Međimurske novine 1012

Godina XIX.

Broj 1012.

^akovec, PETAK, 6. velja~e 2015.

Cijena a 7 kuna

MATIJA POSAVEC, predsjednik me imurskog HNS-a i VLADA imenovala Ĺžupan, ne Ĺželi se odlu iti izme u SDP-a i HDZ-a novoga sanacijskog

upravitelja Ĺ˝upanijske bolnice akovec

str. 2

Poru ujem Stjepan Koraj pokuĹĄat e SDP-u i HDZ-u ozdraviti da prestanu s naĹĄu Bolnicu prozivanjima i Potvr ena optuĹžnica pozivanjima u protiv Andreja svoj tabor Gregorca str. 3

str. 4

S ME IMURSKIM NOVINAMA U KINO: Osvojite ulaznice za CINES CINESTAR STAR i CZK!

str. 8

OP INSKI SUD U AKOVCU

TO JE SAMO KOD NAS MOGU E - u pogonu obu arske industrije rade ekonomistice i pravnice za male pla e

KAKO DO OPROSTA DUGOVA?

BOJAN REĹ˝ONJA, direktor tvrtke Paul Green u Prelogu

OD VELJA E SKUPLJI PLIN - u tiĹĄini 1 kWh porastao za 2 lipe

Ra uni za plin ve i i do 50str.kn10

Da su manja ak 14 mjesta bez davanja drĹžavi, beba proĹĄle godine odmah bismo to str. 6 usmjerili u ve e pla e BIJELA KUGA U ME IMURJU

str. 9

POSEBAN PRILOG: FaĹĄjak u Me imurju

Poseban prilog str. 8

FaĹĄjak v MeÄ&#x2018; ju

MeÄ&#x2018;imurski faĹĄnik: Lampe, lafre, Ä?aplje i pikaÄ?i ponovno se bore protiv zlih sila isu ljetne tajne o meÄ&#x2018;imurskim maskama Dvodnevni karneval u Ä&#x152;akovcu s ojanom ambroĹĄi em i besplat nim

krafnama

Kako napraviti dobre krafne? Na slici: Ä&#x152;aplja iz Podturna, foto: Z. Vrzan

Aktualno

UREDNI KI osvrt

IZ TJEDNA u tjedan

Licemjerstvo je u našoj politici na vrhuncu V

last centralizirana na uzak broj ljudi, koji se od ostatka stanovništva razlikuje po pove anom materijalnom bogatstvu, nakon što je duboko uronila i na Zapad i na Istok, neizbježno melje i našu zemlju. Mo demokracije o ito slabi i sve je manje u inkovita. Sve više prevladava licemjerstvo u kojemu stranke traže vaše mišljenje, ali ga na kraju ne uzmu u obzir. ažalost, to ne vrijedi samo za one stranke koje su oduvijek bile vezane uz kapital, poput konzervativaca i liberala, ve tom pritisku elite mo nih i bogatih sve više podliježu i one socijaldemokratske provijencije. Pravih ljevi arskih stranaka u Hrvatskoj, poput Sirize, nema još uvijek na vidiku. ako er, demagogija sve više postaje prijetnja demokraciji. Taj proces u kojemu PR-ovci šalju poruke narodu, umjesto najja ih strana kih lidera, u kojemu se izvrsno snalaze populisti koji govore samo ono što ljudi žele uti, gdje HDZ nastoji pozornost i novu naklonost bira a i javnosti dobiti na staru foru sukoba “crnih i crvenih“, umjesto da se prvenstveno bavi lošim potezima i promašajima aktualne vlasti, odnosno kako promijeniti situaciju nabolje, sve to odgovara najviše upravo onima koji vuku poteze “iza zavjese“ i upravljaju našim životima. glavnom, pravo glasa izgleda postaje sve “sporednije”, a jedino ono što nam žele uvaliti da je važno jesu kreditne kartice. Stoga nije udno da nakon svih utopija, koje su nas iznevjerile u prošlosti, danas našem ovjeku

6. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

nude utopiju potrošnje, imati što više novca, imati što ve u jahtu, imati što ljepšu ženu i što više uništiti svog susjeda. Koliko nas više uvjeravaju u tu utopiju, ako imamo što više kreditnih kartica možemo postati dio mo nih i bogatih, to sve više tonemo na dno. ažalost, ova zemlja ne dijeli se više samo izme u bogatih i siromašnih, ve izme u onih koji su bliže vatri, a koji daleko od nje. To sve više dolazi na vidjelo i najbolje se vidi po tome tko mora, a tko ne mora, pla ati porez, tko mora, a tko ne mora, zadovoljavati i poštivati zakone i druge propise. U našoj zemlji se tako u desetak županija, posebice na obali, i dalje živi kao u “poreznim oazama“. ilijarde kuna neubranoga poreznog novca i dalje odlaze u privatne džepove, cijedi se samo srednja klasa koja radi i šuti dalje te razmišlja kako dodatno opteretiti one naivne, poput nas na sjeveru koji poštujemo pravila igre. Za razliku od ve ine onih koji i dalje ne pla aju Hrvatskoj ni kunu poreza, ali su najglasniji u “hrvatstvu” i lijepljenju etiketa onima koji imaju samo druga ije mišljenje. Imaju li naši me imurski politi ari kona no hrabrosti to negdje javno re i.

VIJEST(I) TJEDNA

U obu arskoj industriji rade ekonomistice i pravnice za male pla e Prije godinu i pol dana otvoren je u preloškoj gospodarskoj zoni Sjever Razvojnotehnološki centar austrijskog proizvo a a ženske modne obu e Paul Green, vode eg proizvo a a ženske modne obu e u svijetu. Direktor Bojan Režonja u jednoj je osobi direktor i stru njak u obu arskoj industriji, ali i vizionar. - Moram re i da imamo oko 40 posto radnika s visokom i višom stru nom spremom. Obi no se misli da u industriji obu e rade manje obrazovani radnici, što više nije to no. Visokoobrazovane djevojke i žene zapošljavaju se kod nas zbog toga jer ne mogu na i posao u svojoj struci. Cijeli intervju na str. 6.

(NE) SVI A NAM SE

Završetak Centra Rudolfa Steinera uz pomo njema kog donatora Peter Daniell Porsche ponovno e pomo i donacijom kako bi se završio Centar Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu, zaklju eno je u ra zgovor ima na- k o n posjeta delegacije i z akovca. Upravo j e ovaj izuzetni poduzetnik, jedan od vlasnika kompanije Porsche, najve i donator samoga Centra, ali i najistaknutiji pobornik Rudolfa Steinera, posjetio s prijateljima Donji Kraljevec i Me imurje u lipnju prošle godine te u još nedovršenom Centru promovirao rad i život samoga Steinera, a sada i opet !inancijski pomaže Centru. Detaljnije na str. 5.

Bijela kuga žestoko pokucala na vrata Po etkom svake nove kalendarske godine rade se statistike vezane uz proteklu godinu. Obi nim gra anima, ali i demogra!ima, posebno su zanimljive brojke o broju ro enih, odnosno umrlih osoba. Tim više su ti podaci zna ajniji jer se ve godinama naša zemlja bori s pošasti tzv. bijele kuge. Iznimka nije ni naša županija, što potvr uju i podaci Ureda državne uprave Me imurske županije. Oni su ovih da- n a prikupili podatke od svih osam naših mati nih ureda, a, prema rije ima Ksenije Posavec, brojke nisu nimalo obe avaju e. Više na str. 9.

ZLATKO KOMADINA, primorsko-goranski župan, i akove ki gradona elnik Stjepan Kova susreli se u akovcu

MATIJA POSAVEC, pred PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

J Službena verzija glasi da su razgovarali o zbrinjavanju otpada Prošli tjedan susreli su se u akovcu Zlatko Komadina, župan Primorsko-goranske županije, i Stjepan Kova , gradona elnik Grada akovca. Prema službenom priop enju iz Uprave Grada, razgovarali su o projektima zbrinjavanja otpada te na inu poticanja malog i srednjeg poduzetništva. Re eno je da obje sredine imaju iskustva s navedenom problematikom, posebice oko zbrinjavanja otpada. Prvog ovjeka Primorsko-goranske županije zanimala su akove ka iskustva vezana uz pripremu investicije budu eg oporabilišta u Totovcu, ali i iskustva vezana uz odvojeno prikupljanje otpada. - akovec je sredina koja u nacionalnim razmjerima slovi kao ona koja je najdalje došla u razdvajanju i selektiranju otpada te smanjenju koli ina koje se trajno odlažu, što direktno utje e na cijenu koju pla aju gra ani. Naravno da smo zainteresirani za smanjenje troškova. - rekao je me u ostalim župan Komadina. - Grad akovec

projektom oporabilišta nastoji smanjiti koli ine otpada koje e odlaziti na trajno odlaganje, ime, osim na cijenu, smanjujemo i negativne ekološke u inke. Tako er, ono što smo nekad smatrali otpadom postaje sirovinom, tako su koristi višestruke. Drago mi je da su i na rije kom podru ju prepoznali naš put, posebno nakon svih doga anja oko izgradnje njihovoga regionalnog odlagališta na Marinš ini. - rekao je gradona elnik Kova . Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina i akove ki gradona elnik Stjepan Kova

razgovarali su i o programima poticanja malog i srednjeg poduzetništva koji su planirani za ovu godinu, naglašavaju i da su obrtnici i manje tvrtke u svakoj sredini motor razvoja. One se brzo prilago avaju okolnostima na tržištu, sklone su inovativnostima u poslovanju, te svako poticanje, bilo zapošljavanja, bilo uvo enja novih proizvoda, ima direktne u inke na gospodarstvo gradova i regija. (BMO)

U TERMAMA Sveti Martin saborski Odbor za turizam održao tematsku sjednicu

Imali smo priliku za promociju me imurskog turizma Me imurje nije odabrano slu ajno za održavanje sjednice saborskog Odbora za turizam prošli tjedan u Me imurju u Termama LifeClass Sveti Martin. Ovdje su sudionici skupa iz cijele Hrvatske na djelu mogli vidjeti da oni koji se bave proizvodnjom vina ili pak razvojem gastronomije u turizmu mogu posti i odli ne rezultate. Me imurje nudi prije svega kontinentalni, zdravstveni, kongresni i cikloturizam, ima svoje prednosti kroz povezivanja s drugim regijama susjednih zemalja u blizini, ali i povijesne te kulturne sadržaje i manifestacije. Njihovim razvojem omogu ujemo svakom gostu da se u vrijeme svog boravka može potpuno opustiti u zelenoj oazi u srcu Europe. Održavanje sjednice u Termama LifeClass Sveti Martin najbolje je do aralo ono zbog ega je sjeverni dio pravi primjer dobre prakse, što je vidljivo i u porastu no enja od gotovo deset tisu a u odnosu na prošlu godinu. Razvija se cikloturizam, enogastronomija, a Toplice imaju ponajbolju termomineralnu vodu u Europi. Potpisivanjem ugovora s lokalnim proizvo a ima i obiteljskim gospodarstvenicima Terme u svojoj ponudi nude, uz sve ostale sadržaje, i lokalno uzgojene namirnice za svakog gosta. Me imurska županija uspjela je u deset godina ostvariti tristo posto više no enja, što je samo rezultat jednoga ispravnog pristupa turizmu. Tematska sjednica saborskog Odbora za

turizam okupila je šaroliko društvo: Damira Fabijani a, glavnog urednika

asopisa “I e i pi e”, prof. dr. sc. Edija Maleti a, predstojnika Zavoda za vinarstvo i vinogradarstvo Agronomskog fakulteta Sveu ilišta u Zagrebu, te Matu Jankovi a, chefa iz hrvatskog Masterchefa. Predstavljena je i lokalna kuharica “Tradicionalna jela Me imurja”. Degustirala su se jela nagra ivane Male hiže Ma kovec te pjenušac bistroa i vinarije Shamper. Nakon sjednice za sve sudionike, njih sedamdesetak, pripremljen je stoga i tradicionalni me imurski ru ak, a posjet je zaklju en odlaskom u vinsku ku u Haži , dobitnika nagrade Urbanovo za najkvalitetnije vino 2014. godine, gdje su se osobno mogli uvjeriti u kvalitetu proizvodnje vina, soka te ipsa od jabuke, kojima dižu standarde doma e turisti ke ponude. Svi gosti i uzvanici koji su bili sudionici ovog skupa svoje dojmove iz Me imurja ponijet e sa sobom i prenositi ih drugim ljudima i sredinama, što je u svakom slu aju dobitak za Me imursku županiju. Budemo li kod gostiju stvorili potrebu da nam se vra aju i preporu uju nas drugima, zna i da smo krenuli na put uspjeha u turizmu. Tako emo stvoriti još jednu industrijsku granu koja je donedavno bila nezamisliva u Me imurju, a ta e grana posredno biti poticaj i za proizvodnju hrane i drugih poduzetni kih ideja vezanih za potrebe turista. (BMO)

e li Matija Posavec istjeran na brisani prostor gdje e morati odlu iti ho e li se prikloniti desnoj opciji na elu s HDZ-om, kamo ga priziva Darko Horvat, ili lijevoj opciji na elu sa SDP-om, odakle mu Mladen Novak poru uje da je vrijeme da se odlu i kamo e? Ho e li Matiji Posavcu s oslabljenim HNS-om na nacionalnoj razini i nadalje uspijevati manevrirati u županijskoj politici izme u tih dviju politi kih santi leda, a da se pritom politi ki ne razbije? Dosad se kao ma ka s devet života uspijevao uvijek do ekati na noge. Me utim, iz zraka je vidljivo da se nalazi na raskrsnici. Bez osiguranja dovoljne ve ine i potpore u Skupštini, makar su ga gra ani izabrali neposredno, ne bi se mogao održati. Druga mu je opcija traženje novih partnera i pokušaj da se lansira na nacionalnu razinu. A za to je tako er potreba široka bira ka baza i dobar odabir partnera.

Želim biti prvenstveno u službi gra ana U razgovoru koji smo vodili te dileme zasad pokušava otkloniti politikom “nesvrstanosti” i promoviranjem politike koja treba služiti gra anima, te ne gleda na ideološke podjele. Tvrda stvarnost pak zasad pokazuje da u politici funkcioniraju samo interesi. - Politika u Hrvatskoj je dosta turbulentna i u vrijeme prije parlamentarnih izbora više e se usmjeravati na ideološke podjele, a ne na ono zbog ega bismo svi mi morali u politici funkcionirati, služenju gra anima. - kazao je Matija Posavec, predsjednik me imurskog HNS-a. - Kao predsjednik županijske organizacije mogu govoriti o stranci na podru ju Me imurske županije, koja apsolutno funkcionira i koja je stabilna. To se vidi po rezultatima izbora, kao i politi kom zajedništvu i suradnji. Me imurje je i prije proteklih izbora bilo druga ije od drugih. I kad je HSS na nacionalnoj razini i ranije bio partner jedne druge opcije, mi smo na lokalnim izborima išli zajedno. Ne vidim nikakvih problema, jer ljudi koji vode stranke u Me imurju su korektni, normalni, neoptere eni politi ari kojima je u interesu suradnja jednako kao i meni. Tako da nije bilo, bez obzira na sve, nikakvih problema. Ne znam za druge, ali što se mene ti e imam apsolutnu slobodu voditi i provoditi politiku onako kako smatram da je najbolje za Me imurje. Nije se dosad miješao, a niti e se odsad, ni ubudu e, vrh stranke miješati u odluke koje u donositi na podru ju Me imurske županije. • Kao predsjednik i kao stranka politi ki ste

6. velja e 2015.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

dsjednik me imurskog HNS-a i župan, ne želi se odlu iti izme u SDP-a i HDZ-a

Matija Posavec: - Otkako sam postao županom, u politi kom djelovanju pokušavam postaviti neke nove standarde, da politiku treba vratiti gra anima, a ne podjelama na vaše i naše poželjni i HDZ-u koji nudi suradnju, s druge strane SDP traži da se odredite, posebice nakon mjesnih izbora u Murskom Središ u, gdje ste doprinijeli izbornoj pobjedi desnog bloka predvo enog HDZ-om... - Otkad sam postao županom, u mnogo emu, pa i u politi kom djelovanju, pokušavam postaviti neke nove standarde koji nekima, siguran sam, nisu sasvim jasni u ovom trenutku. Taj standard je da politiku treba vratiti gra anima, a ne podjelama na vaše i naše. U mnogo emu smo korak ispred drugih, pa tako i u postavljanju tog standarda. Moja osnovna poruka i predsjedniku HDZ-a i predsjedniku SDP-a je da prestanu s podjelama, prozivanjima i pozivanjima u tabor onoga drugog. Mi moramo biti istinski servis gra ana, odnosno politi ari koji su tu upravo zbog gra ana. I kada je ve to o igledan problem na razini Hrvatske, kada se ideologija koristi da bi se ljudima zatvorile o i pred istinskim problemima, upravo mi u Me imurju moramo usmjeriti našu snagu u nekom novom smjeru. Jer, kako uporno tvrdim, mi jesmo neka nova Hrvatska. Mi se bavimo kvalitetom života ljudi na na in koji je u okviru naših ovlasti i mogu nosti i to nitko ne može osporiti. Tako da se ne optere ujem nekakvim pozivima da se moram prilagoditi ovome ili onome. Ne, ja u se politi ki prilagoditi me imurskom ovjeku onako kako smatram da je ispravno, a da je u interesu ljudi. Me imurje e kao regija

Poru ujem predsjednicima SDP-a i HDZ-a da prestanu s prozivanjima i pozivanjima u svoj tabor

- Ne znam za druge, ali, što se mene ti e, imam apsolutnu slobodu voditi i provoditi politiku onako kako smatram da je najbolje za Me imurje. Nije se dosad miješao, a niti e se odsad vrh HNS-a miješati u odluke koje u donositi na podru ju Me imurske županije biti nezaobilazni faktor kad se govori o razvoju cijele Hrvatske. • Ali kako to ostvariti kada emo za parlamentarne izbore imati liste i morat emo se opredijeliti? - Na parlamentarnim izborima poziciju i politi ku platformu odre uje vrh stranke. Prema tome, ako vrh stranke dogovori da je HNS koalicijski partner SDP-u, onda e sve strana ke organizacije HNS-a biti uz SDP. Ne može HNS u Varaždinu koalirati sa SDP-om, a u Me imurju s HDZ-om, naprosto zato što je sve to jedna izborna jedinica. Tu je stvar potpuno jasna. Da se razumijemo, nikakve odluke nisu donesene na državnoj razini, ali kakve god da one budu mi emo ih poštovati. • Kako ete se ponašati Vi i dvoje zamjenika, Sandra Herman i Zoran Vidovi , ako

budete u razli itim taborima? Kako e se to odraziti na Me imursku županiju? - Pa ja mislim da smo tu u prednosti pred drugima, upravo zbog takve razli itosti unutar županijske koalicije, jer emo imati dobru komunikaciju s Vladom koja god bila, bez obzira dobije li postoje a Vlada drugi mandat ili e biti promjena. Kako god okrenemo, poveznicu emo imati, a uostalom to nije ni prvi ni jedinstveni slu aj. I prije smo tako funkcionirali i apsolutno ne vidim nikakav problem u tome.

Politi ke partnere tražimo po programu, a ne ideologiji • Uskoro emo imati jednu kampanju za parlamentarne izbore, a nedugo nakon toga drugu za lokalne, pri emu SDP ne krije da želi svog župana, pri emu su definira-

li kakve bi osobine on trebao imati. Kakvu koaliciju Vi vidite za idu e lokalne izbore? - Svaki izbori podrazumijevaju odre ene razgovore. Nakon etverogodišnjeg mandata sjest u sa svim partnerima i temeljem programa emo razgovarati o tome tko e kojeg kandidata podržati. HNS je u ve ini izbora imao svog kandidata za župana, pa e tako biti i na izborima 2017. • Gdje se HNS vidi u Me imurju: lijevo, desno, tko bi bili Vaši partneri, budu i da dva velika bloka usisavaju manje stranke? - U Me imurju je HNS i po broju i rezultatima izbora, uzimaju i u obzir broj na elnika, zamjenika i župana, vode a stranka. Zato emo temeljem svog programa tražiti svoje partnere i tko e htjeti biti u tom vlaku taj je dobrodošao. Partneri e prvenstveno morati prihvatiti naše programske osnovice koje, ustalom, provodimo posljednjih godinu i pol, kao i projekte za koje smatramo da su prioritet.

Što napraviti da me imurske pla e porastu? • Možemo se složiti da je Me imurje po mnogo emu druga ije, da nam je porasla samosvijest i da su gospodarski pokazatelji onakvi kakve Hrvatska priželjkuje, me utim, standard gra ana koji žive od pla a je nizak. Što raditi da se isti pove a? - Za razliku od Hrvatske, imamo investicije, imamo trend smanjenja nezaposlenosti ve godinu dana i relativno dobre rezultate koje ne prati prosjek pla a. To je problem Me imurja koji ni-

je od ju er i zbog strukture gospodarstva. Upravo otvaranjem novih radnih mjesta, novim investicijama i ulaganjima dolazi do pove anja potražnje za zaposlenicima i tada se stvara konkurentna radna snaga. Ve sada nedostaju stru ni kadrovi u nekim granama, što e stvoriti i svijest o potrebi pove anja pla a. O ekujem da e se to dogoditi vrlo brzo. S druge strane, radimo na privla enju investicija da ih bude što više. U me uvremenu to kompenziramo drugim projektima

- kroz besplatne udžbenike, besplatni prijevoz za srednjoškolce, što obuhva a tisu e obitelji, osobne asistente u nastavi, stipendije za djecu branitelja i još neke projekte s kojima ulazimo direktno u doma instvo, ali ne na populisti koj razini, ve upravo zbog toga da probamo koliko god je mogu e sanirati mali prosjek pla a u Me imurju. I ako ga pove amo za deset posto, a on jest pove an ako zbrojimo koliko bi roditelji morali više izdvajati za nabrojeno, a sada su tih troškova bili lišeni.

• U kojim je programima ili na kojim vrijednostima, otkako je Vesna Pusi u vodstvu stranke, dosta osipanja? Što e se dogoditi u budu nosti? - Po statutu naša stranka mora održati izbornu skupštinu najkasnije nekoliko mjeseci nakon parlamentarnih izbora, a pozicija HNS-a ovisit e o dva razloga. Prvi i najvažniji jesu rezultati parlamentarnih izbora koji podrazumijevaju odgovornost vodstva stranke. Dakle, dobri ste ako pobijedite, a odgovorni ako izgubite. Karte su na stolu i sve su opcije otvorene, a rezultati e pokazati što e se doga ati sljede e godine. • Izgubili smo srednje gra anske stranke, kao što smo izgubili srednji sloj, po ele su bujati radikalno lijeve stranke, mogu li one biti partner HNS-u? - Radikalno lijeve stranke bujaju prvenstveno zbog nezadovoljstva ljudi u aktualnu lijevu vlast. Gra ani koji su po svom habitusu na centru ili lijevom centru, a nezadovoljni su s vode im strankama te orijentacije, traže svoju alternativu i to je razlog uspjeha nekada prije Laburista, OraH-a i Živog zida u ovom trenutku. Ali smatram da potencijala za HNS u Me imurju i dalje ima, jer smo mi stranka koja ima demokrati nost, socijalnu komponentu i gra ansku crtu. Predložio bih samo da se model politi kog funkcioniranja u Me imurju primijeni i na državnu razinu. I kada bi tako funkcionirao HNS

Stipendiramo za druge • Županija, gradovi i op ine ulažu velike napore u stipendiranje i podizanje obrazovne razine, ali zbog odljeva naših obrazovanih ispada da stipendiramo kadrove za neke druge sredine. Što u initi da postanemo mamac za visokoobrazovane? - Ponovno se vra am na investicije, tvrtke koje e stvarati dodanu vrijednost, što podrazumijeva zapošljavanje visoke spreme. Imamo nekih naznaka o njihovu dolasku. Preko EU fondova moramo raditi projekte tipa metalske jezgre, instituta primijenjenog ra unarstva, projekte u kulturi koji e vapiti za visokoobrazovanom radnom snagom koja e se mo i i platiti. Uvijek se sve vrti oko toga koliko emo imati zdravih tvrtki koje e ljude mo i dobro platiti i koje mi stipendiramo. Nije više odljev tako velik kao ranije. Postoji, ali je puno manji. • Koliko su i naši poslodavci doprinijeli tome koriste i situaciju da su naši ljudi spremni raditi za manje? - To je dio mentaliteta, da je bitno imati posao, pa makar i s manjim prosjekom. Drugdje ljudi to ne prihva aju. Koliko god je to loše, toliko smo zbog toga uspjeli sa uvati Me imurje od nerazvijenosti i propadanja, kao što propadaju druge regije. sigurno ne bi bio na svega nekoliko postotaka, nego bi bio puno ja a stranka. • Imaju li manje stranke budu nost ili e se sve svesti na lijevi i desni blok? - U Hrvatskoj e se situacija mijenjati. Osobno smatram da e taj sukob na razini ideologija ubiti te iste velike sustave, a manje stranke e imati šanse ukoliko e imati kvalitetne ljude. Gra ani, bira i e više tražiti sposobne, ljude za koje vjeruju da e dati rezultat, a manje stranke kao sustav bira ke mašinerije. Istina, te stranke e imati svoje bira ko tijelo u odre enom postotku i uvijek e za njih glasovati, ali kvalitetni pojedinci e biti ti koji e biti sve više i više biti prepoznavani od strane gra ana. Smatram da e se stvari u Hrvatskoj promijeniti nabolje, ali e za to trebati vremena, pa

ak i potpuna smjena generacija. S obzirom na politiku koja se sustavno provodila posljednjih 25 godina, došlo je vrijeme da neki drugi ljudi preuzmu odgovornost i vode društvo u potpuno drugom, boljem smjeru. - kazao je Matija Posavec.

- Ve sada u Me imurju nedostaju stru ni kadrovi u nekim granama, što e stvoriti i svijest o potrebi pove anja pla a

Aktualno

VLADA U ETVRTAK imenovala novoga sanacijskog upravitelja Županijske bolnice akovec

Stjepan Koraj pokušat e držati financije pod kontrolom Vlada Republike Hrvatske je na zatvorenom dijelu sjednice u etvrtak, 5. velja e, na kojoj se raspravljalo o kadrovskim pitanjima, imenovala Stjepana Koraja za novoga sanacijskog upravitelja Županijske bolnice akovec. Prije otprilike dva tjedna razrješenje je na osobni zahtjev zatražio Miroslav Horvat, dotadašnji sanacijski upravitelj. Stjepan Koraj je dugogodišnji poduzetnik, suvlasnik rme Linea COD, okušao se i u visokoj poli ci. U Vladi Kukuriku koalicije kao lan SDP-a bio je pomo nik ministra obrta i malog poduzetništva, ali je s tog mjesta o šao na vlas zahtjev, tvrde i da se vra a u svoju

rmu kako bi pomogao u poslovanju koje je zapalo u probleme dok se bavio poli kom. Upoznat je s problematikom jer je ranije bio predsjednik Upravnog vije a Županijske bolnice akovec u razdoblju prije nego što je naša Bolnica, kao i druge bolnice u Hrvatskoj, ušla u postupak sanacije. S obzirom na tu prethodnu dužnost, problema ka i nancijske boljke naše Bolnice Stjepanu Koraju sigurno su dobro poznate. (BMO)

ME IMURSKA ŽUPANIJA daje jednokratnu financijsku potporu svim studentima

Umjesto karata za vlak ili autobus, 500 kuna na ra un Za oko tri su e me imurskih studenata Me imurska županija daje jednokratnu nancijsku potporu u pojedina nom iznosu od 500 kuna. Nakon što im je proteklih godina Me imurska županija osiguravala dio troškova prijevoza u mjesta studiranja, u akademskoj godini 2014./2015. svi studenti sada imaju mogu nost dobivanja jednokratne nancijske potpore za pokrivanje dijela troškova studiranja. Pravo na dobivanje potpore od 500 kuna imaju svi oni koji imaju status redovitog studenta, a sredstva e im se isplatiti do kraja akademske godine. U županijskom prora unu za tu je stavku

6. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

predvi eno oko milijun kuna, no, ako e bi potrebno, izdvojit e se i više, što e se riješi rebalansom. Pravo na potporu imaju studenti svih javnih visokoškolskih ustanova u Republici Hrvatskoj, Europskoj uniji ili inozemstvu koji uz prijavu dostave potrebnu dokumentaciju. Postupak prijave je jednostavan. Potrebna je potvrda o statusu redovitog studenta za akademsku godinu 2014./2015. te preslika dokumenta kojim se dokazuje prebivalište na podru ju Me imurske županije, uz rok da budu dostavljeni do 3. ožujka. Javni poziv objavljen je na webstranicama: www.medjimurskazupanija.hr. (BMO)

KAKO DO OPROSTA DUGOVA u našoj županiji

Najviše e profitirati

gra ani romske nacionalnosti!? Do srijede, 4.velja e prijepodne u akove koj poslovnici FINA-e izdan je 151 pregled duga po vjerovnicima. Drugim rije ima, toliko je gra ana zadovoljilo uvjete za otpis duga cima. Zasad se u našoj županiji u taj projekt uklju io Grad akovec, AKOM, Me imurske vode i Me imurje plin. Op ina Nedeliš e se raspituje, iz Grada Preloga poru uju da imaju socijalne programe kojima rješavaju ovo pitanje, a o ekuje se kako e se jekom vremena uklju i još pravnih osoba.

Predavanje zahtjeva “u drugoj rundi” od 2. travnja Ispunjavate li uvjete za oprost duga trebate provjeriti osobno u FINA-i ili putem weba PIŠE: VLASTA VUGRINEC

Od ponedjeljka, 2. velja e blokirani gra ani u našoj zemlji mogu dava zahtjeve za oprost dugova. Kako je ve poznato, to je jedna od mjera Vlade RH kojom se žele ublaži posljedice recesije i prezaduženosti gra ana, odnosno pomo i onoj skupini gra ana koja je socijalno najugroženija uslijed dugotrajne nezaposlenosti i prezaduženosti, tako da se otpiše ili otpus dio duga zbog kojeg se m gra anima provodi ovrha na nov anim sredstvima po ra unu. Treba naglasi kako se mjere otpusta/ otpisa duga i odgode ovrhe temelje isklju ivo na dobrovoljnos uklju enih stranaka, odnosno vjerovnika i dužnika. Mjerama se zahva aju dugovi gra ana kojima su ra uni blokirani 360 dana i dulje, a koji na dan 30. ruj-

na 2014. godine imaju eviden ran dug do 35.000 kn. Do srijede, 4. velja e prijepodne u akove koj poslovnici FINA-e izdan je 151 pregled duga po vjerovnicima. Drugim rije ima, toliko je gra ana zadovoljilo uvjete za otpis duga. A sude i prema vi enom u akove kom Centru za socijalnu skrb, najviše gužve oko rješavanja oprosta dugovanja stvaraju gra ani romske nacionalne manjine.

Provjerite jeste li na spisku za oprost dugovanja Prvi koji mogu preda zahtjeve jesu korisnici socijalne pomo i, pomo i za izdržavanje, odnosno zajam ene minimalne naknade, kako se to sada zove po novom, te korisnici osobnih invalidnina. Prema rije ima ravnateljice akove kog Centra za socijalnu skrb Antonije Canjuge, postupak je vrlo jednostavan.

- Gra ani kojima je ra un blokiran najprije moraju u akove koj poslovnici FINA-e, bilo osobno ili pak preko web-stranice, provjeri jesu li na popisu dužnika koji mogu podnije zahtjev za otpis duga. Ako se tamo prona u, uz predo enje osobne iskaznice trebaju zatraži ispis pregleda duga i preda ispunjeni zahtjev za otpis. On se može dobi u Poslovnici ili pak kod nas u Centru. Onima koji se slabije snalaze s papirologijom ili pak su nepismeni pomažemo to popuniti. Nakon što to obave u FINA-i dolaze k nama u Centar, gdje im izdajemo potvrdu da su korisnici socijalne pomo i. I to je cijeli postupak. Tada s m papirima gra ani odlaze prema vjerovnicima, odnosno onima kojima su dužni. Dug se otpisuje ako iznosi najviše 25 su a prema državnim poduze ima i najviše 10 su a prema bankama, teleoperaterima, gradovima, op inama i ostalim vjerovni-

Korisnici socijalne pomo i zahtjeve mogu predavati do 2. travnja, a nakon toga datuma isto e to mo i po e rješava i druga kategorija stanovništva, odnosno osobe koje ostvaruju prosje na primanja do 2.500 kuna za samca ili 1.250 kuna po lanu ku anstva, a koji nemaju u vlasništvu drugu nekretninu osim one u kojoj žive i nemaju u vlasništvu drugu imovinu koju bi mogli koris ili proda bez ugrožavanja osnovnih životnih potreba. Za razliku od korisnika socijalne pomo i i korisnika osobne invalidnine, ova druga kategorija gra ana zahtjev za otpis duga ne e predava u akove kom Centru, ve ovlaštenom Centru u Varaždinu koji e taj posao obavlja za e ri sjeverozapadne županije. -Vjerovnici - navodi Antonija Canjuga - zahtjev dužnika obra uju i odlu uju ho e li, odnosno mogu li, dug otpisa . U roku od 15 dana nakon što vjerovnik zaprimi zahtjev mora donijeti kona nu odluku te o njoj obavijes i dužnika i FINA-u.

POGLED ODOZDO

Zajedništvo u kojemu su podjele nepoželjne dovodi do truljenja društva P

odjele nije mogu e ukinu , ali je važno stvori ravnotežu me u njima. Nije nimalo neobi no da se u napetom i raslojenom društvu poziva na zajedništvo i ukidanje podjela: na vaše i naše, nas i njih, gore i dolje, bogate i siromašne, u ene i neuke, ugla ene i neugla ene i tako unedogled. Podjele nije mogu e ukinu , kao ni uves sveop e zajedništvo i jednakost. Jer ljudi smo razli i i ta naša razli itost i individualnost temeljna je ljudska odrednica. A ona uklju uje i pravo na druga ije mišljenje, vi enje svijeta i djelovanje. z toga pak proizlazi sukob djelovanja i mišljenja. Da su-

protstavljanja ne bi o šla u sferu sukoba, potrebno je pos i ravnotežu kako bi se svi mogli slobodno razvija , ali ne na štetu drugih. To nije jednostavno pos i. Radi se više o cilju kojem treba stremi , nego stvarnos koju je mogu e pos i. ajedništvo je mogu e samo na malom broju ciljeva u slu aju egzistencijalne ugroženos zajednice društva ili države. Sve ostalo je u domeni demagogije. Podjele, koliko god mogu biti negativne, s druge strane su i pozi vne. One su natjecanje u idejama, mišljenju, tržišnom natjecanju. Zapravo sve ono što doprinosi razvoju društva. Kako ete napredova ako nemate konkurenta u utrci, bilo da se natje ete

u proizvodnji vina, hrane, vodite lokal, proizvodite stolice ili police. amo zatvorene zemlje i društva guše podjele. Rijetko priznajemo da je dio uzroka naših problema u tome što smo vrlo dugo živjeli u društvu u kojemu formalno nije bilo podjela. Imali smo jednu par ju, jedan komitet koji je odre ivao što je pravovjerno mišljenje. Gra ane se po calo da ne misle, jer ima tko misli umjesto njih. Jednako tako planski se odredilo tko e koliko i gdje proizvodi . Naravno da tako ustrojena ekonomija otrombolji i nije sposobna na duži rok sna i se na zdravom natjecateljskom tržištu koje nikome ne da spavati na starim lovorikama.

ožda smo zaboravili da upravo takav stereo p uspavanog zajedništva u kojemu su podjele nepoželjne dovodi do truljenja društva. Poziva na zajedništvo je zavodljivo, naro ito kada gladni ljudi gledaju u izloge za bogate i zavide s lu života bezbrižnih ljudi, ako to oni sami nisu. U društvu se osje a pritajeni bijes na one koji imaju i mogu. Oni s druge strane ograde najradije bi prodrli u živote onih koji imaju i zavalili se u njihove ugodne sofe, tople sobe i peglali njihove bogate ra une. zjedna avanje u siromaštvu nikome nije cilj, jer tko voli bi siromašan? Poanta je u postizanju

ravnoteže. U odgovornosti onih koji mogu i imaju za one koji su u tome slabiji, ali prije svega u svijes da smo iznad svega odgovorni sami za sebe i da ne dopuštamo da nas se marginalizira. naš župan Ma ja Posavec poziva na zajedništvo. Ma ja Posavec i HNS oja ali su u trenutku kada se SDP bavio sam sobom, a HDZ bio izmrcvaren sudskim procesom za “hajdu iju”. Tu poli ku podijeljenost i slabost navedenih stranaka Posavec je spretno iskoris o i popunio nastali poli ki prostor u našoj županiji. Sada kada su se oba bloka po ela konsolidirati i u svoj politi ki prostor usisavati i manje stranke, poput njegovih partnera iz HSS-a i HSLS-a, Ma ji Posavcu bi itekako odgovarala poli ka “nesvrstanos ” nakon što je poli ki iskoris o unutarnju podijeljenost na ljevici i desnici. Me u m, treba se samo prisje , da nije bilo h podjela, ne bi ni njega

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

bilo na mjestu župana. I izbora na kojima su gra ani izabrali njegovu poli ku ponudu i njega za župana. a i on sam svakodnevno bira. Svaka odluka je izbor. Ovaj tjedan napravio je osobni izbor i nagradio novinare koji su mu najviše pomogli u formiranju da postane župan kakav jest. To je njegovo pravo, ali i odgovornost.

6. velja e 2015.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ZAVRŠETAK CENTRA Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu dogovoren uz pomo Porschea

Porsche: Ekonomski uspjeh i novac moraju unaprje ivati op edruštvenu dobrobit Završetak Centra Rudolfa Steinera o ekuje se do lipnja ove godine, kada e kona no biti stavljen u punu funkciju, potvrdili su nakon dogovora župan Matija Posavec i na elnik Op ine Donji Kraljevec Miljenko Horvat u Njema koj Peter Daniell Porsche ponovno e pomo i donacijom kako bi se završio Centar Rudolfa Steinera u Donjem Kraljevcu, zaklju eno je u razgovorima u centru St. Jakob am Thurn kod Salzburga nakon posjeta delegacije iz akovca. Povod posjeta bilo je prikazivanje !ilma o Rudolfu Steineru i Steiner expressu, vlaku koji je organiziran kao kulturni in iz Europe prema Donjem Kraljevcu. Film u Kulturzentrumu St. Jakob u St. Jakob am Thurnu, nedaleko od Salzburga, "RST 153 Kulturgutexpress 2014., ein Zug fur das Leben" bio je i povod sastanku na kojemu su se župan Matija Posavec, zamjenik Zoran Vidovi , na elnik Donjeg Kraljevca Miljenko Horvat i direktorica Centra Sandra Perca

susreli s Peterom Daniellom Porscheom i dogovarali budu e zajedni ke aktivnosti kojima e se sam Centar u potpunosti završiti te staviti u funkciju. Do danas je izgra en sam Centar uz svesrdnu pomo i podršku inozemnih investitora, me u kojima je najistaknutije ime Petera Daniella Porschea, koji sad treba kona no završiti. Upravo je ovaj izuzetni poduzetnik, jedan od vlasnika kompanije Porsche, te unuk poznatog osniva a te velike tvrtke Ferryja Porschea, najve i donator samoga Centra, ali i najistaknutiji pobornik Rudolfa Steinera, posjetio s prijateljima Donji Kraljevec

- Potencijal je u ovom podru ju djelovanja izuzetan kako iz poljoprivrednog aspekta, jednako tako i turisti kog, te Vam osobno garantiram da se sam projekt ni u jednom trenutku ne e dovesti u pitanje ni u jednom segmentu. - rekao je župan Matija Posavec prigodom posjeta Salzburgu, uz napomenu da se zajedno može napraviti puno više i završiti projekt Centra u Donjem Kraljevcu. Donator Peter Daniell Porsche tom je prigodom rekao: - Dosadašnja suradnja meni osobno bila je potvrda dobrog smjera kojim ide Centar Rudolfa Steinera, na

elu s direktoricom Sandrom Perca , te županom Posavcom i na elnikom Op ine Do-

nji Kraljevec. Mnogo je toga pred nama, sada kada je završetak gra evinskog dijela Centra pri kraju moramo se po eti sve više orijentirati prema onom programskom dijelu. To je u biti i osnova postojanja Centra Rudolfa Steinera jer objekt smo zajedno napravili da bi ga se koristilo u svrhe promocije rada, djela i nauka upravo vašeg Me imurca Rudolfa Steinera. - izjavio je Peter Daniell Porsche, te potvrdio da e se i dalje nastaviti !inancijska i svaka druga potpora s njegove strane prema ovom velikom projektu.

- Ekonomski uspjeh ne završava sam sa sobom, a

novac se nikada ne bi smio stjecati da bi se samo gomilao. Oboje, ekonomija i novac, moraju unaprje ivati op edruštvenu dobrobit. Ovo je ono na emu temeljim svoje djelovanje te jedan od razloga zašto inzistiram na ovakvim projektima i zašto ih podupirem na svakom koraku. - zaklju io je Porsche. Posjet me i mu r ske delegacije iskorišten je i za obilazak samog Kulturzentruma St. Jakob. Naime, radi se o waldorfskoj školi koju je izgradio sam P. D. Porsche, kao i pripaduju em restoranu u kojemu se poslužuju samo i jedino potpuno eko, odnosno bioproizvodi. - Izuzetno mi je zadovoljstvo vidjeti kakav i koliki utjecaj je imala osoba ro ena u Donjem Kraljevcu, i to na cijelu Europu. Steiner je brend Donjeg Kraljevca, a sam Centar bit e mjesto na kojemu emo svi zajedno živjeti njegov lik i djelo. Zahvaljujem g. Porscheu na svemu što ini za ovaj zajedni ki projekt te sam uvjeren da emo uspjeti pro!ilirati Donji Kraljevec kao budu i centar biodinami ke poljoprivrede u Europi. - rekao je tom prigodom na elnik Miljenko Horvat. Ravnateljica Centra Rudolfa Steinera Sandra Perca

o ekuje da e Centar biti dovršen do lipnja ove godine, kada e kona no biti u punoj funkciji. (ak, j)

su ama godina usmenom predajom i vjerovanjima i mnogo stariji nego što se obi no spominje. Tako se esto navodi da su obi aji uz fašnik nastali iz pojedinih rimskih obi aja maskiranja u zimskim mjesecima, no oni su znatno stariji. središtu tih obi aja doista je maskiranje, ono kojim su se u davna vremena tjerale zle sile od sela ili ku a ili pak se tjerala zima, molili stari bogovi i druga bi a za obilje, mnogo prije velikih carstava. Još prije pedeset godina u Tur iš u su maškuri lampe i naphanci plugom oboravali

oko sela da bi ga zaštitili od zlih duhova. tara vjerovanja nekad su u davnim vremenima bili magijski obredi, koji su zbog pritiska drugog obrasca duhovnog života postali nešto s ime se danas veseli i šali. Tako kazivanja vezana uz stare obi aje koje danas zovemo fašni kim više i ne pamtimo jer je došlo do preobrazbe. Do nas su stigli samo djeli i vjerovanja koji sve brže nestaju, pogotovo ako nisu zapisani. no što je ostalo gotovo nepromijenjeno jesu stare maske kao formule koje su

se prenosile s naraštaja na naraštaj i tako stigle sve do nas. a nas novovjekovne i natovarene svim mogu im udima i vjerama informati kog društva stare su drvene me imurske maske: lafre, lampe,

aplje, pika i i druge naprosto zov iz davnina, dragocjene vremenske kapsule koje nam na svoj na in govore o identitetu. Sami mnogobrojni i istan ani nazivi tih maski kulturni su spomenici i govore nam koliko su bile dragocjene u prošlosti, a koliko su dragocjene i danas. o nije mnogo promijenio ni jak napad modernih ma-

Delegacija iz Me imurja u Njema koj

i Me imurje u lipnju prošle godine te u još nedovršenom Centru promovirao rad i život samoga Steinera. Tom je prilikom snimljen i !ilm o putu vlakom iz Njema ke prema Donjem Kraljevcu, tada odra enim edukativnim radionicama, kao i iskustvima samih ljudi koji su odlu ili živjeti antropozo!iju prema nauku Rudolfa Steinera.

Brend koji može dodatno pokrenuti naš kraj Rudolf Steiner postao je jedan od temeljnih brendova Me imurja i svima je u interesu pokrenuti sam Centar preko kojeg se može dodatno promovirati biodinami ka poljoprivreda te zdrav na in života, jednako kao i samo Me imurje te Donji Kraljevec.

"Novac se nikad ne bi smio stjecati da bi se samo gomilao"

IZ PRVE RUKE saznajte kako do novca iz EU fondova

Infopunkt agencije REDEA-e svaki utorak u Prelogu U utorak od 12 do 18 sati stru njaci e u prostorima preloške Gradske uprave (dvorana, drugi kat) biti na raspolaganju svima koji se žele informirati kako do sredstava iz EU fondova U prostorijama Gradske uprave Grada Preloga u utorak, 3. velja e održano je predavanje za poljoprivrednike u organizaciji Regionalne razvojne agencije Me imurje (REDEA). Tema je nedavno objavljen natje aj Program ruralnog razvoja za RH u razdoblju 2014. - 2020., na koji se mogu prijavi svi zainteresirani koji žele zapo e novi projekt. Prijavljivanje na natje aj nudi mogu nost sufinanciranja projekta iz fondova Europske unije u iznosu od 50 posto ukupno prihvatljivih troškova. Me imurski župan Ma ja Posavec uvodno je govorio o potrebi ruralnog i ujedna enog razvoja Me imurja i iskorištavanju što više sredstava iz europskih fondova, dok je doma in bio gradona elnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek. Predavanju je bio nazo an i saborski zastupnik Dragu n Glavina. Uz direktoricu REDEA-e Sandru Polanec Marinovi , predava i su bili stru njaci agencije REDEA-e Valen na Haži , Mihaela Pancer Zadravec, Ivan Šimunkovi te Mateja Mihali . Najvažnije je da je dogovoreno da e stru njaci iz agencije REDEA-e svaki utorak od 12 do 18 sa bi na raspolaganju gra anima Preloga (Gradska uprava, dvorana, drugi kat) i poljoprivrednicima koji žele kandidirati za sredstva iz EU fondova, a koji e na infopunktu mo i dobi najto nije podatke o mogu nos ma i na inima predlaganja projekata, kao i o pojedinim mjerama iz programa europskih fondova. O ekuje se da e se na taj na in pomo i zainteresiranima da što prije kandidiraju svoje projekte za sredstva europskih fondova. (jš)

GLOBALNO I LOKALNO

Zov iz davnina O

vaj vikend ponovno e našim selima i gradovima zavladati maškare ili maškuri, kako ih zovemo u našem kraju. Imenica maškur dolazi od rije i maska u zna enju ‘maskiran ovjek’. doma ena rije u našem kraju za poklade je fašnik, germanizam koji ozna uje no posta prije korizme i ima sli no zna enje kao i karneval, rije ko-

ja dolazi od talijanskog i zna i ‘zbogom mesu u korizmi’. o pak zna i da su prastari narodni obi aji i vjerovanja iz davnina znatnim dijelom o uvani zahvaljuju i katoli kim blagdanima, postu i korizmi. Ve protestanti nemaju maškare u našem obliku, kako ih mi znamo. o, kako ih god nazivali, obi aji uz fašnik sasvim su sigurno najstariji sa uvani narodni obi aji, prenošeni ti-

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

štovitih maski novog vremena i karnevala kojemu je u prvom planu samo veselje i zabava.

