Page 1

5. APRIL 2019. GODINA DESETA BROJ 120

1.00

www.medicalcg.me

Kompanija Merck obilježila 350 godina postojanja

Asimptomatska bakteriurija Skrining za plućnu tuberkulozu Kašalj - koristan refleks Dijagnostika oboljenja dojki Stari ljekari Brezovika Sa Medikalove radionice za novinare

Predstavljamo: NVO MoMSIC


SleepMore

SleepMore je dodatak ishrani koji u svom sastavu sadrži melatonin, valerijanu i hmelj. t.FMBUPOJOKFQSJSPEOBTVQTUBODBLPKBTFTJOUFUJÝFVPSHBOJ[NVJVQSJTVTUWVTWKFUMPTUJSFHVMJÝFSJUBN CVEOPTUJJTQBWBOKB1PSFESFHVMBDJKFSJUNBTQBWBOKBJCVEOPTUJ NFMBUPOJOJNBJTOBäOP BOUJPLTJEBUJWOPEKFMPWBOKFÝUJUFǎJPSHBOJ[BNPEEFKTUWBTMPCPEOJISBEJLBMB VTQPSBWBQSPDFT TUBSFOKBPSHBOJ[NB TUJNVMJÝFGVOLDJKVJNVOPHTJTUFNBJQPNBäFPSHBOJ[NVEBTFJ[CPSJTBTUSFTPN t&LTUSBLUJWBMFSJKBOFJINFMKBEPQSJOPTFNJSOPNJPQVÝUBKVǎFNTOV LBPJTNBOKFOKVOFSWP[F  OBQFUPTUJJV[OFNJSFOPTUJ Način upotrebe: 0ESBTMJJEKFDBJ[OBEHPEJOBöMNUBCMFUBPLPNJOVUBQSJKFPEMBTLBOBTQBWBOKF


Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Prof. dr Božidar M. Bojović Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Dr Biljana Ivelja, pedijatar Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Dr Danijel Gogić, spec. opšte hirurgije Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Dr Igor Mićunović, dr sci med. Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij. Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Grubač Dr Snežana Tomić Dr Vasilije Bošković Dr sci Velimir Milošević Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Dr Zorica Bajović, radiolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

Radionica za novinare – Medical Anita Đurović 10 – 16 Konferencija – Naukom za budućnost Dejana Barjaktarović 20 – 21 Institut „Simo Milošević“ Dr Marina Delić 24 – 27 Hronika Crne Gore 28 – 37 Kašalj Prim. dr Milica Šofranac 47 – 49 Dijagnostika oboljenja dojki Mr sci dr Radomir Kovač 50 – 51 Asimptomatska bakteriurija Dr Aleksandar Magdelinić 52 – 53 Policistična bolest bubrega Dr Elvir Mučić 54 – 55 Fileri Dr Duško Marković 60 – 61 Predstavljamo: NVO MoMSIC Anis Šabotić 62 – 63 Skrining za plućnu tuberkulozu Dr Stevan Lučić 64 – 65 Stari ljekari Brezovika Prim. dr Gani Karamanaga 66 – 68


         

KOLLAGEN BEAUTY 30 Ampula / ukus liÄ?i-dinja

• Vitamin C doprinosi normalnom formiranju kolagena i normalnoj funkciji koŞe. pravilnom formiranju vezivnog tkiva. Zrela koǎa:

Mlada koÇŽa

Manji procenat kolagena, viĹĄe bora

YƾĞĹ?Ć?Ć?ÄžĆŒWĹšÄ‚ĆŒĹľÄ‚Í•ŜŊĞžĂēŏĂŏŽžƉĂŜĹ?ĹŠÄ‚Ć?Ä‚ĆšĆŒÄ‚ÄšĹ?Ä?Ĺ?ŊŽžĚƾǎŽžŽĚĎ­ĎŹĎŹĹ?ŽĚĹ?ŜĂ͕Ć?Ä‚Ć?ǀŽŊĹ?ĹľǀŽĚĞđĹ?Ĺľ Ä?ĆŒÄžĹśÄšĹ˝ĹľĹ˝Ć‰Ć‰ÄžĹŻĹšÄžĆŒÇŒÎ Ć‰ĆŒÄžÄšĆ?ƚĂǀůŊĂĆ?Ĺ?ĹľÄ?ŽůĹ˝ÄšĆŒÇŽÄ‚Ç€Ä‚ĹśĹŠÄ‚ĆľĹśÄ‚Ć‰ĆŒÄžÄœÄžĹśĹŠÄ‚ĚŽÄ?ĆŒĹ˝Ĺ?ÇŒÄšĆŒÄ‚Ç€ĹŻĹŠÄ‚ůŊƾĚĹ?͘

Meditas d.o.o. Crna Gora, Podgorica, Oktobarske revolucije 130 e-mail: info@meditas.me / tel: +382 20 625 016 / mob: +382 69 024 084 / www.meditas.me

MeditasCrnaGora

meditas_crnagora

Pediakid Montenegro


#SJOJUFP[ESBWMKVOBinteligentanOBÇ?JO

¡ jedinstven sastav probiotika ¡ znanstveno podrŞani sojevi ¡ neťkodljivi i sigurni GR-1Ž i RC-14Ž

oralnekapsule,vaginalnFkapsule intimnisapunJgel oralne kapsule, vaginalnFkapsule intimni sapun Jgel

ZaĹĄtita i obnova vaginalne mikroflore tkodbakterijskFvaginozFJvaginalnFmikozF  tprevencijBgenitalnihinfekcijB

kapsuleJvrećice

ZaĹĄtita i obnova crijevne mikroflore tkodatopijskoHdermatitisB  tkodHpylorJinfekcije tkodIBSJIBD 

suspenzija,kapsule,ENZIMIkapsule,pastile

Regulacija crijevne mikroflore tkodproljevB  tkodnadutostiJslabeprobave    Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Kosić bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me Prije upotrebe paĹžljivo proÄ?itati uputstvo, a za viĹĄe informacija obratite se VaĹĄem ljekaru ili farmaceutu


Brinite o zdravlju na inteligentan način!

bez alergena bez glutena bez laktoze bez mliječnih bjelančevina

Od prvog dana života za: t proliv bilo koje etiologije t pomoć kod dojenačkih kolika t obnovu crijevne mikroflore Lactobacillus rhamnosus, LGG® Bifidobacterium, BB-12® www.jglprobiokulture.com, www.jgl.hr

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Kosić bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me


яБЗяБ╢яБпяБ║яБдяБеяБояБбяАаяБ║яБбяВЪяБ┤яБйяБ┤яБбяАаяБ╢яБбяВЪяБеяБзяАаяБ║яБдяБ▓яБбяБ╢яБмяБкяБбяАб        "%   "%  $  "                     "           #         "          ! 

яА┤яАл яА│яАл


ZANIMLJIVOSTI

Otkriveno kako se bakterije hrane antibioticima

Naučnici su otkrili kako se neke bakterije ne samo opiru antibioticima, ljekovima koji bi ih trebali ubiti, nego se njima i hrane. Otkriće objavljeno u časopisu Nature Chemical Biology moglo bi naučnicima pomoći da genetski manipulišu bakterijama kako bi pojele tone antibiotika iz industrijskog otpada i sa stočarskih farmi koji zagađuju tlo i vodene puteve. - Prije deset godina naletjeli smo na bakterije koje se mogu hraniti antibioticima i bili smo šokirani. Sada znamo kako im to uspijeva i možemo početi razmišljati o tome da iskoristimo tu njihovu sposobnost kako bismo se riješili antibiotika tamo gdje rade štetu - kaže glavni autor studije Gautam Dantas, profesor imunologije na medicinskom fakultetu u Missouriju. Antibiotici su otkriveni dvadesetih godina prošlog vijeka i od tada su spasili desetine miliona života pobjedama nad bakterijskim bolestima poput upale pluća, tuberkuloze i meningitisa. Ali su s vremenom bakterije naučile kako da uzvrate udarac i izgradile otpornost na iste ljekove koji su ih pouzdano uništavali. Svjetska zdravstvena organizacija često upozorava da svijet ostaje bez djelotvornih antibiotika i prošle je godine pozvala vlade i velike farmaceutske kompanije da se angažiraju na stvaraju nove generacije ljekova za borbu protiv superotpornih bakterija. Bakterije mogu steći otpornost kada pacijent ne završi liječenje do kraja i tako polumrtvoj bakteriji da šansu da se oporavi i izgradi imunitet. Moderne industrija i poljoprivreda ubrzale su rast otpornosti na antibiotike zasićujući okolinu aktivnim ljekovima. Bakterije lako dijele genetski materijal. Kada otporna bakterija dopre u tlo ili u vodu, lako širi svoje otporne gene drugim vrstama bakterija koje su već ondje. Da bi ustanovili na koji način neke bakterije ne samo stiču otpornost nego se antibioticima i hrane, prof. Dantas i kolege proučavali su četiri vrste bakterija za koje se znalo da bujaju kada se goste penicilinom. Otkrili su tri seta bakterijskih gena koji su za to zaslužni, ali i jednostanične organizme koji su naučili kako da neutralizuju i odstrane toksične molekule antibiotika, baš kao što kuvar zna da odstrani otrov iz japanske poslastice, ribe fugu, jedne od najsmrtonosnijih životinja svijeta. - S pametnim genetskim inženjeringom, možda bismo mogli modifikovati bakterije da razgrađuju antibiotike u okolini kaže američki naučnik prof. Terence Crofts.

Ešerihija koli spas za anemične

Bakterija Ešerihija koli (Escherichia coli) koja može dovesti do smrti u slučaju trovanja hranom, mogla bi se koristiti kao lijek za liječenje anemije. U eksperimentu koji su sproveli naučnici Univerziteta Kolorado, Ešerihija koli je smanjila gubitak gvožđa i kod crva i

08

u ljudskim ćelijama, čime je uticala na sprečavanje anemije. Od anemije pati milijardu ljudi širom svijeta, a posebno su pogođene porodilje, tinejdžeri i mlađa djeca. Neki sojevi Ešerihije koli izazivaju povraćanje, dijareju i bolove i mogu biti fatalni za osjetljive pacijente, ali neki su bezopasni i nalaze se u gastrointestinalnom traktu. - Posljednjih godina uviđamo da su mnogi mikroorganizmi koji se nalaze u našem probavnom traktu, dobri za nas. Ali tek sada otkrivamo tačno koje benefite imamo od njih i kako. Ovo novo otkriće pokazuje ključnu ulogu Ešerihije koli, a to je da pomaže ćelijama da apsorbuju gvožđe - rekao je autor studije, objavljene u časopisu Cell, dr Min Han. Mlade crve koji su imali usporen rast i nizak nivo gvožđa naučnici su hranili geneteski promijenjenom Ešerihijom koli koju su stavili u enterobaktin. Utvrđeno je da im je nivo gvožđa drastično porastao i da su crvi počeli da rastu. Potom su je dodali i u ljudske ćelije, što je proizvelo isti efekat. Vjerujemo da ovaj molekul ima veliki potencijal za borbu sa nedostatkom gvožđa, za razliku od tableta koje mogu izazvati kontraefekat - istakao je dr Han.


IZ MEDICINE Samohrani očevi su u riziku od prerane smrti

Sredstva za čišćenje štete plućima

Rizik prerane smrti više je nego udvostručen kod samohranih očeva u odnosu na samohrane majke ili očeve koji su u braku, pokazala je kanadska studija. - Naša studija naglašava da samohrani očevi imaju viši mortalitet i pokazuje potrebu javnozdravstvene politike koja bi doprinjela identifikaciji i podrške tim muškarcima - rekla je glavna autorka studije dr Marija Čiu, stručnjak za javno zdravstvo na Univerzitetu u Torontu. Objavljena u časopisu The Lancet Public Health, studija je obuhvatila 40.500 osoba između 2000. i 2012. godine. Kod 871 samohranog oca koji nema partnerku, stopa smrtnosti dosezala je 5,8 na hiljadu. To je više nego kod samohranih majki (1,7 na hiljadu) i očeva koji imaju partnerku (1,9 na hiljadu). Samohranim očevima najviše prijete karcinom i kardiovaskularne bolesti. Uzročno-posljedična veza nije sa sigurnošću potvrđena, ali naučnici sumnjaju na stres i manje zdrav način života kao što su neuravnotežena ishrana, nedostatak tjelesne aktivnosti i konzumacija alkohola. Dodatno, oni rjeđe nego samohrane majke imaju društvo koje ih podržava ili pomoć u obrazovanju djece.

Redovna upotreba sredstava za čišćenje utiče na zdravlje pluća jednako kao pakla cigareta, pokazala je nova studija. Istraživanje u kom je učestvovalo više od 6.000 ljudi, a koje je trajalo preko 20 godina, pokazalo je značajne zdravstvene problem, uglavnom kod žena, nakon dugogodišnjeg korišćenja ovih sredstava. Naučnici koji su sproveli studiju sugerišu da sredstva za čišćenje treba izbjegavati. Bolje ih je zamijeniti mikrofiber tkaninama i vodom. - Kratkoročno, ovi proizvodi utiču na nastanak astme, ali ne znamo kakav dugoročni uticaj umaju. Bojimo smo se da toliko hemikalija, koje uništavaju disajne puteve iz dana u dan, iz godine u godinu, mogu da izazovu poremećaj funkcije pluća - ističe prof. dr Begeb Sesil Svons. Studija je objavljena u časopisu Journal of Respiratory and Critical Care Medicine. Naučnici su nakon ispitivanja ustanovili da žene koje su redovno koristile hemijska sredstva za čišćenje unose u pluća manju količinu vazduha. Istakli su i da je njihovo istraživanje u nekim slučajevima bilo ograničeno, pa tako broj muškaraca koji je bio izložen sredstvima za čišćenje bio je mnogo manji nego broj žena. Hemikalije iz sredstva za čišćenje iritiraju osjetljivu sluzokožu koja oblaže pluća, što vremenom dovodi do trajnog oštećenja pluća.

Iznenadne reakcije tijela su posljedice neke greške u organizmu Iznenadne i nepredvidive reakcije tijela ispoljene istovremenim plačom i smijehom, trnjenjem ruku i nogu, neočekivanom hladnoćom, titranjem kapaka, malo koga su zaobišle. Iako je za većinu ovakvo ponašanje tijela enigma, savremena medicina ima određena objašnjenja zašto se tako nešto dešava. Trnjenje ruku i nogu posljedica je loše cirkulacije, odnosno pritisnutog nerva. Promjena položaja i kretanje su najbolji način za rješavanje ove nelagodnosti. Međutim, nekada ova pojava može da bude ozbiljnija i da ukazuje na dijabetes, lupus, multipla sklerozu, zbog čega treba biti oprezan i potražiti pomoć ljekara ukoliko se ne povlači. Istovremeni plač i smijeh se javlja za vrijeme snažnih emotivnih stanja koji imaju efekat naknadne reakcije. Suze su reakcija ne samo na tugu ili bol, već i na ekstremnu radost. Smijeh i suze u isto vrijeme organizmu čine dobro, jer umanjuju stres. Titranje kapka izaziva grešku u nervnoj signalizaciji. Umor, stres i kofein predstavljaju glavne okidače ove pojave, ali i loša ishrana, pretjeran unos alkohola i alergije. Na sreću, ova pojava je uglavnom benigna i prolazi spontano, a javlja se zato što organizam poručuje da mu je, zapravo, potreban odmor. Iznenadna hladnoća, iako temperatura nije niska, nastaje zbog loše cirkulacije, visokog pritiska ili ljekova koji dovode do nastanka hladnih ekstremiteta. I slab rad štitne žlijezde može da uspori metabolizam do tačke na kojoj organizam ne proizvodi dovoljno toplote. Anemičnim osobama takođe je više hladno, jer ne posjeduju dovoljno gvožđa. Da bi se ovaj mineral nadoknadio treba jesti meso, pasulj i zeleno lisnato povrće, uz obavezno izbjegavanje cigareta, jer nikotin skuplja krvne sudove i otežava cirkulaciju.

09


Uz učešće predstavnika zdravstvenih vlasti, medicinske struke i farmaceutske industrije, u tivatskom hotelu „Regent” održana je Edukativna interaktivna radionica za novinare. Cilj: stručno informisanje o edukaciji opšte javnosti i objektivnom izvještavanju iz oblasti zdravstva

Neizostavna interakcija medija i struke Izvještavanje u oblasti zdravstva i medijski učinak u ovom sektoru bile su teme edukativne interaktivne radionice za novinare realizovane 28 og i 29 og marta u organizaciji magazina Medical. Uz učešće zavidnog broja predstavnika reprezentativnih medijskih aktera Crne Gore, veoma interesantna izlaganja imali su i renomirani predstavnici medicinske struke. Prvog dana Radionice predavači su bili dr Dragan Lončar, sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu, Solvejg Rejgard Petersen, šefica Medijskog centra Danske agencije za lijekove, dr Miloš Ičević, predstavnik farmaceutske kompanije Hoffmann−La Roche i predsjednik Zdravstvenog komiteta Američke privredne komore u Crnoj Gori. Drugog dana su govorili Marija

10

Savović, savjetnica za odnose sa javnošću i međunarodnu saradnju CALIMS−a, prof. dr Vladimir Todorović, direktor Klinike za onkologiju i radioterapiju KCCG−a, Aleksandar Miličić, iz marketing agencije Prava priča, dr Ivana Božović, novinarka RTS−a, dr Ljiljana Radulović, sa Klinike za neurologiju KCCG−a, i Anis Šabotić, predstavnik Udruženja studenata medicine MoMSIC. Posebnu vrijednost događaja činila je veoma plodna interakcija publike i predstavnika struke, što je, u stvari, i bio cilj njegove realizacije. Okupivši predstavnike zdravstvene politike, farmaceutske industrije, medija i medicinske struke, ostvaren je veoma širok opseg učešća eminentnih društvenih aktera.


Dati doprinos što objektivnijem izvještavanju iz oblasti zdravstva U ime kolektiva medicinskog magazina Medical, organizatora Radionice, zahvalnost učesnicima skupa izrazila je Slavica Pantelić, direktorica ovog medija. Ona je podsjetila da je projekat Medical formiran prije deset godina kao mjesečna publikacija koja je namijenjena stručnoj i opštoj javnosti sa ciljem zdravstvenomedicinske edukacije. − Medical promoviše i prati razvoj javnog i privatnog zdravstva u Crnoj Gori, bilježeći njihove rezultate u procesu savladavanja savremenih medicinskih procedura, kroz usavršavanje kadrovske strukture, nabavku najsavremenijih medicinskih aparata i proširivanje prostornih kapaciteta. Istovremeno, Medical bilježi razvojne svjetske trendove u oblasti zdravstva, medicine i farmacije – navela je Pantelić. Ona je podsjetila i da su kao rezultat saradnje Medicala i zdravstvenog sistema formirane dvije godišnje manifestacije: Sajam medicine i Medical konferencija, čiji je pokrovitelj Ministarstvo zdravlja Crne Gore, uz aktivno učešće ključnih segmenata zdravstvene djelatnosti, kao i najznačajnijih farmaceutskih kompanija i veledrogerija koje djeluju u Crnoj Gori.

− Cilj Medicala je da doprinese boljem razumijevanju kreiranja zdravstvene politike, podizanja svijesti građana kada je prevencija u pitanju, suzbijanju stigme kada su određene bolesti u pitanju, kao i da sagleda probleme u kreativnim procesima na objektivan način, te ukaže na značaj savremene medicine i savremenih metoda liječenja – istakla je na kraju Pantelić.

Poziv na integrisanu saradnju Podrška skupu izražena je i kroz prisustvo predstavnika zdravstvenih vlasti. U ime Ministarstva zdravlja u okviru najave programa riječ je imao gospodin Milovan Vujović, državni sekretar ovog tijela. Čestitajući desetogodišnji jubilej, on je naglasio: − Ovo je prilika da ukažemo na značaj i uticaj medijskog izvještavanja i kampanja na opštu javnost u smislu informisanja u edukaciji i realizaciji zdravog načina života, sa ciljem očuvanja javnog zdravlja, kao i na značaj objektivnog izvještavanja o temama koje su od značaja.

Ističući da politika Ministarstva zdravlja potencira otvorenost i transparentnost, kao i težnju za odnosom uzajamnog povjerenja i poštovanja, g. Vujović je izrazio zahvalnost na saradnji svim činiocima zdravstvenog sistema, posebno onima koji ukazuju na probleme i anomalije u sistemu. Nepoznavanje pravila funkcionisanja sistema, zakonske regulative, terminologije i sl. nerijetko, objasnio je on, predstavljaju prepreke u uspostavljanju kvalitetne interakcije u okviru ovog posebno senzibilnog resora koji se bavi pitanjima ljudskog zdravlja. − Nabavka opreme, uspjesi ljekara, nove procedure i uspjesi zdravstvenih ustanova – istakao je g. Vujović – uspjesi su svih nas zajedno. U tom smislu, jako je bitna ocjena rada Ministarstva koja se dobija od strane građana, a, kako je ovom prilikom naglašeno, ocjena na osnovu evropskog zdravstvenog indeksa i ove godine je u porastu. Pozivajući na dalju integrisanu saradnju, državni sekretar Vujović je srdačno pozdravio učesnike skupa.

11


Izazovi postmedijskog društva

Ekonomija i medicinske inovacije

Opisujući značaj teme medijskog izvještavanja, Željko Rutović, direktor Direktorata za medije u Ministarstvu zdravlja Crne Gore, rekao je u okviru najave da ništa novo nećemo kazati ako bi ponovili da danas tzv. globalna postmoderna civilizacija živi medijsku kulturu i da smo sudionici medijskog društva, šta god to značilo, te da sve to ipak nešto malo drukčije djeluje u eri u kojoj živimo. – Mi više ne živimo kulturu analognog doba, tradicionalnog doba i uzuse po kojima su mediji objektivno, na bazi argumenata dijaloške rasprave pokazali, edukovali i u najširem interesu javnosti podsticali na javni dijalog. Široki procesi globalizacije i kompresije vremena i prostora, kao i procesi digitalizacije, iz osnova su promijenili tu kulturu i doveli do novih alata, novih modela i novih moći postmedijske kulture – objasnio je Rutović. Procjenjujući da dodatno treba promatrati poslovnu ulogu medija i medijskog društva, on je uputio i na štetnost nažalost sve prisutnije nerazlučivosti istinite od neistinite informacije, objektivne od neobjektivne i pouzdane od nepouzdane.

Ekonomija medicinske inovacije bila je tema stručnog izlaganja prof. dr Dragana Lončara, sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu, ujedno tema kojom je otvorena stručna radionica u Tivtu. Vrijednost medicinske inovacije i važnost ulaganja u R&D, uticaj inovativnih ljekova na pacijente, zdravstveni sistem, ekonomiju i društvo, aktuelni izazovi u segmentu dostupnosti inovativnih ljekova, te mogući modeli povećanja dostupnosti inovativnih ljekova činili su aspekte na koje je fokusirano izlaganje dr Lončara.

Naglašavajući da se pod posebnim udarom postmedijskog doba nalaze specijalizovani časopisi, on je istakao i značaj senzibilnog odnosa časopisa Medical prema svojoj publici. – U šumi (ili mećavi) informacija, kako teoretičari medijske kulture žele kazati, od posebne je važnosti zaštititi tematske programe i one oblasti medijske kulture koje baštine taj specifični javni interes – naveo je Rutović. Pozivajući na podršku projekata koji su orjentisani na zaštitu javnog zdravstva, on je rekao: − Ovo je prilika da istovremeno promatramo oblast javno−privatnog partnerstva i da promatramo kako i na koji način ne samo civilno društvo nego i sve inicijative ovoga i sličnog karaktera snaže jedan širi debatni kvorum kada je u pitanju ne samo medijska kultura, nego, u konkretnom primjeru, štednja zdravstvenog sistema. Pitanje reklamiranja medija i uopšte koncept šire zdravstvene kulture, kako je ovom prilikom naveo Rutović, čine posebnu stavku u okviru sistema medijskih usluga preporučenih od strane EU u oktobru 2018, kojima zemlje pristupnice, time i Crna Gora, upodobljavaju svoje sisteme. U nadi da će se u okviru Radionice u Tivtu pokrenuti pitanje uloge i djelatne moći medija, jer je danas, kako je naglašeno, svaki čovjek novinar i medij, Rutović je svoje obraćanje zaključio riječima da je sigurno da samo specijalizovano lice može biti specijalizant određene oblasti zdravstvenog sistema.

12

Odgovarajući na pitanje zašto je R&D važan u medicini, on je objasnio da tu treba razmatrati aspekte primjene originalnog proizvoda ili kreativne imitacije postojećeg proizvoda, te invencije, inovacije i difuzije inovacije. − Prema GCI−u (Common Gateway Interface), nivo razvoja društva/privrede mjeri se procentom GDPa koji se ulaže u ravoj inovacija (R&D u EU je 3%), a to je kritičan faktor uspjeha biofarma kompanija: minimalno 10% prihoda tih kompanija izdvaja se za R&D − objasnio je dr Lončar. Nagradu za uspješnu inovaciju predstavlja patentna zaštita, a bez ovih ulaganja nema fundamentalnog prodora u različitim primijenjenim oblastima znanja. Još jednu interesantnu postavku Lončarevog stručnog izlaganja činila je analiza značenja vrijednosti medicinske inovacije i važnosti ulaganja u inovacije. Ona se, kako se moglo zaključiti, mjeri učinkom u očuvanju zdravlja pacijenata. Jedan od takvih pokazatelja mogao bi biti podatak da nakon primjene jednog inovativnog lijeka u liječenju ranog stadijuma karcinoma dojke 27.737 žena nije razvilo metastatsku bolest. Prema aktuelnim podacima GHA (Health Advances analysis) od marta 2015, najviše se ulaže u razvoj ljekova namijenjenih liječenju kardiovaskularnih oboljenja − 1.813, za neurološka – 1.329, imunološka – 1.256, infektivne bolesti – 1.120 itd. Primjena inovativnih ljekova, kako je navedeno ovom prilikom, smanjuje potrebu za drugim zdravstvenim resursima. Zdravstveno novinarstvo nije društveni medij U svojstvu gosta sa respektabilnim iskustvom u medijima, osobito medijskim kampanjama koje se odnose na inovativne medicinske projekte, govorila je Solvejg Rejgard Petersen, ekspert za komunikacije i medije Danske agencije za ljekove. – Ako želite da se bavite zdravstvenim novinarstvom, treba da pišete o bolestima


koje škode ljudima u Crnoj Gori, o prevenciji i sl., o čemu vaši ljekari znaju mnogo (pušenje, loša ishrana). Veliki broj medija piše o detoksikaciji i sličnim metodama za koje ne postoji naučni dokaz o djelotvornosti. Treba pisati o onome što je relevantno – istakla je Rejgard Petersen.

Potrebno je pisati o onome što je relevantno, na način koji podrazumijeva osvjetljavanje raznih strana pojedinog pitanja, te izbjeći populističku i senzacionalističku povodljivost i istraživati, istraživati, istraživati, naglasila je ona. – Stvarna preporuka vama u Crnoj Gori bila bi da opredijelite nekoga da se bavi samo zdravstvenim novinarstvom, jer je to dosta komplikovano područje – kazala je Rejgard Petersen. Objašnjavajući mehanizam funkcionisanja informativnog sektora, ona je navela da važan segment prestavlja upravo konflikt na relaciji novinar−naučnik −laik. Još jedna važna preporuka ovog izlaganja bila bi da je neophodno ostvariti konsenzus na ovom nivou, što bi značilo neophodnost provjeravanja relevantnosti informacija od strane novinara, prilagođavanje načina obraćanja od strane naučne javnosti, tj. pojednostavljenja jezika i načina prezentovanja informacija, kao i ostvarenje dijaloga na relaciji novinar−naučnik. Neophodno je, kako je objašnjeno ovom prilikom, obučiti novinare i naučnu javnost da govore jezikom koji je razumljiv laičkoj javnosti, te uvrstiti jednostavne vizuelne načine prezentovanja kao što su narativi i fotografije. – Mediji vole slavne ličnosti, konflikte, osjećanja, fotografije i s tim moramo da se borimo kao vlasti i kao naučnici. Ljudi se sjećaju fotografija i osjećanja, ali se ne sjećaju podataka. Mi moramo da iskomuniciramo te podatke na nov način, sa narativima, ilustracijama, osjećanjima. To je i dalje dosta teško zdravstvenim vlastima, ali ponekad moramo i to da radimo – navela je gošća iz Danske. Gđa Rejgard Petersen ilustrovala je svoje izlaganje analizom slučaja medijskog konflikta u Danskoj povodom primjene HPV vakcine (20132015). Značajnu poruku njenog izlaganja činilo bi da nacionalni zdravstveni autoriteti moraju biti nezavisni i orjentisani na naučne podatke, te na podatke relevantnih međunarodnih institucija (EMA, WHO, FDA). Od velike pomoći, takođe, mogu biti nezavisna istraživanja i uticaj udruženja pacijenata, a izvore sa kojima treba postupati oprezno predstavljaju kompanije sa komercijalnim interesom, društveni mediji sa populističkom tendencijom i eksperti sa oportunim stavom u odnosu na naučni konsenzus.

Medicina u eri digitalizacije Dr Milos Ičević, predsjednik Zdravstvenog komiteta Američke privredne komore u Crnoj Gori i predstavnik farmaceutske kompanije Hoffmann−La Roche, predstavio je neke domete savremenog doba kada je u pitanju njihova primjena u medicini. Primjena digitalnih trendova u medicini, po njemu, omogućava da nove tehnologije na nov način modeluju medicinu, zdravstvo, regulatorno okruženje i ishode liječenja pacijenata.

Srž digitalne revolucije u medicini predstavlja istraživanje podataka iz različitih izvora za rješavanje zdravstvenih problema i izazova, što vodi ka pomoći kliničarima da upravljaju sve većim obimom i složenošću podataka o pacijentima. Od velike pomoći u tom procesu jeste primjena podataka stečenih sprovođenjem velikih studija i stvarnih podataka na globalnom nivou, medicinskih informacija i saznanja, te vještačke inteligencije. U cilju korišćenja podataka velikih studija za donošenje mudrih medicinskih odluka zdravstvenim vlastima danas stoje na raspolaganju značajni resursi. Postoje, naime, specijalizovane kompanije koje se bave plasmanom podataka u medicini, ali su dostupne i brojne digitalne aplikacije koje mogu biti od značaja u tretmanu brojnih hroničnih bolesti, npr. multiple skleroze, karcinoma dojke i sl. Dr Ičević je ovom prilikom prezentovao neke od njih. Predstavljene aktuelnosti iz onkologije Aktuelne trendove u onkologiji tokom drugog dana novinarske radionice u Tivtu predstavio je prof. dr Vladimir Todorović, sa Klinike za onkologiju i radioterapiju KCCGa. Kancer, kao globalni problem ima incidencu od 18.1 miliona oboljelih, a do 2040. predviđa se da će to biti 29.5 miliona. On predstavlja drugi uzrok smrti u svijetu: po podacima iz 2018. ta brojka je iznosila 9.5 miliona, a do 2040. se predviđa da će to biti 6.5 miliona. Po broju oboljelih na godišnjem nivou prednjači Kina: 2.860.000. U Indiji je to 784.000, u SAD−u 616.000, u Japanu 400.000, u Rusiji 314.000, u Njemačkoj 247.000, a u Crnoj Gori 1.300. Kod žena se najčešće dijagnostikuje kancer dojke kolorektuma, pluća i cerviksa, a kod muškaraca kancer pluća, prostate, kolorektuma i želuca.

13


Ističući kao jedan od problema nedostatak resursa u dijagnostici i inovativnim terapijama, tj. da tek jedna od pet zemalja posjeduje registar za rak1, te da kvalitet liječenja dovodi do značajnih rezultata u preživljavanju, prof. dr Todorović prezentovao je kao moguće smetnje optimalnom liječenju i nedostatak pravog multidisciplinarnog rada ili konzilijuma, nedostatak radioterapijske opreme, adekvatne hirurgije i opreme, primarne i sekundarne prevencije, adekvatne finansijske podrške i suboptimalnih budžeta. Kada je u pitanju statistika konzilijarnog rada u Crnoj Gori ovom prilikom su prikazani podaci po kojima je u periodu 14. do 20. januara 2019. u KCCGu organizovano 218 konzilijuma2. Prezentovani su radioterapijski kapaciteti u Europi, te statistički podaci relevantni za mjerenje vrijednosti zdravstvene usluge na ovom nivou kod nas i u svijetu: korelacija izdvajanja za zdravstvo po stanovniku i odnos mortaliteta i incidence, broj onkologa na milion stanovnika i sl. Od 13. jula 2010, kada je otvorena Klinika za onkologiju u Podgorici, broj liječenih pacijenata porastao je sa 650 na 1.760 (2017), što, po tumačenju prof. dr Todorovića, ide u prilog tendenciji da se što veći broj slučajeva otkrije u ranoj fazi bolesti, kada je i prognoza daleko optimističnija.

