39 minute read
STR. 6. i
Vanrednim povećanjem minimalne penzije izjednačeni neki penzioneri
Minimalac sada prima dva i po puta više penzionera
Advertisement
Branko Vešović
sti penzionog sistema. Jer preopterećenjem javnih finansija možemo doći u situaciju da se teže zadužujemo i da smanjujemo novac za kapitalne projekte – zaključio je Mulešković. Čelnik Saveza udruženja penzionera, koji broji blizu 100.000 penzionera, Branko Vešović pozdravlja odluku povećanja minimalnih penzija, ali smatra da je trebalo povećati penzije i onih koji su ranije imali 250 eura, a imaju 40 godina staža. – Sada su male razlike u penzijama onih koji imaju 15 i 40 godina staža – upozorio je Vešović i upozorio da to treba i ispraviti, jer je Fond PIO uspostavljen na principima cjeloživotne štednje. Iz Fonda PIO su kazali da je, shodno Zakonu o PIO i odlukama Upravnog odbora, za sve korisnike prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja izvršeno redovno usklađivanje od 4,35 odsto, od 1. septembra tekuće godine.
BROJ KORISNIKA – Takođe, u skladu sa Zakonom o PIO i Odlukom o vanrednom usklađivanju nominalnog iznosa najnižih penzija, izvršeno je njihovo vanredno usklađivanje za 36 odsto od 1. januara i deset odsto od 1. septembra ove godine, tako da najniža penzija sada iznosi 253,61 eura – objašnjavaju iz Fonda PIO. Dodaju da je broj korisnika minimalne penzije, nakon vanrednog uvećanja, porastao sa 16,6 na 40 hiljada ljudi, jer su do minimalne penzije od 253,61 euro povećane sve koje su bile niže. - Visina penzije, shodno Zakonu o PIO, ne zavisi samo od dužine staža, već i od iznosa uplaćenih doprinosa, koji su osnov za izračun penzije. Prilikom donošenja rješenja o priznavanju prava na penziju, obračun iznosa ovog prava vrši se isključivo u skladu sa Zakonom o PIO, na propisan način - napominju iz ove institucije dodajući da prema zakonu o PIO, naredno redovno usklađivanje penzija i drugih prava iz PIO treba da bude 1. januara 2023. godine. Skupština je krajem prošle godine, na prijedlog Demokrata, usvojila izmjenu zakona kojim se minimalne penzije, koje su tada iznosile 147 eura, od 1. septembra povećavaju za 36 odsto retroaktivno od 1. januara. U maju su sve penzije povećane 8,15 odsto, a u septembru 4,3 odsto. Sa trećim povećanjem od deset odsto minimalna penzija će biti povećana sa 147 na 277,9 eura.
Skupština raspravljala o izvještajima o radu CBCG u posljednje tri godine i o izmjenama Zakona o Centralnoj banci
PODGORICA – MMF ima negativan stav o predloženim izmjenama Zakona o Centralnoj banci, kojim se predlaže nova procedura za izbor guvernera, kazao je juče u parlamentu prvi čovjek CBCG Radoje Žugić i najavio da će to pismo dostaviti poslanicima. – Oni traže princip dvostrukog veta, a ako skupštinsko tijelo i plenum imaju iste poslanike i većinu to može da bude korak unazad – rekao je Žugić, učestvujući u raspravi o prijedlozima izvještaja CBCG za 2019, 2020. i 2021. godinu. U skupštinskoj proceduri su izmjene Zakona o CBCG kojima Dejan Đurović (DF) predlaže da guvernera više ne predlaže predsjednik države, već resorni skupštinski odbor. Žugić je najavio da će tužiti Đurovića i još dvije osobe koje su ga, kako je kazao, linčovale u jednoj TV emisiji, navodeći da je skoro devet godina na poziciji guvernera bez ijedne afere. Đurović je odgovorio da će svoje navode iz sporne emisije ponoviti na sudu. - Ne razumijem zašto bi se neko nervirao u vezi izmjena zakona. Uvažavam stavove svih međunarodnih organizacija,
DF neće da čuje o dvostrukom vetu
Sa jučerašnje sjednice parlamenta
ali sam za to da mi u Crnoj Gori odlučujemo šta ćemo raditi - kazao je Đurović, koji tvrdi da je CBCG politizovana. Žugić je kazao da sve ključne bilansne pozicije banaka u posljednje tri godine i tri kvartala ove godine bilježe rast. - Bilansna suma banaka je povećana za 1,7 milijardi eura ili 38,5 odsto, kapital 19,6 odsto, krediti 25,2 odsto, a depoziti 1,5 milijardi, odnosno 43,6 odsto – naveo je Žugić i dodao da depoziti rastu zbog neinvestiranja u vrijeme krize. Ponovio je da su eksterni revizori dali pozitivne ocjene o radu CBCG bez bilo kakvih preporuka, te da je vrhovna monetarna institucija imala dobit za posljednje tri godine 13,2 od čega je polovina pošla u državni budžet, a ostatak u kapital
Guverner rekao da MMF ima negativan stav o predloženim izmjenama zakona, Dejan Đurović poručio da to uvažava, ali da se pita skupštinska većina
CBCG. Istakao je da je bankarski sistem najzdraviji dio ekonomije. Branko Radulović (DF) tvrdi da se banke ponašaju zelenaški i po ko zna koji put traži osnivanje razvojne banke. Matični skupštinski odbor nije usvojio izvještaje o radu CBCG u posljednje tri godine.
Nebojša Medojević nezadovoljan što se preko EPCG vodi socijalna politika i predlaže Siromašnima struja besplatno, bogatima berzanska cijena
PODGORICA - Subvencionisanje svih potrošača struje nije adekvatan odgovor na globalne poremećaje na tržištu niti je pravedno, efikasno i održivo rješenje, smatra lider PzP Nebojša Medojević. Saopštio je da tarifna politika u uslovima krize treba da destimuliše visoku potrošnju, posebno ako neki potrošači prave ekstra profite, kao npr. oni koji ,,rudare“ kriptovalute. - Za veću potrošnju električne energije koja podrazumijeva lični komfor, luksuz ili visoko profitabilne poslove, cijena treba da bude tržišna. Za ljude koji žive ispod linije siromaštva, EPCG u saradnji sa Vladom treba da obezbijedi besplatan minimalni paket električne energije dovoljan za pokrivanje elementarnih potreba porodice, bez grijanja – predlaže Medojević, koji tvrdi da manjinski akcionari EPCG mogu pokrenuti tužbe zbog odluka menadžmenta koje ugrožavaju njihove interese i smanjuju vrijednost kapitala društva i akcija. Ističe da se socijalna politika se vodi preko Vlade i opština, a ne preko EPCG. R. E. Najviše korisnika na optičkoj mreži Raste broj internet priključaka
PODGORICA – Ukupan broj ADSL priključaka na kraju septembra iznosio je 19.650, 342 manje nego u avgustu, pokazuju podaci Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP). Iz EKIP-a su saopštili da se od ukupnog broja ADSL priključaka na kraju septembra 88,96 odsto odnosilo na građane. Broj korisnika koji su putem optičke mreže (FTTx) pristupili internetu je 87.910, WiFi priključaka bilo je 2.390, KDS 52.120, a VDSL 31.950. Ukupan broj širokopojasnih priključaka na kraju septembra, nezavisno od tehnologije koja se upotrebljava za pristup, iznosio je 194.360,657 više nego u avgustu. N. K.