Gospodarstvo

6. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TO JE SAMO KOD NAS MOGU E - u pogonu obu arske industrije rade ekonomistice i pravnice za male pla e BOJAN REŽONJA, direktor tvrtke Paul Green u Prelogu

Da su davanja državi manja, odmah bismo to usmjerili u ve e pla e - Kod postizanja pune produktivnosti pla e e tako er dose i razinu koja e biti iznad prosjeka u industriji obu e. Zato vas molim: postavite mi pitanje pla a kad emo imati stabilnu, obu enu i kvalitetnu radnu snagu koja e biti u mogu nosti posti i punu produktivnost i kvalitetu U Me imurju se stalno smanjuje broj nezaposlenih, kojih je trenutno oko 6.200, što je ak 20 posto manje nego prije godinu dana. Razlog za manju nezaposlenost zasigurno je i otvaranje nekoliko stotina radnih mjesta dolaskom stranih investitora, ali i injenice da se visokoobrazovani mladi u Me imurju ne mire s time da su u burzi i ekaju zapošljavanje u struci, ve u nastojanju da rade i imaju vlastiti prihod prihva aju poslove za koje vjerojatno kad su krenuli na fakultet nisu ni pomislili da e morati raditi. Prije godinu i pol dana otvoren je u preloškoj gospodarskoj zoni Sjever Razvojnotehnološki centar austrijskog proizvo a a ženske modne obu e Paul Green, vode eg proizvo a a ženske modne obu e u svijetu. U najmoderniji pogon u regiji uloženo je 4,5 milijuna eura, a s opremom i edukacijom ukupno 10 milijuna eura. Direktor Bojan Režonja u jednoj je osobi direktor i stru njak u obu arskoj industriji, ali i vizionar koji gleda godinama unaprijed, što nam se u inilo posebno važnim. Razgovarali smo s njim o tome kako se razvija obu arska industrija nakon sloma u Hrvatskoj zadnjih desetlje a te o razvoju i zapošljavanju u toj branši.

Diplomirane pravnice i ekonomistice postale obu arske radnice Kako je naš mentalitet, pa o ito i kod mladih, ipak druga iji nego kod ve ine njihovih hrvatskih vršnjaka koji godinama na Zavodu za zapošljavanju “ ekaju” svoju priliku za posao u struci, tako je u preloškom Paul Greenu posao ekonomista ili pravnika radom u obu arskoj proizvodnji zamijenio veliki broj mladih. Iako bi se o ekivalo da obu arska industrija kad su u pitanju visokoobrazovani zapošljava tehnologe, dizajnere i sli no, kod nas je o ito zbog viška pravnika i ekonomista situacija potpuno obrnuta. Bojan Režonja, s kojim razgovaramo, posebno isti e

injenicu što zapošljavaju veliki

Detalj iz proizvodnog pogona tvrtke Paul Green u Prelogu

broj mladih s diplomom koji u Paul Greenu rade sasvim drugi posao. - Moram re i da imamo oko 40 posto radnika s visokom i višom stru nom spremom. Obi no se misli da u industriji obu e rade manje obrazovani radnici, što više nije to no. To je, doduše, mogu e samo u Me imurju. Ženska radna snaga kod nas ini oko 80 posto svih zaposlenih. Visokoobrazovane djevojke i žene zapošljavaju se kod nas zbog toga jer ne mogu na i posao u svojoj struci, no još više i zbog potreba same tvrtke Paul Green, koja sve više traži visokostru na i specijalizirana znanja u svojem razvoju. Moram istaknuti da se visokoškolovani radnici i radnice drugih zanimanja, tako, naprimjer, ekonomisti, pa ak i pravnici, kod nas brzo prilago avaju i postaju dobri i samostalni djelatnici u industriji modne obu e. Mi u biti ne funkcioniramo kao industrija, ve kao visokokvalitetna manufaktura koja ima vlastiti razvoj gornjišta i donjišta modne obu e, razvijamo prototipove i kolekcije, te zatim s njima idemo u serijsku proizvodnju, razvijamo modne trendove i drugo. Našim fakultetski obrazovanim mladima zasigurno nije previše drago što svoju diplomu moraju ‘staviti sa strane’ i prihvatiti neke druge poslove, kako bi zaradili svoju pla u ko-

ja je realno tako er esto puno manja nego ona za koju su se školovali. I ne samo to, nego ono što kvari sliku uspješnosti Me imurske županije zasigurno je prosjek pla a koji je

esto znatno manji upravo u obu arskoj industriji od prosje ne hrvatske, pa i me imurske, pla e. Bojan Režonja iz tvrtke Paul Green objašnjava što zna i zaraditi pla u u toj obu arskoj tvrtki. - Kod nas produktivnost ima najve i udjel u pla i, pa oni koji su produktivniji dobivaju više. Cilj nam je imati kvalitetne i zadovoljne, motivirane radnike, a ne samo jeftino proizvoditi. To bismo mogli i drugdje. - kaže Režonja. - Kad bi država davala olakšice, poslodavci bi ih sigurno preto ili u ve e pla e.

Prevelika davanja države da bi pove ali pla e I župan Matija Posavec, kao i preloški gradona elnik Ljubomir Kolarek, nedavno je pozvao poslodavce u našoj županiji da prema svojim mogu nostima radnicima ispla uju ve e pla e. Što na to odgovara prvi ovjek preloškog Paul Greena. - Politi ari pozivaju poslodavce da daju ve e pla e, a sve je više davanja državi. Da su davanja manja, odmah bismo to usmjerili u ve e pla e. Obveza uplate doprinosa na pla u pove ana je s 15,20 na 17,20 posto, a tako er je uveden još jedan novi namet

poslodavcima, nov ana naknada kod obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom, gdje je potrebno prema broju zaposlenih izdvajati svaki mjesec tri posto prema ukupnom broju zaposlenih. Država svakim danom sve više optere uje poslodavce umjesto da se ta optere enja smanje. To je pogotovo važno u našoj industriji s puno ru nog rada. Zbog potreba stalne obuke, kako bi se dovelo do pune produktivnosti, mi u tvrtki imamo šest platnih razreda. Nije svaki ovjek sposoban za bilo koji posao, netko, naprimjer, nema motoriku ruku, ali zato ima druge sposobnosti. Ulažemo u ljude i njihova znanja. Naše je da otkrijemo sve potencijalne sposobnosti zaposlenih te da kroz obrazovanje i obuku dobijemo najbolje mogu e kadrove jer su oni najvrjedniji dio tvrtke. Kod postizanja pune produktivnosti pla e e tako er dose i razinu koja e biti iznad prosjeka u industriji obu e. Zato vas molim: postavite mi pitanje pla a kad emo imati stabilnu, obu enu i kvalitetnu radnu snagu koja e biti u mogu nosti posti i produktivnost i kvalitetu. Industrija obu e ne može se uspore ivati, primjerice, s metalnom industrijom ili autoindustrijom, jer tu nedostaje prostora za više pla e. Konkretno, malo se zna da je danas u industriji obu e ak

Bojan Režonja: - Naša je vizija obu iti i školovati što više stru nog kadra te da se u Prelogu jednog dana proizvodi najbolja ženska modna obu a na svijetu

85 posto ru nog rada. Najmoderniji kompjutorizirani strojevi koje imamo i koji su svjetski vrh mogu proizvesti tek 60 posto produktivnosti koliko dosegne radnik. Osim toga, materijal je u modnoj industriji obu e relativno skup, pa i to utje e na troškove. Najvažnije je da imamo jasnu viziju i cilj, biti i ostati vode i u svijetu u proizvodnji ženske modne obu e, a to je mogu e samo stalnim razvojem. To za nas zna i ponajprije znanjem svih zaposlenih i stalnim ulaganjem u razvoj te kreiranjem i pra enjem svjetskih trendova. Izvršenje utvr enog plana i projekta je dosad uspješno realizirano i pritom moram zahvaliti svim zaposlenim i svim našim stru nim kadrovima. Naša vizija je obu iti i školovati što više stru nog kadra za budu nost, te da se u Prelogu jednog dana proizvodi najbolja ženska modna obu a na svijetu.

Do ljeta ove godine tvrtka Paul Green u Prelogu e zaposliti još od osamdeset do sto novih radnika Kakvi pak su planovi tvrtke Paul Green u Prelogu kad je rije

o zapošljavanju, što je i goru e pitanje naše hrvatske svakodnevnice, govori u nastavku. - Trenutno broj zaposlenih iznosi 400, no uskoro o ekujemo nova zapošljavanja. U ovim zimskim mjesecima primamo nešto manje novozaposlenih, no u travnju i svibnju primit emo još od 80 do 100 radnika. Tako e nas do kraja ove godine biti oko pet stotina. Jedan od problema s kojim se susre emo jest to što nema dovoljno obrazovane radne snage za obu arsku industriju. Novi zaposlenici dolaze nam bez iskustva pa trebaju pro i proces obuke. Obu avamo mnogo novozaposlenih jer naj eš e dolaze iz drugih struka. Prema našim iskustvima, proces obuke traje od dvije do

pet godina da bi se postigla puna produktivnost te da bismo dobili jednoga kvalitetnog i leksibilnog radnika. Konkretno, plan je proizvoditi oko 2000 pari ženske obu e dnevno, sad proizvodimo od 1200 do 1300 pari obu e, no svakim se danom vidi napredak. Režonja objašnjava zašto su se odlu ili za ulaganje u Hrvatsku i Grad Prelog kad je, primjerice, radna snaga u Rumunjskoj tri puta jeftinija nego u Hrvatskoj. - Bilo je više razloga. Odlu ili smo se izme u ostaloga za Hrvatsku zato jer imamo jako dobro iskustvo s našim kooperantima. Ve dugo, punih 25 godina, sura ujemo s tvrtkom MEISO iz Gori ana, a 22 godine s tvrtkom Ivan ica iz Ivanca. Te tvrtke sad rastu i još e rasti u narednim godinama zajedno s nama jer imaju dobrog partnera. Razlog dolaska u Prelog je i povjerenje, ali i uvjerenje da emo se ovdje mo i kvalitetno razvijati te da emo imati svu mogu u pomo Grada i Županije.

Obu arski posao: dobar i siguran Režonja na kraju isti e: - Naš prioritet kao vode e svjetske marke ženske modne obu e je razvoj i kvaliteta, jer se samo tako može zadržati vode a pozicija u svijetu. Uloženo je mnogo sredstava u pogon i ljude u Prelogu, da bi nam se jednog dana to vratilo na najbolji mogu i na in. U bliskoj budu nosti, a to zna i za godinu ili dvije, planiramo u Prelogu otvoriti i logisti ki centar za jugoisto nu Europu, iz kojeg e se obu a distribuirati diljem svijeta. To e ujedno biti i velika prilika za brojne nezaposlene osobe iz Me imurske županije i susjednih županija da prona u kvalitetno i sigurno zaposlenje. Znam da je u regiji došlo gotovo do uništenja industrije obu e i tekstila te da u enici ne žele u ta zanimanja. No, stvari se mijenjaju, vjerujem da e do i vrijeme kad e roditelji ponovno svojoj djeci govoriti da mogu na i dobar i siguran posao i u industriji modne obu e. (J. Šimunko)

6. velja e 2015.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

TRAŽIMO NAJPOŽELJNIJE POSLODAVCE U ME IMURSKOJ ŽUPANIJI

” A IN V O N IH K S R U AKCIJA “ME IM

najposlodavac@mnovine.hr

Vi predlažete i birate kod koga je zadovoljstvo raditi Hvala Vam što ste prihvatili našu akciju predlaganja najpoželjnijih poslodavaca u Me imurskoj županiji. Stigao je prvi prijedlog, stoga Vas pozivamo da predlažete i dalje

kako bismo Me imursku županiju u inili još privla nijom za život. Uskoro emo po eti predstavljati i nominirane. Dosta nam je biti na za elju Hrvatske po niskim

KAMO SLATI PRIJEDLOGE Svoje prijedloge s navedenim razlogom zašto nekoga predlažete pošaljite nam na mail:

najposlodavac@mnovine.hr. Identitet predlaga a moramo znati, ali, ako Vi to ne želite, ne emo ga javno objaviti.

AKCIJA PO INJE SADA, A TRAJAT E DO KRAJA STUDENOGA OVE GODINE.

pla ama! To ne doprinosi ugledu, statusu ni prihodu županije. Nalazimo se na vratima Hrvatske i u najbližem smo fizi kom kontaktu s razvijenim zemljama Europske unije. Predvodnik smo poboljšanja trendova u gospodarstvu. Naši gospodarstvenici dokazali su da mogu ravnopravno sa svojim proizvodima konkurirati na svim kontinentima širom svijeta. To nije zasluga samo genijalnih poduzetni kih umova, ve i svih radnika koji sudjeluju u njihovu stvaranju. Me imurci su

POZIVAMO VAS DA SE UKLJU ITE U NAŠU AKCIJU Pozivamo Vas da nama i javnosti predstavite poslodavce koji odgovorno posluju i cijene svoje radnike ispla uju i im dostojne pla e, vode brigu za njihove obitelji i djecu, osiguravaju dobre uvjete rada i pozitivnu radnu klimu, jer im je stalo do kvalitete života svojih radnika i sredine u kojoj djeluju.

oduvijek rado primjenjivali tu a i vlastita poduzetni ka iskustva. Zato slovimo kao ure eni kraj marljivih ljudi. Sada moramo oti i korak dalje. Odsko iti sa za elja po pla ama jer to kvari sliku Me imurske županije kao ure ene i poželjne županije. Potrebno je stvoriti uvjete rada na koje bi zaposleni u me imurskom gospodarstvu bili ponosni. Želimo izgraditi svijest da gospodarski rast nije sam sebi svrhom. Ne smije služiti boga enju uskog sloja pojedinaca, ve mora biti u

TRAŽIMO POZITIVNE PRIMJERE! Povjerite nam ime firme/poslodavca u Me imurskoj županiji u kojoj ste doživjeli pozitivno iskustvo ili imate saznanja da zavrje uje u i na listu najpoželjnijih u Me imurskoj županiji. Trebamo dobre primjere kako bismo pokazali da je odgovorno poslovanje mogu e i da postoji.

službi unaprje enja cijele zajednice. Dobre pla e doprinose ve em zadovoljstvu gra ana, jer im omogu uju sadržajniji život, a ne samo rad za golu egzistenciju. Zadovoljni gra anin je zdraviji i produktivniji radnik, a op ina ili grad koji živi od poreza na njegovu ve u pla u može planirati kvalitetniju nadgradnju, je$tinije i bolje vrti e, besplatan prijevoz djece u škole, stipendije za u enike i studente, pomo umirovljenicima i potrebitima te ure enija naselja.

Crna kronika

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

OP INSKI SUD U AKOVCU - Optužno vije e potvrdilo optužnicu OP INSKO DRŽAVNO odvjetništvo akovec o “slu aju Pergar”

inimo sve da se donese odluka o odgovornosti po initelja etiri godine prošle su od tragi ne smrti Tomislava Pergara, koji je prebijen ispred tadašnjega narodnja kog kluba Guru i kasnije umro u akove koj Bolnici. Ovih dana njegovi roditelji, prijatelji i svi oni koji su ga poznavali prisjetili su se njegove nesretne smrti, ali i upozorili kako za nju još nitko nije odgovarao. Oglasio se i akove kih DORH nakon što je “objavljen lanak u jednom dnevnom listu u kojem se isti e dugotrajnost vo enja kaznenog postupka protiv trojice okrivljenika zbog po injenja kaznenog djela teške tjelesne ozljede sa smrtnom posljedicom”. Op insko državno odvjetništvo u akovcu u svom obra anju javnosti poru uje da ini sve kako bi se krivci kaznili. - Nakon provedene istrage ovo je Državno

odvjetništvo 18. svibnja 2011. podiglo optužnicu, dakle, u manje od etiri mjeseca nakon doga aja. Nakon podizanja optužnice ovo je Državno odvjetništvo radi pobijanja nalaza vještaka o raspravnoj nesposobnosti prvookrivljenika u više navrata iniciralo provo enje vješta enja po zdravstvenoj ustanovi, koje je potvrdilo kako prvookrivljenik zlorabi odre enu mu terapiju radi prikrivanja poboljšanja njegovoga zdravstvenog stanja. Op insko državno odvjetništvo u akovcu i nadalje e poduzimati sve raspoložive radnje u ovom kaznenom postupku kako bi se sprije ilo njegovo daljnje odugovla enje te kako bi se u što kra em roku donijela odluka o odgovornosti po initelja kaznenog djela. - priop io je ODORH akovec. (mn)

Andreju Gregorcu, bivšem direktoru Stanorada, slijedi su enje - Optužno vije e potvrdilo je optužnicu ODO-a u akovcu protiv prvookrivljenog Andreja Gregorca i drugookrivljenog TD-a GP-a Stanorada d. o. o. za kaznena djela iz optužnice. Odluka je otpremljena strankama dana 23. sije nja 2015. godine. Po primitku odluke od strane svih sudionika u postupku kazneni spis e se izdvojiti i vra a se u ref. raspravnog suca, koji e potom odlu iti kada e se zakazati rasprava. - priop io je Op inski sud u akovcu. Podsjetimo, Op insko državno odvjetništvo u akovcu podignulo je na Op inskom sudu u akovcu optužnicu protiv Gradskog poduze a Stanorada d. o. o. i njegova direktora Andreja Gregorca (61) zbog kaznenih djela uta-

Optužno vije e Op inskog suda u akovcu potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg direktora Stanorada Andreja Gregorca

PU ME IMURSKA spremna i za formalno ukidanje granice izme u Hrvatske i Slovenije

Šverc ljudi sveden na minimalni broj Smrt Davida Treske iz Pretetinca skrivio uglji ni monoksid PRETETINEC - Kao što smo pisali, 17-godišnji David Treska iz Pretetinca u obiteljskoj ku i tragi no je preminuo u no i s 30. na 31. prosinca. Prvotna teza o neispravnoj pe i u sobi u kojoj je mladi spavao, koja je tijekom no i mogla ispuštati otrovni uglji ni monoksid, nije mogla odmah biti potvr ena. Za rasvjetljenje uzroka smrti mladi a poduzeta su daljnja forenzi na istraživanja u Zagrebu kojima je utvr eno da je te kobne no-

i u Pretetincu mladi a ipak ubio uglji ni monoksid. - U utorak, 3. velja e Policijska uprava me imurska zaprimila je nalaz o provedenom vješta enju Centra za forenzi na ispitivanja, istraživanja i vješta enja ‘Ivan Vu eti ’ u Zagrebi, iz kojeg proizlazi da je smrt mladi a koji je preminuo tijekom no i s 30. na 31. prosinca 2014. u Pretetincu prouzrokovana trovanjem uglji nim monoksidom. - priop ila je PU me imurska. (mn)

- U nadzoru državne granice zabilježeno je ukupno 10 (2013. godine 20) nezakonitih prelazaka državne granice u kojima je sudjelovala 21 osoba (2013. godine 65). Iz usporedbe ovih podataka proizlazi da je 2014. zabilježeno 10 slu ajeva

manje nezakonitih prelazaka ili smanjenje za 50 %. - izvijestio je voditelj Službe za granicu Policijske uprave me imurske Krunoslav Fekonja o stanju sigurnosti na državnoj granici u protekloj godini. U nezakonitim prelascima državne grani-

ce najviše su bili zastupljeni državljani Somalije i Sirije. Nakon podataka koje je iznio Fekonja može se slobodno zaklju iti da je na našem podru ju sve spremno i za formalno ukidanje grani ne crte izme u Hrvatske i Slovenije. (mn)

6. velja e 2015. je poreza ili carine i povrede obveze vo enja trgova kih i poslovnih knjiga. Gregorca se tereti da se 2011. i 2012. godine, kao direktor trgova kog društva Stanorada d.o.o., koristio pravom na odbitak pretporeza tom trgova kom društvu po ra unima raznih dobavlja a za investicijske radove na zgradama, iako se ra uni ne odnose na poslovanje tog društva nego isklju ivo na radove na stambenim zgradama kojima to društvo upravlja, a stambene zgrade kao samostalni poslovni objekti nisu u sustavu poreza na dodanu vrijednost. Spomenuti ra uni trebali su biti evidentirani u odvojenom knjigovodstvu stambenih zgrada, ali ih je evidentirao u poslovnim knjigama trgova kog društva i tako neosnovano iskoristio pretporez, ime je umanjio obvezu pla anja poreza na dodanu vrijednost više od 180.000 kuna. Tako er ga se tereti da nije obra unao, prijavio ni platio porez na dodanu vrijednost od gotovo 80.000 kuna na prijenos prava vlasništva za stan i garažu koje je trgova ko društvo prenijelo u vlasništvo Gradu akovcu. Rije je o stanu koji je dobio naš olimpijac Filip Ude. Gregorec je dao odgovor na optužnicu u kojem istu pobija, ali optužno vije e isti nije prihvatilo i optužnica je potvr ena. Slijedi su enje. (mn)

Provalom trgovinu oštetio za desetke tisu a kuna AKOVEC - U tri provale tijekom utorka i srijede, 3. i 4. velja e, u akovcu je iz trgovine pokraden novac, kao i cigarete i alkohol. Šteta provale u akove ku trgovinu procijenjena je na više desetaka tisu a kuna. Policija je tako er izvijestila da je iz obiteljske ku e u Nedeliš u nestala bušilica i alat, a iz ku anstva su u Gori anu otu eni ru ni satovi i laptop. Sama šteta provale u

akove ku trgovinu procijenjena je na više desetaka tisu a kuna. (mn)

Provalio u pilanu te pokrao kablove i elemente strojeva MUR SKO SR EDIŠ E - Negdje u razdoblju posljednja tri tjedna, “zahvaljuju i” provali nepoznatog po initelja, s pilane u Murskom Središ u nestali su elektri ni kablovi, kao i metalne vodilice strojeva za obradu drva. - U vremenskom razdoblju od 10. sije nja do 3. velja e u Murskom Središ u, Ulici Franje Koroša, nepoznati po initelj provalio je u pilanu, iz koje je potom ukrao metalne vodilice i razne elektri ne kablove. Slijedi kaznena prijava DORH-u. - izvijestila je policija. (mn)

6. velja e 2015.

Kroz Međimurje

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

DUBOKA KRIZA donijela zabrinjavaju e demografske podatke za prošlu godinu

POZOR u prometu zbog najavljenoga velikog snijega

Pažljivo na cestama, teretnjaci ne mogu u Sloveniju Za ovaj vikend, posebice u petak i subotu, prognosti ari najavljuju obilne snježne padavine, kakve se ne pamte kad je u pitanju mjesec velja a. Najavljeno je kod nas ak pola metra snijega, pa e zimska služba imati pune ruke posla, a na svim cestama, ako se to ostvari, obavezna

je zimska oprema. Teretna vozila iznad 7,5 tona od etvrtka u 5 sati ne e smjeti ulaziti u Sloveniju zbog najavljenih snježnih oborina. Zasad se ne zna dokad e trajati ta zabrana, odnosno ona e vrijediti do opoziva odluke, tj. prestanka zimskih uvjeta, izvijestio je u srijedu HAK.

OD 2. VELJA E na snagu stupile izmjene voznog reda

HŽ vratio neke linije na relaciji Kotoriba - akovec Prošle godine 14. prosinca na snagu je stupio novi vozni red HŽ-a Putni kog prometa. Radnici i srednjoškolci s podru ja najisto nijeg dijela Me imurja koji putuju vlakom iskazali su nezadovoljstvo voznim redom kojim su ukinute neke linije na relaciji Kotoriba - akovec te su tražili da se vozne linije vrate jer su u pitanju vlakovi kojima su mnogi putovali na posao ili u školu. S ovom problematikom bili su upoznati elnici Op ine Kotoriba i Me imurske županije, koji su nakon takvih reakcija uputili zamolbu i apel HŽ-u kako bi se prijekopotrebne linije ponovno vratile na najstariju prugu u Hrvatskoj.

Apeli urodili plodom Brojne pritužbe i apeli o igledno su urodili plodom. Naime, od 2. velja e na snagu su stupile izmjene i dopune voznog reda koji je javno istaknut na Željezni kom kolodvoru u Kotoribi.

Vidljive su neke zna ajne promjene koje e putnicima olakšati odlazak na posao i u školu, kao i povratak ku ama. Tako je ponovno vra en vlak koji e od ponedjeljka do petka u 11.09 sati voziti od Kotoribe do Varaždina. Isto tako vra ena je linija kojom se radnici vra aju iz no ne smjene. Iz akovca vlak polazi u 7.52, a njegov dolazak u Kotoribu je u 8.26 sati. Do ovih izmjena vlak je vozio samo do Male Subotice. Novina je i da vlak koji u 4.24 iz Kotoribe prometuje do Zagreba sada vozi i subotom. Dosad nije vozio subotom, nedjeljom i blagdanom. Od izmjena valja još spomenuti kako e vlak koji je iz Varaždina dolazio u 11.03 sada na peronu u Kotoribi biti pola sata ranije, u 10.33 sata. Isto tako vlak koji iz akovca polazi u 22.29 sati (dolazak u Kotoribu u 23.04) po novome e voziti i petkom, što dosad nije bio slu aj jer je vozio samo od ponedjeljka do etvrtka. (al$)

Bijela kuga žestoko pokucala na vrata: u 14 me imurskih mjesta u 2014. nije ro eno nijedno dijete Bez ro enih u prošloj godini ostali su: Držimurec, re an, Ferketinec, Plešivica, Grkaveš ak, Jurovš ak, Lapšina, Marof, Toplice Sveti Martin, Jalšovec, Bogdanovec, Prhovec, Leskovec i Tupkovec Po etkom svake nove kalendarske godine rade se statistike vezane uz proteklu godinu. Obi nim gra anima, ali i demografima, posebno su zanimljive brojke o broju ro enih, odnosno umrlih osoba. Tim više su ti podaci zna ajniji jer se ve godinama naša zemlja bori s pošasti tzv. bijele kuge. Iznimka nije ni naša županija, što potvr uju i podaci Ureda državne uprave Me imurske županije. Oni su ovih dana prikupili podatke od svih osam naših mati nih ureda, to su akovec, Dekanovec, Kotoriba, Mala Subotica, Mursko Središ e, Nedeliš e, Prelog i Štrigova. Prema rije ima Ksenije Posavec iz Službe za op u Upravu Me imurske županije, brojke nisu nimalo obe avaju e. - U 2014. godini - kaže ro eno je 1.113 djece, od toga 1.105 živoro enih te 8 mrtvoro enih. Bilo je i 6 bliza kih trudno a, odnosno rodilo se 6 blizanaca. No, u tu brojku nisu ubrojena djeca ro ena, primjerice, u Varaždinu, Koprivnici ili pak Zagrebu. To zna i da je broj ro enih Me imuraca ipak nešto ve i nego to kažu brojke iz akove ke Bolnice. Napominjem da su ovo privremeni rezultati. Gledaju i po spolu, Me imurje je dobilo 514 djevoj ica i 599 dje aka. Po nacionalnoj pripadnosti, 842 su Hrvati, 255 je Roma, 3 Slovenca, 3 Albanca, te jedan Židov. Za devetero ro enih podatak o nacionalnoj pripadnosti je nepoznat, odnosno roditelji se nisu izjasnili. Tijekom 2014. godine bilo je i 14 naselja u kojima nije ro eno nijedno dijete. To su: Držimurec, re an, Ferketinec, Plešivica, Grkaveš ak, Jurovš ak, Lapšina, Maro$, Toplice Sveti Martin, Jalšovec, Leskovec, Bogdanovec, Prhovec te Tupkovec. Leskovec, Tupkovec i Grkaveš ak jesu naselja bez ro enih, ali, sre om, i bez umrlih. Osim ta tri, još u pet naselja ni-

U 2014. godini akove ka Bolnica bilježi 1105 živoro ene djece

je bilo sprovoda: G. Zebanec, G. Koncov ak, Martinuševec, Oporovec i Preseka. U nekoliko je naselja zanimljiv nesrazmjer ro enih i umrlih. Tako je u Kuršancu na 55 novoro enih umrlo samo 6 osoba, u Piškorovcu taj je omjer 44:2, u Paragu 61:1, u Orehovici 28:16.

Manje se rodi, a duže se živi Što se umrlih ti e, lani je naš svijet napustilo 1.104 Me imurca. Od toga su 535 ženske osobe, a 569 muškarci. I tu postoje podaci o nacionalnoj pripadnosti. Pa je tako umrlo 1074 Hrvata, 9 Roma, 9 Slovenaca, 6 Srbina, po jedan Ma ar, Musliman i Crnogorac. Za troje umrlih podatak o nacionalnoj pripadnosti je nepoznat. Stopa nataliteta (broj živoro enih na 1000 stanovnika) u Me imurju ista je kao i na nivou Hrvatske te iznosi 9,7. No, s druge strane, republi ki prosjek morataliteta je 10,3, dok on kod nas iznosi 11,8. Svode i sve te podatke pod zajedni ki naziv, odnosno jednom rije ju, prirodni prirast neznatno nam je pozitivan. Rodilo se svega jedno živoro eno dijete u odnosu na broj umrlih osoba.

- Uspore uju i rezultate u odnosu na 2013. godinu, a koje je objavio Državni zavod za statistiku - objašnjava Posavec dalje - broj ro enih u 2014. manji je za 92 djece. Tako er je zabilježen i pad broja umrlih za 123 osobe, s time da je potrebno napomenuti kako tu nisu ubrojena djeca ro ena i umrle osobe van Me imurske županije. Gledaju i konkretne brojke po gradovima, akovec bilježi pozitivan prirast od 48 osoba, Mursko Središ e ima 3 stanovnika više, jedino je u minusu Grad Prelog u kojemu je na 80 umrlih ro eno svega 49 djece.

Ve i broj umrlih od ro enih Od op ina u najve em su minusu kad se usporedi broj umrlih i ro enih Gori an i Sveti Martin na Muri, koji bilježe minus od 18, slijedi Štrigova s - 17, Donji Kraljevec s - 15, a ništa bolje nije ni u Vratišincu (- 10), Strahonincu (- 10) te D. Dubravi (- 14) s dvoznamenkastim minusima. Ve i broj umrlih u odnosu na ro ene bilježi i Belica (- 7), D. Vidovec (- 2), G. Mihaljevec (- 6), Sveta Marija (- 5) te Šenkovec (- 6). Dakle, i nekad privla ne op ine mladim ljudima, poput

Strahoninca i Šenkovca, tonu po pitanju nataliteta. Ostale op ine bilježe plus, s time da je on najve i u Pribislavcu (35), u Maloj Subotici (22), Svetom Jurju na Bregu (19), Nedeliš u (18) i Orehovici (13). Ostalih par op ina bilježi porast stanovništva tek za 1 - 2 osobe. Dekanovec ima plus 2, Domašinec plus 7, Kotoriba plus 1, Podturen plus 1, Selnica plus 2. I za kraj još jedanput ponavljamo, ovo su privremeni rezultati jer se ekaju podaci i iz ureda van naše županije. Kona ne podatke o prirodnom kretanju stanovništva za 2014. godinu dat e Državni zavod za statistiku krajem 7. mjeseca temeljem statisti kih izvještaja o ro enju, sklapanju braka i smrti.

Sklopljena 503 braka Ured bilježi i broj sklopljenih brakova, pa ih je tako lani sklopljeno 503, što je otprilike isto kao i nekoliko godina unazad. 234 ih se odnosi na gra anske, a 269 na vjerske. ak polovina njih sklopljena je u akovcu.

Kroz Međimurje

PIŠE: BOŽENA MALEKOCI-OLETI FOTO: ZLATKO VRZAN

Na kraju je ispalo kao prvoaprilska šala, premda je za boravka u akovcu prošle godine ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak tvrdio da nije šala da e 1. travnja plin pojeftiniti. Od 1. sije nja na ra unima koje e ku anstva dobiti u velja i plin je poskupio. Zasad za dvije lipe po kilovatsatu plus PDV, ali uslijed sezone loženja, kada se “vura” na plinomjeru brzo okre e i kada je potrošnja najve a, ra uni za plin bit e ve i ne samo zbog poja ane zimske potrošnje, ve i zbog poskupljenja plina, potvrdio nam je i Nenad Hranilovi , direktor Me imurje plina. - Hrvatska regulatorna agencija odre uje cijenu plina za sve distributere na razini Hrvatske, a ta mala korekcija u cijeni proizlazi iz opravdanih troškova koje distributeri imaju na svom domicilnom koncesijskom podru ju. - kazao je Hranilovi . Dodao je: - Meni je teško braniti njihovu poziciju i njihov odnos s HEP-om, koji je dobavlja plina za ku anstva po reguliranim cijenama i reguliranim uvjetima, to neka odgovara ministar ili HEP. - kazao je Hranilovi . - Nisam u poziciji niti da ih branim niti da ih napadam. Na nama je da provodimo ono što su oni izra unali, jer HERA odre uje cijenu plina za ku anstva. Na pitanje kako se to odražava na Me imurje plin kao distributera, direktor Hranilovi je odgovorio da to ima negativne posljedice i za njih kao distributera, jer su zainteresirani za što nižu cijenu plina iz razloga jer na

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

ME IMURJE PLIN u velja i e slati ve e ra une za ku anstva

U tišini plin u sije nju poskupio za dvije lipe po kilovatsatu Suprotno prošlogodišnjim najavama ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka da e od 1. travnja plin pojeftiniti, Hrvatska regulatorna agencija, koja odre uje cijenu plina za ku anstva za sve distributere na razini Hrvatske, izvela je tiho poskupljenje plina taj na in zadržavaju potroša e u kategoriji ku anstva. - Mi kontinuirano imamo pad potrošnje plina kod ku anstava na koncesijskom podru ju Me imurske županije, me utim, imamo tu sre u da prodajom plina u cijeloj Hrvatskoj nadokna ujemo pad potražnje na našem koncesijskom podru ju. Zadnjih godina cijena plina za ku anstva u stalnom je porastu i, kako cijena plina

raste, tako pada potrošnja plina u ku anstvima. U zadnjih godinu dana taj pad na našem podru ju bio je ak 19 posto. Pad potrošnje plina u ku anstvima trend je i u ostatku Hrvatske i taj pad unazad nekoliko godina iznosi desetak posto godišnje. To je u Me imurje plinu promijenilo i strukturu potroša a. Nekada su u strukturi potroša a plina prevladavala ku anstva, a sada njihov udio u strukturi iz godine u godinu opada, a raste udio poslovnih subjekata. Poslovni subjekti jesu stabilni dio našega poslovanja, me utim, s obzirom na recesiju i manjak investicija te propadanje poslovnih subjekata, ni u toj kategoriji nema pove anje potražnje za plinom. Zbog otežane !inancijske situacije otežana je naplata plina i u kategoriji ku anstava i u kategoriji poslovnih subjekata. Uvijek pokušavamo imati razumijevanja i za jednu i drugu kategoriju potroša a, me utim, esto puta smo dovedeni pred zid gdje de!initivno moramo poduzimati i krajnje mjere isklju enja plina. To je zadnja mjera, ali de!initivno pokušavamo riješiti problem kroz odgo eno pla anje dugovanja. Unato tome što Nenad Hranilovi govori o problemima oko naplate, ona je prili no visoka, iznosi oko 95 posto.

Stotinjak potroša a s dugovima do deset tisu a kuna

Nenad Hranilovi , direktor Me imurje plina

Godišnje se kod ku anstava ta brojka pred ovrhom vrti stotinjak potroša a koji su najproblemati niji. Radi se o pojedina nim dugovima koji iznose od 9.000 do 10.000 kuna, vremenski se

6. velja e 2015. dug odnosi na razdoblje kra e od godinu dana, a sadrži i kamate i ostale troškove. Najve i dio dužnika u tu situaciju dolazi zbog nezavidne socijalne situacije, jer nemaju nikakve izvore prihoda, a me u njima ve ina ne e ni u skoroj budu nosti biti u situaciji da imaju izvore prihoda. Nakon nagodbe o otplati duga, obi no prestaju biti potroša i plina. Zbog nesporazuma, šuma u komunikacijskom kanalu prošli broj pogrešno smo objavili da se dugovi pojedinih potroša a penju i do devedeset tisu a kuna, a radi se o devet do deset tisu a kuna duga kod najrizi nijih potroša a kojima prijeti ovrha i mogli bi u i u kategoriju potroša a kojima e se dug oprostiti ukoliko zadovoljavaju ostale uvjete za oprost duga. Kod poslovnih subjekata situacija je druga ija. Me utim, tu esto nema prilike za interveniranje, naro ito kad !irme završe u predste ajevima, Me imurje plin preuzima sudbinu iz njihova predste ajna plana. Sadašnje dobro !inancijsko poslovanje i lani iskazanu relativno visoku dobit Me imurje plin zahvaljuje tome što su se me u prvima u Hrvatskoj otisnuli u prodaju plina poslovnim subjektima diljem Hrvatske nakon liberalizacije tržišta. Postali su konkurentni zbog nižih cijena koje su poslovnim subjektima mogli ponuditi zahvaljuju i tome što su mogli samostalno dogovoriti kupovinu plina kod dobavlja a jeftinijeg plina za kategoriju poslovnih subjekata. Kod ku anstava, kao što smo rekli u uvodu, tržište plina strogo je regulirano.

ZAMJENA VODOVODNIH CIJEVI u Novom Selu Rok STRAHONINEC

Prijevremeni izbori 8. ožujka Vlada RH u etvrtak je 8. ožujka raspisala prijevremene izbore za 17 jedinica lokalne samouprave koje u propisanom zakonskom roku nisu donijele prora une za ovu godinu ni odluku o privremenom !inanciranju, a me u njima su i izbori u Op ini Strahoninec. Vlada je na sjednici 22. sije nja razriješila dosadašnjeg na elnika Franju Lehkeca i zamjenika Josipa Šipeka, te raspustila Op insko vije e. Tako e Strahonin ani 8. ožujka birati novog na elnika i njegovog zamjenika, kao i novi sastav Op inskog vije a Strahoninec. (mn)

Nikako da se odmaknemo od loše prakse naknadnog raskapanja prometnica U Novom Selu Rok, to nije, kod ‘’Maka’’, u ulici su nedavno radili novu pješa ko-biciklisti ku stazu pripremljenu za asfaltiranje. No, kako to biva kod nas, netko se sjetio da bi mogli staviti cijevi ispod biciklisti ke staze nakon što je staza pripremljena za asfaltiranje, upozorio je itatelj na situaciju na prometnici koja vodi u Novo Selo Rok. Tako sada, od ponedjeljka, tu biciklisti ku koju je netko ve platio sada otkopavaju ak 1,4 metra u dubinu i postavljaju cijevi. Odnosno troškovi su dvostruki, i pitanje ako bude ikada ponovno ona ista - kvalitetna biciklisti ka koja je bila prije, jer se ve sada rubnici i sve ostalo zaruhava, upozorio je itatelj. - U ovom slu aju radi se o investiciji Me imurskih voda,

odnosno zamjeni vodovodnih cijevi, i to nakon što su završeni pripremni radovi za polaganje asfalta. - odgovorili su iz uprave Grada akovca na naš upit zašto se to doga a. Istaknuli su da napominju da je Grad akovec u pripremi investicije u Novom Selu Rok pravodobno obavijestio Me imurske vode, traže i od njih prethodnu suglasnost na glavni projekt. - Obavijestili smo ih i neposredno prije samog po etka radova. Bez obzira na sve, Me imurske vode navedenu pješa ko-biciklisti ku stazu nakon polaganja cijevi moraju vratiti u prvobitno stanje. Tako er, troškove ovog zahvata u potpunosti snose Me imurske vode. - odgovorili su nam iz Gradske uprave akovca, u

ijem se sastavu nalazi naselje Novo Selo Rok. (BMO)

- U ovom slu aju radi se o investiciji Me imurskih voda, odnosno zamjeni vodovodnih cijevi, i to nakon što su završeni pripremni radovi za polaganje asfalta. - odgovorili su iz uprave Grada akovca na naš upit zašto se to doga a

6. velja e 2015.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

GRAD MURSKO Središ e ne škrtari na nagra ivanju zaslužnih posthumno

U GORI ANU poništen natje aj za dodjelu stipendija

primanja Stigle ih nagrade Visoka u obitelji, a tražili stipendiju na drugom svijetu Po onome koliko je kandidata za razne nagrade Grada predloženo u Murskom Središ u, ispada da vrijednosti tamošnjih gra ana dobivaju na zna aju tek kad odu na onaj svijet. Dio istine je i u tome što se u Murskom Središ u s praksom dodjele nagrada zaslužnima po elo relativno kasno, pa sada odra uju obveze prema gra anima koji su

Rudar dobiva obnovljeno postolje Spomenik rudaru zaštitni je znak Murskog Središ a i uspomena na rudarsku prošlost grada u kojemu su mnogi gra ani s podru ja grada i šire okolice obitelji prehranjivali kao rudari u rudnicima ugljena. Radi zaštite spomenika odlu eno je da se obnovi postolje Spomenika rudaru. Klesarstvo Novak iz Murskog Središ a jedino je dalo ponudu po pozivnom natje aju za obnovu postolja Spomenika rudaru u parku u Murskom Središ u, uz obvezu da se dogovori s Gradom oko izgleda kamena.

Obnova krovišta Doma u Peklenici Po pozivnom natje aju za izradu glavnog projekta za obnovu krovišta Društvenog doma u Peklenici zaprimljene su dvije ponude, a kao najpovoljnija odabrana je ponuda arhitekta Loranda Klemen i a u iznosu od 10.000 kuna plus PDV. Sanacija krovišta iskoristit e se i za ure enje tavanskih prostorija za potrebe mjesnih udruga.

Cenzus za smanjenje odvoza otpada 800 kuna

Na elnik Op ine Gori an Mario Mohari poništio je natje aj za dodjelu stipendija u enicima i studentima iz Gori ana zbog toga što je došlo do zlouporabe Pravilnika o uvjetima za dodjelu stipendija. Pravilnik o stipendiranju propisuje uvjete kojima je cilj da stipendije dobiju studenti iz obitelji koje imaju teške životne uvjete, odnosno koji bez stipendije teško mogu studirati, priop eno je iz Op ine. Iz rezultata pristiglih dokumenata na poništeni natje aj isticala se dokumentacija ku anstva u kojem sva tri lana ku anstva imaju dobra primanja, i to: državni službenik, zaposlena supruga i tre i lan doma instva, a namjerno nisu predali dokumente o dodatnim primanjima (OPG), koji su obavezni, i tako nepravedno stekli uvjete za dodjelu stipendije.

na drugi svijet otišli u vrijeme prije popularne prakse dodjele priznanja zaslužnima. Mursko Središ e uputilo je javni poziv za predlaganje kandidata za dodjelu javnih priznanja koji je otvoren do 13. velja e ove godine. Gradona elnik Dražen Srpak, za primjer drugima, ve je predložio brojne kandidate za gradska priznanja, ali i pozvao i noNajkasnije do 28. velja e ove godine gra ani mogu u Gradskoj upravi Mursko Središ e podnijeti zahtjev za smanjenje obveze pla anja troškova odvoza ku nog sme a za 2015. godinu. Pravo na smanjenje obveze gra ani imaju ako zadovoljavaju odre eni cenzus, koji iznosi 800 kuna po lanu ku anstva. Od idu e 2016. planira se izjedna avanje cenzusa za osloba anje pla anja odvoza ku nog sme a s cenzusom osloba anja komunalne naknade, te bi idu e godine iznosio 1000 kuna po lanu ku anstva.

Matija Varga nagra en za obranu doktorata Matija Varga drugi je doktor znanosti s podru ja Murskog Središ a u kratkom razdoblju, kojega Grad Mursko Središ e nagra uje za obranu doktorskog rada nov anom nagradom od 2000 kuna. Doktorski rad pod naslovom “Unaprje enje upravljanja in$ormacijskim sustavima u javnom sektoru” na Filozo$skom $akultetu Sveu ilišta u Zagrebu obranio je 15. prosinca 2014.

vo$ormirane mjesne odbore da u zadanom roku predlože zaslužne gra ane iz svojih sredina. Zasad su za priznanja predloženi: Rajko Bogdan, DVD Peklenica, Marija Trstenjak, Ivan Le ek, Zvonko Rihtarec, Grozdana Rob, Udruga mažoretkinja Mursko Središ e, poduze e Neores, Mensur Roši , Zlatko Rihtarec i Radioklub Mursko Središ e, Josip Pepi Rihtarec, Nada Palaš, Vladimir Cizar, Branko Matuza, Sre ko Bogdan, Stjepan Turk, Andrija Tarandek, Milica &or evi Milica. Za po asnog gra anina Murskog Središ a predlaže se &uro Blažeka iz akovca.

Cijela plejada gra ana Mursko Središ a koja više nije me u živima predložena je za posthumne nagrade: Stjepan Žilavec, August Perho , Martin Šardi, Milan Oreški, Vlado Pahor, vl . Vladimir Margeti , Ivan Palnec. Nagrada Grada Mursko Središ e za životno djelo predlaže se za dr. Zlatka Rodeka posthumno. Navedeni prijedlozi dostavljaju se Gradskom vije u na razmatranje i usvajanje, a gradona elnik poziva novo$ormirane mjesne odbore da u navedenom roku dostave svoje prijedloge u pisanom obliku.

