Page 5

'nent naše povijesti, kojim se mogu višestruko proširiti naša znanja o Slavoniji iz tog kritičkog perioda. Zahvaljujući tim podacima lakše ćemo povijest oslobađanja Slavonije pretvoriti iz dominantne slike vojnih operacija u historiju naroda i njegovih patnji, povijest užasnih destrukcija i patnji koje potresaju tokom »bečkog rata« ovu našu pokrajinu.

UVOD

U povodu 200. obljetnice pobjedonosnog završetka rata s Turcima u Slavoniji, objavila je Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1891. knjigu Tadije Smičiklasa Dvijestagodišnjica oslobođenja Slavo. nije. Prvi dio knjige sadrži prikaz općih prilika u Slavoniji i drugim krajevima Hrvatske pod osmanskom vlasti i rat za oslobođenje, dok su u drugom dijelu knjige izvori o Slavoniji od 1640. do 1702. godine. Prema tadašnjem poznavanju historijskih zbivanja u tim krajevima za osmanske vladavine, to je djelo značilo pomak u našoj historiografiji, iako je pisano na temelju vrlo oskudne izvorne građe i općih pregleda historije Osmanskog Carstva. Ali razvojem historijske znanosti u nas taj je prikaz tokom vremena stalno gubio na vrijednosti, jer su nova saznanja o turskom feudalizmu i organizaciji osmanske vlasti uvelike pridonosili boljem poznavanju stvarnog stanja i slijeda historijskih događaja u tim krajevima. Nasuprot tome, drugi dio knjige ostao je i dalje nezaobilazan u istraživanju prošlosti Slavonije uoči sloma osmanske vlasti i prvih godina 18. stoljeća. Prikupljajući građu za svoj rad Smičiklas je pregledao spise u Biskupskom i Akademijinom arhivu u Zagrebu, zatim Kriegsarchivu i Finanz und Hofkammerarchivu u Beču, ali mu kratkoća vremena i sama tehnika rada očito nisu bili naklonjeni da u tom pogledu učini više. Naime, osim 16 pojedinačnih spisa i ratnih izvještaja ta se građa sastoji od popisa naselja i stanovništva sačinjenih po nalogu Dvorske komore 1702, dok su popisi kotara Osijek i Vučin (Voćin) jedini iz 1697. odnosno 1698. godine. Pripremajući tu građu za objavljivanje, Smičiklas u predgovoru kaže: >>Sjetio sam se odmah, kako nam je tamna Slavonija u tursko doba, kako ne ima nikakovih spomenika. Da u tu tamu . uzmognem donesti nešto svjetla prođoh gotovo svu Slavoniju od Iloka do Požege god. 1889. žalibože ne nađoh iz 17. vijeka niti jednoga listića ... Ovo me još jače pobudilo, da tražim. Pođoh u Beč i potražih najprije u tajnom arhivu i ogledah spomenike koncem 17. vijeka, ne nađoh gotovo ništa . . . Napokon pođoh u e. k. komorski arhiv, sada arkiv zajedničkog ministarstva financija Ondje nađoh popise od god. 1697-1702. malo ne cijele komorske Slavonije, i to sve u originalu, te ih ovdje priobćujem.«t Da bi pojasnio s kakvim je uspjehom obavio istraživanja, u nastavku Smičiklas ističe da nije mogao naći popis kotara Virovitica,

!. Tade

Smičiklas, Dvijestagodišnj(Ga oslobođenja Slavonije, Drugi dio: Spomenici- o Slavoniji u XVII. vijeku, predgovor, str. V, Zagreb 1S91.

lO

ll

Profile for Mesic

Ive Mažuran - Popis naselja i stanovništva u slavoniji 1698 godine  

Ive Mažuran - Popis naselja i stanovništva u slavoniji 1698 godine  

Advertisement