Prema podacima Monteputa Auto-putem prošlo 875 hiljada vozila
PODGORICA – Auto-putem Princeza Ksenija je od otvaranja polovinom jula prošlo 875.680 vozila. Prema podacima sa sajta Monteputa, koji upravlja prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mateševa, promet vozila je u periodu od 30. oktobra do 6. novembra iznosio 38.870. Cestarina za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura. Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela. Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo. R. E.
USD 0.99930 CHF 0.98740
JPY 146.18000 AUD 1.54280
Suđenje mitropolitu SPC i osmorici sveštenika zbog kršenja zdravstvenih mjera 12. maja 2020. godine
Joanikije i sveštenici u nikšićkom Osnovnom sudu
NIKŠIĆ - Suđenje mitropolitu crnogorsko-primorskom Joanikuju i osmorici nikšićkih sveštenika zbog toga što se nijesu pridržavali propisanih zdravstvenih mjera 12. maja 2020. godine, kada je organizovana litija, nastavljeno je juče u Osnovnom sudu gdje je Joanikije poručio da tada nije održana litija već molitveni hod. Osim Joanikija, u sud su došli da saopšte kako tog dana nijesu pozivali sugrađane već da su ih upozoravali da moraju poštovati epidemiološke mjere, još sveštenici Slobodan Jokić, DraganKrušić, Vasilije Brborić, Danilo ZirojeU optužnom prijedlogu se navodi da je sveštenstvo SPC postupalo suprotno naredbama Ministarstva zdravlja o sprečavanju širenja opasne bolesti i na Trgu Šaka Petrovića okupili se zajedno sa građanima, a zatim obavljali vjerski obred van vjerskog objekta – litiju ulicama grada
vić, Željko Rojević, Ostoja Knežević, Nikola Marojević i MirkoVukotić. Mitropolit je na sudu ponovio da se tog dana nije dogodila litija već, kako je naveo, molitveni hod naroda koji se samoinicijativno okupio ispred Hrama Svetog Vasilija. - Služba je trajala sat, a okupljanje naroda više od dva sata. Niko od nadležnih nije spriječio narod da se okuplja, a Trg Šaka Petrovića nije u vlasništvu crkve, već je javno mjesto. Kad smo izašli i vidjeli oko 20.000 ljudi shvatili smo da nema drugoga načina da doprinesemo mirnom razilaženju već da krenemo u molitveni hod - kazao je Joanikije. Čulo se od sveštenstva SPC i da je molitveni hod obavljen skraćenom, a ne uobičajenom maršrutom. Sveštenik Slobodan Jokić tvrdi da su prije 12. maja 2020. godine uputili i molbu nadležnima da četiri sveštenika rano ujutro, uz poštovanje epidemioloških mjera, prođu ulicama Nikšića, ali da su od tadašnjeg načelnika CB Nikšić Tihomira Goranovića i komandira Darka Mađarića dobili odgovor da im se ne može izaći u susret. Sveštenici su ustvrdili i da se molitvena šetnja ne može smatrati litijom, te da je njihova obaveza da budu s narodom koji se samoinicijativno okupio. U optužnom prijedlogu se navodi da je sveštenstvo SPC postupalo suprotno naredbama Ministarstva zdravlja o sprečavanju širenja opasne bolesti i na Trgu Šaka Petrovića okupili se zajedno sa građanima, a zatim obavljali vjerski obred van vjerskog objekta – litiju ulicama garada. Joanikije, koji je tada bio episkop budimljansko-nikšićki, i još neki sveštenici nakon litije su zadržani 72 sata u nikšićkom CB, a u gradu i širom Crne Gore tada su organizovani protestni skupovi u znak podrške sveštenstvu. Advokat Sava Kostić kaže da mu nije jasno zašto nije procesuiran veliki broj vjernika, ljudi iz javnog i političkog života koji su tog dana bili na molitvenom hodu već samo vladika Joanikije i nekoliko sveštenika. Branilac sveštenika kazao je i da će predložiti da se saslušaju tadašnji čelnici nikšićke policije, kao i brojni svjedoci, te da se pregledaju audio i video materijali koji svjedoče da Joanikije i sveštenstvo nijesu pozivali sugrađane na litiju, te da samim tim i nijesu počinili krivično djelo. Ra. P.
Institut „Dr Simo Milošević“ najavio rekonstrukciju, ali i dogovore sa predstavnicima Sindikata Ranjeni ukrajinski vojnici i civili oporavljaće se u Igalu
PODGORICA - Ranjeni ukrajinski civili i vojnici oporavljaće se u Institutu „Dr Simo Milošević“ u Igalu, saopšteno je juče nakon sastanka predstavnika te institucije i Ambasade Ukrajine, kada je i potpisan memorandum o saradnji. Prema riječima dr Sava Marića, rukovodstvo Instituta u Igalu je u proteklom periodu intenzivno radilo na uspostavljanju novih stranih programa, što je rezultiralo i potpisivanjem memoranduma sa diplomatskim predstavništvom Ukrajine. – Imali smo ponudu od Ambasade Ukrajine i jedne humanitarne organizacije da povrijeđeni sa ratišta i civili dolaze kod nas na rehabilitaciju. Već sredinom mjeseca ćemo dobiti informacije kada će prvi pacijenti doći u Institut – saopštio je dr Marić, prenosi portal rthn.co.me. Trenutno je zatvorena Prva faza Insituta, a taj period će biti iskorišćen za poboljšanje krovne izolacije objekta. – To će nam kasnije omogućiti krečenje i sređivanje po spra-
Ž.kontić tovima, da bismo imali bolju ponudu za pacijente i goste u narednom periodu. Takođe, klimatizovaćemo zgradu u cjelini – najavio je dr Marić. On je kazao i da će Druga faza Instituta biti zatvorena od 23. decembra do 23. januara, međutim ako bude postignut dogovor o dolasku ukrajinskih ranjenika, ti planovi će biti izmijenjeni, o čemu će odlučivati bord direktora. On je juče portalu rthn. co.me kazao da ističe kolektivni ugovor i da je usaglašen sa predstavnicima Sindikata Instituta, pa će biti dostavljen bordu direktora na razmatranje. - Posvetili smo pažnju svim tačkama u ugovoru, te vjerujem da neće imati razloga da ugovor odbiju, ali ako budu imali sugestije mi ćemo ih prihvatiti i korigovati dokument - rekao je Marić. Zbog prispjeća presuda na osnovu tužbi radnika za neadekvatno obračunate koeficijente, račun Instituta „Dr Simo Milošević“ je prethodnih mjeseci više puta blokiran.
