Medical 134

Page 1

5. JUN 2020. GODINA XII BROJ 134

www.medicalcg.me

1.50

CRNA GORA PRVA EVROPSKA CORONA FREE DRŽAVA

Intervju: Dr Kenan Hrapović

Intervju: Prof. dr Boban Mugoša

Ministar zdravlja

Direktor Instituta za javno zdravlje

Atrijalna fibrilacija i COVID 19

Melanom kože

Rijetke endokrinološke bolesti

Uloga patologa u liječenju

Korak naprijed u liječenju

malignih tumora

šizofrenije

Plodnost i maligna oboljenja

VII

KONFERENCIJA

24-26. jun 2020, Hotel „Montenegro“, Bečići


ZA CIJELU PORODICU

I svrab nestaje za tren

Synopen® mast klinički je dokazana pomoć kod kožnih reakcija praćenih svrabom usljed uboda insekta i koprivnjače. Synopen® mast, kada se primijeni na kožu smiruje ili otklanja svrab već 5-10 minuta nakon primjene. Synopen® mast je namijenjena cijeloj porodici i godinama je dio kućnih apoteka!

Prije upotrebe detaljno proučiti uputstvo! O indikacijama, mjerama opreza i neželjenim reakcijama na lijek posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.


Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Aleksandar Mugoša, kardiohirurg Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Milanka Žugić, dipl. ph Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Dr Biljana Ivelja, pedijatar Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Dr Danijel Gogić, spec. opšte hirurgije Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Dr Igor Mićunović, dr sci med. Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij. Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Grubač Dr Snežana Tomić Dr Vasilije Bošković Dr sci Velimir Milošević Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Dr Zorica Bajović, radiolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa

IZ SADRŽAJA Intervju: dr Kenan Hrapović, ministar zdravlja 7–9 Intervju: prof. dr Boban Mugoša 10 – 11 Oni nas liječe: Dr Zlata Kovačević, dr Marija Nikolić Dr Ljubica Radunović, Rosanda Ćetković med. sestra 12 – 15 Uloga patologa u liječenju malignih tumora Prof. dr Ljiljana Vučković 18 – 20 Melanom kože Dr Sanja Lekić 21 – 23 Rijetke endokrinološke bolesti Dr Đorđije Krnjević 24 – 26 Hronika Crne Gore 28 – 37 Očuvanje plodnosti i maligna oboljenja Prof. dr Artur Bjelica 44 – 45 Atrijalna fibrilacija i COVID 19 Dr sci med. Mihailo Vukmirović 48 – 49 Sistemski vaskulitisi Dr med. Vasilije Bošković 50 Epilepsija i upravljanje motornim vozilom Prim. dr Rasim Agić 54 – 55 Fizikalna terapija spinalne mišićne atrofije Dr Milena Adžić 60 – 61 Dijagnostikovanje skolioza Mr Bojan Kraljević, spec. prim. fizioter. 64 – 65 In memoriam Dr sci med. prim. Duško Kljakić




VII GODIŠNJA

KONFERENCIJA

Aktuelnosti u zdravstvu, medicini i farmaciji 24, 25, 26. jun 2020. g. Hotel „Montenegro“, Bečići

Pokrovitelj:

MINISTARSTVO ZDRAVLJA CRNE GORE


Intervju: ministar zdravlja dr Kenan Hrapović

U cilju sprječavanja masovnijeg obolijevanja u narednom periodu

Insistiramo na striktnom poštovanju preporuka struke U cilju analize rezultata borbe protiv COVID-19 kod nas pozivu za gostovanje u intervjuu odazvao se ministar zdravlja dr Kenan Hrapović. U trenutku kada Crna Gora, prema podacima Instituta za javno zdravlje, bilježi stabilan trend oporavka od pandemijske opasnosti, ministar je izrazio zadovoljstvo zbog načina na koji je naš zdravstveni sistem dao odgovor u ovom smislu, kao i zbog načina na koji su odgovorili zdravstveni radnici i građani Crne Gore. Sistem je, zbog usmjerenosti na suzbijanje jačanja pandemije, ostao uskraćen za adekvatan tretman hronično oboljelih i ranije planiranih medicinskih procedura, ali će to, kako je objasnio ministar Hrapović, biti nadoknađeno i ublaženo u narednom periodu, uz dodatno angažovanje ljekara i drugog osoblja. Kako biste, u najkraćem, opisali aktivnosti koje je Ministarstvo zdravlja preduzelo povodom suzbijanja pandemije COVID-19 u Crnoj Gori? Ministarstvo zdravlja je od početka epidemije COVID-19 u Kini, sa potrebnom pažnjom pratilo situaciju u vezi sa novim virusom. Pažljivo je praćeno stanje i prikupljana iskustva iz angažovanja struke i država u borbi sa epidemijom. Posebno su praćene i analizirane mjere i preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, te preduzimane mjere na planiranju angažovanja zdravstvenog sistema Crne Gore i drugih institucija države. Po mjeri širenja virusa na tlo Evrope i susjednih zemalja, te njegove izvjesne importacije i u Crnu Goru, Ministarstvo zdravlja je uz punu saradnju sa Institutom za javno zdravlje i Vladom, planiralo i preduzelo čitav niz mjera na pripremi za što bolju

Dr Kenan Hrapović spremnost države, institucija, zdravstvenog sistema i građana, kako bi posljedice pandemije po Crnu Goru i njene građane bile što manje i podnošljive. Ukratko, aktivnosti koje je MZ preduzelo, a u skladu sa mogućnostima i potencijalima Crne Gore, cijenim pravovremenim i potpunim. Posebno ističem uvažavanje svih preporuka medicinske struke od strane MZ i drugih državnih organa i

07


institucija, što je svakako doprinijelo ovoj, sada možemo to reći, uspješnoj borbi sa COVID-19.

zdravstvenih radnika, te IJZ. Jedino na taj način nećemo ugroziti ni svoje, ni zdravlje drugih i poništiti postignuto.

Ovih dana na snazi su mjere popuštanja izolacije. Šta je od preduzetih mjera, po Vašem mišljenju, imalo najviše efekta? Sve mjere koje su od početka pandemije preduzimane od strane MZ i Nacionalnog koordinacionog tijela, a na preporuku IJZ, cijenim pravovremenim i uspješnim. Posebno imam u vidu da je njihovo preduzimanje bilo postupno, po mjeri narastanja opasnosti od importacije virusa, pa i kasnije, posle pojave prvih slučajeva zaraze u Crnoj Gori. Moja je ocjena da su mere IJZ na praćenju i identifikaciji kontakata zaraženih osoba imale veoma veliki značaj. Uz to, mjere socijalne distance, zabrana masovnih okupljanja građana, kao i zabrana rada velikih tržnih centara, restorana, kafića, kladionica i drugih objekata gde se okuplja veći broj lica, imala je presudnu ulogu u kontroli epidemije. Ove mjere, kao i druge koje je Ministarstvo zdravlja donosilo na predlog Instituta za javno zdravlje, svakako su najznačajnije. Takođe, mjere karantina i samoizolacije koje su preduzimane u odnosu na određene kategorije lica, dale su svoj puni efekat.

Kako, sa ove distance u odnosu na trenutak izbijanja epidemije, komentarišete činjenicu da je masovna izolacija građana u svijetu bila glavna mjera borbe protiv ovog virusa?

Građanima ste tokom perioda masovne izolacije uputili apel da sopstvenom odgovornošću postanu dio zajedničkog rješenja u borbi protiv koronavirusa. Da li ste zadovoljni njihovim odgovorom? Kao ministar zdravlja moram istaći da sam izuzetno zadovoljan reakcijom, ozbiljnošću i odgovornošću većine naših građana u primjeni i poštovanju naredbi i preporuka MZ. Na svu sreću, neki izuzeci nepoštovanja ovih mjera i preporuka nisu postali pravilo i bili masovni. Da takvog odgovora i reakcije građana nije bilo, ne bi rezultati preuzetih mjera dali dobre efekte kakve do sada imamo. Zato i sada, bez obzira na trenutno povoljnu epidemiološku situaciju, još jednom apelujem na sve građane, institucije i vjerske zajednice da primjenjuju mjere i preporuke

Pa, imajući u vidu činjenicu da je COVID-19 nov virus, te da je na osnovu kineskih iskustava, iskustava drugih zemalja, dostupnih informacija na tu temu i preporuka SZO, jedino bilo izvjesno da je put prenošenja virusa kontakt zaražene osobe sa drugim licima i predmetima, to je bila logična i preporučena mjera. Dakle, fizička distanca, izolacija i samoizolacija lica, mjere lične i kolektivne higijene, kako bi se smanjila na najmanju moguću mjeru opasnost od nekontolisane distribucije i prenošenja virusa. Takođe, treba imati u vidu činjenicu nepostojanje vakcine ni adekvatne ciljane terapije protiv ove bolesti, izuzev pozitivne reakcije nekih bolesnika na antimalarijsku terapiju i ljekove. Kada se makar samo ove dvije činjenice imaju u vidu, onda je prevencija i kontrola širenja virusa masovnom izolacijom i samoizolacijom građana bila glavni „lijek” i mjera borbe protiv ovog virusa i kod nas, a i svuda u svijetu, bez obzira na veličinu i stepen razvijenosti država i njihovih zdravstvenih sistema. Pogubne posljedice nepravovremenog preduzimanja ovih mjera najbolje ilustruju primjeri Italije, Španije, SAD, pa i nekih drugih zemalja, koje su zbog zakašnjelog preduzimanja mjera izolacije i samoizolacije imale ogromne ljudske žrtve i kolaps njihovih zdravstvenih sistema. Kako ocjenjujete efekte mjera preduzetih u organizaciji rada zdravstvenih radnika u periodu borbe protiv COVID-19? Zahvaljujući stalnom praćenju epidemije, pravovremenim procjenama i planiranju angažovanja raspoloživih kadrovskih

- Posljednja smo evropska zemlja koja je registrovala „prvi slučaj” COVID-19 i prva koja je uspjela da iskorijeni virus! Hvala svim zdravstvenim radnicima i hvala građanima Crne Gore. Ovo je zajednički uspjeh! U danima pred nama, odgovorno ponašanje i zajednička briga o zdravlju, naš su adut da i dalje budemo ponosni nosioci titule corona free države koja je pokazala da zna kako da se suoči i izbori sa opasnim neprijateljem, koji je pokorio cijelu planetu. Zdravstveni sistem ostaje snažno posvećen svom primarnom cilju očuvanja zdravlja i života građana. Sve naše aktivnosti i u narednom periodu biće fokusirane na praćenje, razvoj i pripremljenost na odgovor u skladu sa epidemiološkim pokazateljima.

08


i drugih kapaciteta naših zdravstvenih ustanova, a posebno kada je zaraza počela i u zemljama našeg okruženja, mi smo naše resurse primarno usmjerili na pripremu za epidemiju COVID-19. Tako su određene COVID bolnice po regionima u Crnoj Gori, određeni i pripremljeni primarni i sekundarni kapaciteti za karantinsku izolaciju, krenulo se sa nabavkom dodatne medicinske opreme i druge mjere.

No, na svu sreću, zahvaljujući činjenici da su preduzete brojne preventivne mjere, na čemu je Ministarstvo od početka insistiralo, a naglašavam, IZJ stručno i profesionalno predlagao cijelo vrijeme, do importacije virusa došlo je kasnije u odnosu na druge zemlje, a slučajevi zaraze, njihovi kontakti i klasteri kretanja virusa dobro detektovani i praćeni, do takvog scenarija nije došlo.

Zdravstveni radnici, kako medicinsko, tako i nemedicinsko osoblje, pokazali su najviši stepen odgovornosti i opravdali povjerenje, iskazavši visok profesionalizam, na čemu im još jednom odajem zasluženo priznanje. Ističem ovom prilikom profesionalizam kadra Instituta za javno zdravlje, čije su stručne preporuke i odnos u toku ove epidemije još jednom došli do posebnog izražaja i, ne bez razloga, došle u žižu interesovanja javnosti.

Lično sam veoma zadovoljan kako je naš sistem dao odgovor u ovom smislu, uz obavezu da na bazi ovih iskustava, razvijemo snage, koncept i strategiju angažovanja ljudskih i materijalnih resursa i institucija u ovakvim i sličnim situacijama.

Organizacija rada i angažovanja raspoloživog kadra i kapaciteta zdravstvenog sistema u Crnoj Gori bila je adekvatna. Šta mislite o procjeni da nakon perioda suzbijanja infekcije koronavirusom zaposlene u zdravstvu očekuje novi udar zaostalih obaveza u sprovođenju raznih zdravstvenih protokola kod hroničnih bolesnika? Imate li preporuke za efektno regulisanje takvog stanja? Svakako, ta procjena je na mjestu. Iako neki protokoli u liječenju hroničnih bolesnika nisu prekidani, veliki je broj pacijenata sa hroničnim oboljenjima, a i drugih, ostao uskraćen za adekvatan tretman i neke procedure. To će se u narednom periodu uz dodatno angažovanje ljekara i drugog osoblja nadoknaditi i ublažiti. Konkretne mjere, planovi i preporuke su već doneseni i biće prilagođavani u narednom periodu u skladu sa potrebama i prioritetima. Ono što je ova epidemija pokazala je svakako prilagodljivost našeg zdravstvenog sistema i da može efikasno odgovoriti na slične izazove i prijetnje po javno zdravlje. Međutim, istakao bih i da je ova situacija potvrdila potrebu izgradnje i opremanja nove Infektivne klinike, na kojoj insistiram od početka mandata i i čija realizacija teče zadovoljavajućom dinamikom, u partnerstvu sa Evropskom unijom, još od kraja 2017.godine. Bojazan od „pucanja” bolničkih kapaciteta unosila je najveću strepnju zdravstvenim vlastima tokom udarnog režima borbe protiv COVID-19. Zadovoljni ste načinom na koji je naš sistem dao odgovor u tom smislu? Da. „Noćna mora” svih koji su bili uključeni u borbu sa ovim virusom, bila je mogućnost i najgori scenario — da virus nekontrolisano i masovno bude importovan u Crnu Goru, te da u toj varijanti masovnog obolijevanja postojeći bolnički i drugi kapaciteti neće biti dovoljni za zbrinjavanje zaraženih. Ova pretpostavka u kombinaciji da tom prilikom dođe i do značajnijeg obolijevanja medicinskog kadra, bila je zastrašujuća. Posljedice toga vidljive su u nekim od razvijenih evropskih zemalja, gdje je došlo do pravog kolapsa zdravstvenog sistema i velikog broja zaraženih i preminulih.

Na koji način će se Ministarstvo zdravlja u periodu pred nama odnositi u vezi sa borbom protiv aktuelne pandemije? Šta su prioriteti? Ministarstvo zdravlja će i u narednom periodu aktivno učestvovati u borbi sa ovom epidemijom i njenim posljedicama. Prioriteti će biti na stalnom praćenju epidemiološke situacije u zemlji, u evropskim i posebno državama u okruženju, te pravovremenom predlaganju i preduzimanju mjera na prevenciji ponovnog pojavljivanja ove opake bolesti u većem obimu. Takođe, na bazi iskustava naše zemlje, zemalja regiona i drugih, kao i preporuka SZO, predlagaćemo Vladi i drugim nadležnim institucijama mjere koje bi trebalo preduzimati. Ono što je izvjesno jeste činjenica da ovaj virus nije iskorijenjen, te da je vjerovatna pojava njegovog ponovnog ,,aktiviranja” u narednom periodu. Zato će Ministarstvo zdravlja insistirati na striktnom poštovanju preporuka struke, nakon ovog postepenog ukidanja mjera, kako bi se spriječilo masovnije obolijevanje u narednom periodu. Ovo će posebno biti značajno kada je u pitanju set mjera na kontroli i praćenju ulazaka u našu zemlju, imajući u vidu činjenicu da je Crna Gora primarno turistička destinacija, te da nas u cilju ublažavanja ekonomskih posljedica pandemije COVID-19 u narednom periodu očekuje priliv stranih turista u određenom obimu. Vaša poruka čitaocima? Uz zahvalnost građanima Crne Gore na njihovom odgovornom odnosu u primjeni mjera koje su donošene od strane Vlade i NKT, zdravstvenim radnicima i drugim službama i institucijama koje su bile angažovane u njihovoj primjeni i kontroli, moja poruka građanima je da i u vremenu koje je pred nama, slušaju i primjenjuju mjere i savjete struke u vezi sa prevencijom i suzbijanjem ove bolesti. Jedino na taj način možemo biti sigurni da ćemo sačuvati svoje zdravlje i zdravlje svojih bližnjih i iskazati ljubav i patriotizam prema svojoj zemlji, Crnoj Gori.

Anita Đurović

09


Intervju: prof. dr Boban Mugoša, direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore

OSTVARENI SJAJNI REZULTATI U PREVENCIJI OBOLIJEVANJA Zadovoljan ostvarenim na planu prevencije i suzbijanja epidemije COVID-19, direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore i član Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti Crne Gore prof. dr Boban Mugoša komentarisao je još neke detalje pandemije. Pozivajući na dalju opreznost, on je izrazio uvjerenje o tome da će virus biti prisutan i tokom predstojeće zimske sezone, ali bez daljih procjena o tome. Valja, po svemu sudeći, imati povjerenja u medicinske preporuke, a za naše podneblje posebno je bitno, prevazići stavove pojedinih autoritativnih (obično nekompetentnih) stavova, pratiti činjenično stanje i nastaviti sa ostvarenim optimalnim načinom ponašanja. Kako sa trenutnog stanovišta opisujete razvoj situacije u vezi sa obolijevanjem od COVID-19 kod nas? Da li je razvoj događaja bio u skladu sa projekcijama koje je Institut kao ustanova imao o njemu? Institut za javno zdravlje je na osnovu inicijalnih podataka koji su bili dostupni iz Kine kao i simulacionih modela širenja infekcije sa novim koronavirusom bili objavljeni u naučnoj literaturi tokom februara i marta mjeseca izradio par scenarija obolijevanja od COVID-19 u Crnoj Gori. Iako su svi mogući scenariji u obzir uzimali i efekat protivepidemijskih mjera koje su bile planirane i čija implementacija je bila izvjesna, na svu sreću se ispostavilo da je većina scenarija bila previše pesimistična iz prostog razloga što su podcijenili pridržavanje mjera. Dakle, savez i partnerski odnos koji smo izgradili sa našim građanima i njihovo adekvatno pridržavanje propisanih mjera doveli su do nestvarno dobrih i sjajnih rezultata u prevenciji obolijevanja. Na žalost, život je izgubilo naših devet uzornih građana, tako da bih iskoristio priliku i njihovim porodicama izrazio najiskrenije saučešće. Najveći dio dobrog odgovora na epidemiju leži u našim građanima – čak i više nego u samoj reakciji zdravstvenog sistema jer su građani ti koji su

10

Prof. dr Boban Mugoša adekvatno reagovali i poštovanjem naših preporuka doveli do povoljne epidemiološke situacije. Međutim još uvijek je rano govoriti o tome da smo uspjeli u potpunosti da se izborimo za virusom. Dobili smo prvu, možda i najvažniju bitku, ali rat još uvijek nijesmo. Rat će biti dobijen tek onda kada obolijevanje bude suzbijeno i virus stavljen pod kontrolu globalno, a to se neće moći postići bez adekvatnih medicinskih sredstava koja trenutno nemamo – specifičnih ljekova i posebno bitno – vakcina. Kada će se to desiti i da li će se desiti u ovom trenutku, niko ne može predvidjeti. Šta biste u ovom trenutku mogli reći o virusu uzročniku pandemije? Kakva su vaša stručna saznanja? Dakle, radi se o virusu iz porodice koronavirusa koji uglavnom cirkulišu među životinjama, ali neki od njih mogu


inficirati i ljude kada je moguće njihovo dalje širenje ‒ prenošenje sa čovjeka na čovjeka. Veliki broj životinja su prepoznate kao rezervoari koronavirusa. Na primjer, bliskoistočni respiratorni sindrom uzrokovan koronavirusom (MERS-CoV) vodi porijeklo od kamila, dok sindrom teške respiratorne infekcije uzrokovan koronavirusom (SARS-CoV) vodi porijeklo od sivetki (životinja iz porodice mačaka sličnih tvoru). Novi koronavirus je po genetskim karakteristikama sličan virusu koji je uzrokovao SARS 2003. godine, a čini se da imaju i drugih sličnih karakteristika mada i dalje ostaju određene nepoznanice oko SARS-CoV-2. Opšta je ocjena da je pravovremeno donošenje mjera za suzbijanje epidemije u Crnoj Gori bilo jedna od važnijih postavki uspjeha u postizanju relativno niske stope širenja infekcije kod nas. Šta je, po Vama, bilo najvažnije ostvariti u borbi protiv širenja infekcije COVID-om? U sklopu svih mjera, kompleksnog postupanja i uvezivanja svih elemenata drštva posebno je bilo bitno ostvariti i osigurati pravovremenost predlaganja i sprovođenja mjera, pridržavanje istih od strane građana i održavanje komunikacije sa građanima, koja je bila proaktivna, transparentna i efikasna. I upravo u njoj leži uspjeh cijelog sistema. Možete li dati projekciju stanja za period koji je pred nama? Šta mislite o tome kako će se COVID-19 ponašati nadalje? Jako je teško, nezahvalno i nemoguće dati bilo kakvu projekciju i predviđanje koji bi imali zadovoljavajuću pouzdanost. Većina statističkih i tzv. mehanističkih modela obolijevanja i projekcija koje su proizilazile iz njih daju različite a često i oprečne rezultate. Glavni razlog za ovakvo dešavanje je činjenica da se sami zdravstveni sistemi ne mogu porediti a da se ulazni parametri modela širenja epidemije poprilično mogu razlikovati i biti nestabilni. Nekada se čak vrijednosti parametara na osnovu kojih se prave modeli i ne mogu adekvatno izmjeriti, što sve utiče na visok stepen varijacije izlaznih vrijednosti epidemioloških modela. Ono što ne može isključiti je ponovna pojava masovnog obolijevanja na jesen jer se radi o respiratornom patogenu za koje važi opšta karakteristika izražene sezonalnosti u jesen i ranu zimu. Šta će se zaista desiti – zavisi od dešavanja na globalnom nivou i ostanka virusa u populaciji u onim državama koje protivepidemijskim mjerama ne uspiju ugasiti žarišta. Na kojim bi mjerama suzbijanja širenja infekcije aktuelnim koronavirusom trebalo insistirati ubuduće?

Što se distance tiče, ne u ovako ekstremnoj formi, ali bi držanje distance u svakom slučaju takođe bila jedna dobra i zdrava svakodnevna navika od sada pa ubuduće. Neću reći zauvijek, ali vrlo je moguće i to. Slično važi i za nošenje maski, gdje je gotovo izvjesno jer postoje najave, i ne bi me čudilo da se u budućnosti uvede trajna obaveza nošenja maski u međunarodnom javnom saobraćaju, a posebno avionskom. Jedno je sigurno – kakva god da bude jesen u Evropi i svijetu takva će biti i kod nas. Samo što ćemo se mi truditi kao i do sada da učimo na greškama i iskustvu drugih, te da zadržimo prednost nad virusom koju smo stekli pravovremenim sprovođenjem mjera. Ostaje da vidimo šta će vrijeme pred nama donijeti. Kakvo je, uopšte gledano, javno zdravlje naše populacije? Koje bolesti, imajući u vidu i zarazne i nezarazne, predstavljaju najveću opasnost po zdravlje naših građana? Uopšte uzev, zdravlje crnogorske nacije je na žalost još uvijek talac nasljeđa i loših navika iz prošlosti kao što su nezdravi stilovi života: široko rasprostranjena upotreba duvana i duvanskih proizvoda, neadekvatna ishrana, prekomjerno konzumiranje alkoholnih pića, šećera, soli... A onda su tu i drugi elementi od kojih se neki mogu ubrojati u našu kako kulturu tako i vaspitanje, misleći prije svega na navike u saobraćaju koje su direktni krivci za ogroman gubitak života, oštećenja zdravlja i sve troškove i posljedice koje iz njih proističu. Poseban rizik po zdravlje nacije nosi i zdravstvena prosvećenost i informisanost jer je kod nas još uvijek zastupljen kult eminencija. Dok je moderna medicina medicina evidencija (evidence – engl. dokaz) dakle medicina zasnovana na dokazima, mi se u svakodnevnom radu i dalje susrećemo sa ubjeđenjima i stavovima prema zdravlju kod stanovništva koje su plod nečijeg stava i mišljenja. Nažalost, takve stvari je jako teško ispraviti i promijeniti i one zahtijevaju čvrstu i snažnu posvećenost i angažovanost cijelog društva a ne samo ljekara. Poruka čitaocima Medikala? Da u mjesecima pred nama ne zaborave na distancu, higijenu ruku i maske.

UKUPAN TRENUTNO HOSPITA- OPORAV- UMRLIH POD BROJ OBOLJELIH LIZOVANIH LJENIH NADZOROM OBOLJELIH

324

Sa epidemiološkog stanovništa, nema ništa loše u tome da neke mjere kojih se sada strogo pridržavamo postanu dio naše svakodnevice. Naročito higijena ruku i opšta pravila vezana za pooštrenu higijenu u javnim prostorima kao i nošenje maski u zatvorenim javnim prostorima koje je trenutno obavezno. Tu su zatim i mnoge druge navike – manja upotreba liftova, određene zdrave prehrambene navike, rad od kuće i čitav niz drugih navika koje smo polako i postepeno usvojili.

0

0

315

9

1104

Statistika obolijevanja od COVID-19 u Crnoj Gori (podaci IJZ)1

1 Podaci IJZ-a na dan „otvaranja“ državnih granica 1.6.2020. Anita Đurović

11


Oni nas liječe

Dr Zlata Kovačević ove godine završila je specijalističke studije interne medicine na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Odmah po povratku kući dočekala je korona kriza. - Za mene je ovo neko vatreno krštenje i sigurna sam da će mi mnogo značiti u budućem radu – skromno odgovara na pitanje o tome kako je odmah na početku karijere suočiti se sa najvećom epidemijom u novijoj istoriji planete. Kaže da se rad sada značajno razlikuje od rada prije krize. Sama bolest protiv koje se bore je nepoznanica, pa je mladim ljekarima veoma važna podrška iskusnih, kao i angažovanje menadžmenta najveće crnogorske zdravstvene ustanove, koji je obezbijedio da bude dovoljno ljekova, svega drugog neophodnog za terapije, kao i lične zaštitne opreme za medicinske radnike. Bez te opreme se ne može, ali otežava rad. - Kada se obuče zaštitno odijelo umnogome su limitirani pokreti, disanje je otežano pod maskom, koristimo naočare koje ponekad mogu da zamagle. Uprkos svim tim otežanim okolnostima trudimo se i dajemo svoj maksimum – opisuje kako funkcionišu na Klinici ljekari i medicinsko osoblje. Dr Kovačević radi u jedinici Intenzivnog liječenja Interne klinike, na mjestu na kojem se liječe najteži kovid pacijenti. Timski se radi, kaže. To znači angažovanje ljekara raznih specijalnosti, ali i medicinskih sestara i tehničara. - Posebno bih istakla rad srednjeg medicinskog kadra – sestara i tehničara koji su, svakodnevno, u smjenama od osam do dvanaest sati, pod kompletnom zaštitom opremom, neposredno uz pacijente, njegujući ih – objašnjava dr Kovačević. Kaže kako uprkos teškim situacijama i više nego ozbiljnim izazovima, ona i njene kolege nastoje da sačuvaju zdrav duh i pozitivne misli, kako bi uz punu koncentraciju i mnogo znanja dali najbolje svojim pacijentima. Kako se skače u vatru demonstrirala je i savladavajući nelagodu od kamere – puna koncentracija, širok osmjeh i preskočila je sve prepreke koje stoje pred

12

Dr Zlata Kovačević

nekim ko se školovao da spašava živote, a ne da se „slika“ i daje izjave. - Među zaposlenima na Internoj klinici vlada dobro raspoloženje. Uprkos obavezama radimo svoj posao i trudimo se da pacijentima pomognemo i profesionalno i ljudski. Pored terapije, njima jako znači naša psihološka potpora i mi se trudimo da im je omogućimo – kaže ova specijalistkinja interne medicine. Kada završi rad na Klinici, doktorica Zlata, uprkos epidemiji, ide kući, vodeći računa o mjerama zaštite. Tamo je, pored supruga čekaju šestogodišnja Nađa i desetogodišnji Andrija. Oni svojim drugarima, s pravom, mogu da kažu da njihova mama, zajedno sa koleginicama i kolegama, ispisuje istoriju crnogorske medicine. Služba za odnose sa javnošću Klinički centar Crne Gore


Oni nas liječe

Infektološkinja, dr Marija Nikolić kaže da su na Klinici na kojoj radi do sada izliječili 35 ljudi incifiranih korona virusom. Ona je dio tima Klinike za infektivne bolesti Kliničkog centra Crne Gore, na kojoj su bili smješteni pacijent kojima je bilo potrebno bolničko liječenje, ali nijesu imali najteže kliničke slike. Kaže kako iz dosadašnjeg iskustva, prave razliku između tri grupe kovid pacijenata. Klinička slika ove bolesti može da varira – od blage forme ove bolesti ka srednjoj i teškoj, pa čak i kritičnoj formi. Prelazak iz jedne u drugu fazu očekuje se kod 10-15 odsto pacijenata. Zbog toga je neophodno da pacijente neprestano pratimo, kako bi na vrijeme otkrili pogoršanje i pravovremeno reagovali u terapijskom smislu – objašnjava. Kaže kako, nijesu samo liječili, nego su i puno razgovarali sa svojim pacijentima, jer je kod većine bio prisutan strah. Ljudi se plaše nečega što je novo i nepoznato. Pogotovo ako može da ugrozi njihovo zdravlje. Svakodnevno, putem medija, prate statističke podatke o novooboljelim, izliječenim i umrlim. U svakom slučaju strah je prisutan kod naših pacijenata, ali mi pribjegavamo timskom radu i konsultujemo kolege, psihologe i psihijatre, kako bi nam pomogli da zajedno prevaziđemo i tu prepreku. Ova mlada žena osmijehom odgovara kada je pitate da li se i sama plaši. Rođena Podgoričanka, medicinu je studirala u Beogradu, da bi ljekarsku praksu sticala u Domu zdravlja u rodnom gradu, u Institutu za javno zdravlje i Hitnoj pomoći na Cetinju. Kada je odlučivala o specijalizaciji izbor je pao na infektologiju. Zato je, kaže, liječenje zaraznih bolesti njena svakodnevica. S obzirom na to da radim na Klinici za infektivne bolesti, očekivala sam da ću se u nekom trenutku baviti i ovakvim pacijentima. To za mene predstavlja veliki izazov, kao i

Dr Marija Nikolić

za kompletno osoblje Klinike za infektivne bolesti. U radu sa ovim pacijentima svakodnevno koristimo ličnu zaštitnu opremu na adekvatan način. Kontrolišemo svoje zdravlje. Povremeno se testiramo. Među našim osobljem nismo do sada imali pozitivnih na prisustvo ovog virusa – objašnjava. Doktorica Nikolić podsjeća da porodicu humanih korona virusa čini 7 do sada poznatih virusa. Četiri izazivaju blage respiratorne probleme, a u 21 vijeku otkrivena su i tri koja izazivaju teže respiratorne infekcije. Prvi takav virus je SARS, kod koga je smrtnost oko 15 odsto. Zatim je otkriven MERS, kod koga je smrtnost još veća – oko 35 odsto. U drugoj polovini decembra 2019. godine otkriven je i treći – SARS Corona virus 2. Kod njega je smrtnost 2-5 odsto, ali, upozorava, svjedoci smo da se u nekim zemljama javila i mnogo veća smrtnost – od oko 10 odsto. Služba za odnose sa javnošću Klinički centar Crne Gore

13


Oni nas liječe

Najviše rizika, često i najveći pritisak na one koji spašavaju najteže pacijente od Kovid 19 infekcije trpe anesteziolozi. - To je jako zahtjevan i odgovoran posao. Često se traži naša hitna intervencija – obezbjeđivanje disajnog puta, intubacija i postavljanje pacijenta na mehaničku ventilaciju. Taj trenutak je prepoznat kao najrizičniji da se neko od nas inficira. Zato je upotreba zaštitne opreme jako važna. Pravilna upotreba i pravilno skidanje – objašnjava dr Ljubica Radunović, anesteziolog KCCG. Kaže da skafanderi, naočare, viziri koje moraju da koriste dodatno otežavaju i inače komplikovan posao, ali da je to dio svakodnevice koju prihvataju svjesni da jedino tako štite svoje i živote svih oko sebe. - Naš posao je i inače timski. Moram pomenuti naše anestetičare koji su, kako volim da kažem, naša lijeva i desna ruka i uvijek su tu da sa nama podijele težinu našeg posla. Kovid pacijenti se u KCCG liječe timski. Svakodnevne konsultacije o tome predvodi profesorica Marina Ratković, a mi smo dio tog tima objašnjava anesteziolog sa velikim iskustvom, uprkos malom broju godina koje ima. Najveća, često i najdugotrajnija je borba za živote pacijenata na respiratorima. Sve vrijeme anesteziolozi su uz njih, kako objašnjava doktroica Radunović, uz internirniste, sestre i tehničare. - To je dugotrajan i kompleksan posao. Tako da kada uspijemo da skinemo pacijenta sa respiratora budemo jako zadovoljni i profesionalno ispunjeni. To se upravo desilo prije par dana i tretman tog pacijenta se nastavlja – kaže naša sagovornica. Upozorava kako ne smijemo zaboravljati ni tužniju, mračniju stranu njihovog posla, one situacije kada i pored svih napora pacijent umre. To je nešto sa čim se medicinski timovi suočavaju i sa čim moraju da se nose. Zato je međusobna i

14

Dr Ljubica Radunović

podrška porodice i prijatelja veoma važna. - Ako me pitate da li postoji strah – postoji, jer je to ljudski. Ali on nas čini dodatno opreznim, nikako nas ne parališe. Podršku porodice i prijatelja dobijamo svakodnevno. To je ono što nam puno znači. Oni imaju puno razumijevanje za naš posao, jer su naviknuti na obaveze medicinara – opisuje način na koji žive dr Radunović. Ima jasnu poruku za sve. - Ostanite doma. Zbog vas i zbog nas, jer nam tako najviše pomažete. Dr Radunović podsjeća sve da ne brinu samo o Kovid pacijentima, nego i o pacijentima čiji su životi ugroženi iz drugih razloga i čije spašavanje ne može da čeka dok epidemija prođe.

