretvorivši ovaj fortificirani dvorac u ugodno mjesto za život. Nakon II. svjetskog rata on je prvo služio kao starački dom, a potom kao prenoćište i restoran. Iako je danas zapušten, neće vam biti teško predočiti si raskošnost i grandioznost ovoga romantičnoga i pomalo bajkovitoga zdanja. Duga Resa Smješteno na novoizmještenoj trasi Lujzijane, ovo je jedno od najmlađih naselja Karlovačkoga okruga, nastalo tek u 19. stoljeću oko tada najmodernije tvornice tekstila. Upoznajte jedinstvenu industrijsku baštinu - originalnu zgradu tvornice, elektranu, kuće za glavne obrtnike te kuću vlasnika s gostinjskom kućom, lijepo uređen park, upravnu zgradu, dječji vrtić i medicinski centar sa sadržajima potrebitim tvorničkim radnicima.

Kanjon Dobre

Stari mlin na Mrežnici

43


Jeste li znali?

Poštanska kočija

Lujzijana nekad kod Delnica

44

Prve prometnice koje su kroz Gorski kotar vodile iz unutrašnjosti prema moru bili su zrinsko-frankopanski putovi (15. do 17. st.), a prve makadamske ceste Karolina (građena od 1726. do 1732. g., povezala Karlovac s Rijekom) i Jozefina (građena od 1770. do 1779. g., povezala Karlovac i Senj). Gradnja najznačajnije, Lujzinske ceste započela je na riječkoj Fiumari 1803. godine, pod rukovodstvom Hrvata, generala Filipa Vukasovića. Nakon njegove pogibije u bici kod Wagrama 1809. g. gradnju ceste preuzimaju Francuzi i dovršavaju je 1811. g. na karlovačkom Dubovcu. Nakon odlaska Francuza u Beču je 1816. godine osnovano Društvo Lujzinske ceste koje je dobilo koncesiju na njenu uporabu. Tada je postavljeno i ravnateljstvo Društva s glavnim ravnateljem na čelu namještenim u Beču, mjesnim nadzornikom koji je sjedio u Karlovcu te inženjerskim pristavima odgovornim za svaki od četiri okruga Lujzinske ceste, tadašnjih „distrikta“,


Pogled na Rijeku s Banskih vrata,

sa sjedištima u Bakru, Lokvama, Dobri i Modruš Potoku. U svakom okrugu cestu je održavalo desetak cestara. Vozarina se naplaćivala na pet glavnih mitnica (Orehovica, Meja, Delnice, Severin, i Gornje Stative), odnosno dvanaest manjih. Cijena prijevoza tada uobičajenog tereta, drva za brodogradnju, žitarica, duhana i potaše, iznosila je od 10 do 15 krajcara. Nakon dovršetka izgradnje željezničke pruge od Karlovca do Rijeke 1873. g. na cesti opada promet i trgovina. Tek pojavom motornih vozila početkom dvadesetog stoljeća Lujzijana ponovo vraća svoju prometnu važnost.

C.von Mäyr, Rijeka, 1832., papir/akvarel Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Lujzijana u Lokvama

..... i Severinu na Kupi nekad

Još uvijek postoje dvojbe oko porijekla imena ceste. I dok neki drže da je nazvana po Mariji Ludovici, trećoj supruzi cara Franje I., drugi su uvjereni da je za njeno ime zaslužna kći istog austrijskog cara i Napoleonova supruga Marija Lujza.

45


Znamenite ličnosti

Genijalni graditelj Lujzinske ceste Filip Josip Vukasović rodio se u senjskoj patricijskoj obitelji 1755. godine u Sv. Petru (Bruvno) u Lici. Kao i njegovi preci, posvetio se vojničkom zvanju. Njegovo izvrsno poznavanje matematike, geometrije i kartografije uvelike mu je pomoglo u gradnji Lujzijane kada je na samom radilištu često bio primoran istovremeno vršti njeno trasiranje, odnosno planirati i izvoditi radove.

Filip Vukasović

46

Osim što se istakao u više cestograditeljskih poduhvata, Vukasović se hrabrošću i snalažljivošću iskazao i na bojnom polju. I sam Napoleon izuzetno ga je cijenio kao protivnika. Nakon ranjavanja u bici kod Wagrama, u pokušaju da mu spasi život, angažirao je svoje najbolje vojne liječnike. Filip Vukasović od zadobivenih je rana ipak preminuo 8. kolovoza 1809. ostavivši za sobom remek djelo tadašnje cestogradnje.