Novi predsjednik Nikola un uš

Novo vodstvo Foruma mladih SDP-a Nedeliš a

je, izme u ostalog, naglašena potreba organiziranja svih oblika politi ke edukacije, koje bi mladima pružile osnovu za njihov daljnji politi ki an-

O ekuje se da Op insko vije e donese dopune Pravilnika o stipendijama. Nakon toga raspisat e se novi natje aj koji e omogu iti i srednjoškolcima da dobivaju nov anu potporu, i to za odre ena obrtni ka zanimanja koja su u Gori anu deficitarna. Raspisivanje novog natje aja o ekuje se tijekom ovog mjeseca. (j)

Rudar, zaštitni znak rudarske prošlosti Grada Mursko Središ e, dobit e obnovljeno postolje

KONVENCIJA FORUMA Mladih SDP-a Nedeliš a

Druga izborna konvencija Foruma mladih SDP-a Op ine Nedeliš e održana je krajem sije nja u op inskoj vije nici u Nedeliš u. Za predsjednika organizacije izabran je Nikola &un uš, potpredsjednica je Vanesa uka, a tajnik Ranko Bratko. Za predsjednika organizacije izabran je Nikola &un uš, potpredsjednica je Vanesa uka, tajnik Ranko Bratko, a

lanice i lanove op inskog odbora jesu: Kristijan Kova i , Martina Kofja , Nikola Novak, Ina Posavec, Luka Prprovi i Nino Vrbanec. Novoizabrani predsjednik Nikola &un uš predstavio je program rada u kojem

Na elnik Mohari poništio je natje aj zato jer je došlo do zlouporabe Pravilnika

gažman i možebitnu politi ku karijeru. Mladi e se aktivno uklju iti u rad Savjeta mladih, organizirati humanitarne akcije, u

rad Foruma stalno uklju ivati nove lanove, aktivno sudjelovati u svim nacionalnim i lokalnim kampanjama. Sura ivat e s organizacijama Foruma mladih SDP-a naše županije i regije, organizirati druženja i tako ste i nova poznanstva s mladima koji dijele iste ili sli ne vrijednosti. Konvenciji su se odazvali i predsjednik op inske organizacije SDP-a Pribislavec Matija Ladi , lan op inskog odbora SDP-a Nedeliš e Željko Kofja , predsjednica Foruma žena SDP-a Me imurske županije i saborska zastupnica Nadica Jelaš te predsjednik SDP-a Me imurske županije Mladen Novak. (mn)

Donacija Ambulante u Gori anu

VIJE NICI Hrasta Gori an

Donirali spirometar Ambulanti Gori an lanovi politi ke stranke Hrast – pokret za uspješnu Hrvatsku, ogranak Gori an, donirali su Ambulanti op e medicine u Gori anu medicinski ure aj spirometar kojim se odre uju parametri bitni za ocjenjivanje plu ne $unkcije. Vrijednost ure aja iznosi 5700 kuna, a sredstva za kupnju ure aja

lanovi stranke odvojili su od svojih vije ni kih naknada u Op inskom vije u Gori an. Da e se odre i svojih naknada, najavili su u svojoj kampanji za lokalne izbore u Gori anu 2013., kada je stranka osvojila dva mandata u Vije u. U Ambulanti djeluju dva lije ni ka tima na e-

lu s doktoricama Marijom Gluhak i Ivanom Jambrovi -Horvat. Ure aj e biti od koristi svim mještanima koji su pacijenti Ambulante u Gori anu. U ime oba tima ure aj je preuzela doktorica Gluhak te zahvalila na donaciji, zadovoljna što su vije nici Hrasta za donaciju odabrali upravo spirometar koji zadovoljava potrebe Ambulante. Na slici: vije nici Hrasta – pokreta za uspješnu Hrvatsku: Andrej Blagus, Bojan Domini i Robert Katanec, Ivanka Vadlja ( lanica ogranka u Gori anu), doktrorica Marija Gluhak i Zdenka Hranjec, medicinska sestra.

Kroz Međimurje

6. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

HORTUS CROATIAE

David Štampar novi predsjednik me imurskih vinara David Štampar novi je predsjednik Društva vinogradara i vinara “Hortus Croatiae”. Izborna godišnja skupština održana je po etkom ovog tjedna u Terbotzu u Železnoj Gori. Jednoglasnom odlukom svih prisutnih Štampar je dobio povjerenje da vodi udrugu me imurskih vinara naredne etiri godine. Dosadašnji predsjednik Zdravko Dvanajš ak bit e njegov zamjenik, dok je za tajnicu i rizni arku izabrana Tea Dvanajš ak. Upravni odbor udruge radit e u sastavu: Branimir Jakopi , Petar Kocijan, Marko Cmre njak, Damir Belovi , Alojz Tomši , Tatjana Haži , Robert Horvat, Krešimir Lovrec i Boris Novak. Izabran je i novi Nadzorni odbor koji sa injavaju: Rajko Cmre njak, Bojan Štampar i Vladimir Horvat. (mn)

Stara poslovica kaže dana mladima svijet ostaje, pa je tako na elo udruge stigao jedan od mla ih, ali ve etabiliranih, naših vinara David Štampar

Nagra eni veterani DVD-a Peklenica s vatrogasnim elnicima i Ivanom Maltari , predsjednicom Vije a Mjesnog odbora Peklenica

DVD PEKLENICA ušao u jubilarnu godinu

2015. godina u znaku proslave 90. obljetnice postojanja Prošle godine od svih intervencija vatrogascima e ipak ostati u sje anju borba s vodenom stihijom ne samo iz nabujale Mure, ve i zbog obilnih kiša i povišenih podzemnih voda koje su punile bunare. Na obrani od poplava lanovi DVD-a Peklenica odradili su preko 180 sati Ova godina posebna je za Dobrovoljno vatrogasno društvo Peklenice, koje je osnovano 1925. godine. Po etkom ljeta, to nije, 27. lipnja, obilježit e 90 godina aktivnog djelovanja Društva, objavili su na redovnoj godišnjoj skupštini koja je održana prošlu subotu. DVD Peklenica ima ukupno 75 lanova, a me u njima i 9 veterana te 46 djece i mladeži. Predsjednik DVD-a je Darko Kolari , a zapovjednik Nikola Vrši . Rad s djecom i mladima posebna je karakteristika ovog Društva i zbog toga mogu biti ponosni ne samo zbog uspjeha na natjecanjima, ve i zbog toga jer se time osigurava budu nost ove plemenite

CeZaM u petak promovira kuharicu o sirovoj prehrani

“Hvala, ne kuham” Ne dolazite na predavanje ni na radionicu, ve u petak, 13. velja e od 18 sati sjedimo u boravku Prostora i odmaramo uz grickanje sirovih zalogaj i a! Pošto je ovo samo neformalno druženje, vodit emo razgovor ugodni u kojem god pravcu on otišao, pa ete imati priliku pitati i komentirati što god vam srce želi. FiggyPiggy iliti Marina Zrni , autorica bloga o sirovoj hrani i održivosti FiggyPiggy i Veli anstvena Smokva i sirove (ne)kuharice “Hvala, ne kuham: prakti ni vodi za (sirove) gurmane novog doba”, dijeli svoje višegodišnje iskustvo na sirovoj prehrani, razmišljanja o smislu jedenja sirove hrane, prakti noj !ilozo!iji koja stoji iza toga i današnjih pokušaja realizacije života koji slijedi prirodne cikluse i zakone.

Ne emo zakinuti ni teme popularizacije, kapitalizacije i (ne)zdravog trenda sirove hrane jer se danas s njima najviše i suo avamo. Da ne odemo ku i gladni, pripremit emo nekakav gerilski ( itaj: radiš s onim što imaš, život je improvizacija) zalogaj i , ovisno o tome što na emo od sezonskog i dobavljivog vo a i povr a. Imat ete priliku iskusiti i okusiti gotovo nemogu u misiju (održive) sirove hrane zimi… u Hrvatskoj. Tako er, re i emo koju rije o Marininoj friško tiskanoj kuharici sirove hrane “Hvala, ne kuham”, koju ete mo i nabaviti po promotivnoj cijeni od 40 kn. Kuharicu možete naru iti ve sada. Ulaz je simboli nih 5 kuna + vrlo dobrodošle donacije. (mn)

djelatnosti. Operativa je prošle godine imala ukupno deset intervencija, i to dva požara: požar kuhinje i požar krovišta, te osam tehni kih intervencija: ispumpavanje podruma, bunara, izgradnja ze jeg nasipa te spašavanje ma ka iz bunara dubine 25 metara.

Borba protiv vodene stihije Prošle godine od svih intervencija vatrogascima e ipak ostati u sje anju borba s vodenom stihijom ne samo iz nabujale Mure, ve i zbog obilnih kiša i povišenih podzemnih voda koje su punile bunare. Na obrani od poplava lanovi DVD-a Peklenica odradili

su preko 180 sati. Uz to u 2014. godini organizirali su nekoliko radnih akcija, s ukupno 163 radna sata. U nekoliko navrata ure ivan je okoliš vatrogasnog spremišta, ure ivane su prostorije i montirana nadstrešnica iznad ulaza u prostorije za sastanke. Nadstrešnicu je donirao i montirao Rudolf Gori anec - Mišo. Vatrogasci su uz sve te aktivnosti bili uklju eni i u društveni život mjesta. U manifestacije Dana grada Mursko Središ e, Ljeta uz Muru, boži nog sajma, a ve tradicionalno postavljaju i višemetarski bor ispred Društvenog doma koji kite školska djeca.

Godišnjoj skupštini bili su nazo ni predstavnici okolnih dobrovoljnih vatrogasnih društva, Javne vatrogasne postrojbe i Vatrogasne zajednice Me imurske županije, gradona elnik Dražen Srpak i Ivana Maltari , predsjednica Vije a Mjesnog odbora Peklenica. Ona je ujedno bila i izaslanica župana koji je pekleni kim vatrogascima uputio poruku i obe ao prilog od 5000 kuna za sve ane odore lanicama DVD-a povodom 90. obljetnice DVD-a Peklenica. - Obljetnicu e podržati i Grad Mursko Središ e. - kazao je gradona elnik Srpak, koji je uputio poziv da sastave popis operativnih vatrogasaca, jer Grad one koji

su sudjelovali u obrani od poplava osloba a pla anja komunalne naknade.

Pavao Novak ima ak 60 godina staža me u vatrogascima Zbog duge tradicije društva u DVD-u njeguju i dobar odnos s veteranima. Najstariji lan-veteran Pavao Novak ima 60 godina staža u vatrogastvu. Od veterana treba spomenuti i Miju Zadravca, kao i veterane kojima su uru ene diplome na ovogodišnjoj skupštini. To su Stjepan Smolak, Valent Radikovi , Petar Novak, Josip Trstenjak, Josip Nerer i Ivan Govedi , koji je ujedno i novoizabrani predsjednik Kluba vatrogasnih veterana Me imurja. (BMO)

SKUPŠTINA DVD-a Lopatinec

Navalno vozilo poja alo snagu i spremnost Za DVD Lopatinec prošla 2015. godina bila je itekako aktivna, pretežito zbog velikih koli ina oborina i poplava na podru ju naše županije. Naglašeno je to na održanoj redovnoj skupštini na kojoj su uz mnogobrojne vatrogasce iz Lopatinca bili prisutni i predstavnici ostalih DVD-a op ine, udruga, simpatizera, kao i prija-

teljsko društvo iz mjesta Vo inci iz Slavonije. DVD Lopatinec tako er je prošle godine “krstio” svoje novo navalno vozilo s visokotla nim sklopom. Vozilo poja ava snagu i spremnost samog DVD-a da se nosi sa svim neda ama koje bi mogle predstavljati opasnost za podru je na kojem djeluju, a za koje se iskreno

nadaju da e ih biti što manje. Posebnost skupštine bila je i u tome što je dvoje

lanova dobilo spomenice za svoje dugogodišnje sudjelovanje u radu DVD-a Lopatinec, i to Mladen Tomaši za 40 godina te Davor Petri evi za 20 godina sudjelovanja. Veteranima se sa svojih 30 godina rada i sudjelova-

nja te 60 godina starosti pridružio Stjepan Perko, na što su lanovi DVD-a Lopatinec posebno ponosni, dok su

etvorica lanova Emil &uran, Josip &eri, Filip Novak i Mario Pintari stekli zvanje vatrogasnog do asnika I. klase. Spomenice i zahvalnice uru io je predsjednik VZO-a Sv. Juraj na Bregu Damir Kova i . (mn)

BODOVANJE vatrogasnih društava

Vatrogasci Svete Marije skupili preko 3300 bodova U prostorijama DVD-a Kotoriba u nedjelju, 25. sije nja tro lano povjerenstvo u sastavu Ivan Krišto!i , županijski vatrogasni zapovjednik, Andreas Lisjak, predsjednik, i Stanko Vugrin i , zapovjednik Vatrogasne

zajednice podru ja op ina Kotoriba, Donji Vidovec, Sveta Marija i Donja Dubrava, izvršilo je godišnje bodovanje rada vatrogasnih društava s tog podru ja. Boduje se etrnaest elemenata, od masovnosti društva, preko va-

trogasnih intervencija i sudjelovanja na vatrogasnim natjecanjima, do ispravnosti vatrogasne opreme. Kao i niz godina prije, najbolji su ponovno bili vatrogasci iz Svete Marije, skupivši 3335 bodova. Iza njih s 2765 slijede

vatrogasci Donje Dubrave, pa Kotorip ani koji su skupili 2052 boda. Vatrogasci iz Donjeg Vidovca za lanjsku su godinu skupili 1105 bodova, a podru ni DVD Donji Mihaljevec 1302 boda. (alf)

6. velja e 2015.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KVALITETA MEĐIMURJE Prošli je etvrtak u Me imurju gostovao Odbor za turizam Hrvatskog sabora. U konferencijskoj dvorani Life Class Toplica Sve Mar n okupilo se oko sto pedeset prvih ljudi turis ke industrije Hrvatske. Intonaciju skupu dali su uvodni ari Damir Fabijani , renomirani fotograf i urednik asopisa “I e&Pi e”, prof. dr. sc. Edi Male , predstojnik Zavoda za vinarstvo i vinogradarstvo Agronomskog fakulteta Sveu ilišta u Zagrebu, te Mate Jankovi , pozna chef. U višesatnom radu sjednice sudjelovali su doministri, župani, dožupani, ugos telji te brojni uglednici iz cijele Hrvatske i Me imurja. Generalno - u fokusu svih našla se hrvatska enogastronomija u kontekstu razvoja turizma. U više su a rije i iskreno se i vrlo izravno govorilo (po esto i oštro) o stanju hrvatske enogastronomije danas, o tradiciji kao adutu lokalne zajednice, o tome što je to no doma e, a što “doma e”, o problemima stvaranja autohtone ku-

Prije nekoliko tjedana MS je u Malom Mihaljevcu posjetio restoran Kneja. Maksimalan zbroj koji odre eni restoran može osvojiti iznosi 340 bodova. Nakon dvosatne ve ere i boravka u restoranu gost je sumirao zapažanja i ocijenio doživljeno. Sveukupan zbroj: 251 bod. Za osvajanje znaka kvalitete “Me imurski Gurman” potrebno je prikupiti preko 199 bodova, a za prestižnu oznaku “Zlatni Me imurski Gurman” preko 289 bodova. Zbirom od 251 boda restoran Kneja prešao je prag za klasu “Me imurski Gurman”, no postoji još jedno, najvažnije pravilo: ako u presudnoj kategoriji JELA odre ena destinacija ne osvaja minimalno 44 boda, bez obzira na sve druge atribucije, lokal ne e dobiti oznaku “Me imurski Gurman”. U kategoriji JELA ponuda restorana Kneja osvojila je 33 boda. Samo nekoliko naglasaka iz službenog zapisnika: “Vanjski izgled restorana uredan, atraktivan, za Me imurje atipi an. Interijer vrlo uredan, za Me imurje atipi an. Prihvat od strane osoblja korektan, usluga korektna. Jela: solidna svježina, no vrlo nejasna organolepti ka

hinje bez autohtonih namirnica, hrvatskim vinima doma i u svijetu danas te na kraju i po etku svega o KVALITETI bez kompromisa na svim razinama do kojih gost dopire. Mnoge su diskusije i nastupi gos ju pokazali kako su klju ne ak vnos koje TZ MŽ ovih mjeseci provodi u Me imurju ispred vremena ili upravo na tragu aktualnog vremena. Na posredno odobravanje, odnosno bezrezervnu potporu, naišle su i glavne odrednice kampanje “Najte nikaj zameri ”, ime su je odre eni diskutanti potvrdili i naglasili. O stanju enogastroscene u Me imurju na ovoj stranici piše se i govori ve mjesecima. Govori se o jelima, vinima, kuharima, vlasnicima restorana i osoblju. Ve nekoliko mjeseci kampanjom “Najte nikaj zameri ” TZ preko Mystery shoppera, tajnog gosta koji u restorane na objed ili ve eru dolazi nenajavljeno, pra i ocjenjuje 42 detalja s kojima svaki gost pri ulasku u odre eni lokal dolazi u dodir. Osobito strani

gost. Zapisnici i ocjene Mystery shoppera završit e proglašenjem najboljih, prak nije re eno ozna avanjem restorana pres žnom oznakom “Zlatni Me imurski Gurman” ili oznakom “Me imurski Gurman”. Kategorije (prostor, osoblje, oprema, jela i ponuda) te brojni detalji koji se vrednuju samo su mali dio velike, sveme imurske cjeline na koju TZ MŽ želi utjeca . Sli no odlukama u Odboru za turizam Hrvatskog sabora, u TZ-u MŽ-a je još u 2014. odlu eno da se najvažnije ak vnos i pomaci ostvare upravo na enogastrosceni Me imurja. Ne govori se o trenutnim revolucijama, ve o dugoro noj izgradnji sustava i sustavnog podizanja kvalitete. Na taj su dinamizam i novos pozvani svi. Svi restorani, gos onice, hoteli, bistroi, kr me, odnosno svi lokali koji gos ma nude jelo i pilo. Sustavno vrednovanje scene zamišljeno je kao dugotrajna kampanja u kojoj osvojene oznake vrijede samo godi-

nu dana. Tako se prilike daju svima, a trenutnim laurea ma ne dopušta da drijemaju do vje nos u jednom dosegnutoj kvalite . Kvaliteta je trajni cilj, a traži svakodnevni i puni angažman svih snaga na nekoj konkretnoj adresi. Mystery shopper je do danas obišao desetak des nacija. U oko upada injenica da gotovo na svim posje enim adresama postoje nesnalaženja, neznanja ili podcjenjivanja juhe. Predjela, jela i deser uglavnom su solidne kvalitete. Kategorija JELA je najvažniji element, srce kampanje. Dva od desetak restorana nisu bodovima dosegla minimalnu kvotu za oznaku Me imurski Gurman. Ta injenica ne zatvara te restorane, ve napro v, poziva sve aktere na podizanje standarda i priliku da ve kod prvoga sljede eg posjeta osvoji viši kvalita vni razred. Što on donosi? Preporuke, poja ani promet, priliku za popravak stanja u blagajni, a takva situacija pogoduje svim sastavnicama društva.

Mystery shopper u restoranu Kneja isto a namirnica. Uravnoteženost namirnica na tanjuru je tema na kojoj treba najviše poraditi, a na sli nom su tragu i harmonija, ukupan dojam i prezentacija jela. Mogu e je da su se u kuhinji tih dana doga ale kadrovske promjene. Zbog respektabilnih ulaganja u restoran vjerujemo u brzo stav-

ljanje pove ala na klju nu problematiku. Slu ajnim izvla enjem iz šešira odre en je poredak posjeta svim restoranima Me imurja. S pove anim interesom iš ekujemo nove zapisnike i nove bodove. itatelji, gosti, doma ini: Najte nikaj zameriti!

Projekt u organizaciji Turis ke zajednice Me imurske županije

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

KOKOŠI HRVATICE ure Golubi a, uzgajiva a iz Kotoribe

Uložio sam dvadeset i pet godina truda da uzgojim savršenu hrvaticu - Od 1989. do danas neprestano ih uzgajam, selektiram i izlažem. Trenutno držim tri jata, naravno, odvojena i sva su pod selekcijom, odnosno nadzorom HPA-a iz akovca. Svako jato broji deset kokica i jednog pijetla PIŠE: VLASTA VUGRINEC

Kokoš hrvatica u Me imurju je relativno rijetka, odnosno vrlo je malo ljudi koji se bave njezinim uzgojem. No, zato je dosta raširena po ostatku naše zemlje, a ima je

ak i na otocima. Istina, mnogi je drže i ne registriraju se, ne idu po izložbama i sajmovima, tako da je teško govoriti o njihovom to nom broju. Me u malobrojnim uzgajiva ima u Me imurju je i &uro Golubi iz Kotoribe. Zanimljiva je injenica kako se do hrvatice uop e nije bavio kokošima, a nije ni pomišljao na njihov uzgoj. Hrvatica ga je ipak osvojila. - Mene je prije svega privukao sam njezin naziv hrvatica. - objasnio nam je &uro. - Kako sam lan donjome imurske Udruge ‘Lastavica’, želja mi je bila da uz uzgoj sa svojim kokicama idem i na

izložbe i sajmove kako bih ih izlagao. Prve pili e nabavio sam u prolje e 1989., i to kod Vladimira ižmešije iz Donje Dubrave, koji je prvi u Me imurju krenuo s njenim uzgojem. Od tada pa do danas neprestano ih uzgajam, selektiram i izlažem. Trenutno držim tri jata, naravno, odvojena, i sva su pod selekcijom, odnosno nadzorom HPA-a iz akovca. Svako jato broji deset kokica i jednog pijetla.

Pravi bum Kokoš hrvatica prije nekoliko godina bila je pravi bum u Hrvatskoj, a mnogi e re i zbog poticaja od 60 kuna po kljunu. No, kako doznajemo, to baš i nije tako u praksi. &uro nam kaže kako dosad nikad nije dobio puni iznos. Primjerice, od tih 60 kuna 10 mu uzme HPA za prsten kod prstenovanja i sli no.

vrlo jednostavne i zahvalne za uzgoj. Uz redovnu hranu dajem im malo i vitamina za otpornost. Selekciju obavljam sam, odabirem najbolje primjerke malih, kojih imam cca sto godišnje. Iz HPA-a onda samo do u i stave im prstenove.

Ostatak pili a dijelim, isporu ujem po cijeloj regiji, a zna se desiti i da putuju i na jug zemlje. Potražnja za hrvaticama još uvijek nadmašuje ponudu. A kokoš hrvatica, naravno, osim poticaja interesantna je uzgajiva u i zbog svoje dobre nesivosti. Procjenjuje

se da godišnje iznese i do 220 jaja. Dobre su kvo ke jer samostalno liježu mlade. Isto tako ni meso nije za odbaciti. Naime, starije kokice koje se više ne isplati držati zbog jaja daju itekako finu, doma u juhu.

Titule Svoj dugogodišnji uzgoj kokoši hrvatice &uro Golubi “naplatio” je i brojnim nagradama koje je osvojio kako na doma im, tako i inozemnim izložbama. U Hrvatskoj je dosad osvojio ve tri titule majstora uzgoja. Lani je u Klanjcu dobio tre u nagradu za selekciju HPA-a. Što se me unarodnih nagrada ti e, naglašava nagradu u Brnu 1998., u Pragu 2004., u Nitri 2009. - Na 22. europskoj izložbi malih životinja dobio sam veliki pehar i po asnu nagradu jer se titula šampiona zbog malog broja izloženih kokica nije dodjeljivala. Nažalost, ove godine u Nedeliš u nisam imao sre e. Naime, zbog zime smrznuli su se podušnjaci na mojem pijetlu i zbog toga nije ušao ni u konkurenciju za ocjenjivanje. Kokoš hrvatica relativno je mala pasmina. Kokoca dosiže svega 2 - 2,5 kg, a pijetao koji kilogram više. Postoje etiri pasminske boje: crvena, izvorna jarebi asta boja, crna i crnozlatna. A osim kokoši hrvatica po njegovom dvorištu še u i kokoši biserke koje su ga osvojile svojim karakteristi nim kreštavim glasom i s kojima tako er osvaja nagrade po izložbama. Ne zaostaju ni ze evi - velika in ila i belgijski orijaš, pratitelji kokicama na izložbama.

I U ME IMURJU po inje cijepljenje goveda protiv bolesti plavog jezika

AKOVE KI PLAC

Robe ima, ali i visokih cijena Iz tjedna u tjedan ponuda se akove kog placa ustalila, kao i prodava i koji nude svoje proizvode. S jedne su strane poljoprivredni proizvo a i koji su polako pri kraju sa svojom robom, dok su s druge prodava i koji nude nešto širi asortiman. Stoga i nije udno što se u ovo vrijeme na placu može kupiti svježa paprika, grož e, koroma , svježi krastavci, raj ica, ali i salate poput puterice i kristalke. Istina, onda i takva roba ima svoju cijenu, koja se ne spušta ispod 20 kn/kg. No, cjenovno ništa nije niža ni doma a, me imurska roba. Ona pak to zahvaljuje kraju sezone i sve manjoj ponudi. Kako su temperature bile niske, prodava i su ovih dana bili prisiljeni povr e pokrivati, uvati ispod pokriva a, tako da na prvi pogled nije bilo vidljivo što se sve nudi. A sude i po prognozama i idu ih dana, više e se po klupama vi ati pokriva i negoli zelena salata. (vv)

uro Golubi sa svojim kokicama

- Selekcija podrazumijeva, izme u ostaloga, da se jata drže odvojena kako ne bi došlo do me usobnog miješanja, odnosno križanja. Moram voditi evidenciju o broju jaja koje kokice snesu, zatim o pili ima kako bi se znalo kojem jatu pripadaju itd. Ina e su kokice

6. velja e 2015.

CIJENE POJEDINIH ARTIKALA - klemen na

10 kn/kg

- limun

20 kn/kg

- grož e

30 kn/kg

- kivi

20 kn/kg

- kelj

15 kn/kg

- kelj pup ar

10 kn/kg

- zelje - kiselo zelje

5 kn/kg 12 kn/kg

- kisela repa

12 kn/kg

- grah

15 kn/kg

- grincajg - peršinov list

5 kn 5 kn/pušlek

- krumpir

3 kn/kg

- cikla

7 kn/kg

- luk

6 kn/kg

- crna rotkva

20 kn/kg

- poriluk

15 kn/kg

- hren

25 kn/kg

- paprika

25 kn/kg

- cvjeta a

16 kn/kg

- brokula

20 kn/kg

- crveni radi

20 kn/kg

- salata endivija

15 - 20 kn/kg

- salata kristalka

20 kn/kg

- salata puterica

18 kn/kg

- bukova e

25 kn/kg

- mimoza gran ica

10 - 20 kn

- jaglac

7 kn

Iz preventivnih razloga, da ne do e do epidemije Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, u ponedjeljak, 2. velja e zapo elo je s akcijom cijepljenja protiv bolesti plavog jezika na podru ju cijele Hrvatske. Cijepiti se moraju sva goveda, ovce i koze starije od tri mjeseca, dvokratno, u razmaku od mjesec dana. Cijepljenje provode ovlaštene veterinarske organizacije te je u okviru akcije ono besplatno za sve posjednike. Svi posjednici životinja pozivaju se da osiguraju provedbu cijepljenja tako da prikupe životinje prije dolaska veterinara na gospodarstvo, te obavezno osiguraju da su životinje prije cijepljenja ozna ene. O bolesti plavog jezika ve smo pisali na ovom mjestu. Stoga je možda najvažnije samo ponoviti kako je to virusna zarazna bolest preživa a. Bezopasna je za ljude, ali ima gospodarski zna aj dijelom zbog gubitka u proizvodnji, a dijelom zbog ograni enja pro-

meta. Iako je bolest otkrivena prošle godine, Ministarstvo se tek sada odlu ilo na cijepljenje. Zbog ega, objasnio nam je Marijan Glavina, viši veterinarski inspektor. - U Me imurju smo imali samo seropozitivne, tj. nekoliko goveda koja su imala protutijela. Me utim, cirkulaciju virusa nismo dokazali, tj. bolest nije zabilježena kod nas. Me imurje je krajem prošle godine najprije bilo pod ograni enjima glede prometa zbog pojave bolesti u Ma arskoj, a onda je cijela država proglašena zaraženim podru jem. Cijepljenje je tek sada iz dobrih razloga. Prije se nije moglo provoditi jer su se prvo vršile pretrage da vidimo u kojem je opsegu bolest zahvatila preživa e u našoj zemlji. Sada kada se znaju rezultati odlu ilo se za cijepljenje. Odluka o cijepljenju donosi se kada se zaklju i da se samo metodama restrikcije bolest ne bi mogla suzbiti nego da bi

Inspektor Marijan Glavina: - Na našem podru ju nema bolesti, ali ima je u dobrom dijelu Hrvatske i u susjednoj Ma arskoj, pa bi bilo samo pitanje vremena kada bi bez cijepljenja došla i do nas

moglo do i do epidemije ve ih razmjera. Glavina tako er naglašava: - Na našem podru ju nema bolesti, ali ima je u dobrom dijelu Hrvatske i u susjednoj Ma arskoj, pa bi bilo samo pitanje vremena kada bi bez cijepljenja došla i do nas. Cijepljenje zapo inje u velja i, a docjepljivanje je u ožujku. Ovo je i idealno vrijeme za to jer e do pojave prijenosnika bolesti (komar i i) životinje ve biti

imune. Bolest se ne prenosi sa životinje na životinju neposrednim kontaktom nego preko komar i a. Postavlja se pitanje, ako je cijepljenje tako u inkovito, zašto se ne provodi rutinski. Odgovor je da se rukovodi na elom da se ne radi ono što se ne mora. Cijepljenje se provodi kada se ukaže potreba za njim, a sada to jest. Cijepe se goveda, ovce i koze starije od tri mjeseca. Nekih ve ih ekonomskih šteta ne e biti jer je trgovanje unutar RH mogu e. Za otpremu u druge države lanice isto nema nekih posljedica jer mi ionako smijemo iz drugih razloga (statusi glede drugih bolesti) otpremati samo životinje za klanje. A to je i sada mogu e uz neke dodatne mjere. I još jedanput najvažnije - cijepljenje je za vlasnike besplatno. Vlasnici e snositi samo trošak ozna avanja životinja koje eventualno nisu ozna ene. (vv)

6. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Poljodjelstvo 15

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob. 098/463-464. Specijalis ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudolfa Steinera 7, akovec, telefon 390-859, radi svakim radnim danom od 8 do 18 sa , subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 8 do 9. Veterinarska ambulanta Jug d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1, radno vrijeme:

svaki dan dvokratno od 8-12 i od 16-19 sati, subota 8-12, nedjelja i praznik 8-9 sati, poziv za hitne slu ajeve 363-801. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata. MURSKO SRE-

DIŠ E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec: dežurni veterinar na tel. 863110 od 0-24.

BIOINSTITUT d.o.o. AKOVEC Parazitarne invazije peradi i ukrasnih ptica (I)

Razvojni ciklus grinja Piše: Igor Mohari dr.med.vet. Paraztarne invazije ili parazitoze su oboljenja peradi i ukrasnih ptica uzrokovane parazitima. Paraziti su životinjski organizmi koji mogu biti jednostani ni do višestani nih i nastanjuju organizam ptice. Prema mjestu nastanjenja odnosno invazije dijelimo ih na one koje žive na površini ili u organizmu ptice odnosno doma ina. Paraziti koji žive na površini kože ili perja ptica nazivaju se ektoparaziti, dok oni koji nastanjuju unutrašnjost organizma nazivaju se endoparaziti, a oboljenja ektoparazitoze odnosno endoparazitoze. Naj eš e ektoparazitoze u peradi i ptica su Dermanisoza, Argasoza, Malofagoza i Knemidoktoza, dok u skupinu endoparazitoza spadaju Kokcidioza, Heksamitoza, Trakavi avost, Askaridoza, Anizakidoza, Singamoza, Trihomonijaza, Heterakidoza, Amidostomoza i druge. Dermanisoza najzna ajnija je ektoparazitoza peradi i ptica, jer nanosi najve e ekonomske gubitke, a uzro nik je Dermanyssus gallinae ili tekut. D.gallinae je slobodnoživu a ektoparazitska grinja koja je proširena u svijetu i prisutan je kod 30 vrsta ptica. Tekuti ne napadaju samo doma u perad kao što su kokoši, pure i patke ve i druge doma e i divlje ptice (na primjer golubove, kanarince). Oni se obligatno ali povremeno hrane krvlju i ostaju na žrtvi 30-60 minuta da uzmu veliki obrok krvni. Tekut se razmnožava samo u prisutnosti doma ina. Tekuti su no ni paraziti; tokom dana grinje se skrivaju od svjetla. Zbog no ne aktivnosti, može se na i jedino tokom no i dok perad spava. Tekut je tipi an parazit gnijezda, koji boravi na doma inu samo za vrijeme hranjenja. Ostatak vremena se skriva u pukotinama. Grinje koje parazitiraju na divljim pticama skrivaju se u blizini gnijezda, dok se grinje koje parazitiraju na komercijalnim jatima skrivaju kraj ležišta i mjesta za odmor.

Razvojni ciklus Tekuti su bijele ili sive boje a kada su nahranjeni onda su crveni i dobro vidljivi. Tekuti imaju usni organ u obliku šiljka kojim probijaju epidermis da bi se hranili krvlju. Odrasle ženke tekuta i oba stadija nimfe na mahove se hrane krvlju na svojim doma inima (hematofagni su). Mužjaci samo povremeno sišu krv. Larve se ne hrane krvlju. Sisanje krvi traje pola do 1 sat a zatim grinje silaze s doma ina i povuku se u okolinu ležaja. Po-

što kokošje tekuti žive u velikim kolonijama nazivaju se društvenim parazitima. Svi stadiji grinja, ali najintenzivnije ženke koje se hrane krvlju, slažu se u grudice i hrpice, ponekad višeslojne, koje je teško razoriti. Jednom kad se skupe, ostaju nepokretne duže vrijeme. U indukciju skupljanja uklju eni su feromoni. Samo jedan sat nakon zamra enja gladne tekuti napuštaju svoja skrovišta i u najve em broju se nalaze na svojim doma inima oko 6-7 sati kasnije. Preferiraju mjesta na tijelu s manje perja, gdje je koža tanka, potkožje je slabo razvijeno i gdje vene leže površinski. Penju se uz ži ane rešetke kaveza i zatim uz noge peradi. Brzina kretanja tekuti izmjerena u uvjetima in vitro i iznosi od 0.7-1.6 mm/s. Stoga je za prelazak udaljenosti od 1 cm potrebno oko 5-15 sekundi. U po etku tekuti prou e cijelo tijelo. Kasnije daju prednost parazitiranju na vratu, na le ima i na podru ju ramenog zgloba, mjestima gdje ih perad ne može lako ukloniti kljucanjem. D.gallinae se razmnožava u okolini gnijezda i mjesta za odmor peradi. Tekuti trenutno prate doma ina kada ovaj pokušava pobje i od njih napuštanjem svog uobi ajenog mjesta za odmor. Ektoparaziti u nedostatku trajne povezanosti sa svojim doma inom trebaju okida

za pronalazak doma ina (strategija pronalaska doma ina). Na in otkrivanja i lociranja doma ina je složen. D.gallinae reagira na stimulacije od strane doma ina kao što su CO2 , vibracije i toplina. Izdahnut CO2 ima sinergisti ki u inak sa toplinom i vibracijama. Speci!i ne komponente kože peradi tako er privla e D.gallinae. Nakon nekoliko dana gladovanja, tekuti su jako osjetljivi na vanjske okida e i pokazuju poja anu pokretljivost i aktivnost napuštanjem skrovišta im se potencijalna žrtva uo i. Kada gladuju ne prave razliku izme u ptica, ljudi i drugih toplokrvnih kralježnjaka, iako preferiraju ptice. Maleni toplinski signali su snažan stimulans za tekute da detektiraju doma ina. Oni osjete temperaturne promjene od

ak 0.005 ºC/s. Brzina promjena je važnija od same temperaturne promjene za takvu aktivnost. Kada kokoš vidi grinju kljucnut e ju. Pri normalnom intenzitetu svjetla tekuti se prestanu kretati, i ostaju nepokretni kada registriraju uglji ni dioksid. Ova reakcija može se objasniti kao obrambeni mehanizam (da ju doma in ne bi pojeo). No u su grinje potpuno sigurne od vizualnog otkrivanja, napuštaju svoja skrovišta i napadaju. Usprkos tome zabilježeno je da se sporadi no tekut razmnožava na nesilicama tokom dana. U slu ajevima jake infestacije bez sumnje tekuti se mogu prona i na doma inu i tokom dana. Nakon krvnog obroka nahranjena ženka povla i se u skrovita

mjesta da probavi krv i leže jajašca (ovipozicija). Parenje se odvija van peradi i traje 14 minuta do 1 sat (prosje no 30 minuta). Mužjaci mogu spariti više ženki za redom. Odrasle grinje mogu položiti grudice jajašaca (4-8 ) oko 8 puta za redom (gonotropni ciklusi) pod uvjetom da izme u polaganja svake skupine jajašaca uzmu krvni obrok. Ženke tekuta polažu jajašca približno 3 dana nakon svakog krvnog obroka, s najve im brojem jaja proizvedenim nakon tre eg,

etvrtog i petog krvnog obroka. Ženke tekuta polažu jajašca na temperaturi izme u 5 i 45ºC s najve im brojem jajašaca položenim na 20-25ºC/70% relativne vlage. Razdoblje aktivnog razmnožavanja ženki traje oko 8 tjedana. S obzirom da se ciklus hranjenja ponavlja svaki tre i dan, intenzitet razmnožavanja je visok. Tekuti se razvijaju postupnom metamorfozom. U najpovoljnijim uvjetima razmnožavaju se vrlo brzo s trajanjem razvojnog ciklusa od tjedan dana. D.gallinae je poikilotermni organizam ( kojem tjelesna temperatura varira s temperaturom okoliša), tako da je temperatura važan imbenik u ekologiji populacije. Kokošja tekut je nametnik toplog vremena koji je na hladno i neaktivan ali se razvija na prosje nim temperaturama (15-25ºC). Optimalna temperatura od 25 - 35ºC i visoka relativna vlaga (>70%) ubrzavaju razvoj. Na temperaturi nižoj od 9ºC nema daljnjeg razvoja niti razmnožavanja. Razvojni ciklus može biti kratak 5.5-7 dana (na 25-37 ºC) ili dug 17 dana na 20 ºC. U optimalnim uvjetima (toplina i vlaga) populacija tekuta se može udvostru iti za jedan tjedan. Jednom kada se tekuti nasele u nastambama, eksplozivno umnažanje parazita javlja se tokom toplijih ljetnih mjeseci. Iz jaja izlaze larve sa šest nogu za 2-3 dana razmjerno dobro na umjerenim temperaturama okoliša (20-25 ºC, 70-80% relativne vlage) ali se brzo i opsežno legu na temperaturi 30-35 ºC i uz 95% relativne vlage, dakle u toplim i vlažnim vremenskim uvjetima. Omjer spolova novih tekuta je 1:1. Larva se brzo preobrazi u protonimfu s osam nogu (octopod) bez hranjenja. Protonimfa uzima krvni obrok prije presvla enja u deutonimfu (drugi stadij nimfe), koji zatim uzima krvni obrok prije presvla enja u odraslog tekuta. Odrasli tekuti i nimfe zatim posje uju kokoši svakih 1-4 dana. D.gallinae ne napreduje u uvjetima niske relativne vlage ili ekstremnih temperatura. Jajašca, larve i nimfe razvijaju se na temperaturama izme u 15 i 35ºC ali temperature '40 ºC ili '45 ºC (vjerojatno povezano uz nisku relativnu vlagu) i -20 ºC su smrtonosne. Preživljavanje nezrelih stadija je visoko izme u 10 i 35 ºC ali se brzo smanjuje izvan ovog raspona temperatura. Odrasli tekuti, larve i nimfe ugibaju na '56 ºC.

Odrasle grinje su dobro prilago ene na odsutnost doma ina i mogu gladovati i preživjeti duge periode gladovanja do ak 9 mjeseci na 5 ºC, bez krvnog obroka pa mogu lako preživjeti u peradnjacima izme u dva ciklusa uzgoja nesilica. Bez mogu nosti hranjenja krvlju, odrasli tekuti prežive samo 6-14 dana na 20-25 ºC ali mogu preživjeti i nekoliko mjeseci na 5-10 ºC. Protonimfe mogu preživjeti najmanje 5 mjeseci bez hranjenja. O ito je da se ciklus razmnožavanja D.gallinae zaustavlja tijekom servisnog perioda izme u dva proizvodna jata nesilica ali zapo inje odmah kada se peradnjaci nasele novim jatom. Velike populacije mogu brzo nastati u peradnjacima jer se ciklusi hranjenja i polaganja jajašca izmjenjuju otprilike svaki tre i dan i razvojni ciklus tekuta može biti završen za jedan tjedan. U optimalnim uvjetima razvojni ciklus (od jaja do jaja) može biti završen u roku 5.5-7 dana. U po etku infestacija može izbiti samo u nekoliko ograni enih podru ja peradnjaka prije širenja kroz cijelu nastambu. Svi sustavi komercijalne proizvodnje jaja, konvencionalni kavezi kao i esto podno držanje, pružaju obilje skrovišta za tekute neposredno ispod kokoši, uklju uju i trake za sakupljanje jaja i kokošjeg gnoja, u ventilacijskim odvodima ispred traka za odnošenje gnojiva, ispod korita za hranu, unutar okova i brava za zatvaranje kaveza. Populacije grinja nisu jednako raspore ene unutar peradnjaka i kod podnog držanja njihova prostorna proširenost ovisi uglavnom o mjestu gdje kokoši spavaju. Op enito u estalost tekuta je niža kod kaveznog držanja nego kod skupnog ili slobodnog na ina držanja. Istraživanja koja su se bavila dinamikom populacije tekuta pokazala su da populacije tekuta eksponencijalno rastu. Nakon po etnog izlaganja, maksimum populacije se razvio u roku 20-30 dana. Redoviti uzorak ine vremenski period prije nego se prvi tekuti otkriju a zatim znatan rast kroz sljede a tri mjeseca. Gusto a populacije tekuta je farmska speci!i nost i može varirati. Temperature u peradnjaku tjekom zime vrlo su povoljne za razvoj. Kako je ve spomenuto razvoj je optimalan izme u 25-35ºC. Tako er zimi temperature od 25 ºC ili više mogu prevladavati u peradnjaku. U peradnjaku, broj grinja se pove a tjekom toplijih mjeseci u godini. Zimi, temperature u peradnjaku se mogu održavati u okviru stabilnijih vrijednosti i na nižim razinama nego u prolje e i ljeto. U ljeti me utim, pogotovo tijekom toplih fronti, nemogu e je kontrolirati toplinske ekstreme (30ºC i više) i tada se grinje estremno namnože.

Škare za obrezivanje

Moj vrt

VAŠ VRT

6. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Želi od Vas biti mažen i pažen, a Vama dobar i lijep.

BERNARDIN VRT

Njega sobnih biljaka (I) Sad ve postajemo nestrpljivi. Mi vrtoljupci do kraja sije nja nekako stoi ki podnosimo ku ni pritvor. Velja a u zatvorenom prostoru polako nam ali sigurno diže tlak. Baš bi moglo po eti prolje e. Dani su duži, Valentinovo blizu, što se eka, proljetne sve anosti nek’ po nu! Ne pomaže. Utjehu emo potražiti u sobnim biljkama. Vaši zeleni ljubimci u pregrijanim stanovima izloženi su neda ama poput suhog i pregrijanog zraka, osjetne razlike izme u dnevne i no ne temperature, pretjeranog zalijevanja te nedostatka svjetlosti i katkada hladnog propuha. Tu nastupamo mi, zeleni spasitelji ugroženih, slabih i nemo nih. Da vidimo što se može u initi. Kao posljedica suhog zraka može do i do sušenja lisnih vrhova, najprije u nježnih biljaka iji su listovi vrlo tanki. Nastala šteta ne može se popraviti, ali svakodnevnim orošavanjem biljaka može se sprije iti daljnje sušenje. Da bi se poboljšao estetski dojam, osušene vrhove treba odrezati, ali ne tako da se škarama zadre u zdravo tkivo, nego se ostavi tanka granica suhoga. esto se doga a da po etnici pretjeruju sa zalijevanjem misle i kako je svako žu enje ili sme enje listova znak da je biljka žedna. Posljedica je pretvaranje supstrata (komposta ili zemlje u tegli) u razmo enu ma-

su u kojoj nema mjesta za zrak, koji je, jednako kao i voda, od životne vlažnosti za biljku. Kada i kako zaliti, najbolje ete odrediti promatranjem površine supstrata, i to jednom tjedno zimi. Suha i prašnjava površina znak je da treba zaliti. Još je bolje gurnuti prst centimetar i pol do dva duboko u supstrat, pa ako je na toj dubini zemlja suha - zalijte. Postoje i tegle koje imaju razne napravice za zalijevanje pa, ako volite tehniku, probajte. Nekim biljkama gusti, grmoliki rast daje ve u ukrasnu vrijednost. Zato treba prikra ivati rastu e izboje radi poticanja grananja. To su to kasti javor (Aucuba), ukrasni hmelj (Beloperone). ginura, hibiskus, vodenika (Impatiens), pileja, sobna lozica (Cossus) i ukrasna kopriva. Režite stabljiku neposredno iznad listova, a odrezane dijelove upotrijebite kao lisne reznice. Zimsku trešnju (Solanum capsicastrum), koju želite sa uvati za sljede u godinu, podrežite na polovicu. Podrežite i sve one biljke koje su prerasle zadane okvire ili mjestimi no izgubile liš e, kao što su šeflera, di$enbahija, madagaskarski jasmin (Stephanotis), kroton (Codiaeum), fikus, filodendron, i sobni puzavac (Tradescantia). Kada Vam je dosta, odmorite se. Skoro prolje e želi Vam IVA!

PIŠE: BERNARDA OREHOVEC

6. velja e – Dan ploda Sijemo papriku, raj icu, grašak i bob. Ako je toplo vrijeme, obrezujemo vo ke i vinovu lozu.

7. velja e – Dan korijena

Sjetva povr a u zatvorenom prostoru (II) Biljka koja voli rasti u našim krajevima, a volimo je imati u našim jelovnicima, jest raj ica. U Hrvatskoj imamo puno sorti raj ice i to moramo cijeniti. Moja preporuka je da se sije oko 1. ožujka, a po našem kalendaru to su dani 4., 5. i 6. ožujka. Raj ica e biti najbolja ako je sijemo dok je Sunce pred zvijež em Vodenjaka, a to je od 15. velja e do 11. ožujka. Raj ica brzo klije i brzo raste te e biti najljepša za pikiranje i sadnju na otvorenom.

Prošla godina 2014. bila je vrlo nepovoljna za rast i održavanje raj ice otpornom, te se nadam da se to ne e dogoditi i u ovoj godini. No, ako želite da vam uspije u rastu i davanju plodova, a vaše vam mogu nosti to dozvoljavaju, dobro ju je pokriti PVC-$olijom u malom ili ve em plasteniku. Prskanje preventivno protiv bolesti i prema vremenskim prilikama po potrebi napravimo sa sumporasto-vapnenastom juhom iju recepturu imamo u kalendaru opisanu u ovom mjesecu.

Još do kraja mjeseca prskamo sve površine pripravkom 500 u poslijepodnevnim satima. Samo moramo paziti da nema smrzavice.

8. velja e – Dan korijena Ako je lijepo vrijeme da zemlja nije smrznuta i nema snijega, a želimo u vrtu primijeni biološko-dinami ku metodu, nabavimo pripravak 500 i njime poprskamo sve: vrtove, njive, pašnjake, travnjake te vo njake i vinograde.