Sa jučerašnje sjednice Odbora
PODGORICA – Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport nije podržao prijedlog poslanice Branke Bošnjak da se izmijeni Zakon o visokom obrazovanju na način da ubuduće rektora Univerziteta Crne Gore bira akademsko osoblje na neposrednim izborima, kao što se organizuju za predsjednika države. Većina članova ovog tijela izjasnila se uzdržano, niko nije bio protiv. Predložiće Skupštini da ne usvoji novine koje je Bošnjak aktivirala, a u skupštinskoj su proceduri od prije dvije godine. Poslanici smatraju da je za ovu temu potrebna šira javna rasprava i da se sve svede pod krovni zakon, da se ne mijenja samo način izbora rektora. Podsjetili su da Ministarstvo prosvjete priprema novi zakon. Ranije je Univerzitet Crne
Bošnjak je kazala da se na Univerzitetu favorizuju ljudi, da postoji mlađi kadar, koji napreduje, ali ako nije podoban, ili ako briljira, onda smeta profesorima i nikada se ne može naći u organima Univerziteta. Istakla je i da se pod uticajem politike smjenjuju rektori
Gore zatražio da se povuče inicijativa Bošnjak, jer smatraju da se narušava njihova autonomija koja im je garantovana Ustavom i međunarodnim aktima. Negodovali su što nijesu uključeni u proceduru. – Očekivala sam takav stav od Univerziteta i učaurene sredine, da im više odgovara da 15 ljudi u Upravnom odboru biraju rektora, a ne da učestvuju svi – kazala je Bošnjak. Različita sagledavanja Ubjeđivala je poslanike da je njeno rješenje dobro, da je svojstveno pojedinim demokratskim zemljama, poput Slovenije. Poslanik Dragan Bojović (DF) joj je odgovorio da nema puno zemalja koje primjenjuju ovu praksu i smatra da bi političke partije još više imale uticaja da plasiraju svoje kandidate i da to nije potrebno. – Malo me plaši, kada se promijenila vlast mi koji smo po ovom pitanju mislili isto sada smo to promijenili, što znači da, ipak, politika postoji na UCG. Pokušava se sada sačuvati status kvo – rekla je Bošnjak. Kazala je da ako su profesori spremni da ih neko potkupi, da tu ne mogu ništa... Ne vidi da će se nešto loše desiti ako kandidati u kampanji za rektora predstavljaju program na fakultetima i ubjeđuju osoblje za koga će da se glasa. – To nije politika – rekla je Bošnjak.
Predsjednik Odbora Damir Šehović (SD) kazao je da je logičnije da se ovakve stvari sistemski procesuiraju, da budu uključene sve strane, kako ne bi bili optuženi da su privatizovali proces. Smatra da je potrebno komunicirati i sa državnim Univerzitetom. Rekao je i da svjedočimo nestabilnom političkom ambijentu, da je Vlada izgubila podršku u Skupštini i da nije siguran da je za ovo velika žurba, da treba sačekati stabilizaciju. – Fakulteti ćute 30 godina, nijedan profesor nije rekao posebnu riječ i studenti su ćutali. Sada bismo ušli u fazu - bum izbora. To bi ličilo na sve osim na izbore rektora. Kada zaživi demokratija u Crnoj Gori, kada bi taj izbor bio izolovan od političkih izbora, onda to rješenje može da se sprovodi – rekao je poslanik Dejan Đurović (DF). Bošnjak je ponovila da aktuelni izbor rektora zavisi od 15 članova Upravnog odbora UCG i da je niko ne može ubijediti da to rješenje nije ispolitizovano. Rekla je da se na Univerzitetu favorizuju ljudi, da postoji mlađi kadar, docenti, koji napreduju, ali ako nije podoban, ili ako briljira, onda smeta profesorima i nikada se ne može naći u organima Univerziteta. Bošnjak je istakla da se pod uticajem politike smjenjuju rektori i da ne mogu da se igraju tako. Kazala je da se njeno rješenje ne razlikuje od modela koji se primjenjuje na fakultetima prilikom izbora dekana, predlažu ih profesori, odnosno vijeća fakulteta. Rekla je da je funkcija rektora važna i da se svi zato otimaju oko nje. – Sigurna sam da na Univerzitetu mnogi priželjkuju ovakvo rješenje, oni koji nijesu medijski eksponirani. Ostajem pri ovom prijedlogu, neću ga povući – poručila je Bošnjak. Bez pOdršKe dA šKOlSKI OdBOrI BIrAju dIreKtOre Članovi Odbora nijesu usvojili ni prijedlog poslanice Božene Jelušić (Ura) da se izmijeni Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju i promijeni način izbora direktora, da ga biraju školski odbori, a ne ministar. Njena inicijativa, takođe, datira od ranije. Jelušić je pričala kako je ova praksa nekada bila svojstvena crnogorskom sistemu obrazovanja i da se tako može depolitizovati školstvo. – Negativno mišljenje Vlade je vrhunac cinizma. Potpisuje ga, nažalost, premijer. Saopštiti da je ovo loše rješenje jer je pokazalo lošu praksu je potpuno nepoznavanje materije – rekla je ona. Članovi Odbora su komentarisali da ovakve sistemske promjene treba da inicira Vlada, te da nemamo danas u školskim odborima strukturu koja bi mogla da bira direktore na takav način, da nema zrelosti, odnosno da ne postoji demokratija.
N. Đ.
Finansiraju vjerske škole, a javno školstvo nema uslova za rad
Odbor je uvažio prijedlog poslanice Božene Jelušić (Ura) da se organizuje konsultativno saslušanje ministra prosvjete Miomira Vojinovića povodom finansiranja dvije vjerske škole. Podsjetila je da je kroz sistem 2015. godine uvedeno prvo finansiranje vjerskih škola, kada je otvorena Medresa, koja je, kako je istakla, dobra škola. Kazala je da uporište u Zakonu mogu da nađu sve vjerske zajednice, da potencijalno javno školstvo može ogromna sredstva da plaća tim školama. - Vjerske zajednice su dovoljno bogate da se time pozabave i ne opterećuju javno školstvo gdje nemamo osnovne preduslove za izvođenje nastave – rekla je Jelušić. Kazala je da želi da čuje od ministra kako se licenciraju škole, da li su predmeti prošli provjeru Nacionalnog savjeta, prati li se njihovo poslovanje, da li je vršena kontrola kako se troši novac, kako će Ministarstvo ubuduće štititi interese javnog školstva u sekularnoj državi. Rekla je da je potreba čovjeka za vjerskim poučavanjem jedno od temeljnih ljudskih prava, ali da ona ukazuje na sistem javnog školstva i procedure koje važe u sistemu. -Da li je školstvo dovoljno bogato da na ovaj način potencijalno finansira koliko god hoćemo vjerskih škola ili moramo imati određene regulative. Za vjerske škole je odvojeno 1.700.000 eura. To je značajan iznos i može biti daleko veći. Nama kleca cijeli školski sistem – rekla je ona. Šehović je rekao da je upitan proces dobijanja licenci za pojedine vjerske škole. Termin za konsultativno saslušanje ministra prosvjete biće naknadno određen.
