Page 1

5. MART 2019. GODINA DESETA BROJ 119

Rizici hipertenzije Preponska hernija Autologna transfuzija Sindrom slomljenog" " srca Intralipidne infuzije

1.00

www.medicalcg.me

Podgorički Dom zdravlja kupio 14 novih vozila

Obilježen Međunarodni dan rijetkih bolesti

Obilježen Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti


SleepMore

SleepMore je dodatak ishrani koji u svom sastavu sadrži melatonin, valerijanu i hmelj. t.FMBUPOJOKFQSJSPEOBTVQTUBODBLPKBTFTJOUFUJÝFVPSHBOJ[NVJVQSJTVTUWVTWKFUMPTUJSFHVMJÝFSJUBN CVEOPTUJJTQBWBOKB1PSFESFHVMBDJKFSJUNBTQBWBOKBJCVEOPTUJ NFMBUPOJOJNBJTOBäOP BOUJPLTJEBUJWOPEKFMPWBOKFÝUJUFǎJPSHBOJ[BNPEEFKTUWBTMPCPEOJISBEJLBMB VTQPSBWBQSPDFT TUBSFOKBPSHBOJ[NB TUJNVMJÝFGVOLDJKVJNVOPHTJTUFNBJQPNBäFPSHBOJ[NVEBTFJ[CPSJTBTUSFTPN t&LTUSBLUJWBMFSJKBOFJINFMKBEPQSJOPTFNJSOPNJPQVÝUBKVǎFNTOV LBPJTNBOKFOKVOFSWP[F  OBQFUPTUJJV[OFNJSFOPTUJ Način upotrebe: 0ESBTMJJEKFDBJ[OBEHPEJOBöMNUBCMFUBPLPNJOVUBQSJKFPEMBTLBOBTQBWBOKF


Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Prof. dr Božidar M. Bojović Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Dr Biljana Ivelja, pedijatar Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Dr Danijel Gogić, spec. opšte hirurgije Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Dr Igor Mićunović, dr sci med. Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij. Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Grubač Dr Snežana Tomić Dr sci Velimir Milošević Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Dr Zorica Bajović, radiolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

Rizici hipertenzije Prof. dr Nebojša Tasić 12 – 13 Preponska hernija Prof. dr Miroslav D. Ilić Dr Srđan Putnik 14 – 15 Mijelodisplastični sindrom Dr Ivana Miketić 16 – 17 Autologna transfuzija Dr Snežana Filipović 20 – 22 Sindrom „slomljenog“ srca Dr Jelena Vlaović 24 – 25 Hronika Crne Gore 28 – 37 Tečni silikon na licu Dr Duško Marković 46 – 47 Stručni skup – ginekologija 48 – 50 Posteljica Dr Vlado Dragaš 52 – 53 Intralipidne infuzije Dr Igor Gogić 54 – 55 Obilježen Dan rijetkih bolesti 59 – 61 Obilježen Dan djece oboljele od malignih bolesti 62 – 64 Imunitet kod djece Dr Sanja Čizmović 65 – 66 Polenske alergije i homeopatija Dr Snežana Tomić


Brinite o zdravlju na inteligentan način!

bez alergena bez glutena bez laktoze bez mliječnih bjelančevina

Od prvog dana života za: t proliv bilo koje etiologije t pomoć kod dojenačkih kolika t obnovu crijevne mikroflore Lactobacillus rhamnosus, LGG® Bifidobacterium, BB-12® www.jglprobiokulture.com, www.jgl.hr

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Kosić bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me


         

KOLLAGEN BEAUTY 30 Ampula / ukus liÄ?i-dinja

• Vitamin C doprinosi normalnom formiranju kolagena i normalnoj funkciji koŞe. pravilnom formiranju vezivnog tkiva. Zrela koǎa:

