Cilj je uspješno povezi evropskom zajednicom

PODGORICA – Prvi crnogorski časopis za fantastiku u književnosti i umjetnosti pod nazivom „Athanatik“, luksuzno izdanje na 250 strana, izašao je iz štampe prije dvije sedmice i odmah je zainteresovao ne samo ciljanu publiku u našoj državi i regionu, već i one koji su mislili da sa naučnom fantastikom nemaju zajedničkih sadržalaca.

PODGORICA – Umjetnik

Vesko Gagović predstavio se na grupnoj izložbi radova, pod nazivom ,,Prošireno polje. Godina iza nas“, koja je nedavno otvorena u galeriji ,,B2“ u Beogradu. Gagović je izložio rad naslovljen ,,Sarajevski kolekcionar“ (značke na platnu, 50X50 cm, 2022).

Gagović je za Pobjedu kazao da je ovo djelo posvećeno čovjeku čiji je omiljeni hobi bio skupljanje značaka. – Tokom 90-ih godina, tokom rata koji je zahvatio naše zemlje nakon raspada Jugoslavije, izbjegao je iz Sarajeva u Podgoricu. U koferu sa najdragocjenijim stvarima bilo je mjesta i za značke koje sam kasnije dobio na poklon. Skupljanje značaka nekada je bio veoma popularan hobi, posebno u vrijeme komunizma. Ima ljudi koji svoje kolekcije i dalje čuvaju kao blago. Značke su male oznake različitih oblika i dimenzija, koje služe za identifikaciju ili u marketinške svrhe.

Motivi na značkama su bili različiti, iako su, uglavnom, imali onaj društveno-kulturno-prosvjetni prizvuk: Olimpijada, drug Tito sa potpisom, drug Tito bez potpisa, sa petokrakom, bez zvijezde petokrake, vojska, zastave, Kumrovec i druge… –istakao je Gagović. Postavka ,,Prošireno polje. Godina iza nas“ osvrće se na prethodnu godinu i izložbe koje su priređene u galeriji ,,B2“. Pored Gagovića, na izložbi su predstavljena i djela Ere Milivojevića, Juraja Dobrovića, Čedomira Vasića, Miomira Grujića Fleke, Zdravka Joksimovića, Ratka Vulanovića, Ive Kuzmanović, Ane Knežević i Marije Ilić Tema proširenog polja došla je kao posljedica istraživanja svjetla u 2019, onda prostora inspiracije u 2020, pa nakon toga i fizičkog prostora koji zauzima sam predmet u 2021. U 2022. na temu proširenog polja publika je imala priliku da vidi djelo gde se ne pravi razlika između umjetnosti i života. A. Đ.

Moram priznati da veliki broj crnogorskih pisaca nije želio da sarađuje, a jedan dio je bio veoma skeptičan ili nije vjerovao u ozbiljnu koncepciju „Athanatika“ – rekla je Marijana Terić

Već sama naslovnica privlači pažnju. Na njoj se nalazi zmajoliko biće Arna’el koje je stvorio Ivan Cakić i napisao pjesmu o njegovom rađanju. Urednica i idejna tvorkinja ovog časopisa je Marijana Terić, prva doktorka iz oblasti fantastičke literature u Crnoj Gori, a regionalnu redakciju, između ostalih, čine prof. dr Budimir Aleksić (Nikšić), prof. emeritus dr Sava Damjanov (Novi Sad), prof. dr Zoran Živković (Beograd), prof. emeritus dr Pavao Pavličić (Zagreb) i drugi. Izdavač je podgorička kuća ,,Ouroboros“.

TEMELJI

Pozitivne ocjene čitalaca se, prema riječima Terić, odnose i na bogatu tematsku raznovrsnost objavljenih priloga. Pored književnosti, u časopisu „Athanatik“ zastupljene su i likovna umjetnost i filmska kritika.

Terić je za Pobjedu objasnila da se ideja o pokretanju časopisa pojavila prije nekoliko godina, ali je bilo potrebno sačekati pogodan period za njenu realizaciju. Nakon publikovanja prvog izbora crnogorskih fantastičnih priča druge polovine 20. vijeka „Fantastica Montenegrina“ (koji ukazuje na mnoge crnogorske stvaraoce fantastičkog usmjere- nja), shvatila je da je sazreo trenutak da upravo „Athanatikom“ udari temelje fantastike u Crnoj Gori i zajedno sa timom saradnika obogati književno-kulturni život i doprinese sticanju crnogorskog međunarodnog ugleda kada je ovaj vid literarnog stvaranja u pitanju.

– Crna Gora je plodno tlo za fantastičko stvaranje čemu ide u prilog postojanje velikog broja autora koji pišu djela iz oblasti fantastike ili djela koja se graniče sa ovim žanrom. Pojedine autore tek otkrivamo, a zahvaljujući ovom časopisu njihov rad može biti promovisan izvan naše zemlje. Cilj nam je da okupimo domaću snagu koja će biti potpomognuta zrelim piscima fantastike iz regiona i Evrope – rekla je Terić.

Iako je baza časopisa u Crnoj Gori, veoma mali broj autora iz naše zemlje je zastupljen u prvom broju. Terić je objasnila da su, kada su dobili finansij- sku podršku Ministarstva kulture i medija krajem avgusta prošle godine, imali svega nekoliko mjeseci da sakupe priče autora i publikuju dvobroj. – Poziv smo uputili svim crnogorskim piscima koje smo poznavali, ali moram priznati da veliki broj njih nije želio da sarađuje, a jedan dio je bio veoma skeptičan ili nije vjerovao u ozbiljnu koncepciju „Athanatika“. Za razliku od većine naših autora, pisci iz regiona su jednoglasno pristali da budu dio zamišljenog projekta, pa su istinski podržavali njegovo nastajanje na čemu sam im beskrajno zahvalna – rekla je Terić.