Služba za odnose sa javnošću Klinički centar Crne Gore


Oni nas liječe

Radni dan medicinske sestre Rosande Ćetković i desetak njenih koleginica u Jedinici intenzivnog liječenja Interne klinike KCCG, počinje pola sata prije nego uđu kod pacijenata. Toliko je potrebno da bi obukle zaštitnu opremu. - Tu su viziri, tu su naočare, po dvije kape na glavi, plus skafander. Sve to pomalo klizi kad se oznojite, i pomalo smeta. Mi to popravimo – ili jedna drugoj ili same sebi. Snađemo se. Teško je kad treba da stavite vensku liniju, da stavite braunilu. Teško to pada, ali snađemo se. Prilagodimo se – objašnjava kako izgleda njen radni dan sestra Rosanda. Brinu o najtežim pacijentima, onima koji se bore za život, priključeni na respiratore. O strahu od kovida, kaže, nemaju kada da misle. Kad se uđe na odjeljenje, morate se isključiti iz svega ostalog. - Nama u intenzivnoj nikada nije lako. Sada, kao ni ranije. Jesmo bili pod pritiskom, jer svi oko nas pričaju o kovidu, o koroni. Nije baš svejedno. Ali, kada uđete u intenzivnu, o tome ne mislite – kaže smireno. Čitav mjesec nijesu vidjele svoje porodice. Nakon posla odlazile su u hotel koji je organizovao Klinički centar, gdje imaju sve uslove da dobro odmore prije nove smjene. Sada se i one, uz sve mjere opreza i predostrožnosti, prilagođavaju životu sa kovidom. - Sada smo pomalo proputili kućama. Pomalo. Kada nam je rodbina vani. Kada odu na selo. Da bismo pogledali u kakvom su nam stanju stanovi i kuće. Kao da nešto krademo. Ali, tako je kako je. Mora se tako. Omogućeno nam je i testiranje, da bismo bile sigurne, kada krenemo put kuća, put djece i unučadi. Kada se pokaže da smo negativne onda idemo vesele, srećne smo i zadovoljne – govori u dahu iskusna medicinska sestra, ne dozvoljavajući da je preplave emocije koje su neminovne. Sva odricanja, kaže ova hrabra žena, zaboravljaju se kada dočekaju da pacijentu više nije potreban respirator.

Rosanda Ćetković

Naš najveći uspjeh je kada se pacijent oporavlja. Kada se skida sa mašine i počinje, polako, da sa nama komunicira. To je stvarno veliki uspjeh i velika naša sreća jer smo toliko truda i rada uložile u to. To je najveći uspjeh – ponavlja, dok joj iznad zaštitne maske jasno vidite radost u očima. Sestre sa Intenzivne, rade kao jedna. Zajedno sa ljekarima Interne klinike. - Sve radimo timski. Nije to samo moja smjena. Nego sve četiri. Nas desetak koleginica. Sve smo jednako požrtvovane. U svemu tome nam pomaže anestezija – doktorice Čejović i Radunović. One su non-stop sa nama u prvim redovima. Bez njih ne bismo mogli – kaže sestra Ćetković. Složno, potpuno skoncentrisano na pacijente i njihovu borbu za život i sa mnogo pozitivne energije – tako svoj posao na intenzivnoj opisuje Rosanda Ćetković. Služba za odnose sa javnošću Klinički centar Crne Gore

15


Od 41 hemijskih elementa koji se nalaze u većini ljudi, 99% atoma čine ugljenik, vodonik, azot i kiseonik (zajedno).

Nokti brže rastu ljeti nego zimi, a nokti kod muškaraca rastu brže nego kod žena - osim kad su trudne.

Ljudski želudac mora da proizvede novi sloj sluzi jednom u dvije nedjelje kako ne bi svario sam sebe.

Stari rimljani su pričali svoje neobične i važne snove ispred Senata, koji bi ih zatim tumačio i zaključio da li su važni za Rim.

Kosu ne mogu uništiti hladnoća, promjena klime, vode i druge prirodne sile, a otporna je i na mnoge kiseline i hemikalije.

16

Usamljenost je fizički bolna. Naučnici su otkrili da se osjećaj usamljenosti zapravo obrađuje u istom dijelu mozga koji obrađuje i fizičku bol.

Naše oči imaju grešku u dizajnu, odnosno, oči imaju slijepu tačku.


Od svih gena u crijevima čak 99% njih su bakterijski.

Svaki drugi sisar može da diše i jede u isto vrijeme kao i ljudske bebe što je i razlog zašto se ne uguše dok doje. Ali one gube ovu mogućnost kada napune (oko) 9 mjeseci.

Prosječna ljudska glava ima 100.000 folikula kose, od kojih svaka u prosjeku proizvede 20 vlasi tokom života osobe.

Suve šljive su na prvom mjestu ljestvice prema količini zdravih antioksidanasa, i to daleko ispred svog ostalog voća i povrća. Ples i čitanje dobri su za zdravlje - pokazalo je škotsko istraživanje. Ustanovljeno je da je bez obzira na druge činioce, poput godina, prihoda, obrazovanja, učešće u kulturnim aktivnostima imalo pozitivan uticaj na zdravlje i životno zadovoljstvo.

Zbog straha i tvrdnje da kafa podstiče radikalno razmišljanje, bila je zabranjena u Saudijskoj Arabiji, u Meki, 1511. godine. Tačnije, gradonačelnik Meke se plašio da bi razgovori uz crni napitak mogli ujediniti njegove protivnike i svrgnuti ga sa vlasti.

Streptokoki, stafilokoki i laktobacili su korisne bakterije. Neki ljudi ih čak infiltriraju u svoja tijela uzimajući ih od drugih, da bi se bakterijama okoristili.

17


Uloga patologa u liječenju pacijenata oboljelih od malignih tumora

Prof. dr Ljiljana Vučković, patolog sa užom specijalizacijom iz medicinske citologije Klinički centar Crne Gore, Medicinski fakultet, Univerzitet Crne Gore

Maligni tumori su drugi vodeći uzrok smrtnosti u svijetu danas. Tokom 2018. godine zabilježeno je 9.6 miliona smrtnih slučajeva zbog ovog oboljenja. Epidemiološki podaci ukazuju da svaki šesti smrtni ishod je uzrokovan malignim tumorom. Najznačajniji faktori rizika za nastajanje ovog oboljenja su gojaznost, neadekvatna ishrana, odsustvo fizičke aktivnosti, konzumacija cigareta i alkohola. Faktori rizika za pojedine maligne tumore su i infektivni agensi, posebno je poznata povezanost pojedinih tipova virusa sa nastankom maligniteta (npr. poveznost HPV (Humani papillomavirus) infekcije sa nastankom karcinoma grlića materice). Karcinom pluća je najčešći maligni tumor koji uzrokuje smrt kod pacijenata oba pola širom svijeta. U muškom dijelu populacije drugi najčešći malignitet koji dovodi do smrtnog ishoda je karcinom prostate, zatim na trećem mjestu je karcinom debelog crijeva, a zatim slijede karcinom pankreasa, karcinom jetre i intrahepatičnih žučnih izvodnih kanala, leukemije, karcinom jednjaka, karcinom mokraćne bešike, NeHočkinski limfom i maligni tumori nervnog sistema. U ženskom dijelu populacije najčešći maligni tumor koji dovodi do smrtnog ishoda nakon karcinoma pluća je karcinom dojke, zatim slijede karcinom debelog crijeva, pankreasa, ovarijuma, tijela materice, jetre i

18

intrahepatičnih žučnih vodova, leukemije, NeHočkinski limfom i maligni tumori nervnog sistema. Kada govorimo o malignitetima koji se najčešće dijagnostikuju u muškom dijelu populacije to je karcinom prostate, zatim karcinom pluća i debelog crijeva, karcinom mokraćne bešike i melanom kože, dok se u ženskom dijelu populacije najčešće dijagnostikuje karcinom dojke, a zatim slijede karcinom pluća, debelog crijeva, tijela materice i melanom kože. Tokom posljednjih par decenija predloženo je pet modela nastanka malignih tumora. Fokus modela 1 je bio na mehaničkim (radijacija), hemijskim i infektivnim (virusi) agensima, koji su posljedično dovodili do genetskih mutacija, a zatim i do nastanka malignih tumora. Model 2 je proučavao nestabilnost genoma ćelija, sa fokusom na forme malignih tumora koje se nasljeđuju. Model 3 je proučavao ne-genetske promjene u ćelijama, klonalnu proliferaciju ćelija i epigenetske mehanizme. Najveći broj naučnika koji se bave modelima kancerogeneze preporučuje Model 4, koji uključuje sve prethodne modele. Peti model, koji je istrovremeno i najmlađi, postaje sve popularniji i baziran je na principima tkivne organizacije. Možemo zaključiti da se svih pet modela u značajnom dijelu preklapaju, naučno i istorijski, ali se radi boljeg razumijevanja proučavaju odvojeno. Pojedini naučnici predlažu i jednostavniju šemu, odnosno dva modela kancerogeneze:


promjene u ćelijama koje dovode do nastanka tumora i promjene u stromi/ekstracelularnom matriksu koje su neophodne uz promjene u ćelijama za nastanak malignog tumora. Patolog je doktor medicine (ljekar), koji je završio specijalističke studije iz obasti Patološke anatomije i čija je uloga da koristeći mikroskop analizira uzorke tkiva (biopsija), ali i tjelesnih tečnosti, sekreta i briseva sa površine organa dostupnih kliničkom pregledu (citološki uzorci). Cilj analize patologa je detekcija morfoloških promjena u ćelijama, a sve u svrhu definisanja patološkog procesa koji je osnova bolesti. Patolog ima veoma značajno mjesto u zdravstvenom sistemu, s obzirom da se radi o kliničkoj disciplini čiji je konačni proizvod dijagnoza. Postavljena patohistološka dijagnoza je osnova za odabir adekvatnog načina liječenja. Kada govorimo o pacijentima koji su oboljeli od malignih tumora, možemo reći da koliko god da je jaka klinička sumnja da se radi o malignitetu, nema potvrde ovog oboljenja dok patolog ne završi analizu uzorka tumorskog tkiva i ne postavi dijagnozu. S obzirom na učestalost malignih tumora, kada govorimo o obolijevanju i umiranju u humanoj populaciji, već decenijama se radi i na razvoju programa za ranu detekciju (screening) premalignih i malignih lezija, čiji je cilj da obuhvati što veći dio stanovništva, kako bi se ranom detekcijom smanjio broj oboljelih i umrlih od malignih tumora. I u ovim programima patolozi imaju veoma važno mjesto. U našem zdravstvenom sistemu oni su članovi timova za ranu detekciju karcinoma debelog crijeva, grlića materice i dojke, analizirajući citološke (papa testove) i tkivne uzorke. Patolog svojim rezultatima rada i učešćem doprinosi kvalitetu rada multidisciplinarnog (konzilijarnog) tima koji se bavi liječenjem oboljelih od malignih tumora.Patohistološka dijagnostika je već decenijama bazirana prvenstveno na pažljivoj i detaljnoj morfološkoj analizi uzoraka tkiva, dopunjenoj kada je to potrebno ili neophodno, a sve u u cilju detekcije bioloških markera, modernim dijagnostičkim tehnikama kao što su imunohistohemijska bojenja i/ili molekularne metode. Patohistološka dijagnoza se postavlja na ekscizionim (resekcija promjena u cjelosti), incizionim biopsijama (manji uzorak iz patološke promjene), kao i na hirurškom resekcionom materijalu (resekcija organa ili dijela organa sa patološkom promjenom). Princip u patologiji je taj, da nema tehničkih ograničenja kada je veličina uzorka u pitanju, s tim što je bolje kada je uzorak veći. Sa razvojem onkologije, kao i drugih kliničkih disciplina, koji je donio poboljšanje terapijskih mogućnosti, pred patologe su postavljeni veliki zahtjevi. Sastavni dio svakodnevnog rada patologa nije samo postavljanje patohistološke dijagnoze, određivanje podtipa tumora i klasičnih morfoloških karakteristika tumorskih ćelija, već i određivanje brojnih bioloških markera u tumorskim ćelijama. Biološki markeri su definisani, prema Nacionalnom institutu za rak (National Cancer Institute (NCI)), kao „biološki molekuli koji se nalaze u krvi, drugim tjelesnim tečnostima ili tkivima, koji predstavljaju znak normalnog fiziološkog ili patološkog procesa, normalnog stanja ili bolesti“. Biološki marker se može koristiti

i da se procijeni koliko dobro pacijent reaguje na liječenje nekog oboljenja. Biološki markeri su kategorisani kao dijagnostički, prognostički i/ili prediktivni. Poznato je da su maligni tumori heterogena grupa oboljenja i da je važno raditi detekciju bioloških markera, što omogućava individualni pristup svakom pacijentu u procesu odabira najboljeg modaliteta liječenja. Heterogenost malignih tumora se ogleda u različitim morfološkim karakteristikama tumorskih ćelija, razlikama u biološkom ponašanju, kao i u razlikama u prognozi bolesti. Kada govorimo o razvoju farmaceutske industrije i većem brojem različitih ljekova koji se koriste u liječenju oboljelih od malignih tumora, najbolji primjeri koji ilustruju važnost određivanja bioloških markera su karcinom dojke, pluća, debelog crijeva, želuca, prostate, melanom, maligni tumori nervnog sistema, neHočkinski limfom, hronična leukocitna leukemija, karcinom glave i vrata i Hočkinski limfom. Nakon identifikacije bioloških markera, započelo se sa primjenom ciljane terapije u onkologiji. Mete u tumorskim ćelija su najčešće proteinski receptori na ćelijskoj membrani ili proteini unutar ćelije važni za procese signalizacije. Mete ciljane terapije mogu se nalaziti kao što je navedeno unutar tumorske ćelije, ali i izvan nje. Mete izvan ćelije su strukture tumorske strome (kao što je enzim matriks metaloproteinaza ili krvni sudovi). Ljekovi koji omogućavaju ciljanu terapiju vezuju se za proteine – produkte mutiranih gena ili neregulisane proteinske receptore ili protein pojedinih intra - i ekstacelularnih signalnih puteva koji rezultiraju nekontrolisanim rastom tumorskih ćelija. S obzirom na princip djelovanja ciljane terapije očekuje se da ljekovi dovode do oštećenja isključivo tumorskih ćelija, za razliku od konvencionalne citostatske terapije koja neselektivno dovodi do oštećenja i normalnih i tumorskih ćelija. Karcinom dojke je maligni tumor u čijem liječenju se najranije krenulo sa individulanim pristupom. Ovaj tip tumora je najčešći maligni tumor u ženskom dijelu populacije, a istovremeno je i drugi najčešći uzrok umiranja. Patolog u svom izvještaju, nakon analize uzoraka tumorskog tkiva, pored postavljanja patohistološke dijagnoze, određivanja brojnih klasičnih morfoloških karakteristika tumorskog tkiva, obavezan je da odredi imunohistohemijskim metodama bojenja četiri biološka markera. Potrebno je odrediti da li ima u jedrima tumorskih ćelija receptora za vezivanje steroidnih hormona estrogena i progesterona. Zatim

19


je potrebno odrediti da li na ćelijskoj membrani tumorskih ćelija postoji visoka ekspresija HER2 receptora (receptor koji vezuje epidermalni faktor rasta tip 2), kao i proliferativni indeks ki67. Na osnovu rezultata detekcije ova četiri biološka markera dijagnostikovani karcinom dojke se svrstava u jedan od četiri molekularna podtipa: Luminal A, Luminal B, HER2 pozitivni i trostruko negativni karcinom dojke. U zavisnosti od prisustva ili odsustva ispitivanih bioloških markera i kategorisanja tumora u jedan od molekularnih podtipova pomaže se multidisciplinarnom timu u odabiru najadekvatnijeg modaliteta liječenja. Takođe je važno, ako je moguće kod pacijentkinja koje obole od karcinoma dojke, ali i karcinoma jajnika, odrediti postojanje mutacije gena BRCA1 i BRCA2, što može pomoći i u prepoznavanju malignih tumora ovih lokalizacija koji se češće javljaju u okviru pojedinih porodica. Karcinom pluća je najbolji primjer razvoja nauke i otkrića velikog broja bioloških markera koji pomažu u procesu odabira najboljeg modaliteta liječenja. Biološki markeri u ovom tipu tumora su promjene na nivou gena, hromozomske abnormalnosti, kao i proteinski produkti mutiranih gena. Do danas je otkriven veliki broj genetskih alteracija u nekim tipovima karcinoma (nesitnoćelijske forme) pluća. Najčešće mutacije u nesitnoćelijskim formama karcinoma pluća su EGFR, KRAS, HER2, BRAF, ROS1, AKT1, RET, PIK3CA, NRAS. Većina ovih mutacija se određuju tehnikom PCR (Polymerase chain reaction). Kod dijagnoze nesitnoćelijskog karcinoma, rutinski se određuje molekulski profil receptora epidermalnog faktora rasta (EGFREpidermal growth factor receptors), odnosno postojanje mutacije gena koji kodira ovaj receptor i koja je prisutna u populaciji bijelaca kod 10-15% oboljelih. Takođe se utvrđuje postojanje mutacija ALK (anaplastic lymphoma kinase) gena, koja je prisutna kod 3-5% oboljelih, kao i mutacija ROS gena prisutna kod 3% oboljelih. Karcinom debelog crijeva može biti primjer značaja nasledne komponente u nastajanju tumora. Odavno su prepoznate nasledne, kao i sporadične forme. Koliko je ovaj maligni tumor u molekularnom smislu heterogena bolest najbolje ilustruje podatak da se na osnovu promjena u genomu, karcinomi debelog crijeva dijele u četiri molekularna podtipa. Najčešće mutacije gena prisutne u karcinomima debelog crijeva su APC, COX2, KRAS, DCC/SMAD4, P53, beta – Katenin, BAX, TCF-4, IGF-IIR, TGF-betaRII, MLH1, MSH2, MSH6. Nakon dijagnoze karcinoma debelog crijeva važno je odrediti, posebno u uznapredovalim fazama rasta tumora i sledeće biološke markere; status gena RAS i BRAF, kao i mikrosatelitsku (ne)stabilnost (MSI ili MSS). Melanom, veoma agresivan tumor najčešće lokalizacije u koži, je možda i najbolji primjer koliko su sazanja iz oblasti molekularne biologije, na osnovu kojih su sintetisani ljekovi, doprinijela napretku u liječenju oboljelih i produženju intervala preživljavanja. Prepoznavanje mutacije BRAF gena (i to najčešće forme BRAFV600) u tumorskim ćelijama, koja je prisutna kod oko 50% pacijenata, omogućilo je pronalazak ljekova (BRAF inhibitori) koji su blokirali efekte mutiranog gena. Dalje saznanje da BRAFV600 mutacija značajno povećava katalitičku aktivnost BRAF proteina, što posledično dovodi do aktivacije i fosforilacije MEK i ERK proteina u RAS-RAF- MAPK signalnoj kaskadi, donijelo je dodatan napredak u liječenju pacijenata oboljelih od melanoma kod kojih je prisutna BRAF mutacija, upotrebom i MEK

20

inhibitora. Razvoj imunohistohemijskih tehnika bojenja u patologiji, koji je bio preduslov za identifikaciju bioloških markera, doprinio je i preciznijoj dijagnostici pojedinih malignih tumora. Najbolji primjer za ilustraciju navedenog su sljedeće grupe malignih tumora: limfomi (maligni tumori limfnog tkiva), neuroendokrini tumori (tumori porijekla neuroendokrinih ćelija) i sarkomi (maligni tumori mekih tkiva). Klasifikacija limfoma se danas bazira minimalno na primjeni imunohistohemijske analize tumorskog tkiva, koja je osnova za liječenje ovog oboljenja. Nakon početka rutinske primjene imunohistohemijskih bojenja u analizi tumorskog tkiva i određivanju porijekla tumorskih ćelija, svjedoci smo porasta incidence neuroendokrinih tumora u tumorskoj patologiji. Ne samo da je važno imunohistohemijski dokazati da je tumorsko tkivo porijekla neuroendokrinih ćelija, već je i za klasifikaciju potrebno imunohistohemijski odrediti i proliferativni indeks ki67. Baš kao i u karcinomu dojke, ovaj biološki marker je važan za klasifikaciju ovih tumora, ali daje informaciju o prognozi bolesti i pomaže u odabiru modaliteta liječenja. Kao heterogena grupa malignih tumora mekih tkiva, sarkomi obuhvataju više od 50 različitih histoloških podtipova sa mogućnošću nastanka u bilo kojem dijelu tijela. Pojava većine ovih tumora vezana je za određenu životnu dob. Još uvijek je osnovna terapija kod većine ovih tumora hirurška resekcija i hemioterapija, kod nekih i radioterapija. Značajan napredak u liječenju kod pojedinih tipova sarkoma (primjer je GIST (gastrointestinalni stromalni tumor) - najčešći sarkom digestivnog sistema) postignut je detekcijom mutacije gena (KIT) koji kodira u tumorskim ćelijama transmembranski receptor tirozin kinaze koji se normalno aktivira prirodnim ligandom. Kod GIST-a, kako postoji mutacija gena koji kodira ovoj receptor, receptor se aktivira nezavisno o prirodnom ligandu, što dovodi do progresije tumora. Prethodni primjeri saznanja u oblasti patofiziologije tumora, kao i u oblasti molekularne dijagnostike, svakodnevno doprinose razvoju novih modaliteta liječenja u onkologiji. Poznato je da imuni sistem čovjeka igra značajnu ulogu u biologiji malignih tumora. Poznato je da tumorske ćelije razvijaju mehanizme „izbjegavanja“ imunog sistema pacijenta u cilju dalje proliferacije i razvoja metastaza. Jedan od novijih pravaca u onkološkoj terapiji je i imunoterapija, koja je bazirana na primjeni ljekova, ako se u tumorskim ćelijama prepoznaju određeni biološki markeri koji se odnose na reakciju imunološki system - tumorske ćelije. CTLA-4 (Cytotoxic Tlymohocyte ntigen 4) i PD-1/PDL-1 (Programmed cell death protein1/programmed death-ligand 1) prepoznati su kao biološki markeri imunološke reakcije pacijenta oboljelih od pojedinih malignih tumora. U upotrebi su ljekovi koji blokiraju ove proteine, važne za interakciju ćelija imunološkog sistema i tumorskog tkiva. Određivanje ekspresije PD-1/PDL-1, koja je osnova za primjenu ljekova koji inhibiraju njihovu funkciju je sastavni dio rada patologa koji učestvuju u dijagnostici nesitnoćelijskog karcinoma pluća, mokraćne bešike, a ubrzo vrlo vjerovatno i u trostruko negativnom karcinomu dojke. U zaključku možemo reći da je uloga patologa, čiji je posao mikroskopska analiza isječaka tkiva, osnova liječenja pacijenata oboljelih od malignih tumora. Tačna patohistološka dijagnoza omogućava kolegama kliničarima da odaberu pravi modalitet u liječenju naših pacijenata.


Melanom koĹže Dr Sanja Lekić Spec. interne medicine – onkolog KliniÄ?ki centar Crne Gore

Melanom je maligni tumor pigmentnih ćelija koĹže tzv. melanocita i odlikuje ga agresivan rast i visok metastatski potencijal. ÄŒini 1-2% svih malignih tumora koĹže, meÄ‘utim, u posljednje vrijeme uÄ?estalost javljanja se udvostruÄ?ila, te je melanom u porastu ĹĄirom svijeta. Srednja dob prilikom dijagnoze melanoma otprilike je 10 godina manja nego kod drugih Ä?estih solidnih tumora (na primjer, crijeva, pluća, prostate). Melanom je vodeći uzrok smrti povezan sa rakom kod Ĺžena u dobi od 25–35 godina. Uzimajući navedeno u obzir, jasno je zaĹĄto je ova bolest od velikog medicinskog i druĹĄtveno ekonomskog znaÄ?aja.

Ä?ija je incidinca u porastu za oko 3% godiĹĄnje. Iako je znaÄ?ajno manje Ä?est od nemelanomskih karcinoma koĹže, najviĹĄe zabrinjava zbog velike vjerovatnoće ĹĄirenja. Melanom oka je rijedak i sporo raste, ali prognoza je izrazito loĹĄa ukoliko postoje metastaze. Melanom sluznica je Ä?esto uznapredovao kod dijagnosticiranja, upravo zato ĹĄto je rijedak; rijetko se na njega misli i nema poznate faktore rizika. Osnovna uloga melanocita - pigmentnih ćelija jeste zaĹĄtita koĹže od ĹĄtetnih uticaja UV zraÄ?enja (sadrĹže pigment melanin), ali treba istaći da nema svaka osoba istu koliÄ?inu melanina u koĹži.

Zbog Ä?ega nastaje melanom? U osnovi melanoma jesu genetske izmjene u pigmentnim ćelijama koĹže koje su naslijeÄ‘ene ili nastaju pod uticajem agenasa iz spoljne sredine. Pigmentne ćelije – melanociti, se ne nalaze samo u koĹži, već i u oku, moĹždanim ovojnicama, limfnim Ĺžlijezdama, u sluznici crijeva i gornjeg disajnog puta, pa se melanom moĹže razviti (mada rijetko) i na ovim mjestima. NajuÄ?estaliji je melanom koĹže,

Glavni faktori rizika za nastanak melanoma su: t 67 [SBĘŠFOKF QSJSPEOP 67 [SBĘŠFOKF LPKFN TNP J[MP Ĺženi prilikom sunÄ?anja zbog oĹĄtećenja ozonskog omotaÄ?a, ili vjeĹĄtaÄ?ko – solarijumi, opekotine od sunca. t 6MPHB NFMBOJOB QPWFʉBOJ SJ[JL PCPMJKFWBOKB LPE PTPCB sa smanjenim nivoom - osobe svijetle puti, svijetle kose, svijetlih oÄ?iju. t 1PWFʉBO CSPK NMBEFäB BUJQJĘŠOJ NMBEFäJ JNVOPTVQSFTJKB

21


/transplantirani pacijenti. t 3BOJKB EJKBHOP[B NFMBOPNB Prevencija: možemo li bolje? ,BP HMBWOJ LSJWBD LPKJ EPWPEJ EP PÝUFʉFOKB HFOFUTLPH NBUFSJKBMB V NFMBOPDJUJNB J V[SPLVKF SB[WPK NFMBOPNB QSFQP[OBUP KF 67 [SBʊFOKF 1SJNBSOB QSFWFODJKB NFMBOPNB QPESB[VNKFWB NKFSF [B VOBQSJKFÿJWBOKF [BÝUJUF TUBOPWOJÝUWB PE 67 [SBʊFOKB LBLP QSJ SPEOPH UBLP J WKFÝUBʊLPH o VQPUSFCB TPMBSJKVNB 0TOPWOB OBʊFMB TUSBUFHJKF QSJNBSOF QSFWFODJKF USFCBMP CJ EB PCVIWBUBKV KFEBO TFU QSFQPSVLB J NKFSB LBP ÝUP TV t PCF[CJKFEJUJ IMBE OB PUWPSFOJN QSPTUPSJNB [B SFLSFDJKV J QSFEÝLPMTLJN J ÝLPMTLJN VTUBOPWBNB ÝUP QPWFʉBWB NPHVʉOPTU [BÝUJUF PE TVODB V TQPMKBÝOKPK TSFEJOJ t JOGPSNJTBUJ KBWOPTU P ÝUFUOPN VUJDBKV 67 [SBʊFOKB QV UFN TSFETUBWB KBWOPH JOGPSNJTBOKB J LSP[ QPTFCOP PTNJÝMKFOF LBNQBOKF QSJMBHPÿFOF PESFÿFOJN QPQVMBDJKBNB t QPTFCOP JTUBʉJ ÝUFUOPTU OBNKFSFOPH J[MBHBOKB TVODV UPLPN TVOʊBOKB V QFSJPEV MKFUOKJI NKFTFDJ PE EP ʊBTPWB t OPTJUJ [BÝUJUOV PEKFʉV J ÝFÝJS LBP J OBPʊBSF [B TVODF TB 67 [BÝUJUPN t LPSJTUJUJ QSFQBSBUF [B [BÝUJUV PE TVODB

22

TB WJTPLJN GBLUSPN [BÝUJUF t TNBOKJUJ SJ[JLF WF[BOF [B VQPUSFCV TPMBSJKVNB o [BLPO TLF SFHVMBUJWF LPKF [BCSBOKVKV VQPUSFCV TPMBSJKVNB [B NMBÿF PE HPEJOB t TBNPQSFHMFE LPäF LBP J QSFHMFE LPäF QBSUOFSB J ʊMBOPWB QPSPEJDF KFEOPN NKFTFʊOP t PTPCBNB TB QPWFʉBOJN SJ[JLPN TBWKFUVKF TF QSFHMFE EFSNBUPMPHB KFEBOQVU HPEJÝOKF 6[ TWF PWF NKFSF QSFWFODJKF QSJKF TWFHB POF LPKF TF PEOPTF OB J[MBHBOKF TVODV LBP QSJSPEOPN J[WPSV 67 [SBLB QPTFCOP KF WBäOP JTUBʉJ ʊJOKFOJDV EB KF [B OBÝF NFEJUFSBOTLP QPESVʊKF [B PESäBWBOKF ĕ[JPMPÝLF WSJKFEPTUJ WJUBNJOB % LPKJ TF TJOUFUJÝF V LPäJ QPE VUJDBKFN 67 [SBʊFOKB EPWPMKOP J[MBHBOKF TVODV LPKF TF PCF[CJKFÿVKF LSP[ TWBLPEOFWOF BLUJWOPTUJ J SFEPWOV ĕ[JʊLV BLUJWOPTU 4B UPH BTQFLUB OFNB QPUSFCF [B EPEBUOJN J[MBHBOKJNB TVOʊFWJN [SBDJNB BMJ TF NPHV TWBLBLP QSFQPSVʊJUJ PCBWF[BO CPSBWBL OBQPMKV J TQPSUTLF BLUJWOPTUJ OB PUWPSFOPN V CF[CJKFEOPN EJKFMV EBOB ÝUP PTJN OBWFEFOPH JNB J PQÝUF QP WPMKOF FGFLUF OB [ESBWMKF 6 SJ[JʊOPK QPQVMBDJKJ LPKPK TF TBWKFUVKF


rigorozna zaštita od sunca, kao i kod onih koji imaju oboljenja koja su praćena smanjenom resorpcijom vitamnina D, obavezna je nadoknada suplementima vitamina D. Sekundarna prevencija podrazumijeva mjere usmjerene ka ranom otkrivanju bolesti. Alarmantni simptomi - kasnimo li sa javljanjem na pregled? Melanom može da nastane na na terenu već prisutnog mladeža, ali i na prethodno zdravoj koži i to najčešće na djelovima tijela koji su izoloženi sunčevim zracima. Svaka promjena već postojećeg mladeža je alarm za brigu (promjena u boji, veličini, promjena njegovih ivica, krvarenje mladeža), kao i pojava novog čvora koji se brzo uvećava. Kada vršimo samopregled ili klinički pregled kože koristimo takozvano ABCDE pravilo, radi lakše i brže procjene, kao i EFG pravilo za rano otkrivanje nodularnog melanoma (bilo koje promjene na koži bez obzira na boju, ukoliko je nova i iznad nivoa kože): A-Assymetry (Asimetrija): Melanom obično raste kao nepravilna, asimetrična kožna promjena. B-Border (Granice): Benigne promjene su jasno ograničene od okolne kože, dok kod melanoma postoji nepravilna, nareckana, nejasna ili podrivena ivica. C-Color (Boja): Melanom uglavnom sadrži više boja (od bijele, preko plave, crvene, do tamno smeđe i crne). Promjena boje već postojećeg mladeža zahtijeva javljanje ljekaru. D-Diameter (Dimenzije): Melanomi su obično veći od 5 mm u prečniku, ali to nije nužno pravilo (mogu biti i manji). Svako naglo povećanje veličine, dimenzija već postojećeg mladeža treba shvatiti kao alarm. E-Evolution (Promjene): Odnosi se na sve naglo nastale promjene na mladežu - promjena boje, veličine, krvarenje, uzdignuća, ulegnuća. EFG pravilo za ranu detekciju nodularnog melanoma: E-Elevacija: bilo koja promjena na koži bez obzira na boju (često bez pigmenta) koja je iznad novoa kože. F-Firm to touch: promjena na koži ili mladežu koja je tvrda na palpaciju zaslužuje hirurško uklanjanje uz histopatološku verifikaciju. G-Growning: mladež ili bila koja nova promjena na koži, bez obzira na boju, koja kontinuirano raste zaslužuje hirurško uklanjanje. Ukoliko je prisutan neki od alarmantnih simptoma neophodan je pregled dermatologa koji će na osnovu jednostavnog dermatološkog pregleda i primjenom posebnog pregleda - dermatoskopije (mikroskopski pregled kože koji omogućava da se uoče promjene na koži koje se ne mogu vidjeti golim okom) zaključiti da li je promjena suspektna na melanom. Dijagnoza melanoma: rana dijagnoza je ključ uspjeha! Prvi korak ka konačnoj dijagnozi svake promjene na koži koja je kliniči i dermatoskopski sumnjiva jeste kompletna eksciziona biopsija (hirurško uklanjanje) i patohistološka verifikacija da se radi o ovoj bolesti. Nakon potvrde da se radi o melanomu slijedi nastavak hirurškog liječenja u smislu da se radi proširena ekscizija sa odgovarajućim marginama u cilju prevencije recidiva,

kao i biopsija limfnog čvora “stražara” (sentinel lymph node byopsi - SLNB) - uklanjanje prvog limfnog čvora u koji će se melanoma najvjerovatnije proširiti; u obzir dolazi i disekcija regionalnog limfnog basena ukoliko prema važećim preporukama ima indikacija za nju. U zavisnosti od faktora rizika i prognostičkih parametra (debljina melanoma po Breslow, prisutnost ulceracija, broj mitoza, nivo invazije po Klarku kao patohistološki prognostički faktori, klinički palpabilni regionalni limfatici...) pristupa se dodatnoj dijagnostičkoj obradi u pravcu procijene uznapredovalosti bolesti. Dijagnostika: visoko rizični II i III stadijum: - nivo LDH, protein S100 - RTG ili CT pluća - UZ perifernih regija - UZ ili CT abdomena - CT ili MR mozga - PET CT opciono. Bolest najčešće metastazira u pluća, jetru, mozak, kosti, limfne žlijezde, ali i na druge djelove kože - tkz. satelitske promjene. Genetsko ispitivanje radi dokazivanja genetskih izmjena koje stoje u osnovi bolesti (BRAF testiranje) radi se kod pacijenata sa dokazanom uznapredovalom bolešću zato što ima važnost u liječenju, odnosno određuje modalitet terapije. Liječenje melanoma: da li je vrijeme za još jedan korak naprijed? Liječenje zavisi od stadijuma bolesti. Petogodišnje preživljavanje je preko 90% ako se bolest otkrije u ranoj fazi, a oko 60% ukoliko se regionalno proširila. Ovaj procenat je znatno niži kod pacijenata kod kojih se bolest otkrila u IV - metastatskom stadijumu bolesti. Kod lokalne bolesti (nema prodora u druge strukture) se operativno liječenje - uklanjanje promjene u potpunosti sa adekvatno čistim rubovima (adekvatna širina rubova do u zdravo tkivo). Kod metastatske bolesti strategija liječenja zavisi od genetskih ispitivanja samog tumora (prisutnost BRAF mutacije) i proširenosti bolesti, tzv tumorskog optrećenja. U posljednjih nekoliko godina, otkrićem ciljane (selektivni BRAF i MEK inhibitori, odnosno kombinacija ove dvije grupe ljekova) i imuno terepije, drastično se promijenila prognoza i petogodišnje preživljavanje pacijentata u metastaskoj fazi bolesti. Danas svjedočimo revoluciji u liječenju metastatskog melanoma! Pacijenti u metastatskoj bolesti mogu imati dobar i dugotrajan terpijski odgovor uz očuvanje kvaliteta života. Korak naprijed sa novim ljekovima je napravljen i u pravcu tzv. zaštitnog, adjuvantnog, liječenja. Adjuvantno liječenje podrazumijeva primjenu imuno trepije ili kombinovane target terapije BRAF i MEK inhibitorom nakon hirurške resekcije melanoma sa velikim rizikom z povratak (relaps) bolesti, sa ciljem produženja preživljavanja bez bolesti i ukupnog preživljavanja. Korak naprijed u liječenju melanoma se nazire i u mogućnosti da se imuno i ciljanom terpijom melanom tretira u neoadjuvantnom pristupu, odnosno kod lokalno uznapredovalog, ali operabilnog melanoma, sa ciljem unaprijeđenja ishoda operacije i kliničkog ishoda bolesti.