KOMENTAR Apsurd – sekularna država finansira otvaranje vjerske škole
d.mijatović
Slobodan Backović
Vlada je 2. novembra donijela odluku o dodjeli 900 hiljada eura vjerskoj školi ,,Sveti Sava“ u Podgorici. U ugovoru između Ministarstva prosvjete i Srednje vjerske škole Gimnazija „Sveti Sava“ Podgorica se navodi razlog za dodjelu ovih sredstava: „Ugovorne strane su saglasne da Ministarstvo Školi uplati iznos od 900.000 € (slovima: devet stotina hiljada eura), na ime podrške Školi“. O ovome je Pobjeda podrobno pisala 5. novembra. Bilo je neophodno da znamo šta se konkretno podržava sa 900 hiljada eura s obzirom na to da su to sredstva iz budžeta Crne Gore, sredstva svih građana. Posebno je potrebno objasniti zašto ateisti, agnostici i vjernici svih drugih konfesija, osim vjernika SPC, finansiraju preko državnog budžeta ovu SPC privatnu vjersku školu? Odgovor Ministarstva prosvjete na pitanje Pobjede o namjeni dodijeljenih sredstava je bio: „Podrška vjerskim školama, prema Opštem zakonu o obrazovanju, podrazumijeva podršku za osnivanje ili rad škola. Odlukom Vlade Crne Gore usvojen je prijedlog da se da podrška za osnivanje, dok će naredne godine, ukoliko se ta stavka predvidi budžetom za narednu godinu, dobiti podršku za rad, a na osnovu broja upisane djece“. U informaciji koja je dostavljena Vladi za dodjelu navedenih sredstava navodi se: „Prednje, imajući u vidu činjenicu da su navedena sredstva neophodna za osnivanje ustanove, što potvrđuje i Zakon o budžetu za 2022. godinu gdje se kao uvidom u raspoloživa sredstva potrošačke jedinice Ministarstvo prosvjete, nalazi i program „podrška vjerskim školama“. Dakle, sredstva se dodjeljuju za osnivanje vjerske škole! U Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju nigdje ne piše da se može finansirati „osnivanje ustanove“. O finansiranju vjerskih škola u Zakonu piše samo ovo: „Srednje vjerske škole (koje izvode javno važeće obrazovne programe) mogu se finansirati iz budžeta Crne Gore, u skladu sa članom 138 ovog zakona“. Dakle, po zakonu se mogu finansirati škole koje rade - izvode programe tako da Ministarstvo ne može finansijski pomagati osnivanje privatne vjerske škole. Apsurdno je da sekularna država Crna Gora daje novčanu podršku za osnivanje vjerske škole i osim toga još apsurdnije je zato što je toj školi u ime države već potpisana licenca za rad? Licenca za rad školi se izdaje kada su ispunjeni svi uslovi propisani zakonom za početak rada škole. Ako škola, kao ova vjerska, koja bez odobrenja Nacionalnog savjeta treba da realizuje javno važeći obrazovni program traži sredstva iz budžeta, treba da ispunjava i uslove predviđene „Pravilnikom o normativima i standardima za sticanje sredstava iz javnih prihoda za ustanove koje realizuju javno važeće obrazovne programe“. Da li su članice komisije, navedene u tekstu Pobjede, za licenciranje škole provjerile i utvrdile da su ispunjeni svi propisani uslovi za rad škole kada su potpisale izvještaj i odobrile licenciranje? Evo šta piše u Pavilniku: „Površina potrebnog zemljišta privatne škole (bez zemljišta za objekat škole, salu, pristupe i staze), po pravilu je najmanje 20 m², po učeniku, u jednoj smjeni“ i da li je „najmanja površina prostora za nastavu po učeniku u jednoj smjeni za: učionicu 1,80 m²; kabinet 2,40 m²;... i kubatura za nastavne prostorije je najmanje 5 m³, po učeniku, u jednoj smjeni“. Na ovo treba dodati i fiskulturnu salu sa pratećim prostorijama! Da li je protagonistima ove sramne prevare poznato šta je sekularna dražava? Da li im je poznato da sekularna država kao i sve druge treba da garantuje slobodno vjeroispovijedanje i osnivanje vjerskih škola, ali da ih sekularna država ne može ni osnivati ni finansirati. U javnim obrazovnim ustanovama koje se finansiraju novcem svih građana ne može biti vjeroispovijedanja ili učenja u religiji, vjeronauka. Rješenje za finansiranje vjerskih škola je jednostavno. Osnivač vjerske škole treba da finansira njen rad. Zbog toga vjerske zajednice, ako su one osnivači, mogu da formiraju fondove u koje sredstva uplaćuju i njihovi vjernici, škole mogu da naplaćuju školarinu, roditeljima učenika mogu da se obezbijede beneficirani krediti itd. U državi u kojoj su vjerske zajednice odvojene od države, vjerske škole se ne mogu finansirati iz budžeta. Zbog toga na Ustavnom sudu treba provjeriti ustavnost člana 139 Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju kojim se propisuje mogućnost finansiranja vjerskih škola. Sve ovo se dešava kada je Ministarstvo prosvjete nesposobno da obezbijedi osnovne uslove za rad javnih obrazovnih ustanova: škole su nezagrijane, još nijesu dobile lož ulje za grijanje, u mnogim gradovima djeca nemaju prevoz do škola, školama nedostaje računarska oprema, školama nedostaje namještaj-klupe i stolice, odlaže se završetak izgradnje i opremanja novih škola, nastavnicima se ne plaća prevoz između gradova, neizvjesno je povećanje plata itd. Prioritet je sada da Ministarstvo prosvjete kojim rukovodi Vojinović usmjeri sredstva ne za navedene potrebe javnih obrazovnih ustanova nego za osnivanje SPC škole? Na kraju, recimo da ne znamo da je sve u vezi ovih škola nezakonito i da zaboravimo da je Crna Gora sekularna država, mora se odgovoriti na pitanje: zašto da Crna Gora finansira osnivanje SPC škole kada SPC ima novca da gradi stanove, hotele, razvija vjerski biznis, biznis sa imovinom, kada se u kripti Hrama u vrećama čuva novac, tj. nijesu siromašni i bez novca?