Mlada koÇŽa

Manji procenat kolagena, viĹĄe bora

YƾĞĹ?Ć?Ć?ÄžĆŒWĹšÄ‚ĆŒĹľÄ‚Í•ŜŊĞžĂēŏĂŏŽžƉĂŜĹ?ĹŠÄ‚Ć?Ä‚ĆšĆŒÄ‚ÄšĹ?Ä?Ĺ?ŊŽžĚƾǎŽžŽĚĎ­ĎŹĎŹĹ?ŽĚĹ?ŜĂ͕Ć?Ä‚Ć?ǀŽŊĹ?ĹľǀŽĚĞđĹ?Ĺľ Ä?ĆŒÄžĹśÄšĹ˝ĹľĹ˝Ć‰Ć‰ÄžĹŻĹšÄžĆŒÇŒÎ Ć‰ĆŒÄžÄšĆ?ƚĂǀůŊĂĆ?Ĺ?ĹľÄ?ŽůĹ˝ÄšĆŒÇŽÄ‚Ç€Ä‚ĹśĹŠÄ‚ĆľĹśÄ‚Ć‰ĆŒÄžÄœÄžĹśĹŠÄ‚ĚŽÄ?ĆŒĹ˝Ĺ?ÇŒÄšĆŒÄ‚Ç€ĹŻĹŠÄ‚ůŊƾĚĹ?͘

Meditas d.o.o. Crna Gora, Podgorica, Oktobarske revolucije 130 e-mail: info@meditas.me / tel: +382 20 625 016 / mob: +382 69 024 084 / www.meditas.me

MeditasCrnaGora

meditas_crnagora

Pediakid Montenegro


яБЗяБ╢яБпяБ║яБдяБеяБояБбяАаяБ║яБбяВЪяБ┤яБйяБ┤яБбяАаяБ╢яБбяВЪяБеяБзяАаяБ║яБдяБ▓яБбяБ╢яБмяБкяБбяАб        "%   "%  $  "                     "           #         "          ! 

яА┤яАл яА│яАл


Colief® Vitamin D3 kapi Dnevna doza vitamina D3 u 5 kapi (400IJ) Za normalan rast, razvoj i održavanje kostiju i zuba kod djece.

COLIEF PROIZVODI SU DOSTUPNI U BOLJE SNABDJEVENIM APOTEKAMA U CRNOJ GORI


ZANIMLJIVOSTI

Loša ishrana najveći neprijatelj zdravlja

Čovjek nije najviše ugrožen bolestima, već gojaznošću, neuhranjenošću i klimatskim promjenama. Naučnici upozoravaju da čovječanstvu ponestaje vremena. Prema sadašnjim proračunima, do 2050. godine ukupna potražnja za hranom i hranom za životinje biće povećana za 50, odnosno 70 odsto, uz dalje alarmantne posljedice, poput izumiranja vrsta, krčenja šuma i ubrzavanja klimatskih promjena. U istraživanju objavljenom u naučnom časopisu Lanset, naučnici navode da gojaznost, neuhranjenost i klimatske promjene čine globalni sindrom, odnosno da su najveća prijetnja ljudskom zdravlju, i izazov za čovječanstvo. I gojaznost i neuhranjenost su poljedica nezdravih i nepravednih sistema, koji su fokusirani samo na ekonomsku dobit i rast, dok se ignorišu negativne posljedice po zdravlje, navode istraživači. Klimatske promjene su takođe posljedica ekonomske zarade i moći, a na štetu životne sredine. Naučnici su zaključili da nijedna zemlja nije uspjela da smanji poražavajuće brojke kada je riječ o gojaznosti. Kao jednog od krivaca oni navode prehrambenu industriju, kojoj je samo profit važan. Iz oblasti prehrambene industrije odmah su stigle reakcije na naučne navode, koje odbacuju bilo kakvu odgovornost. Oni smatraju da samo osobe sa najekstremnijim stavovima mogu vjerovati da bi sankcionisanje ove industrije pomoglo u poboljšanju ishrane. Posebno su se prozvanom osjetile Britanska federacija za hranu i piće i Međunarodni savjet udruženja proizvođača napitaka iz Vašingtona i Koka-kola. Naučnici odgovaraju da ne pokušavaju da izostave prehrambenu industriju iz života ljudi, ali smatraju da ona treba da postoji na drugačiji način.