23


Rijetke endokrinološke bolesti kao izazov u svakodnevnom radu Dr Đorđije Krnjević Spec. interne medicine – endokrinolog Klinički centar Crne Gore

Rijetke bolesti su grupa različitih oboljenja koja se karakterišu niskom prevalencijom. Prema definiciji koja je prihvaćena u Evropskoj uniji, rijetke bolesti su one sa stopom obolijevanja od 5 na 10.000 osoba (1:2.000). Tačan broj rijetkih bolesti u svijetu nije poznat, procjenjuje se da se kreće između 5.000 do 8.000 različitih bolesti. Kako u ostalim granama medicine, tako i u Endokrinologiji postoje oboljenja koja spadaju u grupu rijetkih bolesti, a opet imaju toliku zastupljenost da mogu predstavljati izazov i u ambulantnom radu. Preko 95% pacijenata koji se svakodnevno tretiraju u endokrinološkim ambulantama boluje od diabetes melitusa, tiroidnih disbalansa, hiperlipoproteinemije, gojaznosti, metaboličkih poremećaja, osteoporoze ili primarnog hiperparatiteoidizma. Međutim, u posljednje vrijeme u ambulantnom radu srećemo sve veći broj pacijenata koji se prezentuju sa onim oboljenjima koja svrstavamo u rijetke endokrinološke bolesti. To je rezultat sve dostupnijih laboratorijskih i vizuelizacionih dijagnostičkih procedura koje se sprovode u cilju dijagnostikovanja ovih bolesti. Na prevalenciju utiče i povećanje svijesti među kliniča-

24

rima, promjene u populacijskoj demografiji, ali i stvarni porast incidence kao posljedica savremenih trendova života, izloženost mnogobrojnim zračenjima i različitim infektivnim noksama.Takođe, pojedini terapijski protokoli, odnosno upotreba odeđenih ljekova može uticati na veću učestalost ovih oboljenja. S druge strane, ambulantnim radom je često vrlo teško prepoznati rijetke endokrinološke bolesti zbog činjenice da mnoga ova oboljenja u početku imaju blagu kliničku sliku, odnosno prezentuju se simptomima koji su prisutni i u nekim uobičajenim patološkim stanjima. Takođe, klinička slika je često maskirana nekim drugim, osnovnim oboljeljem koje pacijent ima. Iz tog razloga mnoge od ovih rijetkih bolesti ostaju dugo vremena neprepoznate čak i od strane subspecijalista. Među najčešćim rijetkim endokrinološkim oboljenjima sa kojim se susrećemo u ambulatnom radu ubrajaju se: Neuroendokrine neoplazije (NEN) su tumori koji potiču od ćelija difuznog neuroendokrinog sistema u bilo kom djelu organizma. Incidenca NEN je povećana pet puta u proteklih 30 godina i prema najnovijim podacima iznosi 5 na 100.000


godišnje. Ovi tumori se podjednako javljaju kod muškaraca i kod žena (M:Ž =1.3:1), nezavisno od godina života, mada su češći u starijoj populaciji (50-70 godine života). Postoje benigne i maligne NEN. Od izuzetnog je značaja da se sa sigurnošću razjasni da li je tumor zaista benigan ili se samo ponaša kao takav, odnosno da veoma sporo raste. To je nešto što ovu vrstu tumora razlikuje od drugih karcinoma. Nažalost, postoje i vrlo agresivne NEN, odnosno neuroendokrini karcinomi, koji se ponašaju kao i brzo napredujući karcinomi. NEN se najčešće javljaju u plućima, tankom i debelom crijevu, pankresu, ali i u želucu, nadbubrežnim žlijezdama, štitastoj žlijezdi, hipofizi, jajnicima, testisima, koži, praktično u svim djelovima našeg tijela. Simptomi NEN su različiti i zavise od lokalizacije i bioloških karakteristika tumora. Često su simptomi nespecifični i slični simptomima koje daju neke druge, češće bolesti. NEN mogu biti funkcijske, kada imaju sposobnost lučenja određenih hormona. Tako NEN crijeva i pluća mogu lučiti hormon serotonin i izazvati karcinoidni sindrom koga karakterišu naleti crvenila u licu i u predjelu dekoltea, proliv, napadi gušenja. Pojedine NEN pankreasa mogu pojačano lučiti hormon insulin i dovesti do učestalih padova šećera u krvi praćenih osjećajem gladi, preznojavanjem, drhtavicom, opštom slabošću, pospanošću, pa i poremećajima stanja svijesti. U slučaju pojačanog lučenja gastrina nastaje ulkusna bolest želuca i dvanaestopalačnog crijeva. U drugim situacijama se mogu javiti prolivi, promjene po koži, povišene vrijednosti šećera u krvi. U slučaju NEN koje su nefunkcijske, odnosno koje ne luče hormone, rani simptom može biti osjećaj umora i gubitak u tjelesnoj težini. NEN crijeva mogu izazvati poremećaje pasaže, poznatije kao „zavezana creva“ - ileus, proliv, bol u trbuhu, NEN pluća mogu izazvati kašalj i pojavu krvi u ispljuvku, dok NEN pankreasa mogu izazvati bol u epigastrijumu i žutu prebojenost kože. Međutim, često u ranom stadijumu bolesti oboljela osoba može biti bez ikakvih simptoma. Ponekad je teško postaviti dijagnozu NEN i dešava se da prođe i više godina prije nego što se otkrije tumor. Razlog za to je što su NEN često mali tumori, nerijetko veličine od svega nekoliko mm. Drugi razlog je što se mogu javiti gotovo u svim djelovima tijela sa simptomima koji su često blagi i nespecifični, odnosno mogu ličiti i na neke druge češće bolesti kao što su sindrom iritabilnog kolona, ulcerozni colitis, Crohno-va bolest, ulkusna bolest, gastritis, astma ili upala pluća, intolerancija na hranu itd. Dijagnoza bolesti se postavlja na osnovu različitih testova i snimanja. Testovi služe kako bi se otkrile povišene vrijednosti hormona u krvi i urinu koje ovi tumori luče. U kliničkoj praksi u serumu se najčešće koristi mjerenje koncentracije hromogranina A (CgA). Mjerenje koncentracije CgA ima dijagnostičku i prognostičku korist. Važan je tumorski marker za postavljanje dijagnoze (85% senzitivnost, 96% specifičnost), ali još važniji za praćenje uspješnosti liječenja (senzitivniji od radiologije u praćenju progresije) i relapsa u ranom stadijumu. Snimanjima se traži sam tumor i u tu svrhu se koristi ultrazvuk, skener, magnetna rezonanca, Octreoscan, PET Scan, pojedina specifična snimanja sa specijalnim kontrastnim sredstvima, kao i različite endoskopske procedure, kao što su gastroskopija kolonoskopija, bronhoskopija. Kada se tumor otkrije

neophodno je uzeti uzorak tkiva, odnosno učiniti biposiju, a nakon toga uraditi patohistološku verifikaciju. Ukoliko se otkiriju na vreme, ovi tumori se mogu izliječiti operacijom. Nažalost, preko 50% NEN se otkrije kada se bolest raširila na druge djelove tijela (metastaze) i tada operacijom najčešće nije moguće ukloniti sve djelove tumora. Međutim, i tada je moguće bolest staviti pod kontrolu i usporiti njen tok, tako da pacijenti dugi niz godina budu bez ikakvih simptoma bolesti i imaju zadovoljavajući kvalitet života. Ovo se postiže primjenom farmakoterapije i različitih oblika zračne terapije. Farmakoterapija podrazumijeva somatostatinske analoge (većina NEN-a eksprimira somatostatinske receptore (SSTR) kao i hemioterapiju. Somatostatinski analozi smanjuju hormonsku sekreciju i kontrolišu simptome; dovode do ćelijske smrti (apoptoze) i inhibiraju ćelijski rast. Faktori koji utiču na odabir terapije su tip karcinoma, klasifikacija, gradus, stepen zahvaćenosti jetre, njegov funkcionalni status i karakteristike pacijenta. Najveći broj pacijenata kod kojih se ustanovi ovo oboljenje najčešće ima potrebu za primjenom više različitih tipova terapije. Sekvencijalna terapija odlaže progresiju bolesti, a multidisciplinarni pristup je neophodan. Prosječno preživljavanje pacijenata sa neuroedokrinim tumorom je tri puta duže u specijalizovanim centrima za NEN, nego u ostalim bolnicama. Kušingov sindrom (hiperadrenokorticizam ili hiperkorticizam) je endokrini poremećaj koji se najčešće pojavljuje kada je tijelo izloženo visokim koncentracijama hormona kortizola. To je jedna od najkomplikovanijih endokrinoloških bolesti, kako što se tiče postavljanja dijagnoze, tako i samog liječenja. Najčešći uzrok sindroma je tumor (adenom) hipofize koji stvara pretjeranu količinu hormona ACTH (adrenokortikotropni hormon) koji zatim stimuliše nadbubrežne žlijezde, zatim karcinom nadbubrežne žlijezde, mikro i makronodularna hiperplazija nadbubrežne žlijezde, karcinoidi. Kušingov sindrom može biti uzrokovan i prekomjernom upotrebom ljekova iz grupe glikokortikoida. Najčešći simptomi su pojava masne grbe na vratu između ramena, ljubičaste strije na koži, akne, hirzutizam, poremećaj menstruacije, smanjen libido, povišen krvni pritisak, povećanje tjelesne težine, dijabetes, osteoporoza, poremećaj kognitivnih funkcija. Najveći broj slučajeva Kušingovog sindroma nastaje zbog spoljašnjeg unošenja glikokortikoida, a zbog endogene hipersekrecije se javlja kod otprilike 13 osoba na milion ljudi. Odnos oboljelih osoba ženskog i muškog pola je 5:1. Laboratorijska dijagnoza Kušingovog sindroma podrazumijeva mjerenje nivoa kortizola u urinu i serumu, deksametazonski supresioni test i deksametazonkortikotropin stimulišući test. Kod pojedinih stanja, kao što su gojaznost, alkoholizam, hronična bubrežna insuficijencija, stalna izloženost stresu, kao i upotreba fenitoina, fenobartbitona i rifampicina mogu da dovedu do lažno pozitivnih rezultata. Skener i nuklearna magnetna rezonanca trbuha i moždanih strukura omogućavaju pronalaženje strukturnih promjena na nadbuburežnim žlijezdama i hipofizi. Scintigrafija radioaktivno obilježenim oktreotidom pomaže da se pronađu tumori koji sekretuju ACTH na drugim lokacijama u organizmu.

25


Terapija Kušingovog sindroma je usmjerena na uzrok prekomjernog nivoa glikokortikoida u organizmu. Ukoliko je uzrok tumor hipofize, terapija je hirurška u vidu transsfeonidalne resekcije tumora. Kod postojanja tumora nadbubrežne žlijezde pristupa se laparoskopskoj ili klasičnoj adrenalektomiji. Rijetko se može izvesti i medikamentozna adrenalektomija ljekovima poput mitotana ili ketokonazola. Koristi se i pasireotid koji istovremeno može da zaustavi rast tumora hipofize i smanji ACTH produkciju U slučaju recidiva nakon hirurškog liječenja dolazi u obzir i radijaciona terapija. Adisonova bolest je rijedak, hronični, endokrini poremećaj u kome nadbubrežne žlijezde ne proizvode dovoljno hormona koji se luče u kori nadbubrega (glukokortikoidi, mineralokortikoidi i androgeni). Stopa javljanja Adisonove bolesti je 1:100.000. Najčešće se javlja kod odraslih, između 30 i 50 godina starosti. Najčešći uzroci nastanka su tzv. primarna atrofija kore nadbubrega, koja predstavlja autoimuni proces i tuberkuloza. Rjeđi etiološki faktori su gljivične infekcije, hemohromatoza, amiloidoza, leukemične infiltracije i bilateralne metastaze malignih tumora, vaskularne tromboze, obostrana suprarenalektomija. Odlikuje je veliki broj relativno nespecifičnih simptoma koji mogu ostati dugo vremena neprimijećeni. Najčešći su osjećaj umora, mišićna slabost, groznica, gubitak težine, anksioznost, mučnina, povraćanje, proliv, glavobolja, znojenje, promjene u raspoloženju, bol u zglobovima i mišićima, bolovi u trbuhu. Postoji povećana potreba za unošenjem slane hrane zbog gubitka natrijuma putem urina. Objektivni pregled ukazuje na nizak krvni pritisak, hiperpigmentaciju kože (najčešće kožni nabori, djelovi tijela koji su izloženi trenju, bradavice, unutrašnjost obraza (bukalna sluzokoža), usne i genitalna regija), skori ožiljci najčešće potamne. Kako bolest uzima maha, simptomi mogu biti veoma izraženi i dovesti do Adisonove krize, sa veoma niskim krvnim pritiskom, kao i do nastanka kome. Dijagnoza se postavlja na osnovu laboratorijskih nalaza koji ukazuju na smanjenu koncentraciju kortizola u serumu, hiperkalcemiju, hipoglikemiju, hiponatrijemiju, hiperkaliemiju, eozinofiliju, limfocitozu, metaboličku acidozu i povećan titar antiadrenalnih antitjela ukoliko se radi o autoimunskom procesu. Dijagnoza se potvrđuje stimulacijom 1 mcg egzogenog ACTH (tzv. Synacthen

26

test) u kojem izostaje porast koncentarcije kortizola nakon stimulacije. Liječenje podrazumijeva doživotnu supstitucionu terapiju. Najvažnije je nadoknaditi manjak glikokortikoida, što se postiže davanjem hidrokortizona. Hranom se unose povećane količine soli i ugljenih hidrata. Od izuzetnog je značaja činjenica da su potrebne znatno veće doze kortizola za vreme svake infekcije, hirurške intervencije, traume i stresa. Ponekad je neophodna i supstitucija sa mineralokortikoidima. Akromegalija je bolest koja nastaje zbog dugotrajne prekomjerne sekrecije hormona rasta (HR) kod odraslih osoba kod kojih je završen proces rasta u visinu. Najčešći uzrok prekomjerne sekrecije je benigni tumor hipofize (adenom). Do postavljanja dijagnoze može proći i deset godina od početka bolesti, što predstavlja veliki problem u smislu pravovremenog započinjanja liječenja. Incidenca akromegalije je četiri pacijenta na 1.000.000 stanovnika. Od simptoma dominiraju otok i uvećanje mekih tkiva, pojačano znojenje, prognacija donje vilice, povećan razmak izmedju zuba, zadebljanje i uvećanje nosa, uvećanje koštanog grebena čela, uvećanje jezika (makroglosija), artritis, uvećanje šaka i stopala, polipoza kolona, opstruktivna sleep apneja i hrkanje, povećanje krvnog pritiska, promjene na krvnim sudovima u vidu arterioskleroze, intolerancija glukoze, glavobolje i ispadi vidnog polja kao posljedica rasta tumora (bitemporalna hemianopsija). Dijagnoza se postavlja određivanjem IGF1 (insulinu sličan faktor rasta) i HR koji su povećani, kao i vizuelizacijom adenoma hipofize sa NMR pregledom hipofize. Od dinamskih testova koristi se OGT test (test opterećenja glikozom) prilikom čijeg izvođenja ne dolazi do adekvatne supresije HR. Liječenje je hirurško i podrazumijeva adenomektomiju transfenoidalnim pristupom. Hirurško izlječenje se postiže kod manje od 50% pacijenata, pa se nastavlja medikamentoznom terapijom. Ona podrazumijeva primjenu dopaminskih agonista, somatostatinskih analoga i antagonista receptora za HR. Klasični somatostatinski analozi, kao što su oktreotid i lanreotid djeluju preko klase 2, dok analozi novije generacije (pasireotid) djeluju preko klase 5, što značajnije dovodi do prevazilaženja rezistencije. U slučajevima velikih zaostataka tumora na mjestima nepristupačnim neurohirurgu, kao i kod agresivnih tumora, u liječenju se može primjeniti i radijaciona terapija.


CRNA GORA INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVLJE

MEĐUNARODNI DAN PORODICE 2020 Porodica je temelj i vitalna jedinica svakog društva i to posebno ističemo povodom obilježavanja Međunarodnog dana porodice. Osnovni cilj obilježavanja ovog važnog datuma iz Kalendara zdravlja je unapređenje porodičnih vrijednosti, jačanja porodičnih veza i podizanja svijesti o mehanizmima riješavanja problema s kojima se porodice susreću. Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 15. maj Međunarodnim danom porodice, koji se obilježava širom svijeta od 1994. godine.

Ovo godine Međunarodni dan porodice obilježiće se pod sloganom: Muškarci glavni? Rodna ravnopravnost i prava djece u savremenoj porodici, ukazujući na značaj povezanosti članova porodice, zajedničkim nastojanjima za ostvarivanje porodičnih dobrobiti, ali i na društvene potrebe kreiranja kompetentnih mjera zaštite od nasilja u porodici. Naglašava se da su države potpisivanjem Istanbulske konvencije preuzele odgovornost za definisanje mjera prevencije i tretmana u slučajevima evidentiranja nasilja nad ženama uz primjenu standarda "potpune posvećenosti". Takođe, neophodno je kreirati mjere prevencije nasilja, među kojima su vrlo značajne one kojima se obezbjeđuje iskorijenjivanje socijalne nejednakosti među polovima, jer predstavljaju osnovni preduslov za promjene modela ponašanja. Ovogodišnji Međunarodni dan porodice je pod velom globalne COVID-19 pandemije i dolazi u vrijeme jedne od najizazovnijih svjetskih javno-zdravstvenih i socijalnih kriza. Globalna COVID-19 pandemija nije samo pitanje zdravstvenog sistema, već i ekonomsko pitanje i pitanje opstanka zajednice i društva u kojem porodica igra veoma važnu ulogu. Cjelokupan društveni, a posebno zdravstveni sistem je učinio napore da se prilagodi novonastaloj situaciji i obezbijedi porodicama adekvatne uslove

da zadovolje svoje potrebe u okruženju sopstvenog doma. Kroz dobro poznatu kampanju „„OstaniDoma“, “, kojom je obilježen prethodni period, još više je istaknut značaj sigurnog okruženja u porodici (domu). Naime vrijeme infekcije, iako stresno, puno neizvjesnosti učinilo je da se članovi porodice međusobno još više povežu i da razmišljaju o zajedničkim interesima i dobrobitima. Porodica je, pored ranije uloge, postala i mjesto za realizaciju radnih zadataka, društvenih obaveza, zdravstvenih mjera, zatim kroz kampanju „UčiDoma“ tj. nastavni obrazovni proces kroz online učenje, mjesto obrazovanja djece, sa svaobuhvatnim uključivanjem roditelja. Međunarodni dan porodice je i vrsta podsjetnika na različitosti porodica, zbog čega je neophodno kreirati mjere podrške usklađene specifičnostima potrebama koje imaju. Pojedine porodice imaju djecu, a druge nemaju, takođe neke porodice su s oba roditelja, dok druge imaju jednog ili nijednog. Prioritetno je ukazati na potrebe da društvo pruža zaštitu i podršku ranjivim porodicama - koje se usljed negativnih socijalnih indikacija nalaze u riziku. Trenutno, to su, prvenstveno porodice u kojima je ustanovljena COVID-19 infekcija, kao i porodice s članovima koji imaju posebne potrebe, naročito one koje imaju djecu ometenu u razvoju, višečlane porodice u kojima su zastupljeni stariji, bolesni članovi i mala djeca, porodice sa nedovoljno prihoda, koje su u neadekvatnom smještaju. Ističe se da je novonastala globalna nesigurnost i povećani svakodnevni stres, kao i zatvorenost rezultirala povećanim porodičnim nasiljem. Tim povodom, aktivirana je mobilna aplikacija „Budi sigurna“ koja osobama koje su preživjele porodično nasilje omogućava da zatraže pomoć i podršku. U cilju obilježavanja Međunarodnog dana porodice preporučujemo porodicama da jačaju svoju vezanost, posvećenost, podršku i ljubav, jer se na taj način grade temelji zdravog odrastanja potomaka. Zahvaljujući „zdravim“ porodicama društvo napreduje i jača, a prosperitet svake zemlje i danas zavisi od nas samih. Institut za javno zdravlje Centar za promociju zdravlja

27


Hronika 02. maj - Kretanje psihijatrijskih pacijenata svedeno na minimum Bez povremenih izlazaka izvan bolniÄ?ke kapije, uz kontrolosani prijem novih pacijenata, te brojne druge mjere kojima se ogranicavaju kontakti - organizovana je briga o pacijentima u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Kotoru. MeÄ‘u prvima u Crnoj Gori organizovali su i psiholoĹĄku pomoć graÄ‘anima u uslovima korone. Niko od oko 250 pacijenata sa psihijatrije ne moĹže izaći izvan bolniÄ?ke kapije, a prijem novih je organizovan uz prethodnu izolaciju. To su samo neke od promjena koje je korona uvela u Bolnicu Dobrota. Radno-okupaciona terapija je ureÄ‘enje dvoriĹĄta bolnice, a kontrolni pregledi vanbolniÄ?kih pacijenata obavljaju se u Domu zdravlja. Zaposleni su slijedili mjere NKT-a. OgraniÄ?ili su kretanje pacijentima i sveli ga na minimum, samo u krugu njihovog odjeljenja uz pratnju medicinskog osoblja. Zabranili ulaske u ustanovu svima osim vozilima Hitne pomoći, policije i dostave. Uz 13 psihijatara koji brinu o pacijentima angaĹžovan je tim psihologa i socijalnih radnika za podrĹĄku graÄ‘anima. 05. maj – Institut za javno zdravlje obiljeĹžio Svjetski dan Ä?istih ruku

ruku, koja predstavlja vrlo djelotvorene a jeftine i dostupne mjere, se sprjeÄ?ava prenoĹĄenje mikroorganizama, uzroÄ?nika bolniÄ?kih infekcija, od kojih su poseban problem bakterije otporne na antibiotike. Pravilnom higijenom ruku obezbjeÄ‘uje se, ne samo smanjenje broja bolniÄ?kih infekcija, već i restrikcija upotrebe antibiotika, a povećanje bezbjednost pacijenata. Zbog navedenih Ä?injenica neophodno je obezbijedite mehanizme za konstantno sprovoÄ‘enje sljedećih mjera: t Programa edukacije i motivacije zdravstvenih radnika; t Kontrolisanje i pridrĹžavanje preporuka o higijeni ruku; t Informisanje pacijenata i Ä?lanova njihovih porodica o postojećim protokolima higijene ruku; t Prioriritetizaciju higijene ruku unutar zdravstvenih ustanova i obezbjeÄ‘ivanje finansijske podrĹĄke; t 4OBCEJKFWBOKF PTPCMKB TB EPWPMKOPN LPMJĘŠOPN EKFMP tvornih sredstava za higijenu ruku; t 6WPĂżFOKF NVMUJEJTDJQMJOBSOPH QSPHSBNB LPKJ ʉF LPE zdravstvenih radnika poboljĹĄati poĹĄtovanje preporuka za higijenu ruku; t 1PTFCOP QPUFODJSBOKF QPĂ?UPWBOKF QSFQPSVLB IJHJKFOF ruku zdravstvenog osoblja na odjeljenjima intenzivne njege; t Na odeljenjima obezbjeÄ‘ivanje preparata na bazi alkohola na ulazu u sobe pacijenata, pored kreveta i na drugim dostupnim mjestima; t 1PTUPKJ QPUSFCB EB TF TSFETUWB OB CB[J BMLPIPMB CF[ bjedno lageruju, jer su zapaljiva. 05. maj - Medicinarima iz korona bolnica poklanjaju odmor

Svjetski dan Ä?istih ruku obiljeĹžava se 5. maja, na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije i ove godine se obiljeĹžava pod sloganom „SaÄ?uvajmo Ĺživote - perimo ruke“. Glavni cilj obiljeĹžavanja ovog dana je razvoj kulture i podizanje svijesti pranja ruku, kako na globalnom tako i na lokalnom nivou. OvogodiĹĄnja kampanja posebno izdvaja znaÄ?aj usluga medicinskih sestara i babica i njihov kljuÄ?ni doprinos u poboljĹĄanju odrĹžavanja higijene ruku na pravi naÄ?in i u pravo vrijeme, kako bi se smanjio broj bolniÄ?kih infekcija u zdravstvenim ustanovama. BolniÄ?ke infekcije su jedan od najÄ?eťćih neĹželjenih dogaÄ‘aja zdravstvene njege, a stvaran broj pacijenata sa bolniÄ?kom infekcijom je teĹĄko utvrditi zbog teĹĄkoća u prikupljanju pouzdanih podataka. Pri tome, mora se naglasiti da se bolniÄ?ke infekcije mogu prevenirati, uz primjenu ostalih mjera i sprovoÄ‘enjem postupaka higijene ruku zaposlenih, na pravi naÄ?in. Higijenom

28

- Kao izraz zahvalnosti za sve ĹĄto Ä?ine da se kao drĹžava uspjeĹĄno borimo protiv koronavirusa, 16 crnogorskih hotelijera, a na inicijativu Casa del Mare hotelske grupacije, odluÄ?ilo je da medicinskim radnicima, koji se brinu o pacijentima oboljelim od novog koronavirusa, pokloni ukupno 295 vauÄ?era za tri noćenja u hotelima sa 4 i 5 zvjezdica ĹĄirom Crne Gore - navodi se u saopĹĄtenju. - Ovo je prilika za sve one koji su Ĺžrtvovali svoje zdravlje, porodiÄ?ni i liÄ?ni Ĺživot da stanu u prvu liniju odbrane od koronavirusa, da provedu vrijeme u lijepom ambijentu i, koliko je to moguće, nadoknade propuĹĄteno vrijeme sa svojim porodicama. Sve ĹĄto su oni uradili i ĹĄto i dalje rade, da saÄ?uvaju zemlju i stanovniĹĄtvo, dovelo je do toga da je Crna Gora zemlja sa najmanjom stopom smrtnosti od koronavirusa u Evropi. Ovo je naravno najznaÄ?ajnije za opĹĄti Ĺživot stanovniĹĄtva, ali niĹĄta manje znaÄ?ajno kao poruka o sigurnosti nas kao destinacije i stabilnosti naĹĄeg sistema.


Zbog toga smo smatrali da je ova inicijativa najmanje što kao hotelijeri za njih možemo učiniti. Odziv kolega je bio odličan i da nije bilo takvih njihovih reakcija, ni ova inicijativa ne bi bila uspješna. Ovo je vrijeme kada djelujemo i pobjeđujemo samo ako smo tim, a mi u hotelijerstvu ovom inicijativom smo pokazali da ovaj zadatak itekako uspješno ispunjavamo - kazao je Nikola Milić, izvršni direktor i osnivač grupacije Casa del Mare. Vaučeri podrazumijevaju tri noćenja sa doručkom u hotelima širom Crne Gore, sa akcentom na Primorju. Osim grupacije Casa del Mare, učešće u akciji uzeli su: Budvanska rivijera, Montenegro stars, Chedi hotel, Falkensteiner, Adrija, Kalamper, HEC Residence Miločer, Pine, Regent Porto Montenegro, Hotel i vile Soa, HUMA hotel, Imanje Rakočević, Light House hotel, Hotelska grupa Perla H.Novi i Sun Village. Medicinari će svoje vaučere moći da iskoriste tokom predstojeće ljetnje sezone u skladu sa njihovim obavezama i kapacitetima hotela, davaoca vaučera, o čemu će biti obaviješteni od strane svojih poslodavaca. 08. maj - Prijestonica kupila vozilo Domu zdravlja Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Kašćelan predao je na upotrebu Javnoj zdravstvenoj ustanovi Dom zdravlja Cetinje vozilo marke Dacia, vrijedno gotovo 13 hiljada eura. Vozilo, koje će biti korišteno u medicinske svrhe, između ostalog i za posjete i transport pacijenata na području Katunske

i Riječke nahije, ima dodatnu opremu i pogon na sva četiri točka. Kupljeno je novcem opredijeljenim kroz Program razvoja Prijestonice Cetinje za 2020. godinu. - Veoma je važno da zdrastvena zaštita bude dostupna svim građanima, bez obzira da li žive na gradskom ili seoskom području. Ovo vozilo olakšaće terenski rad ljekarima i medicinskom osoblju Doma zdravlja i unaprijediti nivo zdravstvene zaštite na ruralnom području - kazao je Kašćelan. Prema njegovim riječima, nabavkom vozila za Dom zdravlja lokalna uprava pokazuje da istinski razmišlja o potrebama zajednice, te da joj je građanin u fokusu. Direktor Doma zdravlja Nenad Vušurović zahvalio se gradonačelniku Kašćelanu na poklonu, koji će im znatno olakšati svakodnevni rad. On je podsjetio i da je u voznom parku Doma zdravlja više dotrajalih vozila, te da se njihova zamjena nametnula kao prioritet. - Lokalna uprava je brzo reagovala na na ovu informaciju i evo, desetak dana kasnije, dobili smo vozilo koje ispunjava sve zahtjeve da bi se moglo koristiti u medicinske svrhe - kazao je Vušurović. Kašćelan i Vušurović ocijenili su i da su zdrastveni radnici sa Cetinja dali veliki doprinos suzbijanju širenja koronavirusa na teritoriji Prijestonice, te da je njihov rad za poštovanje. Kašćelan je napomenuo i da je lokalna uprava odlučila da nakon isteka dvomjesečnog perioda prenese dodatna sredstva Opštoj bolnici Danilo I kako bi epidemiolog sa epidemiološkim osobljem nastavio s angažmanom u toj ustanovi do kraja ovog


mjeseca. Sa ovom odlukom saglasio se Opštinski tim za zaštitu i spašavanje. 09. maj - Ukrajina donirala dezinfekciona sredstva Počasni konzul Ukrajine Stanislav Dovgij donirao je dezinfekciona sredstva Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) u vrijednosti od deset hiljada eura, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove. Iz KCCG-a su kazali da je ta ustanova, kao i do sada, visoko profesionalno odgovorila ozbiljnom izazovu sa kojim se suočilo čovječanstvo. Rukovodstvo KCCG, na čelu sa direktorom dr Jevtom Erakovićem, zahvalilo je Dovgiju na vrijednoj donaciji. - Veoma nas raduje da smo u ovim teškim iskušenjima imali veliko razumijevanje i podršku prijatelja KCCG-a i naše države - kazali su iz te zdravstvene ustanove. Oni su naveli da je ta donacija je još jedan primjer uzajamnog njegovanja prijateljskih odnosa između Ukrajine i Crne Gore. - Pandemija COVID-19 je pokazala da je zajedničko djelovanje i uzajamna podrška najbolji put za njeno suzbijanje - kazali su iz KCCG-a. - Još jednom upućujemo najiskreniju zahvalnost Dovgiju na ovom humanom činu jer je nesebična pordška i pomoć drugima od neprocjenjivog značaja u iskušenjima kada svi ulažemo maksimalne napore da zaštitimo zdravlje populacije naveli su iz te zdravstvene ustanove. 11. maj - Počeli specijalistički pregledi u KCCG Rad u Kliničkom centru i u podgoričkim Domovima zdravlja se normalizovao. Svi oni koji nijesu mogli da dođu na specijalističke preglede i intervencije u Kliničkom centru zbog novonastale situacije u naredna dva mjeseca dobiće novi termin. Vrata pet domova zdravlja, koji su bili privremeno zatvoreni, će se otvoriti do kraja mjeseca, a ostalima stiže pojačanje kako bi sve postigli. U poliklinici Kliničkog centra građani sada mogu na specijalističke preglede. Nošenje maski i fizička distanca su obavezni. Na ulazu se svima dezinfikuju ruke i mjeri tjelesna temperatura. A, svi koji u prethodna skoro dva mjeseca zbog epidemije korona virusa nijesu obavili specijalističke preglede ili neke druge intervenciju u Kliničkom centru dobiće novi termin. - Kompletan Klinički centar, svo osoblje, ljekari, medicinsko osoblje i kadar će da se potrudi uz dopunski rad koji će biti organizovan do kasnih večernjih sati pozivaćemo naše pacijente koji nijesu obavili preglede, omogućimo im da ih obave u ova dva naredna dana - kazao je dr Jevto Eraković, direktor Kliničkog centra. Od početka epidemije u podgoričkim domovima zdravlja lično i elektornski pruženo je više od 55 hiljada usluga pacijentima. Domovi zdravlja u Tološima i Zlatica i dalje će biti za kovid pacijente. - Objekti koji su privremeno zatvoreni, zbog reacionalizacije će biti do kraja maja biće pušteni u funkciju - kazao je dr Nebojša Kavarić, direktor Doma zdravlja.