Prikazujući organizacione i kadrovske resurse Klinike za onkologiju i radioterapiju koja danas broji 115 zaposlenih, dr Todorović je naveo da ona raspolaže najsavremenijim sistemom za transkutanu radioterapiju kod svih tumorskih lokalizacija. To podrazumijeva automatsku isporuku grupe polja zračenja, optimizuje kretanje gentrija, veliku brzinu rotacije kolimatora, softver za geometrijsku kontrolu rada i dnevni izvještaj o kvalitetu rada aparata. Hiperark sistem za stereotaksičnu isporuku tretmana tumora mozga, kao uređaj novije generacije, između ostalog obezbjeđuje maksimalnu zaštitu zdravih organa, a time i smanjenje komplikacije terapije. U nizu planova u vezi sa unapređenjem radioterapijske usluge kod nas izdvajaju se dalje osavremenjavanje tehnike, nabavka još jednog Linaca aparata, rad na edukaciji timova ljekara za razvoj novih tehnika zračenja (IMRT, VMAT, IGRT), dalje telemedicinsko povezivanje sa savremenim referentnim 1 U Crnoj Gori on postoji od 2013. 2 U vezi sa karcinomom dojke 47, sa ginekološkim oboljenjima 25, sa

onkološkim bolestima glave i vrata 15, digestivnim oboljenjima 25, urološkim 36, endokrinim 3, karcinomom kostiju 7, bolestima CNSa 2.

14

centrima, uvođenje novih imunoterapijskih protokola i kombinacije protokola hemioterapije i bioloških ljekova, usvajanje standarnih procedura u dnevnim bolnicama i stacionaru Centra, unapređenje procedura farmakovigilance u vezi sa neželjenim efektima, intrahospitalnog registra, uvođenje novih samostalnih i regionalnih kliničkih studija, uvođenje metoda nukleomedicinske kardiologije – perfuziona scintigrafija srca, unapređenje nuklearne i ultrazvučne obrade oboljenja štitaste žlijezde, a od velike bi pomoći bila i nabavka PET CT aparata, dijagnostičke metode nuklearne medicine koja je danas standard u onkologiji. Time bi se umnogome unapredilo liječenje bolesti štitaste žlijezde, terapija koštanih metastaza, terapija neuroendokrinih tumora i drugih oboljenja. Izazovi u liječenju multiple skleroze Liječenje multiple skleroze u svijetu i Crnoj Gori bilo je tema predavanja dr Ljiljane Radulović, sa Klinike za neurologiju KCCGa. Multipla skleroza, kao hronično, progresivno oboljenje centralnog nervnog sistema (CNS), pogađa više od 2.3 miliona ljudi širom svijeta, a kognitivne disfunkcije su zabilježene kod 43% do 65% pacijenata. Budući da ne postoji tretman kojim se bolest može u potpunosti izliječiti, da progresija bolesti dovodi do akumulacije onesposobljenosti tokom vremena, ona je vodeći uzrok netraumatske, neurološke onesposobljenosti kod mladih u mnogim zemljama i smanjene radna sposobnosti pacijenata. Veća učestalost ranih relapsa povezana je sa progresijom onesposobljenosti, a s tim su u vezi i pogoršanje kvaliteta života kod pacijenata i staratelja i porast troškova koji opterećuju sve karike društva. Grad

Oboljeli Stanovmistvo Prevalenca

Podgorica

68

185.937 38.57

B.Polje

38

46.051

82,52

Nikšić

15

72.443

20.71

Rožaje

15

22.964

65.32

Bar+Ulcinj

20

61969

32.27

Cetinje

11

16.657

66.04

Pljevlja

11

30786

35.73

Kotor+Budva+Tivat

6

55850

10.74

Mojkovac+Andrijevica 7

22073

16.65

42.048

16.65

+Kolašin Berane

7

U vezi sa karakteristikama situacije u Crnoj Gori, dr Radulović je navela da je po prevalenci oboljelih po opštinama u Crnoj Gori u Bijelom Polju registrovana najveća učestalost obolijevanja − prevalenca 82,52: 38 pacijenata, na Cetinju je prevalenca 66.04 (11 pacijenata), a u Rožajama 65.32 (15 oboljelih).


ona je ukazala na značaj plasiranja informacija u okviru profesionalne etike. Kada je u pitanju preuzimanje informacija sa portala CALIMSa, Savović je preporučila da se mora praviti razlika između informacija namijenjenih stručnoj javnosti i opštoj populaciji. Kao primjer nekompetentno prenešene informacije navela je slučaj hidrohlortiazida i nepotrebno izazvan konflikt u javnosti. – Vrlo je važno da takve informacije budu doslovno prenešene – objasnila je Savović, u suprotnom, mogu izazvati kontraefekat. Neadekvatno prenešena informacija, kako je navela na kraju, predstavlja još jednu prijetnju po zdravlje građana. Ujedinjeno protiv raka U okviru uslova za efikasno liječenje hroničnih progresivnih oboljenja, kako se moglo čuti ovom prilikom, od neprocjenjivog je značaja rano postavljanje dijagnoze. Postojanje terapije, postojanje adekvatne infrastrukture za njenu primjenu, te lokalna dostupnost i rano započinjanje, predstavljaju važne elemente uticaja na progresiju ove opasne bolesti. Ističući značaj dostupnosti najsavremenije terapije u liječenju multiple skleroze kod nas, dr Radulović je naglasila da zaista možemo biti ponosni na terapijski domet kojim danas raspolaže crnogorsko zdravstvo. Neadekvatno prenešena informacija prijetnja po zdravlje građana Izražavajući zadovoljstvo zbog učešća na skupu, Marija Savović, savjetnica za odnose sa javnošću i međunarodnu saradnju CALIMSa, prikazala je osnovne aspekte rada Crnogorske agencije za ljekove i medicinska sredstva i ukazala na značaj međusektorske saradnje u cilju objektivnog informisanja opšte javnosti, a time i zaštite zdravlja građana. – Osnovno načelo kojim se Agencija rukovodi prilikom komunikacije sa javnošću jeste da svaka informacija bude pažljivo pripremljena, transparentna i jasna. Dodatno, transparentnost svih procesa, dostupnost medijima, kao i adekvatna razmjena informacija doprinosi razvoju i održavanju stečenog povjerenja javnosti. Paušalne, neprovjerene informacije mogu samo da podrivaju to povjerenje i bespotrebno uznemire javnost i bezbjednost pacijenta – istakla je Savović.

Primjer uspješno realizovane kampanje u borbi za zdravlje građana prezentovala je dr Ivana Božović, novinarka RTSa. Opisujući izazove sa kojima se ekipa autorskog projekta „Rak je izlečiv” suočavala, ona je navela da svake godine u Srbiji oboli oko 36 hiljada ljudi, a 20 hiljada premine od malignih bolesti. Pozivajući na važnost osvješćivanja javnosti u smislu da ne mora da bude tako, te da ako se otkrije na vrijeme, rak je izlječiv, dr Božović je objasnila da je u tom cilju od 2018, tj. od početka sprovođenja kampanje emitovano više od 1.000 minuta programa, redovno je zastupljena u udarnim medijskim terminima ova desetominutna emisija, te brojni prilozi u okviru drugih popularnih emisija. Ostvarujući izuzetan medijski proboj, kampanja je imala značajan upliv i u realizaciji čuvenih medijskih događaja: Beogradskog maratona, Nedjelja mode i Beovizije. − Naši heroji su prošetali pistom i poslali poruku da je rak izlječiv – s ponosom je istakla dr Božović.

Ostvarena je kvalitetna saradnja sa javnim ličnostima, a poruke kampanje našle su se u zdravstvenim ustanovama i autobusima širom Srbije. Projekat su podržala i udruženja pacijenata, nadležne institucije i farmaceutske kompanije. U dva navrata realizovani su besplatni mamografski pregledi, pri čemu je pregledano 4.900 žena, od kojih je kod 17 na vrijeme dijagnostikovan rak dojke. Organizovani su i pregledi na rak prostate, pri čemu je pregledano 2.500 muškaraca. Situacija kod nas Objašnjavajući da u eri ubrzanog informisanja svaka informacija ima posebnu težinu, te da postoji stalna opasnost od dejstva neprovjerenih informacija plasiranih putem medija,

Kada je u pitanju borba za javno zdravlje, važnu kariku predstavlja i rad nevladinih udruženja motivisanih da uporno rade na dizanju svijesti u vezi sa očuvanjem zdravlja. U okviru

15


Radionice u Tivtu prezentovani su rezultati takvih projekata Udruženja studenata MoMSIC i Marketing agencije „Prava priča”. Aleksandar Miličić, iz „Prave priče”, naveo je u okviru svoje prezentacije da je u cilju edukacije javnosti o karcinomu dojke realizovano 360 marketinških kampanja različitog profila. Učinak se sastojao u animaciji 1.840 osoba da učestvuje u projektima realizacije preventivnih pregleda i drugih vidova edukacije, a osnovnu vrijednost predstavljaju 23 rano otkrivena slučaja obolijevanja, time i 23 spašena života.

Učešće u ovakvim projektima, naglasio je Miličić, treba da zajednički imaju predstavnici struke, medija, NVO i pacijenti. Interakcija predstavlja jedan od prioriteta uspješnog rada. Najavljujući nove projekte, Miličić je ovom prilikom ukazao na mogućnost primjene digitalnih aplikacija koje će u periodu do 2023, kako je planirano, biti dostupne građanima. Predsjednik Udruženja studenata MoMSIC Anis Šabotić iskoristio je priliku da ukaže na nedaće sa kojima se njegovo volontersko udruženje studenata i mladih doktora medicine suočava u svakodnevnoj borbi za javno zdravlje građana Crne Gore. Jedan od projekata ovog tima usmjeren je na osvješćivanje javnosti u vezi sa ranim dijagnostikovanjem multiple skleroze,

a sprovodi se pod sloganom „Vrijeme je važno u multiploj sklerozi”. Navodeći da su interakcije sa građanima do sada realizovane u okviru prisustva u tržnim centrima glavnog grada, na glavnom gradskom trgu, u srednjim školama, na Medicinskom fakultetu, on je izrazio vjerovanje da će u narednom periodu biti omogućeno prisustvo MoMSICa i u donekle zapostavljenoj sjevernoj regiji Crne Gore.

Analiziraći rezultate upitnika koji je u okviru ove kampanje plasiran, Šabotić je ovom prilikom istakao nepovoljne rezultate kada je u pitanju obaviještenost o prirodi multiple skleroze. Posebno je to, po ocjeni Šabotića, poražavajuće u vezi sa pitanjima da li učesnici ankete smatraju da je multipla skleroza zarazna bolest i da li bi se oženili/udali za osobu koja boluje od multiple skleroze. Ističući da nemamo prava na prihvatanje ovakvih rezultata ankete, on je pozvao učešće u projektu „MS doesn’t stop me!”, čiju će završnu aktivnost činiti interaktivni performans i radionica sa građanima, te šetnja sa Trga nezavisnosti u Podgorici 7og aprila.

ZNAČAJ MEDIJA U EDUKACIJI OPŠTE JAVNOSTI I IZVJEŠTAVANJU IZ OBLASTI ZDRAVSTVA Hotel Regent , Porto Montenegro ( Tivat ) 28. i 29. mart 2019.

16

Anita Đurović


EVROPSKI KODEKS PROTIV RAKA 12 načina za smanjenje rizika od raka 1

Ne pušite. Ne koristite duvan u bilo kojem obliku.

2

Neka vaš dom bude bez duvanskog dima.

3

Održavajte zdravu tjelesnu masu.

4

Budite fizički aktivni u svakodnevnom životu. Ograničite vrijeme koje provodite sjedeći.

5

Hranite se zdravo: t Jedite dosta integralnih žitarica, mahunarki, povrća i voća. t Ograničite unos visokokalorične hrane (hrane bogate šećerima ili mastima) i izbjegavajte konzumiranje zaslađenih napitaka. t Izbjegavajte industrijski prerađenu hranu; ograničite unos crvenog mesa i hrane sa puno soli.

6

Ako pijete bilo koji alkohol, ograničite količinu. Da bi se spriječila pojava raka, bolje je ne piti alkohol.

7

Izbjegavajte pretjerano izlaganje suncu. To naročito važi za djecu. Koristite zaštitna sredstva. Ne koristite solarijume.

8

Zaštitite se na radnom mjestu od materija koje izazivaju rak tako što ćete poštovati zdravstvene i bezbjedonosne preporuke.

9

Saznajte da li ste izloženi zračenju iz prirodnih izvora radona u vašem domu. Preduzmite mjere da smanjite nivo radona.

10

Za žene: r Dojenje smanjuje majčin rizik za dobijanje raka. Ako možete, dojite svoju bebu. r Hormonska supstituciona terapija povećava rizik od nastanka nekih vrsta raka. Ograničite upotrebu te terapije.

11

Uključite svoju djecu u programe vakcinacija za: r Hepatitis B (za novorođenčad) r Humani papiloma virus (HPV) (za djevojčice).

12

Učestvujte u organizovanim programima za skrining raka: r Debelog crijeva (žene i muškarci) r Dojke (žene) r Grlića materice (žene). Evropski kodeks protiv raka usmjeren je na aktivnosti koje građani mogu preduzeti u cilju sprječavanja raka. Za uspješnu prevenciju raka potrebno je da te aktivnosti podupru vladine politike i mjere.

Saznajte više o Evropskom kodeksu protiv raka na adresama:

http://cancer-code-europe.iarc.fr i

http://www.ijzcg.me


Šanse da žena rodi blizance duplo su veće ukoliko rodi poslije 35. godine života.

Plavooki ljudi bolje vide u mraku.

Ljudi u periodu ostavljanja cigareta intenzivnije sanjaju.

Ljudi koji piju kafu, češće imaju ljubavne odnose od onih koji je ne piju.

Banana sadrži prirodnu hemikaliju koja nas čini srećnijima.

Čaša vode poslije jela smanjuje kisjelinu u ustima za čak 61%.

Prvi kondomi pravljeni su od lana.

18


Grom udara muškarce sedam puta češće nego žene. Na svakih 200 ljudi, jedan je psihopata.

Vokabular prosječnog čovjeka sadrži od pet do šest hiljada riječi.

Električnu stolicu izumio je zubar.

U prosjeku, 100 ljudi u svijetu umre od davljenja hemijskom olovkom svake godine.

Jedan sat slušanja muzike, odnosno držanja slušalica u ušima, za 700 puta povećava broj bakterija u uhu. Kada se smijemo koristimo 17 mišića, a čak 43 kada se mrštimo.

19


Održana konferencija posvećena razvoju nauke

ZAUVIJEK RADOZNALI NAUKOM ZA BUDUĆNOST

Značaj uloge i povezivanje nauke i društva, kao i značaj nauke u svakodnevnom životu, bile su neke od tema naučne konferencije Zauvijek radoznali – Naukom za budućnost, koja je okupila eminentne stručnjake iz Crne Gore iz oblasti prirodnih nauka, kao i posjetioce iz medicinskog, akademskog, javnog i korporativnog sektora, a koju je organizovala vodeća naučna i tehnološka kompanija Merck u podgoričkom hotelu Hilton, 19. marta.

20

- Želimo da skrenemo pažnju na potrebu za novom vezom između nauke i društva. Takođe, ovom konferencijom željeli smo da naglasimo ulogu koju naučnici igraju u širenju našeg shvatanja svijeta i da građane upoznamo sa razvojem nauke. Naša kompanija, koja obilježava veliki jubilej – 350 godina od osnivanja, posvećena je nauci, i okrenuta je budućnosti ispunjenoj inovacijama. Mi u Crnoj Gori neprekidno doprinosimo razvoju inovacija na polju kardiologije, endokrinologije, fertiliteta,


onkologije i neurologije, koje omogućavaju ljudima da na vrijeme prepoznaju prve simptome mogućih oboljenja u navedenim oblastima i na vrijeme odreaguju - izjavila je gđa. Ina Bulat, direktorka kompanije Merck za Srbiju i Crnu Goru. U okviru stručnog panela pod nazivom „Naučne prekretnice u medicini i pogledi ka budućnosti“, prisutnima na konferenciji su se obratili: dr Maša Ždralević, rukovodilac centra za naučno – istraživački rad Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, doc. dr Zorica Potpara, rukovodilac studijskog programa Farmacija na Medicinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, dr Jevto Eraković, direktor Kliničkog centra Crne Gore, dr sci. med. Sreten Kavarić, prof. dr Vladimir Todorović, mr. sci. med. Nebojša Bulatović, prof. dr Filip Vukmirović i mr. sci. med. Tatjana Simić Motrenko. Konferenciju koja je održana u cilju predstavljanja naučnih prekretnica u medicini i doprinosa koji nauka pruža društvu u Crnoj Gori, pratilo je izvođenje hora Zvjezdice, sa numerama posvećenim očuvanju životne sredine, kao i izložba fotografija istorijata najstarije farmaceutske kompanije. Neki od izuma kompanije Merck su tečni kristali koji se korsite za LCD ekrane, OLED tehnologija, savremene terapije za dijabetes, multiple sklerozu, poremećaj rada štitaste žljezde, liječenje steriliteta i mnoge druge. Merck učestvuje na brojnim naučnim projektima za budućnost nauke, kao što su CRISPR tehnologija, automobili sa autonomnom vožnjom, 3D tehnologijima i mnogim drugim.

Ina Bulat Merck je vodeća naučna i tehnološka kompanija u oblasti zdravstva, nauke o živim sistemima, i performansi. Oko 50.000 zaposlenih radi na daljem razvoju tehnologija koje poboljšavaju i unapređuju život - od biofarmaceutskih terapija za liječenje raka ili multiple skleroze, najsavremenijih sistema za naučno istraživanje i proizvodnju, do tečnih kristala za pametne telefone i LCD televizore. Osnovana 1668. godine, Merck je najstarija farmaceutska i hemijska kompanija na svetu. Osnivačka porodica i dalje je većinski vlasnik ove korporacije. Merck ima globalna prava na brend i ime Merck. Jedini izuzeci su Sjedinjene Države i Kanada, gde kompanija posluje kao EMD Serono, MilliporeSigma i EMD Performance Materials. Dejana Barjaktarović

21


Hirurški tim KCCG izveo prvu laparoskopsku operaciju tumora debelog crijeva Hirurški tim Centra za digestivnu hirurgiju Kliničkog centra Crne Gore, na čelu sa prof. dr Rankom Lazovićem 18. marta izveo je samostalno prvu laparoskopsku operaciju tumora debelog crijeva. Tim povodom su se na konferenciji za novinare prisutnima obratili direktor KCCG Gore dr Jevto Eraković, načelnik Centra za digestivnu hirurgiju Hirurške klinike prof. dr Ranko Lazović i hirurg dr Aleksandar Kujović. Dr Eraković kazao je da je ova operacija jedna od najkompleksnijih u hirurgiji i poručio mladim doktori da bi trebalo da slijede primjere najuspješnijih crnogorskih hirurga koji su napredovali u radu sa najnovijim tehnikama. – Ovo je veliki dan za KCCG i za crnogorsku hirurgiju. Mogu sa ponosom da istaknem da je prvi put tim Kliničkog centra, operateri, anesteziolozi i instrumetari, čitav tim koji učestvuje u operativnom zahvatu, samostalno uradio laparoskopsku operaciju kolona. To je jedna od najkompleksnijih operacija u hirurgiji koju je uspješno uradio tim naših digestivnih hirurga na čelu sa prof. dr Rankom Lazovićem. Kada najuspješniji i najbolji crnogorski hirurzi mogu da daju napredak u novim tehnikama i novom radu, ovo je poruka mladim doktorima da slijede te primjere i prate savremene trendove minimalno invazivne hirurgije - kazao je dr Eraković. Načelnik Centra za digestivnu hirurgiju, prof. Lazović kazao je da je laparoskopska hirurgija, tj. minimalno invazivna hirurgija, počela da se radi 1987. godine u Lionu u Francuskoj, kada je ovom metodom urađena operacija žučne kese. Prof. Lazović je kazao da se laparoskopske operacije žučne kese u

22

KCCG izvode od 1996. godine i da su ljekari Centra za digestivnu hirurgiju do sada uradili preko četiri hiljade ovih operacija. – Onda smo savladali laparoskopske operacije bruha, uradili smo dosta laparoskopskih operacija slijepog crijeva, ciste na jetri i slezini, a prije 15 dana kolega dr Veselin Stanišić uradio je samostalno prvu laparoskopsku splenectomiu, uklanjanje slezine, i ovo što smo sada uradili jeste kruna laparokopske hirurgije, Ovo što smo sada uradili smatra se krunom laparoskopske hirurgije trbuha. Posebno sam ponosan što smo to uradili mi iz Centra za digestivnu hirurgiju, bez pomoći sa stane, bez konsultanata i bez supervizije - pojasnio je prof. Lazović. On je istakao i značaj edukacije dodajući da su obavljene u klinčkim centrima u Rijeci, u Ljubljani a da je završni kurs bio u bolnici u Madridu. Operacijom koju je izveo tim iz Centra za digestivnu hirurgiju skraćeno je vrijeme bolničkog liječenja pacijenta i dužina njegovog oporavaka, pojansio je prof. dr Lazović dodajući da je i mnogo manji procenat postoperativnog bola te i da su intraoperativni gubici krvi mali za ovaj vid hirurškog zahvata. – Operativna procedura je izvedena na tumoru lijeve strane debelog crijeva, gdje bolesnik umjesto operativnog reza od 50 do 60 centimetara, ima samo tri uboda na trbuhu od po oko deset milimetara, kazao je prof. Lazović. – Bolesnik već sjutradan ustaje, počinje da pije tečnost, uzima kašastu hranu. Sada je kako treba, potpuno je sposoban da ga sjutra otpustimo. Implementirali smo metodu i namjera


je da je uvedemo u rutinsku praksu - naveo je on. Prof. Lazović je dalje objasnio da nijesu svi bolesnici sa tumorom debelog crijeva za ovaj vid operacije, jer postoje kriterijumi na osnovu kojih se bolesnici indikuju za otvorenu hirurgiju, odnosno klasičnu u odnosu na laparoskopsku hirurgiju. – Ovo je intervencija koja nije privilegija malih centara, malih timova, zato je potrebna dobra oprema, kadar i iskustvo na otvorenoj hirurgiji - kazao je on ističući da svaka procedura ima svoje rizike, koji su na određenim segmentima laparoskopske operacije veći nego na otvorenoj hirurgiji. Prof. Lazović je naveo da se pacijent prvo upozna sa procedurom i eventualnim komplikacijama a nakon toga potpisuje se saglasnost za izvođenje hirurške operacije. Pojašnjavajući koje su moguće kompikacije kod laparoskopske operacije on je kazao da one mugu nastati zato što se umjesto onog klasničnog razvlačenja, podiže trbušni zid i omogućava uvid u organe trbušne duplje. Povrede unutrašnjih organa su moguće zato što se uvode određeni instrumenti koji se ne koriste u otvorenoj hirurgiji - objasnio je prof. dr Lazović.

On je kazao da je operacija kod pacijenta trajala dva sata i 45 minuta, kao i da je zbog kasnijeg oporavka dužina operacije vrlo bitna, jer nije isto kada je pacijent tri ili pet sati pod anestezijom. – Ključno je da tim bude uhodan, jer kod laparoskopije nemamo pogled u trbuh nego u ekran. Ljekari moraju prvo da ovladaju klasičnom, a potom laparoskopskom operacijom - izričit je prof. Lazović. – Mi uvijek pored seta za laparoskopiju imamo instrumente za klasičnu operaciju – dodao je on. Hirurg dr Aleksandar Kujović kaže da je ponosan što je bio dio tima koji je izveo ovu zahtjevnu operaciju. – Biti dio ovog tima je privilegija, a osjećaj da ste pionir u nečemu je sjajan. Ovdje rade ljudi koji nikada nijesu bili vični reklami, ali jesu hirurgiji. Crnogorski građani mogu imati puno povjerenje u ljekare ove kuće – poručio je dr Kujović. PR Služba Kliničkog centra Crne Gore

23


INSTITUT ZA FIZIKALNU MEDICINU, REHABILITACIJU I REUMATOLOGIJU “DR SIMO MILOŠEVIĆ” IGALO

Institut Igalo je jedna od najvećih i najpoznatijih ustanova za fizikalnu, rehabilitacionu i preventivnu medicinu i talasoterapiju za djecu i odrasle na Mediteranu. Smješen je u centru Igala, na samom ulazu u Bokokotorski zaliv, jedan od najljepših mediteranskih zaliva, u neposrednoj blizini mora. Sa sjeverne strane se nalazi planina Orjen (1894m) koja spriječava prodor hladnih vazdušnih masa sa sjevera. Igalo ima blagu, mediteransku klimu sa suvim i toplim ljetima i blagim zimama, sa preko 200 sunčanih dana godišnje. Nalazi se na pola sata vožnje od dva međunarodna aerodroma, Tivat i Dubrovnik.

Institut je osnovan 1949. godine od strane Ministarstva zdravlja NR Crne Gore, kao zdravstveno klimatsko lječilište, pod imenom „Jadransko prirodno lječilište“. Raspolagalo je sa drvenom kućicom od 40m2. Od ključnog značaja za nastajanje Instituta bili su prirodni faktori: morski peloid, mineralna voda i klima. Institut tokom svog razvoja nije rastao samo u prostoru i smještaju već je istovremeno razvijao svoj kadar, “know how”, posebno u medicini, što ga je pozicioniralo u sam vrh evropskih rehabilitacionih centara, a samo Igalo kao prepoznatljivu destinaciju zdravstvenog turizma.

25


Važni datumi u istorijatu Instituta: - 1875. godine spisi vojnih ljekara Austro-Ugarske monarhije pominju ljekovitost igaljske mineralne vode i blata, a 1910. dr Levi upućuje memorandum austougarskoj vlasti da se u Igalu osnuje lječilište. - 1935. se prvi put potvrđuje ljekovitost igaljskog blata u Visch-iju (Francuska). - 1970. postaje kolaborativni centar SZO. - 1976. prerasta u Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju, i potpisuje prve strane ugovore za liječenje pacijenata iz Švedske i Norveške. Završetkom novog objekta 1986. otvaraju se i druga strana tržišta: Holandija, Danska, Finska, Njemačka, Rusija, koji su i danas prisutni.

stojanja.

Institut Igalo ove godine slavi 70 godina po-

Danas Institut posjeduje 23 hektara zemlje, 4 smještajna objekta sa kapacitetom od preko 1.200 kreveta raspoređenih u dvokrevetnim, jednokretnim sobama i apartmanima, sa većinskim pogledom na more. Zapošljava 669 (597 +72) radnika, od kojih 290 radi u medicinskom sektoru, među kojima je: 36 doktora različitih specijalnosti, od kojih 3 doktora nauka, 4 magistara i 7 subspecijalista, 200 fizioterapeuta, 60 medicinskih sestara i ostalih saradnika u medicini. Institut Igalo je nastavna baza Fakulteta primjenjene fizioterapije u Igalu i završne godine Medicinskog fakulteta iz Podgorice, Univerziteta Crne Gore. Institut Igalo se bavi medicinskom rehabilitacijom, preventivnom medicinom (medicinskim wellnesom) i promocijom zdravlja. Od samog početka svog postojanja Institut je efikasno kombinovao moderno sa tradicionalnim kroz dobro profilisane programe medicinske rehabilitacije i medicinskog wellnessa. Institut je specijalizovana ustanova za rehabilitaciju bolesnika sa reumatskim, neurološkim, kardiovaskularnim i respiratornim oboljenjima, kao i za postraumatsku ortopedsku rehabilitaciju kod odraslih i djece. Poseban akcenat se stavlja na unaprijeđivanju zdravlja u okviru koga se sprovode programi preventivne medicine (za gojaznost, hipertenziju, dijabetes, osteoporozu) uvođenjem zdravih stilova života. Uspješnost primijenjenih medicinskih programa rehabilitacije potvrđuju 42. godina rada sa Norveškom, kroz državni program rehabilitacije zapaljenskog reumatizma. Institut Igalo je više puta učestvovao na međunarodnim tenderima koje raspisuje država Norveška za liječenje pacijenata u inostranstvu, i u svakom je bio prvorangirani. Uspješnost Instituta takođe potvrđuju i dvije prestižne nagrade koje je Institut dobio, nagradu Ljekarske komore Crne Gore “Dr Branko Zogović” kao najbolja medicinska ustanova republike, i nagradu kao najusješnija kompanija u oblasti zdravstva u jugoistočnoj Evropi. - Institut Igalo je nosioc ISO standarda ( ISO 9001/2016) od 2013. godine. - Od 2018. godine Institut ima licencu od Ministarstva nauke za naučno-istraživačku djelatnost

26


Medicinski programi Instituta: Rehabilitacioni programi:

Preventivni programi:

• Rehabilitaciju reumatoloških pacijenata • Kardiorespiratorni check-up • Rehabilitacija kardioloških pacijenata • Antistres program • Rehabilitacija pacijenata sa respiratornim • Program mršavljenja oboljenjima • Detox program • Rehabiliacija pacijenata nakon ortopedakih • Opšti preventivni program intervencija • Sport i rekreaciju • Rehabilitacija pacijenata sa neurološkim • Beauty program oboljenjima • Rehabilitacija sportista • Rehabilitacija pacijentica nakon ginekoloških operacija (dojki i sek.steriliteta) • Rehabilitacija pacijenata sa oštećenjem periferne cirkulacije • Rehabilitacija djece • Rehabilitacija pacijenata sa dijabetes melitusom • Rehabilitacija pacijenata sa osteoporozom

(NIR) u okviru kojeg su već u toku dva inovativna projekta. - U okviru Instituta je nedavno otvoren Centar za hipertenziju, prevenciju infarkta i šloga - HISPA, kao dio HISPA MNE i HISPA međunarodnog udruženja. Osnovna ideja ovih centara jeste visoko specijalizovana zdravstvena usluga očuvanja zdravlja. Korisnici usluga su bolesni ljudi koji imaju neregulisan ili neadekvatno regulisan krvni pritisak, hipertenziju pogotovo oni ljudi koji ne mogu tako lako da kod svojih ljekara rješe problem visokog krvnog pritiska, sa posebnim fokusom na osobe koje imaju povišen kardiovaskularni rizik. To mogu biti i relativno „zdrave“ osobe koje nemaju posebno izražene simptome ali imaju problema poput gojaznosti, stresa, visokog krvnog pritiska, neadekvatne ishrane, ali i zdrave osobe koje žele da očuvaju svoje zdravlje. U Institutu se održavaju: - Edukacije kroz razne kurseve, seminare iz oblasti medicine i rehabilitacionih tehnika (Bobath koncept, manuelne tehnike, PNF, UZ-dijagnostike, EMNG-a...) - Kongresi i naučni sastanci - Internacionalne škole i programi ECPD-a

Medicinski sektor Instituta Igalo organizaciono ima: 1. Stacionarna - klinička odjeljenja 2. Dijagnostičko – polikliničke kabinete 3. NIR 4. Laboratoriju (hematologija, biohemija, mikrobiologija) 5. Terapijska odjeljenja 6. Edukativne prostore