Slobodan BACKOVIĆ
Klub Demokrata zatražio od Vlade da hitno proglasi 14. novembar kao neradan dan zbog Njegoševog praznika Ne prihvataju zakon, ali ni tumačenje Ministarstva rada
dopisom obavijestila službu da je ponedjeljak – neradni dan: Danijela Đurović
skupština
PODGORICA – Prva godina obilježavanja Njegoševog dana rođenja kao državnog praznika, koji je ujedno i crnogorski praznik kulture, i pada u nedjelju 13. novembra, izazvala je polemiku zbog različitog čitanja norme budući da Zakon o državnim i drugim praznicima ne predviđa da neradni dan bude 14. novembar. Iako zakonska norma ne ostavlja velike dileme i definiše da Njegošev dan predstavlja izuzetak od pravila o prenošenju praznovanja, sa tim se nije složio poslanički klub Demokrata, navodeći da se prvo obilježavanje praznika mora adekvatno proslaviti u ponedjeljak, koji treba da bude neradni dan i da protekne u znaku adekvatnih kulturnih manifestacija. Skupština je krajem prošle godine usvojila izmjene i dopune Zakona o državnim i drugim praznicima kojim se utvrdio novi praznik u Crnoj Gori i to 13. novembar - Njegošev dan, crnogorski praznik kulture. Tada je za državni praznik proglašen i Dan ekološke države – 20. septembar, ali je za njega definisano da je, takođe izuzetak, koji se pritom praznuje radno. I pored eksplicitnih normi, u parlamentu je nastavljena praksa da se one dovode u pitanje, traži ad hoc revizija, i tumače kako kome politički odgovara, što je demonstrirano juče u parlamentu. Poslanik Demokratske Crne Gore Vladimir Martinović zatražio je zbog toga da Vlada hitno proglasi 14. novembar neradnim danom, pozivajući se pritom na član 3 Zakona o državnim i drugim praznicima. Njegovo tumačenje zakonske norme stavom je poduprla i predsjednica Skupštine Danijela Đurović, koja je objasnila da je već dopisom obavijestila službu zakonodavnog doma da je ponedjeljak – neradni dan. Nakon istupa u parlamentu, pojašnjenje je stiglo iz Ministarstva rada i socijalnog staranja, koji su objasnili da je Njegošev dan, shodno članu 3b Zakona o državnim i drugim praznicima, izuzet od pravila da, ukoliko pada u dane vikenda, prvi radni proglašava se za neradni. I pored toga, Demokrate su ostale kod svog stava i tražili da predsjednica parlamenta zatraži zvanično tumačenje od Vlade kroz obraćanje premijeru u tehničkom mandatu Dritanu Abazoviću. Iz tog resora su podsjetili da je članom 2 predmetnog zakona propisano da se državni i drugi praznici praznuju dva dana, i to na dan praznika i narednog dana, a da se u članu 3 propisuje da su praznični dani neradni, te da ukoliko je praznik nedjelja, neradna su dva naredna dana i da ukoliko je drugi praznični dan nedjelja, neradni je prvi naredni dan. - Međutim, Zakonom o državnim i drugim praznicima u članu 3b (Sl. list CG br. 145/21) propisan je izuzetak od prethodno navedenog pravila koji glasi da izuzetno od člana 2 i člana 3 st. 2 i 3 citiranog zakona, praznik 13. novembar – Njegošev dan, crnogorski praznik kulture, praznuje se jedan dan i to na dan praznika, te je shodno tome neradni dan nedjelja 13. novembar. Napominjemo da se Ministarstvo rada i socijalnog staranja služi isključivo zakonskim normama, te je shodno tome i dato prethodno saopštenje, a u cilju potpunog informisanja javnosti i dokaza da je prethodno saopštenje dato ispravno, dostavljamo izvod iz zakona koji je usvojen u Skupštini Crne Gore i objavljen u Službenom listu - pojasnili su u ovom resoru. Poslanik Demokrata Aleksa Bečić protumačio je da je nesporno da ponedjeljak treba da bude neradan dan za sve, te da treba da bude obilježen kulturnim manifestacijama. – Nije dobro da primjenu započnemo ili da se obilježi u atmosferi i na način kako je navedeno u pojašnjenju Ministarstva. Mislim da je omaška. Ima eksperata da se istumači da je ponedjeljak neradan za sve - kazao je Bečić. I. P.
Glavni grad reagovao na tekst sa portala RTCG, iz te medijske kuće saopštili da je riječ o grešci Objavili saopštenje MANS-a iz 2020. godine
PODGORICA – Glavni grad je juče uputio otvoreno pismo Javnom servisu zbog teksta objavljenog na portalu rtcg.me sa nadnaslovom „MANS podnio“ i naslovom ,,Krivične prijave protiv Vukovića, Makrida i Toškovića“. Krivična prijava o kojoj je riječ je odbačena kao neosnovana, a iz Glavnog grada je saopšteno da je sadržajem ovog teksta nanesena šteta ličnom i profesionalnom ugledu dr Ivana Vukovića. Sporni tekst je nakon objave uklonjen, a uredništvo portala rtcg.me je sinoć uz izvinjenje saopštilo da je greškom objavljeno saopštenje za javnost MANS-a od 22. 09. 2020. godine. Ubrzo nakon što je tekst objavljen, on je i povučen sa portala, tvrde iz te medijske kuće. U otvorenom pismu Glavnog grada se navodi da je nadležni državni organ pomenutu prijavu odbacio zato što dr Ivan Vuković, ni kao fizičko lice, ni kao gradonačelnik Glavnog grada, nije učestvovao u proceduri odabira izvođača radova za izgradnju prve faze sekundarne kanalizacione mreže u Podgorici, a samim tim ni u potpisivanju predmetnog ugovora. Iz Glavnog grada ističu da u prilog tvrdnji da je tekst objavljen s namjerom da se nanese šteta Vukoviću govori i činjenica da nije sadržao ni informaciju o tome da je on podnio krivičnu prijavu za lažno prijavljivanje. Istakli su da Javni servis treba da bude primjer u očuvanju ugleda novinarske profesije. - Međutim, u konkretnom slučaju, budući da je ovu vijest u isto vrijeme objavio i portal borba.me, na koji ne treba posebno trošiti riječi, vjerujemo da ste ovakvim odabirom informacija, bez prethodne provjere navoda, ugrozili i sopstveni ugled – piše u pismu. Iz Glavnog grada je saopšteno da je tekst prije nego što je uklonjen sa portala, preuzelo nekoliko medija, a isti je plasiran i na društvenim mrežama. - Sigurni smo da ste svjesni posljedica koje su nastale, pričinjavajući time direktnu štetu ličnom i profesionalnom ugledu dr Ivana Vukovića, ali i Glavnog grada kao institucije. Shodno navedenom, za ovakav postupak očekujemo javno izvinjenje – navodi se u otvorenom pismu. Iz postala RTCG su sinoć saopštili da je propust tehničke prirode bez ikakve namjere da se bilo kome pričini šteta. - Zbog neprijatnosti, izvinjavamo se Ivanu Vukoviću, drugim osobama pomenutim u tekstu, Glavnom gradu, MANS-u i čitaocima, apsolutno uvjereni da Javni servis treba da bude primjer u očuvanju ugleda novinarske profesije i neko ko postavlja standarde – piše u objavi portala rtcg.me. J. M. Predsjednik Milo Đukanović na Konferenciji UN o klimatskim promjenama COP27
Milo Đukanović na Implementacionom samitu o klimi
Crna Gora vjeruje da je smanjenje emisije od 40 odsto dostižan cilj