30

U domovima koji rade povećaće se broj timova kako bi se odgovorilo na sve potrebe pacijenata, pogotovo kada su u pitanju laboratorijski nalazi, rengen i ultrazvučna dijagnostika. - Mi računamo da će domovi zdravlja potpuno od juna raditi redovno, u junu ćemo raditi i sistematske preglede za sve mališane - naveo je dr Kavarić. Zbog epidemije korona virusa u prethodna skoro dva mjeseca fokus rada Kliničkog centra bili su kovid pacijenti, ali nisu bili zapostavljeni ni oni najugroženiji. 12. maj - Platforma za podršku djeci sa smetnjama u razvoju Pokrenuta je akcija #UslugePodrškeDoma kroz koju se pozivaju svi stručni radnici i saradnici centara za dnevni boravak i NVO da objavljuju snimke raznih aktivnosti za djecu sa smetnjama u razvoju na društvenim mrežama i tako daju podršku za njihov razvoj u kućnim uslovima, saopšteno je iz Ministartva rada i socijalnog staranja. Akciju su pokrenuli JU Centar za dnevni boravak Pljevlja i svi drugi dnevni centri u Crnoj Gori, NVO Zračak Nade i Udruženja roditelja djece sa smetnjama u razvoju (članice NARDOSa) uz podršku Ministarstva rada i socijalnog staranja i UNICEF-a. - Platforma služi za podršku djeci i mladima sa smetnjama u razvoju i odraslim licima sa invaliditetom i njihovim roditeljima jer su zbog pandemije korona virusa od 16. marta ne pružaju usluge korisnicima u dnevnim centrima i udruženjima a koristiće se i kasnije, po prestanku pandemije - navodi se u saopštenju. Platforma ima dio za online savjetovanje – komunikaciju sa psihologom, stručnim radnicima i ostalim osobama koje mogu da podijele značajne informacije i dio za razmjenu materijala koji pripremaju defektolozi, psiholozi, pedagozi, radni terapeuti, fizioterapeuti, socijalni radnici i drugi. 13. maj - UAE donirali sedam tona medicinske opreme Avion Ujedinjenih Arapskih Emirata sa sedam tona medicinske zaštitne opreme, donacija UAE, stigao je u Crnu Goru. Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović zahvalio se šeiku Mohamedu bin bin Zajedu, njegovoj porodici, Vladi i narodu UAE. - Pravi prijatelji se prepoznaju kad je najteže. Stigla je donacija UAE Crnoj Gori za borbu protiv Covid 19. Vrijedna potvrda naše bliskosti. Još jedna u nizu. Hvala mom prijatelju šeiku Mohamedu bin bin Zajedu, njegovoj porodici, Vladi i narodu UAE. Pamtićemo! Zajedno smo jači - poručio je Đukanović. Služba za informisanje Predsjednika Crne Gore ranije je saopštila da je donacija rezultat nedavnog telefonskog razgovora predsjednika Đukanovića sa šeikom Mohamedom, krunskim princom Abu Dabija i zamjenikom vrhovnog komandanta vojnih snaga UAE. Na aerodromu u Podgorici, avion sa donacijom dočekali su predstavnici Kabineta Predsjednika Crne Gore, Nacionalnog koordinacionog tijela, direktor Kliničkog centra dr Jevto Eraković i predstavnici Ambasade UAE.


15. maj – Izvedena kompleksna operativna procedura na grudnoj i stomačnoj aorti U Kliničkom centru Crne Gore protekle sedmice kod pedesetpetogodišnjeg pacijenta iz Herceg Novog sa disekcijom (rascjep zida) torakalne aorte urađena je po prvi put samostalno izuzetno kompleksna i komplikovana operativna procedura na grudnoj i stomačnoj aorti. Ovu intervenciju izveo je tim KCCG na čelu sa dr Vesnom Sjekloćom Ivanović, načelnicom Centra za invazivnu dijagnostiku, terapiju srcai i krvnih sudova, dr Pericom Marašem, načelnikom Centra za vaskularnu hirurgiju i hirurgom dr Milosavom Cmiljanićem. Dr Sjekloća Ivanović je navela da je kod pacijenta verifikovana teška komplikovana disekcija tip 3 koja je zahvatila grudnu i stomačnu aortu. – Nakon prijema i liječenja u Intenzivnoj jedinici i stabilizacije stanja pacijenta urađena je pripremna operacija od strane vaskularnih hirurga gdje je urađeno premoštenje između lijeve karotidne i lijeve arterije supklavije, kao i suport sledećoj intervenciji koja je trebala da se uradi u uslovima Angio sale. Ova procedura podrazumijeva ugradnju stentova, stent graftova, koja će obezbijediti da zid aorte bude stabilan, da ne dolazi do daljeg rascjepa i da se spriječe fatalne komplikacije kod ovog pacijneta - kazala je dr Sjekloća Ivanović. Ona je naglasila da je pacijent sa Centralne itentenzivne njege premješten na Odjeljenje vaskularne hirurgije, u potpuno zadovoljavajućem stanju, da je hemodinamski i klinički potpuno stabilan, sa pokrentim ekstremitetima bez bolova i da će uskoro biti otpušten iz KCCG.

Dr Perica Maraš i dr Milosav Cmiljanić sa kolegama Dr Maraš je kazao da je po prijemu u KCCG kod pacijenta prvo urađena veoma teška i komplikovana hirurška intervencija radi stabilizacije njegovog stanja. Dr Cmiljanić je istakao da je, po stabilizaciji opšteg stanja, nakon skoro nedjelju dana, urađena jedna intervencija koja se do sada nikada nije radila u Crnoj Gori samostalno. - Dr Maraš kao šef ekipe i ja smo uradili tu intervenciju, a nakon toga je urađena endovaskularna procedura koja je protekla uredno. Ponosan sam na cijeli tim što je uradio i što smo napravili jedan veliki iskorak u liječenju naših pacijenata i zahvalan sam svima kao i rukovodstvu KCCG - naglasio je dr Cmiljanić.

15. maj – Zaposleni u Poreskoj upravi Crne Gore darivali krv

Zaposleni u Poreskoj upravi Crne Gore, na čelu sa direktorom Miomirom M. Mugošom, organizovali su prvu ovogodišnju akciju dobrovoljnog darivanja krvi. U akciji je učestvovalo 15 davalaca krvi. 16. maj - U Podgoricu stigla donacija iz EU Iz Evropske unije stigao je dio donacije od 3 miliona eura, 14 respiratora, 50,560 zaštitnih maski, 80.000 rukavica i 10.200 zaštitnih naočara. - Nadam se da neće biti hitne potrebe za ovom opremom. Ali uvijek je zgodno imati kišobran za kišne dane, kazao je ambasador EU u Crnoj Gori, Aivo Orav.

Delegacija Evropske unije i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori potpisali su ranije ugovor u vrijednosti od tri miliona eura za nabavku neophodne medicinske opreme i lične zaštitne opreme za zdravstvene radnike. 16. maj - Stiglo 50.000 maski i 980 zaštitnih odijela U Podgoricu je dopremljena značajna donacija medicinske zaštitne opreme koju je mađarska firma BSD Invest Europe uputila Crnoj Gori u borbi protiv Covida 19, saopštili su iz Ministarstva saobraćaja. U kontingentu se, kako navode, nalazi 50.000 hirurških maski za lice i 980 jednokratnih zaštitnih odijela. - Ovaj prijateljski gest BSD Invest Europe predstavlja nastavak podrške u borbi za zdravlje svih građana i građanki Crne Gore pogođenih pandemijom izazvanom korona virusom kao i uvod u buduća ulaganja u Crnu Goru - istakao je Ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković.

31


Zahvalivši na vrijednoj donaciji ministar Nurković je izrazio očekivanje, da će se nakon normalizacije situacije stvoriti uslovi i organizovati radna posjeta menadžmenta ove kompanje kako bi se konkretno razgovaralo o mogućnostima investiranja u saobraćajnu infrastrukturu. Ispred Ministarstva saobraćaja i pomorstva donaciju je primio generalni direktor direktorata za drumski saobraćaj Dalibor Milošević. 16. maj – Predstavnici Komore fizioterapeuta Crne Gore posjetili PZU Angela Predstavnici Komore fizioterapeuta Crne Gore posjetili su privatnu zdravstvenu ustanovu za fizikalnu terapiju primarnog nivoa „Angela“ u Podgorici i tom prilikom čestitali početak rada.

Ordinacija za fizikalnu terapiju i rehabilitaciju “Angela” organizovana je po uzoru na savremene evropske ordinacije iz ove oblasti. Smještena je u poslovnom centru “Razvršje”, na površini od 230m2, u udobnom prostoru i prijatnom ambijentu.

nicu, kako bi donacijom pomogla u liječenju bolesnika inficiranih korona virusom, s obzirom na to da je ova zdravstvena ustanova u crnogorskom zdravstvenom sistemu određena kao Covid 19 bolnica. Donacija je namijenjena i poboljšanju uslova na ORL odjeljenju. - Donacija Slovačke umogome će doprinijeti poboljšanju uslova rada i nivoa pružanja usluga zdravstvene zaštite građanima oboljelima od koronavirusa, a u značajnoj mjeri će poboljšati i kvalitet pružanja usluga u ORL ambulanti - ističe se u saopštenju Opšte bolnice, uz zahvalnost slovačkom narodu na solidarnosti i prijateljskom odnosu. 19. maj - Ulaganja u zdravstvo da ostanu visokopozicionirana u zvaničnim politikama Panademija koronavirusa pokazala je da je više nego ikada važno da ulaganja u zdravstvene sisteme ostanu visoko pozicionirana u zvaničnim političkim planiranjima, čime se doprinosi zdravlju i dobrobiti stanovništva, kazao je ministar zdravlja Crne Gore, Kenan Hrapović tokom 73. zasijedanja Svjetske zdravstvene skupštine koja se održala u Ženevi. Hrapović je govorio u ime devet država članica zdravstvene mreže jugoistočne Evrope, kojom Crna Gora predsjedava od 1.jula 2019.godine. - Pandemija COVID 19 snažno je pogodila zemlje sa srednjim dohotkom otkrivajući nam da je suština zdravstva ulaganje, a ne trošak – poručio je Hrapović tokom video zasijedanja SZO skupštine na kojoj je učestvovalo oko 300 delegata.

17. maj - U toku podjela zaštitnih maski penzionerima Iz Fonda PIO podsjećaju da je odlukom Vlade Crne Gore, predsjendik Vlade Duško Marković, obezbijedio po dvije zaštitne maske za sve korisnike prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja u Crnoj Gori. - Fond PIO je u saradnji sa Savezom udruženja penzionera Crne Gore, zaštitne maske distribuirao do svih opštinskih udruženja penzionera na teritoriji Crne Gore - navodi se u saopštenju. Maske su, kako su kazali, isporučene od 4. do 7. maja. Preko mjesnih udruženja penzionera i u toku je njihova podjela. Obavještavaju sve korisnike prava, koji još nijesu preuzeli zaštitne maske, da ih mogu preuzeti u svom mjesnom udruženju penzionera prema mjestu prebivališta 18. maj - Beranskoj bolnici donacija od 15.000 eura U Opštoj bolnici Berane je potpisan ugovor o donaciji Slovačke toj zdravstvenoj ustanovi, vrijedan 15.000 eura. Ambasador Slovačke Boris Gandel i zamjenik šefa misije Slovačke u Crnoj Gori Martin Balko, obišli su beransku bolnicu i razgovarali sa direktorom dr Budimirom Dabetićem. Kako se ističe u saopštenju, Slovačka je izabrala ovu bol-

32

On je zahvalio na kontinuiranoj podršci koju je SZO pružala Crnoj Gori u borbi protiv pandemije COVID19 (detekcija, mitigacija, prevencija i suzbijanje obolijevanja uz komunikaciju rizika). - Ukupno su realizovane tri ekspertske posjete SZO – jedna koja se bavila ocjenom spremnosti sistema da reaguje u vanrednoj situaciji, druga procjenom kliničkih kapaciteta i postupanja sa eventualno oboljelima, i treća – labaratorijskih kapaciteta i praksi Instituta za javno zdravlje. Od strane SZO eksperata ocijenjeno je da je Crnogorski zdravstveni sistem spreman da odgovori izazovu - kazao je Hrapović Hrapović je kazao da je Crna Gora, slijedeći preporuke Svjetske zdravstvene organizacije, jedna od rijetkih zemalja koja je počela uvođenje mjera za sprečavanje importacije novog koronavirusa prije pojave prvog slučaja obolijevanja, što je rezultiralo time da je naša zemlja među poslednjima u Evropi imala importaciju virusa na svojoj teritoriji, na šta smo izuzetno ponosni.


- Crna Gora je 17. marta potvrdila prva dva slučaja inficiranja novim koronavirusom. Formirani su karantini, privremene bolnice na osnovu razrađenih scenarija. Uspjeli smo da razvučemo epidemijsku krivu kako ne bi došlo do opterećenja zdravstvenog sistema.Veoma važnim smatram za istaći da je našem odgovoru na COVID 19 posebno doprinijela dobro pripremljena i realizovana komunikacija o riziku. Od početka januara, zdravstveni sistem je blagovremeno informisao građane o rizicima i pripremao javnost na nadolazeću epidemiju. Prema poslednjem istraživanju 95% crnogorskih građana smatra da je dobro informisano o novom virusu korona - kazao je Hrapović. Ministar je kazao i da su svi pokazatelji na strani dobro odrađenog posla koji potpisuje crnogorski zdravstveni sistem. 19. maj - Obavljeno preko deset hiljada pregleda u KCCG za sedam dana U ambulantama Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) od 11. maja, kada je normalizovan rad u toj zdravstvenoj ustanovi obavljeno je oko 10,2 hiljade specijalističkih i subspecijalističkih pregleda i dijagnostičkih i terapijskih procedura. Iz KCCG rekli su da se svi pacijenti, koji u periodu epidemije uzrokovane korona virusom nijesu mogli da dobiju zdravstvene usluge u zakazanim terminima, pozivaju i pregledaju u poslijepodnevnim i večernjim terminima i vikendom. - Pacijenti koji prije proglašenja epridemije imaju zakazane preglede za maj ili jun mogu da obave specijalističke preglede, ili dijagnostiku u terminima koji su im ranije određeni - kaže se u saopštenju. Iz KCCG su apelovali na sve pacijente da se odazovu na zakazane preglede i poštuju date termine, jer je ta zdravstvena ustanova, kako su naveli, uložila maksimalan napor da u ovakvim okolnostima svim pacijentima obezbijedi pravovremenu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. - Napominjemo da se svi pregledi obavljaju uz poštovanje preporučenih epidemioloških mjera, koje obuhvataju obavezno nošenje zaštitnih maski, dezinfekciju ruku i mjerenje tjelesne temperature pri ulasku u KCCG, uz obaveznu fizičku distance - dodaje se u saopštenju. 19. maj - Zahvalnost za posvećen rad na očuvanju zdravlja

koji brine o zdravlju stanovništva tokom pandemije koronavirusa. - Zaposleni u Institutu za javno zdravlje vode brigu o zdravlju svih nas svih 12 mjeseci u toku godine. Svakako, mi koji radimo u zdravstvenom sistemu to znamo, a to vide i naši građani poslednjih mjeseci. Sve što je radila Vlada Crne Gore prethodnih godina pokazalo se ispravnim, a prije svega ulaganje u znanje, u nauku, i u nabavku savremene dijagnostičke opreme, kada je i Institut za javno zdravlje u pitanju. Uvjeren sam da će i u narednom periodu Vlada još intenzivnije prepoznati značaj i ulagati u znanje, u edukaciju i u nabavku dodatne neophodne medicinske dijagnostičke opreme. Svakako, naši posvećeni, vrijedni i stručni zaposleni u Institutu za javno zdravlje to i zaslužuju. Velika zahvalnost, prije svega menadžmentu, a svakako i svim zaposlenim u Institutu za sve ono što ovih mjeseci rade za zdravlje svih nas kada je u pitanju pandemija koronavirusa - istakao je Hrapović. Prof. Mugoša je zahvalio svim građanima koji pridržavanjem donijetih mjera pomažu da iz ove borbe izađemo kao pobjednici. - Na današnji dan želim da se zahvalim svim građanima Crne Gore koji svojim ponašanjem pomažu da se sačuvaju i zdravlje i život našeg stanovništva. Onima koji danas slave praznik u svojim domovima, čestitam Vaskrs. Naše zajedništvo i odgovornost će nam pomoći da iz ove borbe izađemo kao pobjednici, a svi zaposleni Instituta su uvijek tu za Vas, svakog dana svih 12 mjeseci u godini, u očuvanju i unapređenju zdravlja populacije i cijelog stanovništva Crne Gore – zaključio je prof. Mugoša. 19. maj - Ministar odbrane i vojnici donirali krv

Ministar odbrane Predrag Bošković učestvovao je u akciji 'Ministri daju krv'. Kako bi se pomoglo ponovnom uspostavljanju normalnog funkcionisanja zdravstvenog sistema, pored ministra i načelnika, krv je dalo 130 službenika Ministarstva odbrane i pripadnika Vojske Crne Gore. Krv je dao i načelnik Generalštaba, brigadni general Dragutin Dakić. 20. maj - CEDIS ustupio električni automobil na korišćenje KCCG-u

Ministar zdravlja Kenan Hrapović posjetio je Institut za javno zdravlje i na sastanku sa direktorom prof. dr Bobanom Mugošom i zaposlenima u toj ustanovi zahvalio stručnom timu

Direktor Kliničkog centra Crne Gore dr Jevto Eraković i predsjednik Odbora direktora Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) Miodrag Čanović, potpisali su Ugovor o ustupanju električnog automobila e-Golf na korišćenje Kliničkom centru Crne Gore. Tim povodom je dr Eraković je izrazio zahvalnost i

33


podsjetio da je CEDIS u više navrata pomagala KCCG i zdravstvenom sistemu. - Kompanija CEDIS je u više navrata pomagala i značajnim sredstvima omogućila bolji rad KCCG i uopšte zdravstvenog Sistema - istakao je dr Eraković napominjući da su na tome veoma zahvalni a da današnji gest ima posebnu simboliku. On je dodao da su dosadašnje donacije CEDIS-a našoj ustanovi pokazale svoju opravdanost.

Čanović je kazao da je CEDIS u ovom izazovnom vremenu pokazao da je stabilan oslonac i privredi i građanima, i da je i na ovaj način želio da podrži naš zdravstveni sistem i zdravstvene radnike. Čanović je istakao da se kompanija zbog odgovornog odnosa prema zajednici odmah priključila i borbi protiv pandemije Covid 19. - Odgovoran odnos prema zajednici potrebniji je više nego ikada. Zato smo se odmah i priključili borbi protiv pandemije Covid 19 i direktno pomogli nadležne institucije sistema koje su učinile sve da zaustave epidemiju u našoj zemlji i koje su u tome i uspjele. Način na koji su upravljale zdravstvenom krizom najbolji je primjer društvene odgovornosti - naglasio je Čanović.

menijim i najopremljenijim klinikama. Na ovaj način svi građani Crne Gore imaće mogućnost da dobiju kvalitetniju stomatološku zaštitu. Ovom prilikom ih pozivam da dođu, da se uvjere u kvalitet usluge - poručio je dr Eraković. On je podsjetio da je KCCG u proteklih 14 godina pratio razvoj Crne Gore i unapređivao sve segmente rada. Od budućih projekata najavio je izgradnju novog Urgentnog centra, Klinike za infektivne bolesti, Klinike za dermatovenerologiju, Klinike za mentalno zdravlje, kao i Klinike za hematologiju. - Pored toga tu je nabavka sofisticirane nove opreme, usavršavanje kadra i sve ono što daje snagu i nama i našim građanima - kazao je dr Eraković. Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje, Sead Čirgić, istakao je da je svaki segment zdravstvene zaštite veoma značajan i predstavlja dio cjelokupnog zdravstvenog sistema. - Posebno me raduje što smo ovaj put obratili pažnju na oralno zdravlje naših građana. Fond za zdravstveno osiguranje je prepoznao neophodnost ulaganja u rekonstrukciju stomatološke poliklinike i, kroz budžet, opredijelio iznos od oko 200 hiljada eura, od čega se 140 hiljada odnosi na samu rekonstrukciju, a 60 hiljada smo obezbijedili za nabavku opreme - naveo je Čirgić. Rezultat dobre saradnje Kliničkog centra i Fonda za zdravstveno osguranje vidi se i danas u tome što su, kako je pojasnio, obezbjeđeni bolji uslovi rada i liječenja. - Svako ulaganje u zdravstveni sistem je ulaganje u zdravlje građana i sa ovakvim aktivnostima ćemo nastaviti i dalje, prepoznajući uska grla zdravstvenog sistema, za postizanje boljih rezultata. Čestitam menadžmentu Kliničkog centra na još jednom uspješno realizovanom projektu, zaposlenima želim uspješan rad i srećan vam Dan nezavisnosti - zaključio je Čirgić. 24. maj - Uspješno završena velika borba za ljudske živote

21. maj - Otvorena rekonstruisana stomatološka poliklinika Rekonstruisana stomatološka poliklinika Kliničkog centra Crne Gore, koja je svečano otvorena, može da sa poredi sa najsavremenijim i najopremljenijim klinikama, a crnogorski građani će dobiti bolju i kvalitetniju stomatološku zaštitu, poručio je direktor KCCG-a dr Jevto Eraković.

- Danas svečano otvaramo obnovljenu stomatološku poliklinku, koja ima sadržaje koji mogu da se porede sa najsavre-

34

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović ističe da je uspješno završena ova faza velike borbe za ljudske živote, moramo biti isto tako odgovorni i odlučni u saniranju socijalnih i ekonomskih posljedica pandemije koronavirusa. - Crna Gora se uspješno izborila sa koronavirusom! Nema više oboljelih! Uspješno je završena ova faza velike borbe za najsvetije vrijednosti - za ljudske živote. Državni organi i crnogorsko društvo u cjelini pokazali su zavidan nivo odgovornosti u suočavanju sa ovim novim izazovom, a zdravstveni sistem organizovanost, posvećenost i kompetentnost - napisao je Đukanović na Twiteru. Prema njegovim riječima sve državne institucije, počev


od Vlade, Policije, Vojske, pa do lokalnih uprava, inspekcijskih i komunalnih službi, iskazali su veoma ozbiljan napredak u pogledu funkcionalnosti, kao i izuzetnu požrtvovanost, hrabrost i odgovornost. - Nezamjenjivi volonteri, na čelu s Crvenim krstom, i izdašni donatori, mnogobrojni domaći, a važno je naglasiti i veoma renomirani inostrani prijatelji i investitori. Sve ovo je razlog za zadovoljstvo i iskrenu i duboku zahvalnost. Sada moramo biti isto tako odgovorni i odlučni u saniranju socijalnih i ekonomskih posljedica pandemije - zaključio je Đukanović. Nakon 68 dana, od prvog zabilježenog slučaja, Crna Gora je trenutno bez oboljelih od koronavirusa. 24. maj - Crna Gora – prva evropska država bez oboljelih od Covid 19 Crna Gora nakon 68 dana od prvog zabilježenog slučaja koronavirusa, nema više inficiranih Covid 19, čime je postala prva „korona free“ država u Evropi, prema podacima Instituta za javno zdravlje. - Od jučerašnjeg presjeka stanja, analizirano je 140 uzoraka među kojima nije bilo novih slučajeva infekcije. Takođe, u Crnoj Gori u ovom trenutku nema ni aktivnih slučajeva infekcije novim koronavirusom - saopšteno je iz Instituta, pošto se i drugi nalaz poslednjeg oboljelog pacijenta pokazao kao negativan. Direktor Instituta za javno zdravlje prof. dr Boban Mugoša poručio je da bi kraj epidemije koronavirusa u Crnoj Gori, ukoliko ne bude novih slučajeva, mogao biti proglašen početkom juna. Zdravstvene vlasti ranije su saopštile da će proglašenje kraja epidemije biti kada ukupno 28 dana ne bude inficiranih. Crna Gora je poslednja evropska zemlja u kojoj je potvrđen koronavirus, 17. marta. Od tada su oboljele 324 osobe, oporavilo se 315 osoba, dok je devetoro pacijenata preminulo. Osim Crne Gore, Farska Ostrva su jedina teritorija u Evropi gdje nema aktivnih slučajeva koronavirusa, a prema podacima Worldometers, posljednja dva pacijenta, od ukupno 187 inficiranih na toj teritoriji, oporavila su se 8. maja. 25. maj – Crna Gora je prva Corona Free država u Evropi Crna Gora je prva država u Evropi bez inficiranih koronavirusom, to je podjednako uspjeh države, njenih institucija, i svakog pojedinca, naša zemlja je od danas i po rezultatu koji je ostvarila u borbi sa nevidljivim i nepoznatim neprijateljem poznata na svim meridijanima, sada se fokusiramo na očuvanje i oporavak naše ekonomije, radnih mjesta i standarda naših građana, i tu ćemo bitku dobiti uspješno – poručio je predsjednik Vlade Duško Marković na konferenciji za medije održanoj dan nakon što je Institut za javno zdravlje proglasio da u našoj zemlji više nema oboljelih od COVID-a 19. - U ime Vlade i svoje lično čestitam svima koji su bili na prvoj liniji odbrane: Ljekarima, medicinskim sestrama i tehničarima, farmaceutima i svim zaposlenima u zdravstvu; Pripadnicima policije, službe bezbjednosti i vojske koji su se starali o primjeni mjera o istovremeno čuvali red i mir, i sigurnost svakog građanina; Ništa manje – i svim pripadnicima inspekcija,

službi zaštite, poštanskim službenicima, volonterima, i zaposlenima u gradskim službama; Posadama aviona, aerodromskim službama i transportnim radnicima; Zaposlenima u supermarketima i trgovinama, koji su svakodnevno pružali usluge, ne dozvolivši scenarije nepreglednih redova, praznih rafova i nelagode u našim kućama. Dužnu zahvalnost iskazujem prosvjetnim radnicima, koji su obezbijedili kontinuitet nastave i odgovorili mom zahtjevu da se nastavni program organizuje van učionica i od kuće. Zbog toga naša djeca za 15 dana završavaju školu, i ne ponavljaju školsku godinu! Iskazujem poštovanje svima koji ste bili u karantinima i samoizolaciji, i svima koji ste ostali kod kuće i na svaki način poštovali mjere i preporuke – jer ste tako sačuvali i sebe od drugih i druge od sebe; Ovo je prilika da kažem da je više od pet hiljada pojedinaca i kompanija koji su prepoznali potrebu i dali donacije. A mi smo sačuvali svaki priloženi euro, i od tog novca ćemo graditi klinike koje će služiti našem društvu i javnom zdravlju! Zahvalnost dugujemo novinarima i medijima – jer ste o svemu objektivno i pravovremeno informisali; Zahvalan sam službenicima u državnoj administraciji i članovima operativnih štabova, koji su pokazali sposobnost da brzo donose ispravne odluke, i sprovode ih sa potrebnom preciznošću. Zahvaljujem se i PR timu koji se stavio na raspolaganje Institutu za javno zdravlje. Naše institucije nijesu čekale naredbe, već su od prvog trenutka stale u odbranu građana, i njihovog života i zdravlja. To je najbolji odgovor kritizerstvu da u našim institucijama stanuju nerad i neznanje, i najbolja potvrda da država i građani imaju na koga da se oslone – rekao je Premijer na konferenciji za medije koju su uživo prenosile crnogorske televizije. 25. maj - Humanista koji je dobrotom postao simbol Crne Gore

Bilbord u Baru postavljen je u znak zahvalnosti humanitarcu Hajrizu Brčvaku koji je za života dobrotom postao simbol

35


Crne Gore. - Hajriz je od početka pandemije donirao preko pola miliona eura. Hvala - objavljeno je na Facebook stranici Crna Gora u srcu zavijek. Brčvak je poznat kao čovjek velikog srca i veliki humanista. Tokom pandemije, Brčvak je donirao novac, opremu, hranu... Gotovo da nije bilo dana da se nije pomenula neka humana akcija ovog čovjeka. Požrtvovan, vrijedan i human sve što je dobio i izgubio pripisuje Bogu. U razgovoru za CdM je krajem marta kazao da sve što se dešava dobro ili loše potiče od božje volje, a on je tu da da i pruži sve ono što mu je dato. - Kome ću da pomognem ako ne mojoj državi - kazao je Brčvak za CdM. 26. maj – HIV osobama omogućeno da se ne izlažu korona virusu Gostujući u Jutarnjem programu Televizije Crne Gore, izvršni direktor Crnogorske fondacije za HIV Boris Vuksanović, tokom pandemije Covid 19, saradnjom sa Savjetništvom za HIV IJZ-a i Infektivnom klinikom KCCG, kazao je da je HIV pozitivnim osobama omogućeno da se što manje izlažu virusu. Prema prijavama toj fondaciji i istraživanjima IJZ-a, kako je kazao, oni najveću diskriminaciju doživaljavaju u zdravstvenom sistemu Crne Gore.

- Svim oboljelim od HIV-a terapija je dostupna samo u Podgorici. Ona se podiže samo u jednoj apoteci Montefarma. Svaki mjesec oni moraju da dođu u Podgoricu - kazao je Vuksanović. Ističe da je tokom pandemije Covid 19 Crnogorske fondacije za HIV imala dobru saradnju sa Savjetništvom za HIV IJZ-a i Infektivnom klinikom KCCG koji su HIV pozitivnim osobama omogućili da se što manje izlažu virusu. - Volonteri Crnogorske fondacije za HIV i njeni članovi su podizali recepte i terapije i slali Poštom ili lično dostavljali na adresu onima kojima je ona potrebna, tako da je saradnja između Infektivne klinike i Fondacije bila i te kako aktivna - kazao je Vuksanović. Oboljeli od HIV-a su, kako je kazao, tokom pademije bili uplašeni i da ona ne utiče na njihov već narušeni zdarvstveni sistem. Do kraja 2019, prema riječima Vuksanovića, u Crnoj Gori su 303 osobe oboljele od HIV-a.