Terapijski modaliteti Instituta Igalo su: - Kineziterapija i hidro kineziterapija uključujući grupne i individualne terapije - Vanjske aktivnosti (vježbe disanja, TaiChi, hodanje...) - Hidroterapiju: mineralne kupke, biserna kupka, podvodna tuš masaža, aroma kupka... - Peloidne kupke i pakovanja - Manuelna masaža, limfna drenaža - Razne vrste elektroterapije, magnetoterapije, ultrazvučne terapije, laseroterapije, terapije udarnim talasom, fototerapije - Talasoterapija - Inhalatorna terapija - Alternativne terapije: Shiatsu, aroma terapija, Ki yoga, Tai Chi, Ai Chi, Yoga... Institut Igalo je nosioc zdravstvenog turizma Crne Gore. Kao društveno odgovorna firma daje podršku zajednici kroz veliki broj projekata značajnih za grad, kao što je prostor za prva tri razreda Osnovne škole, NVO Sunčev zračak u prostorijama dječijeg odjeljenja, prostor za Fakultet primijenjene fizioterapije u prostoru starog E odjeljenja, sportski bazen za vaterpolo klub Jadran. Institut kao respektabilna zdravstveno-turistička ustanova, čiji je brend prepoznatljiv ne samo u Crnoj Gori nego i na evropskom zdravstvenom tržištu, doprinesi ekonomskom napretku i razvoju ne samo lokalne zajednice nego i ukupnom zdravstvu i turizmu Crne Gore. Dr Marina Delić Direktor sektora medicine

27


Hronika 03. mart - Klinički centar CG provjeravao sluh zainteresovanim građanima Klinički centar Crne Gore organizovao je Dan otvorenih vrata na Klinici za otorinolaringologiju i maksiofacijalnu hirurgiju, povodom 3. marta - Međunarodnog dana brige o sluhu. Iz KCCG saopšteno je da su ljekari od 15 do 19 sati u ambulanti za ORL provjeravali sluh za 15 zainteresovanih građana, bez zakazivanja od izabranog doktora i bez uputa. S obzirom da je gubitak sluha globalni problem i da ugrožava stotine miliona ljudi u svijetu, Svjetska zdravstvena organizacija od 2007. godine obilježava 3. mart kao Međunarodni dan brige o sluhu. 03. mart - Osoba sa invaliditetom učile o pokretanju biznisa Centar za građansko obrazovanje je organizovao trening o preduzetništvu i konceptu start-upa sa vještinama razvoja i upravljanja biznis planovima za deset osoba sa invaliditetom sa evidencije nezaposlenih, a u okviru projekta Razvojem vještina za bolju zapošljivost osoba sa invaliditetom.

je i Srbija. U Crnoj Gori u 2018. zabilježeno 203 oboljela u odnosu na 2017. kada nije bilo pojave ove zaraze bolesti. Situacija je najkritičnija u deset zemalja koje čine 74 odsto ukupnog povećanja. Deset zemalja sa najvećim povećanjem broja oboljelih su Ukrajina sa nešto više od 30.000 oboljelih, zatim Filipini, Brazil, Jemen, Venecuela, Srbija sa gotovo 4.500 oboljelih, Madagaskar, Sudan, Tajland i Francuska sa gotovo 2.300 oboljelih. O povećanju broja slučajeva malih boginja u 2018. u odnosu na 2017. izvijestilo je 98 zemalja, među njima i Crna Gora koja je sa 203 oboljela treća na listi zemalja sa velikim brojem zabilježenih slučajeva malih boginja u 2018, a koje nijesu imale slučajeve u 2017. godini. Epidemija je nastala zbog toga što određene grupe u opštoj populaciji nijesu bile vakcinisane, saopštio je Unicef. Kako se dodaje, epidemija je ukazala na značajan broj odraslih osoba koje nijesu vakcinisane ili su nepotpuno vakcinisane, kao i da ima dosta djece mlađe od pet godina koja nijesu vakcinisana zbog oklijevanja roditelja uzrokovanog glasinama o kvalitetu i bezbjednosti MMR vakcine i navodnoj povezanosti sa autizmom. 04. mart - Do kraja godine vakcine protiv HPV virusa

Tokom dvodnevnog intenzivnog rada, učesnici su imali priliku da kroz prezentacije, razgovor i praktični rad dobiju znanje i smjernice za osmišljavanje i razvoj sopstvenog biznisa, kao i za pisanje uspješnog biznis plana i njegovo sprovođenje. Milo Radulović, predavač na treningu i izvršni direktor MARLEQ start-apa, platforme za karijerno savjetovanje, ocijenio je da ne postoje prepreke kad je u pitanju pokretanje sopstvenog biznisa. Treba samo pronaći pokretačke snage u sebi, da radimo ono što volimo, da se okružimo ljudim a koji imaju slična interesovanja. 04. mart - Broj oboljelih od malih boginja alarmantan Broj slučajeva malih boginja u svijetu je alarmantan, saopštio je Unicef, a među zemljama sa velikim brojem oboljelih

28

Crna Gora će do kraja godine uvesti vakcine protiv humanog papiloma virusa, odnosno HPV-a, koji u 95 odsto slučajeva uzrokuje rak grlića materice. Tako ćemo se svrstati u red onih država koje svoju populaciju štite i od HPV-a. Prema podacima nacionalnog registra, u našoj zemlji godišnje od raka grlića materice oboli oko 110 žena. Uz skrining i vakcinaciju kao prevenciju, nakon nekoliko godina trebalo bi da se ta bolest iskorijeni. Od raka grlića materice sve češće obolijevaju mlađe žene, iako je ta bolest u potpunosti izlječiva, ako se otkrije na vrijeme. Uz skrining kao prevenciju, od ove godine će se u kalendar imunizacije uvesti i vakcina protiv HPV-a. Vakcina se daje prije stupanja u seksualne odnose, jer je to jedini način da se obezbijedi najbolja učinkovitost. Mnoge države vakcinišu i seksualno aktivnu populaciju, s tim što je učinkovitost vakcine tada mala, a djevojke koje prime vakcinu, imaju zaštitna antitijela sedam godina nakon vakcinacije, kaže epidemiolog Instituta za javno zdravlje Crne Gore dr Senad Begić. Podaci iz Australije, zemlje koja je među prvima uvela HPV vakcinu govore da ona štiti organizam od infekcije tokom sedam godina na nivou od 91 odsto. Kad krene vakcinacija protiv HPV virusa, mogućnost da je prime imaće djevojčice od 12 do 14 godina prije stupanja u seksualne odnose. Neke zemlje vakcinišu i dječake, tako da će se i ta opcija uzeti u obzir.


05. mart - Grip odnio još dvije žrtve U toku prethodne sedmice u Centru za medicinsku mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje (IJZ) laboratorijskim putem potvrđeno je 38 slučajeva infekcije virusom gripa tipa A. Oni su saopštili da su u toku prethodne sedmice od posljedica gripa preminula dva pacijenta. - Zaključno sa prethodnom sedmicom ukupno je registrovano 22 smrtna slučaja od infekcije virusom gripa u sezoni 2018/2019 - kazali su iz Instituta. Kako su naveli, od početka sezone bilo je 417 laboratorijski potvrđenih slučajeva gripa, od čega je 416 slučajeva infekcije virusom gripa tip A i jedan virusom gripa tip B. - Od ukupnog broja laboratorijski testiranih uzoraka od početka sezone, 46,1 odsto je bilo pozitivno na prisustvo virusa gripa, od čega je 99,7 odsto uzoraka pozitivno na virus gripa tip A - kaže se u saopštenju. Iz IJZ su rekli da je u toku prethodne sedmice prijavljeno 386 osobe sa simptomima nalik gripu (ILI), što predstavlja incidenciju od 62,26 na 100 hiljada stanovnika. To je, kako su naveli, za oko 34 odsto manja vrijednost incidencije u odnosu na vrijednost incidencije iz prethodne sedmice. Najveći broj oboljelih od ILI u izvještajnoj nadzornoj sedmici registrovan je u uzrastu od 20 do 64 godine, 251 oboljelih, odnosno 65,01 odsto od ukupnog broja prijavljenih slučajeva. - Takođe je najviša incidencija registrovana u uzrastu od 20-64 godine, 66,47 - dodaje se u saopštenju.

Iz Instituta su kazali da je u toku prethodne sedmice prijavljeno 7,65 hiljada osoba sa simptomima blažih i težih infekcija respiratornog trakta (ARI). Najveći broj oboljelih od teških i lakših respiratornih infekcija je u toku prethodne sedmice registrovan u uzrastu od 20-64 godine, 2.898 oboljelih, što je 37,8 odsto od ukupnog broja prijavljenih slučajeva. - Najviša incidencija registrovana je u uzrastu od nula do četiri godine, dakle među djecom predškolskog uzrasta - kaže se u saopštenju. Navodi se da je prethodne sedmice, prema podacima dobijenim iz sentinel bolničkog nadzora nad teškim akutnim respiratornim infekcijama (SARI), prijavljeno osam slučajeva teških akutnih respiratornih infekcija. - Preporučujemo da se sve osobe koje su u povećanom riziku od razvoja komplikacija vakcinišu - kazali su iz Instituta. Oni su podsjetili da su u domovima zdravlja u Crnoj Gori i dalje dostupne vakcine. - Vakcina se može primiti tokom cijele sezone trajanja nadzora nad gripom, ali je najbolje vrijeme za vakcinaciju prije početka širenja virusa u populaciji, obzirom na to da je za razvoj antitjela potrebno da prođu dvije do tri sedmice od vakcinacije - dodaje se u saopštenju. 06. mart - Za godinu više od 30 napada na ljekare Predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić kazala je da će nakon četiri nova napada na ljekare


ubrzati formiranje registra takvih slučajeva i zahtijevati da se oni u zakonu prepoznaju kao zasebno krivično djelo. U posljednjih godinu dana evidentirana su 34 fizička napada na ljekare. Tokom februara su dva pacijenta napala ljekare u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) tokom pregleda i protiv njih su podnijete prekršajne prijave, dok je u Nikšiću napadnut direktor Opšte bolnice Ilija Ašanin, a u Bijelom Polju je zapaljeno vozilo psihijatra Aleksandra Zlajića. Popović Samardžić ističe da će Sindikat insistirati da se usvoji propis kojim bi se svaki fizički i verbalni napad na ljekare karakterisao kao zasebno krivično djelo. Ona je podsjetila da su od potpredsjednika Vlade i ministra pravde Zorana Pažina traži li da se u Krivični zakonik uvede krivično djelo napad na ljekare, kako bi se riješio problem sve češćih napada na medicinske radnike. 07. mart - Za rehabilitaciju u Igalu potrošeno 3 miliona eura Na rehabilitaciju u Institut Dr Simo Milošević u Igalu prošle godine upućeno je 4.095 crnogorskih građana, što je Fond za zdravstveno osiguranje (FZZO) koštalo oko tri miliona eura. Preliminarni podaci Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore za 2018. godinu, pokazuju da je najviše osiguranika u Igalo upućeno iz Podgorice, a najmanje iz Šavnika. Na rehabilitaciju u Igalo poslati su zbog ortopedskih implantanata zglobova kukova i koljena, te akutnog infarkta miokarda. U odnosu na 2017. prošle godine na rehabilitaciju u Igalo upućeno je skoro sedam odsto više osiguranika što je državu koštalo više za skoro 96.000 eura ili 3,41 odsto.

u saradnji sa kolegama iz Slovenije i Makedonije, stekli su se uslovi da samostalno urade takvu operaciju. - Odstranili smo tumor sa malim dijelom bubrežnog tkiva oko bubrega, po protokolima koje zahtijeva struka, tako da je funkcija bubrega potpuno očuvana - saopštio je dr Magdelinić. Laparoskopija je u Klinički centar Crne Gore uvedena prije godinu i po. - Ova operacija sadrži sve tehnike laporaskopske hirurgije od zauzdavanja, klemovanja, manjih krvnih sudova, preparacije bubrega do šivenja i odstrannjivanja samog tumora - saopštio je dr Magdelinić. Laparoskopski je moguće raditi sve operacije, ali se ipak za takav zahvat, kaže dr Magdelinić biraju adekvatni slučajevi. - Ako nije tumor previše veliki možemo ga laparoskopski završiti, ukoliko su tumori veći onda tu stupa na scenu otvorena hirurgija - rekao je on. Doktor Magdelinić kaže da su samo laparoskopske nekretomije zahtjevnije od ove koju su oni odradili u KC. To je strandard u svijetu koji će, vjeruje dr Magdelinić, uskoro postati praksa i u najvećoj crnogorskoj zdravstvenoj ustanovi. 11. mart - Dobra saradnja u oblasti zdravstva između Crne Gore i NR Kine

08. mart - Na procedure u KCCG čeka 397 pacijenata Na tri klinike u Kliničkom centru Crne Gore, prema najnovijim podacima na listama čekanja je ukupno 397 pacijenata, što je za 24 manje nego prethodnog mjeseca kada je na specijalističke preglede, snimanja i operacije čekao 421 pacijent. I ovog, kao i prethodnog mjeseca najviše pacijenata je na listi Klinike za bolesti srca 306, što je, pak, manje nego u februaru, kada je na listama bio 331 pacijent. 09. mart - Zaštiti zdravstvene radnike Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Šućko Baković, snažno je osudio napade na zdravstvene radnike u Crnoj Gori i pozvao nadležne da preduzmu sve mjere kako bi se oštrije sankcionisali počinioci i time spriječili slični događaji. Iz institucije Ombudsmana su kazali da su napadi na pripadnike jedne od najodgovorijih i najzahtjevnijih profesija u svakom društvu i vremenu, krajnje neprihvatljivi i da su zabrinuti zbog sve češćih situacija u kojima se ugrožavaju fizički i psihički integritet ljekara i ostalog medicinskog osoblja na radnom mjestu. 10. mart - Samostalno uradili laparoskopsku operaciju bubrega Tim ljekara Kliničkog centra Crne Gore, na čelu sa urologom dr Aleksandrom Magdelinićem, uradio je prvu laparoskopsku operaciju tumora bubrega. Nakon više zahvata, koji su radili

30

Crna Gora i Narodna Republika Kina imaju razvijene političke i ekonomske odnose, s posebnim akcentom na oblast zdravstva, saglasili su se ministar zdravlja dr Kenan Hrapović i ambasador NR Kine Liu Jin, na održanom sastanku u Ministarstvu zdravlja. Ministar Hrapović zahvalio se na 735.000 eura vrijednim donacijama u poslednje dvije godine. Naime, 2017. godine donirano je 13 sanitetskih vozila, a prošle godine Ambasada NR Kine obezbijedila je novčana sredstva za nabavku transportnog inkubatora za kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Ministarstva zdravlja dvije zemlje od 2011. godine potpisnici su Memoranduma o razumijevanju, a mogućnosti dalje saradnje sagovornici vide u oblasti telemedicine, kao i edukacije i razmjene iskustva zdravstvenih profesionalaca. Ambasador NR Kine Liu Jin interesovao se za pravni status pružanja usluga alternativne medicine. U skladu sa opredijeljenim stavovima Svjetske zdravstvene organizacije, Ministarstvo zdravlja je priznalo tradicionalne kineske metode liječenja, kao provjerene i neškodljive po zdravlje. Međutim, trenutno je na snazi Pravilnik o tradicionalnim i alternativnim metodama liječenja iz 2014. godine, koji ne propisuje


bliže uslove pod kojim se mogu pružati priznate metode alternativne i tradicionalne medicine. Hrapović je informisao Liu Jina da je u okviru Programa rada Vlade za ovu godinu, u okviru izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti predviđeno usvajanje podzakonskog akta o bližim uslovima pod kojim se mogu pružati priznate metode alternativne i tradicionalne medicine i donositi rješenja o dozvoli za rad takvih ustanova. 11. mart – I dalje veliki broj nevakcinisane djece Iako se broj vakcinisane djece tokom 2018. godine u svim generacijama konstantno povećavao, broj nezaštićene djece je i dalje visok i to najprije među najmlađima rođenim u posljednje dvije-tri godine, kod kojih je procenat vakcinisanih MMR vakcinom u prosjeku oko 70 odsto, upozorili su iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore. Ova stopa vakcinisanih trovalentnom vakcinom koja štiti od malih boginja, zaušaka i rubeola, znatno je veća među generacijama djece rođene između 2001. i 2016. godine, gdje je, prema podacima Instituta, procenat vakcinisanih sa makar jednom dozom vakcine protiv malih boginja blizu 92 odsto. Ipak, ljekari upozoravaju da je nužno da više od 95 odsto dječije populacije bude vakcinisano da bi sva djeca bila zaštićena. Nepotvrđene, ali, kako se pokazalo, uticajne pretpostavke da se MMR vakcina može dovesti u vezu sa značajnim povećanjem autističnog spektruma kod djece, kod nas, ali i širom svijeta, izazvale su strah i bojazan roditelja koji su u minulim godinama u značajnom broju odbijali da djecu vakcinišu. Sumnje su dodatno podgrijali brojni antivakcinalni lobiji, a rezultat je značajno povećan broj oboljelih od boginja u Evropi i Americi. Kako su prenijeli mnogi mediji, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je upozorila da je odbijanje vakcinisanja djece jedna od 10 najvećih prijetnji zdravlju stanovništva širom zemlje. Najnovija studija ljekara u Danskoj, kojom je obuhvaćeno 657.461 djece rođeno između 1999. i 2010. godine, čije je zdravstveno stanje praćeno do kraja avgusta 2013. godine, pokazala je da MMR vakcina ne povećava rizik od autizma, niti izaziva autizam kod djece koja spadaju u rizične grupe. 12. mart - Resori zdravlja Crne Gore i Mađarske uspostaviće konkretnu saradnju

Ministarstvo zdravlja Crne Gore i Ministarstvo zdravlja Mađarske uspostaviće konkretnu bilaternu saradnju u narednom

periodu kroz potpisivanje Memorundama sa jasnim ciljevima i prioritetnim zadacima, saopšteno je na sastanku crnogorskog ministra zdravlja dr Kenana Hrapovića i ambasdora Mađarske Jožefa Nađešija. Na sastanku održanom u Ministarstvu zdravlja mađarski ambasador i ministar Hrapović razgovarali su o mogućim načinima saradnje dvije zemlje u oblasti edukacije ljekara i drugog medicinskog osoblja, kao i razmjene iskustava u oblasti zdravstvenog turizma koji je u Mađarskoj naročito razvijen. 13. mart - Za privatnike i liječenja van Crne Gore 19 miliona eura Fond za zdravstveno osiguranje sklopio je dvogodišnje ugovore sa 15 privatnih ustanova, koje će pružati specijalističke preglede i operacije osiguranicima kojima ove usluge ne mogu biti pružene u državnim bolnicama zbog nedostatka ljekara specijalista. Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić kazao je da je za privatne ustanove i liječenje u inostranstvu iz budžeta planirano 19.000.000 eura. - Na osnovu objavljenog javnog poziva, izvršen je odabir 15 zdravstvenih ustanova van mreže (PZU) sa kojima će biti ugovoreno pružanje zdravstvenih usluga u periodu od 1.4.2019. do 31.3.2021. godine. Postojeći ugovori su u primjeni do 31.3.2015. godine. Radi se o dvije privatne zdravstvene ustanove za djelatnost patohistologije, dvije za usluge Nuklearne magnetne rezonance (NMR), osam za oftalmološke usluge i tri za ustanove u kojima se obavlja vantjelesna oplodnja (IVF) - istakao je Čirgić. Kazao je i da nije produžen ugovor sa specijalističkom ustanovoma reumatologije za opštine Herceg Novi, Kotor, Tivat i Budva, jer Opšta bolnica Kotor ima kadrovskih kapaciteta da obavlja ove preglede. 14. mart - Za 9 godina tri i po puta više oboljelih od raka Da karcinom postaje sve veći problem u svijetu, ali i u Crnoj Gori, govori sve veći broj novootkrivenih slučajeva oboljelih od raka, kojih je, prema riječima direktora Klinike za onkologiju i radioterapiju prof. dr Vladimira Todorovića, sada čak 2.000 i to samo na Onkologiji Kliničkog centra, dok ih je devet godina ranije bilo oko 600. On je na konferenciji, na kojoj je predstavljen Evropski kodeks protiv raka inicijativa Evropske komisije za informisanje građana o preventivnim mjerama koji je preveo i adaptirao Institut za javno zdravlje, rekao da se godišnje na klinici na čijem je čelu obavi više od 28.000 pregleda. - Za liječenje raznih vrsta tumora svakog mjeseca izdvaja se 550.000 eura - rekao je Todorović, naglasivši da je Klinički centar nabavio novi linearni akscelerator (aparat za zračenje), te da je u planu nabavka još tri takva. Govoreći o Evropskom kodeksu protiv raka, rukovodilac Registra malignih neoplazmi iz Instituta za javno zdravlje dr Rajko Strahinja naveo je da on sadrži 12 preporuka koje većina ljudi može poštovati bez posebnih vještina ili savjetovanja. Među njima su savjeti da se ne koristi duvan, da građani budu fizički aktivni, zdravo se hrane, zatim da se ne pije alkohol ili bar ograniče količine, kao i izbjegavanje pretjeranog izlaganja suncu. Preporučuje

31


se i uključivanje djece u program vakcinacije protiv hepatitisa i HPV virusa, kao i učestvovanje odraslih u skrining programima. - Što se više preporuka poštuje, to je manji rizik od nastanka raka. Procjenjuje se da bi se gotovo polovina svih smrtnih slučajeva povezanih sa rakom u Evropi mogla spriječiti kada bi se poštovale ove preporuke - rekao je dr Strahinja. - Potrebno je više politika kojima bi se otežavala kupovina i pušenje duvana, a omogućavala fizička aktivnost i zdrava ishrana - rekao je dr Strahinja. Kodeks je objavljen na sajtu Instituta i dostupan za sve.

15. mart - Bolnica u Risnu dobila skener vrijedan 330.000 eura U Specijalnoj bolnici Vaso Ćuković pušten je u rad novi multislajsni skener vrijedan 330.000 eura, koji će građanima Risna, cijele regije i turistima omogućiti da dobiju savremenu medicinsku dijagnostiku, ocijenio je ministar zdravlja dr Kenan Hrapović.

14. mart - Turska pruža snažnu podršku zdravstvenom sistemu Crne Gore

Kvalitet odnosa Crne Gore i Turske ogleda se, između ostalog, u snažnoj podršci koju Turska pruža našem zdravstvenom sistemu, zaključeno je na sastanku ministra zdravlja dr Kenana Hrapovića, ambasadorke Turske u Crnoj Gori NJ.E. Ozan Songul i koordinatora turske agencije za međunarodnu saradnju i koordinaciju TIKA u Crnoj Gori, Envera Resulogularija. Sporazum između Vlade Crne Gore i Vlade Republike Turske o saradnji u oblasti zdravstva i medicinskih nauka, potpisan je 05.decembra 2014.godine, a od tada je, prema riječima ambasadorke Songul realizovano 48 projekata između dvije države. U okviru projekta Kontiunirane medicinske edukacije, koji sprovodi Ministarstvo zdravlja, značajno mjesto zauzima usavršavanje crnogorskih ljekara na prestižnim klinikama u Turskoj, istakao je ministar Hrapović. Nakon što je prošle godine grupa ljekara boravila u najstarijoj turskoj bolnici Numune u Ankari, plan je da u narednom periodu još 120 crnogorskih ljekara stekne nove vještine i znanja i razmijeni iskustva sa turskim kolegama. TIKA je u crnogorski zdravstveni sistem u protekloj deceniji uložila više od 2 miliona eura, od čega se najveći dio odnosi upravo na donacije u opremi i infrastrukturi zdravstvenom sistemu. Najvrjednija od njih svakako je rekonstrukcija Urgentnog centra KCCG, za koju je izdvojeno 700 hiljada eura, a tu je i nedavna donacija 12 EKG aparata. TIKA će, kako je istakao njen koordinator Resulogulari, nastaviti da razvija svoje projekte na polju zdravstva. Sastanku u Ministarstvu zdravlja prisustovala je i Generalna direktorica za međunarodnu saradnju i harmonizaciju propisa, Slađana Pavlović i savjetnica za trgovinske odnose u ambasadi, Fatima Derya.

32

On je, svečano puštajući u rad skener, kazao da je to, pored skenera u Bijelom Polju, Beranama i Nikšiću, četvrti u nizu, za koji je novac opredijelila Vlada Crne Gore. Zaposleni i građani te regije su, kako je podsjetio, u prethodne dvije godine imali su probleme zbog kvara na starom skeneru. Fond za zdravstveno osiguranje je, kako je ukazao, izdvojio 53 hiljade eura za rekonstrukciju i adaptaciju prostora, gdje je smješten skener. - Vlada je opredijelila preko 160.000 eura za nabavku druge nove, savremene medicinske opreme. Na taj način se podiže kvalitet pružanja zdravstvene zaštite. Upravo je to politika Vlada, da građani u mjestu življenja i boravka dobiju uslugu, a ne kao što je bilo ranije, da zbog određenih usluga, dijagnostičkih i operativnih procedura, idu u Kotor, Bar, Cetinje, ili u Klinički centar Crne Gore - naveo je Hrapović. On je rekao da je, kroz Projekat energetske efikasnosti, koji sprovode Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo ekonomije, opredijeljeno dodatnih 80.000 eura za naredni period. - Za Projekat energetske efikasnosti, koji se ogleda u rekonstrukciji fasade Bolnice u Risnu, ove godine će biti raspisan tender, nakon čega će projekat biti realizovan. Do sada je kroz Projekat energetske efikasnosti uloženo preko 300 hiljada eura u ovu bolnicu - kazao je Hrapović. Kao važan iskorak, kako je rekao, definisana je rekonstrukcija jednog dijela bolnice. - Imamo gotova idejna rješenja i gotov projekat za rekonstrukciju u vrijednosti od skoro 900 hiljada eura. Ministarstvo i Vlada će kandidovati taj projekat, kroz kapitalni budžet za iduću godinu, i siguran sam da će građani ovog kraja dobiti taj projekat i da ćemo u narednom periodu imati još bolje i kvalitetnije uslove za liječenje naših građana - ocijenio je Hrapović. Direktor Specijalne bolnice Risan dr Vladimir Popović, rekao je da je puštanje u rad skenera veliki dan za ustanovu, pacijente, i veliko rasterećenje za zaposlene. - Projekat je počeo moj prethodnik doktor Jauković i to je bio prvi korak na putu modernizacije ove bolnice. Crna Gora je prepoznata kao zemlja elitnog turizma i turistički infrastrukturu


mora da isprati i zdravstvena infrastruktura. Mislim da je ovo samo prvi korak na tom putu i da ćemo u tome svi zajedno istrajati - smatra dr Popović. On je istakao da je cilj Specijalne bolnice u Risnu da nema lista čekanja. - Uvešćemo i dopunske radiološke ambulante. Dugujemo ogromnu zahvalnost Opštoj bolnici Kotor, jer smo dvije godine bili bez ove usluge, a ta bolnica nam je izlazila u susret gotovo svakodnevno. U pomoć su uskakali i bolnice u Baru, Nikšiću. Mi smo područje koje je itekako opterećeno, pogotovo u turističkoj sezoni i ovo je za nas jedan veliki dan - istakao je dr Popović. 15. mart - Organizovana akciju mjerenja očnog pritiska Klinički centar Crne Gore (KCCG) organizovao je povodom Svjetske nedjelje borbe protiv glaukoma akciju na Klinici za očne bolesti Crna Gora mjeri očni pritisak. Iz te zdravstvene ustanove su saopštili da su u ambulanti Klinike za očne bolesti, za 60 zainteresovanih građana starijih od 40 godina, oftalmolozi mjerili očni pritisak bez zakazivanja i uputa. Građani koji su željele da provjere očni pritisak trebali su da se prijave 14.marta do 12 sati pozivanjem specijalističke ambulante za oftalmologiju u KCCG. - To je bila prilika da se skrene pažnja javnosti na ozbiljnost ove bolesti koja dovodi do sljepila ukoliko se ne dijagnostikuje i ne liječi na vrijeme - navodi se u saopštenju.

osoba. Kapaciteti Urgentnog su preopterećeni, naročito noću, kaže dr Nermin Abdić. Još jednom su apelovali na građane da na preglede ne idu u Urgentni već kod izabranog ljekara ili u Hitnu pomoć. Osim pacijenata koji nisu hitni, gužvu u hodniku Urgentnog dodatno pravi porodica pacijenata. Sve češće su nestrpljivi i prave probleme ljekarima. - Ovdje imate pacijenata koji su pod dejstvom alkohola i narkotika, i obično ta pratnja je vrlo neprijatna - navodi direktor Urgentnog centra dr Abdić. - Ne mogu da prihvatim da je stanje proliva ili povraćanja koje traje preko 15 dana, da je bolna menstruacija, da su glavobolje koje traju više mjeseci... slučaj za Urgentni centar - poručuje dr Abdić. Kada bi pacijenti pomoć tražili kod izabranog ljekara ili u Hitnoj, Urgentni bi bio znatno rasterećen. 18. mart - Donirali kapnograf Opštoj bolnici u Bijelom Polju Opšta bolnica u Bijelom Polju dobila je vrijednu donaciju - kapnograf, aparat za potrebe Službe za anesteziju, koji je Hipotekarna banka donirala bjelopoljskoj bolnici.

16. mart - Za djecu dijabetičare besplatni senzori za mjerenje nivoa šećera u krvi U Crnoj Gori oko 300 mališana živi sa dijabetesom. Oni od sada preko Fonda za zdravstveno osiguranje mogu besplatno dobiti senzore za mjerenje nivoa šećera u krvi, što će im značajno olakšati samu proceduru, budući da su do sada u tu svrhu koristili igle. Od početka primjene izmjene Pravilnika o ostvarivanju prava na medicinsko-tehnička pomagala Fond za zdravstveno osiguranje odobrio je 28 aparata za kontinuirano mjerenje šećera u krvi i 196 senzora, kazao je direktor Fonda Sead Čirgić. Senzori se, kako je objasnio, odobravaju u količini od sedam komada na svaka tri mjeseca, dok je rok korišćenja aparata pet godina. Do sada je, ističe Čirgić, podnijeto petnaestak zahtjeva za refundaciju. - Aparati se odobravaju djeci od četvrte do 18-te godine života, kojima doktor endokrinolog Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore predloži korišćenje tog pomagala pojasnio je Čirgić. Roditelji, kako je rekao, sa izvještajem ljekara i predlogom za odobravanje nabavke pomagala obraćaju se područnoj filijali Fonda kod koje je osigurano lice prijavljeno na zdravstveno osiguranje, kako bi im Fond izdao potvrdu o odobrenju nabavke pomagala.

U prisustvu direktorice Opšte bolnice dr Biserke Bulatović, predstavnika službe za anesteziju i Operacionog bloka i direktora filijale Hipotekarne banke u Bijelom Polju Mirsada Spahića izvršena je primopredaja kapnografa, aparata za potrebe Službe za anesteziju koji je Hipotekarna banka donirala bjelopoljskoj bolnici. Direktorica bolnice dr Bulatović izrazila je zadovoljstvo što se kroz činove društvene odgovornosti pomažu zdravstvene ustanove i podiže nivo kvaliteta zdravstvene usluge i zaštite. - Nadam se da će u narednom periodu i drugi privredni subjekti slijediti ovakve primjere društvene odgovornosti, i zajednički kroz zdrava parnerstva unaprijediti kvalitett zdravstvene zaštite i usluge. Prilikom uručenja donacije Spahić je istakao da je Hipotekarna banka društveno odgovorna kompanija koja kontinuirano pomaže lokalne zajednice kroz različite vidove donacije.