PODGORICA – Revizijom nacionalno utvrđenog doprinosa, Crna Gora je kao ciljnu vrijednost postavila smanjenje emisija od 35% do 2030. godine, a na Samitu u Glazgovu najavljena je ambicija smanjenja emisije od 40%, rekao je juče predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na Implementacionom samitu o klimi. Konferencija UN o klimatskim promjenama COP27 održava se u Šarm El Šeiku u Arapskoj Republici Egipat, a predsjednik Đukanović je u govoru pred svjetskim liderima kazao da je Crna Gora uvjerena da su ti ciljevi dostižni na temelju mjera utvrđenih u ključnim nacionalnim, strateškim i razvojnim planovima. - Aktivnosti na novoj reviziji su u toku. Izrađena je Mapa puta za implementaciju i šema praćenja i evaluacije napretka. Ažuriran je popis emisija gasova, u skladu sa novom metodologijom međuvladinog panela – kazao je predsjednik u svom govoru. Istakao je da posljednji proračuni upućuju na potencijalno dalje smanjenje nivoa emisija od 45%, te da za to postoje realna utemeljenja, ali i da su izazovi snažni i veoma skupi. – Naročito u sektorima energetike i poljoprivrede imajući u vidu negativne efekte pandemije i poremećaje na globalnom planu usljed agresije na Ukrajinu. Dodatno, trajuća unutrašnja politička nestabilnost ograničava fokus na razvojna pitanja i kontinuirano unapređenje kapaciteta za planiranje i sprovođenje klimatske politike i njenu inkorporaciju u sve sektore čime bi se stvarali preduslovi za postepeno smanjenje upotrebe uglja, dugoročni niskokarbonski razvoj i, kao krajnji cilj, klimatsku neutralnost – kazao je Đukanović. On je poručio da će i pored malog učešća u globalnoj emisiji, Crna Gora nastaviti da preduzima sve neophodne korake u cilju poštovanja međunarodnih obaveza. - Zelenu transformaciju vidimo kao priliku da uđemo u period dinamičnog i održivog razvoja koji će garantovati rast ekonomskih aktivnosti, a time i životnog standarda. Naš najveći izazov biće kako obezbijediti pravednu tranziciju. Zato podrška razvojnih i finansijskih partnera i snažniji upliv inostranih investicija iz tehnološki najnaprednijih zemalja ostaju neophodni – kazao je on. Đukanović je kazao i da nemamo izbora kada se postavlja pitanje da li smo spremni da u odlučujućoj dekadi ubrzamo klimatsku akciju i sačuvamo planetu. - Odgovornost za implementaciju obećanog i prihvaćenog je na svima nama. Ne samo na globalnom političkom liderstvu i partnerstvu između razvijenog svijeta i zemalja u razvoju; ne samo na hitnosti usaglašenog i klimatski odgovornog djelovanja vlada, investitora i biznis sektora; nego na svakom građaninu pojedinačno. Svi možemo i moramo doprinijeti da ciljevi Pariskog sporazuma postanu naša realnost. Vrijeme curi, a izazovi i problemi s kojima smo suočeni postaju sve kompleksniji – rekao je Đukanović. Predsjednik se zahvalio predsjedniku Al Sisiju i egipatskoj vladi na odličnoj organizaciji i naznačio da je pred nama ključna dekada za transformaciju i prelazak sa pregovora i planiranja na implementaciju. Predsjednik Đukanović na marginama Samita COP27 u Šarm el Šeiku imao je više bilateralnih kontakata uobičajenih za međunarodne skupove na visokom nivou. Sreo se sa premijerom Španije Pedrom Sančezom, Hrvatske Andrejom Plenkovićem, predsjednicima Slovenije, Bugarske i Kipra, Borutom Pahorom, Rumenom Radevim i Nikosom Anastasiadesom, predsjednikom UAE šeikom Mohamedom Al Nahjanom i državnim sekretarom Svete Stolice kardinalom Pjetrom Parolinom. J. M.
Osumnjičeni, nakon šest mjeseci izviđaja, čekaju dokaze
Sa privođenja Jovanića
Danas ističe rok za podizanje optužnice protiv Blaža Jovanića i njegove kriminalne grupe
PODGORICA – Specijalnom tužilaštvu danas ističe rok od šest mjeseci u kojem mora podići optužnicu protiv bivšeg predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića kojeg sumnjiči da je, uz pomoć 11 pripadnika kriminalne organizacije, među kojima su stečajni upravnici, procjenitelji i vlasnici firmi za obezbjeđenje u stečajnim postupcima, nezakonito oštetio deset kompanija za iznos od 661.496 eura. Jovanić je uhapšen 9. maja a lisice na ruke tada su stavljene i stečajnim upravnicima Saši Zejaku, Snežani Jović, Sanji Lješković, Ranku Radinoviću, Sretenu Mrvaljeviću i vlasnicima firmi za obezbjeđenje Paviću Globareviću i Darku Peroviću. Krivičnom prijavom su obuhvaćeni i procjenitelji Omer Markišić i Dejan Golubović, vlasnica firme za obezbjeđenje Stana Čelebić, vlasnica kompanije ,,Ogimar“ Danijela Laković i kandidat za sudiju u Privrednom sudu Vladan Nikolić ali je njima dopušteno da se brane a slobode. Jovanić se sumnjiči da je tokom 2015. godine organizovao kriminalnu organizaciju a čiji članovi su postali Zejak, Jović, Lješković, Radinović, Mrvaljević, Globarević, Čelebić, Perović, Markišić, Golubović, Nikolić i Laković. U sklopu ove kriminalne organizacije su i podgoričke kompanije ,,Titan sekjuriti“, ,,Sekjuritas Montenegro“, ,,Ogimar“ kao i nikšićka firma ,,Top fors sistem“ i više N. N. osoba. SDT sumnjiči Jovanića da je, koristeći funkciju predsjednika Privrednog suda kao i sudijsku funkciju, uz pomoć određenih stečajnih upravnika, nezakonito uvećavao troškove stečajnog postupka na šetu stečajnih dužnika i povjerioca. Tužilaštvo tereti Zolaka, Jović, Mrvaljevića da su po nalogu Jovanića u situacijama kada su se pojavljivali kao stečajni upravnici imali zadatak da odugovlače stečajni postupak u cilju prouzrokovanja što većih troškova tako što bi angažovali saradnike, advokate, te fizičko obezbjeđenje čak i u situacijama kada je to bilo nepotrebno. Zolak se sumnjiči da, kada bi se u postupku pojavljivao kao procjenitelj, u dogovoru sa drugim procjeniteljima, dogovarao je da ispostave fiktivne fakture kako bi svoju ponudu za stečajnog dužnika predstavio kao najpovoljniju iako je njegova procjena višestruko prevazilazila realne troškove procjene. U nekim od deset stečajnih postupaka koji su za sada predmet pažnje Zolak i Lješković su se pojavljivali kao saradnici stečajnog upravnika i koristeći ovu poziciju su fiktivnim procjenama i inventarisanjem uvećavali troškove stečajnog postupka. Na osnovu fiktivno pruženih usluga oni su primali novčana sredstva sa računa stečajnog dužnika i po nalogu Jovanića taj novac transferisali u korist kriminalne organizacije. Globarević, Čelebić i Perović su u ime kompanija ,,Titan sekjuriti“, ,,Top fors sistem“, ,,Sekjuritas Montenegro“ imali zadatak da neistinito fakturišu usluge fizičkog obezbjeđenja objekata stečajnih dužnika da bi uvećali troškove stečajnog postupka na teret stečajnih dužnika u korist kriminalne organizacije. Markišić i Golubović se sumnjiče da su po zahtjevu Zejaka i Lješković dostavljali fiktivne ponude za procjenu imovine stečajnih dužnika u prethodno dogovorenim iznosima da bi ponude članova kriminalne organizacije, koji učestvuju u stečajnom postupku, bile najpovoljnije. Nikolić se sumnjiči da je u stečajnom postupku 553/15 primio iznos protivpravne imovinske koristi za kriminalnu organizaciju dok je Danijela Laković imala zadatak da kao osnivač i izvršni direktor kompanije ,,Ogimar“ po nalogu Jovanića registruje veb sajt koji će služiti za oglašavanje stečajnih postupaka. Na taj način fakturisale bi se usluge Privrednom sudu i sticala sredstva za kriminalnu organizaciju koja bi Jovanić raspoređivao. B. R. PODGORICA – Odbrana Olivere Ilinčić juče je u podgoričkom Višem sudu zatražila obustavu krivičnog postupka protiv ove okrivljene jer, kako su ustvrdili, Specijalno tužilaštvo ni u dorađenoj optužnici nije pružilo nijedan dokaz da je bila dio organizovane kriminalne grupe Svetozara Marovića, koja je na prevarni način novac 14 osoba iskoristila za pokrivanje kredita kompanije ,,Properti investments“ kod Prve banke. Dokaze SDT-a za istovjetne optužbe na račun Stevice Dragovića i Katarine Pekić komentarisaće i njihovi advokati na ročištu za kontrolu optužnice koje je zakazano za 18. novembar. Tada će dokaze SDT-a cjeniti i advokati službenika budvanske opštine Novke Baćović,