36

27. maj - Ukrajina donirala dezinfekciona sredstva Počasni konzul Ukrajine Stanislav Dovgij donirao je dezinfekciona sredstva Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) u vrijednosti od deset hiljada eura, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove. Iz KCCG-a su kazali da je ta ustanova, kao i do sada, visoko profesionalno odgovorila ozbiljnom izazovu sa kojim se suočilo čovječanstvo. Rukovodstvo KCCG, na čelu sa direktorom dr Jevtom Erakovićem, zahvalilo je Dovgiju na vrijednoj donaciji. - Veoma nas raduje da smo u ovim teškim iskušenjima imali veliko razumijevanje i podršku prijatelja KCCG-a i naše države - kazali su iz te zdravstvene ustanove. Oni su naveli da je ta donacija je još jedan primjer uzajamnog njegovanja prijateljskih odnosa između Ukrajine i Crne Gore. - Još jednom upućujemo najiskreniju zahvalnost Dovgiju na ovom humanom činu jer je nesebična pordška i pomoć drugima od neprocjenjivog značaja u iskušenjima kada svi ulažemo maksimalne napore da zaštitimo zdravlje populacije naveli su iz te zdravstvene ustanove. 28. maj - Nijesu prekidali dijalizu uprkos epidemiji Za vrijeme epidemije koronavirusa pacijenti koji su na dijalizi svakodnevno su dobijali terapiju, a medicinsko osoblje Kliničkog centra Crne Gore radilo je punim kapacitetom. Iako je na tom odjeljenju trenutno skoro 80 stalnih pacijenata, u toku karantina na hemodijalizu redovno su dolazile i osobe sa područja koja su bila pogođena koronavirusom, pa je oprez bio još veći. Tokom trajanja pandemije koronavirusa u Klinički centar dolazili su i pacijenti sa područja koja su bila pod karantinom, te je rad na odjeljenju za hemodijalizu bio organizovan u skladu sa smjernicama NKT-a i Instiuta za javno zdravlje. Iako su pacijenti iz Opštine Tuzi bili negativni na koronavirus, medicinsko osoblje moralo je da preduzme posebne mjere opreza. Pacijenti na dijalizi spadaju u visokorizičnu grupu, te su u toku trajanja karantina bili odvojeni od svojih porodica, ali kažu da su svu neophodnu pažnju dobijali u Kliničkom centru. Iako su se borili protiv nepoznatog neprijatelja, medicinsko osoblje se trudilo da zaboravi na druge probleme i da posvećeno rade svoj posao. I pacijenti i medicinske sestre su u jednom saglasni - a to je da se do zajedničke pobjede dolazi timskim radom i požtvovanjem. 29. maj - Za rekonstrukciju Internog odjeljenja bolnice “Danilo I” 80.000 australijskih dolara Udruženje Montenegrin community of western Austarija INC je na prijedlog svog predsjednika Branka Banovića doniralo najstarijoj bolnici u Crnoj Gori Opštoj bolnici “Danilo I” na Cetinju 80.000 australijskih dolara. - U ovom značajnom vremenu za svaki pa i za crnogorski zdravstveni sistem, solidarnost, zajedništvo, humanost i prijateljstvo su neophodni i nemaju cijenu. Posebnu zahvalnost dugujemo


Udruženju Montenegrin community of western Austarija INC i predsjedniku ove organizacije Branku Banoviću, našem sunarodniku iz Cetinja, koji već dugo živi i uspješno radi u Australiji, što su ova značajna sredstva donirali našoj ustanovi - istakla je direktorka Opšte bolnice “Danilo I” dr Sonja Radojičić. Donacija Udruženja Montenegrin community of western Austarija INC biće uložena u adaptaciju i rekonstrukciju Internog odjeljenja Opšte bolnice “Danilo I” na Cetinju. 30. maj - Ministar Hrapović obišao povrijeđene iz udesa kod Bogetića - Uz izraze iskrenog saučešća porodicama tragično preminulih u ovoj teškoj saobraćajnoj nesreći, danas sam ovdje u OB Nikšić, gdje sam upravo obišao povrijeđene. Želim da kažem da je zaista jednom brzom reakcijom zdravstvenih službi, prije svega Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, Doma zdravlja i svih ekipa koje su se u najkraćem mogućem roku pojavile na mjestu nesreće, pružile prvu pomoć i transportovale ugrožene, odnosno povrijeđene ovdje u OB Nikšić. Takođe, želim da iskažem zahvalnost svim zaposlenima OB Nikšić, doktorima i medicinskom osoblju, koji su na veoma profesionalan, brz i veoma kvalitetan način pružili sve ono što je neophodno povrijeđenima koji su ovdje zbrinuti.

U ovoj teškoj saobraćajnoj nesreći, u OB Nikšić je dovezeno 26 povrijeđenih, od toga je 7 njih nakon pružene pomoći i medicinske njege, zadržano na daljem liječenju u OB Nikšić, a njih 19 je pušteno na dalje kućno liječenje. Svim povrijeđenim želim brz oporavak i da se u najkraćem mogućem vremenu vrate svojim porodicama - saopštio je ministar Kenan Hrapović. - Mi smo jutros od 9 sati do 10:15 primili 26 lica zbog povreda zadobijenih u saobraćajnoj nesreći. Sedmoro pacijenata je zadržano na bolničkom liječenju, 5 u Jedinici intenzivne njege, zbog ozbiljnosti povreda, a dva povrijeđena - na odjeljenju Opšte hirurgije i ortopedije. Zbog krvarenja u stomaku, djevojčica starosti 9 godina je operisana uspješno, trenutno je stabilnih vitalnih parametara, dobro se oporavlja. Dva pacijenta su, da kažem, pod daljim nadzorom, planiramo da uradimo još neke dijagnostičke procedure i da procijenimo da li je potrebno u ovom trenutku raditi bilo koji operativni zahvat koji bi do kraja riješio njihove zdravstvene problem - istakao je dr Ilija Ašanin, direktor bolnice Nikšić.

31. maj - Međunarodni dan kontrole duvana 31. maj se u svijetu obilježava kao Mešunarodni dan kontorle duvana. Tema ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana kontrole duvana je Bez tajni, a usmjerena je ka obavezama objavljivanja svih podataka o sadržaju duvanskih proizvoda, rasprostranjenosti upotrebe, uticaju na zdravlje, ekonomiku i druge društvene aspekte. Težnja je da mladima budu dostupne sve informacije o manipulacijama duvanskih industrija i njihovo osnaživanje za pobijanje takvih taktika i aktivno im suprostavljanje.

Korišćenje duvanskih proizvoda među populacijom starosti između 15 i 64 godine je značajno zastupljeno u Crnoj Gori. Podaci pokazuju da je došlo do povećanja zastupljenosti stanovnika koji puše, od 31%, koliko je iznosila 2012. godine, na 35,4%. Navedeni podaci zabrinjavaju, posebno zbog toga što je u Crnoj Gori, do poslednjeg istraživanja, kontinuirano evidentiran trend pada konzumenata duvanskih proizvoda. Najveća vrijednost učestalosti pušenja u Crnoj Gori evidentirana je u populaciji starosti od 45 do 54 godine, a iznosila je gotovo 45%. Takođe, u ovoj populacionoj grupi je najviše onih koji su nekada u životu koristili duvanske proizvode Konzumiranje duvanskih proizvoda među mladima u Crnoj Gori, takođe bilježi trend rasta, što su potvrdila istraživanja. Naime, broj korisnika duvanskih proizvoda je značajno povećan među petnaestogodišnjacima, utvrđeno Globalnim istraživanjem o potrošnji duvana među mladima (GYTS) i među šesnaestogodišnjacima, utvrđeno Evropskim istraživanjem o upotrebi alkohola i drugih droga među mladima (ESPAD), kao i onima starosti od 15 do 24 godine, utvrđeno Istraživanjem o kvalitetu života, životnim stilovima i zdravstvenim rizicima stanovnika Crne Gore (GPS). Posebno je povećana zastupljenost mladih pušača muškog pola i iznosi oko 11% među petnaestogodišnjacima, što je dvostruko više u odnosu na prethodno istraživanje po istoj metodologiji. Zastupljenost među šesnaestogodišnjacima iznosila je 18%, što je značajno više nego u prethodnom istraživanju iste vrste. Prevencija upotrebe duvanskih proizvoda podrazumijeva istovremeno primjenu niza mjera, kao što je dosljedna primjena restriktivnih zakona koji regulišu različite segmente vezane za duvanske proizvode, cjenovne, poresku i taksene politike, kontrole tokova duvana, praćenje rasprostranjenosti upotrebe duvanskih proizvoda, kontrola primjene Okvirne konvencije o kontroli duvana i prvnstveno adekvatne i kompetentne mjere druge mjere promocije nepušenja i prevencije pušenja, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.

37


ZANIMLJIVOSTI

Vrhovi Himalaja vidljivi prvi put nakon 30 godina

Stanovnici Pendžaba na sjeveru Indije očarani su pogledom na Himalaje koji su sada vidljivi s udaljenosti veće od 200 kilometara zbog nižeg zagađenja vazduha do kojeg je došlo uvođenjem karantina u zemlji u borbi protiv korona virusa. Stanovnici grada Džalandhara, a pogotovo mladi koji još nikad nisu vidjeli planinu Dhauladhar bez pokrivača od smoga, kažu da se priroda liječi zbog uvođenja karantina, zatvaranja fabrika i ukidanja saobraćaja. Fotografije planinskog lanca šire se društvenim mrežama, jer mještani i aktivisti za očuvanje okoline pričaju o pozitivnim vijestima dok se svijetom šire one mračne o COVID-19. - Prvi put u više od 30 godina mogu jasno da vidim snježne planinske vrhove. To je zbog drastičnog smanjenja zagađenja vazduha - rekao je tamošnji novinar Paul Singh Nauli, prenosi Hina. Mještani kažu da je planine vrlo teško uočiti osim kad padaju jake kiše u gradu s otprilike 16.000 industrijskih jedinica. Stanovnici grada iznenađeni su brzinom kojom se priroda liječi. Vazduh je puno čistiji, smanjilo se zagađenje u lokalnim rijekama i vodama. Ulice su čistije i s manje smeća. Džalandhar i drugi indijski gradovi izgledaju zelenije i ljepše. Čist vazduh donio je olakšanje stanovnicima koji pate od respiratornih tegoba poput astme. Indija je uvela karantin 24. marta. Naredila je da 1,3 milijarde građana ostane u kućama. Zbog uvedenih mjera porastao je kvalitet vazduha u indijskim gradovima, koji su među najzagađenijima u svijetu. Gašenjem većine industrije očistile su se i rijeke Džamuna i Ganges, obje svete hinduističke rijeke, objavio je NDTV.

Čaj ili kafa - o tome odlučuje i genetika O tome da li se nekome više sviđa čaj ili kafa, odlučuje i genetika, piše u australijskoj studiji objavljenoj u naučnom časopisu Nature. - Za studiju je korišćen veoma veliki uzorak da bi se pokazalo da percepcija gorčine utiče na to da li neko pije čaj ili kafu - rekao je prof. Daniel Liang-Dar Hvang sa Univerziteta u Brisbejnu, koautor studije. Prema tome, ljudi s najvećom osjetljivošću na gorko vole kafu, ali, paradoksalno oni je ne piju najviše. - To ukazuje da potrošači kafe razvijaju ukus ili sposobnost otkrivanja kofeina - rekla je profesorka preventivne medicine dr Merilin Kornelis, koautorka studije. - Genetika više utiče na percepciju gorčine, nego na percepciju slatkoće. Na percepciju ukusa utiče i ponašanje, jer iako ljudi prirodno ne vole gorčinu mogu naučiti da cijene gorku hranu. Pošto su oni koji piju kafu uglavnom manje osjetljivi na gorčinu od onih koji piju čajeve, više će cijeniti i gorčinu druge hrane, kao što je zeleno povrće – objasnio je prof. Liang-Dar Hvang. Studija je zasnovana na genetskim podacima 438.000 Britanaca koji su učestvovali u istraživanju, pa se ne može generalizovati na druge zemlje i kulture.

38

Pas koji opslužuje komšije Zlatni retriver, Sandens, postao je poznat širom Kolorada jer pomaže komšijama lošeg zdravstenog stanja da nabave hranu i ljekove potrebne za svakodnevni život, a time ujedno doprinosi sprječavanju širenja koronavirusa. Njegova vlasnica Karen Evelt naučila ga je da ode do komšija i od njih uzme spisak onoga što im treba. Kada Sandens to učini Karen ode u nabavku, a Sandens im poslije odnese i ostavi ispred vrata.

Sandens za ove usluge dobija poslastice koje ga motivišu. Karen navodi da Sandens pokazuje da ne mogu samo ljudi pomagati jedni drugima u ovom teškom trentuku, već to mogu čniti i kućni ljubimci.


IZ MEDICINE Amazon će zaposliti još 75.000 ljudi zbog pandemije

Kompanija za e-trgovinu Amazon planira da zaposli još 75.000 ljudi na radnim pozicijama od magacionera do vozača dostavnih vozila. Naime, onlajn porudžbine kompanije su skočile usljed pandemije koronavirusa, koja ljude drži u kućnoj izolaciji. Najava novog zapošljavanja dolazi nakon što je Amazon već nedavno angažovao novih 100.000 magacionera i radnika za dostavu zbog naglog skoka tražnje. - Znamo da su mnogi ljudi ekonomski pogođeni jer su izgubili posao ili su usljed ove krize poslati na prinudni odmor iz kompanija koje posluju u oblastima kao što su ugostiteljstvo i putovanja. Dobrodošli su svi da se pridruže Amazonu dok se stvari ne vrate u normalu i dok njihovi raniji poslodavci ne budu u mogućnosti da ih vrate na posao - navodi se u postu objavljenom na sajtu Amazona.

Google i Apple već pripremaju softvere za praćenje ljudi!!! Dok se ne pronađe djelotvorna vakcina protiv novog koronavirusa, tehnološka rješenja i aplikacije na pametnim mobilnim telefonima koje bilježe kretanje većine građana mogle bi u raznim zemljama Evrope i svijeta postati jedini održiv put prema otvaranju javnog života. Kompanije Apple i Google su najavile da užurbano izrađuju rješenje koje će omogućiti tzv. ‘praćenje kontakata’: kad se dva mobilna telefona nađu dovoljno blizu jedan drugog, razmjenjuju anonimni identifikacijski ključ, koji čuvaju neko vrijeme kao važan podatak i ako se dogodi da vlasnik mobilnog telefona koji se krije iza jednog identifikacijskog ključa ode kod ljekara, koji mu dijagnostikuje COVID-19, i tu dijagnozu unese u bazu podataka, alarmiraju se svi identifikacioni ključevi s kojima je taj jedan bio u kontaktu. Britanski zdravstveni sistem NHS već sarađuje s Appleom i Googleom na pripremi aplikacije, a instaliranje aplikacije bilo bi dobrovoljno. Ipak, ovakav način bio bi djelotvoran samo ukoliko bi ga koristilo barem 60 posto populacije što bi mogao biti problem s obzirom na to da Evropljani nisu skloni dopuštanju zadirivanja u njihovu privatnost iako bi im to moglo pomoći u očuvanju zdravlja tokom pandemije koronavirusa.

Razlike ne postoje samo kod ljudi - ženke žive duže od mužjaka Naučnici otkrivaju da ženke sisara imaju duži životni vijek od mužjaka, i da je to trend koji nije karakterističan samo ljudskoj populaciji. Istraživači iz laboratorije za biometriju i evolucijsku biologiju potvrđuju da su u svim ljudskim populacijama prosječni životni vjekovi žena duži nego za muškarce, ali su otkrili da je to slučaj i sa drugim sisarima. Do ovog zaključka su došli nakon ispitivanja 101 različite vrste sisara, od slijepih miševa do lavova. Otkrili su da ženke sisara žive 18,6 posto duže od svojih mužjaka – što je duže za 7,8 posto nego između žena i muškaraca. Takođe su proučavali populaciju orki i gorila kao dio studije, a u 60 odsto slučajeva ženke sisara žive duže od mužjaka, otkrila je ekipa istraživača. U ljudskim zajednicama žene u prosjeku žive 7,8 odsto duže od muškaraca, mada to varira od zemlje do zemlje. - Dok društveni faktori jačaju rodni jaz u dugovječnosti, veće izglede za preživljavanje žena u odnosu na muškarce se primjećuju čak i kada oba pola imaju iste društvene navike - navodi istraživački tim a prenosi Daily Mail. Prethodne studije o razlici životnog vijeka muškog i ženskog sisara rađene su na ljudskoj populaciji ili životinjama u zatočeništvu. Ovo novo opsežno istraživanje obuhvatalo je sagledavanje svih demografskih podataka prikupljenih od strane drugih istraživača koji su ispitivali populaciju sisara. Oni vjeruju da dio razlike u dugovječnosti potiče od lokalnih životnih uslova i raspoloživosti resursa.

39


REGION 01. maj - Zdravstvu milion eura donacija od farmaceutskog sektora - Srbija

04. maj - Srbija najmanje izdvaja za zdravstvo tokom pandemije

Donacijama vrijednim gotovo milion eura zdravstvenom sistemu Srbije, kompanije farmaceutskog sektora koje su članice Grupacije proizvođača humanih ljekova Privredne komore Srbije, pokazale su izuzetnu društvenu odgovornost u vrijeme globalne zdravstvene krize, saopštila je Privredna komora Srbije. Donacije su uputile kompanije Hemofarm, ZdravljeActavis, Pharmanova, JGL, PharmaSwiss, Galenika, Alkaloid, Slaviamed, Torlak, Pharmas, Ufar, Union Medic i Zorex Pharma. Paket podrške Hemofarma i Štada grupe, sadrži 150 medicinskih monitora u vrijednosti od 400.000 eura. Hemofarm je organizovao i niz humanitarnih akcija, a Vršcu i Šapcu, gradovima u kojima ima proizvodnju, donirao je i pet miliona dinara za borbu protiv COVID 19 i podršku socijalno najugroženijoj populaciji. Galenika je proizvela i Vladi Srbije stavila na raspolaganje 372.000 tableta lijeka hidroksihlorokin sulfat, a vrijednost proizvedenih ljekova, koje je Galenika donirala zdravstvenom sistemu Srbije, iznosi 400.000 eura. Kao članice Teva grupe, kompanije Zdravlje - Leskovac i Actavis, donirale su medicinski uređaj koji je bio neophodan Opštoj bolnici Subotica, kao i značajne količine zaštitne opreme za Klinički centar Srbije, opšte bolnice u Leskovcu i Pirotu. Zatim, za Specijalnu bolnicu za plućne bolesti u Surdulici i Specijalnu bolnicu za bolesti zavisnosti u Beogradu, psihijatrijske bolnice u Gornjoj Toponici i Kovinu, Gerontološki centar Novi Sad i Belhospice-centar za palijativno zbrinjavanje pacijenata. U kriznim vremenima važno je reagovati brzo i odgovorno, ali i pokazati jedinstvo, razumijevanje i solidarnost, poručuju iz Privredne komore Srbije.

Srbija izdvaja najmanje dodatnih sredstva za zdravstvo tokom epidemije koronavirusa u poređenju sa ostalim evropskim zemljama, pokazuju podaci platforme Covid 19 Health System Response Monitor (HSRM), koja je nastala kao zajednički poduhvat evropske kancelarije Svetske zdravstvene organizacije, Evropske komisije i Evropske observatorije za zdravstveni sistem i politiku. Prema ovim podacima Srbija izdvaja šest dolara po stanovniku (izraženo po paritetu kupovne moći), a slijedi je Grčka sa 15 dolara, Letonija – 17 i Bosna i Hercegovina sa 20 dolara. Najviše para u vrijeme krize pak opredijelile su Švajcarska (215), Estonija (225) i Litvanija (386). Podaci koje je predstavila platforma HSRM treba da pruže grubu sliku izdvajanja za zdravstvo u vrijeme krize izazvane epidemijom. Kako se naglašava, informacije koje su korišćene dobijene su na osnovu podataka dostupnih o zemljama na HSRM platformi do 27. aprila, kao i na osnovu razgovora sa stručnjacima iz različitih područja Evrope. Na osnovu ovih informacija HSRM bilježi da je među 24 posmatrane zemlje Srbija na poslednjem mjestu po novcu koji je država opredijelila kao dodatna sredstva za borbu protiv korone namijenjena zdravstvu. Pored Srbije, iz regiona i Bosna i Hercegovina je izdvojila malo sredstava, dok Albanija sa 24 dolara i Hrvatska sa 28 stoje bolje. Podataka za Sloveniju, Crnu Goru i Makedoniju nema.

02. maj - Srbija da prati “rumunski scenario”

U Klinici za infektivne bolesti dr Fran Mihaljević počela su prva serološka testiranja zaposlenih. Dvadesetak minuta potrebno je za sam test, ali rezultati stižu tek kad se svi testiraju, pišu Vijesti.hr. Tim testiranjima pokazaće se ko se koronavirusom inficirao i oporavio te ko je razvio antitijela. U RTL-u načelnik Klinike za infektivne bolesti dr Ivan Puljiz rekao je da su serološka testiranja u Klinici već počela. - Ovo je drugi dan testiranja, a rezultati će biti kompletirani i objedinjeni kada se uzmu uzorci od svih naših zaposlenih što očekujemo za desetak dana - kazao je dr Puljiz. U Sloveniji i Češkoj pokazalo se da je prokuženost između dva i četiri posto. - Prema službenim podacima, od početka epidemije u Sloveniji je testirano nešto manje od 60 hiljada stanovnika. To je uzorak populacije nešto manje od tri posto ukupno, a prokuženost je oko dva do četiri posto. To je relativno niska prokuženost - rekao je dr Puljiz dodavši kako to znači da je dva do četiri posto populacije ili preboljelo bolest ili je bilo u kontaktu s koronavirusom.

Gradski sindikat zdravstva i socijalne zaštite Nezavisnost poslao je Vladi Srbije zahtjev da plate zaposlenima u zdravstvu i socijalnoj zaštiti budu u rasponu od 450 do 1800 eura, po ugledu na Rumuniju, izjavio je predsjednik ovog sindikata u emisiji Studio N1 Live, Zoran Ilić. On je rekao da su se pojedini zdravstveni radnici javili ovom sindikatu zbog manjih plata koje su dobili. - Desetak ljudi se javilo da su dobili manje plate nego što su dobijali prije izbijanja vanredne situacije. Vjerovatno je razlog za to prelazak na smjenski rad, ali to ne može da bude razlog da neko dobije manju platu. Svi znamo da smo dobili povećanje od 10 odsto na osnovicu plate. Zbog toga smo mi reagovali, poslali smo dvadesetak dopisa Kriznom štabu i Vladi Srbije, da se ovo pod hitno promijeni, i da se nagrade ljude koji su bili u Kovid bolnicama i u ostalim bolnicama u vrijeme vanrednog stanja - rekao je Ilić.

40

06. maj – U Klinici za infektivne bolesti počela serološka testiranja - Hrvatska


07. maj – Nagrađena kampanja Nešto zbilja važno – Hrvatska Kampanja Nešto zbilja važno, koju je tokom prošle godine predano sprovodilo Udruženje roditelja djece s teškoćama u razvoju Brački pupoljci u saradnji s agencijom CTA komunikacije, osvojila je Grand Prix Hrvatskog udruženja za odnose s javnošću u kategoriji odnosa s javnošću u ustanovama, udruženjima i nevladinim organizacijama.

za zdravstveno osiguranje iznesen u online panelu Večernjeg lista. Pomenuta cijena pandemije samo je manji dio ukupnog finansijskog minusa domaćeg zdravstva, koje trpi posljedice epidemioloških mjera zatvaranja. Prema riječima Luciana Vukelića, šefa HZZO-a, zdravstveni budžet se ne puni prema planu pa se očekuje više milijardi kuna manjka na prihodovnoj strani, a ove se godine neće realizovati planiranih 27,5 milijardi kuna za finansiranje zdravstva. Samo u martu, prema podacima HZZO-a, napravljeno je 40 posto manje pregleda i dijagnostike u poređenju s istim lanjskim razdobljem. Zaključno s proteklom nedeljom, u Hrvatskoj je 15.931 osoba na bolovanju radi samoizolacije što je trošak od 34 milijona kuna. 14. maj - Ništa od besplatnog testiranja – Srbija

To je nagrada kojom se više od jedne decenije nagrađuju najbolji komunikacijski projekti, a stručni žiri prepoznao je značaj, doseg i uticaj ove vrijedne kampanje kojom su Brački pupoljci izborili promjenu Zakona o prevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom saobraćaju te djeci s teškoćama u razvoju sa svih hrvatskih ostrva u decembru 2019. konačno osigurali besplatan trajektni prevoz na prijeko potrebne terapije na kopnu. - Iskreno sam zahvalan Bračkim pupoljcima na povjerenju koje su nam ukazali i cijelom timu CTA komunikacija koji se od prvog dana bez zadrške posvetio ovom projektu. Hvala svima koji su kampanji javno dali podršku i prepoznali da je besplatan trajektni prevoz na terapije temeljno ljudsko pravo koje treba biti zajamčeno zakonom. Zahvaljujem i svim medijima koji su dali svoj doprinos u podizanju svijesti o svakodnevnim izazovima s kojima se susreću ostrvska djeca s teškoćama u razvoju i njihove porodice. Posebno moram izdvojiti Matu Mladinu, sve roditelje i djecu iz Udruženja, ali i Ginu Victoriju Damjanović koji su bili pokretačka snaga cijelog projekta. Na kraju, čestitam svim kolegama iz drugih agencija koji su s nama došli do finala na njihovim projektima i svemu što su u našem društvu promijenili nabolje - istakao je Gordan Turković, izvršni direktor komunikacijske agencije CTA komunikacije. 11. maj – Neće se realizovati planirana ulaganja u zdravstveni sistem - Hrvatska Troškovi zdravstvenog sistema uzrokovani aktualnom epidemijom novog koronavirusa zasad iznose nešto više od 100 miliona kuna, uključujući troškove testiranja, bolničkog liječenja i bolovanja zbog samoizolacije, piše Večernji list. Novi trošak uslijediće ako se usvoji predlog epidemiologa da se na COVID 19 testiraju svi koji će ići na zahvate ili pretrage koje iziskuju boravak u bolnici. To je podatak Hrvatskog zavoda

Zamjenica direktora Insituta Batut dr Darija Kisić Tepavčević negirala je navode iz Gradskog zavoda za javno zdravlje o mogućnosti naknadnog testiranja i prekida kućne izolacije za državljane Srbije koji dolaze iz inostranstva. Istakla je da srpski državljani u zemlju mogu da uđu samo sa negativnim PCR testom, ne starijim od 72 sata, a u suprotnom moraju 14 dana da budu u kućnoj izolaciji, uprkos informaciji iz Gradskog zavoda za javno zdravlje. - To je jedina, validna odluka Kriznog štaba. O drugim pitanjima, poput mogućnosti besplatnog testiranja, kojim bi, ukoliko je test negativan, mogla da se prekine dvonedeljna kućna izolacija, nije uopšte bilo riječi - rekla je dr Kisić Tepavčević za Tanjug. Ona je objasnila da po usvojenom protokolu strani državljani koji žele da uđu u Srbiju moraju da imaju negativan PCR test na prisustvo koronavirusa, ne stariji od 72 sata. Preporučuje se, podsjeća, da i građani Srbije koji dolaze iz inostranstva imaju taj test, ne stariji od 72 sata, a ukoliko ga nemaju, svakako mogu da uđu u svoju zemlju, ali u tom slučaju dobijaju rješenje o stavljanju pod zdravstveni nadzor u trajanju od 14 dana. 14. maj – Traže produženje vanrednog stanja - Sjeverna Makedonija Ministar zdravlja Sjeverne Makedonije Venko Filipče najavio je da će Komisija za infektivne bolesti zatražiti produženje vanrednog stanja, uvedenog prije dva mjeseca zbog pandemije. - Savjet predsjednika za bezbjednost treba da se uskoro sastane, a mi ćemo zatražiti produženje vanrednog stanja iz više razloga, da bismo imali mehanizme za primenu preporuka (za suzbijanje pandemije) - rekao je ministar na onlajn konferenciji za novinare. Filipče je rekao da se smiruje epidemija korona virusa u Sjevernoj Makedoniji, odnosno da su „pod kontrolom“ broj novodijagnostikovanih pacijenata, broj pacijnata u bolnicama i „faktor prenosivosti“. - Sada smo u fazi kada praktično gledamo dobre efekte oštrih restriktivnih mjera - rekao je ministar, ali je naglasio da će, uprkos popuštanju zabrana i ograničenja, građani morati da nauče da žive s virusom koji neće iščeznuti do pronalaska vakcine.

41


16. maj – Ljekarima u kovid krizi smanjili plate - Hrvatska Za mnoge od onih na prvoj liniji odbrane aprilska plata je u nekoliko bolnica stigla smanjena, i to za značajne iznose. Dogodilo se upravo ono što je ministar Vili Beroš obećavao da se neće dogoditi. To je bilo neugodno iznenađenje za dio ljekara KBC-a Zagreb. Iz ove ustanove objasnili su kako su se tokom aprila zbog epidemije koronavirusa obrađivali samo hitni i neodgodivi slučajevi pa se i broj prekovremenih sati rada smanjio. Kažu da će greške ispraviti, ako ih je bilo. - Određen broj radnika žalio se na obračun plate te se vrše naknadne provjere i ukoliko se utvrdi da je došlo do bilo kakvih grešaka, iste će se u najkraćem roku ispraviti i izvršiti korekcija plate – kazali sui z KBC Zagreb. I Hrvatskoj ljekarskoj komori žalili su se ljekari koji očekuju da se greška ispravi. - To ne samo da je neprimjereno i u suprotnosti s obavezujućim uputstvom Ministarstva zdravlja nego se i smanjuje plata ljekarima koji su bili na prvoj crti odbrane protiv COVID epidemije, a istovremeno se od njih očekuje povećani angažman zbog nagomilanih lista čekanja – istakao je predsjednik Hrvatske ljekarske komore Krešimir Luetić. Isti problem se pojavio i u još nekoliko bolnica. Ministar zdravlja je bez komentara. 20. maj – Ljekari ne znaju koga treba slati na testiranje na koronavirus - Hrvatska Koordinacija hrvatske porodične medicine (KoHOM) upozorila je da porodični ljekari još nisu dobili jasna uputstva koje pacijente treba poslati na testiranje na koronavirus prije prijema u bolnicu te su zatražili da se hitno donesu uputstva o testiranju pacijenata. Bolnice od pacijenata traže da donesu nalaz brisa na SARS-CoV 2 virus, no porodični ljekari nemaju uputstva koje su to dijagnostičke pretrage ili specijalistički pregledi prije kojih treba obaviti testiranje, navodi KoHOM u saopštenju. Porodični ljekari stoga traže da Hrvatski zavod za javno zdravlje (HZJZ) i Ministarstvo zdravlja hitno objave uputstva o testiranju na Covid 19 u skladu s epidemiološkom situacijom, vodeći brigu o zdravlju pacijenata i zdravstvenog osoblja, ali i o smanjivanju nepotrebnih pretraga iz zdravstvenih i ekonomskih razloga. Naime, po dopisu koji je HZJZ uputio bolnicama, prioritetne grupe za testiranje trebali bi biti teški respiratorni i stariji hronični bolesnici, ali i bolesnici koji su naručeni na elektivne zahvate i postupke kojima se generiše aerosol. KoHOM pak navodi da se u praksi porodični ljekari susrijeću sa zahtjevima da se pacijenti testiraju prije prijema u psihijatrijsku ustanovu, prije ultrazvuka abdomena ili srca, kolonoskopije, ali i prije rehabilitacije u banjama, operacije kuka, ergometrije... 21. maj - Svjetska banka odobrila zajam od 46 miliona eura - Kosovo Ministarstvo finansija i transfera (MFT) Kosova saopštilo je da je Međunarodno udruženje za razvoj, dio Svjetske banke,

42

odobrilo zajam Kosovu u iznosu od 46 miliona eura za hitni projekat Covid 19. Ta sredstva, kako je saopšteno, biće upotrijebljena za jačanje zdravstvenog sistema, prenose prištinski mediji.

- Finansijska sredstva koristiće se za sprečavanje, otkrivanje i reagovanje na prijetnju koju predstavlja koronavirus, omogućavajući, između ostalog, nabavku medicinske opreme, kao i jačanje sistema javnog zdravstva, povećanje kapaciteta za testiranje i proširenje kapaciteta Klinike za infektivne bolesti - navodi se u saopštenju. 23. maj - Pojačavaju kontrole na granici sa Italijom - Slovenija Slovenija je saopštila da će pojačati kontrolu granice s Italijom, pošto ocjenjuje da i dalje nije bezbjedna zbog virusa Covid 19, preneli su italijanski mediji. Kontrola granice biće pojačana kako bi se spriječili nezakoniti prelasci granice iz italijanskog regiona Furlanija – Julijanska krajina, piše italijanski list Sole 24 ore. U Sloveniji je od početka krize sa koronavirusom inficirano oko 1.400 ljudi, od kojih je 106 preminulo od posledica virusa. 24. maj - Izvršena prva transplatacija srca od preminulog donora - Sjeverna Makedonija

Na Klinici za kardiohirurgiju državnog Kliničkog centra u Skoplju uspješno je izvedena prva transplatacija srca u Makedoniji 54 godišnjem pacijentu od preminulog donora. Na Klinici za Urologiju presađeni su i bubrezi preminule Emilije Dineve (43), dvojici pacijenata, potvrdio je ministar zdravlja u Vladi Sjeverne Makedonije dr Venko Filipče. On je izjavio da je ovom operacijom ispisana istorija, jer je prvi put u ovoj zemlji urađena transplantacija srca od preminulog donatora. - Prvi put su ujedinjeni kapaciteti, iskustvo i ekspertiza naših vrhunskih kardiohirurga, rekao je Filipče novinarima u


Skoplju.

Operacija je trajala šest sati, a izveo ju je tim kardiohirurga u kom su bili dr Saško Jovev, Žan Mitrev, Aleksandar Nikolić i anesteziolog Maja Mojsova. Dva bubrega istog donatora su na Klinici za uroligiju transplantirani dvojici pacijenta sa hroničnom bubrežnom insuficijencijom, koji su godinama bili na dijalizi. Porodica Stajić iz Skoplja, osnivači i vlasnici kompanije Gulf Oil u Makedoniji su uplatili milion denara pomoći familiji tragično preminule Emilije Dineve, čiji su organi donirani za spas tri druga života. - Izvedena je prva uspješna transplantacija srca i spašen je jedan ljudski život, zahvaljujući hirurškom timu klinike za kardiologiju u Skoplju, ali prije svega blagodareći porodici Emilije Dineve koji su se saglasili da organi Emilije, njihove majke i supruge budu donirani trojici ljudi kojima su bili potrebni – navela je porodica preduzetnika Vladimira Stajića. 25. maj - Afera zbog preminulih štićenika staračkih domova - Slovenija Slovenačke vlasti negiraju optužbe da su štićenicima domova za stare tokom epidemije koronavirusa uskraćivale liječenje u bolnicama i odbacuju tvrdnje da je to razlog što je od ukupnog broja umrlih u toj zemlji 80 odsto smrtnih slučajeva bilo u smještajima za stara lica. Ministar zdravlja Tomaž Gantar odbacuje opružbe poslanika stranke Levica, koji tvrde da su teško oboljeli stari ostavljani da umru po domovima. Poslanici Levice prenosili su informacije prema kojima su postojali spiskovi „otpisanih lica“ kojima je određivano koga poslati u bolnicu, a koga ne. Među 107 smrtnih slučajeva kod inficiranih koronavirusom u Sloveniji najviše je onih koji su živjeli u domovima za starije i nemoćne, i to oko 80 odsto, navode slovenački mediji. Gantar je upozorio da su štićenici tih ustanova u prosjeku stari 86 godina, i da su mnogi preminuli, uz Covid 19, imali i druge bolesti.