18. mart - Urgentni centar je preopterećen

18. mart - Hirurški tim KCCG izveo prvu laparoskopsku operaciju tumora debelog crijeva

Dnevno pomoć u Urgentnom centru zatraži i do 300 pacijenata, dok je tokom 2018. u toj ustanovi pregledano 75.000

Hirurški tim Centra za digestivnu hirurgiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), na čelu sa prof. dr Rankom Lazovićem

33


izveo je samostalno prvu laparoskopsku operaciju tumora debelog crijeva. Tim povodom su se na konferenciji za novinare prisutnima obratili direktor KCCG Gore dr Jevto Eraković, načelnik Centra za digestivnu hirurgiju Hirurške klinike prof. dr Ranko Lazović i hirurg dr Aleksandar Kujović. (Opširnije na stranama 22-23). 19. mart – TAIEX studijska posjeta – sprovođenje inspekcije u farmakovigilanci

Agencija za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CALIMS) je, u saradnji sa Evropskom komisijom - Program za sprovođenje pomoći i razmjenu informacija (TAIEX), realizovala studijsku posjetu na temu sprovođenja inspekcije u farmakovigilanci. Studijska posjeta je realizovana u periodu od 25.02.2019. do 01.03.2019. godine, u saradnji sa Agencijom za lijekove i medicinske proizvode Republike Hrvatske (HALMED). U pitanju je nastavak saradnje sa ekspertima HALMED, koja je započeta realizacijom TAIEX ekspertske misije o sprovođenju inspekcije u farmakovigilanci u julu 2017. godine, sa ciljem jačanja internih kapaciteta CALIMS na ovom polju. Eksperti HALMED imaju višegodišnje iskustvo u sprovođenju inspekcije u farmakovigilanci, ujedno su i delegati u Pharmacovigilance Inspectors Working Group, radnom tijelu Evropske Agencije za ljekove (European Medicines Agency). U okviru studijske posjete, zaposleni CALIMS su upoznati sa odgovarajućom regulativom, načinom organizacije, kao i procesima planiranja i pripreme za inspekciju. Osim toga, zaposleni CALIMS su imali priliku da u svojstvu posmatrača prisustvuju sprovođenju jedne redovne, trodnevne, inspekcijske provjere nosioca dozvole za lijek u Hrvatskoj. Realizovana studijska posjeta predstavlja dragocjeno iskustvo za eksperte CALIMS i neophodan korak ka uspostavljanju kontrole sistema farmakovigilance nosilaca dozvole u Crnoj Gori, kao redovne provjere usklađenosti njihovog sistema farmakovigilance sa zahtjevima regulative u Crnoj Gori. 19. mart - Održana konferencija posvećena razvoju nauke Značaj uloge i povezivanje nauke i društva, kao i značaj nauke u svakodnevnom životu, bile su neke od tema naučne konferencije Zauvijek radoznali – Naukom za budućnost, koja je okupila eminentne stručnjake iz Crne Gore iz oblasti prirodnih nauka, kao i posjetioce iz medicinskog, akademskog, javnog i korporativnog sektora, a koju je organizovala vodeća naučna i

34

tehnološka kompanija Merck, obilježavajući 350 godina postojanja, u podgoričkom hotelu Hilton, 19. marta. (Opširnije na stranama 20-21). 20. mart - Rekonstruisana i adaptirana ambulanta Manastir Morača U rekonstrukciju ambulante Manastir Morača, koja pruža zdravstvenu zaštitu za oko 700 stanovnika moračkih sela, uloženo je 35 hiljada eura, kazao je ministar zdravlja dr Kenan Hrapović, napominjući da je državi podjednako važna svaka zdravstvena ustanova. Rekao je da se danas potvrđuje zajednička briga za zdravlje mještana moračkih sela, kroz adapticuju ambulante. - Da je državi podjednako važna svaka zdravstvena ustanova u Crnoj Gori svjedoči i renoviranje ove zdravstvene stanice, u čiju je adaptaciju i rekonstrukciju uloženo 35 hiljada eura, od čega je Vlada, kroz budžet Fonda za zdravstveno osiguranje, izdvojila 20 hiljada, a 15 hiljada je obezbijeđeno iz sopstvenih sredstava i domaćinskim upravljanjem Doma zdravlja Kolašin, čiji je sastavni dio ova ambulanta - objasnio je Hrapović.

Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje, Sead Čirgić, rekao je da je iz budžeta Fonda, za adaptaciju ambulante, opredijeljeno 20 hiljada eura i da su ta sredstva na optimalan način iskorišćena. Direktorica Doma zdravlja Kolašin, Dragica Popović, pojasnila je da se pružanje zdravstvene zaštite u ambulanti Manastira Morača sprovodi na primarnom nivou. - To je isturena ambulanta Doma zdravlja u Kolašinu. Četvrtkom dolazi izabrani doktor za odrasle sa svojim timom, koji na primarnom nivou zdravstvene zaštite pruža uslugu u svakom pogledu, svakom pacijentu, iz moračkih sela - kazala je Popović. Svi pacijenti, kako je istakla, imaju kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. - Budu pregledani, dobiju odgovarajuću terapiju, imaju mogućnost da podignu terapiju, a patronažna služba je dostupna i zastupljena u svakoj kući. Terapija se dijeli i nijedan pacijent nije uskraćen za pružanje tog nivoa zdravstvene zaštite - kazala je Popović. 20. mart - Potpisan Memorandum o saradanji o unapređenju oralnog zdravlja Asocijacija za preventivnu pedijatriju Crne Gore i Stomatološka komora Crne Gore potpisale su Memorandum o


saradanji, kojim su definisane zajedničke aktivnosti koje će u narednom periodu realizovati, u cilju podizanja nivoa kvaliteta prevencije i liječenja u dječjoj stomatologiji, kao i unapređenja oralnog zdravlja cjelokupne populacije. Memorandum o saradnji ispred Asocijacije je potpisao doc. dr Nebojša Kavarić i dr Borislav Ćalović u ime Stomatološke komore, a potpisivanju je prisustvovao i državni sekretar Ministarstva zdravlja Milovan Vujović.

zadacima. Ministar je posebno potencirao pitanje školovanja crnogorskih studenata medicine i edukacije ljekara u svim granama medicine na prestižnim univerzitetima i klinikama u Bugarskoj. Ambasadorka Alexandrova je istakla da sa bugarske strane postoji spremnost za potpisivanje Memoranduma, te je na sastanku dogovoreno da se u narednom periodu organizuje sustret ministara zdravlja dvije države i tom prilikom Memorandum o sradnji zvanično potpiše. 21. mart - Smanjiti dostupnost alkohola i potrošnju antibiotika

Dvije organizacije, u nardenom periodu organizovaće edukativne radionice i predavanja, na kojima će promovisati oralno zdravlje, uz nastojanje da se podigne svijest populacije o značaju primjene inovacija u oralnom zdravlju, koje će doprinijeti dostizanju visokog kvaliteta u pružanju stomatoloških usluga, a samim tim i očuvanju oralnog i ukupnog zdravlja i djece i odraslih.

Vlada je usvojila akcione planove za sprovođenje Strategije za sprječavanje zloupotrebe droga i Nacionalne strategije prevencije štetne upotrebe alkohola i alkoholom uzrokovanih poremećaja, kao i za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike, za 2019-2020 godinu. Iz Ministarstva zdravlja su kazali da zloupotreba droga i brojne ozbiljne posljedice koje ona uzrokuje, predstavljaju stalni izazov za sva društva i države. Kako su naveli iz tog resora, to zahtijeva multisektorski kontinuirani odgovor zajednice u cjelini, u kojem doprinos moraju dati pojedinci, porodica, lokalna zajednica, vladine institucije, civilni sektor i međunarodne organizacije.

21. mart – Edukacija će biti težište saradnje Crne Gore i Bugarske

Navodi se da Akcioni plan za 2019-2020 godinu u toj oblasti definiše različite aktivnosti u cilju usmjeravanja odgovornih aktera ka glavnim sferama intervencija, a odnose se na oblasti sprovođenja zakona, carine, policije, javnog zdravstva i zdravstvene zaštite, sistema socijalne zaštite, obrazovanja i vaspitanja, kao i međunarodnu saradnju. Školovanje studenata medicine i edukacija medicinskih profesionalaca biće težište saradnje između Crne Gore i Bugarske, rečeno je na sastanku ministra zdravlja Kenana Hrapovića i ambasadorke Bugarske u Crnoj Gori, Nj.E. Plugtschieve Alexandrove Meglene. Ministar Hrapović je upoznao ambasadorku Alexandrovu sa funkcionisanjem zdravstevnog sistema u Crnoj Gori i značajnim ulaganjima Vlade u ovoj oblasti. Najavio je konkretnu bilaternu saradnju sa Bugarskom u narednom periodu kroz potpisivanje Memorundama sa jasnim ciljevima i prioritetnim

21. mart – U KCCG obilježili Međunarodni dan osoba sa Daunovim sindromom Medjunarodni dan osoba sa Daunovim sindromom obilježen je u Centru za medicinsku genetiku i imunologiju KCG objavljivanjem fotografije tima Centra sa raznobojnim čarapama i sa porukom: Danas i svakog drugog dana u godini ovdje smo za sve osobe sa Daunovim sindromom – Niko da ne ostane u pozadini!” Dijagnostika hromozomskih bolesti u Crnoj Gori sprovodi

35


se od 2000. godine u Centru za medicinsku genetiku (CMGI) KCCG. Pristup Dijagnostici hromozomskih aberacija usmjeren je u dva pravca: na dijagnostiku osoba koje su rođene sa sumnjom na hromozomski poremeđaj i na prenatalnu dijagnostiku kod trudnica sa povišenim rizikom za nastanak fetalnih hromozomskih aberacija (HA) i kod oko 350 osoba sa sumnjom na hromozomske aberacije.

Da troškove procesa prilagođavanja pola, umjesto u iznosu od 80 odsto, ubuduće u potpunosti finansira Fond za zdravstveno osiguranje, predviđaju nove izmjene i dopune Zakona o zdravstvenom osiguranju, čiji je nacrt na javnoj raspravi do 28. marta. U asocijaciji Spektra, organizaciji koja radi na promociji i zaštiti ljudskih prava transrodnih, rodno varijantnih i interpolnih osoba, smatraju da je takav predlog primjer dobre analize i da ono što se događa u praksi samo preslikava u zakonodavni okvir. Prema riječima čelnika Asocijacije Jovana Ulićevića, izmjene i dopune Zakona predstavljaju prosto prepoznavanje prakse da Fond za zdravstveno osiguranje finansira zdravstvene intervencije među kojima je i proces prilagođavanja pola. 27. mart - Izgradnja nove ambulante u Šavniku

U Crnoj Gori je nakon uvođenja dijagnostike HA omogućen monitoring pojave ovih bolesti u CG, a uvođenjem prenatalne dijagnostike od 2002. godine dolazi do značajnog opadanja HA među živorođenim, odnosno do smanjenja incidence i prevalence HA među živorođenim pacijentima. Sada se (period 2016 – 2018. godina) godišnje rađa i dijagnostikuje u prosjeku 7 novorođenčadi sa HA, sa značajno manjom zastupljenošću aneuploidija koje su zavisne od životne dobi majke. U istom periodu prenatalno se otkriva i prevenira rađanje 12 – 15 fetusa sa HA, uglavnom hromozomskih aneuploidija, a najčešće Daunovog sindroma kod majki životne dobi iznad 35 godina. 24. mart - Promjena pola biće potpuno besplatna

Troškovi operacije pola za transrodne osobe ubuduće će, ne samo u praksi, već i prema zakonu, biti pokrivene u potpunosti.

36

Ministar zdravlja, dr Kenan Hrapović i državni sekretar Milovan Vujović boravili su u radnoj posjeti Opštini Šavnik gdje su sa predsjednikom opštine Mijomirom Vujačićem razgovarali o zdravstvenoj zaštiti mještana tog kraja. Hrapović i Vujačić su obišli prostorije u kojima je trenutno smještena zdravstvena stanica, a u kojoj su organizovane ambulante timova izabranih doktora i stacionar. Tokom susreta su razmatrane mogućnosti za izgradnju novog zdravstvenog objekta u toj opštini. Planirano je da se na lokaciji koju odredi opština izgradi novi objekat koji bi zadovoljio sve potrebe primarne zdravstvene zaštite na teritoriji Šavnika i oko 2070 stanovnika koji gravitiraju tom području. 27. mart - eOsiguranje - Novi elektronski servis Fond za zdravstveno osiguranje nastavlja sa razvojem elektronskih servisa za građane i svoje osiguranike. Novi servis počinje sa radom 01.04.2019. godine, i pružaće mogućnost uvida u status zdravstvene knjižice (VALIDNA/NEVALIDNA), putem javne mreže, preko računara i pametnih uređaja na portalu eZdravlje (ezdravlje.me) i mobilnim aplikacijama. Ovo u skladu sa ukidanjem postojećeg načina ovjere zdravstvenih knjižica, kako bi osiguranici mogli provjeriti status osiguranja, odnosno kako bi se izbjegli dalji problemi prilikom ostvarivanja zdravstvene zaštite u sistemu zdravstva, u čijim će se svim djelovima (institucijama i ustanovama), automatski kroz informacioni sistem, provjeravati validnost zdravstvene knjižice. Fond za zdravstveno osiguranje je u prethodnom periodu preduzeo niz aktivnosti u cilju realizacije projekta ukidanja ovjere zdravstvene knjižice u filijalama i područnim jedinicama Fonda. Naime, nadogradnjom Integralnog informacionog sistema zdravstva i njegovom punom integracijom sa nadležnim registrima u državi, stvorili su se uslovi da se ovaj proces automatizuje, odnosno da se uvede novi koncept, tzv. elektronske validnosti. Dakle, od 01.04.2019.godine, osiguranici neće više ovjeravati knjižice po starom, već će sistem na osnovu podataka iz Poreske uprave i MUP-a vršiti automatsku ovjeru ili validaciju zdravstvene knjižice. Na isti način vršiće se i ukidanje njene validnosti. Takođe u svim ustanovma u zdravstvenom sistemu uvešće se automatske kontrole validnosti. Pored toga osiguranik će u svakom tenutku moći utvrditi status osiguranja, putem novog razvijenog servisa eOsiguranje, na portalu i mobilnim aplikacijama eZdravlje.


28. mart – Časopis Medical organizovao dvodnevnu radionicu za novinare Povodom desetogodišnjice postojanja časopis Medical organizovao je dvodnevnu edukativnu interaktivnu radionicu za novinare u tivatskom hotelu Regent Porto 28. i 29. marta. Radionica Značaj medija u edukaciji opšte javnosti i izvještavanju u oblasti zdravstva okupila je predstavnike dvadesetak medijskih kuća, a predavači su bili domaći i inostrani stručnjaci iz medijske i zdravstvene oblasti. (Opširnije na stranama 10-16). 28. mart - Održana sjednica o tehnologijama zaštite zdravlja

od sada će tri ljekara Klinike za očne bolesti, mr sc. med. Danijela Đurović-Raonić, dr sc. med. Biljana Milojko-Šćepović i dr Haris Kujundžić, samostalno obavljati operativne zahvate zadnjeg segmenta oka. Tim povodom danas na konferenciji za novinare prisutnima su se obratili direktor KCCG dr Jevto Eraković i direktorica Klinike za očne bolesti dr Đurović-Raonić. 29. mart - Ministarstvo zdravlja uputilo javni poziv Na osnovu člana 3 Uredbe o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela organa državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija („Službeni list Crne Gore“, br. 41/18), ministarstvo zdravlja uputilo je javni poziv za predlaganje predstavnika za člana nevladine organizacije u random tijelu za praćenje implementacije strategije za prevenciju i zaštitu djece od nasilja sa akcionim planom 2017 / 2021. Broj predstavnika nevladinih organizacija u radnom tijelu je jedan. Za člana/icu Komisije jedna nevladina organizacija može da predloži samo jednog kandidata/kinju. Mart 2018. - Aktivnosti Zavoda za transfuziju krvi

U prostorijama Ministarstva zdravlja održana je 21. sjednica stručnog tijela Instituta za standardizaciju Crne Gore, Tehničkog komiteta ISME/TK 014: Tehnologija zaštite zdravlja. Komitet, čija je predsjednica Nataša Žugić, predstavnica Ministarstva zdravlja, prati razvoj najnovijih međunarodnih i evropskih standarda iz oblasti zdravlja. Standardi uspostavljaju kvalitet, performanse i sigurnosne zahtjeve za širok spektar medicinskih uređaja i pratećih proizvoda. Ključnu ulogu u ovom sektoru ima standardizacija koja obezbjeđuje visok nivo bezbjednosti za korisnike medicinskih usluga. Do sada je, iz oblasti zaštite zdravlja, publikovano 322 crnogorska standarda koji su identični sa evropskim i međunarodnim standardima, a 57 je u fazi pripreme i biće publikovani u SLCG, nakon javne rasprave sredinom tekuće godine. 28. mart - Oftalmolozi KCCG izvode operacije na zadnjem segmentu oka

Ljekari Klinike za očne bolesti Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) uveli su novu proceduru operativnog liječenja zadnjeg segmenta oka (Vitrectomia). Do sada su pacijenti radi ove intervencije upućivani van KCCG. Nakon obavljene edukacije

Srednja ekonomska škola "Mirko Vešović" organizovala je akciju dobrovoljnog davanja krvi u prostorijama Zavoda za transfuziju krvi u Podgorici. Akciju je obilježio tradicionalno odličan odziv maturanata, tako da je u tri dana Zavod posjetilo oko 150 učenika. Vijeće studenata Medicinskog fakulteta organizovala je akciju dobrovoljnog davanja krvi koju je podržalo više od 50 studenata. Srednja medicinska škola iz Podgorice organizovala je akciju dobrovoljnog davanja krvi u kojoj je učestvovalo više od 20 dobrovoljnih davalaca krvi. Zaposleni u Poreskoj upravi, na čelu sa direktorom Miomirom M. Mugošom, organizovali su prvu ovogodišnju akciju dobrovoljnog davanja krvi, u kojoj je učestvovalo oko 30 davalaca krvi. Povodom osmog rođendana tradicionalno su organizovali akciju dobrovoljnog davanja krvi članovi nevladine organizacije Mladiinfo Montenegro, u kojoj je učestvovalo više od 10 davalaca krvi.

37


ZDRAVLJE I

Moćni prirodni preparati

Brojni su naučni dokazi o terapijskom potencijalu propolisa. Djeluje protiv bakterija, gljivica, viru imunološki sistem podsticanjem organizma na proizvo prema brojnim rizicim

Snažan prirodan preparat za jačanje imuniteta - Podstiče procese koji pretvaraju štetne supstance (zagađivači, slobodni radikali, otrovi) u manje štetne, ili ih potpuno neutrališe. - Popravlja oštećenja DNK izazvana slobodnim radikalima. - Sprječava okcidacijski stres.

Za kompletan probavni sistem

- Ima ljekovito dejstvo na kompletan probavni sistem i podstiče njegov pravilan rad. - Štiti sluzokožu od oštećenja. - Reguliše probavu i sprječava zatvor. - Povoljno djeluje na želudačnu nervozu,nadutost, grčeve, nedostatak apetita, mučninu tokom vožnje. - Prevenira čir na želucu i dvanaestopalačnom crijevu. - Djeluje na sprječavanje hronične upale debelog crijeva (colitis). - Djeluje antibakterijski na Helicobacter pylori.

Hederini proizvodi sadrže sve materije pro hemijske obrade rastvaračima, po čemu s boje, zaslađivače i gluten. Propolis je izuz u čvrstom obliku, a sadrži preko 300 komp propolisa ne sadrže sve aktivne kompo propolisa, jer ne postoji rastvor koji ga propolisa, pogotovo u alkoholu, gubi se

Jačanje i zaštita respiratornog sistema

BRONHOCET - Brojna klinička iskustva i studije ukazuju na terapijski potencijal propolisa kod upalnih procesa nosne šupljine, grla, sinusa, glasnih žica i bronhitisa, te tuberkuloze pluća. - Propolis povećava antioksidativnu odbranu pluća. To je od posebnog značaja za pluća odraslih, jer su njihova pluća vrlo ranjiva na oksidativni stres i sama ne mogu aktivirati antioksidativnu zaštitu.

Osobe alergične na pčelinje proizvode ne smiju koristiti navedene proizvode. Upotreba navedenih proizvoda ne uzrokuje nikakva štetna dejstva. Ne postoji opasnost od predoziranja.

®


IZ PRIRODE

na bazi čistog propolisa

usa i parazita, a ima i antioksidativna, antiupalna, antitumorska i antialergijska svojstva. Podiže odnju specifičnih materija koje jačaju njegovu odbranu ma od pojave bolesti.

Za snaaažan imunitet mališana

opolisa kakav se nalazi u prirodi, bez ikakve su jedinstveni na tržištu. Ne sadrže aditive, zetno vrijedna smola koja se u prirodi nalazi ponenti važnih za zdravlje čovjeka. Rastvori onente koje se nalaze u izvornoj sirovini a može u potpunosti otopiti. Otapanjem e znatan dio njegovih ljekovitih svojstava.

- Za jačanje otpornosti djece. - Za održavanje zdravstvene ravnoteže organizma. - Za zaštitu od česte prehlade kod djece. - Za djecu stariju od jedne godine.

Za zdravu prostatu i mokraćne puteve

Pobijedite anemiju lijevom rukom!

FERROCET

APICET ®

- FERROCET omogućava veću iskorišćenost gvožđa iz hrane. - Određena količina prirodnog gvožđa nalazi se u propolisu (cca 456 mg/kg) i peludu bušinca (cca 117 mg/kg). - Vitamin C i fruktoza takođe olakšavaju prolaz gvožđa iz probave u sistemsku cirkulaciju. - Propolis čuva vitamin C od razgradnje te povećava njegovu koncentraciju u želucu i tankom crijevu.

Medik

CG

- Sprječava probleme uvećane prostate i hroničnog prostatitisa (učestalo otežano mokrenje sa tankim i isprekidanim mlazom, bolovi u donjem dijelu trbuha i leđa, peckanje, bolna ejakulacija, učestala infekcija mokraćnih puteva). - Pospješuje potentnost i plodnost - Štiti jetru od oksidacije, nakupljanja slobodnih radikala i pomaže u razgradnji štetnih materija.

Zastupnik i distributer za Crnu Goru: Medik CG d.o.o. Podgorica, tel: +382 67 227 354


REGION 01. mart - Protesti zbog zataškavanja polnog zlostavljanja djece – BiH Više hiljada Mostaraca je protestvovalo zbog zataškavanja slučaja polnog zlostavljanja oca nad maloljetnim djevojčicama, koji je pokrenuo brojne objave na društvenim medijima.

U organizaciji Facebook grupe Mostarske mame, tačno u podne oko 3000 ljudi, uglavnom mladih porodica s djecom, prošetalo je od Španskog trga u središtu Mostara do Centra za socijalni rad kako bi iskazali nezadovoljstvo njihovim radom. Ispred ovoga centra brojni su ostavili plišane igračke kojima se simbolično upozorava na rad institucija koje su trebale pomoći u razrješavanju ovog slučaja polnog zlostavljanja. Iz ove ustanove su medijima samo kratko poručili kako ne mogu davati bilo kakve informacije vezane za ovaj i slične slučajeve zbog zaštite prava i interesa djece. Više mostarskih portala objavilo je najprije potresno pismo majke koja tvrdi kako je njezin bivši suprug polno zlostavljao svoje dvije kćerke duže vremena. Iznesene su tvrdnje kako su lokalna policija, državno tužilaštvo i Centar za socijalni rad učestvovali u prikrivanju ovog nasilja jer se radi o jednoj uglednoj mostarskoj porodici. Iz policije su objavili da je ta prijava odbačena, dok je Državno tužilaštvo Hercegovačko-neretvanske županije obustavilo istragu u ovom slučaju jer je utvrđeno da nema dovoljno dokaza da je počinjeno krivično djelo. 01. mart – Obilježen jubilej VMA - 175 godina postojanja - Srbija Svečanost povodom Dana Vojnomedicinske akademije i 175 godina rada te vojnozdravstvene, obrazovne i naučnoistraživačke ustanove održana je u Velikoj ratnoj sali starog Generalštaba u Beogradu. - Biti pripadnik VMA nije samo zanimanje, to je trajni poziv - istakao je na svečanosti načelnik Vojnomedicinske akademije pukovnik prof. dr Miroslav Vukosavljević i dodao

40

da su svesni težine obaveza i ogromne odgovornosti, koji svaki pripadnik vojnog zdravstva sa sobom nosi. Naglasio je da svi koji VMA doživljavaju kao drugu kuću znaju koliko su visoko podigli lestvicu u profesionalnom i svakom drugom pogledu. Na svečanosti tradicionalno je proglašena najbolja organizacijska jedinica VMA u prethodnoj godini. Ta čast pripala je Klinici za kardiologiju i urgentnu internu medicinu, a njenom načelniku, pukovniku prof. dr Slobodanu Obradoviću priznanje je uručio načelnik VMA pukovnik Vukosavljević. Medalja dr Vladan Đorđević, priznanje koje VMA tradicionalno dodeljuje najboljim srpskim hirurzima od 2009. godine, ove godine uručena je pukovniku u penziji prof. dr Nebojši Stankoviću i akademiku prof. dr Marku Bumbašireviću. VMA obeležava svoj Dan kao sećanje na 2. mart 1844. godine kada je knez Aleksandar Karađorđević potpisao Ukaz kojim se proglašava Zakon o ustrojeniju špitalja Centralne vojske. Tog dana osnovana je prva vojna bolnica u Beogradu čiju istoriju nasljeđuje VMA. 02. mart - Hrvatski ljekari su među najkorumpiranijima u Evropi - Hrvatska Hrvatski ljekari našli su se u grupi najkorumpiranijih u Evropi, a zdravstveni sistem je loš po brojnim drugim parametrima, pokazalo je novo istraživanje koje je objavio Euro Health Consumer Index za 2018. godinu. Podaci takođe pokazuju da Hrvatska već treću godinu pada u dostupnosti zdravstvene zaštite i ishodima liječenja. No, Hrvatska je po nekim pokazateljima u zdravstvu visoko iznad drugih zemalja u okruženju, po broju presađivanja bubrega po glavi stanovnika, broju pobačaja, pokrivenosti zdravstvenih usluga javnim zdravstvom i dostupnosti njege zuba. Ali, u parametrima koji se tiču većine ljudi, kao što je zaštita o starijima ili izlječenje raka, uglavnom su u crvenoj grupi. Grafikoni predstavljeni u izvještaju podijeljeni su u tri grupe označene bojama – zelenom, žutom i crvenom. Zelena boja je pohvalna, žuta predstavlja zlatnu sredinu, a crvena je vrlo loša. Jedan od takvih grafikona svakako je onaj koji pokazuje da su hrvatski ljekarii 11. po primanju mita. Istraživanje ovog problema sprovedeno je među pacijentima koji su trebali odgovoriti na pitanje očekuju li se od njih neke neslužbene, dodatne uplate. Pacijenti su mogli dati tri odgovora: Ne, Ponekad, zavisi o situaciji i Da, često. Hrvatska se po tom parametru našla u crvenom društvu, u kojem su Litvanija, Letonija, Rumunija, Srbija i Makedonija. Najlošije je rangirana Albanija, a najbolje su Švajcarska, Norveška i Holandija.


02 . mart - Potvrđeno 11 žrtava gripa - Sjeverna Makedonija U Sjevernoj Makedoniji registrovano je osam novih smrtnih slučajeva zbog gripa, čime se broj žrtava te bolesti u ovoj godini popeo na 11, objavio je državni Institut za javno zdravlje. Kako se navodi u izvještaju radi se o pet osoba iz Skoplja i po jednoj iz Delčeva, Ohrida i Kavadaraca, uzrasta od 12 do 70 godina. Kod svih osam novih slučajeva, precizira se, dokazana je influenca A virusa, od kojih je kod pet potvrđen A (H1pdm) virus gripa, a kod sedam osoba utvrđena je prethodna bolest, odnosno komorbiditet. - U toku sezone 2018/19 registrovano je ukupno 11 smrtnih slučajeva povezanih sa gripom, u uzrastu od pet do 86 godina. Kod 10 osoba je utvrđen komorbiditet - navod se u saopštenju Instituta za javno zdravlje Sjeverne Makedonije. 02. mart – Inovacija za svjetsko tržište – Hrvatska Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) odobrila je upotrebu antibiotika namijenjenih liječenju opasnih bolničkih infekcija, koji je otkriven u zagrebačkoj kompaniji Xellia Pharmaceuticals. Farmaceutski pripravak pod nazivom Premixed Vancomycin Injection in a Ready-to-Use infusion bag omogućava u praksi značajno lakšu primjenu vrlo važnog antibiotika u terapiji opasnih bolničkih infekcija. Predsjednik Uprave Xellije u Hrvatskoj Aleksandar Danilovski izrazio je zadovoljstvo otkrićem koje će dati veliki doprinos liječenju pacijenata i naglasio da se radi o hrvatskoj inovaciji za svjetsko tržište. Nosioci patenata su zagrebačke naučnice Ivona Jasprica, Katarina Alilović i Sabina Keser. U različitim fazama projekta dužeg od pet godina učestvovalo je više od 150 istraživača, od kojih je većina iz zagrebačkog centra. Zagrebački centar za istraživanje i razvoj osnovan je 2011. godine i čini ga 120 zaposlenih, većinom naučnika raznih profila s područja biomedicinskih, prirodnih i biotehničkih nauka obrazovanih na hrvatskim fakultetima, stoji u saopštenju. 02. mart - 98 žrtava gripa - Hrvatska Najjača zabilježena sezona gripa za sobom je ostavila 98 žrtava, to je dosad nezabilježena brojka smrtnih ishoda.

- Prije svega se radi o osobama koje su bolovale od kardoio-vaskularbih bolesti, hipertenzije i dijabetesa. Primijetili

smo i da je među preminulima veći broj osoba koje su imale prekomjernu tjelesnu težinu – dr Iva Pem Novosel iz Zavoda za javno zdravlje. - Prema našim iskustvima, bilo je najviše preminulih u srednjim godinama, i to između 40 i 50 godina. Jedan broj ljudi nije imao zdravstvene teškoće, dok je veći broj imao problem prekomjerne tjelesne težine - rekao je dr Marko Kutleša iz Infektivne bolnice. 03. mart – 65 novih žrtava gripa - BiH Od posledica gripa u Srpskoj su tokom prošle sedmice preminule tri osobe, čime se ukupan broj umrlih popeo na 56. S druge strane, tokom ove sezone u Federaciji BiH od komplikacija ove zarazne bolesti život je izgubilo devet ljudi, podaci su Zavoda za javno zdravstvo FBiH. Iz Institutu za javno zdravlje RS saopštili su da su najveći broj preminulih osobe srednje do starije životne dobi sa brojnim višestrukim i teškim komorbiditetima hroničnih nezaraznih bolesti. Nijedan od preminulih pacijenata nije bio vakcinisan protiv gripa. – U RS je na snazi kontinuiran pad aktivnosti virusa influence, što upravo i odgovara očekivanoj epidemiološkoj situaciji za period kojem se približavamo, odnosno periodu izlaska iz sezone gripa. S druge strane, u ovoj sezoni sve tri grupe infekcija pokazuju veće vrijednosti u odnosu na prethodne sezone u istom periodu – naglašavaju u IJZ. 04. mart - 9.000 oboljelih od multiple skleroze - Srbija Procjenjuje se da u Srbiji ima oko 9.000 ljudi oboljelih od multiple skleroze (MS), a osim liječenja ovim pacijentima potrebna je psihološka podrška kako bi se suočili sa dijagnozom nepredvidive bolesti, promjenljivog toka. Psihocijalno savjetovalište Društva MS u Srbiji proslavilo je 15 rođendan i do sada im se za pomoć obratilo više od 5.000 oboljelih i njihovih porodica. Neuropsiholog Aleksandra Parojčić kaže da su pacijenti i njihove porodice nakon što saznaju dijagnozu uplašeni i zbunjeni i da često uplakani kucaju na njihova vrata. - Dešava da pacijenti depresivno reaguju kada se suoče sa gubitkom zdravlja koje je nepovratno. Pored neurološke bolesti, ne treba nam još dijagnoza depresije - kaže Parojčić i dodaje da je psihosocijalna podrška veoma važna. U svijetu od MS boluje više od dva miliona ljudi, dok je u Srbiji registrovano više od 9.000 oboljelih. Danas se u Srbiji primjenom ljekova koji povoljno modifikuju tok bolesti, imunomodularnim i imunosupresivnim ljekovima liječi nešto više od 1.200 bolesnika, kojima je to bilo najneophodnije i ovaj broj se lagano povećava. Tokom jeseni 2018.godine, Društvo multiple skleroze Srbije je sprovelo veliko istraživanje o informisanosti pacijenata o samoj bolesti i liječenju među svojim članovima, u kojem je učestvovalo skoro 600 pacijenata, što predstavlja gotovo 10 odsto oboljelih u Srbiji. Najvećem broju oboljelih od multiple skleroze, dijagnoza je postavljena nakon 15 godina. Najviše ispitanika kao prve simptome bolesti navelo je probleme sa hodanjem, zatim probleme

41


sa vidom i na bolne grčeve u nogama. Na pitanje da li su do sada primali bilo kakvu terapiju za MS, 80 odsto ispitanika je odgovorilo potvrdno, dok 20 odsto da nije. Što se tiče ljekova koje dobijaju, njih 97 se izjasnilo da dobija terapiju prve generacije (većinom interferonsku terapiju) koja se nalazi na listi ljekova RFZO -a, dok njih 21 osim interferonske terapije dobija i druge ljekove. Njih 22 dobija ljekove novijih generacija, kroz kliničke studije ili preko donacija. Zabrinjavajuće je da čak 292 ispitanika je liječeno zbog MS, ali nijednim od gore navedenih ljekova.