9. velja e – Dan korijena Pošto mnogi mali i ve i vrtlari nemaju pripravke, a žele da im povr e raste u malim ili ve im plastenicima, sada je vrijeme da prskamo poslijepodne ajem od poljske preslice.

10. velja e – Dan korijena Nakon prskanja ajem od poljske preslice možemo prska ajem od masla ka, ako mislimo da nam je zemlja kisela. Sijemo celer, luk i rotkvicu.

11. velja e – Dan cvijeta Sada ete se zapita koliko stavi suhe preslice i masla ka za aj. Sretna sam što sam šest puta srela i odslušala seminare Marije Thun i uvijek je govorila da ja inu aja isprobamo u našim us ma. Ako je nama ugodan, onda to odgovara i našim biljkama. Sijemo brokulu, astre i cinije.

12. velja e – Dan cvijeta do 13 sa . Od 14 sa povoljno za biljke lista Salatu možemo sija svakih deset dana, kada ponovno imamo povoljno vrijeme za biljke lista, a mi u našem tanjuru neprekidno imamo salatu.

VRTLARICA

Krumpir-kiflice Slavice Šegovi iz Ivanovca Vani nam vije snijeg, prekrio je polja i oranice, tako da se nikakve aktivnosti tamo ne zbijaju. S druge strane, za novu vrtlarsku sezonu uzgajiva i se tek pripremaju, rade planove za gredice, odabiru sjeme i planiraju plodored. Sli no je i sa staklenicima i plastenicima. No, lanjsko povr e još se može na i u podrumima i trapovima. Ovaj put ponovno smo zastali kod Slavice Šegovi iz Ivanovca, budu i da su nam za oko zapale kiflice. I to ne

bilo kakve, ve ona stara sorta krumpira u kifla-obliku. Kaže nam Slavica da je to vrlo ukusna sorta. Istina, gomolji nisu veliki kao kod merkantilnog krumpira koji

ovjeku važe ruku, no zato se radi o vrlo rodnoj sorti. I, što je još važnije, gomolji se mogu saditi iz godine u godinu, odnosno dobar su sadni matrerijal. Iako vrlo ukusna sorta, ljude zna odbijati svojom veli inom i oblikom jer zahtijeva pove anu pažnju pri guljenju. (vv)

6. velja e 2015.

Otvoreni stupci 17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

REAKCIJE, KOMENTARI, PISMA I PRIOP ENJA e-mail: redakcija@mnovine.hr ili poštom na: “ME IMURSKE NOVINE” (pisma itatelja), K. Tomislava 2, 40000 akovec

JAVITE SE AKO IMATE TEMU ZA NAS: urednik@mnovine.hr; br. tel. 040/323-601 IZ ME IMURSKE ŽUPANIJE - Povelja novinarskim doajenima

ŠTO VAS ŽULJA ITATELJICA nas upozorila kako je nesavjesni voza zauzeo dva parkirna mjesta na bolni kom parkiralištu

akom: Kazna je 50 kn, ali što ako je bio hitan slu aj!? stoga esto doista i izlazi ususret te im se karte po dogovoru ni ne napla uju ukoliko su u Bolnicu samo došli podignuti rezultate specijalisti kih pregleda i sli no. Spomenuli su nam i slu aj parkirališta kod Parka Rudolfa Kropeka na kojemu se zna desiti da se zbog jednoga nepravilno zaustavljenog vozila

- Svi smo u žurbi. Ali to nije razlog za nered na parkirnom prostoru. - piše nam itateljica i prilaže fotokritiku nesavjesnog parkiranja

itateljica nam je uputila fotokritiku u kojoj se osvr e na (ne)kulturu voza a automobila stranih registarskih plo ica na parkiralištu kod Bolnice. - Evo kako je svoj automobil inozemni gra anin smatrao pravilnim parkirati u centru grada, kod Županijske bolnice akovec. Iako ponešto istrošene, linije razgrani enja parkirnih mjesta za ovog gospodina ili gospo u ne zna e mnogo. Ili

smo ‘bili u žurbi’? Svi smo u žurbi. Ali to nije razlog za nered na parkirnom prostoru. - piše nam

itateljica. U vezi s ovakvim slu ajevima iz AKOM-a su nam objasnili da su njihovi djelatnici na parkiralištu esto u nezgodnom položaju jer ne znaju radi li se o stvarnom hitnom slu aju u kojima je gra anima pravilno parkiranje zadnje na pameti ili se doista radi o nepoštivanju

reda. No, rekli su nam da im pravilnik dozvoljava da, ukoliko gra anin zauzme 2 ili više parkirnih mjesta, imaju pravo naplatiti mu dnevnu kartu od 50 kuna, pa makar on ve jednu kupljenu kartu imao istaknutu na vozilu. No to je, kažu iz AKOM-a, najlakše u initi. Ipak se radi o njihovim sugra anima koji, za pretpostaviti je, u Bolnicu ne idu “na kavu”. Gra anima se

poremeti shema parkiranja na cijeloj parkirnoj površini te bi po tom voza i svih tih vozila morali biti sankcionirani, a to nije ni u ijem interesu. Ujedno nam je skrenuta pozornost na upornost gra ana pri parkiranju kod same Bolnice, iako je parkiralište u Svetojelenskoj veoma blizu, a ujedno je i jeftinije. (n )

Javite nam što Vas žulja! “Me imurske novine” u nastojanju da budu još bliže itateljima, kako bi imale s njima što kvalitetniji kontakt, uvode rubriku “Što Vas žulja”, u kojoj nam se možete javi s pitanjima na koje tražite, a ne možete dobi , odgovor od ins tucija, javnih tvrtki, lokalne samouprave i drugih. Šaljite nam tako er svoje fotokri ke, fotozanimljivos i sve drugo što Vam se ini da bi bilo dobro objavi u “Novinama”. Cilj je prikupi , razmotri , istraži i odgovori na pitanja na koje ne možete ili se traže odgovori, te na taj na in ste i još ve e povjerenje izme u “Novina” i itatelja. Zva možete svaki dan (osim subotom i nedjeljom) na 323-601, elektroni ku poštu sla na e-mail adresu: redakcija@mnovine. hr, a obi nu poštu na “Me imurske novine”, za “Što Vas žulja”, K. Tomislava 2, akovec.

Župan zahvalio novinarskoj trojci Me imurska županija nagradila je poveljama novinare Ivicu Jurgeca, Ivicu Žiškovi a i Franju Preložnjaka, doajene novinarstva u Me imurju. Župan Posavec prijamom je odlu io proslaviti i jubilej u njihovom novinarskom radu, 40 godina rada Ivice Jurgeca, 55 godina Ivice Žiškovi a te 60 godina Franje Preložnjaka. - Ova povelja je naša poruka poštovanja. - rekao je prigodom dodjele Matija Posavec. - O novinarstvu se ina e ne pri a, ono se radi. - objasnio je svoju misao vodilju kroz dugu i uspješnu karijeru Ivica Žiškovi , te dodao: - Mi novinari ina e smo samozatajni, no kada Me imurska županija s razlogom isti e sve svoje prednosti koje ima ne smijemo zaboraviti da smo i po medijskoj rasprostranjenosti i kvaliteti tako er me u vode im regijama u zemlji. - naglasio je i objasnio kako ga u današnjem novinarstvu najviše razvesele mla e generacije.

IZ “JUTARNJEG LISTA” DOK SVE VIŠE ME IMURACA ODLAZI u druge zemlje, dvojica mladih znanstvenika, rodom iz Me imurja, vratila su se ku i

Zašto smo se vratili u Hrvatsku i ovdje osnovali obitelji “Jutarnji list” donosi zanimljivu pri u o dvoici mladih znanstvenika koji su usprkos primamljivim inozemnim ponudama odlu ili se vra u Hrvatsku i ovdje osnova obitelj. Posebna je zanimljivost što je oboje rodom iz Me imurja. Ovo je još jedan dokaz da Me imurje više nije samo kraj “radišnih ljudi”, što bi trebalo bi posvuda normalno, nego sve više onih visokoobrazovanih koji ne žele napus našu zemlju, jer nakon što su isprobali kako je živje drugdje kažu da je kvaliteta života kod nas bolja nego u najrazvijenim zemljama svijeta. Još da takvi mladi ljudi do u u Me imurje i svoje znanje upregnu u daljnji razvoj našeg kraja - gdje bi nam bio kraj! Evo što piše “Jutarnji list”. - Na novi život u Hrvatskoj privikavaju se supruge uglednih me imurskih zi ara, profesora na PMF-u u Zagrebu Nikole Poljaka i Marija Novaka. Njihove supruge, Maritere iz Portorika i Emi iz Japana, ujedno su odnedavno postale majke. Zašto su se ovi zi ari vra li natrag u Hrvatsku? Boravak na poznatom Brookhaven Na onal Laboratory (BNL) u New Yorku u ljeto 2006. godine izmijenio je život mlade Portorikanke

Iako je Poljakovoj supruzi do diplome nedostajalo godinu dana, studij kemije i znanos o okolišu nije mogla nastavi u Hrvatskoj. - Bilo je prekomplicirano iz više razloga, od prijepisa ocjena i kurikuluma, koji se kod nas ne prihva aju na engleskom, do uskla ivanja kurikuluma, pa je moja supruga naposljetku odustala od svoga studija. - ispri ao je Poljak.

Mario Novak sa svojom boljom polovicom Japankom Maritere Berberena. Kao studen ca kemije i znanos o okolišu na Sveu ilištu Portoriko u San Juanu Maritere je na BNL-u boravila s nekoliko prijatelja kojima je mentor bio mladi hrvatski zi ar Nikola Poljak. - Vra la sam se u Portoriko, a Nikola u Hrvatsku pa smo se dopisivali. No, idu e prolje e on je opet došao u New York. Pridružila sam mu se i onda smo se odlu ili za ozbiljnu vezu. Krajem ljeta 2007. godine Nikola je došao u Portoriko i mi smo se vjen ali. - prisjetila se Maritere Berberena (28).

Nikola Poljak sa svojom suprugom Portorikankom

- Bavim se eksperimentalnom zikom elementarnih es ca i moram biti blizu nekoga velikog akcelatora kao što su CERN ili BNL. Kako mi se ne svi a život u SAD-u, najprije sam razmatrao opciju da radim kao profesor u Portoriku. No, odlu ili smo se za Hrvatsku, a nakon moga doktorata živjeli smo neko vrijeme u Nizozemskoj, gdje sam bio na postdoktoratu. - ispri ao nam je dr. Nikola Poljak (32), docent na Fizi kom odsjeku Prirodoslovno-matema kog fakulteta (PMF) u Zagrebu, kada smo hrvatsko-porto-

rikanski par posje li u njihovu stanu u naselju Špansko. Maritere je za m na odre eno vrijeme predavala španjolski i engleski u Zagrebu i akovcu, a prije tri mjeseca rodila je djevoj icu Geu. Iako mi nedostaju moja obitelj i prijatelji u Portoriku, svi a mi se život u Hrvatskoj. Nikolina obitelj me jako dobro prihva la. K tome, ovdje je život mnogo mirniji i sigurniji nego u San Juanu. Jedino se još nisam privikla na klimu jer je u Portoriku mnogo toplije. - rekla je uz osmijeh Maritere Berberena.

U Hrvatsku se vratio i znanstvenik Mario Novak iz akovca Privikavanje na život u Hrvatskoj predstoji i mladoj Japanki Emi Yamauchi, supruzi zi ara dr. Marija Novaka (34), tako er s Fizi kog odsjeka PMF-a. akov anec, baš kao i Nikola Poljak, dr. Mario Novak prije nekoliko mjeseci vra o se s postodoktorata u Japanu. - Diplomirao sam i doktorirao na podru ju zike vrstog stanja, a 2012. godine o šao sam na postdoktorat na Sveu ilište Osaka kod poznatog zi ara prof. Yoichi Andoa. - ispri ao je Novak, koji u šali kaže kako su mu u e-mailu napisali kako se ne treba boja jer je ‘Osaka daleko od Fukushime’.

Stigli iz Japana - Moju suprugu Emi upoznao sam u jednom baru u Osaki gdje su ljudi vrlo susretljivi. Emi je radila u jednoj privatnoj tvrtki koja se bavi prodajom poluvodi a. Zaljubili smo se i vjen ali. - kazao je Novak, koji je planirao osta tri godine u Japanu, ali je iskrsnula mogu nost za stalnu poziciju docenta na PMF-u.

Porod od 10 tisu a eura - Vra o sam se prošle jeseni, a kako je Emi bila trudna odlu ili smo da rodi u Japanu jer su tamo njezini roditelji. Moja je supruga prije poroda dala otkaz jer se u ve ini japanskih privatnih kompanija ne pla a porodiljni. Ina e, porod je u Japanu vrlo skup, košta minimalno 10.000 eura. - rekao je Novak, koji je prije nekoliko dana postao tata male djevoj ice. - Nazvali smo je Hana jer je to i hrvatsko i japansko ime. Sada putujem u Japan, gdje u osta mjesec dana. Moja supruga želi do i živje u Hrvatsku. Stoga, im Emi i naša bebica budu spremne za put, o i u po njih kako bismo zajedno živjeli u Zagrebu. - zaklju io je Mario Novak u razgovoru za “Jutarnji list”.

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

6. velja e 2015.

UDRUGA ME IMURSKA GRUDA najavila ambiciozne planove svoga djelovanja u promicanju baštine

SMOLIGARSKI GRUNT budu a turisti ka atrakcija Op ine Nedeliš e

Od zaborava se želi sa uvati izgled nekadašnjega me imurskog dvorišta. Elaborat za izradu Smoligarovog grunta udruga je dobila na korištenje od Franje Cimermana iz Nedeliš a

borava izgled me imurskog dvorišta, onog u našem kraju, iz razdoblja sredine pedesetih godina prošlog stolje a, kada se i Dunjkovec po eo intenzivnije razvijati.

Muzej prve hrvatske pruge

lanovi udruge vjeruju da e svi planirani projekti zaživjeti PIŠE: SNJEŽANA ZORKOVI

redinom mjeseca sije nja održana je skupština udruge Me imurska gruda, tijekom koje je dan popis svih dosadašnjih aktivnosti. Nakon što je u rujnu 2013. udruga imala osniva ku skupštinu prva aktivnost bila je pokretanje internet-stranice: www. medimurskagruda.weebly.com, na kojoj lanovi, sumještani, ali i svi zainteresirani, mogu vidjeti informacije o aktivnostima udruge. Dobro postavljeni ciljevi udruge prepoznati su i od strane medija, pa je udruga predstavljena u svim lokalnim tiskanim medijima, na radioposta-

jama, lokalnim televizijama te portalima koji djeluju u našem kraju. Glasnogovornica udruge Snježana Zorkovi gostovala je na VTV-u, u Vekerici, gdje je u zanimljivom razgovoru predstavila planove udruge, kao i u emisiji na Hrvatskom radiju akovec. Krenula je i realizacija najvažnijih projekata: izrade Smoligarovog grunta te osnivanje Muzeja prve hrvatske pruge. Elaborat za izradu Smoligarovog grunta udruga je dobila na korištenje od Franje Cimermana iz Nedeliš a. Kako se radi o zahtjevnom !inancijskom projektu, za koji još treba zbrinuti i odgovaraju e zemljište, lanovi udruge istaknuli su vjeru kako e u suradnji s VMO-om Dunjkovec, TZ-om Nedeliš e, kao i Op inom Nedeliš e, ova dobro zamišljena

budu a turisti ka atrakcija s vremenom na i plodno tlo i saživjeti. Smoligarski grunt ideja je da se sa uva od za-

lanovima udruge obratio se i Željko Kacun, dona elnik Op ine Nedeliš e

Relizacija projekta Muzeja prve hrvatske pruge manje je zahtjevna. Nakon nailaženja na mnoge prepreke, u mjesecu rujnu prošle godine s poduze em HŽ-om Infrastrukturom iz Zagreba potpisan je ugovor o korištenju željezni kog prostora, odnosno objekta stajališta Dunjkovec. Kako HŽ o lokalnim postajama, koje više nisu u prvotnoj funkciji, i ne vodi previše brige, lanovi udruge nisu željeli da postaja postane ruglo i podsmijeh sela, ve da ona i dalje ima neku funkciju te bude održavana, tim više što se nalazi neposredno na ulasku u Dunjkovec od strane Nedeliš a. Odmah nakon potpisivanja ugovora lanovi udruge zapo eli su s ure enjem zgrade i okoliša. Kako se u travnju ove godine navršava 155 godina od puštanja u promet prve željezni ke pruge u Hrvatskoj, koja je prolaze i kroz Dunjkovec povezivala Budimpeštu i Pragersko, odnosno Be , udruga se nada da e se do tog vremena izna i potrebna sredstva, kako bi postaja

taj veliki datum do ekala u što boljem stanju. Ta je godišnjica zapravo i odli na prilika kojom se udruga planira uklju ili u obilježavanje doga aja od izuzetne važnosti za razvoj kraja, otvaranjem Muzeja prve hrvatske pruge.

Organizirana izložba Prošle godine u prostorima DVD-a Dunjkovec organizirana je trodnevna izložba slika Nade Patafte iz Strahoninca. Izložbu su pogledali u enici PŠ-a Dunjovec, lanice udruga žena Dunjkovec i Pretetinec te mnogi gra ani Dunjkovca i okolnih mjesta. U realizaciji izložbe pomogle su lanice

Tihomir Štefulj, tajnik udruge Me imurska gruda, izrazio je zadovoljstvo postignutim u prvoj godini rada

Udruge žena Dunjkovec, kao i lanovi DVD-a Dunjkovec. U lipnju je organizirana Ve er folklora na kojoj su se predstavili KUD Ma kovec i FS Cimer Kog iz susjedne Slovenije. Priredba je održana na platou ispred PŠ-a Dunjkovec. Predstavili su se kuhanjem gulaša od bu e u Središ u ob Dravi na njihovom Prazniku bu a. U suradnji s lanicama Udruge žena Dunjkovec organizirano je obilježavanje etrdesete godišnjice kapele u Dunjkovcu. Tijekom 2014. lanovi udruge sudjelovali su i na Vincekovom pohodu u organizaciji TZ-a Op ine Nedeliš e i Vinske ku e Kerman iz Sv. Urbana te u travnju u akciji iš enja mjesta pod nazivom “Više cvije a – manje sme a” u organizaciji Op ine Nedeliš e i VMO-a Dunjkovca. I za ovu se godinu planiraju sli ne aktivnosti kao i u prošloj godini, a lanovi udruge žele se aktivno uklju iti i u sve druge aktivnosti koje organizira Op ina, Turisti ka zajednica ili Županija, ali i druge udruge s podru ja Op ine, te se na taj na in promovirati i dati doprinos zajednici u kojoj žive.

SURADNJA udruga i Osnovne škole Gori an

Novi lanovi nakon prezentacije U sv rhu upisa nov ih

lanova i stvaranja mla ih skupina,udruge Op ine Gori an ostvarile su dobru suradnju s Osnovnom školom Gori an uz pomo v. d. ravnatelja Natalije Benko Musta . Naime, udrugama trebaju mladi lanovi, a školi zainteresiranost mladih za aktivnosti na folklornom i kulturnom polju. Zbog toga je dogovoreno da se udruge predstave u OŠ-u Gori an sa svojim aktivnostima. Voditelj tamburaške skupine Andrija Ribi sa svojim je lanovima izveo skladbe na ži anim instrumentima

U enici slušaju pjesmu koju e zatim otplesati

te u enike viših razreda upoznao s razvojem glazbe u Gori anu, na inom svira-

nja ži anih instrumenata te potrebom za što više novih

lanova.

Budu i mladi tamburaši i Andrija Ribi

Voditeljica plesnih skupina Nikolina Krznar u enike je upoznala s važnoš u folklora,

o uvanja kulturne baštine, ali i na inom tradicionalnog plesanja u dalekoj Irskoj. U enici

nižih razreda uz njezino su vodstvo usvojili i kratku koreogra!iju irskog plesa. Suradnju Škole i udruga potaknula je i predsjednica KUD-a Gori an Marija Ševa. Osnovna škola Gori an je uz omogu avanje prezentacije osigurala izradu i tiskanje informativnog letka kojim su svi u enici i njihovi roditelji obaviješteni o kvalitetnim i kreativnim na inima provo enja slobodnog vremena. Ova suradnja rezultirala je s nekoliko novih lanova tamburaškog sastava i ak dvadesetak plesa a irskog plesa, dok je kao školska izvannastavna aktivnost formiran Mali folklor, pod vodstvom u iteljice glazbene kulture Romane Holeti , koji e na priredbama i smotrama sura ivati s KUDom Gori an. (N,J)

6. velja e 2015.

Mozaik 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

VIDOVSKI ZLATARI dobili vrijedan povijesni dokument – Povelju carice Marije Terezije

Donjovidov ani imaju ekskluzivno pravo ispiranja zlata od 1776. PIŠE: ALEN FUŠ

otonauti ki klub Vidovski zlatari iz Donjeg Vidovca s radom je zapo eo 8. sije nja 2011. Prije etiri godine na osniva koj skupštini zacrtali su jasne ciljeve i planove: njegovanje tradicije ispiranja zlata, promocija motonauti kog sporta na vodi te o uvanje dravskog okoliša, što su zahvaljuju i velikom angažmanu te volji

lanovi i ostvarili. Svaku godinu Zlatari održavaju svoju tradicionalnu skupštinu, pa je tako bilo i ovu, ali s posebno lijepim vijestima. Tako je goš a bila Ljubica Pavlic, k erka pokojnoga vidovskog zlatara Drage Horvata, koja je kazala kako je njezin sin Krešimir napisao knjigu o ispiranju zlata, a sama promocija bit e u Donjem Vidovcu. Istražuju i, Krešimir je u jednom arhivu u Be u pronašao Povelju carice Marije Terezije

Carica Marija Terezija dodijelila je Povelju kojom su bili pod carskom zaštitom i nitko ih nije imao pravo dirati prilikom ispiranja zlata na Muri i Dravi

iz 1776. godine, u kojoj su napisana pravila oko ispiranja zlata. Povelju je tom prilikom predala u ruke Vidovskih zlatara. Carica Marija Terezija ve tada je prepoznala vrijednost Donjovidov ana te im dodijelila Povelju kojom su bili pod carskom zaštitom i nitko ih nije imao pravo dirati prilikom ispiranja zlata na Muri i Dravi. Vidovski zlatari promoviraju danas ispiranje zlata kao turisti ku atrakciju, a u svojim redovima imaju živu eg ispira a zlata, 92-godišnjeg Mateja Horvata.

Nenad Lukša predsjednik i naredne etiri godine Kroz klub je prošlo ukupno 106 lanova, a danas u svojim redovima okupljaju njih 70-ak. U subotu, 24. sije nja u dvorani Doma kulture imali su izbornu skupštinu kojoj se odazvao velik broj lanova, simpatizera i prijatelja kluba. Dosadašnjem vodstvu iste-

Novo vodstvo Vidovskih zlatara u naredne etiri godine

U D. Vidovec je zahvaljuju i Ljubici i Krešimiru Pavlicu stigao izuzetno vrijedan povijesni carski dokument o zaštiti Vidov ana u ispiranju zlata

kao je etverogodišnji mandat pa se moralo izabrati novo. Što se predsjednika ti e, sve ostaje po starom. Nenad Lukša e i nadalje voditi Vidovske zlatare, njegov zamjenik je Marinko mrlec, umjesto Dražena Lukše poslove tajnika preuzeo je Marinko Lukša, dok blagajna kluba ostaje u rukama Božidara Njarija. U osvrtu na prošlu godinu predsjednik Lukša pobrojao je sve aktivnosti. Tako su krenuli na vodenu avanturu Dravom spustom do Aljmaša, sudjelovali na svim op inskim manifestacijama, uredili terasu Zlatarskog doma, održali akcije iš enje okoliša, organizirali panoramske vožnje Dravom i natjecanje u kuhanju zlatarskog graha, motorima su hodo astili u Ludbreg, za najmla e su doveli zlatomraze u amcima, dok su uz pomo po asnog lana i jedinoga ži-

vu eg ispira a zlata Mateja Horvata (92) u više navrata organizirali prezentaciju ispiranja zlata na rijeci Dravi. Nadzorni odbor ovom je prilikom zahvalnicom i umjetni kom slikom zahvalio predsjedniku N. Lukši i tajniku D. Lukši na svekolikom doprinosu u radu kluba. - Svi smo radili, ali njih dvojica su ipak više od nas i danas imamo klub kojim se možemo ponositi. - obrazložio je Vladimir Šarkanj, predsjednik Nadzornog odbora, ovo priznanje.

murski župan Matija Posavec. Grivec je izrazito ponosan na klub koji je u kratkom vremenu postao prepoznatljiv jer tradiciju ispiranja zlata prenose po cijeloj Hrvatskoj i van nje. Župan Posavec naglasio je kako su Vidovski zlatari od izuzetne važnosti za turisti ku promociju Me imurja. Posebno ga impresionira zajedništvo i jedinstvo koje krasi ne samo zlatare, nego i cijeli Donji Vidovec. Mnogo truda, volje i rada

lanova rezultat su i dobrog poslovanja. Tome u prilog idu i ekološko-zdravstvene akci-

je sakupljanja starog željeza i uništavanja ambrozije, putem kojih su u blagajnu prihodovali 25 tisu a kuna. Na kraju skupa Nenad Lukša zahvalio je svima koji podupiru njihov rad i uru io zahvalnice, koje su primili: Tvrtka Siladi d. o. o., Tatjana Kiva , Dragutin Lukša, Ljubica Kopasi , Dušan Lukša, Dragutin Lukša, Verica Lukša, Mihajlo Nesti , Me imurje plin, Cenko gradnja, Damir Marka i župan Matija Posavec. Druženje je nastavljeno uz zajedni ku ve eru, živu glazbu i ples.

Važni za turisti ku promociju Na odli nom radu i vidljivim rezultatima estitali su im predstavnici op inskih udruga, srodnih klubova iz Donje Dubrave i Preloga, op inski na elnik Josip Grivec i me i-

Matej Horvat, jedini živu i ispira zlata i po asni lan udruge, i dalje aktivno sudjeluje u njezinom radu, kao i promociji ispiranja zlata

Mozaik

6. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

Bebe 2015.

VOLIM

JER…

TRGOVINA METSS 208, NOVO SELO ROK

K erkicu Ivu 26. sije nja dobili su Boris (28) i Dragana (31) Cerovec iz Miklavca. Uz Ivu imaju i 19-m jese nog Tonija.

MARIO LEVA I : itam sve, od po etka do kraja! Nag r a iv a nje na ši h vjernih itatelja i prodava a koji su zaslužni da novine uvijek pravovremeno do u do korisnika nastavlja se. Platnene vre ice sve više su u modi i preporu uju se svima na korištenje. Sve ih više žena nosi u svojim damskim torbama, a i muškarci nerijetko posežu za njima. Uz cekere i pletene košare one su ekološki najprihvatljivije za uporabu. Što ih društvo

MONS. JOSIP MRZLJAK u akovcu predvodi proslavu Svjetskog dana braka u crkvi sv. Nikole biskupa

Biskup u nedjelju krsti deveto dijete Mirjane i Ivice Duki a Na Svjetski dan braka, u nedjelju, 8. velja e, varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak predvodit e misno slavlje u župnoj crkvi sv. Nikole biskupa u akovcu s po etkom u 11 sati. akove ki franjevci pozivaju sve bra ne parove da se odazovu susretu s biskupom i misi, na kojoj e biti u mogu nosti obnoviti svoja bra na obe anja. Za vrijeme mise biskup e ujedno krstiti deveto dijete u obitelji Mirjane i Ivice Duki a. (mn)

više koristi za prenošenje stvari, to je društvo u cjelini ekološki odgovornije. Naša promovre ica ovaj je tjedan dobila nove vlasnike. Nagradili smo prodava icu Nikolinu Vargu iz Celina i Marija Leva i a iz Novog Sela Rok. Kako kaže, ita sve, od po etka do kraja. A kako mu mali sin igra nogomet, htio bi da na sportskim stranicama još više budu zastupljene nogometne teme. (rr, zv)

DNEVNI BORAVAK “Dr. Antun Bogdan” u akovcu

Ministranti iz Svete Marije ponovno darivali Caritasovu djecu i mlade Župnik iz Svete Marije, vl . Pavao Marka , nastavljaju i plemenitu tradiciju sa župnim ministrantima posjetio je u sije nju djecu i mlade, korisnike Dnevnog boravka “Dr. Antun Bogdan” Caritasa Varaždinske biskupije u akovcu. Župnik Marka s izaslanstvom ministranata svoje Župe ve niz se godina dolazi susresti s mladim korisnicima te ustanove, koji zbog poteško a u razvoju uzrokovanih cerebralnom paralizom i drugih viševrsnih razvojnih teško a

Susret ministranata iz Svete Marije i šti enika Caritasova Dnevnog boravka u akovcu

žive druga iji život od svojih vršnjaka. Kako bi ministranti upoznali i onu djecu i mlade

koji su trajno vezani uz invalidska kolica i koji su zakinuti govornom komunikacijom, iz

DRUŠTVO “Naša djeca” iz Kotoribe izabralo novo vodstvo udruge

NAKLADNIK MEDIA NOVINE d.o.o. akovec, Kralja Tomislava 2 OIB: 37268927073

pobrojala je sve aktivnosti koje su imali tijekom protekle godine. Spomenula je dje ji fašenk, sudjelovanje na tradicionalnim dje jim ljetnim igrama koje su održane u Prelogu. Tamo je ekipa Korpi a iz Kotoribe bila najbolja. Sudjelovali su u op inskim manifestacijama, a povodom Nikolinja najmla ima su u sportskoj dvorani organizirali igraonicu uz

podjelu prigodnih darova. Posjetile su i šti enike Doma u Kotoribi, kojima su darovale jabuke i slatkiše. Prošle godine Društvo je dobilo veliko priznanje od Op ine Kotoribe. Za 35 godina aktivnog i uspješnog rada na sve anoj sjednici povodom Dana Kotoribe uru ena im je plaketa. Dolenec je naglasila zadovoljstvo što se društvu priklju ilo nekoliko novih

donjome imurske Župe Svete Marije svake godine dolazi razli ita skupina djece koja se upoznaje s radom te ustanove i svakodnevnim aktivnostima koje za korisnike prire uju djelatnici i volonteri tijekom njihova dnevnog boravka. Ministranti redovito izdvajaju dio svoje nov ane godišnje nagrade koju im župljani daruju prigodom boži nog blagoslova domova. Ovogodišnji dio od 3.500 kn darovali su ponovno ovoj Caritasovoj ustanovi, a dodatnim nov anim darom pomogao je i župnik osobno.

Nakon mise gosti iz Svete Marije zadržali su se na druženju te se pobliže upoznali s radom ustanove. Voditeljica Katarina Hoblaj prigodnim je zahvalnicama na nov anim darovima zahvalila župniku i njegovim ministrantima. Kazala im je kako je svaki njihov dolazak jedan novi duhovni doživljaj za sve njih te svjedo anstvo dobrote i ljubavi koje ne slabe, nego se ja aju i pove avaju dijeljenjem sa slabijima i potrebitima. (jbk)

PREDSTAVA “Put oko svijeta” u OŠ-u Ivanovec

Jasminka ukulic naslijedila Marinu Dolenec U nedjelju, 25. prosinca

lanice Društva “Naša djeca” Kotoriba održale su godišnju skupštinu na kojoj je izabrano novo vodstvo Društva. Marinu Dolenec, dosadašnju predsjednicu, naslijedila je Jasminka ukulic, njezina zamjenica je Marina Posavec, poslove tajnice obavljat e Lili Matulic, dok je nova blagajnica Željka Strbad Matulin. Marina Dolenec

Promovre icama su nagra eni Nikolina Varga i Mario Leva i

lanica. Nova predsjednica lanica je Društva osam godina, a u prošlom mandatu bila je tajnica. Zahvalila je na povjerenju i pozvala lanice na suradnju i pomo prilikom realizacije zacrtanog programa. Najavila je da je pred njima sudjelovanje na velikom fašenku, organizacija dje jeg fašnika i dje jih radionica za Uskrs. (alf)

Tko želi raditi s djecom mora i sam u duši biti dijete OŠ Ivanovec posjetilo je putuju e kazalište Produkcija Z iz Splita s lutkarskom pri om za djecu “Put oko svijeta”. Dinami na izmjena lutaka, scenogra!ije i vesele prate e pjesme osigurale su odli an prijam kod djece i pra enje predstave bez daha. Originalnu glazbu za pri u skladao je Duško

Mucalo, a za pri u je korišten predložak poznatog romana Julesa Vernea “Put oko svijeta u 80 dana”. Nakon predstave mali novinari porazgovarali su s glumcima i saznali poneku tajnu njihova posla. Važna je njihova poruka bila da ako želiš raditi s djecom, i da to bude uspješno, moraš i sam ostati dijete u duši.

Prodaja i oglašavanje: tel: 00385 40 323 600, fax: 00385 40 493 305; Redakcija: tel: 00385 40 323 601; GLAVNI UREDNIK: Dejan Zrna NOVINARI I SURADNICI: Božena Malekoci-Oleti , Josip Šimunko, Roberta Radovi , Alen Fuš, Monika Zor ec, Nenad ižmešija, Vlasta Vugrinec FOTOGRAF: Zlatko Vrzan; VODITELJ GRAFI KE PRIPREME: Jurica Hoblaj E-MAIL KONTAKTI: marketing@mnovine.hr, redakcija@mnovine.hr; media.novine@gmail.com TISAK: Novi list d.d., Rijeka, Zvonimirova 20A

Žirora un: Privredna banka Zagreb d.d., IBAN: HR5523400091110556216, SWIFT: PBZGHR2X PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke 1.935 kn (pretplata+ poštarina)

media

6. velja e 2015.

www.mnovine.hr • vikend@mnovine.hr • 040 323 601

kamo za vikend Petak 6. veljače ČAKOVEC Centar za kulturu 9.00 Županijska smotra LiDraNo 2015. Podroom Drink And Music Club 21.00 Dino Jelusi live

MURSKO SREDIŠĆE 13.30 Serjojnski fašnik

Subota 7. veljače ČAKOVEC 9.00 - 13.00 Dan otvorenih vrata društva za biodinami ko gospodarenje - razmjena i prodaja ekološki proizvedenog sjemenja i proizvoda

Trg Republike FESTIVAL SRCA 11.00 - 12.00 Fes val srca uz zajedni ki ples i puštanje balona u zrak - udruga Veliko srce malom srcu Centar za mlade - Prostor 22.00 koncert: PSYP #3: Smogart (VŽ) + PsyMustafa (ZG) + Peacedefender (ZG) + Noisy Bew (ZG) + 3lowbeat (ZG) Cafe-bar Paladin 21.00 Edo Maajka Podroom Drink And Music Club 21.00 MASH UP party with DJ Mario Cafe-bar Baza 22.00 Larva Cafe-bar Millenium 21.00 TS KUMOVI

ŠTRIGOVA Sportska dvorana 18.00 Predsmotra me imurske popevke

Nedjelja 8. veljače ČAKOVEC Centar za kulturu 19.00 Koncert: Miroslav Škoro

HUMANITARNI FESTIVAL SRCA u Čakovcu - subota, 7. veljače, 12 sati

Aparati za oživljavanje trebaju biti i u međimurskim školama! Festival srca otvorit e se u subotu, 7. velja e u 12 sati na Trgu Republike u akovcu uz ples i puštanje balona u zrak istovremeno s roditeljima iz cijele Hrvatske. Volonteri Udruge bit e na Trgu ve od 11 sati. U danima 9., 10., 12. i 13. velja e udruga Veliko srce malom srcu organizirat e predavanje i prakti ne vježbe u nekoliko škola naše županije pod nazivom “Proširivanje svijesti o postojanju sr anih grešaka i bolesti u djece. Metode oživljavanja i upotreba AVD ure aja”. Predsjednica udruge Veliko srce malom srcu Me imurske županije Gordana Prebeg o radu udruge govori: - Veliko srce malom srcu je neprofitna, humanitarna udruga lije nika, zdravstvenog osoblja i roditelja djece s priro enim sr anim greškama i drugim sr anim bolestima. Osnovana je 1994. godine u Zagrebu, kao takva jedna je od najstarijih u Hrvatskoj. U Republici Hrvatskoj postoji Re$erentni centar

Bra ni par Ude, Nikola Lesar i Gordana Prebeg na prošlogodišnjem obilježavanju Festivala srca u akovcu

pedijatrijske kardiologije u Klinici za pedijatriju KBC-a Zagreb (Rebro), iji je voditelj pro$. dr. Ivan Mal i , ujedno i predsjednik naše udruge Veliko srce malom srcu. Pod nazivom ‘Festival srca’ ve etvrtu godinu zaredom u

Hrvatskoj, pa tako i u Me imurju, obilježava se Svjetski tjedan sr anih grešaka i sr anih bolesti u djece (7. - 14. velja e). lanovi udruge me imurske podružnice zapo inju s ostvarivanjem ciljeva projekta udruge Veliko srce malom sr-

cu za 2015. godinu “Minute u životu ine razliku” – AVD za svaku školu. Pokrenuta je akcija za nabavku AVD aparata za ve inu škola u Hrvatskoj. Jedina mjera koja može promijeniti niske postotke kvalitetnog preživljavanja jest edukacija op eg pu anstva o postupku u situaciji iznenadnog kolapsa, te što ranija defibrilacija putem ure aja namijenjenih laicima. AVD (eng. Automatic external defibrillator) je maleni, prijenosni ure aj, jednostavne primjene, sa zada om isporuke elektri ne struje osobama koje imaju sr ani zastoj uslijed poreme aja ritma. Osim toga, današnji modeli daju upute prema najnovijim smjernicama osnovnih postupaka održavanja života, glasovnim i vizualnim uputama (na hrvatskom jeziku). Ure aj sa stopostotnom sigurnoš u vrši analizu ritma i preporu uje ili ne preporu uje defibrilaciju, te korisnika vodi kroz cijeli postupak oživljavanja.

CENTAR ZA MLADE – PROSTOR, petak, 20. veljače, 18 sati

Bruno Motik: Permakultura kao globalna društvena promjena Otkri e poljoprivrede i korištenje $osilnih goriva omogu ili su ovje anstvu velik razvoj i napredak, no taj napredak ima i svoj negativan utjecaj, koji je sve o itiji. Resurse potrebne za život trošimo na neodrživ na in i pitanje je kako e generacije koje dolaze iza nas uspijevati zadovoljiti svoje potrebe. Suo eni smo s dva velika problema za koja zasad nemamo rješenje, a to su: klimatske promjene i jednostavna

injenica da je naš planet ograni en. Permakultura je sustav prakti nog oblikovanja održivoga životnog prostora koji oponaša prirodne procese, a temelji se na integriranom tradicijskom i suvremenom znanju i vještinama. Ima li permakultura potencijal da riješi probleme s kojima smo suo eni? Saznajte 20. velja e u CeZaM-u akovec - Prostor. Ulaz je slobodan.

USUSRET VALENTINOVU CZK ČAKOVEC, nedjelja, 8. veljače, 19 sati

Sokak bez imena i Miroslav Škoro Hitovi kao što su Ne dirajte mi ravnicu, Šumi, šumi javore, Mata, Ne vjeruje srce pameti, Majko jedina, Svetinja, Milo moje i druge popularne pjesme Miroslava Škore zatitrat e srcima posjetitelja koncerta koji e se održati ovu nedjelju u Centru za kuluturu akovec. Kantauor Miroslav Škoro predstavit e se akove koj publici kroz novi glazbenoscenski koncept uz tamburaše i Ladarice te pjesme o ljubavi, obitelji i domovini. Miroslava Škoru publika poznaje i kao

GRADSKI BAZENI “MARIJA RUŽIĆ” Čakovec

Valentinovo na bazenu uz noćno kupanje Povodom Dana zaljubljenih razveselite svoju ljepšu polovicu (suprugu, partnericu, prijateljicu) i povedite je na no no kupanje na Gradske bazene “Marija Ruži ” akovec u subotu, 14. velja e od 20 sati do 24 sata. Svaki par uz jednu kupljenu ulaznicu za no no kupanje dobiva na poklon 1 gratis za pripadnicu ljepšeg spola!

poznato lice koje je sudjelovalo s &or em Novkovi em kao lan žirija u najgledanijem realityju “Story Super Nova Music Talents”, zatim kao autora i voditelja dvije zabavno-glazbene emisije na HTV-u (“Država, selo, grad” i “Pjevaj moju pjesmu”). Krajem rujna prošle godine s Antonijom Bla e zapo eo je voditi novu emisiju na RTL-u “Uhvati bingo ritam”. Cijena ulaznica za nedeljni koncert u akovcu je 70 kuna, a mogu se nabaviti na blagajni CZK-a.

CZK ČAKOVEC, petak, 13. veljače, 20 sati

Rockersko Valentinovo uz Urbana & 4 Ove godine o ekuje nas “rockersko Valentinovo” u akovcu kada su koncer u pitanju. Naime, kazališne daske akove kog CZK-a pretvorit e se u rockerski stage i ugos Damira Urbana & 4. Urban i njegov bend 4, koji odreda sa injavaju vrhunski glazbenici i autori tekstova, njegov live-nastup uvijek pretvaraju u poseban glazbeni uži-

tak. Damir Urban jedan je od autora i glazbenik umjetnika na našoj sceni. Od Laufera pa sve do solo karijere i sada s bendom s kojim nastupa u posljednjih nekoliko godina. Urban godinama slovi kao ponajbolji hrvatski alterrock-izvo a , koji iza sebe ima nekoliko sjajnih albuma, a na dobar prijam publike izašao je i njegov posljednji “Kundera”. Me-

u m, kao što to uvijek biva, i ovaj e koncert ponudi “miks” njegovih najpozna jih stvari i onih novijih s posljednjeg albuma. Kao i uvijek, pjesme poput “Budi moja voda”, “Magnet” ili “Nebo” zasigurno e se i ovaj put pjeva zajedno s publikom. Uglavnom, trebala bi bi to još jedna is nska rock-ve er u kojem e se me usobno nadopunjavati energija Urbana, benda i publike. Ulaznice možete kupi po cijeni od 80 kuna na blagajni akove kog Centra za kulturu. Jutarnji termin: od ponedjeljka do petka od 10 do 12 sa . Poslijepodnevni termin: ponedjeljak, utorak i petak od 16 do 20 sa ; srijeda i etvrtak od 18 do 20 sa ; subota i nedjelja od 15 do 20 sa . Dodatne informacije: 040 311 488.

CZK: SNIMKA BALETA, nedjelja, 15. veljače, 19 sati

Najromantičniji balet “Labuđe jezero” Uz Dan zaljubljenih Centar za kulturu donosi snimku najromanti nijeg baleta pozornice Boljšoj teatra u Moskvi. Nakon “Bajadere” na redu je balet u etiri ina “Labu e jezero”. Koreografiju potpisuje Grigorowitsch. “Labu e jezero” ve je više od stolje a najpopularnije djelo svjetskih baletnih pozornica te je postalo sinonimom za baletno kazalište. Svevremenska ljubavna pri a o dobru i zlu jednako može pripadati legendama bilo kojeg naroda, dok veli anstvena glazba romanti nog i osje ajnog ajkovskog uvijek iznova pobu uje oduševljenje diljem svijeta. Balet je smješten u razdoblje dvorske romantike te obilježen elegancijom i skladom. Za izvo a e je ovo jedno od najtežih iskušenja, a uloga Odette do danas predstavlja vrhunac umjetnosti svake klasi ne balerine. Mi smo sigurni da e balet biti besprijekorno izveden od strane velikoga ruskog Boljšoj teatra. Snimku “Labu eg jezera” u trajanju od 160 minuta pogledajte u nedjelju, 15. velja e s po etkom u 19 sati.

6. velja e 2015.

media

www.mnovine.hr • vikend@mnovine.hr • 040 323 601

najavite događaj na vikend@mnovine.hr PODROOM DRINK AND MUSIC CLUB

Ovaj petak Dino Jelusić live Nakon duže pauze zbog snimanja albuma “Prošao sam sve” i snimanja pjesama za novu rock-operu, Dino Jelusi nastavlja klupske svirke sa svojim bendom. Napokon e se, nakon deset godina, predstaviti publici u akovcu i uz predstavljanje novog albuma izvesti niz ve-

likih svjetskih hard / heavy hitova posljednjih tridesetak godina. Uz Dinu Jeluši a u petak, 6. velja e na bini

akove kog Podroom nastupit e Alen Luka (guitar, back vocals), Damjan Milekovic (bass, back vocals) i Adrian Bori (drums, back vocals).

CZK, izložbeni prostor, četvrtak, 19. veljače, 19 sati

Nove slike Darka Markića U ŠTRIGOVI, subota, 7. veljače

Predsmotra međimurske popevke uz šesnaest izvođača U subotu, 7. velja e održat e se po drugi put u Štrigovi Predsmotra me imurske popevke u sportskoj dvorani Osnovne škole Štrigova s po etkom u 18 sati. Na ovogodišnju Predsmotru prijavljeno je 16 izvo a a, od ega 12 vokalnih skupina i 4 solista. Nastupat e: ŽPS Udruga žena iz Sivice, Marija Volašek iz MFD-a Ljubljana, ŽVS KUD-a Žiškovec

uz pratnju TS-a KUD-a Žiškovec, Zbor umirovljenika akovec, Mješoviti zbor KUD-a Sv. Jeronim iz Štrigove, Ivan Ma ari uz pratnju TS-a KUD-a Šandorovec, Marija Biber, MPS KUD-a Ma kovec, ŽVS KUD-a Katruže iz Ivanovca, ŽPS KUD-a Podturen uz pratnju Skandal benda iz Dekanovca, PS Fijolice, MFD Ljubljana, Dominik Padari , MVS Katruže

iz Ivanovca, Ivica Ivankovi , ŽVS KUU Veseli Me imurci iz akovca te MPS KUU Selja ka sloga iz Nedeliš a uz pratnju TS-a KUD-a Selja ka sloga Nedeliš e. Doma in Predsmotre me imurske popevke ponovno je KUD Sv. Jeronim, a suorganizatori Osnovna škola Štrigova i Turisti ka zajednica Op ine Štrigove. (sh)

SPEKTAKL u varaždinskoj Areni. Četiri sata smijeha!