U prostorijama SIPA-e zadržani su i Fahrudin Solak i Fikret Hodžić, suspendovani načelnik Federalne uprave civilne zaštite i čelni čovjek kompanije FH Srebrena lisica, koji su uz premijera Novalića bili na ispitivanju. Kako piše Radio Sarajevo, svi su oni saslušani u sklopu istrage zbog nabavke 100 respiratora iz Kine koji su koštali 10, 5 miliona KM. Riječ je o novcu građana. Rasplet ove afere pokazaće postoji li pravna država te odrađuje li pravosuđe svoj posao kao i kako se jedna takva nabavka mogla napraviti bez odobrenja Vlade FBiH te bez upućivanja ministara u samu nabavku. 29. maj - Hrvatska otvara granice za 10 zemalja Hrvatska otvara granice za 10 zemalja zbog turizma, najavio je premijer te zemlje Andrej Plenković. Crna Gora nije na spisku. - Napravili smo plan po kojem bismo izmijenili odluku o privremenoj zabrani prelaska granice za državljane niza zemalja, za turizam. To bi se odnosilo na Sloveniju, Mađarsku, Austriju, Češku, Slovačku, Estoniju, Litvaniju, Litvaniju, Poljsku i Njemačku - rekao je Plenković, prenosi portal Index. Plenković je na početku sjednice vlade rekao da do ove odluke dolazi, kako je rekao, zbog sjajnih rezultata Hrvatske proteklih dana. Granice će, kazao je, biti otvorene za turiste iz deset evropskih zemalja, a lista će se proširivati, kaže, u skladu sa situacijom. Hrvatski ministar zdravstva Vili Beroš naveo je kako posljednja tri dana u Hrvatskoj nema novih zaraženih korona virusom. 30. maj – Svjetski dan oboljelih od ‘bolesti s 1000 lica’ – Hrvatska Povodom Svjetskog dana multiple skleroze, udruženje MS tim Hrvatska pozalo je građane širom Hrvatske da hodaju za oboljele od ove hronične neurološke bolesti. Inicijativu su podržale i brojne poznate osobe koje su hodale za one koji to ne mogu.

29. maj - Priveden premijer zbog nekvalitetnih respiratora – BiH Velika afera s nekvalitetnim respiratorima potresa federaciju Bosne i Hercegovine. Zbog toga je uhapšenen premijer federacije BiH Fadil Novalić te je nakon više od osam sati ispitivanja, zadržan u prostorijama Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), javlja Radio Sarajevo.

Multipla skleroza hronična je upalna bolest središnjeg nervnog sistema od koje u Hrvatskoj boluje oko 7.000 osoba. Bolest se javlja u svim životnim dobima, no najčešća je između 18. i 50. godine života te je dvostruko češća među ženama. Kod multiple skleroze imunološki sistem napada nervnu ovojnicu – mijelin, zbog čega nastaju ožiljci ili lezije, što uzrokuje otežanu komunikaciju između mozga i tijela.

43


OČUVANJE PLODNOSTI KOD PACIJENATA SA MALIGNIM OBOLJENJIMA

Prof. dr Artur Bjelica PZU Bolnica Codra, Podgorica

U posljednjih nekoliko decenija stopa preživlјavanja nakon liječenja malignih bolesti je dramatično povećana. Primjena savremenih hirurških, radioterapijskih i hemioterapijskih protokola doprinijela je uspješnijem liječenju maligniteta, ali se kao posljedica evidentira značajno narušavanje plodnosti pacijenata tretiranih ovim protokolima. Kod muškaraca se bilježi smanjenje, odnosno gubitak oplodne moći nakon hirurškog odstranjivanja testisa, hemioterapije i zračne terapije. U ženskoj populaciji plodnost se narušava odstranjivanjem jajnika ili materice, ali i dejstvom potentnih citostatika i zračne terapije, jer se time uništavaju i jajne ćelije. Ovakva situacija stavlјa u žižu interesovanja očuvanje plodnosti kod pacijenata sa malignitetima. Ovo područje savremene medicine naziva se onkofertilitet. Omogućavanje roditelјstva osobama liječenim od malignih bolesti jeste jedan od najvećih izazova u savremenoj onkologiji i u svijetu postaje nerazdvojiv dio cjelokupnog pružanja usluga kvalitetnog liječenja onkoloških pacijentkinja i pacijenata. Uprkos tome, i samo informisanje oboljelih lica od strane ljekara o mogućnosti gubitka plodnosti tokom i poslije onkološkog liječenja je minimalno zastuplјeno u rutinskoj praksi. Potpuno je razumlјivo fokusiranje onkologa na primarni cilј: postizanje izlječenja

44

sa što manje komplikacija: hirurškog, raditerapijskog, hemioterapijskog i bioloških modaliteta liječenja i redovno i adekvatno praćenje nakon završene terapije. Očuvanje plodnosti kod oboljelih od malignih tumora do sada nije dovolјno i adekvatno prepoznato. Razmatranje mogućnosti očuvanja plodnosti kod onkoloških pacijentkinja i pacijenata nerazdvojivo je od primarnog cilјa u liječenju: onkološke bezbjednosti u pogledu ishoda maligne bolesti. Koliko god bio značajan, fokus očuvanja plodnosti nikad nije ispred liječenja i preživlјavanja. Segment reporodukcije i ostvarenja biološkog roditelјstva je na vrhu ljestvice vrijednosti i trajan gubitak ove mogućnosti predstavlјa svakom pojedincu nenadoknadiv gubitak. Angažovanjem stručnjaka, zajedno sa oboljelima od maligne bolesti i članovima njihove uže porodice, onkolozi mogu da ponude, uz optimalni plan liječenja koji obezbjeđuje maksimalnu korist u pobolјšanju ishoda bolesti, i pobolјšan kvalitet života ostvarenjem roditelјstva. Kod muških pacijenata koji se podvrgavaju liječenju maligniteta postoji mogućnost zamrzavanja spermatozoida prije samog započinjanja procesa liječenja. Pored toga, moguća je primjena posebne zaštite testisa tokom zračne terapije maligniteta.


Žene koje se podvrgavaju liječenju malignih bolesti imaju nekoliko mogućnosti za očuvanje plodnosti. Prije svega, to su poštedne operacije maligniteta genitalnog trakta sa cilјem maksimalnog očuvanja integriteta genitalnog trakta i, samim tim, plodnosti. Takođe, u obzir dolazi i zaštita zone male karlice tokom terapije zračenjem. Posebna opcija je i izmještanje jajnika iz zone male karlice u više partije unutar trbušne duplјe, prije samog započinjanja zračenja, jer se time smanjuje njegov štetni uticaj. Posebno su interesantne mogućnosti zamrzavanja embriona i jajnih ćelija. U cilјu zamrzavanja embriona sprovodi se stimulacija jajnika radi dobijanja većeg broja jajnih ćelija, izvrši se vantjelesna oplodnja u laboratorijskim uslovima i takvi embrioni se zamrzavaju i čuvaju. Naravno, ovakva opcija je rezervisana za žene koje imaju stalnog partnera ili supruga. Za pacijentkinje koje nemaju stalnog partnera u obzir dolazi zamrzavanje jajnih ćelija. Postupak je isti kao kod zamrzavanja embriona samo se, u ovom slučaju, odmah nakon stimulacije jajnika i aspiracije jajnih ćelija one direktno zamrzavaju, bez postupka oplodnje. Zamrzavanje i čuvanje spermatozoida, jajnih ćelija i embriona naziva se krioprezervacija. Zamrzavanje se vrši metodom vitrifikacije koja podrazumijeva proces solidifikacije tečnosti u nekristalnu (“staklastu”) fazu, što se postiže brzim snižavanjem temperature, ispod “temperature tranzicije stakla”, istovremeno povećavajući viskoznost. Zamrznuti uzorci se skladište u kontejnere sa tečnim azotom. Stopa preživlјavanja gameta i embriona poslije odmrzavanja je za embrione oko 75%, za spermatozoide oko 80%, dok je za jajne ćelije oko 50%. Zamrzavanje prati i kompletna dokumentacija o svakom pacijentu. Osnovni preduslov za sprovođenje očuvanja plodnosti je pravovremeno upućivanje oboljelih od malignih bolesti u periodu od postavlјanja dijagnoze do započinjanja onkoloških terapijskih tretmana. U slučaju da je liječenje već započeto, u svakoj od faza moguće je obaviti konsultaciju. Mogućnosti očuvanja plodnosti prvenstveno zavise od onkološke dijagnoze: vrste maligniteta, proširenosti bolesti u momentu postavlјanja dijagnoze (stadijum), onkološke prognoze bolesti, histoloških karakteristika i hormonalnog statusa. Program očuvanja plodnosti može se ponuditi svim muškaracima i ženama reproduktivne dobi – praktično do starosti 40-44 godine. Poseban problem i izazov u onkofertilitetu predstavlјaju maligniteti u dječjoj i adolescentnoj dobi. Više od polovine maligniteta su leukemije i lmfomi sa stopom preživlјavanja većom od

75%. Ukupna stopa preživivlјavanja za sve malignitete u dječjoj/ adolescentnoj dobi je 78%. Na stopu obima oštećenja plodonosti utiče, između ostalog, i uzrast odnosno stepen zrelosti – starija djeca su pod većim rizikom da postanu neplodna. U postpubertalnom periodu može se ponuditi krioprezervacija spermatozoida i jajnih ćelija. Za prepubertalni period mogućnost postoji, ali je, za sada, uglavnom u eksperimentalnoj fazi. Za dječake je to čuvanje tkiva testisa a djevojčice tkiva jajnika. Osnov za strategiju čuvanja jajničkog tkiva su dokazane trudnoće nakon reimplantacije sačuvanog tkiva jajnika odraslih žena i kasnije sljedstvene trudnoće. Do sada je registrovano ukupno 26 trudnoća nakon reimplantacije zamrznutog tkiva jajnika. Ipak, nepoznat je uspjeh reimplantacije nezrelog tkiva jajnika. Istraživanja ukazuju da je teorijski uspjeh sličan reimplantaciji jajnika. Programi očuvanja plodnosti pokreću brojne etičke probleme i dileme. Svakako, dijagnoza maligniteta predstavlјa životnu krizu za svaku jedinku. Pored toga, u isto vrijeme, pacijenti (i njihovi roditelјi/staratelјi u slučaju maloljetnih osoba) moraju da razmišlјaju i odlučuju o efektima na plodnost i eventualnim postupcima za njeno očuvanje. Ta odluka, naravno, zavisi i od stanja pacijenta, godina, partnerskog statusa... U nekim slučajevima, pacijenti i ne dočekaju da upotrijebe sačuvane spermatozoide i tkivo testia, odnosno jajne ćelije, embrione i tkivo jajnika. Mora se jasno definisati šta će se raditi sa sačuvanim ćelijama i tkivom u takvim slučajevima. Mnoge zemlјe ne dozvolјavaju njihovu upotrebu nakon smrti pacijenata. Ipak, onofertilitet je grana koja se razvija i zaslužuje posebnu pažnju, iako mnogi medicinski radnici ne prepoznaju njen značaj. Moraju postojati jasne pravne regulative, koje se moraju strogo poštovati, u vezi sa mogućim ishodima očuvanja plodnosti u nepovolјnim ishodima onkološkog liječenja i/ili neočekivanim situacijama, npr. u slučaju progresije onkološke bolesti, pojave metastaza, smrti pacijenta ili partnera, promjene odluke partnera, tehničkih propusta i oštećenja bioloških uzoraka. Većina modaliteta programa onkofertiliteta se može sprovoditi u svakoj savremenoj ustanovi specijalizovanoj za tretiranje steriliteta, opremlјenoj savremenim embriološkim laboratorijama. Poseban problem u praktičnoj primjeni programa krioprezervacije predstavlјa nepostojanje jasnih zakonskih regulativa, protokola savjetovanja, instrukcija o načinima očuvanja plodnosti, kao i neobaviještenost šire javnosti o značaju ove problematike i mogućnostima koje se pružaju.

45


MIO INOZITOL KOD ŽENA SA PCOS U PRIPREMI ZA IVF PROCEDURU

Sindrom policistiÄ?nih jajnika jajnika (PCOS)jedan jedanjejeod od (PCOS) patoloĹĄkih faktora faktora koji su razlog neuspeha razlog neuspjehaininvitro vitro oplodnje (IVF). (IVF).

Mio inozitol + folna kiselina kisjelinavs. vs. hiro inozitol Autori studije: Bernd Lesoine 1 and Pedro-Antonio Regidor 2 1Centre for Reproductive Medicine, Prinzregentenstrafβe 69, Bogenhausen, 81675 Munich, Germany 2Frauenklinik M˙˙unchenWest, Schmiedwegerl 2-6, 81241 Munich, Germany

Cilj ove studije bio je da utvrdi da li kombinacija mio inozitola i folne kisjeline moĹže poboljĹĄati kvalitet oocita, odnos izmeÄ‘u folikula i oocita, brzine oplodnje i kvaliteta embriona kod PCOS pacijentkinja koje su planirane da budu podvrgnute IvF tretmanu. 29 pacijentkinja sa PCOS podvrgnuto je IVF protokolima za lijeÄ?enje neplodnosti i bilo je sluÄ?ajno randomizirano u dvije grupe. A (placebo) s 15 pacijentkinja i B grupu (4000mgmyoinositol + 400 Âľgđ?œ‡folne kisjeline dnevno) s 14 pacijentkinja. Pacijentkinje iz grupe B koristile su dva mjeseca mioinozitol + folna kisjelina prije pokretanja IvF protokola i dobijeni su podaci o broju folikula, broju oocita, kvalitetu oocita, stopi oplodnje i kvalitetu embriona u obije grupe. TakoÄ‘e, pokuĹĄalo se razjasniti koji izomer inozitola, mio inozitol ili D-hiro inozitol, ima bolji efekat na kvalitet oocita u IVF ciklusima.


Višeod od60% 60%ciklusa ciklusa vitro Više in in vitro oplodnje(IVF) (IVF) rezultiraju oplodnje nene rezultiraju trudnoćom,aaloš loškvalitet kvalitet trudnoćom, oocitaglavni glavnijejeuzrok uzrok neuspjeha oocita neuspeha oplodnjeuupotpomognutoj potpomognutoj oplodnje reprodukciji. reprodukciji. IVF trka je trka na duge staze! Studije sprovedene u posljednjih desetak mio godina su pokazale da terapija mio inozitolom inozitolom uspostavlja spontanu ovulatornu žena ss ovulatornu aktivnost kod aktivnost kod žena PCOS-om PCOS-omi samim tim povećava šanse za zatrudnjivanjem kod mnogih.

Rezultati ove studije ukazuju da je odnos folikul / oplođjena jajna ćelija bolji u mio inozitolnoj grupi B. Od 233 oocita prikupljenih u grupi mio inozitola je 136 oplođjeno, dok je u placebo grupi oplođeno samo 128 od 300 oocita. Dobijeno je više oocita metafaza II i I u odnosu na ukupnu količinu oocita u mio inozitolnoj grupi. Više embriona kvaliteta I dobijeno je u mio inozitolnoj grupi. Dokazi govore da je mio inozitol Dokazi govore da je mio inozitol terapija kod žena s PCOS rezultirala terapija kod žena s PCOS rezultirala boljom stopom oplodnje i jasnim boljom stopom oplodnje i jasnim trendom u boljem kvalitetu embriona. trendom u boljem kvalitetu embriona. Takođe, posmatran je efekat mio inozitol u odnosu na D-hiro inozitol o kojima su raspravljali Nestler i Carlomagno i sugerisali da D-hiro inozitol u nefiziološkim visokim dozama ima negativan uticaj na kvalitet oocita kod žena s PCOS-om, jer funkcija PCR-jajnika nije promijenjena u PCOS-u tako da nivo mio inozitola u folikularnim tečnostima ostaje nizak ako se doda samo D-hiro-inozitol. Konsenzusom je ustanovljeno da je buduća idealna suplementacija inozitola odnos mio mio inozitola inozitola i D- hiro inozitola inozitola 40: 40: 1. 1.

Neuspeh nije uvek greška. Nekad je to nešto najbolje što može da se dogodi shodno okolnostima. Prava greška je prestati da pokušavaš. B.F.Skinner www.newmed.rs;

https://www.linkedin.com/in/new-med/

https://www.facebook.com/newmed.rs


Atrijalna fibrilacija

i COVID-19 Dr sci med. Mihailo Vukmirović, kardiolog aritmolog Načelnik Odjeljenja za poremećaje ritma i elektrofiziologiju srca Klinički centar Crne Gore

Corona virusom (COVID-19) zaražen je veliki broj ljudi širom planete. Osim velikog broja oboljelih, ovu infekciju karakteriše i visoka stopa smrtnog ishoda. COVID-19 može se prezentovati preko asimptomatskih formi detektovanih epidemiološkim praćenjem, potom preko blagih simptoma u vidu prehlade, odnosno simptoma donjih djelova respiratornog trakta, do životno ugrožavajućeg oblika kao što je respiratorni distres sindrom. Ovaj sindrom karakteriše gubitak funkcije pluća usljed oštećenja plućnog parenhima infektivnim agesom sa posljedičnim nakupljanjem tečnosti u plućnim alveolama. Potom dolazi do redukcije respiratorne površine, smanjenja elastičnosti pluća i neophodnosti priključivanja pacijenta na aparat za vještačku podršku rada pluća, odnosno respirator. COVID-19 infekcija može imati štetne efekte i na kardiovaskularni sistem što vodi ka komplikovanijem kliničkom toku. Srčani problemi mogu se prezentovati pojavom novonastale srčane slabosti ili pak pogoršanju postojeće, razvoja akutnog koronarnog sindroma, odnosno poremećaja srčanog ritma. Uticaj COVID-19 infekcije na kardiovaskularni sistem izraženiji je kod pacijenata koji su imali raniju ishemijsku bolest srca, raniju srčanu slabost, odnosno atrijalnu fibrilaciju. Zbog nedavne pojave COVID-19 klinička iskustva su

48

ograničena, tako da u do sada objavljenim istraživanjima nema jasnih objašnjenja negativnog uticaja ovog virusa na kardiovaskularni sistem. Ipak, smatra se da kod pacijenata kod kojih su registrovane povišene vrijednosti kardiospecifičnih enzima dolazi do zapaljenja srčanog mišića sa posljedičnim odumiranjem mišićnih ćelija, odnosno miocita i nadomještavanja istih fibroznim tkivom. Ovim se smanjuje kontraktilna sposobnost srca i stvaraju uslovi za razvoj poremećaja ritma. Aritmije srca potencirane su i metaboličkim poremećajima usljed nedostatka kiseonika sa posljedičnim gubitkom ravnoteže između volumena tečnosti u vaskularnom koritu, odnosno koncentracije elektrolita, kao i neurohumoralnih faktora u vidu pojačane simpatikusne stimulacije. Učestalost atrijalne fibrilacije kod pacijenata sa COVID19 infekcijom čija klinička slika zahtijeva monitoring u intenzivnim jedinicama iznosi i do 10%. Ova aritmija dovodi do gubitka sinhronizacije rada pretkomora i komora čime se gubi i do 1/3 udarnog volumena srca, što značajno smanjuje protok krvi kroz organe. Hemodinamski efekti se usljed atrijalne fibrilacije manifestuju i porastom pritiska u plućnoj cirkulaciji, čime se potencira srčana slabost, intenzivira gušenje i stiču uslovi za nastanak kardiogenog edema pluća. Time se značajno povećava


stopa smrtnog ishoda i produžava boravak u intenzivnoj jedinici, što osim medicinskog predstavlja i značajni ekonomski problem zbog porasta troškova liječenja ovih pacijenata. Uspostavljanje sinusnog ritma upotrebom antiaritmika Ic odnosno III grupe ili pak električnom kardioverzijom treba započeti što prije, jer će sinhronizacija srčanog rada voditi ka rapidnom poboljšanju hemodinamskih parametara. Regulacijom brzog, nepravilnog komorskog ritma usljed neregulisane atrijalne fibrilacije smanjuje se i rizik od razvoja malignih komorskih poremećaja ritma, odnosno iznenadne srčane smrti. Oralna antikoagulantna terapija kod pacijenata sa atrijalnom fibrilacijom je neophodna naročito ukoliko su u pitanju starije osobe sa prethodnim moždanim udarom, hipertenzijom sa posljedičnim embolijskim dešavanjima. Odluka o uvođenju ove terapije kod pacijenata sa COVID-19 za sada je bazirana na skoru koji obuhvata navedene komorbiditete, jer je pokazan najbolji omjer između tromboembolijskih događaja i mogućeg krvarenja. Pacijentima na oralnoj antikoagulantnoj terapiji varfarinom neophodno je redovno praćenje INR-a, koje može biti problematično u vrijeme kada posjete bolnicama, izabranom doktoru i laboratoriji treba svesti na minimum. Iako je tokom epidemiloške situacije postojala potreba za fizičkim/socijalnim distanciranjem, kod pacijenata koji koriste varfarin nije izostala potreba za rutinskim monitoringom INR-a. Za smanjenje broja posjeta ljekarima i laboratorijama treba razmotriti da li se umjesto

varfarina može koristiti terapija direktnim oralnim antikoagulansima koji ne zahtijevaju poseban monitoring (rivaroksaban, apiksaban, dabigatran). Pacijenti koji obole od COVID-19 trebalo bi da se obavezno pridržavaju propisane kardiološke terapije. U slučaju promjene opšteg stanja neophodno je da pacijenti informišu ordinirajućeg ljekara, odnosno kardiologa zbog eventualne korekcije ljekova, odnosno njihove doze.

Reference: 1. Kirchhof P et al. Eur J Cardiothorac Surg 2016;50:e1–e88; 2. Kirchhof P et al, Eur Heart J 2016; doi:10.1093/eurheartj/ehw210 3. British Society for Haematology. INR testing for out-patients on warfarin during COVID-19 restrictions. Available at: https://b-s-h.org.uk/ media/18162/inr-testing-for-out-patients-on-warfarin-during-covid19-restrictions_23-03-2020.pdf [accessed 6 April 2020]; 4. ESC Guidance for the Diagnosis and Management of CV Disease during the COVID-19 Pandemic, ESC 2020

Komercijalne strane

49


SISTEMSKI VASKULITISI - osnove i značaj Dr med. Vasilije Bošković Klinika za nefrologiju KCCG

Ova grupa oboljenja predstavlja grupu teških ali rijetkih bolesti koja se karakterišu inflamacijom i nekrozom krvnih sudova, te različite forme vaskulitisa upravo zavise od veličine krvnih sudova koji su zahvaćeni. Posledice ovih patomorfoloških promjena se ogledaju u ishemiji ciljnih organa i tkiva. Postoje dvije glavne grupe vaskulitisa: ANCA pozitivni i ANCA negativni (non –ANCA) vaskulitisi. ANCA vaskulitise karakteriše aktivacija neutrofila koji napadaju krvne sudove, obično male. Češći su kod starijih od 50 godina. Postoje dva tipa ANCA antitijela: za mijeloperoksidazu (MPO- ANCA) i proteinazu 3 (PR3-ANCA). Pored pozitivne imunologije za dijagnozu je potrebna i kliničkopatološka korelacija koja uključuje: mikroskopski poliangiitis, granulomatozu sa poliangiitisom koju srećemo kod Wegenerove granulomatoze, eozinofilnu granulomatozu sa zapaljenjem krvnih sudova ili bubrežno ograničeni vaskulitis. Kada govorimo o bubrežnim manifestacijama ANCA vaskulitisa, onda se najčešće misli na pauci-imuno nekrotizirajući i glomerulonefritis sa stvaranjem polumjeseca. Čak oko 20% bolesnika ima ove manifestacije u vrijeme postavljanja dijagnoze, a više od 80% tokom dvije godine od početka bolesti. Značajne rezultate u liječenju daje imunomodulatorna i imunosupresivna terapija kako za

50

indukciju tako i za održavanje remisije i liječenja recidiva ANCA vaskulitisa. Non –ANCA vaskulitisi uključuju mnogo rijetkih i različitih entiteta koji dovode do inflamacije i nekroze unutar i oko zidova krvnih sudova sa posledičnim efektima na lumen zahvaćenih krvnih sudova ali i ishemiju zahvaćenih tkiva i organa. Najčešći uzrok ANCA negativnih vaskulitisa su imunološka dešavanja, odnosno imunim kompleksima posredovana bolest. Nerijetko nije lako postaviti dijagnozu ove bolesti s obzirom na raznolikost u etiologiji, patogenezi i obimu zahvaćenosti organa. Još uvijek je prisutno dijagnostičko kašnjenje koje značajno korelira sa morbiditetom i mortalitetom od ove grupe vaskulitisa iako se bilježi značajan napredak u razvoju medicine i dijagnostičkih procedura. U liječenju ANCA negativnih vaskulitisa, osim imunosupresivne terapije, koristi se i biološka terapija koja predstavlja specifični vid liječenja. Vaskulitisi kao grupa bolesti predstavljaju i dalje, uprkos napretku medicine i dijagnostičkih procedura, nepoznanicu na kojoj je potrebno i dalje ozbiljno raditi kako bi se bolje upoznali sa etiologijom i patogenezom, a samim tim i došli do boljih i efikasnijih modaliteta liječenja.



Korak naprijed u liječenju

šizofrenije 27. maja 2020. godine održan je stručni sastanak u organizaciji Udruženja psihijatara Crne Gore, posvećen predstavljanju novog antipsihotika treće generacije, za pacijente koji su pogođeni jednim od najtežih mentalnih oboljenja današnjice – šizofrenijom Svjetski dan šiizofrenije, 24. maj, bio je povod da se skrene pažnja na ovaj važan problem koji narušava kako živote pacijenata, tako i kvalitet života njihovih porodica i njegovatelja. Važnost održanog sastanka ogleda se u činjenici da je napredak nauke i posvećen rad doveo do otkrića novog antipshiotika kariprazina, koji je već promijenio živote mnogih pacijenata. Uvod u sastanak dala je doc. dr Maja Ivković sa Klinike za psihijatriju KC Srbije, koja je govorila o farmakološkom liječenju psihotičnih poremećaja. Prema njenim riječima, vodeće smjernice za liječenje šizofrenije su jednoglasne u pogledu važnosti pravovremene inicijacije farmakološke terapije, pri čemu izbor najadekvatnije terapijske opcije kod datog pacijenta najčešće zavisi od kliničkog iskustva ljekara specijaliste. Osnovni terapijski ciljevi su smanjenje broja epizoda poremećaja, njihovog trajanja i težine, kao i poboljšanje kvaliteta života oboljelih i njihova resocijalizacija. Antipsihotici prve i druge generacije, koji čine osnovu farmakološke terapije, pokazuju aktivnost na pozitivne simptome šizofrenije, dok im je kod negativnih simptoma efikasnost ograničena. Kod prve grupe antipsihotika se javlja velika učestalost neželjenih efekata poput ekstrapiramidalnog sindroma (EPS), tardivne diskinezije i hiperprolaktinemije. Što se tiče bezbjednosnog profila ljekova druge

52

generacije, iako je rizik od ekstrapiramidalnog sindroma i tardivne diskinezije niži, ova grupa ljekova u većoj mjeri uzrokuje porast tjelesne mase, kao i kardiovaskularne i metaboličke neželjene efekte.

Doc. dr Maja Ivković

Prof. dr Vladimir Janjić

Prof. dr Vladimir Janjić sa Klinike za psihijatriju KC Kragujevac, govorio je o antipsihoticima treće generacije, sa fokusom na kariprazin. Iz navedenog se nameće zaključak da u liječenju šizofrenije nedostaje terapijska opcija koja bi pokrila širok spektar simptoma šizofrenije. Pozitivni simptomi su dominantni u akutnim fazama šizofrenije, dok su negativni karakteristični


Šizofrenija je hronični poremećaj koji dovodi do stigmatizacije i socijalnog povlačenja oboljelih, smanjuje radnu sposobnost i narušava kvalitet žvota pacijenata i njihovih porodica. Klinička manifestacija šizofrenije započinje prodromalnom fazom, koja prethodi prvoj psihotičnoj epizodi i može trajati od nekoliko dana do 18 mjeseci. S obzirom na to da se prvi simptomi najčešće javljaju u adolescenciji, većina oboljelih nalazi se u ekonomski produktivnim godinama života, što utiče na velike indirektne troškove, odnosno ekonomske gubitke po cjelokupno društvo. Simptomi šizofrenije mogu biti pozitivni, negativni i kognoitivni. Obuhvataju probleme sa memorijom i koncentracijom, neuobičajeno ponašanje i ideje, promjene u komunikaciji i afektu, kao i socijalno povlačenje, apatiju i smanjenje interesovanja za svakodnevne aktivnosti. Prodromalna faza je uglavnom praćena akutnom epizodom koju karakterišu halucinacije, deluzije i poremećaj ponašanja, udruženi sa agitacijom i uznemirenošću. Nakon akutne epizode, uglavnom kao posljedica farmakološke, psihološke ili druge intervencije, simptomi se smanjuju i kod mnogih ljudi potpuno povlače, ali negativni i kognitivni simptomi najčešće i dalje ostaju prisutni.

za hroničnu šizofreniju i predstavljaju ključni uzrok narušene funkcionalnosti pacijenata i smanjenog kvaliteta života. Sve do sada nije postojala adekvatna terapijska opcija koja bi imala efekta na negativne simptome šizofrenije. Kariprazin je prvi antipsihotik sa medicinskim dokazima o dodatnoj terapijskoj vrijednosti u liječenju predominantno negativnih simptoma šizofrenije i prva terapija koja donosi dodatni kvalitet života ovim pacijentima. U kliničkim studijama pokazao je efikasnost u liječenju kako pozitivnih, tako i negativnih simptoma, kao i prevenciji relapsa pri dugoročnoj primjeni. Kariprazin je inovativni antipsihotik sa jedinstvenim farmakološkim profilom. Kariprazin ispoljava parcijalnu agonističku aktivnost na nivou dopaminskih receptora, pri tome ima veći afinitet za D3 u odnosu na D2 receptore. Njegov afinitet za D3 receptore je veći čak i od afiniteta samog neurotransmitera dopamina, što mu omogućava da okupira ove receptore u prisustvu dopamina i ispolji odgovarajuće terapijske efekte. Osim toga, povoljan bezbjednosni profil kariprazina i njegova podnošljivost su, pored efikasnosti na pozitivne i negativne simptome šizofrenije, pokazani u brojnim kliničkim studijama sprovedenim u toku razvoja ovog lijeka.

Udruženje psihijatara Crne Gore je neprofitna strukovna organizacija, osnovana 2007. godine u cilju stučnog i naučnog djelovanja, usavršavanja, unaprijeđenja oblasti psihijatrije i mentalnog zdravlja. Između ostalog, Udruženje promoviše važnost oblasti psihijatrije i unaprijeđenja mentalnog zdravlja građana. Unaprijeđuje organizacije zaštite mentalnog zdravlja zasnovane na naučnim, humanističkim i holističkim principima, uz kontinuitet njege i interdisciplinarnu praksu uz poštovanje etičkih principa psihijatrijske prakse i svih vidova zaštite mentalnog zdravlja u zemlji. Udruženje ima svojstvo pravnog lica koje zasupa predsjednik Udruženja mr sci. med. dr Ljiljana Vučeljić. Rad Udruženja je javan i u skladu sa pozitivnim propisima i Statutom.

Verica Pantelić

53


Epilepsija i sposobnost upravljanja motornim vozilima

Prim dr Rasim Agić Spec. medicine rada

Nemogućnost dobijanja vozačke dozvole jedno je od važnih pitanja koja kod osoba s epilepsijom vrlo negativno utiče na osjećaj kvaliteta života. Između različitih država vrlo su velike razlike u zakonskoj regulativi kojom se određuje jesu li osobe s epilepsijom sposobne upravljati motornim vozilima. U preglednom radu iz 2000 godine, koji se zasniva na podacima iz 96 zemalja širom svijeta koje su odgovorile na postavljena im pitanja, navodi se da u 16 država dijagnoza epilepsije potpuno isključuje mogućnost izdavanja vozačke dozvole. U ostalim zemljama vozačka dozvola može se izdati, a kao glavni kriterijum za procjenu uzima se vrijeme proteklo od posljednjeg napada. Za neprofesionalne vozače u zemljama Europske Unije traženi interval bez napada iznosi 24 ili 12 mjeseci. U poređenju sa Evropom američki su propisi liberalniji; u mnogim je zemljama traženi interval od posljednjeg napada 6 je mjeseci, a u nekim samo 3 mjeseca. Nije potrebno posebno obrazlagati da ukoliko osoba dobije epileptički napad za vrijeme upravljanja motornim vozilom, postoji veliki rizik da zbog toga dođe do saobraćajne nezgode.

54

Utvrđivanje zdravstvene sposobnosti za vozača u Crnoj Gori Utvrđivanje zdravstvene sposobnosti za vozača u Crnoj Gori regulisano je Pravilnikom o načinu utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za vozača iz 2019. godine. Do donošenja ovog Pravilnika na snazi je bio Pravilnik istog naziva donešen 2012. godine. Vozač, zavisno od kategorije motornog vozila kojim upravlja, prema ovom Pravilniku razvrstava se u dvije grupe, i to: 1. Kada upravljanje motornim vozilima kategorije A, A1, B, B1 i B+E nije osnovno zanimanje; ( tzv. vozači amateri), 2. Kada upravljanje motornim vozilom kategorije B, B1, B+E, C, C1, C1+E, C+E, D, D1, D1+E i D+E je osnovno zanimanje (tzv. vozači profesionalci). Promjene Pravilnika do kojih je došlo 2019 godine, u dijelu koji se tiče oboljelih od epilepsije i njihove sposobnosti upravljanja motornim vozilom prikazane su pregledno u nastavku teksta.


