STR

PODGORICA - Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović vratio je Skupštini na ponovno odlučivanje izmjene Zakona o predsjedniku, jer bi se, kako se ističe u obrazloženju, ,,usvajanjem Zakona ,,neminovno otvorilo pitanje očuvanja ustavnosti i zakonitosti, te pravne sigurnosti u političkom i pravnom sistemu države”.

Savjetnik predsjednika Crne Gore za ustavni sistem i pravna pitanja Boris Bastijančić podsjetio je u saopštenju da je na trećoj sjednici Drugog redovnog (jesenjeg) zasijedanja u 2022. godini, održanoj 2. novembra, donešen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku Crne Gore, glasovima 41 poslanika, te da je Đukanoviću dostavljen u četvrtak, 3. novembra u 13 sati. Narednog dana, nakon što se upoznao sa formom i sadržinom Zakona, podrobno analizirajući njegova sporna rješenja, Đukanović je, saglasno članu 94 stav 1 Ustava Crne Gore, vratio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o predsjedniku Crne Gore na ponovno odlučivanje Skupštini Crne Gore. - Dopis predsjednika Crne Gore dostavljen je danas predsjednici Skupštine, kojim je ukazao da bi se potencijalnim proglašavanjem ovog zakona, stupanjem na snagu istog i postupanjem predsjednika Crne Gore saglasno njegovom tekstu, dejstvu, smislu i duhu neminovno otvorilo pitanje očuvanja ustavnosti i zakonitosti, te pravne sigurnosti u političkom i pravnom sistemu države, pod okriljem međuinstitucionalne nomotehničke kontaminacije i konfuzije ustavnih nadležnosti najvažnijih državnih organa, koji zasnivaju svoj legitimitet vlasti na volji građana iskazanoj kroz odvojene izborne procese održane u

OČEKIVANO: Predsjednik Đukanović vratio Skupštini na ponovno odlučivanje Zakon o predsjedniku Otvorilo se pitanje očuvanja ustavnosti i pravne sigurnosti

Potencijalnim proglašavanjem ovog zakona, stupanjem na snagu istog i postupanjem predsjednika Crne Gore saglasno njegovom tekstu, dejstvu, smislu i duhu neminovno otvorilo pitanje očuvanja ustavnosti i zakonitosti, te pravne sigurnosti u političkom i pravnom sistemu države

Milo Đukanović

određenim vremenskim intervalima po ustanovljenim i pouzdanim procedurama - pojasnio je Bastijančić. Dalje navodeći razloge vraćanja Zakona Skupštini na ponovno odlučivanje, Bastijančić kaže da je Đukanović konstatovao da bi se stvorile očito nedemokratske pretpostavke za uništavanje ustavnog dobra kakvo je princip podjele vlasti zasnovan na ravnoteži i međusobnoj kontroli, a ne na uzurpaciji jednog dijela izvršne vlasti čiji je nosilac predsjednik Crne Gore, i to od strane Skupštine Crne Gore kao najvišeg doma državnih legislativnih aktivnosti, čemu bi se, inače, u konačnom pristupilo predmetnim zakonskim inženjeringom. – Jednako tako, neosnovano bi se krenulo ka nepoštovanju ustavne zabrane retroaktivnog dejstva zakona i drugih propisa, uz direktnu refleksiju na polje crnogorskog ustavnog sistema i postulata ustavnog prava uopšte, sa najvišim stepenom opasnosti od izglednog urušavanja državnopravnog poretka, razgradnje institucija i flagrantnog nipodaštavanja univerzalnih pravnih vrijednosti savremenih demokratskih sistema vlasti, na što proaktivno, jasno i zabrinuto ukazuje domaća stručna javnost, nevladin sektor, kao i predstavnici respektabilnih međunarodnih subjekata i partnera - istakao je Bastijančić. Dalje kaže da bi parlamentarna organizacija vlasti, koja je na snazi u Crnoj Gori, kao jedan od klasifikovanih državnih oblika u ustavnoj i opštoj teoriji prava, te u pravnoj i političkoj praksi, suštinski skliznuo i faktički se transformisao u centralizovani skupštinski sistem, ,,i to ne kroz unaprijed predviđenu i poznatu kompleksnu ustavnu proceduru revizije našeg najvišeg pravnog akta, već nedopustivim derogiranjem ustavnih normi zakonskim, odnosno normativnim zahvatom nepoznatom i neprihvatljivom evropsko-kontinentalnom sistemu prava – sistemu čije tekovine baštini i crnogorsko pravno podneblje“. - Na kraju, predsjednik je stao na stanovište da, sagledano kroz prizmu vladavine prava, sve to bi neizbježno vodilo konstituisanju pogodnog ambijenta da se, zajedno sa dosadašnjim upitnim i atipičnim postupanjima skupštinskog rukovodstva i promjenljive parlamentarne većine prenebregne imperativ trajnog afirmisanja standarda bezlične strukture vlasti, zatim neophodnog supstancijalnog i proceduralnog legitimiteta zakona, kao obilježja po čijem se postojanju pravno uređene države i organizovana društva upečatljivo razlikuju i odvajaju od onih koja to nijesu – zaključio je Bastijančić. Izmjenama Zakona, za koje je glasao 41 poslanik, predviđeno je da će se ukoliko predsjednik ne izvrši dužnost povodom postupka utvrđivanja mandatara u skladu sa ovim zakonom, radi zaštite javnog interesa mandatarom se smatrati kandidat koji ima jasnu podršku većine od ukupnog broja poslanika u Skupštini, a koja se utvrđuje potpisima u formi peticije. R.U.-I.