BESMRTNOST

Članove redakcije i autore u prvom broju časopisa čine eminentni stručnjaci iz svijeta fantastičke književnosti sa prostora bivše Jugoslavije, i Terić smatra nezahvalnim izdvajanje bilo koga od njih, kao i bilo kog teksta. – Smatram da je velika privilegija svakog autora što isti umjetnički prostor dijeli sa najistaknutijim imenima ovoga žanra. Zahvalna sam akademiku Darku Suvinu koji je svojim radom o čuvenoj autorki SF proze Ursuli Legvin podržao „Athanatik“, jer je riječ o istaknutom međunarodnom teoretičaru naučne fantastike. Podjednaku zahvalnost dugujem svim autorima priloga koji su se radovali pokretanju časopisa i učestvovali u njegovoj izradi – rekla je Terić. „Athanatik“ je zamišljen kao polugodišnja publikacija koja će izlaziti sredinom i kra-

PODGORICA – Izložba fotografija „Analogue Troublebath“, autora Damira Murseljevića, biće otvorena večeras u 19 sati u galeriji hotela ,,CUE“ u Podgorici.

Nakon izložbe, Murseljević će u ,,The Living Room“ od 20 sati za goste prirediti

„Mish Mash Vinyl Sesion“.

Damirovi radovi rađeni su analognom kamerom, tehnikom višestruke ekspozicije.

Taj tip fotografije počeo je da istražuje na početku studija, podstaknut radom Man

Ray-a, David Lynch-a ili Stan Brakhage-a, kao i određenim video-spotovima iz zlatnog doba MTV-a ’90-ih. Upoznajući njegov mikrokosmos na fotografijama, publika će vidjeti kako izgleda sudar prirode sa urbanim sredinama, što na svojevrstan način odražava važnu sociološku ulogu umjetnosti u 21. vijeku. Kroz taj

ARHIV: Hrvatsko narodno kazalište prvi put gostovalo u Zetskom domu 1910. godine

Premijera „Balkanske carice“ i ordenje

vid simbolične kreativnosti i višestruku ekspoziciju, kako ističe autor, priroda upozorava koje su posljedice nagle globalizacije i urbanizacije, što se može posmatrati kao apel da vrijeme koje dolazi moramo iskoristiti da se adekvatnije adaptiramo na ono čime smo okruženi. Izložba će biti otvorena do kraja februara. A. Đ.

PODGORICA – Potencijali saradnje Kraljevskog pozorišta Zetski dom i Hrvatskog narodnog kazališta – HNK iz Zagreba u narednom periodu, minule sedmice bili su u fokusu razgovora rukovodstava dvije teatarske kuće. I dok je danas riječ o institucijama koje pripadaju Evropskoj teatarskoj konvenciji, radi se o dva pozorišta čija saradnja datira još iz 1910. godine.

Kako je saopšteno iz cetinjskog teatra, na početku prošlog vijeka Hrvatsko narodno kazalište iz Zagreba, koje je u to doba nosilo naziv Zemaljsko hrvatsko narodno kazalište, gostovalo je u Zetskom domu, što je bilo prvo gostovanje jednog pozorišta sa strane u istoriji Crne Gore, u koje bi sve do tada tek povremeno dolazile putujuće trupe. Gostovanje Hrvatskog narodnog kazališta pratila su dva jubileja – na Cetinju je proslavljano 50 godina vladavine knjaza Nikole, dok je u Hrvatskoj obilježavano 70 godina od početka pozorišnog profesionalizma. Posebno zanimljivo je to da je zagrebački teatar pripremio upravo komad knjaza Nikole „Balkanska carica“, čija je premijera upriliče- na u Zetskom domu. Kasnije, ta predstava će u nekoliko navrata biti prikazana i na matičnoj sceni HNK u Zagrebu. Ansambl Hrvatskog narodnog kazališta turneju na Cetinju počeo je 13, a završio 18. avgusta 1910. godine, pri čemu je izvedeno šest predstava, uz jednu prateću komediju u jednom činu. Na samom početku, 13. i 14. avgusta, zagrebački ansambl predstavio je publici u Zetskom domu do tada nepoznate komade „Ekvinocijo“ (Ivo Vojinović) i „Bezdušnu šalu“ (Sem Beneli). Potom, 15. avgusta, upriličena je premijera „Balkanske carice“. U predstavi, čiji je re- ditelj bio Josip Bah, uloge su tumačili Andrija Fijan, Franjo Sotošek, Bogumila Vilhar, Mila Dimitrijević, Josip Papić, Josip Anić, Milivoj Barbarić, Stjepan Lijanka, Andrija Gerašić, Franjo Stipetić i Vjekoslav Velić. Dan kasnije, uslijedilo je izvođenje Šekspirovog „Hamleta“, a 17. avgusta „Elektre“, uz komediju u jednom činu „Ono Nešto“. Turneja HNK na Cetinju završena je predstavom „Moral gospođe Dulske“, koja je izvedena 18. avgusta. Rukovodstvo i ansambl zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta primili su kralj Nikola i kraljica Milena. Kralj

umjetnosti „Athanatik“