05. mart – Ministar zdravlja Samo Fakin podnio ostavku – Slovenija Dr Samo Fakin, ministar zdravlja u koalicionoj vladi slovenačkog premijera Marjana Šarca, podnio je ostavku na dužnost.

04. mart - Pola miliona građana živi sa nekom od rijetkih bolesti - Srbija Procjenuje se da u Srbiji oko pola miliona građana živi sa nekom od rijetkih bolesti, a u Ministarstvu zdravlja najavljuju skoro usvajanje strategije za rijetke bolesti koja će, kako kažu, na sveobuhvatniji i precizniji način urediti tu važnu oblast. Na okruglom stolu o rijetkim bolestima koji je organizovala Nacionalna organizacija za rijetke bolesti Srbije (NORBS), pomoćnica ministra zdravlja Slađana Đukić rekla je da su sazreli uslovi za donošenje strategije, za koju očekuje da će dobiti i podršku NORBS-a. Očekujemo da strategija bude usvojena vrlo brzo, a pratiće je i akcioni plan - rekla je Đukić i istakla da su sredstva za liječenje rijetkih bolesti koja se izdvajaju iz budžeta iz godine u godinu sve veća, a ove godine za tu namjenu izdvojeno je dvije milijarde dinara. Savjetnica ministra zdravlja iz oblasti ljekova i medicinskih sredstava Biljana Čukanović najavila je i da će do kraja godine biti usvojene izmjene Zakona o ljekovima, nakon čega će uslijediti i izmjena Pravilnika o prepisivanju ljekova na recept. 04. mart – Novi zakon o pobačaju - Hrvatska

Komisija koja se bavi usklađivanjem evropske zakonodavne prakse o pobačaju, potvrdila je da su pri kraju s radom. Ante Ćorušić, direktor KBC-a Zagreb, koji se nalazi na čelu Komisije koja se bavi usklađivanjem evropske zakonodavne prakse kada je u pitanju novi zakon o pobačaju, potvrdio je da su pri kraju s radom te da će za mjesec dana rezultati biti poznati. Rekao je da se može očekivati uvažavanje medikamentoznog pobačaja koji se već praktikuje u KBC-u Rijeka. Moguće je da će novi predlog omogućiti da 80 posto cijene takvog zahtjeva ide na teret HZZO-a kao što je to slučaj u Sloveniji. Vlada će odlučiti o daljnjim koracima.

42

On je rekao da to čini iz zdravstvenih razloga. Pojašnjavajući ovaj potez, Fakin je kazao da se presporo oporavlja od posledica teške viroze, zbog koje je mjesec dana bio na bolovanju. 63-godišnji Fakin, po profesiji ljekar, godinama je bio direktor slovenačkog Zavoda za zdravstveno osiguranje, a u posljednje vrijeme se na funkciji ministra suočio s kritikama zaposlenih u zdravstvu i došao u sukob sa sindikatima. 06. mart - Zdravlje bubrega za sve i svuda - Srbija Ovogodišnji Svjetski dan bubrega obilježava se pod sloganom Zdravlje bubrega za sve i svuda. Poenta obilježavanja ovog dana je rad i edukacija sa potencijalnim bubrežnim bolesnicima kako bi saznali što više o ovoj bolesti i pokušali da spreče eventualne zdravstvene probleme. - Bolesti bubrega su globalni problem. Podaci govore da preko 850 miliona ljudi boluje od nekog oblika bubrežne bolesti a da blizu 2.500 miliona njih godišnje umre. Ništa nije bolja situacija ni kada se govori o akutnom bubrežnom oštećenu koje direktno može da dovede do hronične bolesti bubrega - kazao je načelnik Nefrološkog odeljenja bolnice Novi Pazar dr Edvin Hadžibulić i iznio podatak koji govori da 1.300 hiljada ljudi godišnje oboli od neke vrste bubreže bolesti a da je smrtnost izrazito visoka. Dr Hadžibulić rekao je da oni ovaj dan obilježavaju tako što svi građani koji imaju zdravstvenih problema sa bubrezima moći da dođu na pregled i konsultacije sa njim i njegovim timom ljekara. 07. mart - Pobjednik prvog lokalnog IMAGINE IF! takmičenja za startape u oblasti zdravstva - Srbija Safe-Cath tim osmislio je inovativni kateter, koji u odnosu na postojeća, predstavlja novo tehničko rJešenje na tržištu, uz pomoć kojeg se sprečava transfer bakterija u sterilne djelove urinarnog trakta. Safe-Cath tim pobjednik je prvog ImagineIF! takmičenja za startape iz zdravstvenog sektora u Srbiji, koje u suorganizaciji sa Naučno-tehnološkim parkom Beograd i partnerstvu sa Health Tech Labom, realizuje Innovation Forum Cambridge.


Pobjedom na lokalnom takmičenju Safe-Cath je osvojio 2.000 eura finansiranja, mogućnost da učestvuje na globalnom ImagineIF! takmičenju na Univerzitetu u Kembridžu, kao i šestomjesečno korišćenje laboratorijskog prostora u jednoj od globalnih prestonica ImagineIF! takmičenja, uključujući Beograd.

na teret HZZO-a 8.178.892 dana, što je ukupno 15.599.777 dana. Hrvatsko udruženje poslodavaca nezadovoljno je zakonskom regulativom bolovanja u Hrvatskoj. Njezin direktor Davor Majetić kaže da čak 20 zemalja EU-a manje opterećuje poslodavce bolovanjima te da bi te troškove trebao pokrivati HZZO, s obzirom na to da se iz plate izdvaja 16,5 posto za zdravstvo, odnosno zdravstveno osiguranje. 09. mart - Prvi efekti elektronskog propisivanja ljekova - Srbija

Safe-Cath tim osmislio je inovativni kateter, koji u odnosu na postojeća, predstavlja novo tehničko rJešenje na tržištu, uz pomoć kojeg se sprečava transfer bakterija u sterilne djelove urinarnog trakta. - Urinarne infekcije su veliki problem u medicinskoj praksi i potrebna su nam nova rJešenja kako bi se smanjio broj komplikacija. Dvadeset i prvi vijek je vijek za unapređenje medicine i naše rJešenje doprinosi upravo tome, smanjujući u velikoj mjeri broj komplikacija izazvanih urinarnim infekcijama, a samim tim i broj pacijenata koji pate od takvih problema. Pobjeda na ImagineIF! takmičenju za nas je vjetar u leđa, veliko iskustvo i mogućnost da se projekat privede kraju – rekao je Boško Sremčević, član tima Safe-Cath. IMAGINE IF! takmičenje i akceleratorski program sprovodi se sedam godina u različitim zemljama širom svijeta, na tri kontinenta, a po prvi put u Srbiji, i nedavno je uvršten među 7 najboljih evropskih akceleratorskih programa u oblasti health-techa.

Elektronsko propisivanje ljekova, čija je primjena počela od 1. marta u svim zdravstvenim ustanovama u Srbiji, trebalo bi da smanji gužve po domovima zdravlja i ukine papirne recepte. Novina je i za hronične bolesnike koji za obnavljanje svojih terapija više neće odlaziti kod ljekara već se u sistemu može vidjeti da su to obnovljivi recepti. Direktorka Apotekarske ustanove Beograd mr Jasminka Bjeletić rekla je da će hronični bolesnici koji su na mesec dana morali da idu kod ljekara za ljekove, sada dobijati terapiju na dva do šest mjeseci ukoliko ne dođe do promjena u bolesti. Prema njenim riječima, pacijenti imaju uštede, s obzirom na to da ne plaćaju participaciju od 50 dinara svakoga mjeseca, a štede i u papiru, štampačima, ali je najznačajnije da je zdravstveni radnik oslobođen administrativnih poslova. - U Srbiji se godišnje izda oko 50 miliona recepata. Ako se uzme da se oko 800.000 izda u nekom trenutku, a da se preuzme 500.000, onda se može vidjeti koliki je pritisak i na ljekare i na farmaceute - rekla je mr Bjeletić. 13. mart – Epidemija u Specijalnoj bolnici Krapinske Toplice – Hrvatska Izuzetno zarazan virus zahvatio je gotovo 180 pacijenata, ali i ljekara, medicinskih sestara i terapeuta koji su o njima brinuli u specijalnoj bolnici Karpinske toplice.

07. mart - Svakog dana na bolovanju je 50.000 ljudi - Hrvatska Poznato je da se u Hrvatskoj bolovanja, osim za oporavak od bolesti, nerijetko koriste i kao dopuna godišnjeg odmora. Prema neslužbenim informacijama, HZZO je prošle godine provodeći kontrole bolovanja na nekoliko hiljada uzoraka utvrdio da ih je čak 30 posto neopravdanih. Neopravdana bolovanja veliki su teret za HZZO, jer se radi o značajnim finansijskim izdacima, ali i za poslodavce, jer prva 42 dana bolovanja idu na teret firme u kojoj osoba na bolovanju radi. Prema izvještaju HZZO-a za 2017. godinu, od 2,4 milijarde kuna raznih naknada koje ta institucija isplaćuje, skoro polovina, odnosno 1,14 milijardi, odlazila je na naknade za bolovanje što je te godine bilo oko 5 posto njihovih ukupnih rashoda. Prosječno trajanje bolovanja na teret poslodavaca 2017. je bilo 8,95 dana. Ukupno je zbog bolovanja 2017. godine s posla izostajalo 49.999 zaposlenih dnevno, što je 3,28% ukupno aktivnih osiguranika HZZO-a. U 2017. godini broj dana privremene nesposobnosti za rad na teret poslodavca iznosio je 7.420.885 dana, a

Uzrok je norovirus, odnosno crijevna viroza. Iako zaraza norovirusom prijeti tokom cijele godine, zimi su češće epidemije, s obzirom na to da se mnogo više vremena provodi u zatvorenim prostorima, pa uz nazive želučana gripa i trovanje hranom, noroviros nazivaju i virus zimskog povraćanja. Virus je izuzetno zarazan, a epidemije su najizglednije u mjestima gdje više ljudi boravi zajedno. Prvi simptomi se obično javljaju 12 do 48 sati nakon prvog izlaganja virusu. Najčešće će se pacijent odjednom početi

43


osjećati loše. Ubrzo slijedi povraćanje, najčešće eksplozivno, a potom izrazito vodena dijareja. Dosta pacijenata ima grčeve i bolove u žeulucu, a javljaju se i glavobolja i temperatura. Ipak, u SB Krapinske Toplice epidemija je, čini se, stavljena pod kontrolu. - Uz mjere koje su preduzete u dogovoru s epidemiološkom službom, sanitarnom službom i timom za bolničke infekcije, broj se smanjuje, tako da je danas svega petoro novih pacijenata - izvjestio je dr Ivica Ščurić, predsjednik komisije za kontrolu bolničkih infekcija, dodajući kako je do zaraze najvjerojatnije došlo kontaktom između osoba, rukama. U bolnici su pojačali mjere higijene i izolovali zaražene pacijente. A neki od njih su se već vratili na terapiju, kao i osoblje na posao. - Neke od ugroženijih grupa su osobe starije od 65 godina, mala djeca, osobe koje su zbog neke druge bolesti već načetog imunološkog statusa - kazala je dr Vesna Višekruna Vučina, epidemiološkinja HZJZ-a. Norovirus se javlja kroz cijelu godinu, a najviše zimi. Jedini lijek je dijeta, čaj i strpljenje. 14. mart - Izmjenama zakona se ne uvodi GMO - Srbija

bilja i oplemenjivačima zemljišta, i o sredstvima za zaštitu bilja i o zdravlju bilja. 16. mart – Više od 300.000 iseljenika koristi zdravstvene usluge – Hrvatska Kako je zdravstveno osiguranje u inostranstvu višestruko skuplje, hrvatski radnici iskorištavaju rupe Hrvatskog zdrastvenog sistema i o trošku hrvatskih osiguranika uzimaju ljekove i koriste mnoge medicinske usluge. - Dvije trećine građana koji su otišli iz Hrvatske da rade u inostranstvo i dalje koriste hrvatsko zdravstveno osiguranje, prijatelji i rođaci ih prijavljuju svakoga mjeseca na Zavodu za zapošljavanje i podižu im ljekove koje šalju autobusom u Austriju, Njemačku, Irsku i dalje - upozorila je dr Sanja Klajić Grotić u ime Hrvatskog udruženja ugovornih ordinacija. - U Hrvatsku se vraćaju da kontrolišu trudnoću, hronični bolesnici nam dolaze po ljekove kao da borave u Hrvatskoj i da su prijavljeni na Zavodu za zapošljavanje. Procjene govore da je riječ o 330.000 osoba koje su se iselile i zadržale zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj – kazala je i predsjednica Udruženja dr Josipa Rodić. Iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje odgovaraju da je to problem koji se javlja kod osiguranika koji u iseljeništvu rade ilegalno te dodaju kako koriste sve raspoložive mahanizme kako bi se ovakvoj praksi stalo na kraj. Sami osiguranik bi trebao HZZO-u javiti da je u nekoj drugoj zemlji stekao pravo na osiguranje, no to se ne radi. 17. mart - Žene više neće morati da idu na kiretažu - Hrvatska

Izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti hrane koje je Skupština Srbije usvojila, obezbjeđuje se visok nivo zaštite života i zdravlja ljudi i interesa. Kao efikasno funkcionisanje unutrašnjeg i međunarodnog prometa Zakonom je izuzeta Genetski modifikovana hrana (GMO) koja je, kako se navodi u obrazloženju, definisana drugim propisom. Ministar poljoprivrede Branislav Nedimović odbacio je kritike da se izmjenama i dopunama tog zakona na mala vrata uvodi GMO. Uvodi se novi koncept kojim su obuhvaćeni svi sektori u lancu hrane, uključujući i proizvodnju hrane za životinje, primarnu proizvodnju, skladištenje, transport hrane i maloprodaju, čime je sistem bezbjedednosti hrane u Srbiji postao sveobuhvatan i integrisan. Takođe, predviđeno je osnivanje Savjeta za bezbjednost hrane koji je zadužen za davanje naučnog mišljenja i pomoć nadležnim organima, kao i za preduzimanje hitnih mjera. Skupština je usvojila i izmjene zakona o sredstvima za ishranu

44

Budući da je Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) nedavno odobrila abortivnu pilulu koja će se uskoro pojaviti na tržištu, te da je prošle godine HALMED odobrio upotrebu ove tablete, u Hrvatskoj će uskoro biti dostupna kombinacija ljekova za neivazivni prekid neželjene ili patološke trudnoće. Naime, ovi ljekovi blokiraju progesteron, koji je nužan za održavanje trudnoće, a i izazivju kontrakcije maternice, a pobačaj traje između 24 i 48 sati. Pritom dolazi do bolova sličnim onim tokom menstruacije. Nakon pobačaja, uobičajeno je blaže krvarenje koje može trajati do dvije nedjelje. - Nadale smo se da će naša nastojanja rezultirali omogućavanjem medikamentoznog pobačaja u Hrvatskoj i konačno se to i dogodilo. To je sjajna stvar, prije svega zbog toga što se radi o vrlo sigurnom lijeku, koji omogućava sigurniji i manje stresan pobačaj za žene. Više neće morati da iću na kiretažu, čime se snižava i rizik od infekcija. To je dobitak za žene, ali i za zdravstveni sistem - rekla je voditeljica Reproduktivnog programa u udruženju Roda. 18. mart - Vraća se pravo na dopunski rad - Srbija Sve zdravstvene ustanove, izuzev apoteka, koje ostaju u nadležnosti lokalih samouprava, prema predlogu zakona o zdravstvenoj zaštiti preći će u nadležnost Republike ili Pokrajine. Od opštih bolnica i domova zdravlja, prema istom predlogu,


formiraće se zdravstveni centri, a zdravstveni radnici će ponovo dobiti mogućnost da dopunski rade kod svog ili drugog poslodavca. U Ministarstvu zdravlja kažu da se zdravstveni centri ponovo uvode kako bi se spajanjem opštih bolnica i domova zdravlja bolje iskoristili kadrovi, prostor i oprema. Ovakvim rješenjem omogućeno je spajanje nemedicinskih i medicinskih djelatnosti, koje su često u istom dvorištu, uključujući i dijagnostičke i specijalističko-konsultativne djelatnosti. - Praksa je pokazala da je postojanje zdravstvenih centara racionalnije nego odvojeno postojanje doma zdravlja i bolnice. Planom mreže zdravstvenih ustanova određeno je koji će zdravstveni centri postojati, a pretpostavka je da će osnivanje zdravstvenih centara biti znatno brže, lakše i efikasnije od njihovog razdvajanja - kažu u Ministarstvu. Predloženo rešenje o dopunskom radu već postoji u praksi, a sada će biti precizirano i da ljekar može da ima najviše tri ugovora o dopunskom radu, i to najviše do jedne trećine radnog vremena. U Ministarstvu zdravlja kažu da je uvođenje dopunskog rada, uz povećanje plata, jedna od mjera da se zadrži zdravstveni kadar. 19. mart - U Srpskoj od dijabetesa boluje više od 56.000 ljudi - BiH

U Srpskoj od dijabetes melitusa boluje više od 56.000 ljudi, a žene oboljevaju u nešto malo većem procentu nego muškarci. Pokazuju to podaci Instituta za javno zdravlje RS, koji vodi i Registar za dijabetes melitus. Zaključno sa 2016. godinom, od ukupno prijavljenih 56.016 ljudi koji žive sa ovom nezaraznom hroničnom bolešću, čak 31.193 ili 56 procenata su bile žene, dok je 24.823 ili 44 procenta muškarci. Trećina oboljelih u Srpskoj su osobe koje koje su prevalile 60. godinu života, pokazuje statistika. 21. mart – Zbog afričke svinjske kuge naređen odstrel divljih svinja - Hrvatska Prema tvrdnjama stručnjaka, afrička svinjska kuga (ASK), kontagiozna virusna zarazna bolest domaćih i divljih svinja koja se manifestuje u obliku hemoragijske groznice, sve je bliže Hrvatskoj. Naređen je pojačani odstrel divljih svinja, koje su glavni prenosnici ove bolesti, no mnogi lovci upozoravaju na

propuste u naredbama Ministarstva poljoprivrede te preispituju etičnost odstrela čak 50% trenutne populacije. 22. mart – Održan Simpozijum estetske medicine u Opatiji - Hrvatska

Na nedavno održanom Simpozijumu estetske medicine u Opatiji predstavljen je veliki broj novih tehnika i proizvoda usmjerenih na bolje rezultate u oblasti invazinih anti ageing procedura. Ovaj međunarodni skup je 9. put organizovalo Hrvatsko društvo za estetsku medicine, koje je dio Hrvatskog liječničkog zbora, tj. Društva ljekara. Skup je održan 22. i 23.03.2019. Zapažena su bila predavanja eminentnih stručnjaka o primjeni botulinum toksina, hijaluronskih filera, mezoterapijskih koktela, prp, mezoniti i različite njihove kombinacije u svrhu podmlađivanja. Predavanja uživo sa modelima su bila jako korisna jer su prikazivane tehnike i metode korekcije podočnjaka, brade, temporalni lifting. Zapažena je bila panel diskusija o zakonskoj regulativi. Vrlo zanimljivo predavanje imao je dr Konstatinos iz Dubaija o novim metodama intralipoterapije te prof. Ahčan iz Slovenije, o spoju estetske i rekonstruktivne hirurgije na zadovoljstvo pacijenata. Vrlo inspirativno završno predavanje o mogućnostima instagrama kao alatke za promovisanje imala je dr Davidović iz Srbije. Od novih izlagača pažnju su privukli izraelski hijaluronski fileri Luminera, aparati Top Quality Group, te Regenlab setovi za PRP sa dodatkom hijaluronske kisjeline - Cellular Matrix. Na marginama je održan veliki broj “hands on” treninga i radionica za edukaciju u primjeni invazivnih anti ageing tehnika. (Dr Duško Marković). 24. mart – Zabrinjavajuće stanje nacije - Hrvatska Najčešća zavisnost u Hrvatskoj je alkoholizam, ima ih oko 250.000 uglavnom muških zavisnika o alkoholu, pokazuje najnovija publikacija Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o mentalnom zdravlju nacije u hrvatskom tranzicijskom društvu, gdje stariji, slabiji i osjetljiviji nisu dovoljno zaštićeni, pa često olakšanje traže u raznim oblicima zavisnosti. Od tih 250.000 alkoholičara samo osam posto ih se liječi, rekao je psihijatar Ante Bagarić, komentarišući publikaciju u kojoj je objavljeno da je zavisnost o alkoholu 2017. godine bila jedan od vodećih uzroka hospitalizacije muškaraca na psihijatrijskim odjeljenjima. - Poseban problem je odlazak psihijatara u druge evropske zemlje. Zadnjih godina otišlo je više od 30 mladih psihijatara i taj se gubitak ne može nadoknaditi. Država bi trebala nešto da

45


preduzme kako bi se zaštitilo i unaprijedilo mentalno stanje nacije - zaključuje dr Bagarić. 26. mart - Očekuju se velike promjene u zdravstvu - Srbija Roditelji djece oboljele od raka i rijetkih bolesti imaće pravo na bolovanje bez umanjenja zarade tokom kompletnog liječenja djeteta, ako bude usvojen Predlog zakona o zdravstvenom osiguranju koji će se naći pred poslanicima Skupštine Srbije, a koji je prihvatio skupštinski Odbor za zdravlje i porodicu. Odbor je u načelu prihvatio i Predlog zakona o zdravstvenoj zaštiti, o predmetima opšte upotrebe, kao i predlog izmjena Zakona o supstancama koje se koriste u nedozvoljenoj upotrebi opojnih droga i psihotropnih supstanci, o kojima će takođe poslanici raspravljati, a koji donose velike promjene u zdravstvu. Predlogom zakona o zdravstvenom osiguranju predviđeno je da roditelji imaju pravo na bolovanje s primanjem cijele zarade tokom liječenja djeteta od raka ili nekog drugog teškog oboljenja do navršene 18 godine, a bolovanje će morati da obnavljaju na svakih šest mjeseci. Do sada su roditelji teško oboljele djece imali pravo na 65 odsto ličnih primanja i četiri mjeseca bolovanja i obično su napuštali posao ili dobijali otkaz kako bi bili uz svoju bolesnu djecu. - Novina je i to da će izabrani ljekar moći da otvori bolovanje do 60 dana, umjesto dosadašnjih 30 dana, kao i da ljekari specijalisti mogu da upute pacijenta na bolničko liječenje, a ne samo izabrani ljekar - rekao je državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Berislav Vekić, koji je na Odboru obrazlagao predložene zakone. Predviđeno je i da oni koji se tri puta ne odazovu na preventivne preglede, a za to nemaju opravdanje, moraju da plate 35 odsto cijene liječenja, ako se razbole od bolesti za koju je bio predviđen skrining. - Statistika je pokazala da se mali broj ljudi odaziva na skrininge za rak dojke, grlića materice i debelog crijeva. Ideja je da uputimo pozive na skrining i da, ako se neko tri puta ne odazove i ne opravda svoj nedolazak, participira 35 odsto u budućem liječenju, ako se razboli od te bolesti - rekao je Vekić. Takođe, žene koje su operisane od karcinoma dojke imaće pravo na korekciju ili rekonstrukciju dojki na teret zdravstvenog osiguranja. Vekić kaže i da je predlogom zakona predviđeno da svi građani bez zdravstvene knjižice mogu da dobiju i palijativno zbrinjavanje, da će im biti dostupne obavezne vakcine i skrinig pregledi. Do sada su oni koji nemaju ovjerenu zdravstvenu knjižicu imali pravo samo na hitnu medicinsku pomoć. Kad je riječ o Predlogu zakona o zdravstvenoj zašiti, predloženo je prebacivanje primarne zdravstvene zaštite na državni nivo, osim apoteka koje ostaju u nadležnosti lokalne samouprave. 27. mart – Šta se nalazi u mesu koje jedemo – Hrvatska Velika afera s mesom iz Poljske pokazala je kako je na stolovima širom Evrope završilo meso bolesnih krava, stoga je ekipa Provjerenog odlučila da provjeri koliko je lako doći do ljekova za životinje.

46

Njihova novinarka ušla je u tri poljoprivredne apoteke u tri grada, gdje je glumila kupca i zatražila antibiotik kojim se liječe bolesne životinje poput živine, svinja i goveda, koji se ne smije prodavati bez veterinarskog recepta. U svakoj od apoteka novinarka je rekla da nema recept, da nije vlasnica farme, ali da joj antibiotik treba za nekog drugog.

Prodavačica iz prve apoteke je naručila lijek i rekla novinarki da dođe sjutradan. U drugoj apoteci je novinarka uspjela da dođe do recepta i antibiotika, dok je u trećoj apoteci, recept za zamjenski antibiotik kojeg su ponudili veterinari ispisan na licu mjesta. Ministarstvo se na ljekove do kojih je došla ekipa Provjerenog oglasila mejlom u kojem su naveli procedure izdavanja antibiotika i brojke obavljenih inspekcijskih kontrola. Za emisiju Provjereno svjedočio je veterinarski tehničar skrivenog identiteta koji je otkrio kako su do injekcijskih antibiotika koji se ne smiju ni kupovati u apotekama godinama dolazili farmeri. 29. mart – Proizvodnja kanabisa neće biti dozvoljena građanima - Hrvatska

Ministar zdravstva Milan Kujundžić izjavio je da uzgoj i proizvodnja indijske konoplje u medicinske svrhe neće biti dopušteni građanima, već samo firmama i apotekama koje se bave proizvodnjom ljekova. - Kanabis će u Hrvatskoj moći uzgajati samo proizvođači ljekova, neće se moći sjetiti bilo ko i početi ga proizvoditi - rekao je Kujundžić i odbacio mogućnost dopuštanja građanima uzgoj medicinskog kanabisa za lične potrebe. Uzgoj kanabisa u medicinske svrhe u Hrvatskoj je prvi put dopušten na osnovu izmjena Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, koje je Vlada prihvatila, a uzgojem i proizvodnjom medicinskog kanabisa moći će se baviti isključivo farmaceutske kompanije i apoteke koje imaju dozvolu za proizvodnju ljekova.


KAŠALJ Koristan refleks Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Dom zdravlja, Danilovgrad Kašalj je odbrambeni refleksni mehanizam kojim se eksplozivnim izdisanjem odstranjuje sekret i strana tijela iz dušnika i bronha. Po drugoj definiciji, kašalj je eksplozivni izdisajni pokret kojim se refleksno ili namjerno čiste disajni putevi. Kašalj je jedan je od najčešćih simptoma koje pacijenti navode tokom posjete ljekaru. Može da prati niz različitih akutnih i hroničnih oboljenja. On može biti započet voljno ili refleksnim putem. Refleks kašlja se sastoji iz pet komponenti: 1. receptori za kašalj (nalaze se u tzv. tusigenim zonama – u faringsu, laringsu, traheji, račvi traheje, bronhijalnim bifurkacijama; terminalnim bronhiolama, alveolama, pleuri, srcu); 2. aferentna (senzorna) nervna vlakna (koja idu duž dva nerva – gornji laringsni i vagusni) i receptori nemijelinskih C-nervnih vlakana, na čijim se krajevima oslobađaju neuropeptidi (supstanca P, tahikinini – neurokinin A). Njihov značaj je posebno veliki u bronhijalnoj astmi, gdje postoji tzv. “neurogena inflamacija”; 3. centar za kašalj (nalazi se u produženoj moždini); 4. eferentna nervna vlakna (koja idu duž vagusnog i dijafragmalnog nerva ) i 5. efektorni mišići (nalaze se u velikom broju organa – larings, traheja, bronhije, dijafragma, abdominalni zid, karlično dno).