Predsjednica Skupštine pozvala na sastanak predsjednike parlamentarnih stranaka

PODGORICA – Predsjednica Skupštine Danijela Đurović pozvala je predsjednike parlamentarnih stranaka na sastanak koji je zakazala za srijedu u 12 sati, a na kojem bi se razgovaralo o prevazilaženju političke i društvene krize.

- Crna Gora se nalazi u dubokoj političkoj i društvenoj krizi i smatrala sam da je potrebno pod hitno otvoriti politički dijalog u kojem će učestvovati svi predsjednici parlamentarnih partija u Crnoj Gori – pojasnila je Đurović na jučerašnjoj konferenciji za medije. Ukazala je da zbog nefunkcionalnosti Ustavnog suda postoje problemi oko proglašenja rezultata lokalnih izbora održanih 23. oktobra, dok, sa druge strane, ne postoji adekvatna institucionalna instanca koja će odgovoriti na

Đurović: I Zakon o predsjedniku bi trebalo da bude predmet razgovora

preispitivanje postupaka i zakonskih rješenja. - Upravo je to razlog zašto sam ponovo apelovala da sjednemo i pokušamo da nađemo rješenje i kompromis u izazovnom trenutku. Najviše me brine pitanje ugrožene bezbjednosti u Crnoj Gori. Krajnji je trenutak da zajedno sjednemo i da nađemo rješenje da izađemo iz ove situacije – poručila je Đurović. Upitana da pojasni na koji je način ugrožena bezbjednost Crne Gore, predsjednica Skupštine je govorila o političkoj situaciji i najavljenim vaninstitucionalnim djelovanjima, te ocijenila da to „treba da izazove budnu pažnju i zabrinutost za bezbjednost u zemlji“. - U ovom trenutku kad imamo različita politička viđenja o određenim zakonskim aktima i postupanjima, ako cijenimo situaciju da je Vlada Crne Gore izgubila povjerenje 19. avgusta (od tada ona ispunjava minimum svojih obaveza), u situaciji kada postoji želja za organizovanjem raznih vaninstitucionalnih djelovanja određenih političkih grupacija, smatram

Danijela Đurović

to predmetom koji kod svakog treba da izazove budnu pažnju i zabrinutost za bezbjednost u državi – kazala je Đurović. Komentarišući to što je predsjednik države Milo Đukanović vratio Skupštini Zakon o predsjedniku na ponovno odlučivanje, Đurović je kazala da je njena obaveza da taj akt stavi na dnevni red prve naredne sjednice, ali i istakla da bi o tom zakonskom rješenju trebalo da razgovaraju na sastanku koji je inicirala. Ž. Z.