Mila Klisića, Marka Vujo-
vića i Vesne Blagojević optuženih da su kao pripadnici kriminalne organizacije sada osuđenog Svetozara Marovića, početkom 2009. godine, prihvatili neispravnu ponudu preduzeća ,,Gugi komerc“ za izgradnju puta do sela Krapine i na taj način gradsku kasu oštetili za 1.150.457 eura. Specijalni tužilac juče je kazao da su nakon prve provjere optužnice po nalogu rješenja Višeg suda od marta ove godine sprovedene dodatne istražne radnje i da ne postoji više nijedan razlog da optužnica ne bude potvrđena. Branilac Ilinčić, advokat Marko Radović, kazao je da se ni u dorađenoj optužnici Spcijalnog tužilaštva situacija nije suštinski promijenila i da dalje ostaje pri stavu da se ovaj akt SDT-a ne treba potvrditi. On je ukazao vanpretresnom krivičnom vijeću da se SDT i u dorađenoj optužnici bavi odnosima između zajmodavaca i optuženih koji potpadaju pod obligacione odnose. Advokat Radović je podsjetio da je kompanija ,,Properti investments“ većini zajmodavaca vratila dug i da tu ne može biti krivičnog djela. On je istakao da se SDT i u dorađenoj optužnici poziva na dopunu nalaza vještaka Hamida Šabovića čiji je osnovni nalaz Viši sud stavio van snage. - Vještak u dopuni nalaza polemiše sa Višim sudom oko rješenja kojim je odbačen njegov
U Višem sudu, po drugi put, kontrolisani dokazi protiv Olivere Ilinčić i ostalih Odbrana traži da se postupak obustavi, tužilaštvo da se optužnica potvrdi
Olivera Ilinčić
osnovni nalaz i to je dovoljan razlog da se ova optužnica odbije. Ako se potvrdi ova optužnica, uvešće nas u postupak koji će trajati ko zna koliko. Gore od toga je što nećemo znati zbog čega se u ovom predmetu sudi – kazao je advokat Radović. Vanraspravno vijeće sutkinje Vesne Pean je krajem marta SDT-u vratilo optužnicu protiv Ilinčić i ostalih sa nalogom da se precizira period u kojem je djelovala kriminalna organizacija Svetozara Marovića ali i ulogu optuženih u organizaciji u kojoj su označeni kao njeni pripadnici. Vijeće sutkinje Pean je rješenjem o dopuni optužnice zatražilo da se pojasni povezanost krivičnog djela prevare za koje se terete Ilinčić, Pekić i Dragović sa dijelom optužnice gdje se službenici budvanske opštine Novka Baćović, Mila Klisić, Marko Vujović i Vesna Blagojević terete da su zloupotrebom službenog položaja, po nalogu Marovića, 2009. godine prihvatili neispravnu ponudu preduzeća ,,Gugi komerc“ za izgradnju seoskog puta do sela Krapine i na taj način gradsku kasu oštetili za 1.150.457 eura. U dispozitivu prvobitne optužnice SDT-a se navodi da su optuženi pripadnici Marovićeve grupe djelovali od novembra 2007. do decembra 2010. godine a onda u obrazloženju da su radnje izvršenja krivičnog djela preduzimane početkom 2007. godine, deset mjeseci prije inkriminisanog perioda. Viši sud ukazuje i da SDT osim tri radnje koje su Iličić, Pekić i Dragović preduzeli u decembru 2008. godine nije pojasnilo u aktu tužilaštva ulogu ovih optuženih u 2009. i 2010. godini. Sudu nije bilo jasno kako je SDT povezalo zloupotrebu službenika budvanske opštine prilikom gradnje seoskog puta sa sticanjem nekretnine preko kompanije ,,Properti investments“ koju je osnovala optužena Ilinčić. - Ne postoji bilo kakva uzročno-posljedična povezanost između radnji prve i druge grupe optuženih, odnosno posljedična veza između sticanja nekretnina u korist ,,Properti investmenta“ (2007. godina) i oštećenja budžeta Opštine Budva zbog neizvedenih građevinskih radova (2010. godina) – navodi se u rješenju Višeg suda. Sudije su ukazale i na nepravilnosti (formalne) u jednom od dva nalaza ekonomske struke koji se nalaze u spisima predmeta. Pored problema sa različitim datumima na prvoj i posljednjoj stranici jednog od nalaza vještaka Hamida Šabovića sud je konstatovao i da taj dokument nije ovjeren pečatom i svojeručnim potpisom vještaka. Prema navodima prvobitne optužnice, nekadašnja savjetnica Svetozara Marovića je prema stavu Specijalnog tužilaštva, prihvatila nalog šefa kriminalne grupe da u Crnoj Gori osnuje kompaniju „Properti investments“, preko koje se zaduživala kod banaka i kupovala nekretnine od mještana nadomak Svetog Stefana. Grupa je, kako se osnovano sumnja, varala banke i porodice od kojih je uzela nekretnine. Ključnu ulogu imalo je preduzeće „Properti investments“ preko kojeg su se zaključivali kupoprodajni ugovori, a u tim poslovima Opština je oštećena jer su njeni službenici koji su se našli na optužnici prihvatali neispravne ponude na tenderu. Osim što je bila savjetnica Svetozara Marovića za vrijeme njegovog službovanja u Beogradu, Ilinčić je bila direktorica deviznog sektora Narodne banke Jugoslavije, a u jednom periodu bila je direktorica firme „Futura plus“, tada u vlasništvu srpskog biznismena Stanka Subotića. B. R.
Odbili zahtjev za slobodan pristup informacijama CGO: Ministarstvo pravde ne zna koja lica potražuje od Srbije
PODGORICA – Ministarstvo pravde je odbilo da Centru za građansko obrazovanje da podatke koje osobe Crna Gora trenutno potražuje od Srbije radi vođenja krivičnog postupka u Crnoj Gori, odnosno izvršenja pravosnažne sudske presude. - Ministarstvo pravde je odbilo pristup traženim informacijama, navodeći u svom rješenju da su na osnovu uvida u službene evidencije utvrdili da ne posjeduju dokumenta koja sadrže tražene podatke, odnosno da bi to predstavljalo sačinjavanje nove informacije - navodi CGO na Tviteru. Pojašnjeno je da se Centar za građansko obrazovanje obratio Ministarstvu pravde zahtjevom za slobodan pristup informacijama. Ministarstvo pravde je, dodaju, nadležno ministarstvo za međunarodnu pravnu pomoć u krivičnim i građanskim stvarima i ekstradiciju. - CGO izražava zabrinutost da ovaj organ nema evidenciju zahtjeva za izručenje prema drugim državama, iako je javnost upoznata da je takvih zahtjeva bilo – poručuju iz CGO. Pljevljaku 11 mjeseci zatvora zbog droge Sugrađanki prodao amfetamin
BIJELO POLJE - Milan Karović (21) iz Pljevalja osuđen je na 11 mjeseci zatvora jer je 5. aprila sugrađanki A. Č. prodao 1,9 grama amfetamina za 35 eura. Drogu su kod A. Č. pronašli policajci tokom pretresa. Presudu je donio sudija Višeg suda u Bijelom Polju Dragan Mrdak. B. Č.