Pogled na Lujzinsku cestu,

Zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac (1752. - 1827.) bavio se i mnogim svjetovnim poslovima. Između ostalog bio je uključen i u izgradnju Lujzinske ceste. Svojom je materijalnom i naročito moralnom potporom svesrdno pomagao njenom graditelju. Znameniti hrvatski jezikoslovac, književnik i povjesničar, rođeni Lokvarac - Rudolf Strohal (1856. - 1936.) svojom se knjigom Uz Lujzinsku cestu na najljepši način odužio Lujzijani. U njoj je opisana povijest gradnje ceste, kraja kojim prolazi, gradova i mjesta koja povezuje. U zaglavnoj bilješci sam autor kaže: Ovu sam knjigu napisao, da se odužim u starosti slatkoj uspomeni na najsretnije doba moga života, što sam ga proveo uz Lujzinsku cestu. Uz Lujzinsku sam cestu prvi puta ugledao sunce, uz Lujzinsku sam cestu proveo mlade svoje dane, Lujzinsku sam cestu prešao bezbroj puta, znao sam ne samo za svaku kuću uz nju, nego i za svaki kamen i drvo.

(C.von Mäyr ?), Rijeka, oko 1832., papir/akvarel Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka

Maksimilijan Vrhovac

Rudolf Strohal 47


INFO

TURISTIČKE ZAJEDNICE Bakar Bosiljevo Brod Moravice Čabar Čavle Delnice Duga Resa Fužine Jelenje Karlovac Lokve Mrkopalj Netretić Opatija Ravna Gora Rijeka Skrad Vrbovsko

tel. +385 51 761 119 tel. +385 47 857 023 tel. +385 51 817 180 tel. +385 51 824 110 tel. +385 51 549 120 tel. +385 51 812 156 tel. +385 47 844 752 tel. +385 51 835 163 tel. +385 51 297 152 tel. +385 47 615 115 tel. +385 51 831 250 tel. +385 51 833 225 tel. +385 47 874 031 tel. +385 51 271 710 tel. +385 51 818 351 tel. +385 51 315 710 tel. +385 51 810 680 tel. +385 51 875 984

info@lujzijana.com info@gorskikotar.hr

www.bakar.hr www.bosiljevo.hr www.tz-brodmoravice.hr www.tz-cabar.hr www.tz-cavle.hr www.tz-delnice.hr www.tz-dugaresa.hr www.tz-fuzine.hr www.jelenje.hr www.karlovac-touristinfo.hr www.tz-lokve.hr www.tz-mrkopalj.hr www.netretic.hr www.opatija-tourism.hr www.tz-ravnagora.hr www.tz-rijeka.hr www.tz-skrad.hr www.tz-vrbovsko.hr www.lujzijana.com www.gorskikotar.hr

TURISTIČKA ZAJEDNICA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE 51410 OPATIJA, Nikole Tesle 2 tel: +385 51 272-988, 272-665 • fax: 272-909 www.kvarner.hr • e-mail: kvarner@kvarner.hr • wap.kvarner.hr Kvarner info - Vrata Jadrana tel: +385 51 623-333, 628-888 • fax: 623-334 e-mail: info@kvarner.hr IZDAVAČ:Turistička zajednica Primorsko-goranske županije, Opatija * ZA IZDAVAČA: mr.sc. Gordana Medved * UREDNIŠTVO: dr.sc. Renata Tomljenović, mr.sc. Gordana Medved, Miren Androić, mr.sc. Ninoslav Pleše * KONCEPT: dr.sc. Renata Tomljenović, dr.sc. Eduard Kušen * TEKST: dr.sc. Renata Tomljenović * DIZAJN I GRAFIČKA PRIPREMA: Miren Androić, mr.sc. Ninoslav Pleše * FOTOGRAFIJE: Dražen Marić, Branko Grbac, Dario Majnarić, Milivoj Časni, Željko Malnar, Marinko Krmpotić, Blažica Sveticki, Miren Androić, mr.sc. Ninoslav Pleše, Boris Lichtenthal, Nebojša Anić, Sara Vukušić, Nada Zubović, iz fundusa Povijesnog i pomorskog muzeja Hrvatskog primorja i fundusa Josipa Žurge, iz arhiva NP Risnjak, TZ Karlovac, TZ Rijeka, TZ Netretić, TZ Bosiljevo, TZ Duga Resa * LEKTURA: Dubravka Munjas * TISAK: Tipomat Zagreb * Opatija, 2009.


Lujzijana  

Vodic po povijesno turistickoj cesti

Advertisement
Read more
Read more
Similar to
Popular now
Just for you