Građanski aktivista i bivši predsjednik Savjeta za civilnu kontrolu policije povodom nalaza Unutrašnje kontroleKovačević: Poslanici da izaberu sudije Ustavnog suda

U posljednjih godinu dana dobili smo niz neustavnih i nezakonitih koraka, počev od neustavnog odlaganja izbora i nelegalnih izbora predsjednika opština i lokalnih vlasti bez ikakvog legitimiteta, načina na koji je potpisan Temeljni ugovor sa SPC, sage o imenovanju mandatara, pokušaja oduzimanja ustavnih ovlašćenja predsjednika zakonima- konstatovala je programska direktorica CDT-a

PODGORICA - Pokušaj izlaska iz političke i institucionalne krize pravnim nasiljem, zaštita pravnog poretka kroz kršenje zakona ili Ustava, kreativnost u tumačenju i kreiranju pravila, te pokušaj blokade legalno izabranih vlasti imaće dalekosežne posljedice na naše društvo i predstavlja siguran put u eskalaciju tenzija i nastavak političke i institucionalne nestabilnosti, poručila je programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju Milica Kovačević. Zvuči gotovo nevjerovatno, kaže ona, da ni jedna parlamentarna većina formirana u više prethodnih godina nije uspijevala da se dogovori o legalnom putu za rješavanje nagomilanih problema u društvu. - Ali zato jeste o nelegalnim prečicama koje su nas na kraju dovele do situacije u kojoj jesmo - dodala je ona. Kovačević je poručila da je jedini način koji može preduprijediti neželjene scenarije jeste zakonit izbor sudija Ustavnog suda i sprovođenje izborne reforme. - Zato društvena energija svih dobronamjernih pojedinaca/ ki, partija, udruženja, NVO, akademske zajednice mora biti usmjerena ka ostvarivanju ovoga cilja. Prečica ka demokratiji nema i do sada nijesu izmišljene - istakla je Kovačević. Ona je kazala da odgovornost za situaciju u kojoj se nalazimo snose 81 poslanik/ca „koji su svojim činjenjem i nečinjenjem doveli društvo i državu u situaciju da su kršenje zakona, sumnjivi pravni poduhvati, oduzimanja prava građana/ ki, nepoštovanje volje izražene na izborima postali prihvatljivi načini za rješavanje međupartijskih konflikata“. - Svakodnevno opravdavanje ovakvog ponašanja, svakodnevni doprinosi podrivanju demokratije i demokratskih procesa kojima svjedočimo, legalizacija pravnog nasilja i „odbrane“ demokratije nedemokratskim metodama posta-

I. BOŽOVIĆ

Milica Kovačević

lo je ozbiljna prepreka razvoju društva i našim integracionim stremljenjima - dodala je Kovačević. Prema njenim riječima, umjesto ovoga, društvo je dovedeno „u stanje povišenih tenzija koje, ako pogledamo dešavanja u Šavniku tri sedmice zaredom, vrlo lako mogu preći i u fizičke sukobe“. - U posljednjih godinu dana dobili smo niz neustavnih i nezakonitih koraka kojima je demokratski ambijent dodatno narušen, počev od neustavnog odlaganja izbora i nelegalnih izbora predsjednika opština i lokalnih vlasti bez ikakvog legitimiteta, načina na koji je potpisan Temeljni ugovor sa SPC, zatim prekrajanja izbornih jedinica u toku izbornog procesa, sage o imenovanju mandatara, pokušaja oduzimanja ustavnih ovlašćenja predsjednika zakonima. Sve ovo, i još mnogo drugih stvari, stavilo je Crnu Goru na mapu nestabilnih društava koje predstavljaju problem i sebi i drugima - istakla je Kovačević. R. P.

