MOZAK - ISTINE I ZABLUDE
TAJNE UMA
Britanski "Dejli mejl" objavio je zanimljive djelove iz knjige neurologa Sandre Amot i Sam Vanga koji razotkrivaju neke od uobičajenih zabluda 1. Iako polovina čovječanstva misli da koristimo tek 10 odsto mozga, u stvarnosti svakodnevno ipak koristimo cio mozak. Čak i najmanji zadaci podstiču aktivnost po cijelom mozgu. Ljudima se, međutim, mit više sviđa jer nudi nadu o tome šta bismo tek mogli kad bismo koristili ostalih 90 odsto mozga. 2. Zijevanje povezujemo s pospanošću i dosadom, ali ono zapravo pomaže buđenju moždanih aktivnosti. Ulazak vazduha u pluća i kiseonika u krv čini nas budnijima. 3. Da slijepi bolje čuju je mit, a činjenica je da slijepi bolje pamte. Nakon testiranja slijepih osoba, uočeno je da nijesu ništa bolji od ostalih u detektovanju slabih zvukova. Slijepi ljudi pak imaju bolju memoriju. Budući da ne mogu da se oslone na vid, moraju neprestano da se oslanjaju na sjećanje, što izoštrava kapacitet mozga za memorisanje. 4. Kompjuterske igrice povećavaju sposobnost ljudi da rade više stvari odjednom. Moderni svijet pun je neprestane akcije - brzih poruka, imejla, videoigara, a sve kao da se zbiva odjednom. Ako ste stariji od 30, možda se pitate kako to da mladi nijesu iznureni svim tim stimulacijama. Odgovor je da je njihov mozak jednostavno treniran da ih svlada. Tokom jednog istraživanja sa studentima koji su igrali akcijske igrice uočeno je da oni brže procesiraju informacije, mogu da prate više objekata istovremeno i bolje se prilagodjavaju na brzu izmjenu poslova. Neki istraživači kažu, međutim, da istovremeno obavljanje više poslova opterećuje mozak. Ljudi koji istovremeno obavljaju više zadataka slabije rade svoj posao, prave više grešaka i čak češće obolijevaju. 5. Veći mozak nas ne čini inteligentnijima. Zapravo veličina mozga ne odražava nečiju inteligenciju. Anštajnov mozak nije bio ništa veći od prosječnog. Inteligencija je, čini se, zavisna od toga kada su stvorene sinapse mozga. One se formiraju tokom djetinjstva i tinejdžerskih godina, a način na koji se to zbiva može uticati na inteligenciju. 6. Mozak odraslog čovjeka ne proizvodi nove nervne ćelije. Decenijama se uzimalo kao "zdravo za gotovo" da se ljudi rađaju sa svim moždanim ćelijama koje će ikad imati. Posljednjih godina prikupljeno je mnogo dokaza da mozak ipak proizvodi nove ćelije i da je moguće da se konstantno obnavlja. 7. Fizičke vježbe održavaju mozak u formi. Tačno je. Kako tijelo stari, tako teže dovodi kiseonik do mozga. Tjelesna aktivnost poboljšava krvotok, odnosno dotok kiseonika neuronima. 8. Mozak troši manje elektriciteta od lampe u frižideru. Poruke između ćelija mozga i ostalih djelova tijela prenose se putem elektriciteta, ali sasvim male količine. Mozak koristi tek 12 vati. 9. Mozak i kompjuter rade na istom principu. Netačno, među njima postoje značajne razlike. Mozak je u osnovi hemijski, a ne električni sistem. U svakoj moždanoj ćeliji odvijaju se brojne hemijske reakcije, a to je potpuno drugačije od principa rada kompjutera. Osim toga, mozak niko ne programira, on sam predviđa i unaprijed rješava probleme, za razliku od kompjutera koji neko mora da programira. 10. Glupe melodije teško zaboravljamo. Kad glupa pjesmica počne neprestano da vam se vrti po glavi to je zbog sposobnosti vašeg mozga da pamti sekvence. Ista sposobnost omogućava pamćenje pokreta za potpis vlastitog imena, spravljanja kafe ili korigovanja rute na putu kući. Kako izbaciti iz glave iritantni zvuk? Pronađite drugu pjesmu.
22