Vozač i kandidat za vozača kojima upravljanje vozilom nije osnovno zanimanje (vozač amater) smatra se sposobnim za upravljanje motornim vozilom ako ne boluje od sljedećih bolesti i nema neku od sljedećih povreda ili stanja: Raniji pravilnik/2012. god. Epilepsija osim medicinski kontrolisanih slučajeva koji nijesu imali napad najmanje posljednje dvije godine, uz uslov da ljekovi koje vozač ili kandidat za vozača uzima kao terapiju nijesu kontraindikovani Pravilnik iz 2019 A. epilepsiju 1. Osim medicinski kontrolisanih slučajevi koji nijesu imali napad najmanje posljednje dvije godine, uz uslov da lijekovl koje vozač uzima kao terapiju nijesu kontraindikovani, 2. kada je epileptički napad nastao kao rezultat provociranog napada poznatog uzroka (alkohol i dr.), promjena i/ili ukidanje terapije, nakon koga u period od šest mjeseci nije bilo napada, uz nalaz i mišljenje neurologa koji određuje vrijeme ponovnog pregleda, 3. ako se epileptički napad desio samo u snu, a ne i u budnom stanju, a u periodu od dvije godine nije bilo ponovljenih napada, kao i da liekovl koje uzima kao terapiju nijesu kontraindikovani za sigurno upravljanje motornim vozilom, uz nalaz i mišljenje neurologa koji određuje vrijeme ponovnog pregleda, 4. kod epileptičkog napada bez gubitka svijesti gdje nije isključena sposobnost reagovanja odnosno nijesu narušene svijest i funkcija, a godinu dana nije imao napad, kao i da lijekovi koje uzima nijesu kontraindikovani za sigurno upravljanje motornim vozilom, uz nalaz i miljenje neurologa koji određuje vrijeme ponovnog pregleda, B. drugi gubici svijesti, osim izolovanog ili prvog napada gubitka svijesti, ako neurolog utvrdi daje sposoban ili ponovo sposoban za bezbjedno upravljanje motornim vozilom, uz određivanje termina ponovnog pregleda;

Prema citiranom Pravilniku vozači i kandidati za vozače kojima je upravljanje motornim vozilom osnovno zanimanje (tzv. vozači profesionalci) smatraju se NESPOSOBNIM ukoliko boluju od bilo kog oblika epilepsije ili drugih poremećaja svijesti bez obzira na propisanu terapiju. Trend liberalizacije Liberalizacija propisa za ocjenjivanje vozačke sposobnosti osoba s epilepsijom predstavlja trend koji je prisutan u globalnim razmjerima. Ako se procjenjuje uticaj na opštu sigurnost u saobraćaju, stopa saobraćajnih nezgoda koje se mogu pripisati epilepsiji vrlo je niska (0,02-0,2%), naročito kad se upoređuje s uticajem alkohola (do 31%) ili neiskustvom mladih vozača (do 24%). Veliko istraživanje provedeno u Americi pokazalo je da je u godini dana u saobraćajnim nesrećama smrtno stradalo 44 000 osoba, a samo 86 (0,2%) moglo se pripisati epilepsiji. Rezultati istraživanja sprovedenih u Arizoni dokazuju da se stopa saobraćajnih nezgoda uzrokovanih epilepsijom nije povećala nakon što je interval bez napada smanjen sa 18 na 3 mjeseca. U postojećim propisima većine zemalja Europske unije (EU) odgovornost za prijavljivanje oboljelih od epilespije nije na ljekaru nego na vozaču ili kandidatu za vozača koji ima epilepsiju. Što se tiče obaveze ljekara da prijavljuje vlastima podatke o svojim pacijentima, među ekspertima za epilepsiju postoji suglasnost da obavezno prijavljivanje nije odgovarajuća mjera. Zaključne napomene Tokom posljednjih nekoliko decenija došlo je do znatnog napretka u otklanjanju neodgovarajućih restrikcija prilikom ostvarivanja prava na vozačku dozvolu osoba s epilepsijom. Međutim, razlike u zakonskoj regulativi širom svijeta i dalje su vrlo velike. Čini se da će se sadašnji trend liberalizacije nastaviti i dalje, no potrebno je istovremeno sprovođenje kliničkih studija kojima će se nadgledati uticaj liberalizacije propisa na sigurnost u saobraćaju.

55


Lideri u dostupnosti ljekova

za multiple sklerozu Svjetski dan borbe protiv multiple skleroze u Crnoj Gori obilježavamo još pod utiscima sjajnih rezultata koje je crnogorski zdravstveni sistem postigao u borbi protiv Kovid-19 infekcije. Isto tako kao što su se naš zdravstveni sistem i Klinički centar Crne Gore dobro pokazali u borbi protiv epidemije, takvi rezultati u našoj državi se postižu u liječenju pacijenata oboljelih od multiple skleroze, istakao je direktor Kliničkog centra Crne Gore, neurolog dr Jevto Eraković. U svijetu se svake godine 30. maja obilježava Svjetski dan borbe protiv Multiple skleroze (MS). U globalnoj kampanji u borbi protiv ove bolesti svake godine učestvuje i Klinički centar Crne Gore. Dr Eraković je naglasio da za oboljele od MS Crna Gora izdvajaju se velika sredstva za liječenje i usporavanje toka bolesti, čime su obezbijeđeni i dostupni svi ljekovi. - Naime, zahvaljujući podršci Vlade Crne Gore, Fonda za zdravstveno osiguranje i Ministarstva zdavlja, postoji lista ljekova koja je dostupna našim pacijentima i na toj listi se nalaze najsavremeniji ljekovi koji se danas mogu dobiti bilo gdje u svijetu - naglasio je dr Eraković, kao i da je najveći iskorak u neurologiji postignut upravo u liječenju pacijenata oboljelih od MS-a. - U prilici smo da našim pacijentima koji obole od ove teške bolesti odmah uključimo terapiju, bez ikakvog čekanja, i zahvaljujući tome uspjesi ove terapije budu veoma dobri - kazao je dr Eraković. On je istakao da u liječenju MS je najvažnije da se što prije započne sa terapijom i to kod pacijenata sa relapsno-remitentnom formom MS. - Postoji više formi MS ali ova forma je najčešća i najzastupljenjija kod svih pacijenata. Osim iskoraka koje smo napravili u liječenju i gdje smo apsolutni lideri u ovom dijelu Evrope, napravili smo velike iskorake i u stručnom i u naučnom smislu sagledavanja ovih naših pacijenata - kazao je dr Eraković, dodajući da je u Crnoj Gori u toku izrada registra svih oboljelih od multiple skleroze sa svim njihovim karakteristikama. - Siguran sam da ćemo te podatke moći sa zadovoljstvom da uporedimo sa najnaprednijim evropskim državama. Takođe

56

Dr Jevto Eraković je u toku i studija gdje se procjenjuje kvalitet života pacijenata oboljelih od MS i, zahvaljujući novim terapijski mogućnostima, kvalitet života naših pacijenata se ne razlikuje mnogo od bilo kog drugog pacijenta, odnosno građanina Crne Gore - naglasio je dr Eraković, zaključujući da svi crnogorski pacijenti, nijih oko šest stotina, moraju biti više nego zadovoljni mogućnostima liječenja. Zahvaljujući angažovanju države Crne Gore, kako kaže, pacijenti imaju sasvim normalan život i životni tok. - Osim toga, mi ljekari koji se bavimo liječenjem ovih pacijenata imamo itekako veliko zadovoljstvo što smo u prilici da vidimo dobre rezultate liječenja i što smo u mogućnosti da publikujemo i prezentujemo radove i stručna dostignuća koja se mjere sa najrazvijenijim centrima danas u Evropi i svijetu - izričit je dr Eraković. Sa dr Erakovićem saglasna je i Svetlana Dautović iz Podgorice koja se već 15 godina liječi od ove bolesti. Dautović kaže da je jako zadovoljna sa neurologijom i sa kompletnim osobljem sa neurologije, i sa sestrama i sa tehničarima, apsolutno sa svim i sa svojim doktoricama. - Bez njih, ja mislim da ne bi bilo ni uspjeha da se ja ovako dobro osjećam i da sam na svojim nogama i da hodam i sve ostalo – istakla je ona. Klinički centar Crne Gore



U SUSRET 12. MAJU - MEĐUNARODNOM DANU SESTRINSTVA Ove godine, 12. maj, Međunarodni dan sestrinstva, kao i svi značajni datumi, obilježava se pod drugačijim okolnostima, ali sigururno nikad glasnije i sa nikad jačom porukom. To potvrđuje i ovogdišnji slogan - Medicinske sestre - glas za vođenje njege zdravlja u svijetu. Nakon mjeseci velike borbe sa pandemijom korona visura, koja još uvijek traje, svijet sasvim sigurno ima drugačiji pogled na sestrinsku profesiju. Sada nas ljudi zovu herojima, aplaudiraju nam. Uprkos našim dosadašnjim neprekidnim borbama, očigledno naše znanje i učešće u zdravstvenom sistemu nije bilo na pravi način vrijdnovano do prije nekoliko mjeseci. Danas svi pričaju o našoj žrtvi iako radimo jednako odgovorno, posvećeno i profesionalno, kao i prije korone. Danas su medicinske sestre u centru pažnje, a ovaj zdravstveni izazov za cijelu planetu otkriva nezamjenjiv rad sestrinstva, koji svi prepoznaju i cijene. SZO je 2020. godinu proglasila za godinu medicinskih sestara i babica, a ove godine je dvijestota godišnjica od rođenja osnivača modernog sestrinstva Florens Najtingel. Direktor Međunarodnog vijeća medicinskih sestara (ICN), Hovard Catton, tim povodom je istakao da nikada nije bila prikladnije imenovana godina, zbog masovnosti i doprinosa sestara i babica u rješavanju problema vezanih za virus COVID 19. Kao najveća grupa zdravstvenih radnika koji se brinu o zdravstvenim potrebama pacijenata, medicinske sestre služe čovječanstvu i svojim djelovanjem štite zdravlje i dobrobit pojedinaca, zajednica i nacija. SZO je u saradnji sa ICN-om i Nursing Now objavila izveštaj koji analizira doprinos medicinskih sestara zdravstvenim sistemima u svijetu, kao i glavne izazove sa kojima se suočavaju

58

u ovom trenutku. Dokument pokazuje da danas ima nešto manje od 28 miliona medicinskih sestara širom svijeta. U periodu od 2013. do 2018. godine broj sestara je porastao za 4,7 miliona. Ali ovo još uvek ostavlja globalni manjak od 5,9 miliona - s najvećim nedostacima u zemljama Afrike, jugoistočne Azije, u regionu Sredozemlja, kao i nekim djelovima Latinske Amerike. Otprilike 90% svih medicinskih sestara su žene, a mali broj medicinskih sestara se nalazi na visokim rukovodećim položajima u zdravstvu - većinu tih položaja drže muškarci. Procjenjuje se da zemlje koje imaju nedostatak medicinskih sestara treba da povećaju ukupan broj diplomiranih medicinskih sestara u prosjeku 8%, zajedno sa poboljšanim sposobnostima da se zaposle i zadrže u zdravstvenom sistemu.


Čestitka ministra zdravlja, dr Kenana Hrapovića, povodom Međunarodnog dana sestrinstva

Medicinske sestre, tehničari i babice neodvojivi su dio uspjeha zdravstvenog sistema u svim okolnostima, a danas kada sa ponosom ističemo uspjeh crnogorskog zdravstva u borbi protiv COVID19 virusa s posebnom pažnjom kao društvo moramo naglasiti Vaš učinak. Vaš doprinos ovom rezultatu je nemjerljiv, Vaša posvećenost i žrtva ponos države, a odnos prema profesiji primjer za buduće generacije. Danas su okolnosti za obilježavanje ovog dana izmijenjene. Niste u prilici da na uobičajen način proslavite svoj dan. Vi ste i danas na radnim mjestima, čvrsto riješeni da istrajete u svom pozivu, posvećeni životu i zdravlju svih nas. Zbog toga, naša obaveza mora i sada i uvijek biti posebna briga o Vašem statusu, obrazovanju i uslovima u kojima radite. S čvrstim obećanjem da ću nastaviti da zastupam interese Vaše profesije, čestitam Vam Međunarodni dan sestrinstva!

S obzirom na nemjerljiv doprinos medicinskih sestara zdravstvenim sistemima, organizacije koje su radile izvještaj zaključuju da je neophodno pojačati ulaganje u sestrinsku profesiju, što će u krajnjem doprinijeti poboljšanju i očuvanju zdravlja populacije i samim tim biti od koristi društvu. Poruka izveštaja je jasna: vlade treba da ulažu u obrazovanja sestara, unaprjeđenje sestrinske prakse, liderstvo i edukaciju sestrinske radne snage za budućnost. Bez medicinskih sestara, babica i drugih zdravstvenih radnika, države ne mogu pobijediti u borbi protiv epidemije ili postići univerzalno zdravstveno pokriće i Održive razvojne ciljeve. Svih ovih mjeseci, dana i noći, radeći u okolnostima kada smo se sa neizvjesnošću i brigom borili sa nepoznatim i neispitanim virusom, za koji svijet još nema ni lijek ni vakcinu, ulažući ogromne napore i primjenjujući sva svoja znanja i vještine, rizikujući pri tom svoje i zdravlje članova svojih porodica, mi smo ostale one iste, kompetentne, otporne i izdržljive medicinske

sestre koje smo bile i prije pandemije. Da li nam je trebao virus da bi ljudi i institucije shvatili da smo okosnica našeg zdravstvenog sistema? Bilo kako bilo, vjerujemo da će ova kriza, kada se konačno završi, biti prekretnica za sudbinu profesije koja se trenutno ne vrjednuje na odgovarajući način. Nadamo se da će društvo postati svjesno našeg profesionalnog identiteta, da će znati i razumijeti ne samo u trenucima krize, da bez medicinskih sestara nema zdravlja, i da zaslužujemo podršku, zaštitu i ulaganje u naše znanje i razvoj naše profesije. Sasvim sigurno je da će nam svi ovi životi i sve ove žrtve poslužiti da budemo svjesni ko smo i šta možemo da učinimo. Istorija nas je naučila da medicinske sestre mogu da urade najveće stvari u najgorim uslovima, što je još jedan dokaz koliko vrijedimo i koliko smo potrebne društvu. Nacionalno udruženje medicinskih sestara i babica Crne Gore

59


VIII Sajam medicine

FIZIKALNA TERAPIJA U TRETMANU SPINALNE MIŠIĆNE ATROFIJE Predavanje dr Milene Adžić, Klinički centar Crne Gore U odnosu na vrijeme javljanja i kliničku sliku zavisi dužina i kvalitet života pacijenata sa Spinalnom mišićnom atrofijom ( SMA), a time i način liječenja. Fizikalno liječenje je neophodan i sastavni dio liječenja oboljelih od SMA. Doprinosi sporijem razvoju komplikacija i progresije bolesti. S obzirom da se radi o kompleksnom oboljenju kod kog usled slabljenja mišićne snage i atrofije mišića dolazi ne samo do ugrožavanja funkcije kretanja, nego i funkcije fine motorike, slabljenja respiratorne muskulature, problema sa varenjem i gutanjem, imamo potrebu da multidisciplinarni tim učestvuje u liječenju i praćenju stanja ovih pacijenata. Taj tim čine neurolog i pedijatar, pulmolog, ortoped, fizijatar, fizioterapeut, radni terapeut, psiholog ,socijalni radnik i najvažniji članovi ovog tima su pacijent i roditelj, kojima treba pomoći kako bi liječenje bilo što kvalitetnije i uspješnije. Kognitivne funkcije ovih pacijenata su sačuvane, a motoričke se pogoršavaju, čime se značajno narušava kvalitet života. Prije nego započnemo fizijatrijsko liječenje potrebno je da uradimo procjenu funkcionalnog stanja pacijenta, da vidimo kakvo je njegovo držanje, da li postoji neki deformitet, npr. skolioza, da vidimo kakva je pokretljivost na ekstremitetima, tj. da li su prisutne kontrakture koje se javčjaju u kasnijoj fazi bolesti, zatim respiratorna funkcija, kakav je kvalitet hoda kod SMA tipa 3 i 4 i veoma važno je procijeniti sposobnosti u aktivnostima svakodnevnog života. Funkcionalna procjena motoričkih sposobnosti pacijenata vršena je pomoću 3 skale (Hammersmith HFMSE, CHOP INTEND I RULM).

60

Čemu se teži? Cilj fizijatrijskog liječenja jeste da održi funkcionalnost i nezavisnost pacijenta koliko god priroda bolesti to dozvoljava, da se popravi kvalitet života pacijenta, ostvari mogućnost što boljeg funkcionisanja i obavljanja svakodnevnih aktivnosti, spriječi ili odloži razvoj komplikacija na lokomotornom aparatu (skolioza, kontrakture), poboljša funkcija pluća itd. Veoma je važno da se napravi plan fizijatrijskog liječenja. On je individualan i uvijek se pravi u dogovoru sa pacijentom i njegovim roditeljima a u zavisnosti od funkcionalnosti samog pacijenta i želje i cilja koje on ima. Svaki pacijent nema iste ciljeve koje želi da osvari. Koliko god on izgledao neostvariv, mi treba da ga poštujemo i da se trudimo da idemo ka tome. Recimo, kada ruke postanu toliko slabe da pacijent ne može da pere zube, a želi da to radi, mi se trudimo kroz vježbe da mu pokušamo pomoći. Fizijatrijsko liječenje obuhvata respiratornu rehabilitaciju, kineziterapiju u cilju očuvanja, koliko god je to moguće, mišićne snage, s obzirom na to da ona vremenom opada, sprečavanje razvoja kontraktura, što duže očuvanje funkcije kretanja kod pokretnih pacijenata. Važno je da tretman ne smije da opterećuje ni roditelja ni pacijenta. Kada je u pitanju respiratorna funkcija, veoma je bitna toaleta disajnih puteva. S obzirom na slabost disajne muskulature, dolazi do zastoja sekreta. Zbog toga se radi perkusija grudnog


koša, zatim posturalna drenaža, pacijenti se uče tehnikama iskašljavanja sve dotle dok oni to mogu, uče tehnike disanja (duvanje balona, pravljenje mjehurića u vodi i sl.). U jedinicama intenzivnog liječenja se kasnije koristi neinvazivna ventilacija, na žalost, i mehanička ventilacija u krajnjem stadijumu bolesti. Tokom bolesti dolazi do slabosti mišićne snage, hipotrofije i atrofije. Cilj fizioterapije jeste kineziterapija subdoziranog intenziteta čime pokušamo da očuvamo ili blago povećamo grubu mišićnu snagu. Ukoliko previše opteretimo, usled bolesti ionako slabe mišiće, nećemo postići povoljan efekat nego upravo suprotan. Još ćemo pogoršati stanje tih mišića i izazvati veću slabost. Kada su u pitanju djeca koja nijesu usvojili osnovne miljokaze motoričkog razvoja, kao što su djeca sa SMA tip1 i SMA tip2, onda ih stimulišemo odgovarajućom kineziterapijom u cilju uspostvljanja kontrole glave i trupa, savladavanja vještina sjedenja i puzanja ukoliko je to moguće. Vertikalizacijom nepokretnog pacijenta pokušavamo da očuvamo elastičnost mišića, preveniramo kontrakture i pojavu osteopenije i osteoporoze. Za to se primjenjuju razne vrste vertikalizatora. U tom cilju koriste se i ortoze koje omogućavaju istezanja Ahilove tetive, u skočnom zglobu, mišića ramenog pojasa i sl. Ovim se pacijentima olakšava i mogućnost obavljanja najjednostavnijih radnji. Kod pacijenata sa SMA može doći do razvoja neuromišićne skolioze, pa se osim kineziterapije, u cilju stabilizacije i korekcije deformiteta kičmenog stuba primjenjuju mideri (TLSO, Cheneau). Koriste se i druga pomagala (kolica sa stabilizatorima za glavu, trup ili noge). Djeca treba sama da voze kolica sve dok su ruke dovoljno jake. Električna kolica, nažalost, u Crnoj Gori nisu još pod teretom Fonda osiguranja. Treba da se borimo da to uđe u pravilnik, posebno za pacijente koji imaju dobre kognitivne sposobnosti, kako bi bili što samostalniji. Hidrokineziterapija predstavlja veoma važan tip liječenja zbog toga što se pacijenti u vodi lakše kreću. Čak i nepokretne pacijente možemo pomoću tegova da fiksiramo za dno bazena i tako im omogućimo kretanje. Sprovodjenjem vježbi u vodi povećava se elastičnost mišića i sprečava i umanjuje razvoj kontraktura. Koje su dobre a koje loše vježbe? Uvijek je dilema koliko treba vježbati djecu koja imaju neuromišićne bolesti. Dobre vježbe su simetrične vježbe. Asimetrične nisu preporučljive. Bitno je da su vježbe usmjerene na prave mišiće, najslabije. To testiramo manuelnim mišićnim testom. Veoma je važno i da su zabavne. Djeca veoma rano počinju da vježbaju, što znači da se moraju animirati kroz zabavu i igru kako bi vježbali. Sve što je suprotno od ovog su loše vježbe.

Dr Milena Adžić Radna terapija je takođe važna. Njome se stimuliše fina motorika. Preporučuje se da pokretni pacijenti primjenjuju adaptirano plivanje, vožnju bicikla, jahanje, pilates. Važno je, takođe, modifikovati i životne i radne prostore kako bi pacijenti mogli što više biti funkcionalni i nezavisni od drugih članova porodice. Zaključak: U liječenju SMA, i uopšte neuromišićnih bolesti, veoma je važno primjenjivati fizikalnu terapiju. Ona usporava progresiju bolesti i razvoj komplikacija. Cilj je da se održi funkcionalnost i nezavisnost pacijenata koliko god priroda bolesti to dozvoljava. Na taj način se poboljšava kvalitet života i pacijenta i porodice. Rezultati testiranja terapije koje smo sproveli u našem centru pokazuju da je od 3 pacijenta sa SMA tip III najbolji efekat imala primjena terapije kod dječaka starosti 8 godina kome je očuvana funkcija samostalnog kretanja. Kod njega smo dobili nakon 6 mjeseci, testiranjem Hammersmith skalom (HFMSE), poboljšanje funkcionalnosti za 9 poena. Iskustva iz regiona pokazuju da je ovoliki skok moguć u prvoj fazi primjene lijeka. RULM skala, koja se koristi za procjenu funkcionalnosti gornjih ekstremiteta, pokazala je da kod drugog pacijenta ne postoji poboljšanje, ali ni pogoršanje. Anita Đurović

61


Kako vratiti snagu i elastičnost tetivama i ligamentima?

Tetive predstavljaju vezivna tkiva sastavljena od kolagenih vlakana preko kojih se mišići povezuju sa kostima, dok ligamenti povezuju dva koštana tkiva. Struktura ovih vezivnih vlakana je vrlo slična, ali im se uloge u našem tijelu razlikuju. Tetive prenose mehaničku energiju mišićne kontrakcije na kost, čime izazivaju određeni pokret. Sa druge strane, funkcija ligamenata je da stabilizuju zglob i dozvole mu pomjeranje u normalnom opsegu pokreta. Do povreda tetiva i ligamenata najčešće dolazi u fizički aktivnoj populaciji, što ne znači da su starije osobe pošteđene pojave istegnuća, uganuća ili naprslina, pogotovo ako govorimo o damama u menopauzi, kod kojih je smanjena sinteza kolagena.


Među rekreativcima i sportistima povrede se najčešće javljaju usljed loše tehnike izvođenja vježbi, neadekvatnih uslova treniranja ili prevelikog opterećenja. Preko 50% svih sportskih povreda odnosi se na povrede tetiva i ligamenata. Primjena bioaktivnih kolagenih peptida u prevenciji i terapiji povreda tetiva i ligamenata je posljednjih nekoliko godina intenzivno ispitivana i pokazala je izuzetno dobre rezultate – kako u pogledu efikasnosti, tako i u segmentu bezbjednosti. Bioaktivni kolageni peptidi stimulišu stvaranje kolagena i elastina u tetivama i ligamentima, čime se obezbjeđuju čvrstina, pokretljivost i elastičnost ovih tkiva. Na ovaj način se ubrzava proces oporavka nakon povrede, a smanjuje rizik od nastanka novih povreda. Kompanija Innventa pharm je ove godine na tržište plasirala proizvod Tendocolinn® koji sadrži bioaktivne kolagene peptide u patentiranoj formulaciji Tendofore®, vitamin C i vitamin B6, a namijenjen je osobama koje imaju povremeni ili hronični problem sa tetivama i ligamentima. U jednoj dozi Tendocolinn®-a se nalazi čak 5g bioaktivnih kolagenih peptida. Vitamin C je dobijen iz prirodnog izvora i doprinosi normalnoj sintezi kolagena potrebnog za obavljanje funkcije hrskavice, tetiva, ligamenata i kostiju. Nedostatak vitamina B6 uzrokuje povećanu sintezu pojedinih medijatora zapaljenja, pa je iz tog razloga važno održavati njegove optimalne količine u organizmu, jer je svaka povreda vezivnog tkiva povezana sa razvojem zapaljenja. Dovoljno je uzeti samo jednu kesicu Tendocolinn®-a dnevno, razmutiti sadržaj u čaši vode i popiti. Napravljeni napitak je prijatnog ukusa, sa aromom crvene narandže. Ljekari najčešće preporučuju primjenu 3 do 6 mjeseci, a kod pacijenata čije stanje zahtijeva dužu upotrebu važno je znati da je i dugotrajna kontinuirana primjena bezbjedna.


DIJAGNOSTIKOVANJE

S KO L I OZ A Mr Bojan Kraljević Spec. primijenjene fizioterapije

Skolioza (scoliosis) je lateralna zakrvljenost kičmenog stuba, praćena torzijom kičme i grudnog koša, kao i poremećajem sagitalnog profila. Laterana devijacija, lordoza i aksijalna rotacija čine trijas karakterističan za skoliozu. U okviru otkrivanja skoliotičnog deformiteta kičmenog stuba, nameće se niz invazivnih i neinvazivnih metoda. Među njima su: t ,MJOJʊLJ QSFHMFE t 3BEJPHSBGTLJ QSFHMFE t %PQVOTLP EJKBHOPTUJLPWBOKF Postoji trend da se metode koje zahtevaju zračenje pacijenata potiskuju neinvazivnim dijagnostičkim metodama. Obzirom da pomenuta problematika vremenom najčešće doživljava progresiju, vodeći stanje pacijenta do promjena koje nekada mogu izazvati ozbiljne zdravstvene problem, značaj blagovremene i adekvatne dijagnostike je sasvim jasan. U okviru kliničkog pregleda pacijenata sa skoliozom sprovodi se uzimanje anamnestičkih podataka koji su vezani za: prisustvo pozitivine porodične anamneze, stanje vida i sluha, odnosno nošenje pomagala, postojanje određenih oboljenja, stanja, povreda, drugih deformiteta ili malformacije koje su se formirale intrauterino; period, način i ocjena tokom porođaja; informaciju u vezi perioda otkrivanja promjena; prisustvo laksiteta ili ranijeg postojanja hipotonije; bavljenje fizičkom aktivnosti; način života; ranije preglede; prisustvo bola ili druge subjektivne simptomatologije i sl. Istraživanje koje je obuhvatilo pregled 2440 djece sa skoliozom, pokazalo je prisustvo bola za vrijeme

64

dijagnostikovanja kod 23% ispitanika, dok je jedan ispitanik imao i intraspinalni tumor. Na osnovu ovoga može zaključiti da bol nije tako rijetka pojava kod osoba sa skoliozom, kako se ranije smatralo. Ukoliko je bol prisutan, potrebno je uzeti informacije u vezi sa krakteristikama bola, trajanju, učestalosti, lokalizaciji, periodu javljanja i sl. Nakon procesa uzimanja anamnestičkih podataka, pristupa se primjeni kliničkih testiranja, odnosno mjerenja. Vizualizacijom pacijenta u različitim ravnima, možemo otkriti znake pojedinih projekcijskih asimetrija. Primjenom testova možemo utvrditi strukturalnost skoliotične krivine, stanje korektibilnosti krivine, stanje balansa trupa, stepen lateralne devijacije i rotatorne deformacije kičmenog stuba, ali i stanje elastičnosti pojedinih mišićnih grupa od važnosti za etiologiju najčešćih posturalnih asimetrija. Pored pomenutog, nerijetko je indikovana i primjena spirometrije i neuroloških testiranja. Metodom fotografisanja moguće je analizom pratiti stanje asimetrije, se obradom fotografija nerijetko posredstvom kompjuterskih programa. Pacijent zauzima opušteni stojeći položaj tako da se slikanje obavi u odnosu na frontalnu i saitalnu ravan. U cilju postizanja većeg stepena pouzdanosti preporučeno je fotografisanje više puta u istom tjelesnom stavu. ,POUVSPNFUSJKTLF BOBMJ[F PCVIWBUBKV QSJNKFOV OFLPMJLP metoda, među kojima su najčešće: metoda površinske topografije, metoda skoliometrije i primjena SpineScan uređaja. Metodom QPWSÝJOTLF UPQPHSBĕKF EBKF TF NPHVʉOPTU BOBMJ[F % QSPKFLDJKF kičmenog stuba uz smanjenje nepoželjnog jonizujućeg zračenja,


zbog njegovog kumulativnog efekta, obzirom na smjernicu Međunarodnog naučnog društva za ortopedsko- rehabilitaciono liječenje skolioze (SOSORT) da se ne radi više od jedne radiografije godišnje, ako to istinski nije neophodno, a o tome bi trebao da odluči ljekar specijalizovan za spinalne bolesti. Zadovoljavajuće je precizosti (greške u dijagnostici iznose oko 8-10%). Međutim, upotreba ove metode je relativno skupa, što utiče na činjenicu da je njena primjena dosta ograničena. Na Institutu „Elena Salva“ u Barseloni, primjenjuje se sistem retikularne video stereografije (videorasterstereography) FORMETRIC. Formetric sistem je metod merenja površine leđa kojim se automatski rekonstruiše i analizira njihova forma. Koristi se za proučavanje skolioze i sagitalnih poremećaja. Skoliometrija je postupak mjerenja asimterije trupa posmatrane u odnosu na trabsverzalnu ravan, razčite etiologije, koji se izvodi posredstvom specijalizovanog intrumenta- skoliometra. Radi se o malom, neinvazivnom instrumentu koji se postavlja preko kičme, dok je osoba u položaju savijenog tijela prema naprijed (položaj pretklona). Položaj pretklona može biti izveden iz stojećeg ili sjedećeg početnog položaja. Koji će položaj biti korišćen, u mnogome zavisi od potrebe za izuzimanjem uticaja eventualne nejednakosti donjih ekstremiteta. Očitavanje vrijednosti skoliometra ukazuje na prisustvo/ odsustvo asimetrije trupa (rotacije). Ako govorimo o rotatornoj komponenti skolioze, kao etiologiji za nastanaka asimetrije stupa posmatrane u odnosu na transverzalnu ravan, onda je nerijetko potrebno odrediti ugao rotacije trupa (Angle of Trunk Rotation- ATR). Mjerenje rebarnog gibusa skoliometrom vrši se radi procjene rotacione deformacije u poprečnoj ravni tijela.[8] Sada je već jasno da praćenje rotatornih promjena kičme, uzrokovanih skoliozom, možemo ostvariti i posredstvom skoliometra, čime smanjujemo broj nepožljenog jonizujućeg zračenja primjenom klasične radiografije. Pacijenti sa idiopatskom skoliozom su izloženi približno 25 radiografskim pregledima kičme tokom čitavog kliničkog praćenja. Tokom praćenja pomenutog stanja, preporučuje se niz neinvazivnih

metoda bez štetnog djelovanja jonizujućeg zračenja, među kojima je i skoliometar. SpineScan uređaj se primjenjuje za evaluaciju stanja kičmenog stuba koji nudi automatizirana sredstva za rano otkrivanje i praćenje deformacija kičme, posturalnih poremećaja i obima pokreta. Informacije koje se dobijaju primjenom ovog uređaja, treba da budu korišćene kao direktiva za odlučivanje o daljim mogućim i potrebnim dijagnostičkim procedurama. Ovaj uređaj pruža mogućnost precizne kvantifikacije rotatornih promjena na trupu, uzrokovanih skoliozom, ali i procjene stepena pokretljivosti glave i kičmenog stuba. Evaluacija se dešava bez jonizujućeg zračenja. Često se koristi za skrining koji zamjenjuje skoliometar, poboljšava rezultat skrininga smanjujući greške osobe koja sprovodi ispitivanje. Međutim, ne možemo reći da ovaj uređaj može da zamijeni Rtg tokom procesa dijagnostikovanja skolioza. U slučaju kada na osnovu pregleda klinička asimterija trupa ukazuje na skoliozu, pristupa se primjeni rentgena kako bi se uspostavila definitivna i konačna dijagnoza. Zlatni standard za dijagnostikovanje skolioza i dalje je Rtg. Pomoću PA (posteroanteriorne) i profilne projekcije, dobijamo informaciju o stepenu krivine (najčešći metod mjerenja stepena lateralne devijacije jeste po Cobb- u). Korelacija spoljašnje manifestacije i Cobb-ovog uglova veća je kod adolescenata, a izrazito manja kod djece nižeg uzrasta. Pored pomenutih informacija koje su u vezi sa stepenom skoliotične krivine, pomoću Rtg možemo dobiti informaciju i o: stepenu rotatorne deformacije skoliozom zahvaćenih pršljenova, stepenu klinaste deformacije pršljena, uglu koji zaklapa uzdužna osovina rebra i perpedikularna linija postavljena u odnosu na osovinu pršljenskog tijela, poziciji graničnih pršljenova, poziciji apikalnih pršljenova, tipu krivine, progresiji, stepenu koštane srelosti pacijenta i sl. Primjena dopunske dijagnostike, kao što je kompjuterizovana tomografija i magnetna rezonanca, je takođe nerijetko indikovana.