Predsjednik Demokratskog saveza Albanaca osudio donošenje Zakona o predsjedniku Camaj: Zakonom se ne može derogirati Ustav

PODGORICA - Nije mogao niko uraditi išta gore za svoju državu od onih koji su je, omotani crnogorskom zastavom, opljačkali do gole kože. Takođe, niko nije mogao uraditi više protiv opstanka bivše većine, koja je promovisala sebe kao garant opstanka države, od samih njih, istakao je predsjednik Demokratskog saveza Albanaca Nikola Camaj. – Niko ne spori pravo četrdeset jednog poslanika, to jeste većine da punopravno odlučuje o donošenju zakona, ali donešeni zakoni ne bi smjeli derogirati ustavna ovlašćenja, koja su potvrđena dvotrećinskom većinom, jer bi to imalo obrise ustavnog puča – poručio je Camaj. On je poručio da kao predsjednik DSA, ,,stranke koja je bila najglasnija i u praksi najaktivnija među manjinama protiv bivšeg režima, koja nikada nije koketirala sa vlašću, kao čovjek koji je dao svoj doprinos od devedesetih u razbijanju straha i idolopoklonstvu prema nosiocima vlasti, a koji je svojevremeno izjavio da je bolje sa nacionalistima nego sa korumpiranima, kao čovjek koji je okusio pokušaje diciplinovanja kroz prijetnje (2016), a i kao autor više tekstova koji su propagirali potrebu da se jedna strana oslobodi tereta korupcije, a druga tereta kleronacionalizma, kako bi se došlo do stabilne vlasti, što misli i danas, ne može da oćuti posljednje korake aktuelne većine. – No, ovim povodom neću lamentirati niti plakati nad sudbinom Crne Gore, jer ima ko, ako hoće, mada kao građaninu

Nikola Camaj

koji je 2006, a i prije, dao svoj puni doprinos u osamostaljenju države, nije mi svejedno. Razočarenja, koja su umjesna, politikama koje je vodila prethodna DPS većina, ne mogu biti razlog urušavanja pravnog poretka – zaključio je Camaj.R. P.

Zeković: Policija je potpuno kompromitovana, kadar DF-a i SPC-a u UP ostaje zaštićen

PODGORICA - Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije pokazalo se doraslo izazovu rasvjetljavanja dešavanja na Cetinju 4. i 5. septembra prošle godine, ocijenio je građanski aktivista i bivši predsjednik Savjeta za civilnu kontrolu policije Aleksandar Zeković. – Suočavali su se sa brojnim opstrukcijama, ali na kraju su izdali izvještaj koji u značajnoj mjeri potvrđuje sve ono na šta je ukazivala demokratska javnost, na šta su ukazivali djelovi civilnog društva, koji su tvrdili da smo na Cetinju svjedočili jednom od najozbiljnijih kršenja ljudskih prava u istoriji Crne Gore – kazao je Zeković je u „Drugačijoj radio vezi“. Zeković je pozdravio što je ODT pokrenulo istragu prema određenom broju policijskih službenika, među kojima je i jedan policijski starješina, i to smatra značajnim korakom u otklanjanju posljedica kršenja ljudskih prava. Naglašava da je van dometa istrage ostao sami policijski vrh, počev od direktora