STUDIJA: Izazovi za budućnost građanske države Izazovi za budućnost građanske države
Tekstom Milorada Popovića, koji će biti objavljen u tri broja, Pobjeda otvara stranice lista za mišljenja, rasprave i polemike crnogorskih intelektualaca o budućnosti crnogorske države, razvoju crnogorskog društva i vrijednostima na kojima moderna Crna Gora treba da se temelji. Smatramo da je za crnogorsko društvo od izuzetnog značaja da se otvori šira rasprava o izazovima pred kojima se nalazi država.
Na razvalinama crnogorske nacije i građanske Crne Gore
Piše: Milorad POPOVIĆ
Državna suverenost, crnogorska nacija i građanska Crna Gora sudbinski su povezane od obnove nezavisnosti 2006. godine. Jer, crnogorska nacija koju permanentno urušavaju i negiraju velikosrpski nacionalisti ne može preživjeti bez suverene Crne Gore, niti može dugoročno opstati nezavisna država bez samobitne crnogorske nacije. Ukoliko se nastavi proces destruiranja i asimilacije crnogorske nacije, i Crna Gora promijeni nacionalni i politički karakter, izgubiće se smisao i elementarni odbrambeni mehanizmi koji su nužni za opstojnost države. Ergo, bez obzira na to što Crna Gora ima dužu državnu tradiciju od svih južnoslovenskih istorijskih entiteta ona je danas, po svojoj unutrašnjoj strukturi, provizorijum, sličniji Bosni i Hercegovini nego Srbiji, Hrvatskoj ili Sloveniji. Njen specifičan kulturnoekonomski i politički razvoj u dvadesetom stoljeću, te permanentni pritisak izvana, kao i malobrojnost etničkih Crnogoraca bili su glavni razlozi da se ni danas, na početku novog milenijuma, nije dovršio proces konstituisanja crnogorske nacije. Premda je u periodu od 1998. do 2020, u kojemu su dominantnu ulogu imale suverenističke stranke, bila stvorena velika prilika da se naprave ključni poslovi u izgradnji institucija koje su presudnog značenja za strukturiranje nacionalne i državotvorne svijesti. O razlozima zašto se barem nakon obnavljanja državnosti 2006. nije u dovoljnoj mjeri osnažila nacionalna i državotvorna svijest potrebni su cijeli tomovi i samo ću u nekoliko ključnih teza pokušati objasniti jedan fenomen koji je bio nepoznat u novovjekovnom kontekstu stvaranja modernih nacija: od Francuske revolucije do danas. Naime, u potonja dva vijeka jedino u Crnoj Gori nakon konstituisanja nezavisne države, većinskom etnosu, po kojemu je i država dobila ime, nije rapidno osnažila nacionalna i državotvorna svijest. Pronaći racionalna i održiva objašnjenja za ovaj istorijski i politički relikt, danas i ovdje, najvažniji je i najodgovorniji zadatak svakog kritičkog intelektualca i javnog djelatnika. Ne zbog intelektualnog častoljublja nego zato što ovo pitanje determiniše sve ostale kulturne, društvene i političke fenomene, pa i recentne događaje nakon 30. avgusta 2020. kada su vlast u Podgorici ponovo preuzele puke marionete Beograda i Moskve. KLJUČNE IDEOLOŠKE ZABLUDE Doktrinarna zabluda protagonista političke strukture koja je pobijedila na referendumu za nezavisnost je u tome što su vjerovali da će protok vremena, međunarodni subjektivitet Crne Gore i relativni ekonomski napredak, sam po sebi, pacifikovati ili barem omalomo-
S. VASILJEVIĆ
B. MIHAJLOVIĆ
Doktrinarna zabluda protagonista političke strukture koja je pobijedila na referendumu za nezavisnost je u tome što su vjerovali da će protok vremena, međunarodni subjektivitet Crne Gore i relativni ekonomski napredak, sam po sebi, paci kovati ili barem omalomoćiti velikosrpski nacionalizam, koji je glavni istorijski neprijatelj crnogorskog državnog i nacionalnog subjektiviteta, još od sredine XIX stoljeća
PREOKRET: Proslava pristalica koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“ 30. avgusta 2020. godine
ćiti velikosrpski nacionalizam, koji je glavni istorijski neprijatelj crnogorskog državnog i nacionalnog subjektiviteta, još od sredine XIX stoljeća. Ova zabluda je determinisana činjenicom da se u nas nacionalnom pitanju pristupalo impresionistički, bez ozbiljnih analiza, postavljanja prioriteta i neophodnih znanja u građenju zamišljenog apstraktnog okvira koji je neophodan za stabilizovanje svake moderne nacije. Tačnije, nije se ni pokušalo stvoriti cjeloviti, održivi nacionalni program, koji će kreativno povezati tradicijske i savremene kulturne i političke vrijednosti i svestrano obuhvatiti jezičke politike, reforme kulturnih i prosvjetnih institucija, medijske regulative, esnafska umjetnička udruženja, izgradnju funkcionalne mreže duhovno-kulturnih i naučnih institucija, prije svega državnog univerziteta, Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Crnogorske pravoslavne crkve i Matice crnogorske. Ovim strateškim pitanjima pristupalo se nekompetentno, parcijalno, bez sposobnosti da se dijalektički sagleda cjelovita slika tog identiteta kojega su reciklirale, reinterpretirale ili osporavale velikosrpske, jugoslovenske i komunističke ideologije. Stoga su i nakon posljednjeg stvaranja nezavisne države 2006. odgovori suverenističkih lidera agresiji i asimilaciji Beograda i Moskve bili konfuzni, neubjedljivi, ignorantski. Odbrambena politika suverenista bila bi možda dovoljno učinkovita da se crnogorska ideološka paradigma nije gradila na apstraktnim građanskim vrijednostima, bez jasnih nacionalno-kulturoloških uporišta – jer građansko društvo je posljedica nacionalnih emancipacija i ne egzistira uprkos nacijama – i na dvije propale ideologije: komunističkom antifašizmu i jugoslovenstvu. Da paradoks bude veći, Crna Gora ima dužu istorijsku državnost nego sve ostale zemlje nastale iz Jugoslavije, koje su se ideološki i politički veoma jasno distancirale od jugoslovenstva i komunističke tradicije. Ova bizarnost, između ostaloga, temelji se na činjenici da su bezmalo svi važni akteri suverenističkog pokreta – Milo Đukanović, Svetozar Marović, Ranko Krivokapić, Ivan Brajović, Miodrag Vuković, Srđa Darmanović, Rade Bojović, Miodrag Vlahović, Slavko Perović – politički i svjetonazorski formirani u Savezu socijalističke omladine, u posljednjoj etapi komunističke Jugoslavije. Oni su u svom formativnom
