- Strukture kože i njene boje. Maksimalna penetracija ostvaruje se kada zraci na kožu padaju perpendikularno (pod pravim uglom), tj. kada je upadni ugao jednak 0. Penetracija je minimalna kada su zraci paralelni sa površinom kože. Ako penetrirani zraci padaju perpendikularno na kožu onda se oni ne prelamaju, dok se zraci koji padaju pod kosinom prelamaju. Tek kada se svjetlosni zraci apsorbuju u tkivima možemo govoriti o biološki aktivnim zracima. Apsorpcija i penetracija su obrnuto proporcionalni: što je apsorpcija zraka veća, time je i njegova penetracija manja i obrnuto. Primjena vidljivih zraka u terapijske svrhe naziva se hromoterapija. Kada se apsorbuju, ovi zraci se pretvaraju u toplotu. U terapijske svthe se koriste crveni i plavi zraci. Crveni zraci djeluju na nervni sistem facilitatorno (nadražajno), dok plavi djeluju sedativno, smirujuće. Crveni zraci djeluju povoljno na promjene na koži: npr. na smanjenje izražajnosti ožiljaka, dok plavi zraci djeluju povoljno na smanjenje bola kod npr. neuralgija i sl. Pri prolasku kroz atmosferu, Sunčevi zraci mijenjaju svoju kvalitativnu i kvantitativnu vrijednost, zbog apsorpcije i disperzije (drobljenje materije na veoma sitne djelove).
Kada Sunčeva svjetlost pada na Zemlju ona sadrži: 48% vidljivih 45-50% infracrvenih 1-3% ultraljubičastih i 2% ostalih zraka.
Indikacije za terapijsko sunčanje Rahitis Osteomalacija Osteoporoza Usporeno stvaranje kalusa poslije preloma Osteohondropatije (kao što su Pertesova ili Šojermanova bolest) Psorijaza Hronični ekcem Tuberkuloza kostiju, kože i zglobova Psorijazni i reumatoidni artritis Artroze Hronična oboljenja ženskih polnih organa Sekundarna anemija
UV zraci
Količina Sunčeve svjetlosti koja pada na Zemlju zavisi od: - Rastojanja između Sunca i planete Zemlje - Prozračnosti atmosfere (zavisi od količine vodene pare, dima, prašine) - Ugla pod kojim zraci padaju na površinu Zemlje. Ukoliko je nadmorska visina veća, onda je i gustina vazduha manja, ali i njegova čistoća veća. Time su i apsorpcija i disperzija manje. U visijskim područjima, Sunčeva svjetlost sadrži više ultraljubičastih, a u nizijskim više infracrvenih zraka. Prilikom sunčanja na tijelo istovremeno djeluju i infracrveni i ultraljubičasti i vidljivi zraci. Ultraljubičasti zraci A i B su biološki najaktivniji. Oni na koži izazivaju prvo eritem (crvenilo), a zatim pigmentaciju. Pod njegovim uticajem u koži se stvara vitamin D3 koji stimuliše osteogenezu. Ultraljubičasti zraci mogu djelovati i baktericidno. Infracrveni zraci izazivaju hiperemiju, smanjuju bol, ali i mišićni spazam i edem (otok). Ultravioletni i infracrveni zraci iz Sunčevog spektra pospješuju zarastanje rana. Međutim, važno je da naglasim i štetno djelovanje koje se odnosi na starenje kože usljed gubitka elastičnog tkiva sa kancerogenim potencijalom kod osoba sa predispozicijom, ali i pospješivanje ili uzrokovanje fotodermatoza (oboljenja kože koje izaziva Sunčeva svjetlost).
Kontraindikacije za terapijsko sunčanje Fotodermatoze Sistemski eritemski lupus Pelagra Terapija ljekovima sa fotosenzibilizirajućim djelovanjem Rendgenski dermatitis Maligni tumori Organska oboljenja CNS-a Oboljenja srca, pluća i bubrega u stadijumu dekompenzacije Febrilna stanja Koheksija
65