Brđanina, preko pomoćnika Gorovića, do načelnika CB Podgorica Jokića. Gost Antene M ukazuje da izvještaj u nepotpunoj mjeri prikazuje jedno od najbrutalnijih kršenja ljudskih prava, ali vjeruje da bi njegova upotrebna vrijednost, ipak, bila višestruka, kada bismo bili demokratskije društvo sa punim uvažavanjem ljudskih prava. – Ne samo u krivičnom pravnom smislu, već mora imati i političku i profesionalnu upotrebnu vrijednost. Političku prije svega iz razloga što je ovo jasna poruka u kakvom je stanju policijska organizacija. Izvještaj Unutrašnje kontrole svjedoči da je policija potpuno kompromitovana. Pored političke, dolazimo do profesionalne odgovornosti, imamo činjenicu da policija afirmiše kulturu neodgovornosti i ćutanja – smatra Zeković. Kritikovao je neprimjerenim i neutemeljenim način komunikacije policije sa javnošću. - Umjesto da saopšte činjenice i da odlučno demantuju određeni navod, ako hoće, tako što javnosti daju jasan argument da to nije tako, policija sebi daje za pravo da ulazi u političke kvalifikacije onih koji kritikuju vlast! To je nedopustivo! Mislio sam da smo tu fazu razvoja policije prevazišli, ali mi smo se, očigledno, vratili par decenija unazad - rekao je on. Smatra da debata u parlamentu može osigurati bolji rad policije u budućnosti. – Vjerujem da debata u parlamentu može doprinijeti da se proširi istraga i prema licima koja su nadređena osobama protiv kojih se vodi istraga – kazao je Zeković. Kaže da je podnijet veliki broj pritužbi na rad policije, a da je, sa druge strane, policija pokazala da nema kapacitete ni profesionalnu volju da se sa tim nosi. - Kadrovi za koje je interesovanje pokazao DF i SPC u UP ostaju zaštićeni - ocijenio je Zeković. Govoreći o opstrukcijama izbornog procesa u Šavniku, Zeković kaže da ga zabrinjava ćutanje javnosti. Ističe i da je izostala preventivna uloga policije. – Policija ne treba uvijek da djeluje represivno, njena je prije svega obaveza da, kada zna da će se desiti krivično djelo, učini sve da ne dođe do njegove realizacije. Iskazujem sumnju da je dobar dio policijske organizacije pod direktnim kadrovskim uticajem DF. U tom domenu se vidi da izostaje pravovremena, djelotvorna, efikasna reakcija policije koja je mogla ovo da spriječi. Nema reakcije i prosto svi čekamo da Šavnik padne – rekao je građanski aktivista i bivši predsjednik Savjeta za civilnu kontrolu policije. Govoreći o protestu koji je najavljen za danas, Zeković kaže da političke partije moraju da preuzmu veću odgovornost i da moraju pokazati spremnost da vode proces i zaštite Ustav. – Moraju imati vidljiviji pristup i to je način da testiraju svoje demokratske kapacitete. DPS, kao vodeća opoziciona partija, na kvalitetniji način mora da preuzme kompletnu odgovornost i na kvalitetniji način postavi cjelokupan sistem – zaključio je Zeković. R. P.

