posljedice i zdravstvene izazove koje donosi postkovid period. - Svjedoci smo da je ovaj virus, primarno respiratorni, pokazao sposobnost nevjerovatno razarajućeg učinka na sve organe i organske sisteme i moguće trajno narušio njihove osnovne funkcije. Vjerujem da će naučna zajednica, u prvom redu medicinski profesionalci, a to ste vi, u vremenu pred nama imati ozbiljan zadatak kako bi na pravi način zaštitili zdravlje populacije, posebno onih ljudi koji su bili pogođeni COVID-19 infekcijom - navela je ministarka Borovinić Bojović. Najavljujući neophodnost suočavanja sa posebnim izazovom brige o mentalnom zdravlju populacije, ali i kardiovaskularnim, neurološkim i imunskim oboljenjima, kao posljedicama pandemije, dr Borovinić Bojović ukazala je na iskustvo iz prethodnih pandemija, kao i iz nacionalnih kriza. - Tako se globalna epidemija SARS-a iz 2003. dovodi u vezu sa porastom broja samoubistava za 30 odsto među svjetskom populacijom starijom od 65 godina. Gubitak posla i finansijske teškoće tokom globalne ekonomske krize iz 2008. godine, takođe se povezuju sa dugotrajnim propadanjem mentalnog zdravlja - navela je ona.
Ministarka Borovinić Bojović ocijenila je da će crnogorski zdravstveni sistem u narednom periodu imati ozbiljan zadatak da da adekvatan odgovor na narastajući izazov borbe sa postkovid oboljenjima i posljedicama koje utiču na zdravlje. U cilju zaštite zdravlja građana Ministarstvo zdravlja je, u saradnji sa Kliničkim centrom Crne Gore razradilo strateški plan i pristup za tretman pacijenata koji imaju ozbiljne zdravstvene komplikacije nakon preležane Covid infekcije. Ministarstvo zdravlja je, podsjetila je ministarka Borovinić Bojović, u saradnji sa Institutom „Dr Simo Milošević” u Igalu, omogućilo postkovid rehabilitaciju za pacijente sa težim oblikom oboljenja uzrokovanog virusom Covid-19, te da je do sada to pravo iskoristilo 128 pacijenata. - Prva smo zemlja u regionu koja se bavila postrehabilitacionim periodom postkovid pacijenata. Vlada Crne Gore je za ovu namjenu opredijelila milion eura - istakla je dr Borovinić Bojović. - Na ovaj način, ali i strateškim pristupom koji podrazumijeva višemilionsku nabavku savremene medicinske opreme u svim zdravstvenim ustanovama, te do sada najvećim povećanjem plata zaposlenih u zdravstvu, jasno smo iskazali nedvosmislenu namjeru da ulaganjem u zdravstveni sistem pokažemo da ova ulaganja nisu trošak već investicija u zdravlje, a svi dobro znamo da zdravlje nema cijenu - rečeno je ovom prilikom. Naglašavajući značaj solidarnosti i zajedništva, dr Borovinić Bojović je u ime zdravstvenog sistema poručila da krajnji rezultat takvog rada može
imati samo humani cilj i izrazila uvjerenje da će i ovaj simpozijum biti dobra prilika za razmjenu iskustava. Strategije kvalitetne zdravstvene zaštite Prvu radnu cjelinu Postkovid simpozijuma činilo je predstavljanje strategija Ministarstva zdravlja 2022/2023. Sesijom je predsjedavala dr Jelena Borovinić Bojović, ministarka zdravlja Crne Gore. U okviru uvodnog izlaganja ona je naglasila da je poseban akcenat stavljen na prevenciju i liječenje hroničnih nezaraznih bolesti i poručila da je zdravstveni sistem u potpunosti posvećen obezbjeđivanju kvalitetne zdravstvene zaštite za sve građane. Nacionalni kancer plan prezentovala je dr Sanja Lekić, iz Kliničkog centra Crne Gore, a o palijativnom zbrinjavanju pacijenata govorila je dr Marijana Simonović, predstavnici Doma zdravlja - Podgorica. Ona je ukazala na značaj obezbjeđivanja kvalitetnog konteksta ozdravljenja u cilju suzbijanja negativnih uticaja obolijevanja. Suzbijanje malignih bolesti u postkovid eri Jedan od važnijih izazova postkovid strategija predstavlja borba protiv malignih oboljenja. U vezi s tim realizovana je sesija koju je modelirala prim. dr Jadranka Lakićević, iz Kliničkog centra Crne Gore. Upravo je toj borbi na dva polja: COVID-19 infekcija i maligne bolesti - i bilo posvećeno posebno izlaganje prim. dr Lakićević. Odgovor na pitanje kako možemo poboljšati put onkoloških pacijenta u zdravstvenom sistemu ponuđen je u okviru sesije predavača iz Kliničkog centra Crne Gore, čiji je moderator bio dr Nikola Milašević. On je ovom prilikom prezentovao i koncept personalizovane zdravstvene zaštite u onkologiji, a o mogućnostima poboljšanja dijagnostike kod onkoloških pacijenata govorio je prof. dr Filip Vukmirović. Prim. dr Jadranka Lakićević prezentovala je mogućnosti boljeg uvezivanja i korišćenja podataka, tehnologije i analitike u cilju poboljšanja kliničkih istraživanja i liječenja. O fleksibilnoj zdravstvenoj zaštiti i monitoringu pacijenata kao novom modalitetu zdravstvene usluge govorila je dr Sanja Lekić, a završnu riječ na kraju prvog dana Simpozijuma dala je dr Jelena Borovinić Bojović. Pneumološki odgovor Drugi radni dan Postkovid simpozijuma započet je sesijom pulmologa. Moderatorka je bila dr Jelena Borovinić Bojović, ministarka zdravlja u Vladi Crne Gore. Ona je sa kolegama iz Kliničkog centra: dr Vladimirom Jovanovićem i dr Tanjom Filipović učestvovala i u prezentaciji značaja pneumokokne vakcine. Prof. dr Radan Stojanović, sa Medicinskog fakulteta u Beogradu, prezentovao je primjenu monoklonskih antitijela u prevenciji SARS-CoV-2 infekcije, a dr Vladimir Jovanović govorio je i o savremenim rješenjima u terapiji astme. Digitalizacija predstavlja važan savremeni medicinski izazov. Značaj digitalizacije zdravstvenog sistema ogleda se, prije svega, u poboljšanju uslova rada, a time i olakšanom postizanju što boljih rezultata u očuvanju zdravlja populacije. U okviru seta
9