Kada je refleksni mehanizam pokrenut, prvo dolazi do dubokog inspirijuma (udaha), zatvaranja glotisa (spajanje glasnih žica), kontrakcije ekspirijumskih mišića (dijafragma) i naglog razmicanja glasnica, što je praćeno veoma brzim mlazom vazduha, i do 150km/h. Stimulacija receptora za kašalj može da bude inflamatorna, mehanička, hemijska i termalna. Imflamatornu stimulaciju mogu da izazovu: a) edem i hiperemija respiratorne sluzokože (javlja se kod laringitisa, traheitisa, bronhitisa, bronhiolitisa, pneumonija, apscesa pluća, ekscesivnog pušenja cigareta), b) iritacija sluznice eksudativnim procesom (kod postnazalne drenaže, gastričnog refluksa sa aspiracijom), c) bronhijalna astma. Mehanički nadražaj receptora za kašalj izaziva: a) inhalacija različitih čestica (prašina, dim i dr), b) kompresija vazdušnih puteva, koja može da bude ekstramuralna (aneurizme aorte, granulomi, tumori pluća i medijastinuma) i intramuralna (karcinom ili adenom bronha, strana tijela, endobronhijalne granulomatoze, kontrakcija glatkih mišića

47


u astmi), c) istezanje vazdušnih puteva (fibroza, edem i atelektaza pluća). Hemijski nadražaj receptora izaziva: a) inhalacija iritantnih gasova (uključujući dim cigareta), b) hemijska isparenja, c) ljekovi (inhibitori angiotenzin konvertirajućeg enzima – ACEI i beta-blokatori). Termalna stimulacija receptora za kašalj nastaje inhalacijom toplog ili hladnog vazduha. Podjela po prisutnosti sluzi Suvi/nadražajni/neproduktivni kašalj - Uobičajeno se ne stvara sluz, obično iritantan i neugodan. Može poremetiti san, a nastaje kao rezultat direktnog oštećenja gornjih disajnih puteva. Uzročnici koji dovode do ove vrste kašlja ogoljuju krajeve nervnih završetaka koji prenose nadražaj (receptori za kašalj), pa je rezultat njihovog rada upaljena sluzokoža disajnih puteva. Što kašalj duže traje sve se više oštećuje već ranjena sluznica disajnih puteva. Zato bolesnik još više kašlje i tako ovaj začarani krug traje sve dok bolesnik ne pobijedi virus – najčešči uzrok ove vrste kašlja. Suvi kašalj je rijetko pratilac nekog veoma ozbiljnog respiratornog oboljenja, a ako nema visoke temperature, bez otežanog (“svirajućeg”) i ubrzanog disanja i dobrog apetita – skoro sigurno se radi o virusnoj infekciji! Vlažni/produktivni kašalj - Ova vrsta kašlja nastaje kada zapaljenski proces zahvati donje disajne puteve. Sekret se nalazi u srednjim i malim bronhiolama, ili "daleko" u tkivu pluća

48

(alveolama). Kod ove vrste kašlja dolazi do prekomjerne proizvodnje guste sluzi. Tu je sluz često teško iskašljati. Javlja se kada su bronhije pune sekreta pa se kašljem sekret “ispumpava”, te se zato kašalj naziva produktivni. Obično se radi o bronhitisu, rjeđe o upali pluća. Veća djeca mogu da iskašlju sekret, a manja obično progutaju ili povrate sluz. Svaki vlažan kašalj nije iz “pluća”.! Obilan sluzav sekret iz nosa i “gornjih partija” grla može da se zaglavi u grlu i dušniku pa pacijent “vlažno” kašlje iako nema ništa u plućima. Ovo daje lažnu sliku produktivnog kašlja, a zapravo se radi o nadražajnom kašlju sa “vlažnim” prizvukom. S obzirom da su suvi i produktivni kašalj različiti, moraju se liječiti na drugačije načine. Laringealni kašalj - Javlja se u iznenadnim napadima, po karakteru je zaglušujući, bez iskašljaja, pri kojem bolesnik obično nema vremena udahnuti (što može uzrokovati vrtoglavicu), često prati upalu i nadražaj u grlu. Obično bolesnik sam kaže da se kašalj javi nakon osjećaja škakljanja u grlu. Prate ga najčešće simptomi upale ždrijela. Trahealni kašalj - Po karakteru sličan prethodnome, uz prizvuke "laveža". Prate ga prilično jaki bolovi iza grudne kosti. U početku je, dok traju bolovi, suv, a potom slijedi iskašljavanje, obično gustoga, krpičastog sekreta. Kašalj kod bronhitisa - Kašalj koji se javlja kod akutnog bronhitisa obično nema prethodno navedenih simptoma. Traje stalno, bez karakterističnih napada. U početku je suv i neproduktivan, a potom iskašljaj može biti proziran, što obično karakteriše virusne infekcije ili je žućkast do zelenkast, što je znak da je nastupila bakterijska infekcija. Konstantni kašalj koji je posebno izražen u jutarnjim satima može biti vrlo bolan. U nekim slučajevima može doći i do iskašljavanja zeleno-žute sluzi koja izgleda zapravo poput one iz nosa u vrijeme najteže prehlade. Uz sve to, može


se javiti i bol u grudnom košu, upala grla, teško disanje i zapušen nos. Takav kašalj najčešće uzrokuje akutni bronhitis, infekcija bronha koja ih čini nadraženim i upaljenim. Hronični bronhitis (najčešće u pušača) obično prate karakteristični napadi kašlja izjutra: traju dok se ne iskašlje oskudni, gusti sekret koji se tokom noći nakupi u disajnim putevima. Astmatski kašalj - Javlja se kod opstruktivnih bolesti pluća. Obično je nadražajan, a kod blažih oblika bolesti podstiče ga dubok udah, udisanje hladnog vazduha, smijanje. Nakon napada kašlja obično se u plućima osjete otežan izdah i sviranje u grudima. Kašalj pri hranjenju - Napadi kašlja koji se javljaju nakon uzimanja hrane (obično tečnosti) mogu značiti postojanje veze između jednjaka i disajnog sistema (tzv. fistula), što često vidimo kod tumora pluća ili jednjaka. Kod starijih ljudi kod kojih je poremećen refleks gutanja (npr. parkinsonove bolesti) takođe se može javljati nakon uzimanja hrane ili pića, jer dio sadržaja može doći u disajni sistem. Hronični, suvi kašalj - Neke ljude muči dosadni suvi kašalj koji stalno dolazi i odlazi, ali nikada u potpunosti ne nestaje. Takav kašalj najčešće se javlja tokom dana, napadi mogu da traju i po deset minuta. U ekstremnim slučajevima hronični suvi kašalj može da izazove i inkontinenciju. Takav kašalj čak i doktori ponekad smatraju neobjašnjivim, ali nedavno je otkriveno da je riječ o povećanoj osjetljivosti gornjih disajnih puteva na gasove koji dolaze iz želuca. Kod takvih slučajeva prvu pomoć pružaju pastile za grlo, ali ako je problem dugotrajniji, svakako posjetite doktora. Hronični, iritantni kašalj - Iako ovaj kašalj ne proizvodi sluz, odnosno iskašljavanje, osoba može da ima osJećaj kao da se sluz javlja na unutrašnjoj strani grla i da kašlje unutar tijela, a ne van. Ponekad, takođe, može da osjeća kao da ima kvržicu u grlu. To je poznato i kao post-nosno kapanje, a uzrokuje oko sedam odsto kašlja. Kada sluz postane gusta ili ako je ima mnogo - obično zbog alergije ili infekcije poput prehlade – javlja se refleks kašlja u kojem sluz kaplje niz grlo. Takvo stanje može uspješno da se liječi, a ako vas muči iritantni kašalj, svakako se posavjetujte s doktorom oko terapije. Suvi kašalj i teško disanje - Ovaj kašalj može biti popraćen teškim disanjem, ali nema sluzi. Najčešće se događa noću i povremeno tokom dana. Ovaj kašalj se obično javlja nakon ozbiljnije prehlade ili težih respiratornih infekcija i može da bude uzrokovan povećanom osjetljivošću disajnih puteva. Takav kašalj traje kraće vrijeme i najčešće prestane sam od sebe, ali ako se to ne dogodi, posjetite ljekara koji će vas uputiti na pravu terapiju. Kašalj kao čišćenje grla - Tokom ovakvog kašlja imate osjećaj da vam se u grlu nalazi kvržica, a u ustima se može javiti gorak ukus. Takav kašalj može da pokrene razgovor, smijeh, pjevanje ili suva hrana. Kašalj se uglavnom javlja noću, ali i tokom dana. Najvjerovatniji uzrok je želudačna kiselina koja ide do jednjaka. S obzirom da je sluznica jednjaka izrazito osJetljiva, to dovodi do upale, koja potom izaziva napad kašlja. Pomoć za ovaj problem potražite kod ljekara jer kućni ljekovi znaju da izazovu više štete nego koristi. Suvi kašalj uz "sviranje pluća" - Kašalj se uglavnom češće javlja u toku noći, a javlja se i kao prva jutarnja potreba. Često ga prati zvuk koji mnogi opisuju kao "sviranje pluća". Glavni krivac je najverovatnije astma. Deset odsto oboljelih od

astme nije svjesno da je imaju. Kada neko sa astmom dolazi u kontakt s nečim što nadražuje disajne puteve, dolazi do takvog kašlja. Inhalator može da bude od pomoći, ali najbolje je da se za rješenje problema posavjetujete s ljekarom. Bolni kašalj koji ostavlja bez vazduha - To je uporni kašalj uz otežano disanje. Ostali simptomi mogu da uključuju iskašljavanje krvi, gubitak apetita, gubitak težine i tupu bol u području pluća kada kašljete ili duboko dišete. Kašalj je neumoljiv i događa se veći dio vremena. Jedan od mogućih uzroka kašlja je rak pluća. I drugi uzroci su vrlo ozbiljni pa se kod takvog kašlja što prije treba obratiti ljekaru koji će vas uputiti na detaljnije analize. Kašalj koji uzrokuje bol u grudima - To je kašalj koji sa sobom nosi i puno sluzi, kao i teško disanje, stezanje u grudima i teškoće pri disanju. Najgori je ujutro, ali i kada su hladni dani. Može da se pojavi zbog hronične opstruktivne bolesti pluća koja se obično javlja kao posljedica pušenja. Međutim, kod 10 odsto slučajeva pogađa i nepušače, i to zbog izloženosti prašini, zagađenom vazduhu, a može uticati i genetsko nasleđe. Nažalost, za hroničnu bolest pluća nema lijeka, ali se kašalj može olakšati, a najbolje savjete kako to učiniti daće vam ljekar. Kašalj s primjesama krvi - Pojavu krvi u iskašljaju uvijek moramo ozbiljno shvatiti jer je česta kod tumora pluća. U tim su slučajevima napadi kašlja jaki, bez prekida, bolesnik često izgubi svijest ili poplavi. Pomnim ispitivanjem bolesnika obično otkrijemo i druge simptome maligne bolesti. Važno je napomenuti kako se tragovi krvi u iskašljaju mogu pojaviti kod svakoga jakoga i dugotrajnog kašlja zbog ozljeđivanja sluznice disajnog sistema, ali se brzo izgube! Kašalj kod apscesa i bronhiektazija - Iskašljavanje većih količina gnojnog iskašljaja koji zaudara znak je raspadanja tkiva pluća kod plućnog apscesa. To može biti bolest sama za sebe ili je posljedica zatvaranja bronha stranim tijelom ili bronhiektazije, kod kojih se u vrećastim proširenjima bronha nakuplja sekret. Kašalj i količina iskašljaja povećavaju se promjenom položaja tijela. Kašalj kod srčanih bolesti - Kašalj koji prati gušenje, koji se pojačava pri naporu ili vodoravnom položaju tijela obično je znak popuštanja srca i zastoja u plućima. Iskašljaj je pjenušav, vodenast. Na plućima se čuje karakteristično pucketanje. Kašalj kod fibroze pluća - Kod plućnih fibroza dolazi do pretvaranja pluća u čvrsto fibrozno tkivo. Prati ih jak, nadražajan kašalj. Suvi kašalj (ljekovi) - Napad ovog kašlja počinje kao škakljanje na zadnjem dijelu ždrijela, a u nekim slučajevima može da dovede i do povraćanja. Takvu vrstu kašlja mogu prouzrokovati određeni ljekovi, posebno oni koje pacijenti uzimaju za visoki krvni pritisak. Određene supstance u ljekovima narušavaju neke prirodne hemijske procese, zbog čega nervni završeci u plućima postaju znatno osjetljiviji na iritaciju. Ipak, ove tipove moramo uzeti uslovno, jer se često desi da se različite vrste kašlja kombinuju u okviru iste bolesti kod jednog pacijenta. Kašalj je važan odbrambeni refleks i peti po redu najčešći simptom javljanja ljekaru. Često postoji potreba da se kontroliše kašalj sam po sebi, bez obzira na to koji je uzrok do njega doveo. Procjena dužine trajanja kašlja predstavlja prvi korak pri sužavanju liste njegovih mogućih uzroka. Nastaviće se...

49


DUKTALNA EHOGRAFIJA U KOMPARACIJI SA DRUGIM IMAGING METODAMA U DIJAGNOSTICI OBOLJENJA DOJKI Mr sci dr Kovač Radomir, radiolog Dojke su parne egzokrine zlijezde na prednjoj strani grudnog koša između III i VII rebra, na sredini između grudne kosti i pazuha. Poluloptastog su ili kupastog oblika uz odstupanja koja su najčešće genetski ili rasno uslovljena. Svojom bazom leže na fasci velikog grudnog mišića sa kojom je povezana rastresitim vezivnim tkivom, zbog čega je izrazito pokretna. Žljijezda je podijeljena u 15-20 glandularnih jedinica – lobula koji „plivaju” u volumenu masnog tkiva, a svaki ima duktalno ušće kojim završava na rubu mamile.

Dojka je površni organ dostupan svim dijagnostickim ispitivanjima a očekivan je lak put do rezultata istih. Uprkos tome, dijagnostika oboljenja dojki, prije svega tumora, je vrlo delikatna, što se ogleda u viskokoj smrtnosti značajno uzrokovanoj kasnim otkrivanjem oboljenja. Dijagnosticke metode za otkrivanje oboljenja dojke su raznovrsne, mogu se podjeliti na: 1. osnovne dijagnosticke metode - anamneza, inspekcija, palpacija i samopregled dojki. Ove metode nijesu dovoljno osjetljive za postavljanje dijagnoze oboljenja dojke, prije svega karcinoma. 2. Imaging metode - mamografija, ehotomografija, magnetna rezonaca, termovizija i scintimamografija. 3. Dijagnostičke citološke i histoloske metode - FNAB, CNB, citološki pregled sekreta dojki i hirurška biopsija. Osnovne metode pregleda dojki, iako nedovoljne, podrazumijevaju se prije svake dijagnostičke procedure, a citoloske i histoloske metode pregleda najsigurnije su i rade se po potrebi.

50

Centralno mjesto u razmatranju dijanoze oboljenja dojki pripada imaging tehnikama. Do sada tri najčešće upotrebljivane tehnike za dijagnostiku oboljenja dojki su mamografija, ultrazvuk, magnetna rezonanca, a svaka ima svoje nedostatke u ranom otkrivanju raka dojke. Danas se najčešće koriste dvije tehnike, mamografija i ultrazvuk, a dijagnoza se često donosi komparativnom procjenom obje metode. U prethodnom vremenu obje metode nastoje poboljšati svoje dijagnostičke mogućnosti sa ciljem ostvarivanja veće uloge, odnosno primata u dijagnosti oboljenja dojke. Prvi rtg snimak (mamografija) dojki urađen je 1913. godine (snimak tumora operisane dojke) nedugo poslije pojave prvih rtg aparata. Krajem pedesetih godina dvadesetog vijeka, sa konstrukcijom aparata sa „mekozračnom“ tehnikom (molibdenske anode) počinje klinička primjena mamografije. Sedamdesetih i osamdesetih godina mamografija se pokazuje kao metoda bez konkurencije. Mamografija postaje „zlatni standard“ u ispitivanju oboljenja dojki zahvaljujuci svojoj praktičnosti, cijeni, jednostavnosti, brzini, globalnom pristupu, neovisnosti od ljekara u tehničkom dijelu i supreriornošću nad kliničkim pregledom. Ultrazvuk u dijagnostici dojke se takođe pojavljuje šezdesetih godina (1951) prošloga vijeka. Razvoj ultrazvučne dijagnostike u smislu „real time“ sedamdesetih godina daje snažan prodor iste u skoro sve specijalnosti medicine. Ipak, reputacija ultrazvuka u dijagnostici oboljenja dojke u tome vremenu u komparaciji sa mamografijom je niska, što je prosto nerazumljivo u odnosu na njegove mogucnosti. Možda je razlog što za ultrazvučnu dijagnostiku karcinoma dojke moraju biti ispunjena tri faktora: visokokvalitetna oprema, adekvatan način pregleda i stručnost ljekara. Glavne prednosti ultrazvuka su u tendenciji povećanja tehnološkog razvoja ultrazvučne dijagnostike, pojavi digitalnih aparata sa visokofrekventnim sondama, kollor i pawer dopllera, elastografije… Osnovna prednost ultrazvuka u odnosu na mamografiju je u činjenici da je patologiija dojke epitelijalna, vidljiva za ultrazvuk radio–transparentna, odnosno nevidljiva za rtg zrake. Tek kada epitelijalno oboljenje dojke indukuje konektivnu reakciju i ona postane vidljiva na mamogramu zajedno sa


stvaranjem mikroklacifikacija, postaje osnov za mamografsku dijagnostiku. Jer mamografija ne otkriva samu promjenu, ona otkriva konektivnu reakciju i mikrokalcifikacije kao indirektne znakove bolesti (maligniteta). Formiranje indirektnih znakova maligniteta je varijabilno. Stvaranje kalcifikata nije odlika svih karcinoma. Mamografija ne može otkriti male (minimalme) karcinome dojki. Mamografija daje dosta lažno pozitivnih i lažno negativnih rezultata. Skoro 1/3 klinički nađenih tumora ne otkriva se mamografijom. Ultrazvuk bolje otkriva metastatski promijenjene regionalne limfne žlijezde. Ako se doda da mamografija daje slabe rezultate kod žena do četrdeset, a može se reći često i ispod pedest godina, to znatno smanjuje njenu ukupnu vrijednost. Na kraju, štetnost izlaganja zračenju nije zanemarjiva („nužno zlo”). U sklopu razvoja ultrazvučne diagnostike 1987. godine počinje jedna nova ultrazvučna tehnika, duktalna ehografija (DE) koja se smatra superiornijom od konvencionalne (C0) ehotomografije. Tehnika pregleda se zasniva na pregledu svih struktura jednog lobusa praćenjem toka centralnog mliječnog kanala toga lobusa. Uzdužna osovina sonde usmjerena je duž mliječnog kanala, od bradavice prema periferiji, uz analizu svih struktura: mlijiečni kanal, njegove grane, lobulusi, okolne strukture, ligamenti, masno tkivo fascije i koža. DE je anatomski vođena metoda koja može indentifikovati interne mamarne strukture. Na ovaj način ultrazvuk može da ilustruje konture duktusa i lobulusa. I ako ultrazvuk ne može da vizualizira vrlo tanki epitelni sloj kad isti zadeblja da se može mjeriti milimetrima, postaje vidlljiv i razlikuje se od konektivnog tkiva jer je manje ehogen. Kada su ova dva tkiva jače izrazena patoloska razlika u njihovoj ehogenosti raste. Zato zbog anatomskog pristupa ehotomografiji dojke duktalna ehotomogrfaija je senzitivnija za rane promjene, tkz. minimalne karcinome dojki u komparaciji sa konvencionalnom ehotomografijom. Duktalna ehografija bolje prikazuje benigna oboljenja dojki: duktalnu ektasiju, epitelnu hiperplaziju, papilomatozu i adenozu. Duktalna ehografija zbog svoga anatomskog pristupa bolje prikazuje zahvaćenost okoline promjene oko maligniteta, ligamente, fascije i kožu. Za ovaj pregled potrebne su sonde najmanje 65mm a bolje duže sa visoko frekventnim sondama. Ispitivanje lobus po lobus je metoda izbora. I pored očiglednih prednosti duktalne ehografije nad konvencionalnom i uopšte kao metode izbora, u poređenu sa drugim metodama činjenica je da ona nije zaživjela u praksi u onom stepenu koje su njene stvarne vrijednosti. Moze se zaključiti da ultrazvučna dijagnostika oboljenja dojki, prije svega kancera, još uvijek nema mjesto koje joj po svojim mogućnostima pripada. Duktalna ehografija, koja zbog svoga anatomskog pristupa znatno nadmašuje mogćcnosti konvencionalne ehografije, takođe je malo zastupljena u praksi. Duktalna ehografija ima bolje dijagnosticke rezultate od mamografije u svim aspektima, posebno kod malih (minimalnih) karcinoma dojki. Duktalna ehografija kao ultrazvučna metoda nije štetna po zdravlje. Ipak, danas mamografija zauzima značajno mjesto u dijagnostici oboljenja dojki zbog: 1. Inercije, odnosno teškog mijenjanja misljenja o mamografiji kao „zlatnom standardu” formiranom kod ljekara jos

osamdesetih godina. 2. Mamografija daje globalni pristup promjenama dojki prihvatljiviji hirurzima. 3. Mamografija zbog svoje brzine, cijene i manjeg angazovanja ljekara ima prednosti u skriningu. 4. Duktalna ehografija traži dobro obučenog ljekara i vrijeme kojeg često nema dovoljno u svakodnevnoj rutinskoj praksi. 5. Proizvođači ultrazvučne opreme za sada nemaju dobru ponudu linearnih sondi odgovarajuce dužine i frekvencije (npr. 90mm i 15Mhz). Bolja ponuda sondi poboljšala bi i konvecionalni ultrazvučni pregled, što bi bilo značajno za ljekare koji ne usvajaju duktalnu metodu. Ultrazvučna dijgnostika dojki će i dalje napredovati i naći svoje pravo mjesto u dijagnostici oboljenja dojki. Duktalna ehografija će uz savršeniju opremu povećati svoje prednosti. Mamografija će još uvijek zadržati svoje mjesto u skriningu dojki iako i pored svih relativizacija izloženost jonizantnim zracima čini trajno njeno slabo mjesto.

51


Asimptomatska bakteriurija - liječiti ili ne Dr Aleksandar Magdelinić, spec. urolog Klinika za urologiju, KCCG Asimptomatska bakteriurija (ABU) nije rijetka pojava u svakodnevnoj ljekarskoj praksi. Često postoji dilema, naročito kod ljekara opšte prakse, da li treba liječiti asimptomatsku bakteriuriju. Asimptomatska bakteriurija prisutna je kod 1-5% zdravih pre-menopauzalnih žena. Učestalost raste kod zdravih žena i muškaraca starije životne dobi (4-19%), kod dijabetičara (0,7 – 27%), kod trudnica (2-10%), kod institucionalizovanih starih pacijenata (15-50%) i kod pacijenata sa povredama kičmenog stuba (23-89%). Izolovani bakterijski sojevi su slični kao i kod nekomplikovanih i komplikovanih urinarnih infekcija. Dijagnoza se postavlja uzorkovanjem dva srednja mlaza urina kod žena (preko 100.000 cfu/ml) i jednog srednjeg mlaza kod muškaraca. Imidžing dijagnostika (EHO,Rtg,CT) i cistoskopija se ne preporučuju. Ukoliko su izolovane bakterije koje produkuju ureazu (Proteus mirabilis) potrebno je isključiti postojanje kalkuloze urinarnog trakta. Kod muškaraca sa ponovljenim

52


nalazom ABU treba isključiti bolesti prostate (uraditi DRE pregled). Većina studija, koje su radjene počev od 60-ih godina XX vijeka pa sve do početka XXI vijeka, pokazale su da pacijente koji ne pripadaju rizičnim grupama nije potrebno liječiti. Takav stav preporučuje i Guidelines European Association of Urology. Koje su rizične grupe kod kojih se preporučuje tretman? Pa to su, kao prvo, trudnice. Kliničke studije pokazale su da je netretirana ABU kod trudnica povezana sa povišenim rizikom od prevremenog porođaja, manjom tjelesnom težinom novorođenčeta, kao i pojavom komplikovanih urinarnih infekcija u trudnoći. Drugu grupu čine pacijenti koji zahtijevaju neku od endouroloških procedura, naročito sa probojem u sluznicu urinarnog trakta (TURP, TURB). Kod ove dvije grupe pacijenata u slučaju postojanja ABU preporučuje se tretman antibioticima. Ostale rizične grupe, kao što su dijabetičari, post-menopauzalne žene, stariji institucionalizovani pacijenti, transplanti-

rani pacijenti, imuno kompromitovani pacijenti, muškarci sa stalnim urinarnim kateterom - ne zahtijevaju antibiotsko liječenje ABU. Prilikom plasiranja urinarnog katetera, ukoliko je procedura sprovedena bez komplikacija, nije potrebno primijeniti antibiotsku terapiju. Međutim, kod plasiranja ureteralnih stentova ili plasiranja perkutane nefrostome, potrebno je ove pacijente tretirati antibioticima. Iz svega nevedenog može se zaključiti da asimptomatska bakteriurija najčešće ne zahtijeva nikakvu dalju dijagnostiku i tretman, osim ako se ne radi o trudnicama ili pacijentima koji se pripremaju za neku od endoskopskih uroloških procedura. Svaka dodatna dijagnostika, skrining i liječenje pacijenata koji ne pripadaju ovim dvijema grupama dovodi do povišenog rizika od razvoja rezistentnih bakterijskih sojeva, dodatno opterećuje zdravstveni sistem i iziskuje nepotrebno trošenje ekonomskih resursa, a bez ikakvog benefita po zdravlje pacijenata.

53


Nasljedna policistična bolest bubrega Dr Elvir Mučić, spec. interne medicine Klinika za nefrologiju KCCG Bolest se karakteriše prisustvom velikog broja cista različite veličine u kori i meduli oba bubrega, koje dovode do povećanja oba bubrega uz redukciju njihovog funkcionalnog parenhima. Postoje dva oblika ove bolesti: adultni oblik (koji se nasljeđuje autozomno-dominantno) i infantilni oblik (koji se nasljeđuje autozomno-recesivno). Adultni oblik (autozomno-dominantna policistična bolest bubrega - ADPKD) Javlja se kod jednog od 1.000 ljudi, kod jednog od 3.000 hospitalizovanih pacijenata i kod jedne na 500 urađenih obdukcija. U oko 10% bolesnika ne hroničnom programu hemodijalize osnovna bolest je nasljedna policistična bolest bubrega. Prosječno 50% potomaka od jednog oboljelog roditelja nasljeđuje patološki gen koji izaziva oboljenje. U 90% slučajeva identifikuje se gen ADPKD 1 koji se nalazi na kratkom kraku

54

hromozoma broj 16. U preostalih 10% slučajeva identifikuje se gen ADPKD 2 koji se nalazi na kratkom kraku hromozoma broj 4 ili je u pitanju novonastala sponatana mutacija. Na mogućnost spontane mutacije gena ili uticaja sredine na ekspresiju bolesti ukazuje podatak da oko 20% bolesnika daje podatke da u porodici nije bilo ove bolesti. Ciste su različite veličine, ispunjene su tečnim sadržajem i vrše pritisak na okolne zdrave nefrone dovodeći do lokalne opstrukcije tubularnog sistema, glomeruloskleroze, intersticijumske skleroze, i na kraju do smanjenja funkcionalnog parenhima oba bubrega. Simptomi se obično pojavljuju nakon 30. godine života. Najčešći simptom je bol tupog karaktera ili osjećaj težine i nelagodnosti u slabinama. Veoma često prisutna je i hematurija (može biti i makro i mikroskopska). Poliurija i nokturija su sastavni dio kliničke slike zbog smanjenje sposobnosti koncentrovanja urina. U oko 75% pacijenata razvija se arterijska hipertenzija. U postavljanju dijagnoze najvažniju ulogu ima anamneza,


odnosno podatak o prisustvu iste bolesti u porodici. Palpacijom se nalaze obostrano izuzetno uvećani bubrezi. U laboratorijskom nalazu urina nalazomo pozitivan hemoglobin a u sedimentu postojanje povećanog broja eritrocita. Takođe se nalazi smanjenja sposobnost koncentracija urina. Funkcionalnim testovima nalaze se suprafiziološka proteinurija koja nije nefrotskog ranga i obično se kreće oko 1g/24h. Radiološkim pretragama obično ultrasonografijom ili CT pregledom abdomena verifikuju se mnogobrojne ciste različite veličine na oba bubrega. Postoje primarni i sekundarni kriterijumi za postavljanje dijagnoze ove bolesti. Primarni kriterijumi su 1) veliki broj cista ispunjenih tećnošću u korteksu i meduli oba bubrega; 2) pozitivna porodična anamneza. Sekundarni kriterijumi: 1) veliki broj cista na jetri; 2) aneurizma cerebralne arterije; 3) ciste pankreasa; 4) renalna insuficijencija; 5) arterijska hipertenzija. U oko 50% pacijenata istovremeno su prisutne i ciste u jetri koje su češće prisutne kod žena a njihov broj može se znatno povećati nakon trudnoće. Zapažena je značajna udruženost ove bolesti sa divertikulozom debelog crijeva (nalazi se u 80% slučajeva) i prolapsom mitralnog zaliska (nalazi se u 25% slučajeva). Do 30% bolesnika sa ovom bolešću istovremeno ima i aneurizme cerebralnih arterija koje mogu biti odgovorne za nastanak glavobolja ili paralize kranijalnih nerava. Takođe se mogu naći i aneurizme abdominalne i torakalne aorte. Značajan broj bolesnika, od 30 do 40%, ima hiperviskoznost krvi ili dokazanu trombofiliju. Najčešće komplikacije ove bolesti su 1) infekcije bubrežnog parenhima-pijelonefritisi (naročito kod žena); 2) nefrolitijaza (javlja se u 10-20% slučajeva i kalkulusi su obično formirani od kalcijum-oksalata te se mogu uočiti na nativnom snimku urotrakta); 3) hematurija (uzrokovana je rupturom ciste u pelvis bubrega); 4) hronična bubrežna insuficijencija (progredira do terminalne faze, naročito ako pacijenti imaju i hipertenziju); 5) Tromboze AV fistula kod pacijenata koji su na hroničnom programu hemodijalize a ADPKD je uzrok terminalne hronične slabosti bubrega (zbog trombofilije ili hiperviskoznosti krvi). Specifična terapija ove bolesti ne postoji, već samo liječenje komplikacija bolesti. Radi kupiranja bola može se uraditi perkutana

aspiracija tečnosti iz najveće ciste. Kod infekcija bubrežnog parenhima daju se antibiotici (cefalosporini, fluorohinoloni). Kod hematurije preporučuje se strogo mirovanje i obično spontano prolazi za nekoliko dana, a ukoliko je pacijent na hemodijalizi neophodna je privremena obustava antikoagulantne terapije. U terapiji hipertenzije preporučuje se redukcija unosa soli a ordiniraju se i ljekovi iz grupe beta blokatora i centralnih simpatolitika. Ukoliko su intrakranijalne aneurizme manje od 1 cm obično su bez simptoma i zahtijevaju strogu kontrolu krvnog pritiska, a u slučaju dijametra preko 1 cm postoje simptomi i neophodna je hirurška intervencija. Kod nastanka terminalne hronične bubrežne insufijencije neophodna je neka od metoda zamjene bubrežne funkcije (dijaliza ili transplantacija bubrega). Bolest ima progresivan tok. Kada nastupi hronična bubrežna slabost ona progredira do terminalne faze u prosjeku za 10 godina, a njena progresija se akcelerira ukoliko postoje komplikacije i naročito hipertenzija, te se svake 2-3 godine dvostruko uvećava vrijednost serumskog kreatinina. Loši prognostički faktori su: neregulisan krvni pritisak, ponavljane infekcije urinarnog sistema, rani nastanak azotemije i muški pol. Bolesnici sa ADPKD2 genom imaju manji procenat hipertenzije, sporiju progresiju ka hroničnoj bubrežnoj insuficijenciji i duži životni vijek u odnosu na bolesnike sa ADPKD1 genom. Infantilni oblik (autozomno-recesivna policistična bolest bubrega) U pitanju je rijetka nasljedna bolest, a gen za nastanak bolesti identifikovan je na hromozomu broj 6. Srednja incidenca bolesti iznosi 1:40.000. Postoje 2 forme ove bolesti: perinatalna forma i dječja forma. Perinatalna forma karakteriše se pojavom palpabilno uvećanih bubrega, uvećane jetre, renalne insuficijencije, atelektaze i respiratornog distres sindroma i obično se završava smrću. Dječja forma je sa nešto blažom kliničkom slikom, ali ipak svaki pacijent do 20. godine života završi u terminalnoj hroničnoj bubrežnoj insuficijenciji. U obje forme veoma je česta arterijska hipertenzija.

55


Jedinstveno prirodno

rješenje za liječenje sindroma policističnih jajnika

Sindrom policističnih jajnika (PCOS) je najčešća hormonska bolest kod žena koje se nalaze u reproduktivnom periodu – to je period između prve menstruacije i menopauze. Smatra se da svaka deseta žena ima ovaj problem. Sindrom karakteriše niz udruženih simptoma, od kojih su najčešći: uvećani jajnici sa brojnim vodenim cistama, poremećaj menstrualnog ciklusa i ovulacije, pojačana maljavost, pojava akni i gojaznosti u predjelu stomaka, opadanje kose i smanjena osjetljivost ciljnih organa na insulin (insulinska rezistencija). Tačan uzrok nastanka PCOS-a nije još uvijek potpuno jasan. Poslednjih godina uočena je povezanost sindroma policističnih jajnika i insulinske rezistencije koja po mišljenju stručnjaka predstavlja centralni događaj u nastanku i razvoju PCOS-a. Insulinska rezistencija dovodi do povećanih koncentracija glukoze u krvi koja opet podstiče pankreas na proizvodnju nove količine insulina. Tako se stvara “začarani krug”. Sindrom policističnih jajnika karakteriše i poremećen odnos folikulostimulirajućeg i luteinizirajućeg hormona (FSH/LH). Jajnici su stimulisani na povećanu produkciju testosterona koji je zaslužan za pojavu akni, pojačanu maljavost i gubitak kose. Kao posledica svih navedenih problema koji prate PCOS, dolazi do poremećaja ovulacije, a posljedično i do pojave infertiliteta. Veoma često se događa da žene godinama ne prepoznaju ovo oboljenje ili da ga ne liječe, što može dovesti do brojnih ozbiljnih posledica, među kojima su povećana incidenca spontanih pobačaja, kardiovaskularni problemi i povećan nivo masnoća u krvi, koji pacijentkinju uvodi u metabolički sindrom. Zato je važno da žene ne ignorišu nijedan od simptoma koji uoče, kako bi problem što prije bio dijagnostifikovan i kako bi se krenulo sa liječenjem. Pristup liječenju PCOS-a je individualan i zavisi od godina pacijentkinje, poremećaja ciklusa, nivoa insulina, gojaznosti,


želje pacijentkinje za trudnoćom itd. Kompanija Innventa pharm nudi univerzalno prirodno rješenje u vidu preparata Miocystinn® Fertile. Miocystinn® Fertile je dijetetski suplement koji predstavlja jedinstvenu formulaciju sa mio-inozitolom i d-hiro-inozitolom u odnosu 3,6:1, uz dodatak folne kiseline. Inozitoli imaju ključnu ulogu u terapiji PCOS zbog svoje fiziološke funkcije. Oni povećavaju osjetljivost ciljnih organa na insulin čime se smanjuje nivo glukoze u krvi i povećavaju osjetljivost jajne ćelije na folikulostimulirajući hormon (FSH), kako bi se smanjila koncentracija testosterona, a stimulisalo sazrijevanje folikula. Zahvaljujući dejstvu inozitola reguliše se menstruacija, povećava se broj ovulacija, a time i plodnost. Pored toga, on razlaže masti i snižava nivo holesterola u krvi, čime se preveniraju komplikacije na nivou kardiovaskularnog sistema. Druga komponenta preparata, folna kiselina, spada u vitamine grupe B i smatra se da reguliše infertilitet kao jednu od posledica postojanja PCOS-a. Pored toga, folna kiselina smanjuje nivo homocisteina koji je povezan sa različitim bolestima kardio-vaskularnog sistema i hiperinsulinemijom. Redovan unos je preporučen svim ženama koje žele da zatrudne, trudnicama i onima koje boluju od PCOS i metaboličkog sindroma. Studije su prethodnih godina već pokazale superiornost kombinovane terapije mio-inozitolom i d-hiro-inozitolom u odnosu na terapiju pojedinačnim komponentama. Najnovija istraživanja su dokazala da kombinacija mio-inozitola i d-hiro-inozitola u odnosu 3,6:1 pokazuje značajno bolje rezultate u terapiji infertiliteta kao najteže posledice PCOS-a u odnosu na istu kombinaciju u fiziološkom odnosu 40:1. Nakon 3 mjeseca terapije, čak 60% žena koje su primjenjivale inozitole u odnosu 3,6:1 je ostalo u drugom stanju. Redovana primjena preparata Miocystinn® Fertile se preporučuje i trudnicama jer se smanjuje rizik od pojave komplikacija kao što su gestacijski dijabetes i preeklampsija kod trudnice, a smanjuje se i rizik od pojave defekta neuralne tube i omogućava normalan razvoj nervnog sistema ploda. Doziranje je veoma jednostavno, potrebno je 1 kesicu razmutiti u čaši vode i popiti dva puta u toku dana. Dugotrajna kontinuirana primjena je bezbjedna jer kroz studije nisu registrovana neželjena dejstva. Miocystinn® Fertile je terapija izbora u liječenju sindroma policističnih jajnika i metaboličkog sindroma zahvaljujući svojim efektima koji su dokazani kroz brojne kliničke studije. Benefiti za pacijente se ispoljavaju kroz regulaciju insulinske rezistencije, uspostavljanje hormonske ravnoteže, regulaciju menstrualnog ciklusa, poboljšanje kvaliteta jajne ćelije, a sve u korist povećanja plodnosti i regulacije infertiliteta.