Ponovljena kontrola EKIP-a oko realizacije preporuka DRI-ja Revizori odustali od zahtjeva za rezervisanje miliona zbog sporova

Iz EKIP-a dostavili mišljenja svog advokata i pravne službe da nema šansi da izgube sporove vrijedne dvadesetak miliona eura, a da bi zbog rezervacija morali da se kreditno zaduže

PODGORICA – Nakon druge kontrole, Državna revizorska institucija (DRI) je utvrdila da je i dalje potrebno pratiti realizaciju osam preporuka iz finansijske i revizije pravilnosti poslovanja Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) u kojoj su dobili uslovno, odnosno negativno mišljenje za 2020. godinu. Inicijalno je dato 26 preporuka, od kojih je EKIP realizovao deset, a u drugom navratu još sedam preporuka. EKIP i dalje tvrdi da nema šanse da izgubi višemilionske sporove sa Poštom i operatorima, zbog čega ne žele da rezervišu sredstva, jer bi se zbog toga morali kreditno zadužiti. U prilog takvom stavu priložili su mišljenje advokata i svoje pravne službe, što je DRI uvažila i preporuku ocijenila neprimjenjivom.

TV toranj

Kolegijum DRI-ja kojim je rukovodio predsjedavajući Senatom Nikola N. Kovačević sa senatorom dr Branislavom Radulovićem, dao je ovu preporuku jer je EKIP bio utužen za 17 miliona eura. Iako je Pošta pravosnažno izgubila spor vrijedan 11,2 miliona, iz DRI su podsjetili na vanredni pravni lijek. Presude po tužbama 16 zaposlenih u MANS-u zbog ukidanja korišćenja društvenih mreža tokom izbora 2016. koštalE su 66 hiljada eura umjesto planiranih 13,5 hiljada, a aktuelni su sporovi po tužbama Telenora i Telekoma zbog smanjenja cijena rominga u regionu. EKIP nije dostavio nove dokaze u vezi usklađivanja pravilnika o zaradama, DRI će nastaviti da prati preporuke koje se odnose na javne nabavke, imajući u vidu da određeni broj direktnih pogodbi nije iskazan u izvještaju za prošlu godinu. Djelimično su realizovane i preporuke koje se odnose na popis imovine, isplatu varijabila na osnovu dokaza da su zaposleni ostvarili izuzetne rezultate te usklađivanje sa zakonom. EKIP je preduzeo aktivnosti da, kako je preporučeno, uspostavi unutrašnju reviziju u skladu sa zakonom, pa su revizori ocijenili da je u fazi realizacije. EKIP je 2020. godine imao pet miliona eura prihoda, dok su rashodi bili 3,2 miliona. Revizori su utvrdili da više troškova nije evidentirano na odgovarajućim kontima, te da je sa biznis kartice, sa koje je za reprezentaciju potrošeno 11,6 hiljada eura, jedna hiljada podignuta u gotovini bez dokumentacije. Tadašnje slabo planiranje uticalo je da se na prevoz i zimnicu umjesto 99,6 hiljada potroši 123 hiljade, za donacije umjesto deset, skoro 40 hiljada, a za sindikalnu organizaciju 50 hiljada umjesto deset hiljada manje. Zakonska neusklađenost pravilnika o zaradama rezultirala je isplatom varijabli bez jasnih kriterijuma. M. Lk.

Onlajn sastanak ministra nansija sa predstavnicima IRF-a i EIB-a Krediti biznisu za izlazak iz energetske krize

PODGORICA - Na onlajn sastanku ministra finansija Aleksandra Damjanovića sa direktoricom IRF-a Irenom Radović, potpredsjednicom Evropske investicione banke (EIB) Lilianom Pavlovom i šefom sektora za Zapadni Balkan i Tursku u okviru EIB Global Mateom Riveliniem, dogovoreno je dodatno snaženje strateškog partnerstva u zdravstvu, obrazovanju i putnoj infrastrukturi, kao i efikasnija upotreba sredstva EIB-a za mikro, mali i srednji biznis i ranjive kategorije u uslovima ekonomske i energetske krize. Iz IRF-a su saopštili da je Radović ukazala na značaj zelene tranzicije, dok je Pavlova navela da je EIB spremna da doprinese oblikovanju zajedničke energetske budućnosti u kontekstu milijarde eura koje je EU opredijelila zemljama Zapadnog Balkana za prevazilaženje energetske krize. Sastanak je održan onlajn, jer je Damjanović u dvodnevnoj posjeti Mađarskoj, koja nije bila ranije najavljena, a iz njegovog resora su saopštili da su ga pozvali mađarski kolege da raspravljaju o rekonstrukciji pruge Bar – Beograd sa mogućim nastavkom do Budimpešte, za bolju valorizaciju Luke Bar. Nezvanično, Damjanović će pregovarati sa vlasnicima OTP banke oko zajma za državni budžet. M. Lk.

Cijene goriva Benzin skuplji 12 centi, dizel jeftiniji cent

PODGORICA - Od ponoći će u Crnoj Gori benzin biti skuplji 12 centi po litru, eurodizel će biti jeftiniji cent po litru, a pojeftiniće lož ulje šest centi, saopšteno je iz Ministarstva kapitalnih investicija (MKI). Litar BMB 98 od ponoći će koštati 1,50 eura, a BMB 95 1,46 eura. U narednih 15 dana litar lož ulja koštaće 1,77 eura, a eurodizela 1,65 eura. N. K.