65


IN MEMORIAM

Dr sci med. prim. Duško Kljakić 1968 – 2020.

9. maja 2020. godine na Specijalističkoj pulmološkoj klinici u Gracu preminuo je omiljeni barski ljekar, primarijus doktor ginekologije i akušerstva Duško Kljakić (52). Nakon 45 dana borbe sa infekcijom COVID-19 dr Kljakić je, nažalost, umro. Vijest o devetoj žrtvi koronavirusa u Crnoj Gori je dočekana s nevjericom i velikom tugom. Preuranjeni odlazak dr Kljakića za crnogorsko zdravstvo predstavlja veliki gubitak. Bogatu ljekarsku karijeru dr Kljakić gradio je višegodišnjim angažovanjem u barskom Domu zdravlja, Opštoj bolnici „Danilo I” na Cetinju, Kliničkom centru Crne Gore u Podgorici, te naposljetku i u barskoj bolnici i privatnoj medicinskoj praksi u Baru. Dr Duško Kljakić rođen je 17.4.1968. godine u Baru. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Beogradu 1993, a specijalizirao 1999. godine. Zvanje primarijusa stekao je 2010. godine. U naučnom radu istakao se kao autor i koautor 97 stručnih radova, kao mentor specijalističkog staža iz Ginekologije i akušerstva na Medicinskom fakultetu u Beogradu (2009), kao i učešćem na brojnim domaćim i međunarodnim naučnim skupovima. Nesrećna vijest o smrti dr Kljakića došla je nakon 45 dana njegove borbe s infekcijom. Mjere društvene odgovornosti nalagale su izostanak sa sahrane brojnim građanima, pa je posmrtni ispraćaj obavljen 14-og maja, na groblju na Gvozden brijegu, u prisustvu njegove supruge Olje, sina Danila i kćerke Ane. Izražavajući žalost zbog preuranjenog odlaska dr Kljakića, direktor Opšte bolnice u Baru dr Dragoslav Tomanović istakao je u okviru nekrologa: ‒ Sa kolegom Duškom dijelio sam više od šesnaest godina radnog iskustva. Njegova intelektualnost, iskustvo i ljudska smirenost, doprinosili su uspjehu liječenja pacijenata. Nažalost, ni najsavremenija dostignuća u liječenju, na najprestižnijoj evropskoj Univerzitetskoj klinici za plućne bolesti, u Gracu, nijesu pomogla dr Kljakiću da se izbori sa koronavirusom. Vjerovali smo da će njegov hrabri duh pobijediti. Naše nade se, nažalost, nijesu ispunile. Dr Duško Kljakić je bio beskompromisni profesionalac, dobar kolega, uspješni ljekar, dragi sugrađanin i birani prijatelj.

66

Pomorske sirene kao posljednja počast Za vrijeme sahrane dr Duška Kljakića, 14. maja, tačno u 15 h, pomorske sirene barske marine oglasile su se u njegovu počast. Kao rođeni primorac, dr Kljakić je bio pasionirani ljubitelj brodarstva i odličan poznavalac istorije crnogorskog pomorstva. Brodovi renomirane pomorske kompanije MSC, Mornarice Vojske Crne Gore, Uprave za pomorsku sigurnost i drugi čamci i remorkeri koji su se zatekli u barskoj luci, sirenama su oglasili počast preminulom ljekaru, humanisti i ljubitelju pomorstva. Ova posebna počast, po pomorskom običaju, ukazuje se preminulim članovima posade. ‒ Brodovi obično trube u čast preminulih pomoraca, a ovo će biti presedan. Čast nam je da, kao predstavnici za Crnu Goru jednog od najvećih brodara na svijetu, učestvujemo u ovom događaju, jer je dr Kljakić bio veliki ljubitelj brodova i pomorstva. Sam je često govorio: ’Da nijesam doktor, bio bih kapetan broda’‒ naveo je, odajući mu posljednju počast, Dalibor Pelević, predstavnik kompanije „MSC Montenegro”. Čovjeku širokog spektra interesovanja dr Dušku Kljakiću počast su odali i pripadnici barskog krosfit kluba „Station”. Oni su 25-og maja organizovali dnevnu vježbu HERO WOD pod nazivom „Dr Dule”. Prema protokolu ovih sportista ovaj vid vježbi organizuje se u čast vojnika, ljekara, vatrogasaca i policajaca koji su dali život tokom obavljanja dužnosti. Specifičnost vježbe sastoji se u protokolu sastavljenom od po 52 ponavljanja određenih vježbi, proporcionalno broju godina preminulog ljekara. HERO WOD „Dr Dule” će, planirano je, biti organizovan i svake naredne godine. Uspomenu na zaslužnog humanistu, a nadasve voljenog Baranina, čuvaće njegova brojna djela. Anita Đurović


Hronika 01. maj – Svijet mora biti spreman za drugi ili treći talas koronavirusa - SZO Dr Hans Kluge rekao je da je Evropa i dalje uveliko u pandemiji uprkos usporavanju ili smanjenju novih slučajeva nakon što je većina zemalja proglasila karantin.

On je upozorio da Covid 19 uskoro neće nestati i rekao je da će javno zdravstvo morati da ima istaknutije mjesto u društvu čak i kada se pandemija završi. Naučnici širom svijeta bore se da razviju vakcinu, ali će to ipak potrajati. Govoreći na brifingu za SZO za Evropu, dr Kluge je rekao da je od vitalnog značaja da se države pripreme za buduće epidemije nakon što vrh trenutne pandemije bude dostignut. - Kada se završi prvi talas, ključno je pitanje da smo kupili vrijeme da se pripremimo za drugi ili treći talas, posebno ako nema vakcine – kazao je dr Kluge.

i veći broj testiranja pomoći suzbijanju prenosa koronavirusa. London je odabrao drugačiji pristup nego ostale evropske zemlje, pa će se podaci obrađivati centralno, umjesto na samim uređajima, gdje se može garantovati veća privatnost. Ministar zdravlja Matt Hancock rekao je da su privatnost i sigurnost podataka vrlo važni u razvoju aplikacije, prenosi Hina. Svi stanovnici ostrva južne obale Engleske, oko 140.000 ljudi, moći će "skinuti" aplikaciju, a zdravstvene službe uskoro će imati pristup. Svako ko ima simptome Covida 19 ili je pozitivan na test unosi pojedinosti u aplikaciju i na taj način počinje proces praćenja. Matthew Gould, izvršni direktor grupe National Health Service's Technology, koja je razvila aplikaciju, objašnjava da je "u njenom središtu pravo na privatnost". - Ona (aplikacija) ne zna ko ste. Ne zna kome ste bili blizu. Ne zna ni gdje ste – objasnio je Gould. 06. maj - U svijetu inficirano najmanje 90.000 zdravstvenih radnika - ICN

Britanske studije pokazuju da većina oboljelih od COVID 19 razviju antitijela, međutim ostaje nepoznanica da li time stiču i imunitet, rekao je britanski epidemiolog prof. Džonatan Van-Tam. - Većina oboljelih od COVID 19 razvila je antitijela u svom krvotoku. Sljedeće pitanje je da li ih ta antitijela štite od novih infekcija. Bolest nije prisutna dovoljno dugo da bismo dali odgovor na to pitanje sa bilo kakvom sigurnošću – objasnio je prof. Vam-Tam na konferenciji za novinare. Britanski ministar zdravlja Met Hankok istakao je da je vlada u pregovorima sa švajcarskom farmaceutskom kompanijom Hoffmann La Roche o testiranju na ta antitijela.

Vjeruje se da je širom svijeta inficirano najmanje 90 hiljada zdravstvenih radnika, a možda i dvostruko više, objavilo je Međunarodno vijeće medicinskih sestara i tehničara (ICN). Koronavirus je dosad usmrtio više od 260 medicinskih sestara i tehničara, saopštilo je ICN i pozvalo vlasti da vode preciznije bilješke kako bi se dodatno spriječilo širenje virusa među medicinskim radnicima i pacijentima. - Broj inficiranih zdravstvenih radnika je narastao s 23 hiljade na vjerujemo 90 hiljada, no to je i dalje podcijenjena brojka jer nisu uračunate sve države svijeta - rekao je Howard Catton, izvršni čelnik ICN-a. Broj od 90 hiljada inficiranih zasniva se na podacima udruženja medicinskih sestara, vladinih brojki i medijskih izvještaja iz 30 država. ICN okuplja 130 nacionalnih udruženja i više od 20 miliona registrovanih medicinskih sestara i tehničara. Catton je istakao da je broj inficiranih zasigurno veći te da je “skandal” da vlade ne prikupljaju i izvještavaju o infekciji zdravstvenih radnika, što ih i dodatno ugrožava. I Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da države ne daju dovoljno informacija o inficiranim zdravstvenim radnicima.

05. maj - Aplikacija za praćenje inficiranih koronavirusom – Velika Britanija

06. maj - Od misteriozne bolesti umrlo preko 100 osoba – Nigerija

Velika Britanija počela je na ostrvu Wight da testira vlastitu aplikaciju za praćenje prenosa Covida-19, u nadi da će tehnologija

Najmanje 100 osoba preminulo je zbog nepoznate bolesti u nigerijskoj državi Jigawa u 10 dana, prenijela je Anadolija.

04. maj - Hoffmann La Roche će testirati antitijela od oboljelih COVID 19 – Velika Britanija

67


Abba Zakari, direktor zdravstva države Jigawa, saopštio je kako je riječ o misterioznoj bolesti, koja još uvijek nije dijagnostikovana. Kazao je da je zabrinjavajuća pojava takve situacije u državi Jigawa te istakao da je iz Svjetske zdravstvene organizacije pristigla ekipa koja će istražiti misterioznu bolest.

Slična situacija se dogodila početkom prošlog mjeseca u državi Kano, gdje je zbog misteriozne bolesti u tri dana preminulo 150 osoba. U Nigeriji su trenutno potvrđena 2.802 slučaja infekcije koronavirusom, dok su do sada od posljedica Covida 19 preminule 93 osobe. 06. maj - Ubijen naučnik koji je istraživao Covid 19 - Kina Profesor Univerziteta u Pitsburgu prof. dr Bing Liju, koji je istraživao koronavirus, ubijen je iz vatrenog oružja. Pronađen je u svojoj kući sa prostrelnim ranama na glavi, vratu, ramenima i ekstremitetima, saopštila je policija, prenosi CNN. Istražitelji veruju da je neidentifikovani muškarac, koji je pronađen u svom automobilu, pucao u prof. Lijua i ubio ga u kući, a da se zatim vratio u automobil, gdje je izvršio samoubistvo.

08. maj - Odobrili remdesivir za liječenje bolesti Covid 19 - Japan

Japan je odobrio remdesivir američke kompanije Gilead za liječenje bolesti Covid 19, objavilo je Ministarstvo zdravlja, kao prva zemlja osim SAD-a koja je službeno autorizovala taj lijek za bolest koju uzrokuje novi koronavirus. Japan je odluku donio samo tri dana nakon što je američka farmaceutska kompanija zatražila odobrenje po ubrzanom postupku. Remdesivir će se davati pacijentima s težim oblicima bolesti, navodi Ministarstvo zdravlja, prenosi Hina. Budući da nema drugih odobrenih ljekova, interes za remdesivir raste širom svijeta. Taj lijek je prošle nedjelje dobio odobrenje američke Uprave za hranu i ljekove za interventnu uporabu. Japan, sa samo približno 16.000 inficiranih i manje od 800 umrlih, ima znatno manje slučajeva nego druge velike industrijalizovane zemlje.EPA-EFE 10. maj – Bjelorusija održala paradu povodom 9. maja, Dana pobjede nad fašizmom Uprkos opasnosti koju predstavlja pandemija koronavirusa predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko nije odustao od održavanja svečane parade 9. maja, na Dan pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu.

07. maj - Pandemija će trajati bar do kraja godine - Njemačka Šef kabineta nemačke kancelarke Angele Merkel, Helge Braun izjavila je da će pandemija virusa Covid 19 trajati bar do kraja godine. – Sada ne živimo poslije pandemije već živimo usred pandemije koja će biti neko vrijeme sa nama, bar do kraja ove godine i to je vrlo optimistična prognoza – rekla je ona za njemački Dojčlandfunk radio. Angela Merkel je objavila korake ka ublažavanju mjera uvedenih radi sprječavanja širenja virusa Covid 19, ali istovremeno pokrenula mehanizam „kočnice za slučaj nužde“ koji omogućava obnavljanje ograničenja ako se virus ponovo vrati. Njemački virolog dr Aleksander Kekule zabrinut je zbog brzine i razmjere popuštanja mjera za suzbijanje koronavirusa i predviđa „oluju virusa“ na jesen. Dr Kekule je za ZDF kazao da praćenje lanca infekcija još nije na željenom nivou, kao i da rizične grupe nisu dovoljno zaštićene.

68

Iako broj zaraženih koronavirusom u Bjelorusiji raste, Lukašenko nastoji da umanji opasnost, ignorišući preporuke za uvođenje društvenog distanciranja i drugih preventivnih mjera, a reakcije drugih zemalja na pandemiju nazvao je „korona psihozom“, navodi Radio Slobodna Evropa. 11. maj – Kina da plati štetu izazvanu virusom Covid 19 - SAD Glavni ekonomski savjetnik predsjednika Donalda Trumpa kaže da bi Kina trebala da plati kompenzaciju za štetu uzrokovanu


koronavirusom, kriveći Peking za pandemiju. - Nanijeli su neizmjernu štetu svijetu koja još uvijek traje - rekao je na CNBC-u Peter Navarro.

- Račun bi se trebao ispostaviti Kini. Nije stvar u kažnjavanju, nego u tome da ih natjeramo da budu odgovorni – istakao je Navarro. Navarro, profesor i poznati savjetnik za kineska pitanja, kasnije je ponovio svoju tvrdnju u drugom intervjuu na Fox news te je insistirao da Washington vrati nabavne lance natrag u SAD. - Snažno vjerujem, i mislim da Amerikanci snažno vjeruju, da je Kina nanijela bilione dolara štete ovoj zemlji te da mora postojati neki vid kompenzacije štete - rekao je Navarro. 12. maj - Novo žarište koronavirusa - Rusija Poslije relativno sporog početka pandemije u Rusiji, broj novooboljelih u toj zemlji počeo je da raste velikom brzinom i ta zemlja je postala druga po brzini širenja infekcije, piše američki Forin polisi. Ipak, uprkos velikom broju oboljelih, broj smrtnih slučajeva je iznenađujuće nizak u odnosu na druge zemlje sa sličnim brojem inficiranih, a pretpostavlja se da je to zbog ruske metode klasifikacije, jer na primer, u SAD ukoliko umre pacijent koji je pozitivan na koronavirus, smatra se da je umro od virusa, a ne od druge bolesti. U Rusiji, uzrok smrti mora direktno da bude povezan sa virusom, poput otkazivanja pluća, kako bi se stavio na zvaničnu listu preminulih od Covid 19.

15. maj – Visoka cijena ležernog modela u borbi sa koronavirusom - Švedska Temelj švedskog pristupa u borbi s koronavirusom svodi se na to da su građanima dali izbor, umjesto da su ih na išta prisiljavali. Mnoge mjere koje su drugdje bile obvezne, u Švedskoj su ostale preporuka. Vrtići i škole su ostali otvoreni, a isto vrijedi i za restorane, kojima su nametnuta tek manja ograničenja. Vlasti su donijele samo dvije zabrane – okupljanje više od 50 ljudi, a od 1. aprila zabranjene su posjete domovima za starije. Sve ostalo – od socijalne distance, izbjegavanje putovanja, rad od kuće kada je moguće i osnovne mjere higijene i dezinfekcije tek su preporuka. Mnogi Šveđani ih i slijede pa su i sami nametnuli svojevrsnu light varijantu karantina. Na primjer, promet u javnom prevozu pao je za trećinu sredinom aprila. No, svoj pristup Švedska je skupo platila. Više od 3.300 ljudi je preminulo, što je vrlo visoka brojka za zemlju sa 10,2 miliona stanovnika. Najviše slučajeva je iz Stokholma i okoline, gdje živi dva miliona ljudi. Nedeljama je Švedska bila među 10 zemlja s najviše preminulih u odnosu na broj stanovnika. Razlika između Švedske i njenih susjeda je dramatična. Broj umrlih u Finskoj i Norveškoj je svega šestina onog u Švedskoj. Za švedsku strategiju zaslužna je švedska Agencija za javno zdravlje, a švedski ustav daje priličnu moć državnim agencijama i političari su puno više vezani za njihove smjernice nego u drugim državama. Na čelu švedskog javnog zdravlja je Johan Carlson. Njegove odluke su bile žestoko kritikovane. 16. maj - Vijetnam izbjegao katastrofu tako što je reagovao na vrijeme Vijetnam je svjetski šampion u borbi protiv koronavirusa: 97 miliona ljudi, 300 zaraženih i 0 umrlih. Uprkos dugoj granici sa Kinom i populaciji od oko 97 miliona ljudi, Vijetnam ima potvrđenih tek oko tri stotine slučajeva zaraze novim koronavirusom i niti jednu zabilježenu smrt.

14. maj – EMA za ljekove iznijela prognozu za vakcinu protiv Covida 19 - EU Vakcina za koronavirus mogla bi biti odobrena za otprilike godinu dana, prema “optimističnom” scenariju, objavila je u četvrtak Evropska agencija za ljekove. Evropska agencija za ljekove (EMA) čini, komunicirajući pritom s 33 tima koji rade na razvoju vakcine, sve što može kako bi ubrzala proces odobrenja vakcina, rekao je čelnik odjeljenja za vakcine EMA-e Marco Cavaleri i dodao da je skeptičan prema tvrdnjama da bi vakcina mogla biti dostupna uskoro. - Za vakcine, pošto razvoj počinje od nule, možemo gledati iz optimističnog ugla za godinu dana, dakle početak 2021. - rekao je Cavaleri novinarima. Cavaleri je odbacio mogućnost izbacivanja treće faze testiranja vakcine koja je, kako je naveo, potrebna da bi vakcina bila sigurna i efikasna.

Prošlo je mjesec dana od posljednje transmisije virusa, pa su vlasti donijele odluku o otvaranju zemlje. Stručnjaci kažu kako je Vijetnam katastrofu izbjegao tako što je reagovao na vrijeme. Uveli su, naime, vrlo stroge mjere koje su, čini se, uspjele spriječiti širenje virusa. Već početkom januara, iako nijesu imali nijedan potvrđen slučaj COVIDA-19, vijetnamske vlasti preduzele su drastičnu akciju borbe protiv misterioznog virusa koji je u tom trenutku ubio tek dvoje ljudi u Vuhanu.

69


17. maj - Čipovano 3.000 građana - Švedska Kompanija Biohax uspješno je sprovela projekat ugradnje potkožnih čipova kompanija u Švedskoj. Čak tri hiljade ljudi odlučilo se za ugradnju, a podršku su im dale i lokalne vlasti uvodeći mogućnost plaćanja željezničke karte čipom. Sada se u kompaniji Biohax nadaju velikom proboju na tržište EU.

centralna i referentna ustavnova za potvrđene slučajeve virusa korona, piše Tanjug. Belgija se tokom pandemije korona virusa našla u samom svjetskom vrhu po broju preminulih po glavi stanovnika. Kao jedan od uzroka tome navodi se veliki broj (preko 50 procenata) smrtnih slučajeva zabilježenih u stračkim domovima širom zemlje, od kojih kod mnogih nije postojala zvanična potvrda prisustva virusa korona. 20. maj - Zabrana cigareta sa ukusom mentola - EU

Druga stanica za širenje biznisa je Italija, piše Euronews. Erik Larsen, Šveđanin na čelu tamošnjeg ogranka, navodi da se čeka samo odobrenje italijanskog ministarstva zdravlja. Kada ga dobije, očekuje da će u Milanu i Rimu ugradnji pristupiti oko 2.500 ljudi. - Riječ je o istoj tehnologiji kao i kod bankovnih kartica, i rizici su isti. Postoji mogućnost da neko uhvati signal. Još je veća komplikacija ako buduće verzije budu pratile podatke o vašem zdravlju ili ako budu sadržale druge privatne informacije – kazao je Rob van Ajk iz Evropskog foruma za budućnost privatnosti.

U Evropskoj uniji je stupila na snagu zabrana cigareta s mentolom, u daljem pokušaju da se mladi obeshrabre i odvrate od pušenja. Zabrana aromatizovanih cigareta i duvanskih proizvoda stupila je na snagu 2016. godine, ali su proizvodi s tržišnim udjelom većim od tri odsto, poput cigareta sa ukusom mentola bili izuzeti, prenosi SeeBiz. Regulacija je dio EU direktive za duvanske proizvode koja je prihvaćena 2014. godine nakon napornih pregovora, pritisaka industrije i pravnih izazova. Direktiva je takođe naložila da cigarete i duvanski proizvodi na sebi sadrže još eksplicitnija zdravstvena upozorenja, te da prekrivaju 65 odsto prednjeg i stražnjeg dijela kutije. Ta pravila bi trebalo da smanje stopu pušenja među mladim ljudima. U EU 26 odsto od ukupne populacije i 29 odsto mladih Evropljana između 15 i 24 godine puši, a Evropska komisija navodi da je pušenje najveći uzrok prerane smrti u EU. 22. maj - Potpuni karantin tokom praznika - Saudijska Arabija

17. maj - Doktori okrenuli leđa premijerki - Belgija Belgijsku premijerku Sofi Vilems medicinski radnici bolnice Sveti Petar u Briselu dočekali su okrenuth leđa u znak protesta zbog postupka vlade prema zdravstvenom sektoru.

Osoblje bolnice Sveti Petar formiralo je kolonu za doček i okrenulo leđa kolima kojima je belgijska premijerka došla u službenu posjetu ovoj bolnici. Predstavnici medicinskih radnika u Belgiji ovakav čin objašnjavaju razočaranjem medicinara u postupke belgijske vlade, kako tokom pandemije, tako i generalnim pristupom zdravstvenom sektoru u zemlji. Vlastima se zamjera smanjenje budžeta za zdravstvo, male plate, nedostatak medicinskog osoblja, kao i namjera da se dodatno angažuje nekvalifikovano osoblje, umjesto medicinskih sestra Bolnica Sveti Petar u Briselu od starta pandemije bila je

70

Puna zabrana kretanja u Saudijskoj Arabiji stupila je na snagu uoči islamskog praznika Ramazanskog bajrama, saopštio je predstavnik MUP-a Talal el Šalhub. – Policija će realizovati odluku o kojoj je objavljeno ranije, vezanu za zabranu kretanja u svim gradovima i područjima kraljevstva do kraja dana 27. maja – rekao je El Šalhub. Kako se navodi, vlasti kraljevine su ranije upozorile da se ove mjere uvode zbog širenja koronavirusa i da će trajati pet dana – do završetka posta Ramazana. 23. maj - Kazne i hapšenja tokom protesta ljekara - Francuska Najmanje 50 zdravstvenih radnika je kažnjeno, a troje uhapšeno, tokom protesta ispred bolnice Rober Debre u Parizu, izvijestio je BBC. Demonstranti su zahtijevali više izdvajanja za bolnice koje


su, prema pisanju francuskih medija, u finansijskim poteškoćama, a policija je intervenisala jer su, navodno, kršene mjere obaveznog distanciranja. Policija je u jednom trenutku zahtijevala da se demonstranti raziđu, a onima koji su to odbili na licu mjesta je izrečena mandatna kazna od 135 eura. Demonstranti su zahtijevali i veće plate i bolje uslove rada za medicinske radnike. 24. maj - Više od 40 osoba se inficiralo tokom službe u crkvi – Njemačka Više od 40 ljudi se inficiralo koronavirusom tokom vjerske službe u crkvi u Frankfurtu, rekao je šef gradskog odeljenja za zdravstvo Rene Gotšalk. Zamjenik zdravstvene službe Frankfurta, Antoni Valčok, rekao je da se radi o veoma “dinamičnom događaju” i da su pogođeni vjernici iz cijelog regiona Rajne i Majne. Vjerska služba je održana 10. maja u crkvi Evangelističkohrišćansko-baptističke zajednice. Istaknuto je da naložena pravila nisu kršena tokom službe. - Sva okupljanja smo prekinuli. Vjerske službe se održavaju još samo onlajn – poručio je zamjenik predsjednika ove vjerske zajednice Vladimir Prickau. Većina inficiranih je kod kuće, a šest se nalazi u bolnicama. Istakao je da naložena pravila nisu kršena tokom službe.

26. maj – Premijer u suzama zbog stanja u domovima za starije - Kanada Vojnici koji pomažu u domovima za starije u jeku pandemije koronavirusa u Kanadi, vidjeli su da osoblje ostavlja pacijente u prljavim pelenama, ignorše pozive u pomoć te koristi nesterilizovanu opremu, pokazao je izvještaj koji je objavljen. U domovima za starije umrlo je oko 80 posto svih preminulih od koronavirusa u Kanadi. Stanje je u pokrajinama Ontariju i Quebecu, gdje pomaže oko 1400 vojnika, posebno teško. Službeni izvještaj oružanih snaga o pet najsnažnije pogođenih domova u Ontariju otkriva da su pacijenti ostavljani u pelenama s fekalijama, te da su im po sobama šetali bube i mravi. Primijećeno je i da su “pacijenti zapomagali za pomoć, a osoblje nije odgovaralo između 30 minuta i dva sata”, kaže se u službenom izvještaju. - Taj izvještaj mi je od svih koje sam dosad pročitao u cijelom svom životu najviše slomio srce - rekao je premijer Ontarija Doug Ford koji je bio na ivici suza. On je obećao kompletnu istragu i priznao da je sistem zaštite urušen i decenijama zanemarivan prije nego je koronavirus prelio čašu. - Ja ću popraviti taj sistem, bez obzira koliko to koštalo rekao je Ford, pozivajući saveznu vladu na finansiranje. Kanadskih 10 provincija ima jurisdikciju nad zdravstvom. 28. maj – Vraćaju se u karantin - Južna Koreja

26. maj – Uvedene kazne za bacanje maski i rukavica na ulicu – Italija U Rimu su uvedene novčane kazne do 500 eura za bacanje rukavica i maski na ulicu. Predviđeno je naredbom koju je potpisala gradonačelnica gravnog grada Italije, Virdžinija Rađi.

Južna Koreja prijavila je najveći skok u broju slučajeva koronavirusa poslije više od 50 dana i saopštila da će primijeniti oštrije mjere karantina u naredne dvije nedjelje. Vlada je na vanrednoj sjednici odlučila da ponovo zatvori javne objekte poput parkova, muzeja i državnih pozorišta u oblasti Seula u naredne dvije nedjelje, kako bi usporila širenje virusa korona. Zvaničnici takođe savjetuju privatne škole i igraonice da se zatvore tokom tog perioda ili na neki drugi način primijene mjere za borbu protiv virusa. Gradonačelnica Rima nazvala je bacanje upotrebljenih rukavica i maski na ulici „sramotnim ponašanjem“ koje će biti „oštro kažnjeno“. Italija je jedna od najteže pogođenih zemalja virusom Covid 19, gdje je od posledica tog virusa umrlo više od 32.000 ljudi.

29. maj – Godišnje izvoze 1500 beba - Ukrajina Za razliku od mnogih zapadnih zemalja, Ukrajina je dopustila surogat-majčinstvo, a čak i oni koji se bore protiv ove trgovine u očaju priznaju da bi zabrana rezultirala jedino time da se sve preseli u podzemlje.

71


Ovdje mnogi parovi uglavnom borave u jednom sumornom bloku zgrada na periferiji Kijeva, koje privatna klinika BioTexCom naziva “hotel”. To je neka vrsta prenoćišta za klijente ukrajinske klinike. Građevina okružena betonskim zidom i bodljikavom žicom postala je vijest širom svijeta. Klinika je nedavno snimila video kao neku vrstu poziva u pomoć gdje se vide 46 beba koje čekaju na parove sa Zapada jer je zbog pandemije i zatvorenih granica trenutno gotovo nemoguće napustiti Ukrajinu.

Tramp je na konferenciji za medije u Bijeloj kući ponovio prijetnje da će SAD prestati da finansirati SZO. On je rekao da SZO nije sprovela reforme koje su tražene ranije ovog mjeseca. Tramp je rekao da su kineski funkcioneri “ignorisali svoje obvaeze podnošenja izvještaja” o virusu SZO-u i kritikovao SZO da nije adekvatno informisala svijet kada su kineske vlasti prvi put otkrile virus. - Kina ima potpuni nadzor nad Svjetskom zdravstvenom organizacijom iako plaća samo 40 milijona dolara godišnje dok Sjedinjene Države plaćaju oko 450 milijona dolara godišnje. Mi smo naveli reforme koje moraju sprovesti i direktno im se obratili ali su oni odbili da djeluju po tom pitanju - rekao je Tramp. 31. maj - Zemlje koje otvaraju granice - EU Sa popuštanjem mjera uvedenih zbog pandemije koronavirusa, zemlje EU počinju da otvaraju svoje granice, pa se mnogi pitaju gdje će moći da idu za odmor.

- To je ovdje unosan posao. Na desetine agencija nude takve usluge. Nadležno ministarstvo nije odgovorilo na naš upit koliko beba u Ukrajini čeka na roditelje iz inostranstva – kazala je povjerenica za ljudska prava u ukrajinskom parlamentu Ljudmila Denisova za DW i ističe da se radi o više od stotinu beba. To je neslužbena brojka koja i dalje raste. Država očito ne kontroliše u kakvom se okruženju nalaze bebe koje na svijet nisu došle u velikim privatnim klinikama kao što je BioTexCom. Sve ovo je izazvalo političku debatu u Ukrajini. Povjerenica predsjednika za prava djece Mikola Kuleba založila se za zabranu surogat-majčinstva. Sličnu izjavu je dala i parlamentarna povjerenica Denisova, ali je naknadno ipak relativizirala svoj stav, te je podržala bolju zakonsku regulativu. 30. maj - Prekidaju sve odnose sa SZO – SAD Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp je rekao da prekida odnos SAD-a sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (SZO) zbog upravljanja krizom izazvanom širenjem novog koronavirusa te optužio tu organizaciju da je u suštini postala marioneta Kine.

72

Grčke granice će se ponovo otvoriti 15. juna, ali samo za građane koji dolaze iz Njemačke, Izraela, Kipra, Balkana i baltičkih zemalja. Turistima će biti dozvoljeno da uđu u Grčku bez negativnog testa na Covid 19 ili obaveznog karantina kada se međunarodni letovi ponovo pokrenu 1. jula, prenosi Juronjuz. Bugarska je najavila otvaranje granice od 1. juna. Hrvatska je ponovo otvorila svoju granicu sa Slovenijom sredinom maja, a 29. maja i sa Austrijom, Češkom, Mađarskom i Slovačkom. Mađarska je otvorila granice s Rumunijom, Slovačkom i Češkom, ali s ograničenjima. Italija planira da ponovo otvori svoje granice 3. juna za građane EU, Velike Britanije, šengenskog prostora, Andore i Monaka. Španija će ponovo otvoriti granice za turiste 1. jula. Francuske granice ostaju zatvorene najmanje do 15. juna, osim za građane EU koji imaju prebivalište u Francuskoj, sezonske radnike i građane EU koji rade u Francuskoj. U Njemačkoj provjere na granici s Austrijom, Švajcarskom, Francuskom i Danskom i za putnike koji dolaze avionom iz Italije i Španije ostaju na snazi do 15. juna. Granice Velike Britanije su trenutno otvorene. Od 8. juna posjetioci iz inostranstva biće u karantinu u trajanju od 14 dana. Austrija planira da u potpunosti otvori svoju granicu sa Njemačkom 15. juna. Češka je 26. maja otvorila granice sa Njemačkom i Austrijom, a od 27. maja sa Slovačkom i Mađarskom, ali s ograničenjima. Holandske granice su otvorene za one koji putuju unutar šengenskog prostora, ali se savjetuje izbjegavanje svih putovanja koja nisu neophodna. Belgijske granice ostaju zatvorene.


Prije upotrebe detaljno prouÄ?iti uputstvo! O indikacijama, mjerama opreza i neĹželjenim reakcijama na lijek posavjetujte se sa ljekarom ili farmaceutom.


Sadrži jedinstven enzim mukupolisaharidazu koji uspješno:

O NOV

• Redukuje uznapredovali i dugotrajni celulit • Smanjuje obim područja gdje se stvara celulit • Povećava elastičnost kože i prevenira stvaranje depozita masti

®

Zašto Thiomucase Forte? Enzim mukopolisaharidaza aktivira mukopolisaharide u masnim ćelijama i razmekšava kolagen vezivnog tkiva. Tkivo postaje propustljivije za tečnost, omogućava se lakše oticanje viška tečnosti kao i lakše sagorijevanje masnoća. Kao rezultat nastaje eliminacija celulita. Kome se preporučuje? Preporučuje se kod uznapredovale forme celulita gde se tretman započinje sa Thiomucase® Forte kremom tokom 2-3 nedelje a nakon toga tretman se može nastaviti sa Thiomucase®gelom. Кao rezultat redovne primjene dolazi do redukcije postojećeg celulita, koža postaje zategnutija i ljepša. Kako se upotrebljava? Thiomucase® Forte se nanosi na čistu i suvu kožu dva puta dnevno nakon tuširanja toplom vodom, radi boljeg prodiranja aktivnе materijе u kožu.



KOLLAGEN 11.000 PLUS

Meditas d.o.o. Crna Gora, Podgorica, Oktobarske revolucije 44 e-mail: info@meditas.me / tel: +382 20 625 016 / mob: +382 69 024 084 /

www.meditas.me


Millions discover their favorite reads on issuu every month.

Give your content the digital home it deserves. Get it to any device in seconds.