INOVACIJA IZ VICHYA: VODICE ZA ZAŠTITU OD SUNCA

IDEAL SOLEIL

Vichy predstavio ljetni hit kojeg ćete obožavati Laboratorije Vichy predstavili su inovaciju u svojoj poznatoj liniji za zaštiti od sunca Ideal Soleil. Praktične vodice za zaštitu od sunca neizostavne su ovog proljeća i ljeta na gradskim ulicama ili plaži. Ovaj ljetni „must have“ sadrži formule obogaćene Vichy minearaliziranom vodom, glicerinom i vitaminom E. Ideal Soleil vodice imaju zaštitni faktor 30 i dostupne su u dvije varijante: vodica za zaštitu od sunca obogaćena je hijarulonskom kiselinom i pruža dodatnu hidrataciju kože te vodica koja omogućava bolju preplanulost uz pomoć beta karotena. Ali jedno im je zajedničko: zaštita od UVA i UVB zraka sada je još jednostavnija. Praktičan i učinkovit saveznik za sve tipove kože Ideal Soleil vodice pogodne su za sve tipove kože što ih čini ključnim saveznikom ovog ljeta u borbi protiv štetnih sunčevih zraka. Učinkovitom kombinacijom filtera i aktivnih sastojaka sprječavaju znakove starenja kao što su bore, manjak elastičnosti kože i sjaja. Nanošenje vodice putem spreja pruža stopostotno prekrivanje i razvoj tamnih mrlja na koži lica. Njihova osvježavajuća i lagana tekstura ostavlja kožu hidratiziranom i blistavom. Linija je hipoalergena i testirana pod dermatološkim nadzorom. Anti-age Ideal Soleil krema za zaštitu od sunca Za učinkovito djelovanje protiv znakova starenja, Laboratorije Vichy ponosne su i na svoju prvu zaštitu od sunca usmjerenu na anti-age efekt. Inovativna formula Ideal Soleil kreme usmjerena je na borbu protiv bora, gubitka elastičnosti i nedostatka sjaja, a sve to uz pomoć antioksidativnog djelovanja. Njena formula sadrži i plod camu-camu koji je bogat vitaminom C i ima snažno antioksidaciono djelovanje. Krema je obogaćena i kombušom, ekstraktom fermentiranog crnog čaja koji se u azijskim zemljama koristi preko dvije hiljade godina. Zahvaljujući djelotvornoj formuli koja uključuje i kombušu, koža je blistava, nježna i zaglađena. Treći ključni sastojak su UV filteri koji sprječavaju prodor UVA i UVB zraka u našu kožu i samim time sprječavaju nastanak bora. Proizvod je hipoalargen, siguran za osjetljivu kožu, testiran pod dermatološkim nadzorom.


NOVO

IDÃ&#x2030;AL SOLEIL &'4/1-1</'6+Ä&#x2013;-#<#Ã&#x2018;6+6#<# +&'#.07-1Ã&#x2019;70#570%7 < #  5 8 '  6 + 2 1 8 '  -1 Ã&#x2019; '   Ä&#x2013; # -  +  1 0 '  0 # , 1 5 , ' 6 . , + 8 + , '  ISPITANO POD DERMATOLOÅ KIM NADZOROM. HIPOALERGENO. VODOOTPORNO. S VICHY TERMALNOM VODOM.


Fileri Dr Duško Marković* Specijalizant plastične i estetske hirurgije Klinički centar Crne Gore

Korišćenje injektibilnih filera je postao jedan od najtraženijih minimalno invazivnih tretmana za obnavljanje izgubljenog volumena lica, koje je nezustavljiva ali odloživa posljedica starenja. Svima koji se bave ovim tretmanima jako su poznati trougao mladosti i starenja. Pod uticajem gravitacije i normalnih fizioloških procesa dolazi do gubitka masnih jastučića u licu, koji svoj značaj dobijaju tek zadnjih nekoliko godina, te do gubitka tonusa mišića. Sve to za posljedicu ima pad tonusa kože i potkožnog tkiva, preraspored prirodnih linija, bora i brazdi, što uz igru svjetlosti i sijenki ljudsko oko doživljava kao odraz starenja. Goveđi kolagen je imao ograničenu upotrebu što zbog svog brzog razlaganja, što zbog potencijala za alergijske reakcije. Početak upotrebe filera hijauronske kisjeline (HA) unio je svojevrsnu revoluciju u svijet estetske hirurgije. Trenutno se pored HA koriste još kalcijum hidroksi apatit (CaHA), poli L mliječna kisjelina (PLLA) kao i polimetilmetakrilat (PMMA). U fazi ispitivanja su još neki preparati.

Kalcijum hidroksi apatit (CaHA) CaHA je biostimulišući filer. Molekuli CaHA raspoređeni u loptaste formacije

60

suspendovane su u vodenastom gelu. Preparat se injektira sa iglom 27G. Preporučljiva je upotreba kanila radi smanjivanja rizika od oštećenja neurovaskularnih struktura. Upotreba topijskih anestetskih preparata ili mini regionalnog bloka je nekada potrebna. Koristi se za popunjavanje najdubljih bora i brazdi. Jedan od glavnih proizvođača CaHA preporučuje kao nezamjenjiv


za rješavanje opuštene kože nadlanica. Obzirom na anatomske predispozicije, visoka obučenost i stručnost u tretiranju ovih regija je imperativ. Obzirom da se radi o jako gustom proizvodu, upotreba oko podočnjaka i usana se ne preporučuje. Ne postoji enzim za razlaganje. Plasira se i injektira subdermalno i prepriostalno. Filer je vidljiv na Rtg i CT snimcima.

Poli L mliječna kisjelina (PLLA) Poly-L-Lactic Acid PLLA je takođe biostimulišući filer. Sastoji se od liofiliziranih kristala PLLA suspendovanih u void. Preporuka je da se preparat pomiješa sa lidokainom pred upotrebu. Višestruki tretmani su potrebni dok se ne postigne adekvatna sinteza kolagena, i to 3 do 5 tretmana. Buster doze su preporučljive svakih 1-3 godine. Preporučuje se upotreba kanila 25 ili 26G uz upotrebu topijskih anestetskih preparata ili mini regionalnog bloka. Koristi se za obnavljanje volumena kod ostarjelih atrofiranih lica. “Off-label” indikacije podrazumijevaju tretiranje bora regije dekoltea, strija i udubljenja kod celulita. Kao i CaHA, injektira se u subdermalni i prepriostalni sloj. Lako se stvaraju grumuljice i granulomi ako se aplicira suviše površno. Preporučuje se masiranje 5 puta dnevno po 5 minuta 5 dana – (555). Okluzija krvnih sudova bilo direktno u krvni sud ili kompresija spolja se mora izbjeći.

Polimetilmetakrilat (PMMA) Polimetilmetakrilat (PMMA) je trajni filer. Ovaj gusti gel mora se držati u frižideru. Koristi se sa iglom ili kanilom 26G. Iste preporuke važe za anesteziranje kao za prethodne filere. Ne preporučuje se pretjerana korekcija već fazno dodavanje. Obzirom na trajnost, preporučuje se samo tretiranje najdubljih bora. Na tržistu postoje i preparati koji sadrže 98% fiziološkog rastvora, koji se u određenoj mjeri resorbuju, pa se kao takvi koriste za augmentaciju dojki i zadnjice. Ne preporučuje se “fan” tehnika već isključivo bolus. Preporučuje se kožna proba pred upotrebu jer neki preparati sadrže goveđi kolagen. Ne koristi se oko očiju i usta. Generalno, na licu se koristi izuzetno pažljivo. Takođe, injektira se duboko ispod kože ili preperiostalno. Iste predostrožnosti važe u pogledu vaskularnih komplikacija. Ne postoji enzim za razlaganje. O kraljici filera, hijaluronskoj kisjelini, više u sljedećem broju.

* Član ISAPSa-Međunarodnog udruženja za plastičnu estetsku hirurgiju

61


MoMSIC volonterska organizacija studenata Medicinskog fakulteta

MoMSIC (Montenegrin Medical Sudents International Commitee) je volonterska nevladina organizacija pri Medicinskom fakultetu u Podgorici, bavi se javnim i reproduktivnim zdravljem, ljudskih pravima i mirom, kao i međunarodnim razmjenama studenata. Punopravni smo član IFMSA (International Federation Medical Students International Association) u okviru koje obavljamo svoje aktivnosti. IFMSA je najveća studentska organizacija na svijetu, koja broji više od milion i tri stotine hiljada članova - studenata medicine širom svijeta. Postojimo već 11 godina i sa ponosom ističemo da smo do sada omogućili preko 600 razmjena za studente našeg fakulteta, ugostili preko 750 studenata iz cijelog svijeta, organizovali brojne aktivnosti koje se tiču javnog zdravlja i borbe protiv AIDS-a, kao i brojne humanitarne akcije, a u martu 2017. godine smo bili organizatori i domaćini 66. Generalne skupštine IFMSA, čime smo stekli posebno važno mjesto među članicama. U toku je realizacija projekta pod nazivom “MS does not stop me!” čiji se cilj ogleda u podizanju svijesti crnogorske javnosti o problemima sa kojima se susreću oboljeli od Multiple skleroze, kao i značaj aktivne participacije svakog pojedinca u životima oboljelih. Skup aktivnosti predviđenih ovim projektom direktno ali i indirekto djeluje kako na oboljele, tako i na svakog pojedinca/instituciju. Sa jedne strane, cilj je razbiti sve predrasude i stereotipe o oboljelima i uticati na njihovu demarginalizaciju, a sa druge, pružiti im adekvatnu podršku i pridružiti im se u borbi koja im je, bez njihove volje, propisana. Projekat je nastavak saradnje iz decembra prošle godine, kada smo sproveli istraživanje i na osnovu 1068 anketiranih građana shvatili da je situacija krajnje alarmantna i da većina naših sugrađana ima velike zablude kada je u pitanju Multipla skleroza. Primjer predstavlja ubjeđenje 24% anketiranih građana koji misle da je Multipla skleroza zarazna-prenosiva bolest. Znamo da to nije tačno, a ubjeđenje da je nešto zarazno, dodatno stigmatizuje pacijente i dodatno ih socijalno izoluje! Sljedeći primjer je da 95% građana misli da u Crnoj Gori ne postoji savremena terapija za liječenje Multiple skleroze i da oboljeli treba da se liječe u inostranstvu. Opet, veliki problem je to što ljudi ne

62

znaju da se liječenje Multiple skleroze u Crnoj Gori ne razlikuje značajno od liječenja u najrazvijenijim zemaljama, a kada je dostupnost efikasne i savremene terapije u pitanju, možemo slobodno reći da je situacija bolja od većine zemalja u regionu,


gdje oboljeli nemaju ovako kvalitetan pristup novim i efikasnijim ljekovima. Neinformisanost o svakodnevnim problemima sa kojima se susreću oboljele osobe, nedostak podrške oboljelima, kao i njihovim porodicama, neinformisanost o značaju rane dijagnostike i ranog liječenja u cilju postizanju boljih rezultata liječenja, needukovanost stanovništva u prepoznavanju ranih simptoma, kao i značaju njihovog ranog otkrivanja - je nešto što smo uočili kao glavne probleme sa kojima se srijeću oboljeli od MS-a. Rezultati naše ankete pokazuju veliku diskriminaciju pacijenata sa MS-om i samim tim i osuđuju pacijente na predaju bitke koju mogu dobiti. Sve nas je to motivisalo da pokrenemo Nacionalnu kampanju za borbu protiv multiple skleroze. Naši volonteri su učestvovali prošle godine na sastanku Udruženja neurologa Crne Gore gdje su imali prilike da čuju mnogo o Multiploj skelrozi, gdje su predavači bili i profesori Gavin Giovannoni i Thomas Berger. Entuzijazam starijih kolega u borbi sa ovom bolešću prenio se na cijeli tim MoMSIC-a, koji je shvatio da može mnogo da uradi u Crnoj Gori. Multipla skleroza (MS) predstavlja neurodegenerativnu, autoimunu bolest koja prvenstveno napada mozak i kičmenu moždinu (CNS). U multiploj sklerozi napadnuti su neuroni u CNS-u, tj. aksoni, dugački produžeci nervnih ćelija na kojima pojedini djelovi mijelinskog omotača zapaljenski reaguju i propadaju. Kad je određeni dio mijelinskog omotača zapaljen i oštećen, prenošenje impulsa kroz akson je poremećeno, usporeno ili isprekidano. Ovo slabi ili blokira signale, što dovodi do poteškoća u normalnom funkcionisanju mozga i/ili kičmene moždine. Najčešće pogađa populaciju od 20-40 godina, a nešto veći procenat žena obolijeva. Jedan od slogana naše kampanje je ’’Vrijeme je važno u Multiploj sklerozi’’. Prva oštećenja CNS-a se mogu javiti čak i prije pojave simptoma bolesti. Mnoge studije pakazuju da se bolji ishod liječenja i značajno smanjenje invaliditeta postiže liječenjem u početnoj, ranoj fazi bolesti. Rano liječenje i ograničavanje širenja zapaljensog procesa pomaže da se oštećenje nervnih vlakana ograniči i smanji gubitak nervnih ćelija. Ishrana, fizička aktivnost i očuvanje kognicije kroz takozvani koncetp moždanog zdravlja uveliko doprinose da se oboljeli osjećaju i budu bolje. Ali moramo napomenuti da su to sve

dodatne stvari koje moraju pratiti odgovarajuću terapiju da bi se zaokružio jedan sistem očuvanja moždanog zdravlja. Mi smo u martu posjetili Bijelo Polje, Cetinje, Nikšić i Podgoricu, a u planu je da do kraja kamanje posjetimo Bar i Pljevlja i tako pružimo, kroz informativno edukativne aktivnosti, građanima priliku da saznaju nešto više o bolesti, da razbiju predrasude ukoliko su ih imali i da budu podrška oboljelima u borbi protiv ove bolesti. Iz MoMSIC-a želimo da poručimo oboljelima od Multiple skleroze da nijesu sami, da smo uvijek tu da ih podržimo, da zajedno olakšamo jedni drugima koliko možemo, ali ono što je najvažnije želim da poručim jeste da oboljeli treba da se jave ljekaru, da započnu liječenje što prije jer će jedino na taj način imati najveće benefite od samog liječenja. Anis Šabotić, predsjednik MoMSIC

63


Skrining na plućnu

tuberkulozu Dr Stevan Lučić, spec. mikrobiologije Specijalna bolnica za plućne bolesti, Brezovik, Nikšić

Plućna tuberkuloza je najčešći oblik tuberkuloze. Oboljeli od plućne tuberkuloze, budući da su zarazni, predstavljaju rezervoar za širenje bolesti. U zemljama sa srednje visokom incidencijom tuberkuloze, mjere koje se tiču smanjenja obolijevanja se prije svega odnose na blagovremeno otkrivanje i liječenje oboljelih od plućne tuberkuloze.

Pasivna detekcija slučajeva Pasivna detekcija slučajeva tuberkuloze je konvencionalni dijagnostički postupak u kome je potrebno da: 1. pacijent ima simptome i prepozna ih kao zabrinjavajuće; 2. kontaktira zdravstvenu službu; 3. zdravstveni radnik posumnja na tuberkulozu; 4. uključi pacijenta u odgovarajući dijagnostički algoritam za tuberkulozu, i 5. kada se tuberkuloza dokaže, novi slučaj se prijavi i uvede u registar oboljelih. Navedeni koraci mogu biti problematični zbog: 1. nedovoljno izražene simptomatologije i nespremnosti pacijenta da se obrati za pomoć; 2. neodovljno dostupne zdravstve službe što se posebno odnosi na lica koja se nalaze u “marginalnim” grupama; 3. nedovoljnog poznavanja tuberkuloze kao oboljenja od strane zdravstvenih radnika, što se najčešće javlja u zemljama/regionima gdje je tuberkuloza rijetka bolest; 4. nepostojanje jasnog dijagnostičkog algoritma i neusklađenost aktivnost zdravstvenih službi na sprovođenju postojećeg algoritma. Tuberkuloza sporo progredira pa se procjenjuje da oko

64

50% oboljelih “nema” simptome ili su simptomi neprimjetni mjesecima. Pasivnim prijavljivanjem iz toga razloga nije moguće detektovati “sve” oboljele u toku jedne godine. Odložena dijagnostika doprinosi širenju infekcije u populaciji, liječenje je komplikovanije, nepovoljni ishod se češće javlja. Registracija oboljelih tokom godine je nedovoljno ažurna, procjena problema tuberkuloze manje realna, otežano je planiranje ciljeva za smanjenje obolijevanja. Nedovoljno poznavanje simptoma tuberkuloze i ozbiljnosti tuberkuloze kao bolesti se djelimično može poboljšati informisanjem populacije i edukacijom zdravstvenih radnika.

Aktivno traženje slučajeva plućne tuberkuloze (skrining) Glavni razlog uvođenja skrininga je poboljšanje ishoda liječenja i smanjenje smrtnosti, skraćenje transmisivnog perioda i ublažavanje različitih socijalnih i ekonomskih implikacija koje tuberkuloza nosi sa sobom (katastrofalni gubici uzrokovani tuberkulozom). Na ovaj način je moguće dijagnostikovati “sve” slučajeve tuberkuloze koji se javljaju tokom godine. Pasivna detekcija ostaje dio osnovnog paketa zdravstvenih usluga za sve članove populacije, a skrining se uvodi ciljano, prema pojedinačnim rizičnim grupama. Masovni skrining se više ne preporučuje. Skrining predstavlja jednu od osnovnih metoda za postizanje ciljeva END TB strategije.


AKTIVNA TUBERKULOZA /TUBERKULOZA (TB,TBC) : TEŠKA ,POTENCIJALNO SMRTONOSNA, ZARAZNA BAKTERIJSKA BOLEST HRONIČNOG TOKA UZROKOVANA BACILIMA TUBERKULOZE. LATENTNA TUBERKULOZA (LTBI): INFEKCIJA BACILIMA TUBERKULOZE BEZ PROGRESIJE U AKTIVNU TUBERKULOZU. INFICIRANI JE ” ZDRAV”, NIJE ZARAZAN A U TOKU ŽIVOTA POSTOJI ŠANSA DA DOĐE DO AKTIVACIJE BACILA I RAZVOJA AKTIVNE TUBERKULOZE. SLUČAJ TUBERKULOZE: OBOLJELI OD TUBERKULOZE KOJI JE PRIJAVLJEN U REGISTAR OBOLJELIH. PROGRAM KONTROLE TUBERKULOZE: DONOSE GA ZDRAVSTVENE VLASTI. REGULIŠE RAZLIČITE ASPEKTE KONTROLE TUBERKULOZE U ZEMLJI/OBLASTI. UKOLIKO NE POSTOJI PROGRAM, DONOSE SE SMJERNICE ZA KONTROLU TUBERKULOZE. PROGRAM SE DONOSI NA OSNOVU EPIDEMIOLOŠKE SITUACIJE I END TB STRATEGIJE. END TB STRATEGIJA: GLOBALNA STRATEGIJA ČIJI JE CILJ ELIMINACIJA TUBERKULOZE KAO ZDRAVSTVENOG PROBLEMA DO 2050. GODINE. FOKUS JE STAVLJEN NA PREVENTIVNE MJERE, RANU DIJAGNOSTIKU, DOSTUPNOST BAKTERIOLOŠKE DIJAGNOSTIKE, LJEKOVA ZA SVE OBOLJELE, A U OSNOVI SVEGA JE SNAŽNA PODRŠKA DRŽAVNIH INSTITUCIJA PROGRAMU TUBERKULOZE I PROMOCIJI PRAVA PACIJENATA. MJERE PREVENCIJE SU BCG VAKCINACIJA I HEMIOPROFILAKSA, A MJERE RANOG OTKRIVANJA: SKRINING I PRIMJENA WRD TESTOVA (OD SZO PRIHVAĆENE - MOLEKULARNI TESTOVI ZA BRZU DIJAGNOSTIKU TUBERKULOZE).

SZO je definisala cijeli niz rizičnih grupa. Glavne odlike takvih grupa je procjena da je prevalenca tuberkuloze mnogo veća u u odnosu na opštu populaciju, problem sa korišćenjem zdravstvenih službi i patološka stanja/oboljenja koja povećavaju rizik za progresiju aktivne tubekuloze, lošiju prognozu i veću smrtnosti. Prije početka skrininga svaka zemlja mora da sprovede svoja istraživanja i utvrdi u kojim slučajevima bi skrining dao benefit. Porodični kontakti Opšti je konsenzus da se skrining u zemljama sa visokom i srednje visokom incidencijom tuberkuloze valja organizovati na: bliskim kontaktima oboljelih od bakteriološki potvrđene tuberkuloze I HIV + osobama kada se jave na pregled. Bliski kontakti najčešće podrazumijevaju članove domaćinstva a zatim i druga lica koja su duže vremena provodila sa oboljelim. Od posebnog su značaja identifikacija djece strarosti do 5 godina i HIV + osoba među kontakatima, jer u takvim slučajevima mora biti uključena profilaktička terapija. Ispitivanje kontakata je u nadležnosti despanzera za plućne bolesti u okviru domova zdravlja.

raseljena lica, cross border lica, lica bez ličnih dokumenata i zdravstvenog osiguranja, beskućnici, zavisnici od alkohola, narkomani, lica na dužem služenju zatvorske kazne. U svim slučajevima je potrebno sprovesti istraživanje da bi se utvrdio benefit od skrininga svake grupe pojedinačno. Profilaktička terapija Ukoliko se ne dokaže aktivna plućna tuberkuloza u određenim slučajevima je potrebno ispitati postojanje latentne tuberkuloze na osnovu čega se donosi odluka o primjeni hemioprofilakse. Djeca do 5 godina i HIV+ osobe iz bliskog kontakta dobijaju hemioprofilaksu bez prethodnog ispitivanja na LTBI. HIV+ osobe i oboljeli na imunosuprivnoj /imunomodulatornoj terapiji. Za dijagnostiku LTBI je od značaja korišćenje IGRA testova koji su visoko specifični i imaju visoku negativnu prediktivnu vrijednost, čime se isključuju slučajevi u kojima nije potrebno startovati hemioprofilaksu (IGRA negativni). Kod oboljelih na imunosupresivnoj/imunomodulatornoj terapiji se postupa prema usvojenim smjernicama za odgovarajuće oboljenje.

HIV+ osobe HIV+ osobe se ispituju na aktivnu tuberkulozu pluća prilikom svake redovne zdravstvene kontrole.

Metode skrininga: Uobičajene metode skrininga su: anketa kojom se identifikuju simptomi tuberkuloze i rendgenski snimak pluća. Na ovaj način se trijažiraju potencijalno oboljeli na koje valja sprovesti bakteriološku dijagnostiku.

Marginalne grupe Marginalne grupe imaju socijalno ekonomske specifičnosti ili obuhvataju lica sa specifičnim stilovima života, zbog čega postoji problem u prepoznavanju simptoma tuberkuloze, a kontakt sa zdravstvenom službom, dijagnostika, adherencija na terapiju su mnogo komplikovaniji u odnosu na opštu populaciju. Najčešće se navode sljedeće grupe: Romi, izbjeglice i

Zaključak Skrining se organizuje u cilju optimizacije programa kontrole tuberkuloze. Jedan od vidova skrininga je i ispitivanje kontakata koje mora biti sistematsko da bi dalo rezultat. Profilaktička terapija je važan dio kontrole tuberkuloze. Svi detalji koji se tiču skrininga moraju postojati u obliku stručno metodološkog uputstva koje donose zdravstvene vlasti.

65


Iz istorije zdravstva Crne Gore

Stari ljekari B rezov i ka Prim. dr Gani Karamanaga Specijalna bolnica u Brezoviku je počela sa radom 1951. godine. Osnivač ove institucije je bio Dr Jovan Kesler (1906-1959). Prethodna centralna bolnica za plućne bolesti i tuberkulozu bila je Sanatorijum na Cetinju. Bolnica u Brezoviku sastoji se iz četiri paviljona za bolesnike, bloka za dijagnostiku (V paviljon) i centralnog administrativnog djela u čijem se parteru nalazi laboratorijska dijagnostika (mikrobiologija i biohemija). Administrativni dio je bila kuća-rezidencija vojvode Boža Petrovića. Poslije obavljenog specijalističkog staža u Baru nastavio sam u Zavodu za plućne bolesti i tuberkulozu u Brezoviku kraj Nikšića. U Brezoviku sam bio još jednom, kao učenik medicinske škole. Stigao sam vozom do Nikšića, a odatle lokalnim autobusom do Brezovika (6 km udaljen od grada). Prvo sam sreo dr Šćepana Simanića, a zatim prim. dr Slobodana Nikčevića, direktora ove ustanove. Bio sam srdačno primljen. Dali su mi jednu sobu na ulazu u paviljon za dijagnostiku, hranio sam se u menzi za personal. Jednom sedmično davao sam i dežurstvo u bolnici. Načelnici paviljona su tada bili prim. dr Mišo Maksimović, prim. dr Vojo Borozan i dr Šćepan Simanić. Mr faramacije Blažo Petrović je rukovodio laboratorijskom dijagnostikom. Na

66

Bolnica u Brezoviku

centralnom, ili četvrtom paviljonu, bili su prim. dr Slobo Nikčević i internista dr Blažo Kovačević. Nešto kasnije je došao sa specijalizacije prim. dr Radovan Mijanović. Časne sestre u Brezoviku imale su zasebnu kuću koja se nalazi sa desne strane pored kapije bolnice. One su poticale iz mnogih krajeva bivše Jugoslavije. Sjećam se nekoliko njih: sestre Josipa, Marija, Agneza, Imakulata. Za Božić je cijela dežurna ekipa bila u gostima kod njih. Bile su vrlo gostoljubive. Kasnije se njihov broj postepeno samnjivao u svim zdravstvenim ustanovama Crne Gore.


Prim. dr Vojo Borozan (1929-2012)

Prim. dr Slobodan Nikčević (1931-2013)

Bio je zatvoren na Golom otoku odmah poslije rata, 1948. godine. U svojoj knjizi Odnosi života i zdravlja kaže - bio sam revolucuionar 1944. a onda, poslije kratkog vremena, kontrarevolucionar 1948. godine. U Brezoviku je bila na lječenj starica iz jednog poddurmitorskog sela. Jednoga dana sa svojom pratnjom htio je posjetiti ovu staricu tadašnji visoki funkcioner Vidoje Žarković. On je zatražio dežurnog ljekara (bio je prim. dr Vojo Borozana) koji se u krugu bolnice sastao sa Vidojem i rekao mu - moj druže Vidoje, Vi ste i ovoga puta, kao i mnogo puta ranije, zakasnili. Starica je dobro i otpušetna je prije dva dana svojoj kući. Drugom prilikom bili smo zajedno na večeri. Odjednom on reče - slušaj, mi smo te pratili, vidjeli smo da se ti isto odnosiš prema tvojim zemljacima iz Ulcinja, Ostrosa i Vladimira, kao i prema drugima iz Šavnika, Boana, Nikšića. Bio je protiv svakog nacionalizma. Život je za njega bio jedna vrsta filozofskog razmišljanja. Ispričao sam mu jednu anegdotu (koja može biti i istinita). U ljetnjim danima, na ulcinjskom pristaništu more je bilo uzburkano. Odjednom, čuo se doziv za pomoć od jednog davljenika. Dva policajca su mirno slušali dozive za pomoć, ali nisu reagovali. Vidjevši to davljenik povika - Kosovo republika. Bez razmišljanja policajci obučeni skaču u uzburkano more i izvlače davljenika. Zbog toga je dr Vojo, kada bi smo se sretali, pozdravljao sa - Kosovo republika. Godine 2010. sam bio na Cetinju i posjetio ga u njegovoj kući u Ivan-Begovoj ulici. Poklonio sam mu moju prvu knjigu Liječenje prirodnim faktorima ulcinjske regije, on je uzvratio sa svojom knjigom Odnosi života i zdravlja.

Moj prvi susret sa prim dr Slobom Nikčevićem bio je 1975. godine, kada sam nastavio specijalistički staž iz pneumoftiziologije. Bio sam iznenađen srdačnim i kolegijalnim prijemom. U Baru su „stariji” ljekari bili hladniji i uzdržaniji u odnosima sa mlađim ljekarima. U Brezoviku je sve bilo drugačije. Na jutarnjem stručnom sastanku svi smo bili ravnopravni, cjenili su mišljenje svakoga. Tokom ljetnjeg odmora jednom prilikom je bio moj gost u Ulcinju sa pokojnim Rajkom Grgurevićem (pomoćnik direktora za pravna pitanja). Išli smo mojim čamcem do uvale Valdanos. Za vrijeme mog prvog direktorskog mandata u Domu zdravlja Ulcinj (1978-1982) bili smo na jednom zajedničkom sastanku u Ministarstvu zdravlja, kada je ministar bio prim. dr Branko Poček. Bilo je to vrijeme poslije zemljotresa 1979. godine. Na tom sastanku je bila raspodjela vozila i medicinske opreme koja je pristigla iz pomoći. U jednom momentu reagovao sam jer su počeli dijeliti opremu i ostalo i usmjeravati je prema sjeveru i srednjem dijelu Crne Gore. Pitao sam prisutne gdje je bio zemljotres, i rekao da ja ne idem sa sastanka dok ne dobijemo sanitetski auto i odgovarajuću opremu. Prim. dr Nikčević je uzeo riječ i rekao - Gani je u pravu. U aprilu mjesecu 2013. godine zvao sam telefonom dr Sloba Nikčevića. Javila se njegova kćerka, rekla je da je dosta slab, ali će mu dostaviti telefon. Govorio je jako umornim glasom. Poželio sam mu sretan Vaskrs i dobro zdravlje za cijelu familiju. Zadnje što je rekao bilo je - Mnogo sam slab, ali to su putevi gospodnji. Umro je 1. Avgusta, u vrijeme dok sam pisao tekst o njemu za moju novu knjigu. Bio je mjesec posta Ramazana.

Posveta dr S. Nikčevića 2013. godine

67


Na sahranu sam pošao za Nikšić sa mojom suprugom koja ga je dobro poznavala. Nakon sahrane krenuli smo natrag za Ulcinj. Mi smo bili u postu i nismo mogli poći kući kod familije Nikčević nakon obreda sahrane. U blizini Danilovgrada zazvonio je moj mobilni telefon. Bila je kćerka prim. dr Sloba Nikčevića, Jasmina. Rekla mi je da njen otac nije mogao pisati u zadnje vrijeme. Izdiktirao je njoj tekst kojim je posvetio meni njegovu najnoviju knjigu. Jasmini Nikčević sam poslao moju treću knjigu Sunce, more, zdravlje, a ona meni knjigu njenog oca. Prim.dr Slobo Nikčević zauzima posebno mjesto u zdravstvu Crne Gore.