Vanrednim povećanjem minimalne penzije izjednačeni neki penzioneri koji imaju 40 godina staža sa onima koji imaju 15 Minimalac sada prima dva i po puta više penzionera

Iz Fonda PIO su kazali da je prije vanrednog povećanja od 36 odsto minimalnu penziju primalo 16,6 hiljada ljudi, a sada 40 hiljada

D.MIJATOVIĆ

PODGORICA - Vanrednim povećanjem minimalnih penzija od 36 odsto od septembra unaprijedio se status onih najugroženijih, što je bilo neophodno, smatraju sagovornici Pobjede. Međutim, upozoravaju iz najbrojnijeg Saveza udruženja penzionera, potrebno je dodatno uskladiti i penzije koje su ranije bile blizu 250 eura, a primaju ih korisnici sa 40 godina staža. Sličnog mišljenja je i ekonomski analitičar Mirza Mulešković, koji je kazao Pobjedi da je trebalo da se uradi i vanredno usklađivanje penzija koje su veće od sadašnje minimalne penzije, kako bi i one bile obuhvaćene povećanjem mimo redovnog usklađivanja. Ni predlagač (Demokrate) ni Ministarstvo finansija nijesu saopštavali koliko će to povećanje koštati budžet. Ni iz Fonda PIO nijesu odgovorili na pitanje Pobjede koliko to iznosi na nivou godine. Nezvanična računica pokazuje da se radi o 40 miliona eura godišnje.

USKLAĐIVANJE – Ipak, ovo je zakonski usklađeno rješenje i iz ugla zakono-

40

miliona eura najmanje će državni budžet koštati povećanje minimalca za 36 odsto

davstva mu se može prigovoriti – objašnjava Mulešković. On naglašava da je u vremenima krize, posebno u ovakvim situacijama bilo neophodno regulisati status kako penzionera tako i ostalih ugroženih kategorija. - Iako je to dodatan teret za budžet države, to je moralo da se uradi i ovo je posljedica onoga što se uradilo sa finansijama i zaradama od januara ove godine. Drastično povećanje minimalne zarade početkom godine uticalo je na inflaciju, koju je dodatno pospješio rat u Ukrajini, pa je bilo neophodno zaštititi najugroženije kategorije, u koje spadaju i penzioneri - smatra Mulešković. Tačno je, nastavlja, da je ovo, kao i povećanje minimalne zarade, dovelo do uravnilovke. – Moramo priznati da nije pravedno, iz ugla onih koji su, shodno zakonu, primali

Fond PIO

penziju veću od nove minimalne. Ovakvim povećanjima su u istu situaciju dovedeni oni koji su zakonski dobili minimalne i oni koji su imali veće penzije - poručuje Mulešković i naglašava da je teško ocijeniti da li je trebalo postepeno povećavati penzije, kad svi znamo da su najugroženiji oni koji su primali minimalnu penziju. – U narednom periodu se mora povesti računa o tome da shodno uvećanju minimalne zarade, raste i penzija. Iako se desilo uravnoteženje, mada nepravedno prema određenim kategorijama, moramo priznati da je ovo bilo neophodno i da se u narednom periodu treba voditi računa samo o održivo-

Činjenica je da se sa ovakvim povećanjima u istu situaciju dovode oni koji su zakonski dobili minimalne penzije i oni koji su imali veće penzije na osnovu više godina staža i većih uplaćenih doprinosa, poručuje Mulešković

M.BABOVIĆ

Mirza Mulešković

Čabarkapa: Maksimalna penzija da bude hiljadu, a najmanja 400 eura bude hiljadu, a najmanja 400 eura

Predsjednik Pokreta penzionera Svetozar Čabarkapa, koji zastupa uglavnom penzionere sa sjevera, kaže da su tamo najniže penzije i sa 40 godina radnog staža. - Nema neke razlike. Stradale su firme i niko se nije pitao kako su ti ljudi preživjeli i kako su prošli golgotu.

Neki su bili i na funkcijama, a ostali Svetozar Čabarkapa, koji zastupa su na najnižu penziju. Nijesu se zapiuglavnom penzionere sa sjevera, tali ovi sa 2.000 eura penzije kako kaže da su tamo najniže penzije je nama. Povećana je toliko koliko i sa 40 godina radnog je povećana. Je li dao bog da su se staža. povećale penzije - kaže Čabarkapa - Nema neke razlike. koji se pita otkuda penzije od 1.500 Stradale su firme i niko do 2.000 eura. se nije pitao kako su ti - Tražićemo da se penzije limitiraju ljudi preživjeli i kako na najviše hiljadu eura, a da najmanja su prošli golgotu. bude 700 – poručio je Čabarkapa.