Prvi put u Hrvatskoj - Maraton smijeha Dvije splitske udruge, Picaferaj i Kultivitis, organizatori uspješnih projekata Festival bosanskog humora i Smijeh bez granica, organiziraju po prvi put u Hrvatskoj Maraton smijeha, za koji su od svih hrvatskih gradova odabrali grad Varaždin - grad kulture i dvoranu Arena Va-

Osim motiva (i simbolike), konstanta u Marki evom radu strategija je umjetnika koji likovnom djelu pristupa sistemati no, s unaprijed razvijenom konstruktivnom sviješ u o elementima koje treba de!inirati da bi postigao slikarski cilj. Njegov pristup likovnim radovima je eklekti an, samim tim i suvremen, a slikarski in je ritual u kojemu je primarni medij rada !igurativno slikarstvo. Pri stvaranju koristi tradicionalnu tehniku ulja na platnu velikog formata te upravo veliki formati novih slika ine

odmak od prijašnjih radova. Iako se radi o tek jednom (ili nekoliko) motivu, raznolikoš u svojih djela autor dokazuje kako predanost nekolicini likovnih elemenata ne mora zna iti jednosmjernost u likovnom stvaralaštvu. Rije je o motivima koji u stvarnosti nisu nužno povezani, ali stavljeni jedan pokraj drugoga stvaraju vlastitu pri u koja mijenja zna enje od onoga prvobitnog. Otvorenje izložbe bit e u

etvrtak, 19. velja e u izložbenom prostoru Centra za kulturu akovec, s po etkom u 19 sati.

GALERIJA SCHEIER, utorak, 10. veljače, 19 sati

Prva samostalna izložba Ivana Šardija

KULTNA BOSANSKA KOMEDIJA “DRŽAVNI LOPOV” Igraju: Nusmir Muharemovi , Irfan Kasumovi , Mirza Mušija STUDIO SCENA SARAJEVO “TAKO TI JE MALA MOJA KAD LJUBI MAHALAC” Cabaret – komedija Indire Ku uk Sorgu Igraju: Nerman Mahmutovi i Negra i i Filter produkcija Sarajevo

raždin kao idealno mjesto u kojem e se u jednoj ve eri u ak etiri sata igranja najboljih komedija bosanskog humora posjetitelji smijati do iznemoglosti. Projekt predstavlja svojevrsnu terapiju koja je svima potrebna u današnje vrijeme sivila. Tema svih predstava bit e razli ite ljubavne situacije u svakodnevnom životu. Zbog o ekivanog velikog interesa i popularnih cijena ulaznica s kojima se organizatori žele približiti širokom auditoriju o ekuje se veliki broj posjetitelja sa šireg podru ja grada Varaždina i

okolnih gradova. Maraton smijeha zapo et e u 18 sati a trajat e sa stankama od 15 minuta izme u predstava do 22 sata. Zbog speci!i nosti scenskih uvjeta u funkciji ne e biti cijela dvorana Arene, ve samo jedna strana tribina, a sve predstave pratit e vrhunska produkcija (rasvjeta, ozvu enje). Upravo zbog toga e u prodaju biti pušten ograni en broj ulaznica. Za vrijeme pauza održat e se nagradne igre za publiku, a svaka od predstava e imati glavnu nagradu koja e dodatno razveseliti posjetitelje.

utorak AKOVEC Zgrada Scheier 19.00 “Prodaja sje anja” - izložba lana Fotokluba akovec Ivana Šardija

13. veljače petak AKOVEC Centar za kulturu 20.00 Damir Urban & 4

14. veljače subota akovec 51. Me imurski fašnik 10.00 Dje ji fašnik Fašnik u Nedeliš u Fašnik u Belici Fašnik u Gardinovcu Fašnik u Strahonincu Azil “Prijatelji” 14.00 Humanitarno fotkanje za akove ko Sklonište za živo nje “Prijatelji” - Ljubav nema granica

Program Maratona smijeha: “RECEPT ZA BOLJI ŽIVOT” Komedija o ljubavi i bra nom životu Igraju: Emir Fejzi i Adnan Goro STUDIO SCENA SARAJEVO

10. veljače

Podroom Drink And Music Club 21.00 KARNEVAL OF LOVE by PINTHA INDAHOUSE VARAŽDIN, Arena 18.00 Maraton smijeha ZAGREB Dom sportova 20.00 Massimo Valen novo u Domu sportova LJUBLJANA Centar Stožice - dvorana 19.00 Dino Merlin

15. veljače nedjelja akovec, 51. Me imurski fašnik (tradicijski i svjetovni) Štrigovski fašnik Sobo ki fašnjek, Mala Subo ca Fašnik, Prelog

20. veljače petak AKOVEC CENTAR ZA MLADE - PROSTOR 18.00 Predavanje Brune Mo ka, dipl. permakulturista, na temu permakulture

21. veljače subota Fotografska izložba “Prodaja sje anja” otvorit e se u utorak, 10. velja e u zgradi Scheier u akovcu. Autor je Ivan Šardi, kojemu je to prva samostalna izložba. Na izložbi e biti izložene

fotogra!ije stvarane svaki dan u proteklih 365 dana, u sklopu osobno-dokumentarnog projekta. Izložba e biti otvorena za posjetitelje sve do petka, 20. velja e.

ZAGREB Dom sportova 20.00 Urban & 4 Najavite događaj! Sve informacije šaljite na e-mail: vikend@mnovine.hr

media

6. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

NOĆ MUZEJA 2015. MUZEJ MEĐIMURJA ČAKOVEC

Tri tisuće noćnih ptica poletjelo u zlatno doba! vrijedna. Zahvalnice su primili ravnatelj Gospodarske škole Renato Vinko, nastavnici AnaMarija Bogdanovi , Jadranka Prošev, Zlatko Serec, Katica

Korunek, Andreja Modrinjak, Karmen Koroš, Nives Kocijan, Nikolina Makovec, Nevenka Perin, Rusa Trajkova i Vedran Ivankovi . Zahvalnicu je tako er primio i ravnatelj Srednje škole Prelog Tomislav Gregur te savjetnik stru nom u itelju posluživanja iz sektora ugostiteljstva Srednje škole Prelog Josip Bajsi . After-party održan je u akove kom ka!i u Arcus, odnosno u prostoru gdje se nekada nalazila gostiona K Pe orniku, a i gra ani su detaljima ili cijelim stylingom doprinijeli da ova akove ka muzejska no bude u osobitom sjaju i gra anskom stilu.

POSJETITELJI O IZLOŽBI

Gdje je Tesla? Nema struje!

Izložbu “Ve ernji soirée: Fin de siècle” prati raskošan katalog. Nakon akovca izložba seli u Mursku Sobotu

Atrakcija u Muzeju bili su i gra ani odjeveni u stilu prošlih vremena

PIŠE: ROBERTA RADOVI* Dušu društvenog života višeg sloja gra anstva akovca s kraja 19. i po etka 20. stolje a osjetili su svi koji su došli na program No i muzeja u akove ki Muzej Me imurja. Doma in je zajedno sa svojim partnerima, Gospodarskom školom akovec i Srednjom školom Prelog te Graditeljskom školom, koja je

pomogla u tehni koj realizaciji nove izložbe, uprizorio žive slike zlatnog doba akovca. Program je zapo eo otvorenjem izložbe “Ve ernji soirée: Fin de siècle”, kojoj je uz župana Matiju Posavca i zamjenika Zorana Vidovi a nazo io i župan Mestne ob ine Murska Sobota Aleksander Jevšek. U glazbenom programu sudjelovali su prof. violine Dubravka Balent i prof. Danijel Ma-

rio Novak iz Umjetni ke škole “Miroslav Magdaleni ” akovec. Na programu su bila djela Fritza Kreislera i hrvatske skladateljice Dore Peja evi . U ime doma ina pozdravne rije i uputili su Maša Hrustek Sobo an, koordinatorica programa, te ravnatelj Muzeja Vladimir Kalšan. Potom je uslijedila degustacija jela pripremljenih prema receptima tog doba.

Na prvom katu Muzeja u enici Gospodarske škole akovec održali su atraktivnu modnu reviju, predstavivši svoja dizajnerska, frizerska i make-up umije a, uprizorivši na in i stil odijevanja akov ana u doba historicizma i secesije. Ravnatelj Muzeja Vladimir Kalšan tom je prigodom uru io zahvalnice svima koji su doprinijeli da ova ve er bude i više nego divljenja

Unato manjim problemima s rasvjetom i strujom, u muzejskim prostorima gra ani su obilazili uz novootvorenu izložbu i sve stalne postave, pritom uživaju i u kuhanom vinu, aju i druženju. U knjizi dojmova netko se zgodno zapitao: - Gdje je Tesla? Nema struje! Ana Tišljari iz Šenkovca kazala je: - Ve par godina nisam bila u Muzeju Me imurja i dopada mi se vidje i podsje se kako je to izgledalo u prošlos . Matej Šego, Brezje: - Lijepo je, vide se stare stvari. Malo se podsjetimo na stvari koje možda imamo doma po škednjima. Bio sam i prošle godine na No i muzeja i svi a mi se što muzeji kroz ovakve programe otvaraju svoja vrata. Možda bi ih moglo bi više.

Ana Tišljari i Matej Šego pohvaljuju ovogodišnju No muzeja u akovcu

Prigodno je bila odjevena i sedmogodišnja Laura iz Šenkovca

Noć muzeja u Gradu Prelogu

Zabava i druženje uz više izložbi PIŠE: JOSIP ŠIMUNKO No muzeja u Gradu Prelogu otvorili su gradona elnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek te kustosica Muzeja “Croata insulanus” Iva Kožnjak. Posjetitelja nije nedostajalo, iako ih je bilo nešto manje nego lani, ponajprije zbog lošeg vremena. Posjetitelji su vidjeli dokumentarni !ilm o velikom Nikoli Tesli, a u Knjižnici i itaonici Grada Preloga prikazani su neki od izuma Nikole Tesle, tako njegovo poznato jaje koje se okre e i drugi, a otvorena je i izložba Borisa Leinera. U Muzeju “Croata insulanus” mogao se razgledati stalni postav Muzeja “Naivna umjetnost - hrvatski ponos”, koji daje presjek fenomena naivne umjetnosti, te etnoizložba. U sklopu etnoizložbe izloženi su predmeti iz etnozbirke Petra Horvata, a na ulazu u Muzej prikazan

Razgledavanje izložbe Ivana Lackovi a Croate u stalnom fundusu Muzeja

je dio predmeta iz etnozbirke Josipa Zvonareka. Iz donatorske zbirke prof. dr. sc. Matije Berljaka mogla su se pogledati djela Ivana Lackovi a Croate s temom cvije a. Knjižnica i itaonica Grada Preloga u No muzeja uklju ila se i izložbom knjiga iz ciklusa “Gri ka vještica” Marije Juri Zagorke, donatora dr. Matije Berljaka. U enici Osnovne škole Prelog itali su dijelove “Gri ke

vještice” u sklopu projekta “Tulum s(l)ova”, prikazan je dio fotogra!ija projekta “Ljudi iz knjižnice” te je održan Trivija kviz. Brojne posjetitelje svojim su vještinama zabavili Aleksandar &iki i Mia Mr enovi , mladi cirkuski umjetnici koji djeluju u sklopu udruge “Hoka Hey, udruga za umjetnost i edukaciju”. U glazbenom dijelu programa, u suradnji s Kon-

Do ek gostiju na stepenicama Muzeja

certnim uredom Varaždin, nastupila su dvojica sjajnih gitarista, Darko Rušec i Tomislav Tomaškovi . Nastuplila je i dje ja sekcija Kulturne udruge “Selja ka sloga” Prelog. No Muzeja uljepšali su lanovi Zrinske garde akovec te mladi i i djevojke u povijesnoj odje i iz razdoblja baroka. Posjetitelje su zabavljali tamburaški sastav Kumovi te lanovi tamburaškog

sastava Kulturne udruge “Selja ka sloga” Prelog. Za gastronomsku ponudu pobrinula se Gradska kavana “Lovac” uz u enike Srednje škole Prelog i proizvode Kiš – meso i prerade mesa, a mogla su se kušati i odli na vina vinske ku e Dvanajš ak – Kozol. Ono po emu e se pamtiti ovogodišnja No muzeja u Prelogu je dobro raspoloženje svih koji su stigli ne samo iz Preloga, ve i iz okolnih mjesta.

Druženje uz tamburaše i glazbu do kasnih sati

6. velja e 2015.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

PRVENSTVO HRVATSKE u standardnim plesovima

Međimurskovaraždinski plesači ubrali medalje!

Clone Age i Marko Mrakov i (prvi slijeva)

ČAKOVEČKI ROCK-BEND CLONE AGE početkom ožujka izdaje prvi album “Super stvar”

Zamjena strujnog osigurača dala “ ideju za naziv i cover albuma!

Clone Age snima album s Markom Mrakovčićem, jednim od najboljih producenata alternativne glazbe u Hrvatskoj

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ

lone Age je me imurski rock-bend. Po etkom travnja 2014. godine, nakon mnoštva svirki po klubovima, motorijadama i demonatje ajima, bend je odlu io uzeti kreativnu pauzu od stagea te po eti raditi na pjesmama za njihov prvi “pravi” album. Na probama su se koncentrirali samo na nove stvari. Svaki od lanova donio je svoje ideje na gitari i lagano, ali sigurno, nove pjesme su kroz narednih pet-šest mjeseci isplivale na površinu. U ovoj relativno maloj sredini, gdje nema puno kreativnih muzi ara, vrlo je teško na i

etiri glazbenika koji sli no razmišljaju, vole istu glazbu i glazbeno upotpunjuju jedan drugoga. Me utim, Clo-

ne ageu je upravo to pošlo za rukom. Naime, od deset ideja koje su donijeli na probu nastalo je deset pjesama. Kad su pjesme bile gotove (dtihovi, refreni, aranžmani, vokali, tekstovi) bend se odlu io na nešto što malo drugih bendova radi. U svom improviziranom studiju u prostoriji za probe snimili su kvalitetnu demosnimku svih pjesama. Analizirali svaki detalj, svaki aranžman, svaki ton i sve to “ispeglali” da bude spremno za snimanje albuma.

“Viša sila” upliće svoje prste! De ki su dogovorili snimanje s jednim od najboljih producenata alternativne glazbe u Hrvatskoj, Markom Mrakov i em. U svojoj karijeri radio je s mnoštvom bendova s hrvatske alternativne scene: Sane, Them Moose

Rush, Muscle Tribe of Danger and Excellence, Judette, Nina Romi , Lovely Quinces, Mašinko, Achromatic Attic... Kako kažu lanovi Clone Agea, snimanje albuma prate neke

udne sile: - Nije sve teklo glatko i po planu. ak je izgledalo da neka ‘viša sila’ sabotira snimanje albuma. (smijeh) Snimanje je trebalo po eti sredinom listopada, ali su po povratku s probe dva

lana benda doživjela prometnu nesre u i dosta vremena bila izvan pogona. Drugi termin bio je po etak prosinca, ali dva dana prije snimanja producent je dobio upalu plu a. Opet odgoda! Ali po etkom ove godine oprema je ‘uštekana’, bubnjevi naštimani, ozvu eni i prvi taktovi zapisani na cubase-trakama. Snimanje je kona no po elo. Ali tu

nije kraj problemima. Nakon prve pjesme došlo je do kratkog spoja i nestala je struja u skoro svim sobama. Bubnjar je cijeli dan snimao u polumraku, svijetlila je samo jedna mala sobna lampa, ali de ki se nisu dali. Kako kažu: - Snimanje je moralo i i svojim tijekom, pa makar i bez struje! (smijeh)

Sreća u nesreći “Super stvar” je što su nakon pokušavanja popravka struje i zamjene osigura a de ki dobili ideju za ime i cover albuma. Sre a u nesre i. Instrumentalni dio je snimljen, a zapo elo je i snimanje vokala u Zagrebu. Album bi trebao ugledati svjetlo dana po etkom ožujka 2015., a s njim e do i i povratak benda na stage. Kako kažu lanovi benda: Jedva ekamo!

Plesa i iz Sportskoga plesnog kluba Varaždin postigli su odli ne rezultate na Prvenstvu Hrvatske u standardnim plesovima, koje je održano 24. sije nja u Varaždinu. Nastupilo je 65 plesnih parova iz 16 hrvatskih klubova. U kategoriji veterana II (45 - 55 godina) 1. mjesto i zlatnu medalju osvojili su Marinko Patafta i Valentina Patafta (iz Strahoninca), višestruki državni prvaci. U starosnoj kategoriji starije mladeži (16 - 18 godina) od ove godine natje u se tri para iz SPK-a Varaždin i svi su se fantasti nim nastupima kroz dva kruga kvali!ikacija plasirali u !inale, u kojem su mjesta podijelili sljede im redom: Vedran Sraga - Iva Risek - 1. mjesto - zlatna medalja; Jurica Kavran - Tiha-

na Vusi - 3. mjesto - bron ana medalja; i Tin Sanjkovi - Milana Chekanova - 4. mjesto. Vedran i Iva (iz Varaždina) ve nekoliko godina osvajaju prvenstva Hrvatske. Tin (iz Pribislavca) i Milana (iz Moskve) tek su nekoliko mjeseci plesni par i ovo im je prvo Državno prvenstvo. Najmla ima me u njima, Jurici (iz akovca) i Tihani (iz Varaždina), ovo je prvo Državno prvenstvo u kategoriji starije mladeži i presretni su ostvarenim rezultatom. Jurica e tek ove godine navršiti 16 godina, a Tihana je nedavno navršila 14 godina. Ovo ostvarenje svakako e im biti poticaj da nastave trenirati kao i dosad te da i dalje postižu odli ne rezultate na doma im i stranim natjecanjima.

USKORO U CZK-u

Glazbeno putovanje harfom oko svijeta

Na Tribini “ akovec etvrtkom” 26. velja e s po etkom u 20 sati na programu e biti glazbeni spektakl kelstkih har!i pod nazivom “GIROTONDO D’ ARPE”. Ansambl keltskih har!i osnovan je temeljem inicijative profesorice i har!istice Tatiane Donis, koja je okupila krajem 2003. u Trstu (Italija) glazbenike i ljubitelje keltske glazbe. Harfa je tipi ni irski instrument, a cilj je ansambla do arati i promovirati tradicijsku irsku glazbu i instrument. Ansambl sudjeluje na najvažnijim festivalima i nastupa diljem Italije i Europe. Na natjecanju “Carolan di Nobber” (Irska) 2012. osvojio je prvo mjesto. Dosad je snimio tri nosa a zvuka.

Tatiana Donis diplomirala je na harfu na konzervatoriju u Trstu u klasi prof. G. Stecchina. Godine 1986. osvojila je 3. mjesto na me unarodnom natjecanju u Parizu, a godinu dana kasnije na natjecanju Salvi u Veneciji. Usavršavala se na konzervatoriju RimskyKorsakov u St. Petersburgu 1991. u klasi prof. A. Varosija Agasivene i kao najbolja polaznica održala završni koncert. Iste godine usavršavala se u klasi prof. E. Carolinija. Godine 1996. diplomirala je politi ke znanosti na sveu ilištu u Trstu. esto nastupa kao solo har!istica ili kao lanica brojnih komornih ansambala i orkestara diljem Italije i u inozemstvu. Trenuta no radi kao profesorica u Trstu i Goriziji.

media

6. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

slobodno vrijeme MOZAIK KNJIGA

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” Čakovec preporučuje br. 1012

Ime i prezime:

KNJIŽARA “LJEVAK”

Aleksandra Hampamer:

“Očuh i kopile”

Ulica i kućni broj: Mjesto i poštanski broj: Broj telefona: Mozaik knjiga u suradnji s Međimurskim novinama poklanja knjigu jednom čitatelju. Za to je potrebno popuniti nagradni kupon te ga poslati na adresu: Međimurske novine, Kralja Tomislava 2, 40000 Čakovec, na mail adresu oglasnik@mnovine.hr, a možete ga dostaviti i osobno u redakciju Međimurskih novina najkasnije tjedan dana od objave kupona. Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji unutar deset dana od dana objave imena dobitnika.

Dobitnik iz broja 1011. “Međimurskih novina” je Siniša Kovačić iz Krištanovca (Goran Tribuson: “Propali kongres”). Nagradnu knjigu molimo podići u redakciji “Međimurskih novina” deset dana od dana objave imena dobitnika.

NAGRADNA KNJIGA

Julie Garwood:

“Spas” Kad lady Johanna postane udovicom, zarekne se da se nikada više ne e udavati. No na i e se u raskoraku izme u svojih želja i mogu nosti. Njezina zlatna kosa i tajne koje uva u init e je zanimljivom mnogima. Unato njezinoj odluci, kralj John želi je prisiliti na udaju za muškarca kakvog ona nikada ne bi ni pogledala. Ali spas e do i na vrijeme. Njezin e joj brat predložiti nešto što se nikada ne bi o ekivalo: da se uda za Škota Gabriela McBaina. U po etku Johanna je bila plaha i oprezna, a Gabrielov trud i dobrota u inili su mnogo u njihovu zbližavanju i zaljubljivanju. No, okolnosti im ne e i i na ruku, mnogi e ih htjeti rastaviti i ljubav e im do i na kušnju… Julie Garwood

“O uh i kopile” potresna je pri a o životu jedne djevoj ice i jedne starice. Dok jedna svakodnevno dobiva batine i prolazi kroz horor svog djetinjstva, druga pri a iscjeljuju e pri e koje djevoj ici pomažu kro iti kroz pakao života. Aiya i Tara susre u se opet mnogo godina kasnije, pred samu Tarinu smrt. Aiya

autorica je velikih svjetskih uspješnica, a njezini se romani esto nalaze na vrhovima lista najprodavanijih knjiga. Tijekom duge i uspješne karijere Julie Garwood op injavala je itatelje svojim hrabrim i osebujnim likovima. Naše su itateljice ve mogle uživati u romanima: Vjen anje, Tajna, Nevjesta, Tro$ej, ast, Glazba sjene, Otkupnina i Dvorci. Roman “Spas” s engleskoga je prevela Dragana Grozdani .

dolazi u gradi gdje Tara sada živi kako bi se oprostila od starice koja joj je promijenila život i odredila usud, a Tara je eka kako bi joj predala svoje životno poslanje i potaknula je na služenje i pomaganje drugima. Dok jednu eka put prema svjetlu iza tunela, druga nastavlja put dobrote i suosje anja traže i tako svoj put prema oslobo enju. Kroz potresne pri e iz Aiyinog djetinjstva autorica progovara o ljubavi i strahu, mržnji i opraštanju, suosje anju i pomaganju koje nas može voditi kroz život kad izgleda da je sve izgubilo smisao. Tarine pri e podsje aju nas na poznate životne istine: Ne ini drugima ono što ne želiš da drugi ine tebi; Kako siješ, tako eš i žeti; Samo promjena je stalna i mnoge druge. Ispri ane

BELETRISTIKA Aleksandra Hampamer: O uh i kopile Pavel Potoroczyn: Ljudska stvar Neven Orhel: Iskra

PUBLICISTIKA Jonathan Herring: Kako odlu iti kada ne znate što u initi Mary D. Sheridan: Dje ji razvoj od ro enja do pete godine Profil: Gdje su dokazi? (Bolja istraživanja za bolje zdravlje)

kroz autobiogra$sku potku autori inog djetinjstva, pri e progovaraju o borbi protiv nasilja, posebice u obitelji, te unose svjetlo tamo gdje mrak straha prije i put ljubavi i hrabrosti promjene.

ALBUM TJEDNA ak sedam albuma “natukla” je ekipa iz ameri kog progressive sastava Enchant u periodu od deset godina (1993. - 2003.), da bi nakon toga doslovce uslijedio muk, prakti ki nestanak sa scene. Daljnjih deset godina, od albuma “Tug O$ War”, trebalo je pro i da se ponovno uje za ovaj odli ni bend sa zapadne ameri ke obale. Za tako dugu pauzu razlozi leže u osobnim stvarima (neki su se lanovi oženili, dobili djecu i sli no), barem tako sada iznose, iako ih se ve ina cijelo to vrijeme nekako prikriveno bavila glazbom. Produkcijom manje poznatih bendova štogod se sviruckalo, a dobar dio vremena se i odmaralo. “The Great Divide” je zadržao zanimljiv, odmjereno, a nadasve umjereno, dramaturški stil miksa progresivnog rocka i sa sada manje metala s upe atljivim, prostranim i konstruktivnim skladbama ispunjenima masivnim melodijama, naglašeno lijepim i ugodnim vokalima rakošnih simetrija, mo nim muziciranjima, opipljivom harmoni noš u i vrstim zvukom. Klavijature katkad povuku u “space”, neoprogressivi svojstveniji ambijent, piano tu i tamo “zadramatizira”, elektronike unesu dah moderne, gitarske i bas me uigre, o ito temeljene jazzu i $usionu, a u obilnim obrocima gitarskih solaža nalazimo na

Misha Glenny: “DarkMarket” Za samo dva desetlje a cyberovisnost dosegnula je riskantnu razinu: složeni i napredni ra unalni sustavi danas kontroliraju i klju ne nacionalne in$rastrukture i sve aspekte svakodnevnice. U knjizi “DarkMarket” britanski publicist Misha Glenny istražuje tri glavne prijetnje s kojima se suo avamo u 21. stolje u: cyberkriminal, odnosno prijevare s kreditnim karticama, što je, dakle, sitan kriminal niskog u inka, ali visokog volumena; potom cyberindustrijsku špijunažu, odnosno korporativnu kra u, kra u poslovnih planova i intelektualnoga vlasništva te, naposljetku, cyberrat.

TOP LISTE HR AKOVEC FORMULA 13 1. I Am A River - FOO FIGHTERS 2. Walk - KWABS 3. Miracles - COLDPLAY 4. Beryl - MARK KNOPFLER 5. Hold Back The River - JAMES BAY 6. Up - OLLY MURS ft. DEMI LOVATO 7. Make It Rain - ED SHEERAN 8. Heroes (We Could Be) - ALESSO ft. TOVE LO 9. Every Breaking Wave - U2 10. Elastic Heart -SIA 11. Wish You Were Mine - PHILIP GEORGE 12. First Kiss - KID ROCK 13. Uptown Funk - MARK RONSON

Enchant: “The Great Divide” oštrinu i žestinu. Svemu tome usprkos, Enchantova je glazba održala dobre osnove, bez nepotrebnih $ormaliziranja koja po esto znaju dovesti do raznih kontradiktornosti. Ve ina pjesama, njih gotovo dvije tre ine, klasi nijih je progresivnih $ormi s uobi ajenim promjenama tempa i nominalnom složenoš u, trajanja od sedam do devet minuta, a glavni im je autor gitarist Douglas Ott. Šteta je, s jedne strane, da Enchant nije uspio kapitalizi-

rati po etni uspjeh, prije svega s albumom “A Blueprint o$ The World” (1993.), no, s druge strane, nije to ni tako loše, jer mu takav razvoj situacije omogu ava da radi kada i, što je još važnije, kako ho e. Da ostane prepoznatljiv, kako se to obi no veli, vjeran sebi, bez ikakvih obveza prema bilo kome, osim prema sebi i publici koja ga doživljava. Da ostane galantan i elegentan, kakav je oduvijek bio. Sude i po ovom albumu on je takav – i ostao.

ft. BRUNO MARS 14. Sugar - MAROON 5 15. What I Did For Love - DAVID GUETTA ft. EMELI SANDE

RADIO 1 Top Hit List 1. IVAN ZAK - Daleko 2. SEVERINA i U iteljice - Generale 3. VIGOR - Divna 4. MASSIMO - Ispod nekog drugog neba 5. KUMOVI ft Lidija Ba i - Još te ekam 6. VATRA - Saturn 7. PAVEL - Ljubav stolje a 8. JELENA ROZGA - Tsunami 9. JOLE - Remek djelo 10. MEJAŠI ft Andrea Šušnjara - Zapjevajmo onu našu 11. GRETTA - Sre a 12. NENO BELAN - Jer je pjesma dio nas 13. BU ENJE - Nije to ljubav 14. NATALI DIZDAR - Iluzionist 15. PSIHOMODO POP - Ona ludo pati

6. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

media

uz knjigu, ﬁlm, glazbu, kazalište CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC

MINIINTERVJU

NAJAVLJUJEMO CENTAR ZA KULTURU ČAKOVEC, Mala scena “Vinko Lisjak” - nedjelja, 8. veljače, 16 sati

petak, 6. 2. 18.00 ASTERIX: GRAD BOGOVA 3D animirani akcijski !ilm SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik

Ježurka Ježić povazdan luta...! Nova sezona Kazališne tribine za djecu i mlade “Cukorek” po inje u nedjelju, 8. velja e predstavom “Ježeva ku ica” u izvedbi Kazališne družine “Pinklec” i Dje je i lutkarske scene HNK-a u Varaždinu. Predstava e se održati u prostoru Male scene “Vinko Lisjak” s po etkom u 16 sati. Redateljica predstave je Tamara Ku inovi , adaptaciju potpisuje Maja Sviben, a scenogra!iju Mira Stani . Za izradu scenogra!ije i lutaka zaslužni su Mira Stani i Ivan Dui , glazbu potpisuje Hrvoje Radni . Majstor rasvjete je Neven Taradi, a majstor tona Mario Zelenbaba. U predstavi igraju Nikša Eldan (Ježurka Ježi ), Karolina Horvat (Lija), Davor Dokleja (Vuk), Goran Guksi (Vepar) i Bruno Kontrec (Medo). “Ježeva ku ica ili o sre i, prijateljstvu i užitku u malim stvarima.” “Po šumi, širom, bez staze, puta, Ježurka Ježi povazdan luta” uvodni su stihovi jedne od najpoznatijih dje jih pjesama regije, kroz koju nam je Branko *opi ostavio pregršt lijepih misli i dobrih ideja za lutkarsko istraživanje. Ovdje Ježurka nije lovac kao u originalu, no o aranost prirodom slijedi ga i u njegovim kazališnim putešestvijama, a vesela životinjska družina na elu s Lijom pretvorila se u ozbiljnu izvi a ku jedinicu kojoj je cilj saznati što to Ježurku ini toliko sretnim u njegovom domu i mogu li oni dio te sre e prisvojiti. Naravno, usput e morati iza i na kraj s brojnim preprekama, ali i otkriti što zapravo sre a za njih zna i, a možda i pomo i Ježurki da prona e jedinu stvar koja mu nedostaje… Predstava u trajanju od 45 minuta preporu uje se za dob od tri godine nadalje (predškolska i niži razredi osnovne škole).

20.00 SNAJPERIST akcijska biografska drama Režija: Clint Eastwood

subota, 7. 2. 16.00 ASTERIX: GRAD BOGOVA 3D animirani akcijski !ilm SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik

18.00 ASTERIX: GRAD BOGOVA 2D animirani akcijski !ilm SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik U itelj Vlado Turek i u enici Srednje škole Prelog pobrinuli su se da u No i muzeja nitko ne ostane gladan

SREDNJA ŠKOLA PRELOG predstavila jela s kraja 19. i početka 20. stoljeća

Zavodljivi okusi prošlih vremena u Noći muzeja! PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ

ve anim otvorenjem izložbe “Ve ernji soirée: Fin de siècle” zapo ela je ovogodišnja No muzeja u Muzeju Me imurja akovec. Postav izložbe nalazi se u izložbenom salonu i donosi pregled poku stva, na ina serviranja, ku anskih pomagala i svega onoga što je bilo potrebno za blagovanje u visokom gra anskom sloju grada akovca u razdoblju s kraja 19. i po etka 20. stolje a. Posjetitelji su tu ve er mogli osjetiti okuse i mirise tog doba, za koje su se pobrinuli u enici Srednje škole Prelog pod stru nim vodstvom u itelja. Savjetnik stru nom u itelju posluživanja iz sektora ugostiteljstva Srednje škole Prelog bio je Josip Bajsi , koji je istaknuo kako su u enici kroz pripremu izložbe jela dobili volju da samoinicijativno istražuju kako su živjele i pripremale jela njihove bake i djedovi. Gosti na sve enoj ve eri izme u ostalog bili su župan Mestne ob ine

Murska Sobota i župan Matija Posavec. Imali su priliku degustirali platu “Zrinski”, juhu od fazana, okruglice od krumpirovog tijesta u umaku od koprive, nabodeni srne i but u umaku od vrganja, lova ku roladu, zape eni

Ana Bakari iz Zasadbrega i Mirela Sabol iz Male Subotice: - Jela smo pripremali prema receptima iz starih knjiga i naših baka

krumpir, je menu kašu na lova ki, trgance, salatu od rikole s bu inim uljem i prekmursku gibanicu. Za ostale posjetitelje pripremljen je bogat stol hladnih i toplih predjela, za što su se u enici pripremali gotovo cijeli tjedan, kazao je pohvalivši njihov trud i zalaganje Vlado Turek, stru ni u itelj kuharstva iz Srednje škole Prelog: - U pripremi jela sudjelovalo je trideset do etrdeset u enika, zajedno s u itelima. Predstavljeno je osam vrsta slastica. Hladnih jela je pripremljeno dvadeset vrsta, a završna priprema trajala je dobra tri dana. Radili su i kuhari i slasti ari, tako da su stolovi obilovali ponudom hladnih i toplih predjela, raznih rolada od špinata, pure eg mesa i pršuta, bio je tu i šaran na me imurski, zatim srne i medaljoni, kukuruzni valjušci, okruglice od kruha. Jako sam zadovoljan s radom u enika. I posjetitelji No i muzeja bili su zadovoljni - jela i slastice za as su nestali sa stolova.

20.00 SNAJPERIST akcijska biografska drama

nedjelja, 8. 2. 16.00 JEŽEVA KUĆICA KD “Pinklec” i Dje ja i lutkarska scena HNK-a u Varaždinu Mala scena “Vinko Lisjak”

19.00 MIROSLAV ŠKORO - koncert

ponedjeljak, 9. 2. 18.00 ASTERIX: GRAD BOGOVA 2D animirani akcijski !ilm SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik

20.00 SNAJPERIST akcijska biografska drama

utorak, 10. 2. 18.00 ASTERIX: GRAD BOGOVA 3D animirani akcijski !ilm SINKRONIZIRAN na hrvatski jezik

20.00 SNAJPERIST akcijska biografska drama

srijeda, 11. 2. - nema !ilmskog programa

četvrtak, 12. 2. 20.00 TAKVA SU PRAVILA hrvatski !ilm

ASTERIX: GRAD BOGOVA

SNAJPERIST

animirani akcijski !ilm sinkroniziran na hrvatski jezik Režija: Alexandre Astier Uloge/glasovi: Mario Petrekovi , David Vurdelja (Baby Dooks), Jasna Pali Picukari

akcijska biografska drama Režija:Clint Eastwood Uloge: Bradley Cooper, Sienna Miller, Kyle Gallner

Radno vrijeme blagajne Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa . Blagajna prijepodne blagdanom NE radi. Telefon: 311 - 488 .

DOM KULTURE PRELOG

subota, 7. 2., i nedjelja, 8. 2. 17.00 ASTERIX: GRAD BOGOVA 3D animirani !ilm Nakon što su uspjeli pokoriti cijelu Galiju, Rimljani muku mu e s malim selom u kojemu žive nadaleko pozna junaci velike snage Asterix i Obelix. Nezadovoljan tom situacijom, Julije Cezar odlu i oko sela sagradi luksuzni rimski grad ne bi li galski barbari pokleknuli pred blagoda ma koje on nudi. Asterix i

Obelix morat e se dobro namu i kako bi njihovi suseljani odoljeli napas ma. Asterix i 55 godina poslije prvog stripa još uvijek privla i pozornost svih generacija, a u kinima je njegove avanture pogledalo više od sto milijuna gledatelja. Trajanje: 85 minuta. Preporu uje se starijima od 6 godina.

Dugoo ekivani lm oskarovca Clinta Eastwooda o najuspješnijem snajperistu u povijes ameri ke vojske! Poslan u Irak kako bi š o svoje suborce, Chris Kyle uskoro je dobio nadimak Legenda, a postao je nadaleko poznat i s neprijateljske strane te mu je ucijenjena glava. Usprkos životnoj opasnos i obitelji koja je strepila kod ku e,

Chris je odradio e ri misije u Iraku slijede i moto ameri ke mornarice - ne ostavljaj nijednog ovjeka iza sebe. No, nakon što se vra o ku i, svojoj supruzi Tayi Renae i djeci, Chris je shva o da se radi o ratu u kojemu ne može pobijedi . Film “Snajperist” snimljen je prema knjizi koju je napisao sam Chris Kyle. Trajanje: 132 minute.

subota, 7. 2., i nedjelja, 8. 2. 19.00 STOGODIŠNJAK KOJI SE SPUSTIO KROZ PROZOR I NESTAO komedija, avantura

media

6. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

lifestyle HOROSKOP OVAN (21.3. - 20.4.)

MODNA REVIJA inspirirana odjećom historicizma i secesije BIK (21.4. - 20.5.)

Po etak velja e donijet e vam poslovne projekte koji e bi neprofitabilni. Širom otvorite o i i pripazite na nov ana ulaganja, da vas vaša naivnost ne odvede na pogrešan put i odluke. U ljubavi ste sve hladniji, što e i vaš partner ili voljena osoba itekako osje . Borit e se za ponovno osvajanje. Provedite zajedno ugodan vikend. Odmor treba i vama i vašem partneru. Mogu e su manje nesanice i glavobolje.

Nakon vikenda bit ete puni radnog elana. Otvorit ete si vrata prema uspješnosti uz odli nu poslovnu ideju. Bit ete podržani u ve ini prijedloga. Ovaj ete tjedan otkri tko vam je naklonjen, a tko vam radi iza le a. Znajte da se zasigurno ne trebate plaši svoje budu nos , jer je ona obe avaju a. U vaš e se život vra netko iz vaše ljubavne prošlos . Ljubav vam u ovom razdoblju daje najljepše i najukusnije plodove, pa uživajte u njima. Zdravi ste.

BLIZANCI (21.5. - 21.6.) U poslovnom okruženju nemojte troši vrijeme na nepotrebne doga aje. Energija e vam bi u padu, pa što više odmarajte. Vikend posve te samo sebi u opuštaju oj sredini i atmosferi. Koncentraciju usmjerite samo na bitne stvari. Rijetki e biti poletni zbog povoljne ljubavne situacije. Oni koji tajno ljube ljube osobu iz prijateljskog kruga ljudi. Probava vam ne e bi zadovoljavaju a, pa na vrijeme sprije ite sve mogu e probleme. Više spavajte i odmarajte se.

RAK (22.6. - 22.7.) Prvi dani velja e donijet e vam suo avanje s razli itim poslovnim iskušenjima. Vješ nom kvalitetnog pregovaranja znat ete sa uvati svoju poslovnu poziciju. Osluškujte svoju intuiciju i sve e bi onako kako planirate. U ljubavnim odnosima ne e se realizira sve kako ste planirali i priželjkivali. Ali bit ete uporni i ne ete odusta od svojih vizija. Ukoliko ste sami, družite se s prijateljima ili provedite dane vikenda u krugu obitelji. Zdravlje izvrsno.

LAV (23.7. - 23.8.)

Profesori Gospodarske škole uprizorili su povijesne li nosti našega grada. Muzejom su prošetali Ana Deban i Ištvan Bakoš, Pavla i Oto Pe ornik te Matilda i Alojzije Prusac

DJEVICA (24.8. - 23.9.)

Najbolje ete se snalazi u poslovima koji iziskuju komunikativnost i izražene mentalne sposobnos . Sve planirane projekte pomno razradite i vremenski tempirajte. Nemojte dozvoli kašnjenje. Provjeravajte redovito e-mail jer ete primi važnu obavijest. U emotivnim odnosima dolaze dani boljitka. Pozitivne promjene najviše e razveseli samce. Dobrog ste zdravlja. O uvajte ga dovoljnim unosom teku ine, vo a i povr a.

Ovih dana ne ete imati vremena predahnu . Nemojte prihva a nove zadatke prije nego što dovršite ve zapo ete. Budete li previše uslužni, drugi e vas po e iskorištava . Vrijeme je da svoje potrebe stavite na prvo mjesto. Samci e uživa u o ijukanju, no ne e biti zainteresirani za ulazak u ozbiljnu vezu. Svi koji su u dugotrajnim vezama iskoristit e dane vikenda za zajedni ko druženje i strast. Vitalni ste, energi ni i dobrog zdravlja.

VAGA (24.9. - 23.10.) U želji da steknete financijsku sigurnost informirat ete se o najpogodnijim uvje ma za štednju. Izbjegavajte ve e troškove dok vam se nov ana situacija malo ne stabilizira. Odgodite velike kupovine. Partner e biti vrlo zahtjevan i pokušat e utjeca na vaše odluke. Ipak, ne ete mu dopus da upravlja vašim životom, ak ni pod cijenu sva e. U ljubavi ete bi nemirni i željni novih izazova. Osigurajte svom organizmu dovoljno sna i odmora.

ŠKORPION (24.10. -22.11.) Niste zadovoljni trenutnom poslovnom i nancijskom situacijom. Nije vrijeme za radikalne poteze. Izbjegavajte sukobe s autorite ma, barem dok vam se ne otvori neka druga opcija. Družit ete se isklju ivo s popularnim i zabavnim osobama. Samci e se trudi svim silama osvoji ne iju pozornost i to e im uspje na iznena uju e jednostavan na in. Ukoliko ste u vezi, prona ite više vremena za partnera. Više kretanja pokazat e se dobrom i u inkovitom odlukom.

STRIJELAC (23.11. - 21.12.) Odgovarat e vam samostalan rad. U osami ete se posve rješavanju zaostataka i s nestrpljenjem odbrojava minute do kraja radnog vremena. Privla it e vas pomalo nesre ene osobe. Pokušat ete im pomo i svojim savje ma i potporom, no pripazite da iz svega ne iza ete slomljena srca. Pripadnici ovog znaka koji imaju partnera mogu o ekivati više sretnih i roman nih doga aja. Bit ete okruženi pažnjom i nesebi nim davanjem. Zdravi ste.

JARAC (22.12. -20.1.) Bistar um bit e vaš glavni adut ne samo ovih dana, ve i jekom cijelog mjeseca velja e. Na ve ini poslovnih sastanaka vodit ete glavnu rije i na taj na in ste i poštovanje okoline. Najve i užitak predstavljat e vam vrijeme provedeno s društvom. Zajedni ki izlazak prote i e u sjajnom tonu i okruženju, a na posebno sretne okolnos mogu ra una svi koji traže avanturu. Ovaj su vikend mogu a putovanja zajedno s obitelji. Uživajte.

VODENJAK (21.1. - 19.2.) Poslovno ozra je je dobro. Riješit ete sve poslovne nedoumice i krenu u nove projekte. U sebi nosite op mizam i pozi vu koju ete prenije i na svoje poslovne suradnike. U ljubavnim odnosima bit ete skloni zavo enju, ali i maštanju. Oni koji su sami lako e nalazi društvo, pa bi nadolaze i dani mogli bi posebno zanimljivi. Dane vikenda provedite u druženju s prijateljima. Pobojšajte kondiciju. Odlu ite se za sport koji e vas veseli .

RIBE (20.2. -20.3.) Ukoliko ste nezaposleni ili želite promjenu radnog mjesta, mogu e su pozi vne promjene. Potpora e vam s i od obitelji ili prijatelja. Ako ste pak zaposleni, u radnom okruženju vladat e pozi vna i inspira vna atmosfera. Nemojte razmišljati o prekidu s postoje im partnerom. Razgovorom ete riješi sve mogu e nedoumice. Vrijeme je da promijenite na in prehrane. Ostavite se loših navika, kao što je pretjerana kozumacija pi a i cigareta.

Vrijeme kada je guza bila osobito naglašena! PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ

Fićﬁriće zanima samo njihov izgled i žene

oznate li nosti prošetale su Muzejom Me imurja u ovogodišnjoj muzejskoj no i. Matilda i Alojzije Prusac, odnosno prva dama grada akovca i gradona elnik, tj. op inski na elnik iz doba 1842. - 1915. godine. Crvenim tepihom prošli su i vlasnici Gostionice “K Pe orniku”, Pavla i Oto Pe ornik. Visoki gra anski sloj nije mogao bez doma ice i kuharice te glavnog sluge, koje su predstavili Ana Deban i Ištvan Bakoš. Modele za modnu reviju pripremili su u enici Gospodarske škole (kroja i, frizeri i kozmeti ari), a uz u enike nosili su ih i profesori. Andreja Modrinjak, strukovna u iteljica iz Gospodarske škole akovec, istaknula je kako se svaki model radio do dva mjeseca, od pripreme, razrade i !inalnog proizvoda: - U sklopu projekta radili smo modele sa skupinom u enika tre ih razreda. Tema je bila secesija. Svaki model imao je prepoznatljive detalje iz tog doba. Zatvoreni gornji dio vrata, puno iške, trakica i nabora, zatvoreni gležnjevi i zglobovi. U tom razdoblju bile su istaknute guze. Iznena enje na reviji bilo je i kad su u enice modeli ispod

Ana-Marija Bogdanovi , strukovna u iteljica Gospodarske škole, tijekom modne revije upoznala je posjetitelje s na inom življenja akove kih gradskih šminkera: - U zadanom razdoblju u našim krajevima pojavili su se !i !iri i. Gradski šminkeri. Ono što u Engleskoj zovu dandy, u Zagrebu kicoši, kod nas su bili !i !iri i. To su mladi i koji su dolazili iz bogatijih obitelji, odlazili na školovanje u ve e gradove i kad su se vratili u akovec donijeli su modu, na in ponašanja i odijevanja iz grada iz kojeg su došli. Ti mladi i, osim što su bili modno osviješteni, prisustvovali su svim važnim doga ajima u gradu, primjerice, sportskim doga ajima, a njihova najve a zanimacija bio je njihov izgled i, naravno - žene.

Puno ipke, nabori, zatvoreni gornji dio vrata i istaknuta guza osnovna su obilježja mode tog vremena

povijesnih kostima otkrile odje u suvremenog doba - vrlo kratke haljine i kratke hla e. Nosile su ih Paula, Samanta, Maja i Sara, a potporu im je pružila mlada profesorica Patricija Topolnjak, koja je zajedno s Hrvojem Živkovi em predstavila i djeli atmosfere s tadašnjih

plesnjaka. Za frizure i šminku profesorima pobrinule su se u enice Gospodarske škole predvo ene svojim nastavnicima Karmen Koroš, Nikolinom Makovec i Nevenkom Perin.

Nikud bez rukavica! U ono vrijeme na in odijevanja bio je strogo odre en društvenim normama i svaka osoba morala se odijevati u skladu sa svojim stasom, dobi i staležom. Žene starije od etrdeset godina trebale su izbjegavati crvenu i plavu boju, a mlade djevojke morale su izbjegavati ljubi astu boju. Pune, teže tkanine bile su re-

zervirane za starije gospo e, a tanje za djevojke. Nakit je trebao biti uskla en s godinama, staležom i ostatkom odjevnih predmeta. ipka, teške tkanine i bogati nakit nosili su se samo na ve ernjim i plesnim zabavama, a trebalo ih je izbjegavati tijekom odlaska na putovanja i šetnje. Muškarci i žene u javnosti obavezno su morali nositi rukavice, koje se gotovo nikada nisu smjele skinuti. Skidanje rukavice bilo je dozvoljeno jedino kada se rukom nešto radilo ili za vrijeme objeda. Sli no tome, muškarac nikada nije smio iza i iz ku e bez šešira.