Prim. dr Branko Poček Posebno mjesto u zdravstvu Crne Gore, a i bivše Jugoslavije pripadalo je prim. dr Branku Počeku. Nisam ga zatekao u Brezoviku. U to vrijeme je bio na mjestu ministra zdravlja Crne Gore. Jednom prilikom, kada je došao u Brezovik radi konsultativnih pregleda, upoznali smo se. Imao sam prilike da učim iz tekstova koje je prevodio iz stranih časopisa. Ljekarsku karijeru započinje u bolnici Danilo I na Cetinju. U bolnicu Brezovik radiio je dugo i bio direktor ove ustanove. Kao poznati ljekar i uspješan organizator zdravstvene službe biran je za republičkog ministra zdravlja, rada i socijalne politike u vremenu od 1974. do 1983. godine. Bio je jednostavan i vedrog duha. U Vladi Crne Gore se mnogo družio sa Fadilom Taipovićem, tadašnjim ministrom turizma. Gvorili su - Branko i Fadil unijeli su vedrinu u Vladu Crne Gore.

Prim. dr Mišo Maksimović (1930-2017)

Rođen je u Vidrovanu kraj Nikšića. Medicinski fakultet završava u Beogradu, kao i specijalizaciju iz pneumoftiziologije (1960, 1963). Za vrijeme moga boravka u Brezoviku bio je načelnik III paviljona. U dva mandata bio je direktor ove ustanove od 1987. do 1995. godine. Uvijek je bio komunikativan, dostojanstven. Potiče iz stare poznate crnogorske familije. Nakon penzionisanja kratko je radio privatnu praksu u Beogradu. Dr Mišo Maksimović penzionerske dane provodio je u Herceg Novom, ponekada u rodnoj kući na Vidrovanu, a najčešće u svome stanu u Podgorici. Pobnekada smo se viđali i često se čujali telefonom. Poklonio sam mu svoju knjigu Sunce, more, zdravlje.

Fotografija iz 1981. godine: Blažo Petrović, Mišo Maksimović, Gani Karamanaga, Uroš Lukačević

Dr B. Poček govori na svečanost povodom otvaranja Doma zdravlja u Ulcinju 1981. godine

68

Prije trideset godina govorio sam - Specijalna bolnica u Risnu i Zavod za plućne bolesti u Brezoviku su dvije ustanove u Crnoj Gori gdje se medicina medicinski radi. Naravno, velika je zasluga i doajena pneumoftiziologije Crne Gore - Branka Počeka, Miša Maksimovića, Sloba Nikčevića i Voja Borozana. Uvijek se trebamo sjetiti ovih ljekara, jer ništa ne počinje od današnjih dana.


Hronika 01. mart - Prijeti strašna epidemija Venecueli – Južna Amerika Stručnjaci upozoravaju na dosad nezabilježenu epidemiju bolesti poput malarije ili denga groznice u Latinskoj Americi, kao posledicu kolapsa zdravstvenog sistema u Venecueli. Dobrobiti i poboljšanja javnog zdravstva u poslednjih 18 godina širom kontinenta mogli bi da budu izbrisani, ako Venecuela ne prihvati pomoć u kontroli širenja malarije, virusa zika, denga groznice i drugih bolesti koje pogađaju stanovništvo, upozoravaju stručnjaci u izvještaju objavljenom u časopisu Lancet zarazne bolesti. Venecuela je nekada bila regionalni lider u kontroli malarije, ali sa kolapsom tamošnje zdravstvene zaštite, došlo je do masovnog odlaska medicinskog osoblja, što je izazvalo ogromne probleme, piše u izveštaju. - Ove su se bolesti već proširile na susjedne Brazil i Kolumbiju, a zbog sve intenzivnijeg vazdušnog saobraćaja i migracija, većina Latinske Amerike i karipskog regiona, pa čak i američkih gradova sa venecuelanskom dijasporom kao što su Majami i Hjuston, u povećanom je riziku od ponovne pojave bolesti - piše u izveštaju. - Ponovna pojava malarije i sličnih bolesti u Venecueli razvila je epidemiju nezapamćenih razmjera, ne samo u toj zemlji, nego i u cijelom regionu. Na osnovu podataka koje smo prikupili, želimo da podstaknemo nacionalne, regionalne i svjetske zvaničnike da smjesta krenu u akciju i spriječe širenje epidemije - naglasio je dr Martin Luelen sa Univerziteta Glazgov, glavni autor studije. 02. mart – Najzdravija zemlja na svijetu – Španija

Španija je i zvanično proglašena najzdravijom zemljom na svijetu. Prema indeksu zdravlja kompanije Bloomberg Španija se našla na vrhu liste najzdravijih nacija na svijetu. Naime, Španci

imaju najduži životni vijek, a vjeruje se da će do 2040. godine živjeti 86 godina. Sljedeća na listi je Italija, a dugovječnost Italijana pripisuje se ponajviše mediteranskoj ishrani. Treće mjesto zauzeo je Island koji uprkos svojim ekstremnim pejzažima, ima nevjerovatno dobro razvijen zdravstveni sistem, ishranu bogatu ribom i prelijepa prirodna vrela. Japan se pozicionirao najviše od svih azijskih zemalja, a na svjetskoj listi je zauzeo četvrto mjesto. Švajcarska je pak, u odnosu na prošlu godinu pala na peto mjesto, ali se i dalje ponosno drži u vrhu liste. 03. mart – Zatvorili granice za zlostavljače - Australija Posjetioci Australije osuđeni za porodično nasilje biće protjerani iz zemlje ili će im biti zabranjen ulazak, objavio je u nedjelju ministar za imigraciju David Coleman, u trenutku kada Kanbera jača borbu protiv dolazaka stranih kriminalaca. Novi zakoni koji su stupili na snagu naslanjaju se na postojeću legislativu kojom se ne dopušta davanje ulaznih viza osobama koje su osuđene na godinu ili više dana zatvora. Australija ne toleriše počinitelje porodičnog nasilja. Ako ste proglašeni krivim za nasilje prema ženama ili djeci, niste dobrodošli u našu zemlju - rekao je Coleman i naglasio da u slučajevima porodičnog nasilja nije bitna dužina kazne na koju su počinitelji osuđeni. 04. mart – Najveća humanitarna katastrofa u svijetu - Azija Rat u Jemenu uzrokovao je trenutno najveću humanitarnu katastrofu u svijetu. U toj zemlji nema hrane, nema ljekova, ljudi doslovce umiru od gladi, a najugroženije grupe, među kojima su i djeca, nemaju gotovo nikakvu šansu za preživljavanje u tim stravičnim uslovima. Zbog toga su se neke porodice odlučile na najdrastičniji potez – djevojčice udaju u druge porodice već u dobi od tri godine, samo kako bi imali jedna usta manje da hrane. Kažu kako nemaju izbora, djevojčice praktički prodaju znatno starijim muškarcima za miraz koji potom troše na hranu i sklonište za ostatak porodice. Nedavno objavljeni izvještaj UN-a pokazuje da se više od dvije trećine djevojaka i djevojčica u Jemenu uda prije navršene 18. godine, no otkako je rat u punom jeku, dob u kojoj se udaju drastično se snizila. Prema informacijama Oxfama, mlađe djevojčice pošteđene

69


su konzumiranja braka dok ne napune 11 godina, no i dalje se od njih očekuje da rade po kući. Broj Jemenaca kojima je potrebna humanitarna pomoć prošle godine porastao je sa dva miliona na 24 miliona, što je ujedno i 80 posto stanovništva. Gotovo 10 miliona ljudi je samo na korak do gladi, a novac je potreban za pomoć u hrani, pitkoj vodi, ljekovima i poljoprivredi. 06. mart - Stotine djece umire od malih boginja - Madagaskar Djeca masovno umiru u jednoj od najgorih epidemija malih boginja na Madagaskaru, ostrvu u Indijskom okeanu. Bolest se širi i globalno, uključujući bogate države kao što su SAD i Njemačka gdje neki roditelji odbijaju da vaksinišu djecu zbog pogrešnih teorija koje povezuju imunizaciju djece i autizam. Na Madagaskaru, jednoj od najsiromašnijih država svijeta, roditelji silno žele da zaštite djecu i zbog toga odlaze u kilometrima udaljene bolnice. No, vakcina nema dovoljno i puno je ljudi presiromašno da bi ih mogli priuštiti, kažu u ministarstvu zdravlja.

sa česme, prema ovim informacijama, bez bojazni možete da pijete u: Španiji, Italiji, Kanadi, SAD-u, Čileu, Islandu, Velikoj Britaniji, Finskoj, Singapuru, Poljskoj, Japanu, Saudijskoj Arabiji, Australiji. Voda sa česme je za turiste bezbjedna, između ostalog, i u Belgiji, Hrvatskoj, Češkoj, Danskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Malti, Holandiji, Portugalu, Slovačkoj, Sloveniji, Švajcarskoj. Lista zemalja u kojima se turistima ne preporučuje da piju vodu sa česme je dugačka. Česmovača turistima se ne preporučuje npr.: u Albaniji, Argentini, Azerbejdžanu, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Brazilu, Bugarskoj, Kini, Kipru, Egiptu, Indiji, Indoneziji, Meksiku, Crnoj Gori, Maroku, većem dijelu Afrike, Rumuniji, Rusiji, Tajlandu, Turskoj... 08. mart - Ostavka vlade zbog neuspješne reforme zdravstva - Finska Finska Vlada podnijela je ostavku nakon neuspješnih pokušaja reforme sistema zdravstva i socijalne zaštite, saopšteno je iz kancelarije finskog predsjednika Saulija Ninista. Finska televizija javila je da je predsjednik Finske prihvatio ostavku Vlade premijera Juhe Sipile i zatražio da Vlada nastavi sa radom dok se ne oformi novi kabinet. Vlada je podnijela ostavku pred parlamentarne izbore koji se u Finskoj održavaju 14. aprila. 12. mart – SZO upozorava na virus gripa koji može biti još smtonosniji

Vakcina košta 15 dolara, a cijele porodice žive s dva dolara dnevno, pa djecu vode ilegalnom ljekaru. Smrt hiljada djece ukazuje na okrutnu stvarnost onih koji nisu zaštićeni od jedne od najzaraznijih bolesti na svijetu. Virus, koji uzrokuje sljepilo, upalu pluća, oticanje mozga i smrt, može nakon kašlja i kijanja preživjeti u vazduhu do dva sata i vrlo lako zaraziti ljude u blizini. Iako postoji djelotvorna vakcina, oko 110.000 ljudi umrlo je od malih boginja u 2017., pokazuju podaci Svjetske zdravstvene organizacije. Većina su djeca mlađa od pet godina.

Zdravstveni stručnjaci i SZO upozoravaju i strahuju da će još smrtonosniji virus gripe jednog dana preći sa životinja na ljude, mutirati te zaraziti više stotina hiljada ljudi. Svijet će se neizbježno morati suočiti s još jednom pandemijom gripe te se treba pripremiti za potencijalne posljedice koje bi ona mogla prouzrokovati, a pritom se ne smiju podcijeniti svi rizici koji idu uz tu bolest, saopštila je Svjetska zdravstvena organizacija. Iznoseći globalni plan o tome kako se boriti protiv te virusne bolesti i na koji način preduhitriti potencijalnu globalnu epidemiju, SZO u saopštenju ističe da se ne treba pitati hoće li biti sljedeće pandemije gripe, nego kada će se ona dogoditi.

07. mart – Sastavljena lista državama gdje (ne) smete da pijete vodu sa česme Australijski Centar za kontrolu i prevenciju bolesti napravio je listu mjesta širom svijeta gdje se turistima preporučuje ili ne preporučuje da piju vodu sa česme. Ako je sudeći po ovoj listi, u 187 država svijeta turistima se savjetuje da ne piju vodu sa česme, mada se ističe da to ne znači nužno da je voda neispravna za piće, već da vaš organizam nije navikao na vodu u tim područjima. Ako planirate neko putovanje treba da znate da vodu

70

- Opasnost od pandemijske gripe uvijek postoji. Moramo biti vrlo oprezni i spremni, jer će troškovi velike epidemije gripe


daleko nadmašiti svotu namijenjenu prevenciji - rekao je Tedros Adhanom Ghebreyesus, direktor Svjetske zdravstvene organizacije. 12. mart - Razvijen bioprinter koji ubrzava oporavak rana - SAD Ovaj 3D printer ubrzava oporavak ljudi s teškim opekotinama, ranama od dijabetesa te raznim drugim velikim ranama koje sporo zarastaju.

popravila otkad je zakon donijet. Stopa vakcinisanosti pala je ispod 80 odsto, a Svjetska zdravstvena organizacija smatra da je stopa od 95 odsto potrebna kako bi se zaustavilo širenje zaraze. To je stopa kada se takozvani imunitet krda aktivira, što znači da je dovoljni procenat populacije vakcinisan da je gotovo onemogućio širenje zaraze među onima koji ne mogu biti vakcinisani - bebe premlade da bi se vakcinisale i bolesnike s kompromitujućim imunitetom. Italijanska zdravstvena agencija objavila je podatke prema kojima je stopa imunizacije narasla gotovo na 95 odsto ili nešto ispod te stope za djecu rođenu 2015, zavisno o pojedinim vakcinama. Prema takozvanom Lorenzinovom zakonu, nazvan tako po bivšem ministru zdravlja koji ga je uveo, djeca moraju primiti čitav niz obaveznih vakcina prije nego krenu u školu, uključujući one za ovčje boginje, dječju paralizu, morbile, zaušnjake i rubeolu. Djeca do šest godina starosti biće isključena iz vrtića i jaslica ako ne budu imali potvrdu o vakcinisanosti. Djeci između šest i 16 godina ne može se zabraniti odlazak u školu, ali njihovim roditeljima prijete kazne ako ne dovrše obaveznu imunizaciju djece. 14. mart - Sud odbio zahtjev da se nevakcinisana djeca vrate u školu - SAD

Postoji 3D printer koji bi mogao ubrzati oporavak ljudi s teškim opekotinama, ranama od dijabetesa i raznim drugim velikim ranama koje sporo zarastaju. Naučnici iz Wake Forest Institute for Regenerative Medicine (SAD) razvili su mobilni bioprinter koji može direktno na ranu da printa novu kožu, i to koristeći ćelije pacijenta. Pomenuti uređaj je prvi takav na svijetu i omogućuje printanje kože u dva sloja preko rane. Sean Murphy, glavni autor studije, objasnio je kako je jedinstvena prednost njihovog sistema to što može skenirati rane i položiti ćelije gdje su potrebne kako bi se formirala koža. Prvi prototipovi uređaja za printanje kože su mogli izraditi veće slojeve kože koji bi se presađivali do mobilnih uređaja. Ovaj uređaj se, pak, može dovesti do pacijenta u bolnicu kako bi uređaj sve radio iznad njega. Uređaj radi tako da najprije uzme mali uzorak zdrave kože kako bi izolovao dvije vrste ćelija koje se zatim umnožavaju, što je krucijalna razlika u odnosu na sve prethodne uređaje. Umjesto da položi kompletni sloj kože, ovaj printer najprije skenira ranu kako bi napravio njenu topografsku kartu. 13. mart - Nevakcinisana djeca ne mogu u školu - Italija Djeca u Italiji ne mogu dolaziti u školu, ako ne mogu dokazati da su vakcinisana, a roditelji nevakcinisane djece biće kažnjeni i do 500 eura, ako ipak pošalju djecu u školu. Do ove nesvakidašnje zabrane došlo je nakon višemjesečne rasprave oko obaveznog vakcinisanja. Prema novim propisima djecu ispod šest godina poslaće nazad kući. Novi zakon donijet je usred talasa novih slučajeva malih boginja koje su, kao i u brojnim drugim svjetskim zemljama, doživjele veliki povratak zbog pada vancinisanosti među opštom populacijom. Ipak, italijanski zvaničnici tvrde da se vakcinacija

Federalni sud je odbio zahtjev da se 44 nevakcinisane djece vrati u školu, pozivajući se na nezapamćenu epidemiju boginja u predgrađu Roklanda u državi Njujork. Roditelji učenika u Grin Medou Valdrof školi u Česnat Ridžu tužili su okružni sekretarijat za zdravstvo. Kažu da nijedno od djece koja su isključena iz škole nisu dobila boginje u toku epidemije koja je počela prošle jeseni. Njihov advokat Majkl Sasman kritikovao je odluku sudije da ne poništi privremenu zabranu, što bi omogućilo djeci da se vrate na nastavu. Istog dana, pedijatrijske organizacije su izrazile podršku američkom državnom zakonodavstvu koje bi omogućilo maloljetnicima da se vakcinišu bez pristanka roditelja. Demokratski sponzori u zakonodavstvu kažu da previše roditelja vjeruje nepotvrđenim onlajn tvrdnjama da vakcine nisu bezbjedne. 15. mart – Postala majka u 65. godini života - Nigerija Nigerijka Komfort Timoti rodila je djevojčicu u 65. godini, prenosi agencija Anadolija. Kako javljaju lokalni mediji, Timoti se udala 2001. godine, ali nije imala djece. - Svaki dan sam se molila da dobijem kćerku, a molitve su mi uslišene nakon 18 godina. Postala sam majka u 65. godini. Uvjek bi trebalo da se molimo i strpljivo čekamo na odgovor. Moj slučaj je pokazao koliko je važno biti strpljiv - smatra Timoti. 16. mart – Profesor Bokerija pobio ideju tradicionalne dijete - Rusija Leo Bokerija, čuveni ruski kardiohirurg, profesor i akademik Ruske akademije nauka i Ruske akademije medicinskih nauka, glavni kardiohirurg Ministarstva zdravlja Ruske Federacije

71


pobio je ideju tradicionalne dijete. Prema njegovim riječima, sve što smo znali o zdravoj ishrani je laž. - Ona izreka: Doručak pojedite sami - je potpuna besmislica. Kad se probudite, tijelo počinje da se privikava na radno stanje, a vi sjednete za sto i pojedete tanjir pun mesa, korpu hleba i sve to zalijete sa čašom nekog napitka... Krenete na posao sa prepunjenim stomakom. Tada ste teški i sami sebi.

Kada smo sarađivali sa Amerikancima, tada sam primijetio da veliki hirurzi ujutru u najboljem slučaju popiju šoljicu kafe. Tek u podne pojedu jedan sendvič i to zovu ručkom. U večernjim satim dolaze kući, jedu normalnu hranu, plivaju u bazenu, čitaju i odmaraju se... Znači doručak dajte neprijatelju, ručajte oko podne i normalno večerajte (ali ne u kasnim satima) i na kraju prošetajte pred spavanje ili vježbajte. - Po mom iskustvu ljudi koji tako žive - žive dugo i zdravo – istakao je prof. Bokerija. Ovaj savjet potvrdila su i najnovija istraživanja sprovedena na Kornel Univerzitetu. Naučnik Dejvid Levitski je otkrio da oni ljudi koji preskaču doručak za nekoliko nedelja znatno smanje kilažu.

poremećaja i oštećenje DNK. Ovu peticiju je do sada potpisalo 250 stručnjaka. 19. mart - Rak svesti na hroničnu bolest s kojom se može živjeti - Rusija Cilj savremene medicine nije da pobijedi rak, nego da postigne kontrolu nad tom bolešću, a metode liječenja postaju sve efikasnije i agresivnije, izjavio je generalni direktor Nacionalnog medicinskog istraživačkog centra za radiologiju pri Ministarstvu zdravlja Rusije onkolog prof. dr Andrej Kaprin. Prema njegovim riječima, još nema statističkih podataka o broju oboljelih od raka u Rusiji u protekloj godini, ali se pretpostavlja da se njihov broj povećao. - Ako uzmemo u obzir prethodne godine, možemo reći da stopa oboljelih od raka godišnje raste u prosjeku za 1,5 odsto. U poslednjih deset godina u Rusiji se porast broja oboljelih od raka povećao za skoro 14 odsto. To je povezano sa brojnim faktorima, među kojima je, prije svega, produženje životnog vijeka ljudi, a rak se uglavnom javlja kod starijih osoba. Pored toga, poslednjih godina značajno se poboljšao rad onkološke službe, što je dovelo do povećanog otkrivanja te bolesti, uključujući i rak u ranim fazama - objasnio je prof. Kaprin. Kada je riječ o pozitivnim tendencijama, on je dodao da se povećao broj takozvanih aktivnih pacijenata, odnosno onih kod kojih je onkološka bolest otkrivena paralelno sa nekom drugom bolešću. Onkolog ističe da ako je prije pet godina broj takvih pacijenata bio samo 15 odsto, danas se povećao na više od 25 odsto. Kod njih je rak uglavnom dijagnostikovan u ranim fazama.

17. mart - 250 stručnjaka tvrdi da su slušalice za iPhone kancerogene - SAD Peticija poslata Evropskoj uniji i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji upozorava ljude o opasnostima koje Appleove slušalice mogu da imaju po zdravlje, posebno po našu glavu. - Moja briga odnosi se na AirPods slušalice jer njihovo stavljanje u ušni kanal izlaže tkivo u glavi relativno visokim nivoima radijacije - tvrdi Džeri Filips, profesor biohemije sa Kolorado univerziteta. A tu je i briga u vezi sa Appleovom Bluetooth tehnologijom. U pitanju je specifična vrsta elektromagnetne frekvencije radio talasa koja emituje podatke. - Rezultati koje su provjeravali i drugi naučnici pokazuju da izlaganje ovim eletromagnetnim frekvencijama može da bude opasno. Brojna druga istraživanja objavljena u uglednim naučnim časopisima pokazuju da ove elektromagnetne frekvencije pogađaju živa bića na nivoima koji su u pojedinim slučajevima ipak bili ispod internacionalnih pravila - stoji u peticiji. Zbog svega ovoga, u peticiji se navodi kako Appleove slušalice mogu da predstavljaju rizik za dobijanje raka, neuroloških

72

Prof. Kaprin je takođe dodao da postoje metode koje se u Rusiji koriste samo u klinici Hercen u Moskvi. Reč je o hipertermičkoj intraperitonealnoj hemoterapiji (HIPEC), gdje se uz pomoć visokog pritiska raspršuju hemopreparati. Taj metod se koristi prilikom širenja metastaza u trbušnoj šupljini. U decembru je ministarka zdravlja Rusije Veronika Skvorcova izjavila da će se u Rusiji uskoro pojaviti vakcine domaće proizvodnje za liječenje onkoloških bolesti. Prema Kaprinovim riječima, u nekoliko istraživačkih centara radovi teku u tom pravcu. 20. mart – Obilježen Međunarodni dan sreće Širom svijeta obilježen je Međunarodni dan sreće koji je smislio i utemeljio filantrop, aktivista, državnik i istaknuti


specijalni savjetnik Ujedinjenih naroda Jayme Illien kako bi potstakao i unaprijedio pokret globalne sreće. Sreća je zarazna, piše službena stranica Međunarodnog dana sreće, happinessday. org, i to je vaš dan kada imate priliku da učinite ono što vas čini sretnim.

Povodom Dana sreće imate priliku kao slobodni pojedinci donijeti životne odluke, darovati ljude, vježbati, pjevati, svirati, provesti vrijeme s prijateljima i porodicom, iskoristiti ga za razmišljanje i meditaciju, pomoći drugima i širiti sreću s drugima. Sve što je potrebno je usmjeriti se na pozitivnu energiju oko sebe i vaš će se stav i energija vrlo brzo proširiti i na druge ljude. Činite ono što vas čini sretnim. 20. mart - Magnezijum - mineral u centru pažnje svjetskih stručnjaka - SAD Prestižan međunarodni naučni skup, koji se održao od 20 do 22. marta u Americi na Nacionalnom institutu za zdravlje, ugostio je stručnjake iz cilog svijeta, u cilju otkrivanja najnovijih saznanja o jednom od najvažnijih minerala za čovjeka – magnezijumu. Tokom prethodnih sto godina, naročito nekoliko poslednjih decenija, unos magnezijuma u ishrani modernog čoveka drastično je smanjen, a glavni razlozi leže u industrijalizaciji poljoprivrede i velikom udjelu industrijski prerađene i rafinisane hrane. Zbog toga se smatra da živimo u eri opšteg deficita magnezijuma. Petnaesti po redu Internacionalni simpozijum o magnezijumu nosi naziv Magnezijum u zdravlju i bolesti, a obuhvatio je spektar tema počevši od molekularne biologije do ključnih nutritivnih aspekata, kao i kliničkih istraživanja kod kardio-metaboličkih bolesti. Zahvaljujući svom prirodnom sadržaju magnezijuma, aktivno učešće na ovom skupu imala je i Mg Mivela, prirodna mineralna voda koja izvire u Srbiji, a koja je pažnju svjetske javnosti dobila u okviru teme o uticaju magnezijuma na kardiovaskularni sistem. 25. mart - Gotovo 70.000 stogodišnjaka – Japan Broj stogodišnjaka u Japanu porastao je za tri posto u odnosu na prošlu godinu i sada iznosi 69.785, od čega je 90 posto žena. Po podacima Ministarstva zdravlja, rada i društvene brige,

povećanje se evidentira 48. godinu zaredom. Godine 1963. u Japanu su živjela samo 153 stogodišnjaka, a 1981. godine taj broj porastao je na 1.000. Već 1998. godine stogodišnjaka je bilo 10.000. U Japanu živi i najstarija osoba na svijetu, Kane Tanaka, koja je navršila 115 godina života. Rođena je 1903. godine, iste godine kada su pioniri vazduhoplovstva, braća Wright, poletjeli svojim Flyerom.

Kane Tanaka voli matematiku i smatra da joj je upravo sada najbolji trenutak u životu, proglašena je za najstariju osobu na svijetu, saopštili su predstavnici Ginisove knjige rekorda. Njen zvanični ulazak u Ginisovu knjigu rekorda obilježen je u staračkom domu u Fukuoaki, na zapadu Japana. Ceremoniji je prisustvovao i gradonačelnik Soićiro Takašima. 26. mart - Hronični stres pospješuje rast ćelija raka – Kina Nakon novog istraživanja sprovedenog na laboratorijskim miševima, naučnici kažu da bolje shvataju kako hronični stres utiče na ubrzanje rasta matičnih ćelija raka, a otkrili su i na koji način spriječiti njegov negativan uticaj na organizam. - Otprije znamo da hronični stres utiče na mentalno i emocionalno stanje i na fizičko zdravlje pojedinca. Istraživanja su dosad povezivala hronični stres s ubrzanim kognitivnim oštećenjima te većim rizikom od srčanih ili probavnih zdravstvenih tegoba. Ranija istraživanja upućuju i na to da dugotrajna izloženost stresu može ubrzati razvoj raka putem njegovog uticaja na aktivnost gena - prenosi portal Medical News Today. Nedavno su naučnici s Medicinskog fakulteta Dalian u Kini, u saradnji s kolegama iz cijelog svijeta, otkrili ključan mehanizam koji pospješuje hronični stres, a on opet pospješuje rast matičnih ćelija raka iz kojih nastaju tumori. Stručnjaci su proučavali ovaj mehanizam na miševima i slučajevima raka dojke. Rezultati njihove studije, objavljeni u stručnom časopisu The Journal of Clinical Investigation. 27. mart – Zabranjeni mnogi plastični predmeti - EU Zastupnici Evropskog parlamenta su podržali zabranu jednokratnih plastičnih proizvoda na tržištu EU-a za koje postoje alternative, veće recikliranje plastičnih boca te smanjenje filtera za cigarete koji sadrže plastiku za 50 posto do 2025. godine. Po direktivi o smanjenju utjicaja određenih plastičnih

73


proizvoda na okolinu, koje su dogovorene između tri glavne institucije EU-a, uvodi se zabrana određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu za sve zemlje članice od 2021.g. To se odnosi na proizvode, kao što su slamke, štapići za uši, pribor za jelo, tanjiri, oksorazgradiva plastika, kutije za hranu, čaše od ekspandiranog polistirena te štapići za pridržavanje balona, koji zajedno s izgubljenom opremom za ribolov čine 70 posto otpada na evropskim obalama i u morima.

Filteri za cigarete sadrže celulozni acetat, plastični materijal koji čini do 60 posto njihovog sastava, i drugi su po redu među plastičnim onečišćivačima koji se nalaze na evropskim plažama. U izvještaju je stoga dodat članak u kojem stoji da države članice moraju postaviti ciljeve za smanjenje filtera za cigarete za 50 posto do 2025., odnosno za 80 posto do 2030. godine.

pa i zatvorska kazna. Zakon je popraćen apostolskim pismom koje Papa donosi na vlastitu inicijativu, posvećenom zaštiti malodobnika i ranjivih osoba u Rimskoj kuriji te u Vatikanskom gradu. U njemu papa Franjo podsjeća da žrtve iskorištavanja i zlostavljanja imaju pravo da se prime, saslušaju i prate. 31. mart – Ljudi koji čitaju knjige žive duže - SAD Nova studija objavljena u časopisu Društvene nauke i medicina (Social Science and Medicine) pokazala je da ljudi koji čitaju knjige žive duže od ljudi koji nemaju tu naviku. Istraživači sa američkog Univerziteta Jejl proučavali su navike u čitanju 3.635 učesnika starijih od 50 godina. Ispitanike su podijelili u tri grupe - one koji ne čitaju, ljude koji čitaju manje od 3,5 sata sedmično i ljude koji čitaju više od 3,5 sata nedeljno. Istraživači su pratili svaku grupu tokom čak 12 godina. Ljudi koji su najviše čitali bile su obrazovane žene s visokim primanjima. Tokom istraživanja, ustanovljeno je kako su obje grupe čitača živjele duže od onih koji ne čitaju knjige. Osobe koje su čitale više od 3,5 sata sedmično, živjele su punih 23 mjeseca duže od ljudi koji uopšte nisu čitali. Taj produženi životni vijek primijećen je kod svih ispitanika, bez obzira na faktore njihovog imovnog, obrazovnog ili zdravstvenog stanja.

30. Mart – Papa objavio novi zakon o polnom zlostavljanju – Vatikan Papa je objavio zakon o sprečavanju i o suzbijanju nasilja nad maloljetnicima i ranjivim osobama, pa tako i polnog zlostavljanja, koji će se primjenjivati za službenike Vatikana i na diplomatski zbor.

Zakon predviđa dvadesetogodišnji rok za prijavu nasilja, nakon kojega nastupa zastara, a počinje teći nakon 18. godine u slučaju zlostavljanja maloljetnika. Jedan član predviđa obavezu prijave, osim ako se priznanje nije dogodilo u sakramentu ispovijedi. Za neprijavljivanje zlostavljanja može se odrediti novčana,

74

Istraživači su stoga donijeli zaključak da je životni vijek moguće produžiti jednostavnom aktivnošću kao što je čitanje. Kako pojašnjavaju stručnjaci, čitanje uključuje dva glavna kognitivna procesa - duboko čitanje i emocionalnu vezu. Duboko čitanje je spor proces u kojem se čitalac bavi knjigom i nastoji da je razumije u svom kontekstu i u kontekstu spoljnog svijeta. Emocionalna veza je mjesto gdje čitalac saoseća s likovima, poboljšava društvenu percepciju i emocionalnu inteligenciju. Ovi kognitivni procesi bili su vodilja istraživačima sa Univerziteta Jejl i korišćeni su kao markeri za njihovo istraživanje, koje je pokazalo da su velike prednosti čitanja smanjenje stresa i generalno bolji životni stav i ponašanje osoba koje čitaju.


Bilo da imate stomačne probleme (dijareja, bol, nadutost, grčevi) ili ga koristite radi preventive na putu ili kod kuće, vaša crijevna flora neometano i zdravo funkcioniše u svakoj prilici, uz pomoć samo jedne kapsule Probiotic-a Ivančić i sinovi. U saradnji sa Lalemand-Rosell Institutom, stvorili smo probiotski preparat za celu porodicu, kome se najviše vjeruje na našem tržištu. O tome govori milion prodatih kutija godišnje i podatak da ga neko od nas upotrijebi na svakih 25 sekundi.


Manja doza. Ista efikasnost.

Sadrži jedinstvenu dozu aktivne supstance. Svakodnevnim uzimanjem Andola PRO 75 mg dokazano se smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara kod bolesnika koji su ranije imali srčani ili/i moždani udar. Takođe, Andol PRO 75 mg obložen je želudačanootpornom ovojnicom koja smanjuje rizik od iritacije želudačane sluznice.

Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo o lijeku. Za obavještenja o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog ljekara ili farmaceuta.

Profile for medical cg

Medical 120  

Medical 120  

Profile for medicalcg
Advertisement