FaĹĄjak v MeÄ&#x2018; ju

MeÄ&#x2018;imurski faĹĄnik: Lampe, lafre, Ä?aplje i pikaÄ?i ponovno se bore protiv zlih sila Ä&#x2018;imurskim maskama Dvodnevni karneval u Ä&#x152;akovcu Kako napraviti dobre krafne? Na slici: Ä&#x152;aplja iz Podturna, foto: Z. Vrzan

2 FaĹĄjak v MeÄ&#x2018; ju

USUSRET FAĹ NIKU 2015.

uvajte se C sobockoga kugaÄ?a Â&#x201A; \ ^ _ Y < ^ ` \ Y[ Y Â&#x201E;\ Y_ < \ < [ <^ < [] Â&#x201E;\ \ <^ < Y}q $ ` [ <^ Â&#x201A; Y_ Y < ^ [ \ ] $ <^ = < ^ < q Y] _ ] [ ^ Â&#x2020; q $ ` Â Y^ Y < ^ [ <^ Â _ < Â&#x2021;Â < ] \ ` Â&#x2C6;_ Y[ ] [q Y \ ^ Y Â Y ] <^ = Â&#x2020;Yq ^ Y ^Y Y = Â&#x2020;Yq ^ _ ] q q ^ } \ $ < \ <^ ` \ < Y\ \ _ \ ] ` \ q _ ] \ [ _ <Y ^ <\ Â&#x2030; ` Â&#x160; [ ] $ ` Y} Y[ ] [qY_ $ _ Y ^ < ^ ` <^ ^ < = < q Y <^ Y Â&#x2030; ^Y Y[ < Y < Y

] [q ] q Â Y ] <^ = Â&#x2020;Yq ^ = $ <^ ^ ] ^ \ ^ <Y \ [ ` Â&#x201E;\ = Â&#x2020;Yq ^ Â&#x201E; ] _ \ \ \Y^_ ] <^Y < Y\ Â&#x2039;Y ^ [ Â&#x201E;q Â&#x2020;^ ` Y Â&#x2020; Â&#x2020; < [ ^ Y Y [ ] _ < ^ \ ] \ } < ` ` ] Y\ \ ^ ^ ^ < q Â&#x2039; ^ ] < < ] Y YÂ&#x152; Â&#x2018; ] Y] _ < Y] _ Â&#x2018; q \ < _ Â&#x2018; q \ < < _ Â&#x2018; q ] Y\ < < _ Â&#x2018; q ] Y\ < Â&#x2039; ^ [ q <Y ^Y <^_ ] <^_ ^ _ Y \ $ <_ ^ <^_ < <^ Â&#x2018; ] <Y _ ^ Â&#x152; ] Y] _ < Y] _ q

_ q \ <

_ q \ < <

_ q ] Y\ < <

_ q ] Y\ <

Novije lampe krave iz Novog Sela na Dravi

Lampe, lafre, caplje ponovno se i pikaci bore protiv zlih sila T

Ove godine na soboÄ?kom faĹĄjeku gostuju Kurenti iz ObÄ?ine StarĹĄe

< < = Y \ <^ Y } ^ [ Y Y \ ] Y <^ Y_ _ \ \Y^ < \ Y _ <^ \ - [ Y[ q < ^ _ \ < < `^ < Y } q _ \ `^ \ _ <_ ^ [ _ q < \ < \ \ `^ = ` Y < ]Y <Y Y ^ ` Y [ q {^ [ Y < < \ ^ ] Y\ \ <^ <^ Â Y q Y Y\ ^ q ` ^ <^ } < < <^ ^ Y <^ _ ]Y <Y Y] \ \ ^ Â&#x2020; < <\ ! < | ^ \ $ < Y ` Y [ $ $ _ \ <^ - < \ _ \ <^ <^ < } Y Y < Y` } < _ \ \Y^ [ Y ^ \ ^ _ Y < q q _ ] ] Y \< Y <^ Y < <\ Y <^ < _ Y ~Y Y_ \ < < ^ Y]Y < Y\ Y < < ^ - <^ = < \ <^ Y \ $ [ $ Y < } ^ <^ <Y Y ^ } ^ < q Y_ Y } [ qY_ ^ < \ ~ < _ [ _ q _ ^ Y Â&#x2019; \ Y < _ } ^ _ < ]Yq ] = < [ ~ <Y ` q < \ ^ [ < \ \ ^ _ \ ] ` q < Y < _ \ ^ <^ Y Y [ Y \ q < <^ ^ [ ^ <Y \ q < Y \ _ q _ [ ^Y \ ` <^ \ q <^ ] ` <^ ~ {^ [ < ^ Y < Y <Y Y [ \ < \ [ ^ \ Y _ \ } q _ \ < _ - ^ \ Y Y < < Y \ ` Y _ \ \ < ~ [ <Y < < = < \ ` < ` Y ] \Y< < ^ \ Y \ _ [ Y < Y] _ Y] ^ Y < _ Y ` Y] _ < qY Y Y ` Y q - < [ q Y = < < ^ Y Y < \Y < \ < < Â ^ <Y ` Y < $ < Â&#x201E; _ _ <^ q }Y< _ ^ ^ < < Y = \ ~ < Y\ Y < Y Y_ ` Y < < \ q Y [ $ < } - Y [ Â&#x2018; \ Y` ^ < q } _ \ \Y^ \ _ } \ <^ ^ ` <^ Â&#x201A; ^Y < < Y\ Y < < [ _ < ^ _ ^ [ Â&#x2018; ] } Yq ^ < \ Â&#x201E; \ < Y ^ Â&#x2020; [ } q [ = Â&#x2020; ]Y <Y <^ < Â&#x2020;Yq ^

â&#x20AC;&#x153;

PikaÄ? prijeti da Ä&#x2021;e ubosti biljkom velikim pikaÄ?om, Ä?ije plodiĹĄte podsjeÄ&#x2021;a na koĹĄnicu Â&#x2020; < [ q < \ ^ [ < ^ <^ [ _ [ q ] ^ _ \ <^ [ \ <^ Y Â&#x201C;Â&#x201D; Â&#x2022; Y _ $ ^ Â&#x2013; Â&#x2DC; [ Â&#x161;

FaĹĄniÄ?ka dogadanja u Medimurju Zasadbreg Dekanovec

" $ % ' HodoĹĄan

" Prelog " Ĺ trigova "

FaĹĄjak v MeÄ&#x2018; ju

! " #

+% # % k nev ki * . #% & / BoĹĄka Ban-Vlahek: - FaĹĄnik se ove godine poklopio s Danom zaljubljenih. Programi Ä&#x2021;e biti upravo takvi - puni boje ljubavi

" # $ # #% & ' ( ) % # * * ' ( # % ) # $ # % % *

daĹĄnju tradiciju organiziranja svjetovnog faĹĄnika u petak smo ukinuli, iako su to bili arneval se ove < } \ ] godine datumski Â&#x2039; } < q Â&#x203A; poklopio s Danom ^ `^ q = Y^ _ zaljubljenih. Stoga koncepciju smo promijenili q Yq q ^ iz razloga ĹĄto je u petak na \ [ $ ` Â&#x203A; ^ Â&#x203A; program svjetovnog faĹĄniÂ&#x203A; novskih manifestacija. Ĺ to nas ka dolazilo malo posjetitelja, < Y = Y Â&#x203A; [ q q skom faĹĄniku, saznajemo od Â } \ <^ BoĹĄke Ban Vlahek, voditeljice ` ] ^ ] Y\ koje dolaze sa svojim alegoÂ&#x203A; ~Y <^ ] Y * Kakve su novosti u pro- rijskim kolima. To su grupe koje se nekad najviĹĄe potruÂ&#x203A; gramu? Â&#x203A; Â ] <Y \ Â&#x203A; _ <Y q $ ` _ <Yq ^ Svjetovni faĹĄnik spojili smo s _ < Â&#x203A; ^ < < ] Y\ ] Â&#x203A;

PiĹĄe: Roberta RadoviÄ&#x2021;

Finaliziranje ukrasa za faĹĄniÄ?ko ureÄ&#x2018;enje i nove instalacije u Ulici kralja Tomislava

$ ! ! $

Ovu subotu 160 putnika u Kaposvar na faĹĄnik! Â&#x201A; Y Â&#x2019;Â | \ ] Â&#x203A; ] \ ] = < Â&#x203A; Â&#x153; ^< ~Â&#x2013; ] \ ^ \ ^Y Touwers, gdje se s partneÂ&#x203A; rima iz Koprivnice, NagykaÂ&#x203A; [< Â&#x2039; \ < ^Y Â&#x203A; <^ Y ^Y <Y Â&#x201A; <Yq ^Y_ Â&#x; ^ organiziran jednodnevni [ ^ Y = < Y Â [ na karneval u Kaposvaru \ Y Â&#x; < ^ ^ Â Y Y Â&#x2020; prijavljeni trebaju se okupiti Y < ^ Â&#x2018; [ q ponijeti i osobnu iskaznicu. Odaziv na ovaj izlet bio je

[ _ Y Â ` Â Â&#x203A;Â&#x2DC; ] Â&#x152; Â&#x203A; _ [ ^ \ ] Y ^ ` $ ` Y Y Â&#x201D; \YÂ&#x203A; ni ljudi se javilo, ĹĄto nas je iznenadilo. Kad smo iĹĄli u Koprivnicu i Nagykanizsu, nije bilo toliko prijava, iako se radilo o ljetnom razdoblju. Izletnici se mogu maskirati _ ^ } Â&#x2019; predivan izlet (dva autobusa < < < ^ \Y^ Â&#x161; Â&#x203A; ^ < Â&#x2DC; < Â&#x153; Y] [ [Y ^ _ [ [ } Â&#x203A; Y ^ < = Y

\ [ ^ Y Y $ ` <^ Y <Yq ^Y \ Y < ^ Â <^ na pozornici Trga Republike q ^ <^ ] \ `Â&#x203A; njih godina, oko minute, da ne qY \ Y] ] Â&#x2019;\ se radi o maloj djeci. Nakon poÂ&#x203A; < Y [ q ^ Y ĹĄatoru na Trgu Republike uz

$ letjeti 99 crvenih balona. ZaĹĄto? Â&#x203A; ÂĄ < ^ \ Y Y svijetu kako je ljubav neĹĄto `^ } imati. Organizirali smo sniÂ&#x203A; ! _ q ^ ^ q Y sati pustiti u zrak. Namjera pri izradi scenarija promospota q Y Y ^ Y Y < grada. U nekim dosadaĹĄnjim videozapisima malo nedoÂ&#x203A; staje interakcije s ljudima. Â&#x2039; [ \ Y [ Yq ] \ Y < \ ` ^ ^ ] Â&#x203A; dom i pokazati naĹĄe gradske vizure i ljepote te pokazati da smo otvoren grad. TeĹĄko smo naĹĄli zaljubljeni par, ali uspjeli smo. Najavni video, odnosno teaser, snimljen je u Starom ] Y Â&#x2030; q ^ Y} ^ Â&#x203A; q < < Y Y Y] zaljubljeni parovi. Svi su doÂ&#x203A; brodoĹĄli. DoĹĄao nam je i jedan ] <\ < } Y\ ^Y <Yq ^Y_ ^ < q q ^ ^ ! < ` = Â&#x203A; ĹĄo Varga. S njim imamo dobru suradnju. Radi nam aftermoÂ&#x203A; vie svih naĹĄih manifestacija. To je novost koja se pokazala jako dobrom jer ljudi joĹĄ viĹĄe [ ^ \ ! < ^ atmosferu naĹĄih manifestaciÂ&#x203A; ja. Osim toga, to je trajna vriÂ&#x203A; <^_ Y ^ <^ trag i videorazglednica naĹĄeg ] _ < ! Yq Y ^ q ^ \ \ [ ^ ^Y <^ \ ! " # ! !$ % ! ! ! ! ! ! % & ' Â&#x203A; Â&#x201A;[ ] Y\ [ gosti iz raznih dijelova HrvatÂ&#x203A; < _ [ Â&#x2020; = < = } ^ ^ Â&#x203A; set grupa. Iako su prijave zavrÂ&#x203A; ` _ ^ } } < ` Y Y Y ^ Y \ ] Â&#x2019; ^ Â&#x203A; < $ ` q ^ q } Â&#x2018; Â&#x203A;

CRVENIH BALONA ! VALENTINOVO q ^ Y] ] [ } q Â ] ^ Â \< Nakon predstavljanja grupa na pozornici program se seli u $ ` ` ^ Â&#x2018; ^ ^ [ q \ ] < $ ` ] Y\ Â ^ < q $ ` ] Y\ _ << $ ` <^ Y < ] $ ` _ q ^ ` Â&#x203A; tegorija za dodjelu nagrada ponajboljih maski. Nagrade su vrijedne, od nagradnih \Y^ \ Â&#x203A;\ ^ Namjera je da se povorke zaÂ&#x203A; } Y ` ^ Y Y} Y q [ q _ [ `^ < \ q Y^ Â Â&#x201D; q ` Â&#x201A; \ ] Y [ <^ ^ ^ \ $ ` ] Y ] Â&#x203A; Y <\ Â&#x2030; ` _ koji je glavni krivac za sve ĹĄto < ` ] ( % # % !#

!) !# ! % + !$ !% ! stvica viĹĄe. Kakve nove vi ! )! ' Â&#x203A; Â&#x2030; ` < \ \ < Valentinovom. U Ulici kralja ~ < < ^ < < ^ ^ <Y ^ q ^ < Â&#x2019;<\ ~Y Â&#x203A; <^ ] Y q ^ \ <^ Â&#x203A; no trometarno srce. Kod njega < < $ ^ ] ! ^ Â&#x152;

djeca, parovi, svatko zasebÂ&#x203A; ^ \ } Â&#x2018; Y \ ^ \ ^ ^ ^ Y } Y \ ^ Y \ ! \ \ Â&#x2020; besplatno skidati slike s naĹĄih internetskih stranica. ! ! ! ! ! &! ! ! % !# % " # ! ' Â&#x203A; Â&#x2019; `^ < ^ ] <^ \ YÂ&#x203A; de pripremili smo nekoliko novosti. Nakon ĹĄto u subotu [ ` $ ` _ Y < ^ ] ] [ Â&#x203A; ] \ ^ ^ <Y q <\ ^ $ Â ^ ] ` _ <^ $ Â&#x203A; ^Y Â&#x2018; ^ Y < $ ` Y q ^ ] * Koliko je planirano ! )! !$ % !# " # ! & nifestaciju? Â&#x203A; Â&#x201E; $ ` \ i sredstvima iz EU fondova, u < \Y \ ^ ~ Y <_ \ Â Y Â&#x203A; kulovog programa. Dolaze goÂ&#x203A; <^ [ = < _ [ Â&#x2039; \ < i Nagykanizse, te gosti iz KoÂ&#x203A; \ _ [ _ Â&#x203A; < <Y \ Â Â&#x203A;

Y [ $ `

Y ! ÂŁ _ <\ [ _ ~Y <^ [ Â&#x203A; ] Â&#x153; ^< ^Y <^ [ _ [ navedenog projekta.

Dan otv ih vrata - u ponedjeljak, 9. veljace ~Y <^ [ ] Â¤ q } _ \ < < ] [ ^ < Â ] biti obilat kao proĹĄlogodiĹĄÂ&#x203A; ni jubilarni, kada se slavilo \ <^ ] [ Â&#x203A; ] ^Y [ Y Y Â&#x201A; ~Y <^ Y Y q ^ Dan otvorenih vrata i svi } ]Y ^ ^ ^ < Y[ \ Y} ^ < ^Y <^ ^

$ <^ Y < Y [ < q $ <^ Â Â&#x203A; ^ < ] = } sam naziv manifestacije ne \ \ < ^ ^ [ Y] <^ _ Y^ _ ^ \ ] } \ Y \ < ^ ^ [ Y] }Y\ [ Â Â&#x203A; Y Y < ^ Y ^ smjeru priprema. Sponzori su prepoznali uspjeĹĄnost Ulice kiÂ&#x203A; ĹĄobrana, pa bi se ovo ljeto Ulica \ Y} Â&#x2020;^ << Â˘ Y Y Y = ^ ^< ~ ^Â&#x203A; ski bi se po bojama odradili koÂ&#x203A; ^ _ ^ \ ^ ^ $ % $ # ! <^ Y \ Y Â&#x2039; ` q <Y & q Y<\ ` Â ^ <Y Y_ < q ^ < ^ ^ <Y Za kraj razgovora zapitali Cilj je da cijeli grad oĹĄarenimo, smo voditeljicu Ureda i o tijeÂ&#x203A; da cijeli grad bude veseo te da Y \ \ < $ Â&#x203A; vratimo ljudima osmijeh na <^ $ ` = < ^ Â&#x203A; \ Y Y ^ Â&#x152; \ q Y ` q Â&#x203A; Â ] to ponovno biti velika atrakciÂ&#x203A; ^ < [ Â&#x203A; ja, naravno, uz ostali program ne, a razmiĹĄljamo i o odvajanju i brojne novitete.

4 FaĹĄjak v MeÄ&#x2018; ju

! $

MaĹĄkuri lampe iz TurÄ?iĹĄÄ&#x2021;a - najÄ?eĹĄÄ&#x2021;a meÄ&#x2018;imurska maska lampa poznata je danas u cijelom kraju. Od lampi najÄ?eĹĄÄ&#x2021;a je lampa krava ili pak birkon (ovan)

MaĹĄkuri pikaÄ?i iz Selnice jedinstveni su po oÄ?uvanju starih mitoloĹĄkih sjeÄ&#x2021;anja o stablu svijet

Starost maske selniÄ?kog pikaÄ? $ % < }_ } Y

* # . * % # # % Y <\ Y} \ } Y_ < < ^ ` % % # % & & %

PiĹĄe: Josip Ĺ imunko Foto: Zlatko Vrzan

] ` Y\ $ \ ^ ^ `^ \ } Y < \ <^ ^ _ <Y_ Y<\Y^ qY _ ] <^ ` < q _ <Y \ [ < Y} [ Y ` ] \Y< Y ^Y Â&#x2018; ] [ _ < q \ ^ \ _ q <Y ^ <Y Y<\ <^ <^ < ^ | ^ ` < q < _ [ ^ <^ $ ~ [ ] Y ^ < ` _ \ Y < Y_ \ < Â&#x2018; [ <^ ^ <Y <^ < ^ []Yq Y < Y <^ < $ ^ < < ] []Yq ] ^ [ ^ [ Â&#x201A; = Y Y_ < Y Â&#x2020; _ ` ] [ < Y \ _ _ \ [ ^ _ Y Â&#x153; ^< {Y \ Â&#x201E; <^ ] <^ \ _ ] Y < Y ~ q Y} < Y ^ ^ ] ^ [ [ \ [

Â \ _ q Â&#x2020; \ q <Y ` _ _ ] ^ _ q q Y Y = Y Y [ \ _ [q ] ^ ] ] q <^ Y <^ Y] Y [ < < = ]Y \ [ ^ ` [ < _ ^ < q ` _ ] ] Â&#x201A; _ ` Y \ [ \ q ] ^ _ < \ ^ Yq <^ ~ \ \ \ [Y < \ < [ Y < = < \ \ \ [ $ q } _ } < ^ \ $ Â&#x2020; <^ < ` < [ ] ` ^ Y] ^ < ^ \ ^ Y} < <\ ^Y ^ ` _ ^ < \ ^\Y ^ < ^ Â&#x2018; < < ^ Y} \ _ Y ` _ q < < } ^ \` q Y <^ _ \ ^ < Y[ \ < Y Y ` Y `\ ] Â&#x2020; ] Y ` Y ` ^ [ < q _ ^ < } ^ ^ Â&#x2018; < [q ] ` ] } Y Y <^ ^ Y_

6 Ä? pi â&#x20AC;&#x153; pikac

[q ] \ ^ [ ] _ Y] \ _ \ [ \ [ $ q Â&#x2020; \ Y Y } q Y \ q < Y \Y^Y ^ [ \ ^ = < Y < \ ` \ ^\Y

Â&#x2018; ] [ q <Y ^

ÂĽ ÂĽ Y < Y_ ] ` < ^ [ Â&#x201A; Y } \ Â ^ q \ q [ < Y _ <Y Y q [ _ <\ Y} \ ^ _ \ ^ ` [ < ^ <Y < q Y_ < \ _ ]Y Â < Y <Y _ < \ <^ q \ _ ^ ` [q ] < < _ ` ] [ ] _ Y < Â&#x2039; \ [ ^ _ < Y \ Y Â&#x2020; ` < Y` _ ^ \ < q _ \ } q ^ } Â&#x201E;< < \ _ ] _ \ _ q _ \ Y < Â&#x201A; ` \ [ ^ <Y < \ _ < < ` _ ^ \

$ $

Maske lafre iz TurÄ?iĹĄÄ&#x2021;a â&#x20AC;&#x201C; na slici babje skopane lafre iz komada drveta, najÄ?eĹĄÄ&#x2021;e vrbe

Â&#x201A; \ \ [ ^ q Y \ _ < _ <^ ` _ qY q Y } ^ ^ < [ \ ^ } ^ Y

Maska lampa krava iz Zasadbrega

< <\ Y q <^ < Y ~ <Y < <^ ` qY q _ \ _ [q ] ^ ] \ [ Â&#x2013;q ] ^ ] < Y ^ `^ ` Y \ ] < ` Y_ \ [Y Y < [ \ Â&#x201A;< ^ ` Y \ \ <^ < ^ ` Y ] < < ^ `^ Y] ~ \ [ < \ \ } Y [ Y < <^ q

Suvremena maska krampusa s obiljeĹžjima lafre i lampe iz Svetog Martina na Muri

~ [ \ ^ [q ] ] q q ` q < [ \ Â&#x201C; ` Y] _ \ Â&#x161; \ q _ _ \ _ ^ Y\ \ ` \ _ ^ `^ ^ Â&#x201E; ^ \ <^ [ ] [ ^ | [ \ \ [ Y < Y_ <^ ] q q Â&#x152; q \ < < Y Y [q ] ^ ] `^ [ q \ `^ q \ < ` Y

<^ Y ^Y Y < _ Y < ^ q Â&#x2020; q \ Â&#x201C; <^ Â&#x161; \ < ^ q } <

( 0 +10(2 (. 310 ( 3 141. VIĹ E NIGDJE NE NALAZIMO 0!35( 15!Ä&#x152;A

FaĹĄjak v MeÄ&#x2018; ju

$ % %

Maska smrti s kosom vjerojatno potjeÄ?e iz srednjeg vijeka

Maske Ä?aplje krave i Ä?aplje koze iz Podturna

elnicki ika? Maska Ä?aplje ĹĄtrka i Ä?aplje iz Podturna takoÄ&#x2018;er spadaju u najstarije maske

\ _ ] <^ ^ < [q ] < <^ < \ `^ q { ^ q < ` Y \ ^ < \ Â&#x2018; < <Y < \ ^ \ ` [ \ q ` Y < < \ < [ _ < [ q Â&#x201A;<\Y^_ < \ <^ Y Â&#x2020; < ` Y \ \ ^\Y qY Y < Y

Â&#x2018; ^Y _ < \ \ q < < _ q < q ` ÂŤ Â&#x2013;q ] ] <Y \ ` ^ \ <^ } < ] ! ^ ] [ [ < YÂŤ

( ( ( $ $ ] [ Y <Y <^ }

] <^ ^ ] Â&#x160; < Â&#x2039; ^ Â&#x201A; [ ÂĽÂ } < q ÂŚ ^ ] < ^ \ < ` \ ^ ` < <^ ÂĽ Â&#x2039; ^ \ ` Y < Y_ < ^ Y_ Y ] Y <^ q ^ <^ Â&#x160; Y< } <^ Y <Y < Y <^ $ ] ^ ^ ` \ < ~ < Y Y< \ < ] < ^ <^ q YÂ&#x152; ÂĽÂ&#x2018; Y ^ ] ^ < < ] [ _

[ \ _ `Y [ \ _ < ] Â§ÂĽ Â&#x201C;Â&#x2039; ^ Â q Â¤Â&#x161; Â&#x160; ^ ` < ^ Y <^ Â&#x2020; _ Â&#x2019; Y \ _ Y ÂĽ q < < Y ] ] [ < _ Y < <Y \ \^ _ \ q < < ^_ [ < \ [ `Y\ [ [ ÂĽ Â&#x201C;Â&#x2039; ^ Â q Â&#x161; Â&#x201A; < < ^ ] < ^< < <^ q \ ^ \ [Y < q q q ]

Â&#x2013; [ Y ÂŁ _ Â&#x2020; _ ^ Â ^ ^ _ Y <Y ` Y] } [ q } < \ _ < ^ [ \ ]Yq Y] _ ^ ` \ [ < \ < < ] \ ^< ] ^ < ^ < ` <Y [ Y Y Y < \ [ Â&#x2020; Â&#x2039; < ^ \ q [q ] _ ` [ _ [ < ] [ ^ [ Y < \ Â&#x2DC; < < } < < Y^ ^ _ ^

ÂŁ [ q Y_ ^ ^ Â&#x2039; ^ Â&#x201D;Y} Â&#x2020; Â ^ ^ \ <Y ^ Y] [ q Y_ ` Y] q \ _ \ ^ < Y [ Y] \ Â&#x201D; ` Y < Y \ < Y Â&#x153; ^< q \ \Y < < \ `^ _ [ ] _ = ^ \ < [ ^ _ q < $ ^ -

! ) ! $ $ $ ! ! $ ( ! ! % ! # ( ! ( %

Y < ^ ^ \ Y ] [ _ Y Y ^ ^ ] [ _ ] [ [ Y Y_ [ Y Y \Y`^ < ÂĽ Â&#x201C; \ Â&#x152; Â&#x2039; ^ Â q_ Â&#x161; Â&#x201A; ` \ < < ^ Â&#x2022; \ Yq } < Â&#x152; ÂĽÂ§ Â&#x201E; _ _ [ q _ \ ^ ^Â¨ Y ÂŠ Â&#x2019;[ <^ q ^ ^ _ [ ] ^

^ _ ^ q < ÂŞ \ Y Y _ Y\ < _ q < q ÂĽ Â&#x201C;Â&#x2039; ^ _ Â q Â&#x161; Â&#x2DC; Y ^< [ [ Y _ q } ^ Y < Y\ [ Â&#x2039;Y < ` Y^ _ q ^ ` Y < Y Y Â&#x2020; ^< <^ q <^ ^ ` \ }q < ^ <^ Â < Â&#x152; [ <^ q ^ _ ] [Y \ _ ] < \^ _ Y < _ < \^ ] Y Y Â&#x2020; ^ <^ q <Y Y q < [ ^ _ < Y ] <Y \ _ ] <Y } ^ Â&#x201A; Y] Y] Y< \ < } < Â&#x152; ÂĽÂ&#x2018; Y < Y ] [ _ < _ Y Y Â < `Y -

Â Y Â&#x2DC; < Â&#x201C;[ _ [ [ [ _ < < ^< ] ^ Â&#x161; ^ q } = ` Â&#x2020; ^< <^ q <^ } < ^ _ \ [Y q [ Y_ Y Y < } ^Y \ <Y^ [ < qY q ] ^ ] ` Y _ `^ < \ }q <^ Â&#x2020; Â ^ Â&#x201C;Â&#x2039; ^ Â q Â&#x161;

$ $ ! ' $ Â&#x201A; Y< \ < < Y [ \ Y < < ^< ] <^ q _ _ } \ < _ \ ÂĽ < < ^ ÂĽ = ] } Y Y ]Y Y ] <\ <^ Y <^ Â&#x2020; <^ Â&#x2020; < ] [ < ^ _ < ] \ \ ÂĽ [ Y <

ÂĽ_ _ \ ~ _ } Â&#x2039; ^ _ \ <^ Y \< q `^ _ ^ \ Y ] [ Y ` < } [ [ ÂĽ ^ ^ < ÂĽ Y [ Y Â¨ \ ^ < Â¨ Â&#x2019;\ _ ÂŁ ^ ^ <Y [ Y [ Y <Y \ [ ] } _ ^ Â&#x2039; ^

\ <^ Â&#x201A;<\Y^_ <^ ] <\ \ < <^ `^ _ ^ Y ` Y q \ [ Â&#x201A; ` _ ^ Y \ ] ] q Â&#x201C; ^< [ Â&#x161; ] Â&#x201C;] [ Â&#x201A; ` ^ < Y- Y` Y Y\ qY < Y

Y < < } Â&#x153; ^< Â&#x161; ` < \ < ]Y [ <^ [ ] <\ - [Y Y < < ^ ` < ] < \ Y q `^ _ ^ < < [ [ Â&#x2039; \ Y ] <\ < Y ^ q [ Y ] Y ] \ Y q < ^ \ ` Â&#x2020; ^< <^ q ` <^ ^ ` <^ Â&#x2020; < _ q \ }q < ^ q `^ \ ^ q <^ Â < ` < \ < \ [Y q < < \ [ q ` Â&#x2020; _ < <Y [~ ]Y < < \ < < ^< ] ]Yq _ <^ < <^ q _ ^ q [ - \ _ <\ < q <^ ^ < ` _ `^ < \ Â&#x160; [ ] [ `^ \ < ] ] \ Â&#x201C;\ _ _ \ YÂ&#x161; [ Y \ ^ ] ` [ < [ q ] q = < \ - _ <^ < ]

[ Â&#x2020; ^Y < $ Y Â&#x152; ] < \ _ ^ ] [ ` ` < _ [ } \ = < \ [ Â&#x2020; \ Y [ < \ ^< ] ] <\ Y \ ^ <^ q Y < ^ Â < _ } < ^ <^ \ \ q } ^ <^ <^ ^ ] < Y ` Y_ < ^ < < ^ Y _ - ` q [ ^ ^ <Y _ Y ^ \ ^ ^ <Y q ^ ^ < ^

â&#x20AC;&#x153;

6 FaĹĄjak v MeÄ&#x2018; ju

$ PONOVNO U CENTRU MJESTA

MAĹ KARE I VALENTINOVO U ISTOM PAKETU

MĐ°k skupinama po

) ) #

5 % L e by Pintha Â&#x2020; 1 + 7

` <Y \ Y \ <Y<^ ^ ] ^ ^< \ ^Â˘ Â < ] [ _ q Y < < \ Y} ^ Â&#x201E; ] Y Â ` Â&#x2DC; ^ [ Y <^ \ ^Y_ `^ [ \ ] < \ \Y`^ Â&#x2DC; [ [ [ Yq Yq ^ < ^ < Y Y \ Y] Y Y[ [ Y q Y< Y[ \ \ _ ] _ <^ < _ \ [ } <\ \ Â&#x2DC; ^ ] ] Y] [

Â&#x2013; < ^ < _ < ^ ^ [] ^ q <^ Y ^ \Y ] < < ^ ` < < ` q [ < \< Y^ Y Y

MASKIRAJTE SE I OSVOJITE VRIJEDNE NAGRADE Â&#x201E; Y < ] <^ ` ] q \ [ ^ ] <^ Y< ] [q Y [ Y \Yq Y < < ^ ] _ Y <^ < [ Â&#x203A; [ [ ^< Y< < Â&#x203A; Â ^ Â&#x2019; Â&#x153; Y< | } ^ q ^ Y ^ <$ [ q ] \ _ < Y Â Â&#x203A;YÂŠ

FaĹĄenk u Kotoribi ove < ] } ^ Y Y_ Â&#x160; <Y ^ ÂŞ Yq ÂŁ ] ] [ Â&#x160; q ^ Â&#x201A; < <^ Y < \ <^ \ < Y Y] ÂŁ ] ] [ Y \ Y[ Â&#x2039;Â&#x201A; Â&#x2039; ^ q _ Y ~ < $ ` [ ` < <\ ^< _ ] } [ ] _ \ < Y ^ Â&#x2039; ^ q Â&#x2030; \ Y q ^ \ <^ Y Y] _ < ` _ ` [ ^ \Y <^ q ^ Y Â&#x2020; ` Y \ ^ Y Â&#x2019; Y<^ < [ Y < ^ _ < \ ^ Y Â&#x2018; \ [ q ^ } \ ] Y < \ <^ ^ < _ ^ ^ \ \Y Â&#x2039; ^ \< q _ q ^ \ \ Y <Y ^ $ ` Y Â&#x2018; \ ] < \ Â&#x201A; ~ < \ Y`^ -

â&#x20AC;&#x153;

Â&#x2013; q `^ Y ] $ `^Y q ^ [ Y} } ] [q

Y_ ] ] Y\ Y [q \` < Â&#x2013; q `^ Y ] $ `^Y q ^ [ Y} } ] [q _ \ <Y < < $ ` < Y [ q Y \ [ <^ `^ Â&#x201E;\ ! < \ \ ^ ^ $ <^ Y < ]Y ^ Y _ $ [ < \ < ^ ^ Y ^ Y Â&#x2039; ^ q _ < q ^ Y \ Y Y`^ Y Â&#x2020; < Y\ q < \ ^

<Y ^ Y $ <^ Â&#x201E;\ q ^ ^ <Y Y Y \ [ [ Y < | Â&#x2030;Y`

FaĹĄnik v LovaÄ?kim dvorima 2015 FaĹĄniÄ?ki ogenj na otprtom Âˇ PijaÄ?a za dobrodoĹĄlicu:

Bikova krf (kuhano crveno vino) PepelniÄ?ina okrepa (tople friĹĄke fritule)

Âˇ VeĹĄtiÄ?ji frkanci

VeÄ?erja:

Petak, 13.2.2015 od 19h Samo uz prethodnu rezervaciju

Âˇ Zamaskerani meÄ&#x2018;imurski klobosi (kobasice u dizanom tijestu) Âˇ Cifrasti pikaÄ?i (pikantna ĹĄarena zapeÄ?ena palenta) Âˇ Nafilani zobanci (pogaÄ?ice sa ĹĄunkom i sirom) Âˇ Krampusove grude (okruglice od riĹže i mesa)

FaĹĄniÄ?ko slatkovje: Âˇ Zamusikani kolaÄ? (Ä?okoladne kockice) Âˇ KugaÄ?ova jabuka (zapeÄ?ena jabuka) Âˇ Lafrini cojnki (meÄ&#x2018;imurske prĹžene krpice od tijesta)

Cijena menija po osobi 75,00 kn

Meni sadrĹži: Jela iz menija, Ĺživu glazbu tijekom veÄ?eri, piÄ&#x2021;e dobrodoĹĄlice:kuhano crveno vino i voÄ&#x2021;ni Ä?aj. Sva ostala piÄ&#x2021;a, kao i potroĹĄnja na ĹĄanku plaÄ&#x2021;aju se prema potroĹĄnji. Restoran LovaÄ?ki *

Ljudevita Gaja 35, 40 000 Ä&#x152;akovec, tel: 040

www.lovacki-dvori.com

391 053 info@lovacki-dvori.com

FaĹĄjak v MeÄ&#x2018; ju

! $ % # ! $

ZaĹĄto se ljudi mĐ°k aju? Â&#x160; Â&#x201C; _ Â&#x161;Â&#x152; Â&#x203A; Â&#x2013; ^ ^ ^ \ ^ q = Â&#x201C; Â&#x161;Â&#x152; Â&#x203A; Â&#x2013; ^ ]Y q ^ <^ ` = ^ Â&#x201C; Â&#x161;Â&#x152; Â&#x203A; Â&#x201D; ]Y \ ` ^ Y = Â&#x201C; _ Â&#x161;Â&#x152; Â&#x203A; = ` } \ ` ^ _ ^ < \ ] Y Â&#x2019; Â&#x201C; _ Â&#x161;Â&#x152; Â&#x203A; ÂŞ Y < < Y \ ` < <

Â&#x201C; Â&#x161;Â&#x152; Â&#x203A; = < < qY \ { Y Â&#x201C; Â&#x161;Â&#x152; Â&#x203A; ÂŞ Y <Y \ < < Y = Â&#x201C; Â&#x161;Â&#x152; Â&#x203A; Â&#x201E;< < < Y Y \ Y

Ĺ˝ se mĐ°k ati uâ&#x20AC;Ś? = ^ Â&#x201C; Â&#x161;Â&#x152; Â&#x203A; Â§ \ } ^ ] \ < ÂŠ { Y Â&#x201C; Â&#x161;Â&#x152; Â&#x203A; Â§ Â ^ `\ ]Y } <\ < ^ Y

= Â&#x201C; _ Â&#x161;Â&#x152; Â&#x203A; Â§ \ ^ Y [ ^ q [ } ` ^ Â&#x201C; _ Â&#x161;Â&#x152; Â&#x203A; Â§ Â&#x2020;\ [ ^ } \Y`^ ^ }Y q < ^ < < Y Â&#x153; Â&#x201C; Â&#x161;Â&#x152; Â§ Y `^ \ } q ^ ] \ ^ Â&#x201C; Â&#x161;Â&#x152; Â&#x203A; Â§ \^ \ ^ < { Y Â&#x201C; Â&#x161;Â&#x152; Â&#x203A; Â§ Y Â&#x2018; Y [ ^ `^ ` } ` < ] ^ < \ `

M iĹĄ i $ . $ D

^ Â&#x2021;Â&#x2020;Y Â&#x2C6; [ Â&#x2020; Y < ^ ] _ [ ] Y < ^ ^ q } Y

[ ^ < <^ $ <^ _ `^ <Y < < < <^ _ <^ _ q } < <^ _ Â&#x2DC; ^ -

Â&#x201D; < ] Y ^ Y $ ` _ [ \ \ [ \ Y Yq [ q } q ]-

Â&#x201E; ] ^ _ \ ^ Y < Y` Y Y ^ <^ _ ^ < _ ] [ [] _ < Y-

! %

2 # $ ) #

# $ & s joj!kih

Y Y < q } $ ` Y Y_ Y [ Â&#x201E;< ` =Y < Â&#x2020; ` Y Y^ _ < \ <Y < [ ^ < < < Â&#x2018; [ Y ^ < Â&#x203A;

Â&#x203A; Y <Y \ ^ ] } Â&#x2020; \ Y ^ Y ^Y Â < Â&#x153; ÂŁ Y ^ _ [ $ ` < Â&#x160; < } | ÂĄ [ =Y < ] Â&#x2020; -

` _ Y] ] ` Â&#x2021; Y Â&#x2C6; ^ < q } ^ $ ` Â&#x2013;q ] ] ^ < Y <

} ^ < < Â&#x; _ < } Â&#x2020; < $ ` _ ^ Y \ [ ^ ^ < < Y $ ` \

* ! $

4 % $ 84% $$ ; k nev u Â&#x2020; Y\ Â&#x2021;Â&#x2020; Â&#x2C6; [ ] ^ _ \ Y ] Â&#x2021;ÂŹ Â&#x2C6;_ ] <Y Â Y Y Â&#x201E;\ ^ Â&#x2DC; ` < Y\ < ] Y < \Y Â&#x201E;\ ^ < ] ~ <Y [ Â&#x153; ^< [ <^ Y ` ^ < ` ] ^ ] ] ] ] < ] Y\ `^ \ <^ < `^ ^ <^ \ `^ ] \ Y[ Y ] < Y [ <^ Y \Y< ] ] ^ \ ] < Y ` _ ^ ] Y} - ^ Y Â&#x201E;\ ^ [

\Y^ ~Y <^ ] Â&#x2021;Â&#x201D; \ ~ Â&#x2C6; Â&#x2039;

q \ <Y ^ \ $ ^ ] ! = < Y} ÂŠ Â&#x152;Â&#x203A;Â&#x161;

Â&#x201E;< [ <^ \ Y ^ Y $ ` < Â&#x2039; [ ] \ <^ - Y }q ] ! _ ^ Â&#x2021;Â&#x2020;Y Â&#x2C6; [ <^Y\ Y Â&#x2DC; ^ Y Â&#x2021;Â&#x2020;Y $ ` Y <Y < - Â&#x2C6; \ < Y] <^ [ ^ ^ Â&#x152; <Y _ ^ <^ Y _ \ < < [ [ _ <^ [ ^ }Y ] _ ] Â&#x203A; _ \ q } q _ {Y \ _ Â ^ Â ^ [ Y Y _ ] Y] Â&#x2019; < ` ` _ \ _ ^ \ <^ [ Y [ \ < - < <^ ^ Y<\ < \ ^ - Y Y^ _ ] Â&#x201E; < ] \ <^ < q ^ [ Y\ Y Â ^ \ ` _ Y <Y < {Y \ _ < Y Y q _ ` \ [ [ ^ - ` q _ Y <^ Y <Y < <^ < Y} _ ^ [ < <Y ^ ^ \ \ [ ] ^ Â&#x2039; Y < [ <^ } {Y \ Â&#x201A; Â&#x2020; \ _ ÂŞY =Y^ Â&#x2DC; ^ Y Â&#x2021;Â&#x2020;Y Â&#x2C6; \ < q Â _ Â&#x201D; < Â&#x153; q _ Â&#x2019; < \ } \ < ~ \ < Â&#x2DC; ^ <^ [ ^ ^ _ Â&#x2020; } Â&#x2013; _ [ [ Y - Y \ ^ <^ Y ] ! Y \ Y \ Y_ \ - ] ^ <^ Y ^ \ < q Y _ Â ^ Â Â&#x2DC; Â&#x2013; - \ [ <^ <^ Y Y Â&#x2018; ] [ < < [ Â&#x2039; < q q ^ ^ ^ _ ] Â&#x2DC; ^ q `^ ^ Y q Y \ ^ ]Y [ Â&#x2018; < ^ ` = < [ Y Y Y ] ^ ^ ^ [ < [ ^ <^ < Â&#x2039; \ ^ Y < ^ ^ <Y Y\

< ^ < Y } <^ [ ^ q < ^ Y} Y Y ^ \ <Y \ < ^ _ ^ _ _ ` Y $ _ \ <^ ` _ ^ ^ [ < ^ ^ ^ Y \ Y \ Y Â&#x2039;< Â&#x2DC;Y] \ ^ ] _ `^ <Y Y^ _ [ Y \ _ Â&#x2039;Y^ Â&#x201A; Â&#x2021;Â&#x2020;Y YÂ&#x2C6; <Y \ < \ Y ^ ] ] < ] \ _ \ < ] ^ _ `^ <Y <^ \ <\Y} _ Y [ ^ ] Y Â&#x153; ^< _ < <Y [

Â&#x201A; Y = < [ Y Y ] - Y\ [ ^ Â&#x2019;[ < ^ ^ - < q Y <Y Y\ _ [ \ < < Y [ Y \ ^ q \ < q < } ^ ^ [ ] < q ^ Â&#x2DC; < q ] ^ < ] < Y Â&#x2DC; ^ Y <^ Y < ! ] _ \ < _ \ < _ q Y qY Y \ ] ^ [ < Y\ [ Y < $ ` ] Â&#x201A; [ <^ <^ q Y = Y Y | <Y Y Y ^ < < _ [ q ^ < Y\ Y Y [ <Y $ ` Y ^ Y }Y_ q Y_ ` Y_ ] <Y \ [ ^ Y<\ ` <^ [q < ` Y

â&#x20AC;&#x153;

8 FaĹĄjak v MeÄ&#x2018; ju

MAĹ KARE U PODTURNU OTVORILE FAĹ NIK

ProĹĄle subote vesela faĹĄniÄ?ka povorka, tradicionalno prva u MeÄ&#x2018;imurju, bila je u znaku velikog broja razliÄ?itih maĹĄtovitihâ&#x20AC;&#x153;kostimografijaâ&#x20AC;?. Dame pod suncobranima i can-can plesaÄ?ice, kao i tradicionalne maske otvorile su ovogodiĹĄnje faĹĄniÄ?ko ludiranje

POKLADNA SLASTICA

( uz krafne Cakoveckih mlinova

[ $ ` _ [ \` } $ ` \ q Y <Y < \ [ ^ \ ! $ ` $ Â&#x2018; `^ ] q ^ ~ ]Y Â&#x160; \Yq Y Y_ Â&#x2020; ^ _ Y <Yq ^Y \ ] Y $ ` Y [ Â&#x2DC; Y

$ ` Y \ Y = <^ ^ ] _ Y] [ ] < Y < \Y $ <^ Â&#x2021;= Y < $ ` Â&#x2C6; \ \ ^ \ ^ q $ Y ] Â&#x2030; ` q [ $ q q \ ^\Y _ ^ < Y ^ Â&#x2013; ^ ^ Y} ^ Y $

Za sve ljubitelje ove pokladne slastice donosimo i recept: * "<< = >' Q * X [ \ [ ]^ * \ * * _ ` ' * q \ * ] ` ] * \ X * %']^ Q ^ ] * % ` { ` ' X | % ] \ [ X ]^ ^ >' % = ]^ ^ X ^ % X X ]^ \ ^ ' X ] ] %' ^Q \ % ^ % X \ = ^ X ] X ' X X % X ^ Q X \ ] ]^ % \ \ Q \ ] \ ] % % X Q ' } ' ^

]^ ]^ X '% X ]^ ^ \ ]^ % ] ^ \ ' ]^ ~ \ ]^ % ]% ^ >' X ]^ ^ = ]^ ' [ ^ = X \ \ > %']^ [ X X % X \ ^ ' = ' ]^ ^ Q \ ]^ \ \ ] ^ X ^ ^ % X X ]^ } ^ Q ' X \ ] ' ]^ X ] %' ' ^ % ] \ % % X > ' \ ' % ' % ' ] \ ' % ' X % ` Q ' ^ ] \ % ' ^ % ] \ }'` ' % ` % ^ X 'X \ X % ] % ^ ' X Â&#x20AC; %' %' X = ' %^ %' % ' X Â X ] >' Q X [ \ [ ]^

6. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

čakovečka

špica “Biti Audrey Hepburn vrlo je jednostavno i dostižno. Zabacite svoju kosu, kupite velike naočale i male haljine bez rukava.” Audrey Hepburn

media

17 13

media

6. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

dobar tek

PIŠE: ROBERTA RADOVIĆ FOTO: ZLATKO VRZAN

MEĐIMURSKA KUHARICA OBITELJSKI RUČAK u preloškom hotelu Panorama

Svinjski ﬁle na planinski način Sastojci - 100 g dimljene slanine - 1 zelena paprika - 100 g ajvara - 100 g pršuta - 100 g sira edamera - 1 glavica luka - sol, papar

Zajedni ko objedovanje u suvremenim obiteljima sve je rje e. Sve brži tempo života daje sve manje vremena za obiteljsko okupljanje za stolom. Nemojmo dozvoliti da se taj bitan moment kulture objedovanja u obitelji u

potpunosti zanemari i ugasi. Pokušajmo što više i što

eš e zajedno blagovati i družiti se uz obiteljski ru ak. Preloški hotel Panorama za ovonedjeljni obiteljski ru ak preporu uje pripremiti jelo - svinjski !ile na planinski na-

in. Jelo je pripremila vrsna kuharica Ivana. Priprava je jednostavna i brza. Od svinjskog !ilea napravimo odreske, malo ih potu emo i za inimo. Umiješamo u jednoli ni nadjev pršut i slaninu narezanu na

IZ PEĆNICE ČAKOVEČKIH MLINOVA

kockice, dodamo ajvar i krupno naribani sir. Nadjevom punimo odreske. Zatvorimo meso a kalicom i pe emo na zagrijanom ulju. Poslužimo s kuhanom rižom, dinstanim lukom i paprikom. U slast svima bilo!

RECEPT PLUS

VINO TJEDNA

Sastojci - 200 ml jogurta - 2 jaja - 40 g še era - 1 vanilin-še er - 12 g praška za pecivo - 300 g glatkog brašna - 30 ml ruma - ulje - še er u prahu

Šiškrlini Priprema Krumpir skuhajte u ljusci, ogulite ga i naribajte. Brašno i sol pomiješajte, dodajte krumpir, jaje i zamijesite tijesto. Tijesto oblikujte u prst debele valjke i režite ih na dužinu od 3 cm. Kuhajte ih u vreloj posoljenoj vodi 5 minuta. Kuhane šiškrline premažite krušnim mrvicama, koje ste popekli na maslacu.

Sastojci

Fritule s jogurtom

- 1,2 kg krumpira - 50 dag oštrog brašna akove kih mlinova - 1 jaje - 1 žli ica soli

Za preljev - 15 dag maslaca - 5 dag krušnih mrvica akove kih mlinova

Karnevalski ugo aj ne može bez fritula. Iako su karakteristi ne za primorsko podneblje, sve se eš e spremaju i u kontinentalnim krajevima. Okušajte se i vi u pripremi ove slastice. Pomiješamo brašno i prašak za pecivo. U posebnoj posudi umutimo jaja, dodamo jogurt, rum, še er, vanilin-še er i sve izmiješamo. Miješaju i pjenja om dodajemo postepeno brašno

i prašak za pecivo dok ne dobijemo glatku smjesu. Poklopimo je i ostavimo da odstoji 15 minuta. Žlicu umo imo u vru e ulje, zagrabimo malo pripremljene smjese i uz pomo druge žlice smjesu stavljamo u vru u duboku masno u. Fritule pržimo do zlatnožute boje. Izvadimo ih na kuhinjski papir da se upije višak masno e, posipamo še erom u prahu i poslužimo.

Sauvignon vinarije obitelji Cmrečnjak Uz ovotjedni obiteljski objed odli no e se sljubiti bijelo vino, i to sauvignon vinarije Cmre njak (berba 2013., 11,5 % alkohola, 0,75 l). Rije je o iznimno kvalitetnom vinu, što potvr uje i potvrda s manifestacije Zlatna vina Alpe Adria 2014., koja se održala po etkom lipnja prošle godine u ur evcu. Rije je o me unarodnoj izložbi i ocjenjivanju vina, iji je cilj promocija vina i vinara u regijama lanica Saveza Alpe Adria. Manifestacija je okupila ponajbolje vinare s vinima koja su prethodno dobila zlatne medalje. Me u izlaga ima našla se i obitelj Cmre njak, iji je Sauvignon 2013. ocijenjen kao šampion me u bijelim vinima.

6. velja e 2015.

media

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

O KAVI

Kokteli Piše: Željko Herceg licencirani barist po SCAE PROGRAMU i vlasnik coffee shopa CASA LATINA

na bazi kave se na laganoj vatri zagrije da se rastopi sav še er i doda se u kavu. Slatko vrhnje potrebno je malo istu i, tek toliko da ne bude ni teku e ni gusto kao šlag, te da ne potone s vrha šalice. Tradicionalno se pije kroz kremu, tako da na nepce prvo sjedne slatka krema, a onda harmonija okusa kave i viskija.

Irska kava (Irish coffee) Po školskoj definiciji koktel je mješavina dva ili više pi a, pa tako proizlazi da su i kava s mlijekom, cappuccino, machiato itd. kokteli kojima je bazno pi e kava. U našoj ka$eteriji, izuzevši kavu s mlijekom i cappuccino, najpopularnija je irska kava (Irish co$$ee). Ve po samom nazivu i logici kreirana je u Irskoj, to nije, u luci Foynes. Joseph Sheridan radio je u luci, i tako je jedne zimske no i, još davne 1940.

Međimurska kava

godine, dodao viski u kavu kako bi ugrijao nekolicinu ameri kih putnika. Na upit oduševljenih gostiju o kojoj je kavi rije , isti je odgovorio

da im je poslužena irska kava ili, drugim nazivom, cai$e gaelach. Na in pripreme: u irski viski doda se sme i še er te

Za hladne zimske dane, kada se moramo ugrijati i unijeti nešto malo više kalorija, tu je me imurska kava. Od samog po etka rada poslužujemo je u našoj ka$eteriji, no prije smo provjerili recepturu. Postoji nekoliko

verzija pripreme me imurske kave, a mi smo odabrali nama najjednostavniju i najbržu za pripremu. Dakle, ima nekih sli nosti s irskom kavom, osim što se umjesto viskija dodaje rum, a još je tu i žutanjak jajeta. Dakle, rum i kava baza su napitka, žutanjak se razmuti s dodatkom še era da se zgusne i stavi na kavu, a na kraju šlag posipan

okoladnim mrvicama. Prava energetska bomba. Kreativnost barista ili barmena ovisi o ponudi koktela kave i alkoholnih pi a. Od bezalkoholnih koktela na bazi kave radimo s raznim okusima renomiranog proizvo a a sirupa MONIN, pa tako možete probati cappuccino s okusom kokosa, amaretta, badema itd. Kombinacijom Bacardi ruma i kave te kakao praha i šlaga dobivamo tzv. ca$é cubano, dok su votka i liker od kave, amaretto i kavom te teku im šlagom koktel naziva russian co$$ee. Kombinacije su beskona ne, no najbitnije je da postoji odre eni balans aroma, te da ipak alkohol ne prevladava. Uživajte u dobroj šalici kave!

Na adresi Kralja Tomislava 22 (preko puta gradskog poglavarstva) na prvom katu smještena je naša kafeterija, gdje možete popiti kavu spremljenju na više načina. Espreso, na tradicionalni turski način, aeropress, frenchpress i ﬁlter. Svaki napitak sprema se svježim mljevenjem kave iz vlastite pržionice, i to premium kvalitete zrna.

BIOVRT

Matičnjak - Melissa officinalis Mati njak je za inska i ljekovita otporna trajnica iz obitelji Lamicaeae, porijeklom iz Južne Europe i Mediterana. Gr ki naziv melissa zna i p ela – ova biljka jako privla i p ele, pa i samu p elinju maticu, te se njome koriste p elari kad pokušavaju uhvatiti i vratiti odbjegli roj p ela. Melissa je biljka Sredozemlja koja voli osun ano, zašti eno mjesto. Naziva se još i limunska ili p elinja trava. Svježi listovi kad se protrljaju prstima imaju miris po limunu, svježi se dodaju u salate. aj od mati njaka odli no je sredstvo za smirenje i lijek za nesanicu. Melisa se može uzgojiti iz sjemena sjetvom u 4. mjesecu direktno na otvoreno ili podjelom korijena odrasle biljke, koja se u povoljnim uvjetima jako širi, pa ak

može i biti invazivna na podru ju na kojem raste. Grmovi narastu 50 - 150 cm visine. Tijekom zime u hladnijim krajevima odumire nadzemni dio biljke, ali na prolje e iznova ni e. Izgledom dosta podsje a na koprivu, listovi imaju jako sli ni list, dakako, bez peckanja koje je karakteristi no za koprivu, a listovi dok se zgnje e imaju jako ugodan miris sli an mirisu limuna. Cvate u 8. mjesecu, u $azi cvatnje pomalo gubi so no svježe liš e i stapke ispunjuju bijeli cvjeti i puni nektara koji jako privla e p ele. Nakon što ocvate stapke se po inju sušiti i tad se po inje rasipati sjeme. Istodobno, ako još nije po elo hladno vrijeme, iz korijena tjeraju i mladi izdanci biljke. U kulinarstvu se koristi obavezno svježa (ne smije se kuhati), i to uz salate, raj icu,

svježi sir, sladolede i umake od za inskog bilja. Melisa je izuzetno ljekovita biljka. Ona djeluje antibakterijski i antivirusno, te kao blagi sedativ i anestetik. Ekstrat mati njaka je jako u inkovit antioksidans. Vrlo je u inkovita njena primjena u lije enju herpesa. Svježi listovi pomažu kod uboda insekata: list se zgnje i rukama i namaže mjesto uboda – bol i svrbež brzo prestaju. Tako er se može koristiti kao odbijaju e sredstvo za komarce, tako er na na in da se listovi zgnje e i da se utrljaju po koži. aj mati njaka može se pripremiti i od svježe i sušene biljke (1 velika žlica svježe biljke = 1 ajna žli ica sušene biljke). Prilikom sušenja gubi ve inu svoje arome i kao takva se koristi za aj koji djeluje umiruju e na srce i živce, te protiv nesanice. Sadrži eteri na ulja, tanin i gorke tvari. Iz listova se radi i tinktura, a eteri no ulje melise koristi se u aromaterapiji. Ekstrat biljke koristi se i u nekim zubnim pastama za osjetljive zube. Ovu biljku stvarno preporu ujem imati u svom vrtu. Osim što stvarno pomaže

Piše i snima: Silvija Kolar-Fodor, predsjednica Udruge “Biovrt u skladu s prirodom”

kod uboda insekata, ima prekrasan miris i aromu, dragocjena je u današnje doba kad su stres i nesanica esto neizbježni u našim životima. Zato prije nego po nete trošiti novac na kemijske preparate i tablete za smirenje te protiv nesanice uzmite si 10 minuta vremena i uberite nešto listova melise, osušite ih na tamnom i prozra nom mjestu i spremite ih za zimu. Puno je jednostavnije i u inkovitije pripremiti si “obi an”

aj od melise, a osje at ete se puno bolje.

media

6. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

automobilizam VOZILI SMO Novi Hyundai i20

www.autostil.hr Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.hr

Prodaja RABLJENIH automobila u RH po proizvođačima u 2014. Proizvo a

koli ina udio, %

Volkswagen

8262

21,34%

Renault

4323

11,16%

Mercedes

4040

10,43%

Audi

2834

7,32%

BMW

2833

7,32%

Opel

2767

7,15%

Ford

2431

6,28%

Peugeot

2155

5,56%

Fiat

1986

5,13%

10 Smart

1045

2,70%

11 Citroen

1030

2,66%

12 Alfa Romeo

857

2,21%

13 Škoda

540

1,39%

14 Mazda

461

1,19%

15 Toyota

422

1,09%

16 Seat

409

1,06%

17 Honda

323

0,83%

18 Volvo

306

0,79%

19 Nissan

275

0,71%

20 Hyundai

233

0,60%

21 Mini

165

0,43%

22 Kia

144

0,37%

23 Lancia

132

0,34%

24 Suzuki

112

0,29%

25 Mitsubishi

110

0,28%

26 Chevrolet

0,18%

27 Chrysler

0,15%

28 Land Rover

0,13%

29 Dacia

0,10%

30 Jeep

0,10%

31 ostali

272

0,70%

UKUPNO

38725 100%

Akcijska ponuda ﬁnanciranja za Peugeot 508 Novi Peugeot 508 samo je jedan od dokaza nove strategije tržišnog pozicioniranja marke Peugeot tj. uspona prema premium segmentu. Dizajn, besprijekorna kvaliteta i tehnološka usavršenost samo su neki od razloga zašto su i ostaci vrijednos ovog modela sve ve i i ve i. Dokaz tome je nanciranje koje tijekom velja e Peugeot nudi za ovaj model gdje je ostatak vrijednosti nakon 36 mjeseci, odnosno 3 godine ak 47% što ga svrstava uz bok njegovim njema kim konkuren ma. Uve ane ostatke vrijednos , zi ke ili pravne osobe mogu ostvari prilikom kupnje novog Peugeot 508 na opera vni leasing uz Peugeot Financiranje do pet godina. Ostaci vrijednos ovise o godišnje prije enim kilometrima i trajanju nanciranja, a kupcu omogu uju niža mjese na pla anja. Navedeni oblik nanciranja dostupan je u fiksnoj kamati u kunama. U ponudi je i kra i period financiranja na godinu dana uz Peugeot Financiranje putem nancijskog leasinga uz minimalne dodatne troškove. Ovaj tip financiranja pruža kupcu mogu nost pla anja pola kupoprodajne vrijednos vozila odmah, a pola nakon godinu dana i to bez kamate, a pla a se samo jednokratna naknada prilikom zaklju enja leasing ugovora.

Izvor: Promocija Plus

VREMEPLOV

Novi i20 osvojio prestižnu nagradu za dizajn

6. veljače 1954. je Mercedes predstavio 300SL Coupé. Pokretao ga je 6-cilindri ni motor koji je 300SL Coupé omogu avao najve u brzinu 250 km/h. Glavna karakteristika ovog modela bila su „Gull Wing“ vrata, a proizvedeno je samo 1.400 komada 300SL Coupéa.

Prostranost, stil i proﬁnjenost

Novi Hyundai i20 dobitnik je me unarodnog priznanja za dizajn od strane pres žnog IF Design Awards žirija, u kategoriji ‘automobili’. Prepoznatljiv izgled nove generacije modela i20 nastao je pod utjecajem najnovije interpretacije filozofije dizajna ‘fluidne skulpture’, koju karakteriziraju iste i elegantne linije i istaknuta šesterokutna prednja maska karakteris na za sve Hyundai automobile. Dizajnerski tim iz Hyundaija posebnu pozornost posve o je pos zanju uravnoteženih proporcija automobila, te dizajnu modernog i so s ciranog interijera.

Nova generacija modela i20 konstruirana je po mjerilima europskih kupaca, a karakterizira ga prostranost, kvaliteta izrade, moderan dizajn te ugrađena visoka tehnologija.

lansiranjem najnovijeg modela, potpuno novog i20, Hyundai Motor Europe nastavlja uspješnu prisutnost u B segmentu, isti u i prodaju od gotovo milijun komada od 2002. Hyundaijeva tre a generacija vozila B segmenta isti e zna ajan korak naprijed za tvrtku od 2002. kada je Getz prvi put predstavljen Europi. Dulji, niži i širi u odnosu na prethodni model, nova generacija i20 dizajnirana je u Hyundaijevom Motor's Design europskom centru u Rüsselsheimu, Njema ka. Karakter novog modela inspiriran je tvrtkinom filozofijom dizajna fluidne skulpture, s elegantnim linijama i isklesanim profilom koji mu daje odvažan i sofisticiran izgled. Na novoj generaciji i20, glavni element dizajna tvrtke Hyundai Motor's - šesterokutna rešetka - prelazi u stilska prednja svjetla s LED svjetlima za vožnju po danu. Glavni stilski detalji prelijevaju se unutar prostrane kabine. Sjede i na novoj plat$ormi, me uosovinski razmak je pove an za 45 milimetara na 2.570

mm, stvaraju i više prostora za putnike. Prostor u unutrašnjosti vode i u klasi – 1.892 mm kombiniranog prednjeg i stražnjeg prostora za noge – novu generaciju i20 ini istinskim peterosjedom, dok izvanredni prtljažnik od 326 litara (obaranjem sjedala dobiva se obujam od ak 1.042 litre) pove ava svestranost vozila. Vozilo je tako er opremljeno i brojnim novim tehnologijama koje pružaju razinu udob-

nosti karakteristi nu za vozila iz ve ih segmenata, primjerice, ugradnja prednje i stražnje pomo i pri parkiranju, grijano kolo upravlja a, prednja svjetla s dodatnim osvjetljenjem zavoja i sustav automatskog odmagljivanja prvi su u Hyundaijevim vozilima B segmenta. Dodatno, sustav upozorenja napuštanja vozne trake je još jedna inovativna osobina, koja se obi no nalazi u višim segmentima. Panoramski krovni otvor jedinstven

u klasi, koji se može podignuti i potpuno otvoriti, poboljšava udobnost i osje aj prostora za putnike, ispunjavaju i kabinu prirodnim svjetlom i svježim zrakom. Nova generacija i20 dostupna je s izborom izme u tri ‘Kappa’ benzinska motora i dva ‘U-II’ dizelska motora. Dokazani pogoni preneseni su iz modela prethodne generacije s brojnim poboljšanjima kako bi se unaprijedile vozne osobine i osigurala uskla enost s novim Euro 6 propisima emisije dok je 1,4 litarski benzinski motor novorazvijen. Novi Kappa 1,0 litarski T-GDI smanjeni benzinski motor s turbopunja em koji e kasnije biti u ponudi, poboljšat e paletu motora nove generacije i20. Novi motor je prvi od nove generacije smanjenih benzinskih motora s turbopunja em, pružaju i poboljšane per$ormanse, užitak vožnje i u inkovitost. 1,0 litarski T-GDI motor, koji je razvijen u Hyunda-

6. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

media

tel: 040 645 355 mob: 091 645 3555

Citroën Cactus za sestre Zaninović ijevom europskom tehni kom centru u Rüsselsheimu, može proizvesti do 120 KS i 172 Nm okretnog momenta. Vozna svojstva u potpunosti su prilago ena europskim cestama, a automobil je prošao striktna testiranja vožnje na alpskim planinskim podru jima, ljetna ispitivanja u južnoj Europi i testiranja na hladnoj zimi u Skandinaviji. Tijekom testiranja, automobil je testiran na nadmorskim visinama od 2.500 metara i izložen temperaturama od +40º Celzijusa do -35º Celzijusa. Opsežna upotreba laganog elika visoke vrsto e u platformi i karoseriji rezultirala je smanjenjem osnovne težine vozila. Iako su vanjske dimenzije porasle, novi i20 još uvijek je me u najlakšim vozilima u segmentu. Nadalje, postignuto je zna ajno poboljšanje torzijske krutosti, smanjenje vibracija kada je vozilo u pokretu i pomo u performansama rukovanja. Povjerenje tvrtke Hyundai Motor Company u njegovu eu-

ropsku kvalitetu izrade zna i da svako vozilo nove generacije i20 standardno dolazi s tvrtkinim petogodišnjim jamstvom bez ograni enja prije enih kilometara. Kao daljnja demonstracija Hyundaijeve posve enosti europskim kupcima i dokaz da je automobil istinsko europsko vozilo, Hyundai je ujedinio proizvodnju nove generacije i20 u svojoj turskoj tvornici. 100% proizvodnje nove generacije i20 vršit e se u nedavno proširenoj Hyundai Assan Otomotiv Sanayi (HAOS) tvornici u Izmitu, Turska. Nova generacija i20 je tre i automobil koji e se lansirati kao dio ‘Product Momentum 2017’, inicijative unutar koje e Hyundai lansirati 22 nova modela i izvedenice u Europi do 2017. Prethodna generacija i20 prodana je u više od 400.000 primjeraka u regiji od 2008, a Hyundaijev cilj je prodati 100.000 komada godišnje obzirom da e, prema predvi anjima, europski B segment rasti za 14% na 3,25 milijuna prodanih vozila do 2017. g.

Citroën Savska odlu ila je dati svoj doprinos hrvatskom sportu te je ostvarila suradnju s Taekwondo klubom “Marjan” na sportskim, promotivnim, edukativnim i ostalim doga ajima. U okviru te suradnje, g. Davor Dasovi , direktor Citroën Savska, predao je klju eve Citroën C4 Cactus trofejnim blizankama Ani i Luciji Zaninovi u prodajnom centru Citroën Savska na adresi Savska cesta 41. Trofejne blizanke Ana i Lucija Zaninovi , osvaja ice su deset svjetskih, olimpijskih i europskih odli ja, na desetke me unarodnih turnira i državnih naslova te dobitnice mnogih hrvatskih i me unarodnih priznanja. Lucija i Ana su sudionice Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine na kojoj se Lucija okitila bron anom medaljom.

Stigao Jeep Grand Cherokee Red Vapor Na naše je tržište stigla najopremljenija verzija modela Jeep Grand Cherokee, pod nazivom Red Vapor. Red Vapor je nadogradnja na SRT 8 model, sa iden nim motorom ali u limi ranom broju proizvedenih primjeraka. Premijeru je imao na jesensko salonu u Parizu. Motor: benzinski, 6.4 V8, 477 KS, ubrzanje 0-100 km/h : 4,8 sekunde te cijena 835.000 kuna.

U odnosu na standardni SRT 8, Red Vapor dodatno nudi: ANC (Ac ve Noise Control), sistem koris audio sustav vozila za lociranje izvora buke u kabini, te smanjuje buku na na in da vožnja bude ugodnija, Pirelli P Zero three-season gume sa naplacima 20“, Brembo ko nice (6 klipova sprijeda i 4 klipa straga) te Selec-track podesivni ovjes sa Bilstein amor zerima.

media

6. velja e 2015.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

svijet medija SVIJET TEHNOLOGIJE SKYLON – SUPERSONIČNI KOMERCIJALNI AVION

ASUSOV PAMETNI SAT

Putovanje pet puta brže od brzine zvuka!

Supersoni ni putni ki avion Concorde je ve odavno prošlost. Concorde je mogao putnike od New Yorka do Londona prevesti za tri sata što je bilo zaista impresivno. Znanstvenici i inženjeri iz tvrtke Reaction Engines uveliko rade na projektu SKYLON odnosno stvaranja nove generacije supersoni nih aviona koji bi omogu ili putnicima da otputuju bilo gdje na svijetu i stignu tamo za najviše

etiri sata. To zna i da u tom vremenu stignete, primjerice, od New Yorka do Hong Konga

ili od Londona do Sydneyja. Novi sustav na kojemu tvrtka Reaction Engines radi zove se SABRE, a iza tog imena zapravo se krije mlazni motor koji tako er koriste i rakete. - U komercijalnom avionu ovakav motor mogao bi bez problema tristo putnika prevesti diljem svijeta pet puta brže od brzine zvuka. - rekao je glavni inženjer Alan Bond. Prema Bondovu objašnjenju, jedina doista jedinstvena stvar u vezi s tim motorom posebno jest osmišljen ure aj za hla enje postavljen na taj motor. SA-

BRE motor “usisava” atmosferski zrak, uzimaju i oko 1250 tona kisika, koji se zatim koristi u motorima. Takav zrak uspijeva posti i temperaturnu razliku od 1000 °C do 1500 °C u samo 0,1 sekundi, što je zapravo iznimno velika stopa hla enja od 400 megavata. Ovakva sposobnost tzv. disanja zna i da 250 tona kisika može biti uzeto iz atmosfere za upotrebu u procesu izgaranja, smanjuju i tako koli inu kisika koja se mora provesti kroz spremnike. To nadilazi problem težine koji je ograni-

avao dizajn ovakvih motora u prošlosti. Ako tvrtka Reaction Engines bude uspješna u razvoju svoje nove letjelice SKYLON, motor SABRE mogao bi ozna iti pravu revoluciju u komercijalnom, odnosno putni kom zrakoplovstvu. Dosadašnji su testovi bili uspješni pa stoga ne bismo trebali predugo

ekati da SKYLON kona no poleti. Prvi se ispitni letovi novog aviona planiraju za 2019. godinu. Tako er, tvrtka istražuje i mogu nost korištenja iste letjelice za putovanje u svemir. Predvi a se da e svaki putnik za takvo putovanje morati izdvojiti više od 400.000 dolara, no cijena e vjerojatno drasti no pasti s vremenom. Nažalost, putnici jedino ne e mo i imati pogled kakav su sanjali jer ovaj avion ne e imati prozore. Me utim, dizajnerski timovi ve rade na tehnologiji koja e projicirati spektakularne, panoramske poglede na ekranima koji e pokrivati unutrašnjost ove letjelice. (izvor: http://zimo. dnevnik.hr/)

TV PREPORUKA SRCE TV Zabavno-glazbena emisija “Fio show”, od 20 sati do 23 sata

Lijepa Marina transformirana u Seve Nacionale!

Gledatelje su zabavljali lanovi grupe Znanci

Gosti prošlonedjeljne emisije bili su lanovi grupe Znanci, pa dobre glazbe, zabave i smijeha nije nedostajalo. Gledatelje su oduševili i zabavili nizom pjesama koje sviraju u prigodnim glazbenim doga anjima i druženjima, kao što su svadbe, krštenja, ro endani i sl. Tijekom emisije emitiran je i zanimljiv prilog o ehanju perja. Specijalna goš a ve eri bila je lijepa Marina, transfomi-

Marina je glasom i stasom uprizorila Seve Nacionale i sve oduševila

rana u Seve Nacionale. Ni ovu nedjelju nije izostala reklama sponzora emisije - Limarije “Sebastijan”. “Fio show” gledaju svi - gledajte i vi! (rr)

ZenWatch s baterijom za sedam dana! Veliki broj tehnoloških kompanija, poput Samsunga, Sonyja, Asusa, LG-a i drugih, prošle su godine predstavili svoje modele pametnih satova, no još nijedan od njih nije zadivio korisnike i ostvario odli ne prodajne brojke. Ve ina stru njaka slaže se kako bi prekretnica na ovom tržištu mogao biti Appleov sat koji e se u prodaji pojaviti u travnju te e biti zanimljivo pratiti kako e korisnici reagirati, odnosno ho e li ljubitelji ove kompanije danima i no ima ekati i spavati ispred trgovina, kao i u slu aju novih modela iPhonea. No, prošli tjedan u javnosti se pojavila informacija kako e baterija Appleovog sata trajati samo od dva i pol do

etiri sata intenzivnog korištenja, što je podatak koji bi mogao odbiti mnoge potencijalne kupce ovog sata. ini se da rješenje za korisnike koji žele pametni sat ija e baterija trajati više dana ima – Asus. Ova je kompanija prošle godine predstavila pametni sat ZenWatch, a njen predsjednik Jonney Shih nedavno je najavio kako bi nasljednik

ovog gadgeta mogao imati bateriju koja e trajati najmanje tjedan dana. Prema informacijama Ubergizma, Asus bi ovo poboljšanje baterije trebao posti i tako što e “pojednostavniti operativni sustav i procesor”. ZenWatch predstavljen je prošle godine na IFA sajmu u Berlinu te bi Asus njegovog nasljednika mogao predstaviti na istom sajmu u rujnu ove godine, dok se neki ljubitelji ove kompanije nadaju kako bi Asus mogao iznenaditi i svoj gadget predstaviti po etkom ožujka na najve em mobilnom sajmu na svijetu Mobile World Congress – dakle, prije po etka prodaje Appleovog sata. (izvor: http://zimo.dnevnik.hr/)

6. velja e 2015.

PETAK, 06.02. 08:00 08:15 09:15 10:00

Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Aniela

10:40 11:10 12:10 14:15 14:30 15:00 15:30 16:00 16:10

Dom 2 (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Hrana i vino TV prodaja Dje ja TV Ju er, danas, sutra Podravina i Prigorje (r) Privredni.hr (r) Aniela TV Jukebox Vijes dana Hrana i vino akove ki kutak Obzori (r) Ju er, danas, sutra Novi milenij Vijes dana TV prodaja Zapisano u zvijezdama (18) Videostranice

16:40 17:30 18:25 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05 21:20 22:00 22:40 23:00 02:05

PETAK, 06.02.

06:58 07:00 07:10 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:00 19:05 19:10 19:40 19:45 20:00 20:05 21:30 22:00 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) TV Razglednica Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz proĹĄlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Moja Istra (R) TV Prodaja Privredni.hr 24 Sata vijes TV Prodaja Zlatna dolina Ku onica (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Emisija VTV-a (R) VaraĹždin info / Ĺ˝upanijske teme (R) VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz proĹĄlos 24 Sata vijes Mali oglasi TV Prodaja (R) VTV Vijes Doma ija Vicovizija (R) Pri e iz svijeta (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz proĹĄlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

media

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ redakcija@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 323 601

SUBOTA, 07.02.

NEDJELJA, 08.02.

08:00 Dje ja TV 11:00 Auto â&#x20AC;&#x201C; moto nau ca (r) 11:30 Privredni.hr (r) 12:00 TV prodaja 13:00 Kratki rezovi (r) 13:50 akove ki kutak (r) 14:30 Zagrljaj ljepote 15:10 TV prodaja 15:40 Shi (r) 16:15 Dom 2 (r) 16:50 Ju er, danas, sutra 17:00 Poljoprivredni savjetnik 17:35 TV prodaja 18:00 Emisija Mura â&#x20AC;&#x201C; Drava 18:30 Obzori 19:00 VIJESTI DANA 19:30 Hrana i vino 20:00 Planet Croa a (r) 20:40 Ju er, danas, sutra 21:00 Igrani lm 22:45 Vijes dana 23:15 Zapisano u zvijezdama (18) 02:05 Videostranice

08:00 Dje ja TV 10:00 TV prodaja 11:15 Poljoprivredni savjetnik (r) 12:05 Oko umjeetnos (r) 12:40 Zagrljaj ljepote (r) 13:40 Sport nedjeljom 15:05 Podravina i Prigorje 15:55 Hrana i vino 17:00 Tjedan kronika 17:40 Mura-Drava 18:00 Lifestyle (r) 19:00 Tjedna kronika 19:30 TV Jukebox 20:00 Fio show 23:00 Zapisano u

SUBOTA, 07.02.

NEDJELJA, 08.02.

06:58 07:00 07:05 07:30 07:45 08:25 08:30 08:45 09:45 10:00 11:00 11:15 11:45 12:15 12:30 13:00 13:05 13:15 13:30 14:00 14:15 15:15 16:15 16:50 17:25 17:40 18:10

Najava programa Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Iz fundusa galerije GE RA MA Moja Istra (R) Iz proĹĄlos TV Razglednica Sportski zoom (R) TV Prodaja Pressica TV Prodaja Tajne uspjeha Filmske najave (R) TV Prodaja Europa u fokusu Mali oglasi TV Razglednica TV Prodaja Otvoreno nebo (R) TV Prodaja Paleta portreta (R) Glazbeni in (R) Glazbeni izazov (R) Dokumentarni program TV Prodaja TV Oblo ec Vjera i nada

zvijezdama (18) 02:00 Videostanice

07:28 07:30 07:50 08:15 08:30 09:15 09:30 10:30 11:30 12:00

12:30 12:45 13:15 13:45 14:00 14:55 15:00 15:15 16:15 17:00 17:15 18:45 19:00 19:30 20:00

18:40 19:05 19:10 19:35 19:45 20:00 20:30 22:00 22:25 22:30 22:55 23:00 23:10 01:10 01:12

VTV Dnevnik Iz proĹĄlos Ĺ kola ĹĄaha Mali oglasi TV Prodaja Zajedno Koncert MuĹžikaĹĄi i pajdaĹĄi Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Iz proĹĄlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

Najava programa VTV Dnevnik (R) Zlatna dolina (R) Mali oglasi Velike tajne malog vrta (R) TV Prodaja Hrana i vino Na rubu (R) Rezervirano vrijeme (R) Vjera i nada, vjerski program uz komentar za sluĹĄno oĹĄte ene osobe TV Prodaja Glazbeni izazov (R) Zajedno (R) TV Prodaja Ku onica (R) Iz fundusa galerije GE RA MA TV Prodaja U svjetlu vjere (R) Po dragome kraju (R) TV Prodaja Doma ija (R) TV Prodaja Filmske najave (R) VTV Tjednik Kulturni magazin, emisija o kulturi uz komentar za sluĹĄno oĹĄte ene osobe

20:30 Privredni.hr (R) 21:00 Rezervirano vrijeme 22:30 VTV Tjednik (R) 23:00 Iz proĹĄlos 23:06 Mali oglasi 23:10 Nera (18) 01:10 Odjava programa 01:12 Videostranice

PONEDJELJAK, 09.02.

08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 12:10 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 17:30

Dje ji program Hrana i vino Glas manjina (r) Zagrljaj ljepote (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Lifestyle Aniela

18:30 19:00 19:30 20:00 21:05 21:20 22:00 22:30 23:00

TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Bujica Ju er, danas, sutra Auto â&#x20AC;&#x201C; moto nau ca Vijes dana TV Jukebox Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

PONEDJELJAK, 09.02. 06:58 07:00 07:05 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 11:25 11:30 12:00 12:15 13:00 13:05 13:15 13:30

13:55 14:00

14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:40 19:05 19:06 19:15 19:40 19:45 20:00 20:05 21:00 21:45 22:25 22:30 22:55 22:56 23:00 23:10 01:10 01:12

Najava programa Mali oglasi VTV Tjednik (R) TV Razglednica Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz proĹĄlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Iz fundusa galerije GE RA MA (R) Mali oglasi NA Rubu (R) TV Prodaja Zajedno (R) Mali oglasi TV Razglednica TV Prodaja Vjera i nada (R), vjerski program uz komentar za sluĹĄno oĹĄte ene osobe Mali oglasi Kulturni magazin (R), emisija o kulturi uz komentar za sluĹĄno oĹĄte ene osobe TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja TV Oblo ec (R) Sportski zoom VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz proĹĄlos Ĺ kola ĹĄaha Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Emisija VTV-a Sportski zoom (R) Ĺ˝upanijske teme/ VaraĹždin info (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz proĹĄlos (R) Mali oglasi Nera (18) Odjava programa Videostranice

UTORAK, 10.02. 08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 11:30 14:15 15:00 15:30 16:00 16:10 16:40 17:30 18:30 19:00 19:30

Yoga&Pilates Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Auto â&#x20AC;&#x201C; moto nau ka TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV Hrana i vino Ju er, danas, sutra Novi milenij Shi (r) Aniela TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino

20:00 Pove alo 21:05 Ju er, danas, sutra 21:20 Kratki rezovi, emisija o lmu 22:00 Vijes dana 22:30 Planet Croa a 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:00 Videostranice

UTORAK, 10.02.

06:58 07:00 07:30 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:30 12:00 12:15 13:00 13:15 13:30 14:00 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:15 02:00 02:25 02:26

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Info kanal Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz proĹĄlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Emisija VTV-a (R) TV Prodaja Velike tajne malog vrta Info kanal TV Prodaja Europa u fokusu (R) Sportski zoom (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Zastupni ki klub Iz naĹĄih srediĹĄta VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz proĹĄlos Info kanal Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Emisija VTV-a Zastupni ki klub (R) Glazbeni in VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz proĹĄlos (R) Mali oglasi Nera (18) Info kanal VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Info kanal

SRIJEDA, 11.02.

08:00 Yoga&Pilates 08:15 Dje ji program 09:15 Hrana i vino 10:00 Aniela (r) 10:40 Poljoprivredni savjetnik (r) 11:10 TV prodaja 12:10 Videostranice 14:15 Yoga&Pilates 15:00 Dje ja TV 15:30 Hrana i vino 16:00 Ju er, danas, sutra 16:10 Pove alo (r) 17:30 Aniela 18:30 TV Jukebox 19:35 Vijes dana 20:00 Bujica 21:05 Ju er, danas, sutra 21:20 Oko umjetnos 22:00 Vijes dana 22:30 Dom 2 23:00 Zapisano u zvijezdama 02:05 Videostranice

SRIJEDA, 11.02.

06:58 07:00 07:30 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:45 13:00 13:15 13:30 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 18:00 18:40 19:05 19:06 19:15 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 21:30 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:15 02:00 02:25 02:26

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Info kanal Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz proĹĄlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Doma ija (R) TV Prodaja Info kanal TV Prodaja Emisija VTV-a (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Otvoreno nebo Glazbeni izazov VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz proĹĄlos Info kanal Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Paleta portreta Rezervirano vrijeme Pressica (R) VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz proĹĄlos (R) Mali oglasi Nera (18) Info kanal VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Info kanal

Ä&#x152;ETVRTAK, 12.02. 08:00 08:15 09:15 10:00 10:40 11:10 12:10 14:15 15:00

Yoga&Pilaes Dje ji program Hrana i vino Aniela (r) Oko umjetnos (r) TV prodaja Videostranice Yoga&Pilates Dje ja TV

15:30 16:00 16:10 16:40 16:40

Hrana i vino Ju er, danas, sutra Kratki rezovi (r) Planet Croa a (r) Zagrljaj ljepote (r)

18:30 19:00 19:30 20:00 20:35 21:05

TV Jukebox VIJESTI DANA Hrana i vino Podravina i Prigorje Privredni.hr Shi , emisija o automobilizmu 22:00 Vijes dana 23:00 Zapisano u zvijezdama (18) 02:05 Videostranice

Ä&#x152;ETVRTAK, 12.02.

06:58 07:00 07:30 07:35 07:50 08:15 08:30 08:45 08:52 09:00 10:00 10:05 11:00 11:15 12:15 12:30 13:00 13:15 13:30 14:15 14:45 15:00 16:00 16:05 17:00 17:15 17:45 18:40 19:05 19:06 19:10 19:35 19:45 20:00 20:05 21:00 22:05 22:25 22:30 22:55 22:56 23:03 23:10 01:15 02:00 02:25 02:26

Najava programa VTV Dnevnik (R) Mali oglasi Info kanal Hrana i vino Yoga i pilates za svaki dan TV Prodaja Iz proĹĄlos Mali oglasi Vekerica VTV Vijes Vekerica TV Prodaja Glazbeni in (R) TV Prodaja Filmske najave (R) Info kanal TV Prodaja Velike tajne malog vrta (R) Zastupni ki klub (R) TV Prodaja Vekerica (R) VTV Vijes Vekerica (R) TV Prodaja Glazbeni izazov (R) Ku onica VTV Dnevnik Vremenska prognoza Iz proĹĄlos Info kanal Mali oglasi TV Prodaja VTV Vijes Pod pove alom/u srediĹĄtu Dokumentarni program Iz naĹĄih srediĹĄta (R) Mali oglasi VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Iz proĹĄlos (R) Mali oglasi Nera (18) Info kanal VTV Dnevnik (R) Vremenska prognoza (R) Info kanal

VODOM

OVOR S PO 16 RAZGmedia 1

media

5. rujna 2014.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 323 601

U MUZEJU “Croata insulanus” u Prelogu otvorena izložba Borisa Leinera

Jaha ica ritma, bronca, 2011.

U bogatom programu u No i muzeja u Prelogu otvo-rena je izložba skulpturaa Borisa Leinera, glazbeni-ka i kipara, uz nazo nostt vodstva Grada Preloga i gradona elnika Ljubomiraa Kolareka. Izložbu je otvorio predsjednik Gradskog vije a Grada Preloga Goran Gotal, uz vo enje Željka Soka a. Iako se medijski u široj javnosti sam umjetnik ponajprije predstavlja likom legendarnog bubnjara kultnog benda novog vala – Azre, Boris Leiner u Prelogu je pokazao što može uraditi svojim rukama i kada palice bubnjeva ostavlja sa strane. Kustosica Muzeja “Croata insulanus” Iva Kožnjak

Boris Leiner zapjevao međimurske narodne pjesme naglasila je da su na izložbi sjedinjene najve e ljubavi Borisa Leinera – glazbena i likovna umjetnost. U njegovu su životu te dvije umjetnosti toliko srasle da jedna bez druge ne $unkcionira. Boris Leiner kao kipar u biste umjetnika koje portretira uvodi intimisti ku crtu. Biste nastale u gipsu i sadri isti u se izrazitim realizmom, a u manjim $ormama i sitnoj plastici realizam uzmi e pred apstrakcijom.

U izradi koristi glinamol, kamen, gips, obojeni gips, aluminij. Glazbene note žive u djelima Borisa Leinera, one pokre u nage ženske figure: “Jalova plesa ica”, bronca, 1999., predstavljaju zanos: “Jaha ica ritma”, bronca, 2011. Najviše pažnje privukle su skulpture Hendrixa, Amy Winehouse, Jože Horvata, Arsena Dedi a, Željka Malnara, Pere Kvrgi a, ali i sitne plastike: Zr anke, Pjesnici i druge.

Boris Leiner zapjevao je u Prelogu me imurske narodne pjesme zajedno s tamburašima

Glazbena karijera Borisa Leinera izuzetno je bogata, a mnogi ga pamte kao bubnjara. U Prelogu je poslije otvorenja izložbe i zapjevao me imurske narodne pjesme uz tamburaše. Boris Leiner ro en je 1957. godine u akovcu, gdje 1972. i osniva glazbeni sastav Kanibali. Godine 1976. upisuje odsjek grafi kog dizajna, 1979. postaje lanom legendarne grupe Azre, 1980. upisuje kiparstvo na Likov-

Željko Malnar, poliester

noj akademiji u Zagrebu, zatim studira kiparstvo u Nizozemskoj, potom 1987. osniva glazbenu grupu Vještice, 1990. odlazi u Prag i Berlin kao lan grupe Lovers i Love Sister Hope. Od 1995. svira u grupi Aerodrom, snima za Pa en bend, postaje lanom grupe Ši Mazgoon, Godine 1998. osniva Likovni orkestar i prire uje više izložbi, a od 2009. godine svira u grupi Pozdrav Azri. (JŠ)

• • S ME IMURSKIM NOVINAMA U KINO! • • DIJELIMO 3 x 2 BESPLATNE ULAZNICE za Cinestar Varaždin

Odgovorite na pitanje i osvojite ulaznice za film “Teorija svega”! “Me imurske novine” u suradnji sa Cinestarom Varaždin pozivaju vas da se uklju ite u nagradnu igru kojom vas svaki petak nagra uju s tri puta po dvije besplatne ulaznice, ovaj put za film “TEORIJA SVEGA”. Nagradno pitanje potražite svaki petak ovdje, a svoje odgovore pošaljite što prije, a najkasnije do 13.30 sati isti dan, u petak, putem on-line medija portala: www.mnovine.hr u rubrici “Pošalji vijest”. Uz to an odgovor molimo Vas da

NAGRADNO PITANJE: Tko je redatelj filma “Teorija svega”?

pošaljete svoje ime i prezime te mjesto odakle se javljate. Dobitnike ulaznica objavljujemo svaki petak na Facebook stranici “Me imurskih novina” te putem njihovog e-maila. Ulaznice se mogu iskoristiti do 11. velja e 2015.

www.mnovine.hr

Posebna napomena: Budu i da želimo svim našim

itateljima dati jednaku šansu za dobar provod, itatelj koji je jedanput osvojio ulaznicu za Cinestar ne može više taj mjesec sudjelovati u našoj nagradnoj igri. Molimo Vas da uvažite ovo pravilo.

DIJELIMO 2 x 2 BESPLATNE ULAZNICE za Centar za kulturu Čakovec

Odgovorite na pitanje i osvojite ulaznice za film “Snajperist”! “Me imurske novine” u suradnji s Centrom za kulturu akovec pozivaju vas da se uklju ite u nagradnu igru kojom vas svaki petak nagra uju s dva puta po dvije ulaznice, ovaj put za film “SNAJPERIST”. Nagradno pitanje potražite svaki petak ovdje, a svoje odgovore pošaljite što prije putem on-line medija portala www.mnovine.hr u rubrici Pošalji vijest. Uz to an odgovor molimo Vas da pošaljete svoje ime i prezime te mjesto odakle se javljate. Dobitnike ulaznica objavljujemo svaki

Nagradno pitanje: Tko je redatelj filma “Snajperist”?

www.mnovine.hr petak na Facebook stranici “Me imurskih novina” te putem njihovog e-maila. RASPORED PRIKAZIVANJA

FILMA “SNAJPERIST”: - petak, 6. 2., 20 sati, - subota, 7. 2., 20 sati, - ponedjeljak, 9. 2., 20 sati, - utorak, 10. 2., 20 sati.

sport@mnovine.hr

STRELJAŠTVO

TENIS SJAJAN ULAZAK u novu tenisku godinu najmla e akove ke igra ice na WTA ljestvici

TURNIR IWK MUNCHEN

Saša Kralj okusio što zna i pucati s najboljima na svijetu Nije lako bilo sta po prvi put u hrvatskom dresu strijelcu akove kog Alzasa u ga anju zra nim pištoljem Saši Kralju me u najbolje svjetske strijelce. Na velikom me unarodnom turniru IWK Munchen Kralj nije bio na nivou na kojem on to može bi , jer trema i nedostatak iskustva pucanja na ovako jakim turnirima u inili su svoje. Stoga je rezultat od 563 kruga prvi dan, odnosno 567 zalog za budu nost, posebice kada je u pitanju nastup na EP u Arnhemu na koji e, nadamo se, Kralj o i usprkos „dvorskim igrama“ koje se doga aju, nažalost, i u ovom sportu, jer on je to zaslužio ovosezonskim rezulta ma. Saša sigurno može puca iznad 570 oba dana, samo kada se do kraja opus . Turnir u Munchenu tako er je pokazao da me u svjetskom elitom strijelci kojima je streljaštvo samo „ljubav“ me u prvih 20-30 na svijetu nemaju što traži . Jer, nekoliko Rusa, Bjelorusa, Japanaca, Srba i mnogih drugih koji su profesionalci, koji prolaze pripreme, treniraju dnevno po nekoliko sa , uglavnom bave se profesionalnom ovim sportom i za sve naše strijelce, ne samo Kralja, ve i Cindri a, Kova evi a, Slovenca Ka avende, za kojeg Savez traži hrvatsku putovnicu da bi mogao nastupi na EP, svi oni su zasad nedos žni. To je slika i prilika hrvatskog sporta, posebice malih sportova koji nemaju regulirani status, gdje se vrhunskim sportašima ne omogu avaju najbolji mogu i uvje za trening i pripreme, ve se improvizira i normalno da se u takvim okolnos ma ne možemo nositi s najboljima na svijetu. U nale u Munchenu, a tako e vjerojatno biti i na skorašnjem Europskom prvenstvu u Arnhemu, u nale se ulazilo 580, što je u ovom trenutku za naše strijelce u ga anju zra nim pištoljem ipak nedos žan rezultat. Blizu njega bilo je još petnaestak natjecatelja, što najbolje govori o ja ini konkurencije u ovoj disciplini. Kralj je puno bolje pucao drugi dan (nabavio je i novu municiju koja igra tako er važnu ulogu, kupivši je na licu mjesta!?) i tada bio drugi najbolji hrvatski strijelac u ovoj disciplini. Od 65 strijelaca zauzeo je 49. mjesto s rezultatom 567, dok je najkonstantniji hrvatski strijelac Vlado Cindri „upucao“ tek krug više. S Kraljem je u Munchenu podrška i savjetnik - trener bio Marijan Turk. (dz)

Iva Mekovec pobjedom u Turskoj otvorila sezonu Prvi nastup i odmah osvojeni turnir u 2015. godini. Iva Mekovec za ulazak u novu sezonu odabrala je turnir iz najmanje ITF vrijednosti 10.000 $ koji se igrao u turskoj Antalyji, na kojemu je odmah u lijepom nizu pobjeda osvojila svoj sedmi profesionalni naslov savladavši u !inalu Gruzijku Ekatarine Gorgodze 6:4 6:3. Mekovec je u uvodu u sezonu odmah odlu ila igrati na zemljanim terenima, iako se ve ina turnira u ovo vrijeme

Mikul i poražena u Glasgowu Za razliku od Mekovec, trenuta no najbolje plasirana me imurska igra ica na WTA ljestvici Ema Mikul i , koja se nalazi oko 270. mjesta, na lis najboljih igra ica svijeta loše je otvorila novu sezonu. Izabrala je igru na tvrdim podlogama, u dvorani i po etak nije bio dobar. Bolja od nje bila je nadarena Britanka Chris e u dva seta 7:6 (7) i 6:1. Kao što rezultat sugerira, o ito je bio presudan prvi set u kojem je Ema imala priliku da ga osvoji, a kad joj to nije pošlo za rukom, sve je o šlo na stranu njezine pro vnice. (dz)

igra na tvrdoj podlozi. Bila je to dobra odluka, jer je akove ka tenisa ica nanizala pet pobjeda u nizu. Najviše problema na putu prema pobjedi Mekovec je imala u polu!inalu u kojem je preokrenula me protiv Gruzijke Kvatsabaia. Nakon što je izgubila prvi set 5:7, druga dva riješila je u svoju korist 6:2, 6:4. Prije toga bez problema je u dva seta dobila: Talijanku Tricarico, Rumunjku Fetecao i doma u igra icu Sezer. Iva i dalje ostaje u poznatom turskom ljetovalištu u kojem u ovo vrijeme blagodati dobre klime koriste brojni sportaši za pripreme poput nogometaša, dok tenisa i igraju brojne manje profesionalne turnire. Tako

Iva Mekovec na prvom ITF turniru na kojemu je nastupila ove godine odmah je uzela pobjedni ki trofej

Iva i ovaj tjedan ve u etvrtfinalu I na drugom ITF turniru istog nagradnog fonda koji se igra na zemlji u Antalyji Iva Mekovec sjajno je krenula. Prošla je ovaj tjedan dva kola i ve je u etvr inalu. Najprije je svladala Amerikanku Zhu, a za m Srbijanku Selakovi , obje pro vnice u dva seta. Mekovec koja je postavljena za 1. nositeljicu turnira ima dobru priliku da opet do kraja, jer u nastavku je eka igra ica s wild-carda, Ma arica Lukacs. (dz) e se i ovaj tjedan igrati turnir istog nagradnog fonda na kojem je Mekovec kao 364. igra ica

Antonia Ruži igrala za reprezentaciju Hrvatske

Me u hrvatskim reprezentativkama do 12 godina bila je i lanica Pun eca Antonia Ruži

SPORTSKI SADRŽAJI KOJI SE NUDE: • sportska dvorana za mali nogomet • rukomet • košarku • badminton • stolni tenis • stijena za penjanje • vanjski tereni-tenis u balonu • grupni treninzi-yoga • pilates • trbušni ples • sportske škole • fitness • SRC DG Sport & Hotel Panorama Ulica Ma je Gupca 102, Prelog, tel: 040/648-090, www.dg-sport.com

svijeta postavljena za 1. nositeljicu. Kad se pribroje bodovi s osvojenog prethodnog turnira Antonia Ruži nastupila je za reprezentaciju Hrvatske do 12 godina na Winter cupu, kvali kacijama za Europsko ekipno prvenstvo. Zajedno sa njom za reprezentaciju Hrvatske nastupile su još dvije ponajbolje hrvatske igra ice Noa Krznari i Kornelija Hun ak. U prvom kolu naše djevojke bile su bolje od reprezentacije Austrije rezultatom 2:1, da bi u polu nalnom susretu is m rezultatom bolje od njih bile Talijanke. U susretu za tre e mjesto naše igra ice pobijedile su Belgijanke 2:1. (mn)

uz dobar rezultat na ovotjednom turniru naša igra ica mogla bi se približiti 300. poziciji na rang-listi najboljih tenisa ica svijeta. (dz)

Na OP Ponikvi finale u znaku mladih akov anki U Zagrebu je održano Dvoransko prvenstvo Teniskog kluba Ponikve za dje ake i djevoj ice do 14 godina. Na turniru su nastupile i dvije ponajbolje igra ice Pun eca Antonia Ruži i Nika Šari , obje više nego uspješno. Obje igra ice plasirale su se u nale turnira gdje je Antonia bila uspješnija i slavila rezultatom 63 62. U prvom kolu Antonia je bila bolja od Grete Mari (Iteam) 60 61, u drugom od Marijane Majeti (TK Victoria) 60 62 i u polufinalu od Lare Hraš anec (TK Varaždin 1181) 36 61 62. Nika Šari u nale turnira plasirala se pobjedama pro v Lorene Pintar (TK Ponikve) 75 61, Franke Antonie Sindi i (TK Ogulin) 64 62 i u polu nalu pro v prve nositeljice turnira Ite Habekovi (TK Chromos) 76 76. (mn)

6. velja e 2015.

BADMINTON BK ME IMURJE U ATONU NEDELIŠ E organizirao Prvenstvo Hrvatske za seniore i veterane 2015. godine

Danijel Zadravec najuspješniji od naših s veteranskim zlatom i broncom

Danijel Zadravec bio je najuspješniji naš predstavnik, a sjajno je odigrao u paru s Vugrincom, gdje je uzeo naslov veteranskog prvaka Hrvatske u paru

Par Zadravec/Vugrinec u najneizvjesnijem posljednjem nedjeljenom finalnom me u veterana (+35) s 2:1 u setovima svladao 1. nositelje, par Senfer/Šiki . Sama završnica me a bila je vrlo uzbudljiva, a odlu ivale su sitnice Najbolji rezultat od me imurskih igra a na Prvenstvu Hrvatske u badmintona, koje je odigrano prošli vikend u Nedeliš u, postigao je u veteranskoj konkurenciji Danijel Zadravec koji je sa svojim partnerom Marjanom Vugrincom u najneizvjesnijem posljednjem nedjelje+nom finalnom me u (veterani 35+) s 2:1 u setovima svladao 1. nositelje, par Sen$er/Šiki . Sama završnica me a bila je vrlo uzbudljiva, odlu ivale su sitnice, ali na kraju je s 21:19 pobjedu u odlu uju em setu i me u odnio naš igra sa svojim partnerom. U dvorani Aton u Nedeliš u u subotu i nedjelju Badminton klub Me imurje bio je odli an organizator Prvenstva Hrvatske u seniorskoj i veteranskoj konkurenciji. Igrala su 34 najboljih igra a i najboljih igra ica iz sedam hrvatskih klubova Hrvatske u seniorskoj konkurenciji i 34 veterana iz

Naša dva ženska veteranska para uzela su srebro i broncu

šest klubova. Me u njima uspješno je nastupila seniorska i veteranska ekipa našeg kluba pod vodstvom

Najbolji muški seniorski rezultat za BK Me imurje postigao je par Hranilovi /Vlahek

glavnog trenera i igra a Danijela Zadravca, koji je ujedno bio najbolji doma i predstavnik.

Dvije seniorske bronce U seniorskoj konkurenciji muški par BK Me i-

Ela Trstenjak sa svojom partnericom stigla je do seniorske bronce u ženskom paru

murje akovec Hranilovi / Vlahek napravio je dobar rezultat i uzeo bron anu medalju. Broncu u ženskoj konkurenciji uzela je tako er naša Ela Trstenjak (M ) koja je igrala u paru s Ingom Sadai (ZM). U najzanimmljivijoj konkurenciji naslov seniorskog državnog prvaka osvojio je Zvonimir &urkinjak (Medvedgrad, Zagreb) obranivši prošlogodišnji naslov pobjedivši u finalu klupskog kolegu Zvonimira Hoeblinga s 2:1. Bron ane medalje osvojilli su: Filip Špoljarec (MZ) i Igor imbur (MZ). Naši igra i Luka Vlahek i Filip Bel ispali u osmini finala. Bisera Zadravec sa svojom partnericom Anom Marijom Horvat uzela je srebro u konkurenciji ženskih veteranskih parova, dok su broncu u pojedina noj konkurenciji uzele Ana Marija Horvat i Dubravka Kiš Lukša. Do bronce je stigao tako er i akove ki ženski par

Dubravka Kiš Lukša/Sanja Majsen. akove ki par Markuš/Vadlja uzeo je broncu u muškoj veteranskoj konkurenciji +45. Danijel Zadravec je ina e i u miksu sa svojom suprugom Biserom uzeo broncu. Na državnom prvenstvu ina e dominirali su igra i Medvedgrada koji su osvojili najviše naslova državnh prvaka i izborili najve i broj finala i na taj na in uzeli najviše tro$eja. Voditelj natjecanja bio je Tomislav Grubi , a pomo nik Filip Mikolaj. Vrhovna sutkinja bila je Ivanka Pokorni iz Zagreba, dok su suci bili Darko Vidakovi iz V.Gorice, Lucija Zadravec iz akovca i Tea Gro$elnik iz Zagreba. PH je sve ano otvorio predsjednik Skupštine Me imurske županije Mladen Novak. Klub zahvaljuje svojim sponzorima i pokroviteljima na pomo i u uspješnoj organizaciji ovog turnira. (dz, $oto: zv)

I najstariji klupski igra i još se ne daju, a u svojoj konkurenciji Markuš i Vadlja osvojili su broncu

6. velja e 2015. RUKOMET

ODBOJKA

PRVA HRL – ŽENE

Najbolje poluvrijeme Zrinskica i onda u nastavku raspad sistema Prvi dio završio je 12:15 vodstvom akove kog sastava, ali u nastavku su doma e serijom 7:1 preokrenule rezultat u svoju korist Rukometašice Koke u utorak su stigle do druge uzastopne pobjede u drugom dijelu sezone Prve hrvatske rukometne lige za žene, slave i u dvorani na Dravi protiv rukometašica Zrinskog 27:22. Varaždinske rukometašice dobro su ušle u susret i u devetoj minuti imale su prednost od 5:3. akov anke su u nastavku serijom 3:0 prešle u vodstvo te do kraja prvog dijela pove ale prednost na plus tri. Prvi dio završio je 12:15. Me imurske rukometašice ste enu prednost održavale su do 36. minute, no od tada je krenula strašna serija doma ih rukometašica koje su u 10 minuta napravile seriju 7:1 i u 46. minuti vodile 22:19. U posljednjih deset minuta Ko-

Slijedi borba za 5. ili 6. mjesto i doigravanje za prvaka

Zrinskice su sjajno odigrale prvo poluvrijeme u Varaždinu

kice su se uspjele odlijepiti na plus šest i susret mirno privele kraju.

Koka - Zrinski 27:22 (12:15) Koka: Golubi (10 obr.), Jaluši , Pavlovi , El. Halili 2, Ed. Halili, Babi , Domjan 7, Domini (1 obr.), Tomašek 3, La. Kalaus 2, Do. Kalaus, Deži 5, Ha ek 1, Mateša 3(2), Kova i , Zadravec 4, Trener: Neven Hrupec Zrinski: Krmpo (8 obr.), Posavec 6, Šari , Furjan 8, Glad, Posavec 5(2), Sinanovi , Ladi , Bali 1, Rob, Resman, Iva i (1 obr.), Ben ik 2, Androi , Laptoš.

Mla e kadetkinje korak do državne završnice Mla a kadetska ekipa ŽRK-a Zrinski stigla je nadomak završnice prvenstva Hrvatske u Umagu nakon što je zabilježila dvije vrijedne pobjede. U Varaždinu je najprije rezultatom 17:14 svladala velike konkurentice Garešnicu, a onda je Dubica pala bez problema rezultatom 25:17. Slijedi još jedan krug i završnica. Pod vodstvom trenerice Darinke Pavlekovi igrale su: Kozjak, Gudlin 2, Paji 4, Sen ar 4, Vnuk 1, Brali 2, Ma ek, Talaš 3, Bogdan 4, Malaši 16, Pucko, Blagus 6, Kocijan i Vr ek.

Najraspoloženija u njihovim redovima bila je Ines Domjan sa sedam postignutih pogodaka, dok je Ivana Deži dodala pet zgoditaka.

PRVA HRL – MUŠKI

Pobjedom krenuli u nastavak sezone Usprko nekompletnom sastavu rukometaši Preloga krenuli su pobjedom u nastavak sezone. U Prelogu je zahvaljuju i odli noj igri u drugih 30 minuta pala Kozala rezultatom 31:28. Gosti su u prvom poluvremenu odigrali bolje i vodili nakon prvog poluvremena, ali na vrijeme su se probudili doma ini, koji su borbenom igrom stigli do važnih bodova protiv izravnog protivnika u borbi za opstanak. Za Prelog su protiv Kozale igrali: Žeželj, Strbad, Mati 4, Koprek 1, Tizaj 3, Strahija, Lon ari , Bratkovi 1, Horvati 9, Malek 2, Va unec, Beli 11. Trener: Vladimir Beli .

PRVA HOL

TABLICA 1. MEDVEŠ AK NFD

12 10 0 2

2. MOSLAVINA

12 10 0 2

3. RUDAR

12 8

0 4

4. METKOVI 1963

12 7

1 4

5. KTC

12 7

0 5

-12 14

6. DUGO SELO

12 6

1 5

7. CRIKVENICA

12 5

2 5

8. ZADAR

12 5

2 5

-8

12 11

9. OSIJEK

12 5

1 6

10. PRELOG

12 4

1 7

-19 9

11. KOZALA

12 4

0 8

-7

12. ŽUPANJA

12 3

0 9

-74 6

13. IVAN ICA-IVANEC

12 0

0 12 -88 0

Ove subote Prelog je opet doma in i u 19 sati ugoš uje Rudar koji je odli na ekipa i nova dva boda bila bi veliki rezultat. (dz)

TABLICA 1. PODRAVKA VEGETA

14 13 1 0

143

2. ZAMET

13 12 0 1

108

3. LOKOMOTIVA

13 11 1 1

123

4. ZELINA

13 9

1 3

5. SESVETE-AGROPROT. 13 9

0 4

6. KOKA

14 7

1 6

7. OSIJEK

13 6

1 6

-24

8. TREŠNJEVKA

13 6

0 7

9. UMAG

13 4

0 9

-62

10. SPLIT 2010

13 4

0 9

-65

8 7

11. ZRINSKI

14 3

1 10 -77

12. BJELOVAR

13 3

0 10 -118 6

13. SAMOBOR

13 2

0 11 -67

14. DALMATINKA

14 1

0 13 -108 2

Kod Me imurki je briljirala bivša igra ica Koke Suzana Furjan koja je nedavno stigla u klub s osam pogodaka. (t)

I ono malo šansi što su imali odbojkaši Centrometala da bi mogli prvi dio lige završiti me u prve etiri ekipe više ne postoji. U utakmici u Zagrebu kod favorizirane Mladosti izgubili su 3:1. Tako e bez obzira na rezultat zadnjeg kola prvi dio lige završiti na petom mjestu. A po eo je Centrometal dobro, dobar dio prvog seta je bio poravnat. Zatim je Mladost povela dva ili tri poena prednosti i to je održavala do kraja seta za 25:22. U drugom setu poveo je Centrometal, Mladost je bila u zaostatku dva ili tri poena. Sredinom seta je i šest poena u korist Me imuraca. Sa prednoš u 23:16 ušli su u završnicu. Mladostaši su se približili, ali set ide Centrometalu 25:21. U tre em setu poveo je Centrometal 9:8. No tada odli nim blokom Mladostaši ine prednost od etiri poena. Tada u igru ulazi srednjak Pu a. Neizvjesno je još kod 18:16. No do kraja seta svi poeni idu Zagrep anima. Ušao je na minus pet mladi Juras, ali to nije dalo rezultata. Po etkom etvrtog seta Mladost odmah ima prednost od etiri poena. Kako je ta prednost rasla, trener Kiri je u igru uveo Jurasa, Stankovi a, Kopa evi a i Marciuša, pa je utakmicu Centrometal završio s vrlo mladom ekipom.

TABLICA 5.-8. MJESTA 5. Rovinj

6 14:10 13

6. Centrometal

5 13:8

7. Karlovac

5 8:11

8. Rijeka

6 8:14

Doigravanje za prvaka još nije izgubljeno Sada je jasno da e Centometal drugi dio lige igrati u skupini od 5. do 8. mjesta s Rovinjom, Karlovcem i Rijekom. Igra se dvostrukim bod sustavom šest kola. Na kraju e peta i šesta mom ad u i u doigravanje za prvaka, a sedmi i osmi ispadaju u lošiju skupinu prve lige slijede e sezone. Tu se prenose rezultati me usobnih susreta prvog dijela lige, ali ne i oni ostvareni protiv prve etiri ekipe. Tako e Centrometal izgubiti ostvarenih devet bodova protiv Kaštele, Mladosti i Murse. Centrometal prenosi dvije pobjede protiv Rovinja 3:0 i 3:2, pobjedu i poraz od Rijeke 3:0 i 2:3, a isto tako i poraz od Karlovca 2:3. Ukupno 10 od 15 mogu ih bodova. No s obzirom na bodovno stanje i kvalitetu mom adi Centrometala ulazak u doigravanje ne bi smio biti upitan. Cilj je osvojiti peto mjesto kako bi u

etvrt!inalu igrali protiv

etvrtog iz prve skupine. U zadnjem 14. kolu prvog dijela lige Centrometal kod ku e do ekuje Karlovac. Kako e se i ti bodovi prenositi, radi se vrlo bitnom susretu, u biti ve o susretu drugog dijela lige. On je na rasporedu u subotu 7. velja e u dvorani NGC-a Aton s po etkom u 18 sati. (mn)

6. velja e 2015.

NOGOMET PRIPREME ME IMURSKIH NOGOMETNIH KLUBOVA

Usprkos visokom porazu, nije bilo loĹĄe protiv Rijeke II S pripremama za novo prvenstvo najranije je krenulo Me imurje, koje joĹĄ uvijek poja ava svoje redove, tako da trener Kova evi joĹĄ uvijek nema definirani igra ki kadar. Nova dva igra a koja su se priklju ila jesu doma i de ki koji su igrali u VaraĹždinu: MarciuĹĄ i Petrovi . MarciuĹĄ je zaigrao odmah s Rijekom II, dok je Petrovi bio ozlije en. Kona no se ovih dana i Golik uklju io u rad, nakon ĹĄto je bio

bolestan. Susret s drugim sastavom Rijeke bio je dobra provjera, ali Me imurje je priliku za bolje rezultat ispustilo na po etku susreta kada su Rije ani poveli s visokih 4:0. Odli ni MrĹĄi postigao je hat-trick od etiri pogotka gostiju. Doma i su nakon toga bolje zaigrali, a priliku da se vrate u susret propustili su Sa er i najbolju Dodlek iz penala. I u nastavku je Me imurje bilo bolje, stvaralo prilike, sudac

je mogao suditi joĹĄ pokoji penal, ali niĹĄta od toga, da bi tek na kraju Kristi ublaĹžio poraz 1:4. Me imurje je igralo u sastavu: Ĺ a$ari , Kristi , Mesari , Dodlek, Vukovi , Sa er, MarciuĹĄ, Hranilovi , Pintari , Karlov ec, Novko (joĹĄ su igrali: Valenti , Horvat, Ĺ imuni , G. Vuk, HliĹĄ , Ĺ ari ). Trener: Mario Kova evi . Zbog loĹĄih vremenskih uvjeta pitanje je kada e slijediti nove provjere. (mn)

SLOBODA Slakovec

Va unec i Pani igra ka poja anja za nastavak Sloboda iz Slakovca pod vodstvom trenera Stjepana Pe-

teka ve se 20 dana priprema za nastavak sezone. Sastav je poja-

an s dva nova igra a. U klub su stigli Filip Va unec i Zvonimir Pani koji je stari - novi lan. Najve i problem u ovom trenutku je loĹĄe vrijeme, tako da se vani ne moĹže prakti ki niĹĄta raditi, a vjerojatno e morati biti odgo ene i kontrolne utakmice. (mn)

Ĺ˝ENSKI NOGOMET

Trnava i Katarina Zrinski igrale na dvoranskom prvenstvu U Osijeku je odrĹžano Prvo dvoransko prvenstvo za klubove I. hrvatske Ĺženske nogometne lige. Sudjelovalo je 8 klubova 1. lige (osim Rijeke i Pregrade) podijeljenih u 2 skupine. U skupini A bili su: Viktorija (Sl. Brod),Osijek, Ombla (Dubrovnik) i Agram (Zagreb), a u skupini B: Katarina Zrinski ( akovec), Dinamo/Maksimir (Zagreb), Split i Trnava Gori an.

NaĹĄe predstavnice, naĹžalost, nisu uĹĄle u zavrĹĄnicu, a pobjedu su odnijele Osje anke. Rezultati skupine B. Katarina Zrinski â&#x20AC;&#x201C; Dinamo/Maksimir 1:8, Split â&#x20AC;&#x201C; Trnava 7:0, Dinamo/Maksimir â&#x20AC;&#x201C; Trnava 7:1, Katarina Zrinski â&#x20AC;&#x201C; Split 1:6, Split â&#x20AC;&#x201C; Dinamo/Maksimir 5:2, Katarina Zrinski â&#x20AC;&#x201C; Trnava 6:1. Redoslijed: Split 9, Dinamo/ Maksimir 6, Katarina Zrinski 3, Trnava 0 bodova.

Sastavi u kojima su igrali me imursk klubovi: Katarina Zrinski: Ĺ olti , Antolin, Sirotkovi , Zadravec, Horvat, Vugrinec,. Kova i , MitraĹĄinovi i Per i . Trener: Mladen Ku ek. Trnava: Radmanovi , Mihaela i Iva Horvat, Frani , Zeli , PoĹžgaaj, Herman i Pandur. Trener: Nikola Markan.

MALI NOGOMET ZIMSKI KUP Op ine NedeliĹĄ e

Me imurec osvojio naslov pobjednika u Ĺžestokoj navija koj atmosferi Nakon razigravanja po skupinama proĹĄle nedjelje odigrana je i zavrĹĄnica Zimskog kupa Op ine NedeliĹĄ e u malom nogometu u dvorani SGC-a Atona. U finalu pred pravom navija kom nabijenom atmos$erom pred 400 gledatelja susret su odigrali Me imurec i Trnovec. Me imurec je dominirao susretom i doĹĄao do vodstva preko SaĹĄe Treske. Uz pogodak Me imurec je tri puta poga ao okvir vratiju i samom sre om rezultat je bio minimalan. Pred kraj susreta Trnovec sve karte baca u napad, ĹĄto im se ispla uje pogotkom Vugrineca te se otiĹĄlo na raspucavanje penala u kojima Me imurec slavi s 4-3 i dolazi do prvoga ovogodiĹĄnjeg tro$eja za koji navija i Me imurca vjeruju da i nije posljednji ove godine. Za osvojeno drugo mjesto Trnovec osvaja tri lopte, dok pobjednicima pripada 5 lopti i prijelazni pehar. U prvoj polufinalnom susretu snage su odmjerili Sloboda Slakovec, koja je jedina imala maksimalan u inak u skupinama, i Trnovec koji je priredio malo iznena enje plasiravĹĄi se u drugi krug. No Trnovec nije imao namjere stati na tome, pa su poveli u prvom dijelu pogotkom Vinceti a. Organizirana i vrsta igra Trnovca za koju u skupinama nisu imali rjeĹĄenja NedeliĹĄ e i Centrometal nije odgovarala n $avoriziranim Slakov anima koji pred kraj susreta dolaze do izjedna enja pogotkom Denisa Srneca. OtiĹĄlo se na raspucavanje sedmeraca gdje Trnovec slavi

NK Me imurec pobjednik je prvog izdanja Zimskog kupa u NedeliĹĄ u

saukupnim rezultatom 3-2 i odlazi u finale. U drugom polufinalu izme u Me imurca i NedeliĹĄ a nije bilo taktiziranja pa su gledatelji mogli vidjeti jednu odli nu otvorenu utakmicu. Me imurec dolazi do vodstva preko Hrusteka, ali to vodstvo ubrzo poniĹĄtava Varga. NogometaĹĄi NedeliĹĄ a nisu imali odgovora na leprĹĄavu igru Me imurca pa Hrustek i D. Treska postavljaju kona an rezultat od 3-1 na veliko veselje njihovih mnogobrojnih navija a. Nakon polufinala to ku su izvele maĹžuretkinje Nede-

liĹĄ a, te nakon toga revijalan susret odigrali su mla i pioniri Me imurca pod vodstvom Nenada Bali a i selekcija Op ine NedeliĹĄ a pod vodstvom Marijana Kacuna. Rezultat je bio 2-2. U dvoboju za tre e mjesto susreli su se NedeliĹĄ e i Sloboda, za koje su mnogi o ekivali da se sretnu u finalu. U zanimljivom susretu punog preokreta palo je 5 pogodaka, odnosno rezultat je bio 3-2 za Slobodu, koja je za osvojeno tre e mjesto primila dvije nogometne lopte. S obzirom na to da se turnir pokazao kao pun pogodak, vje-

rujemo da e ovo postati jedan tradicionalan turnir te da se planira od sljede e godine uklju iti i mla e uzraste. Premda u prvom danu nisu imali zahtjevan posao, u zavrĹĄnici gdje su tenzije bile visoke svakako nije bilo lako suditi pa valja pohvaliti suce Roberta Novaka, Radovana Posedija i Casimira Rodriguea. Zanimljivo da je nagradu za najboljeg strijelca primio Jasmin Balog s 5 pogodaka, ija se mom ad NK Parag ve u prvom krugu oprostila od daljnjeg natjecanja. (nb)

11. MALONOGOMETNI KUP GRADA PRELOGA

Pobjednik e biti poznat u nedjelju Ve tradicionalno Zajednica sportskih udruga Grada Preloga organizira Kup Grada Preloga u malom nogometu. Nastupaju klubovi s podru ja Grada Preloga sa svojim seniorskim ekipama. Tako se ove godine natje u: Mladost Komet iz Preloga, Naprijed iz Cirkovljana, Galeb iz Oporovca, DraĹĄkovec, Otok i SK-a iz ehovca. U subotu i nedjelju odigrana su prva dva kola turnira. Nastavak slijedi ovaj vikend. Ove se godine igra liga sustavom te emo na kraju nakon pet kola dobiti pobjednika ovog jedanaestog po redu Kupa Grada Preloga u malom nogometu. Rezultati: 1. kolo: NAPRIJED â&#x20AC;&#x201C; SK 6 â&#x20AC;&#x201C; 3, MLADOST KOMET â&#x20AC;&#x201C; DRAĹ KOVEC 4 â&#x20AC;&#x201C; 1, OTOK â&#x20AC;&#x201C; GALEB 8 â&#x20AC;&#x201C; 2; 2. kolo: DRAĹ KOVEC â&#x20AC;&#x201C; OTOK 4 â&#x20AC;&#x201C; 11, SK â&#x20AC;&#x201C; GALEB 8 â&#x20AC;&#x201C; 4, NAPRIJED â&#x20AC;&#x201C; MLADOST KOMET 4 â&#x20AC;&#x201C; 5. Raspored: petak 6. velja e: 18.30. GALEB â&#x20AC;&#x201C; DRAĹ KOVEC, 19.20. OTOK â&#x20AC;&#x201C; NAPRIJED, 20.10. MLADOST KOMET â&#x20AC;&#x201C; SK; 4. kolo â&#x20AC;&#x201C; subota, 7. velja e: 15.30. SK â&#x20AC;&#x201C; DRAĹ KOVEC, 16.20. NAPRIJED â&#x20AC;&#x201C; GALEB, 17.10. OTOK â&#x20AC;&#x201C; MLADOST KOMET; 5. kolo â&#x20AC;&#x201C; nedjelja, 8. velja e: 16.30. OTOK â&#x20AC;&#x201C; SK, 17.20. GALEB â&#x20AC;&#x201C; MLADOST KOMET, 18.10. DRAĹ KOVEC â&#x20AC;&#x201C; NAPRIJED Posljednji dan turnira imat e i humanitarni karakter. Svi posjetitelji, igra i i organizatori pla anjem simboli ne ulaznice od 10 kuna uklju it e se, kao i svake godine, u humanitarnu akciju Zajednice sportskih udruga Grada Preloga. Sav skupljeni novac uplatit e se u humanitarne svrhe, najpotrebnijim pojedincima ili udrugama s podru ja Grada Preloga. (Ĺžs)

6. velja e 2015.

Vidov an iz D. Vidovca u proljetni dio sezone kre e kao vode a mom ad II. Me imurske lige istok

NK VIDOV AN vode a je mom ad II. Županijske lige istok nakon prvog dijela prvenstva, a trener Damir Ujlaki isti e:

Isplatio se trud svih igra a, zato prvi kre emo u proljetni nastavak - Ljetne pripreme odradili smo vrlo dobro, poja ali se s tri ciljana poja anja, golmanom Šubašom, veznim igra em Friš i em i napada em Lovrekom. Vrlo je bitno napomenuti da smo stekli jedno veliko me usobno povjerenje na relaciji trener - igra te da smo sada svi jedna velika klapa Titulu najbolje mom adi II. MNL istok nakon prvog dijela prvenstva potpuno zasluženo pripala je NK-u Vidov an iz Donjeg Vidovca. U 15 susreta upisali su 11 pobjeda, 3 remija i jedan poraz, uz to treba svakako napomenuti da su postigli 52 pogotka, što je daleko iznad ostalih, a osim najboljeg napada posjeduju i najbolju obranu u ligi te su primili samo 14 pogodaka. No glavnim akterima ove lijepe vidovske pri e jasno je da su samo na pola puta jer prvi pratitelji Omladinac i Galeb nestrpljivo ekaju kiks Vidov ana. Najbolji strijelci kluba jesu Dino Nemet i Miroslav Lovrek s 12 pogodaka. Sezona nije sjajno krenula pa su u prvom kolu u Zasadbregu remizirali, a u drugom bili neo ekivano poraženi od Grani ara iz Novakovca na doma em terenu. No, nakon toga slijedi odli an niz na kojem Vidov an nema namjeru stati.

Talentirana mom ad Porazgovarali smo s trenerom Vidov ana, nekada poznatim nogometašem iz tog kraja, danas trenerom, Damirom Ujlakijem o jesenskom dijelu sezone i kakva su o ekivanja od nastavka prvenstva. • Kako biste ocijenili s trenerskog kuta jesenski

dio prvenstva i osvajanje naslova? — Dolaze i u NK Vidov an bio sam svjestan da primam jednu vrlo dobru i talentiranu mom ad kojoj zasigurno nije bilo mjesto na samom dnu ljestvice. Promijenili smo na in rada, vratili povjerenje u same sebe, tako da smo sezonu završili na osmom mjestu, što je isto tako bio vrlo dobar uspjeh. Ljetne pripreme odradili smo vrlo dobro, poja ali se s tri ciljana poja anja, golmanom Šubašom, veznim igra em Friš i em i napada em Lovrekom. Vrlo je bitno napomenuti da smo stekli jedno veliko me usobno povjerenje na relaciji trener - igra te da smo sada svi jedna velika klapa. • S ime ste zadovoljni u svojoj mom adi, a što nije dobro i želite promijeniti u nastavku prvenstva? — Ono što me najviše veseli je rezultat uloženog truda koji se odrazio na plasman na ljestvici. Nekog posebnog nezadovoljstva nema. • Što je najve a snaga mom adi Vidov ana? — Najve a snaga mom adi Vidov ana zasigurno je marljiv rad te pošten odnos prema klubu i navija ima.

• Kakva je atmosfera u svla ionici i op enito oko kluba (publika, Uprava)? — Atmosfera u svla ionici odražava se onoj na terenu. Uz ohrabrenje i savjete u lošim trenucima te pohvale kad nas ide, ali uvijek tim i zajedništvo. Presudan je bio niz od 13 utakmica bez poraza • Koja su bila Vaša o ekivanja prije sezone, jeste li o ekivali vode u poziciju? — Na po etku ljetnih priprema zacrtali smo si plasman me u prvih pet ekipa i u tome uspjeli na najbolji mogu i na in. Sre a je bitan faktor u sportu, tako da prve dvije utakmice zaista nismo imali sre e. Uspon je po eo gostuju om pobjedom u tre em kolu nad našim dobrim sportskim prijateljima i rivalima NK Dubrov anom, gdje od tada ostvarujemo niz od 11 pobjeda i 2 neriješene utakmice. • Kako biste ocijenili konkurenciju i ligu, je li liga slabija na prošlu godinu s obzirom na reorganizaciju? — Mišljenja sam i uvijek stojim do toga da nikoga ne smiješ podcjenjivati. Konkurencija je jaka i svakog protivnika gledamo s poštovanjem. Najteži i najvažniji dio tek dolazi, prvi dio sezone bio je uspješan i nadam se da emo to i potvrditi u završnici. • Ho e li biti promjena u igra kom kadru?

u trenersku vrlinu bi ste istaknuli, ali i manu? — Nogomet je oduvijek bila moja velika ljubav, tako da sam istu prenio na ciju moju obitelj. Stariji sin Vinko tako er je lan NK Vidov ana, dok mla i sin Marko brani boje NKSlaven Belupa i NK Koprivnice u Koprivnici. Oni koji

su probali i rade trenerski posao znaju da isti nije lagan, od priprema za treninge pa sve do realizacije. Mnogo puta do eš doma iscrpljen i bez glasa ali sve to zaboraviš kad tvoja ekipa pokaže na terenu ono što si ih u io i zamislio. Zato još jednom: hvala im svima!

PREDSJEDNIK VIDOV ANA BLAŽ JAKUPAK

Damir Ujlaki, trener NK-a Vidov an

— Budu i da su svi igra i papirnato vezani, ili barem ve ina njih, uz svoj klub, najvjerojatnije je da ne emo mijenjati igra ki kadar. • Kako ocjenjujete suradnju s vodstvom kluba? — Velika hvala našem predsjedniku Blažu Jakupaku koji nam je omogu io odli ne uvjete u i oko kluba. Ne mogu da ne spomenem i ljude koji su tu svakodnevno uz nas, blagajnika Zorana Matulina, obitelj Cenko, moje suradnike na klupi Željka Horvata, Emila Zvošca te dokice Bojane Petri . Velika hvala i našim vjernim navija ima koji nas vjerno prate i uvijek su uz nas. • Što mislite o svom trenerskom radu? Koju najve-

I nas je mom ad ugodno iznenadila • Kakve su bile ambicije kluba prije po etka sezone, je li vode a pozicija iznena enje za Upravu? — Prije po etka sezone planirali smo stvoriti ekipu, uzimaju i u obzir prethodnu sezonu u kojoj su mladi igra i dobili iskustvo, koja e se plasirati u vrh tablice, tj. me u prvih etiri-pet ekipa. Naravno da nam je uvijek cilj biti što bolji i što bolje plasiran, istina, prvo mjesto baš nismo o ekivali, ali oporavkom naših ozlije enih igra a uspjeli smo to na naše zadovoljstvo ostvariti, a vjerujemo da emo uspjeti i na kraju prvenstva biti prvi i plasirati se u viši rang. • Kakva je suradnja s ostalim lanovima Uprave, jeste li zadovoljni njihovim radom ili to mora biti još bolje?

— Uglavnom sam zadovoljan radom ve ine lanova Uprave, no nadam se da e se i ostali u sljede em periodu više aktivirati, a poja ali smo upravu s novim mla im lanovima, tj. starijim igra ima. • Kako ste zadovoljni trenerom? — Jako sam zadovoljan njegovim radom, pristupom i angažmanom, a to potvr uju i rezultati. No napominjem zadovoljan sam i s trenerima ostalih kategorija. • Kakvi su dugoro ni planovi kluba? — Planiramo plasman u višu ligu i nadalje stvarati što bolje tehni ke i druge uvjete za njihov rad, ali i za poboljšanje rekreativnih mogu nosti svih mještana.

6. velja e 2015.

KOĹ ARKA

STOLNI TENIS

A 2 LIGA SJEVER

SUPERLIGA - Ĺ˝ENE

PreteĹžak poraz akovca Odgo eno gostovanje akovec je u okviru 15.kola gostovao kod lidera prvenstva Podravca u Virju i teĹĄko stradao rezultatom 126:52, poluvrijeme 72:25! Svaki dodatni komentar bio bi suviĹĄan i bespredmetan. Najbitnije je koĹĄarkaĹĄima akovca zaboraviti ovu kataklizmu i posvetiti se suboti i do eku Mladosti iz &ur evca u Murskom SrediĹĄ u! Pobjeda bi im dala nadu da ne e biti posljednji u ligi, a poraz bi im bio â&#x20AC;&#x153;posljednji avao u lijesuâ&#x20AC;?. Me imurje je laganicom ispratilo Ivan icu u utakmici u

kojoj je glavnina posla oko dva boda bila odra ena ve u prve dvije dionice igre. U slijede em kolu Me imurje gostuje kod Radnika u KriĹževcima. Na tablici Me imurje i dalje dijeli tre e mjesto s Grafi arom, a obje mom adi gledaju u le a Podravcu na prvom mjestu. akovec je posljednji s jednom pobjedom iz 15 kola,a Mladost iz &ur evca pretposljednja s dvije pobjede. Tu jednu jedinu je akovec ostvario upravo protiv Mladosti. (bh)

C LIGA

Podravac - akovec 126:52 (38:10, 34:15, 30:16, 24:11) AKOVEC: Novak 3, RanteĹĄ 4, Vojkovi 11, Kranj ec 6, Vinko 15, Per i 9, Vehtersbah 4. Trener Damjanovi B.

Me imurje - Ivan ica 81:65(20:9, 23:21, 24:13, 14:22) ME IMURJE: GaĹĄpari 16, Kranj ec 11, Novak 18, Lepen 6, Kraja i 10, Pa an 1, Drk 8, Dodlek 6, Guld 5. Trener Novak S.

Bjelovar - Koprivnica 94:56 Mladost - Radnik 99:110 Petar Zrinski - Vindija 77:73 Gra ar - KriĹževci 96:75

JUNIORSKA LIGA

Dobra utakmica u D. Dubravi! Kotoriba i dalje melje! TABLICA U sklopu 12. kola C lige Donji Kraljevec je gostovao u Donjoj Dubravi, gubio tijekom prvog poluvremena, no preokretom u tre oj dionici igre â&#x20AC;&#x153;doĹĄao na kasuâ&#x20AC;?, no utakmica traje 40 minuta. U toj zadnjoj etvrtini doma in je bio bolji za ak 15 poena i relativno mirno priveo utakmicu kraju. NedeliĹĄ e je uzelo bodove u dvije utakmice, najprije kod ku e protiv Kotoribe, a onda i u Vinici.(bh) Dubrav an (Varga 22, BlaĹžeka 19) D. Kraljevec(Ivanovi D. 11, Ĺ venda 20) 73:61 NedeliĹĄ e (Horvat 11, Ĺ egovi 17, Ganzer 11, Juras 15) Kotoriba(Ujlaki 11) 83:55

1. Dubrav an

11 11 0

22/206

2. Me . Globetka

11 8

19/142

3. Petrijanec

11 7

18/21

4. NedeliĹĄ e

10 6

16/33

5. Kotoriba

11 5

16/25

6. D. Kraljevec

10 6

16/-2

7. Prelog

11 3

14/-38

8. Rudar

11 1

10 12/-237

9. Vinica

10 1

11/-150

Me imurje Globetka(Markovi 15, Leva i 14, Ostoja 10, Golubi N. 16) - Rudar(Radikovi 13, Bedi 25, Vinko 17) 82:68 Prelog (Ĺ ari 16, Pus 25) - Petrijanec 65:67 Vinica - NedeliĹĄ e (Ĺ egovi 25, Horvat 16, Juras 14) 61:72

KADETSKA LIGA

Ivan ica - akovec (Kranj ec 19) 79:34 Lepoglava - Dubrav an(Klipi Ka.16, Valpa 27, Karloci 11, Klipi Kr 17, Kuzmi 26) 26:104 Prelog (KruĹĄelj 23, Iveli 12, Filipi 14) - Me imurje(Bogdanovi 24, ugalj 17, GaĹĄpari 12, oki 29) 60:86 Ivan ica - Rudar akovec(Vojkovi 50, Antolovi 12) 88:71

9 9 8 8 8 8 9 9 7 9

TABLICA 1. Kotoriba

8/76

2. Vindija

7/89

3. Ivan ica

5/-48

4. akovec

4/-117

akovec - Mladost, subota 7. velja e u 17 sa , OĹ M. SrediĹĄ e

9 8 6 5 4 4 3 1 2 0

0 1 2 3 4 4 6 8 5 9

18/264 17/439 14/179 13/89 12/35 12/-51 12/-128 10/-359 9/-147 9/-321

Donji Kraljevec (Setnik 20, Mikec 13, Ĺ upljika 27, Sinkovi 13)Prelog(KruĹĄelj 13) 82:30 Rudar akovec (Vojkovi 22, Nerer 19, Sobo an 17) - Lepoglava 69:38 Me imurje( ugalj 13, oki 20) Vindija 52:100 Dubrav an(Valpati 12, Karloci 22, Klipi Kr. 32, Kuzmi 27, Lisjak 10) - Prelog 120:16

INOZEMNA I HRVATSKA PRVOLIGAĹ KA KOĹ ARKA

Solidni Jambrovi ! U Hrvatskoj je A 1 koĹĄarkaĹĄkoj ligi Patrik Jambrovi sa svojim Kvarnerom do ekao i pobijedio sinjskoga Alkara, a

akove ki je koĹĄarkaĹĄ igrao 15 minuta, zabio 6 koĹĄeva i 4 puta sko io. Sandi MarciuĹĄ (GKK Ĺ ibenik) u proĹĄlom kolu nije nastupio zbog bolesti. U slova koj Extra ligi Goran Fodor(Iskra Svit) je

Kotoriba (ZvoĹĄec 11, FuĹĄ 24, Andrlon M. 17) - akovec(Vojkovi 16, Kranj ec 11, Mihol ek 11) 77:47

A 2 LIGA SJEVER

TABLICA 1. Vindija 2. Dubrav an 3. Ivan ica 4. akovec 5. Rudar akovec 6. D. Kraljevec 7. Me imurje 8. Prelog 9. Gra ar 10. Lepoglava

Ivan ica - Vindija 63:83

KOĹ ARKAĹ KI VIKEND VODI

Ivan ica tukla obje ekipe akovca! Kadeti akovca ove sezone nastupaju u dvije mom adi - akovec i Rudar akovec. U ovoj drugoj igraju kombinirano igra i iz akovca i Murskog SrediĹĄ a. Obje su ove ekipe u sredini tablice Kadetske lige i obje su posljednjih dana stradale od Ivan ice iz Ivanca. Me imurje pak je teĹĄko stradalo od vrĹĄnjaka iz VaraĹždina. (bh)

Zapo ele su utakmice doigravanja za prvaka prvoga dijela lige za 18-godiĹĄnjake. Kotoriba i dalje ne zna za poraz, u proĹĄlom je kolu Ĺžrtva bio akovec, bilo je ravnih 30 koĹĄeva razlike. (bh)

igrao jednu utakmicu i izgubio, a Goran je igrao 11 minuta za koje vrijeme nije uspio zabiti koĹĄ. Andrija Hrka je igrao za SNV dvije utakmice, u porazu u Komarnom igrao 32 minute za 7 koĹĄeva i dva skoka,a u Bratislavi je igrao 28 minuta, zabio 10 koĹĄeva, 5 puta sko io i dva puta asistirao.

C LIGA NedeliĹĄ e - Dubrav an, petak 6. velja e u 20.45, Aton D. Kraljevec - Me . Globetka, nedjelja 8.velja e u 18 sa Rudar - Petrijanec, subota 7.velja e u 19 sa , M. SrediĹĄ e

JUNIORSKA LIGA akovec - Vindija, srijeda 11.velja e u 19.30 sa , M. SrediĹĄ e D. Kraljevec - Me imurje, nedjelja 8.velja e u 15 sa , OĹ D. Kraljevec

KADETSKA LIGA D. Kraljevec - Ivan ica, subota 7. velja e u 11 sa

LIGA MLA IH KADETA Rudar - Ivan ica, subota 7.velja e u 15, M. SrediĹĄ e Kotoriba - akovec I, petak 6. velja e u 20.30 sa NedeliĹĄ e - Prelog, nedjelja 8.velja e u 15 , Aton Me imurje - Gra ar, subota 7.velja e u 15 sa ; IOĹ akovec

HodoĹĄana u Puli

Stolnotenisa ice HodoĹĄana u subotu su u 12. kolu trebale gostovati u Puli, ali je na zahtjev doma ina utakmica u zadnji trenutak odgo ena zbog nastupa njihove igra ice Dorine Trstenjak u sastavu U-21 reprezentacije na me unarodnom prvenstvu Ma arske. Ovakve odgode nisu neuobi ajene, ali se ipak moramo pitati dali se s odlukom trebalo ekati do nekoliko dana prije utakmice, jer se ve znatno ranije znalo da e Dorina u BudimpeĹĄtu, dok se zbog reprezentativki iz VaraĹždina i HASTK Mladosti Zagreb nji-

hova je me usobna utakmica davno odgodila. Ovako ostaje dojam da se nadleĹžni u Hrvatskom stolnoteniskom savezu igraju s malima pa je i odabir novoga termina, a to je nedjelja 15. oĹžujka, njima stavljen u zadatak. U odigranim utakmicama maksimalne pobjede Dra. asla nad Jaskom i TIS-a nad vinkova kom Lokomotivom, a Bjelovar je u Petrinji visokom pobjedom od 4:1 iznenadio Mladost, vrativĹĄi joj za poraz u 3. kolu, kada je kao doma in izgubio 4:2, dok je susret izme u VaraĹždina i HASTK Mladost odgo en za 4. velja e. (dg)

PRVA HSTL - MUĹ KI

Putjane slavile u me imurskom derbiju protiv MSTC akovec Nastavak prvenstva u 1. Hrvatskoj ligi istok za igra e zapo eo je me imurskim derbijem izme u MSTC akovca i Putjana, a s uvjerljivih 4:1 slavili su Putjan ani. Ova je nervozna utakmica, koja je, naĹžalost, zavrĹĄila incidentom, po svemu rijeĹĄena ve u prvoj partiji izme u Igora Tkaleca i Eugena Ĺ imona, koju je preokretom u svoju korist, s 3:2 dobio igra Putjana. Jedinu pobjedu za doma ine, MSTC akovec, osvojio je njihov najmla i igra Karlo Jambor protiv najstarijega Putjan ana Gorana Bali a, a uvjerljiv je, pojedina no protiv Nikole Magdaleni a i Samira Ku evi a i u paru sa Ĺ imonom, bio

prvi igra Putjana Boris Preksavec. Mihovljan je u 7. kolu bio doma in vode emu STARR-u iz VaraĹždina. Bez bolesnoga Nine Bujana mladi i Kristian Lipi , Ivan Mikac i Benjamin Podkrajac ne samo da su igrali bez najboljega igra a, nego i bez iskusnoga vo e ekipe pa je to rezultiralo osvajanjem tek jednoga seta, Kristiana Lipi a u prvoj partiji protiv Horvata. U ostalim utakmicama o ekivane visoke pobjede $avorita, Grani ara protiv Obrtni ke ĹĄkole i Olimpije protiv Dra ica, ali i poraz oslabljene petrinjske Mladosti u svojoj dvorani od Vukovara â&#x20AC;&#x2DC;91, koji rezultat baĹĄ i ne ide na ruku naĹĄim Putjanama i MSTC akovcu. (dg)

TABLICA 1.

Dr. asl

12 12 0

48:7

HASTK Mladost

11 9