Autizam bi mogao biti otkriven testiranjem sluha Autizam bi mogao biti dijagnostikovan uz pomoć jednostavnog slušnog testa, to su rezultati najnovijih naučnih istraživanja. Ovaj test bi omogućio da liječenje počne godinama prije nego što se simptomi razviju. Naučnici s Univerziteta za osteopatsku medicinu Lake Erie u SAD-u kažu da mogu otkriti autizam kod djece vrlo brzo nakon rođenja i to testiranjem akustičkog refleksa. Naime, radi se o testiranju bebinog sluha, odnosno njenih reakcija na zvuke širokog raspona frekvencija koje stručnjacima otkrivaju osjetljivost

08

i vrijeme reakcije na pojedini zvuk, a to vodi do postavljanja dijagnoze jer postoji snažna veza između slušne disfunkcije i autizma. - U ranim fazama života mozak je vrlo plastičan, što znači da je pravilnim ranim intervencijama moguće ispraviti određene nepravilnosti - kaže profesor anatomije Rendi Kuleza Džunior. Djeca s ASD-om (poremećaji autističnog spektra) imaju problema s komunikacijom, socijalnom interakcijom i skloni su ponavljajućem ponašanju. Međutim, dijagnoza autizma kod većine uspostavlja se tek nakon četvrte godine života, kada se i počinje s terapijom. - Znamo da većina pacijenata ima problema sa sluhom, a sluh je presudan za razvoj govora i jezika koji, takođe utiče na socijalno-emocinalni razvoj. Optimiziranjem slušne funkcije kvalitet života im može biti znatno bolji - rekao je prof. Kuleza Džunior. Naglasio je i kako se trenutno svoj novorođenčadi ispituje sluh da bi se ustanovilo čuju li ili ne, a testiranje akustičkog refleksa pružilo bi ljekarima puno više informacija o vrstama disfunkcija koje mogu biti prisutne. Osobe s autizmom pate od preosjetljivosti, što znači da čak i relativno tihe zvukove mogu osjećati kao strašnu buku. - Ako roditelji i ljekari shvate da od samog početka mogu raditi na prilagođavanju djetetove osjetljivosti, tako će njegovo iskustvo svijeta učiniti mnogo manje intenzivnim i zastrašujućim - objasnio je prof. Kuleza Džunior.


IZ MEDICINE Neaktivnost povećava rizik od bolesti

Bijela buka opasna po zdravlje

Novi izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije pokazuje da više od 1,4 milijarde odraslih ljudi širom svijeta ima povišen rizik od oboljenja zbog nedovoljne fizičke aktivnosti. Kako se navodi, već 15 godina nema poboljšanja u nivou fizičke aktivnosti muškaraca i žena. U 2016. godini, više od četvrtine odraslih ljudi širom svijeta nije dovoljno vježbalo, piše u studiji objavljenoj u časopisu Lenset global helt džurnal. Preporučeno trajanje umjerene fizičke aktivnosti je 150 minuta nedjeljno. Tokom 2016. godine, oko 32 odsto žena i 23 odsto muškaraca nije dostiglo taj cilj. Time je četvrtina svjetske populacije odraslih došla u opasnost od dijabetesa tipa dva, kardiovaskularnih bolesti, demencije i raka. U istraživanju je učestvovalo oko 1,9 miliona ljudi iz 169 zemalja. Ljudi su odgovarali na pitanja o aktivnostima na poslu, kod kuće, u vrijeme dokolice i u saobraćaju. Istraživanje je sprovedeno u periodu od 2001. do 2016. godine i pokazalo je da je neaktivnost dvostruko veća u bogatijim nego u siromašnim zemljama.

Mnogi od nas su navikli da se uspavljuju uz zvuke televizora u pozadini, što nikako nije zdravo. Tzv. bijela buka koju proizvodi televizor, usisivač, ventilator ili fen za kosu utiču na to da brže starimo, a iako pomaže da se zamaskiraju zvuci iz pozadine ona utiče na naš mozak i primanje novih informacija. Naučnici su otkrili da slušanje bijele buke, čak i kada nije glasna, ubrzava proces starenja mozga tako što uništava neke hemikalije koje služe za prenos informacija. - Raste broj dokaza koji pokazuje da mozak negativno reaguje na nasumične informacije kao što je bijela buka - rekla je prof. Mouna Atarha sa Univerziteta Ajova. Bijela buka predlagana je pacijentima kako bi regulisali poremećaj spavanja, maskirali osjećaj zujanja u ušima, oslobodili se od stresa. Zujanje se javlja kada mozak neke osobe nije u stanju da obradi novi zvuk koji čuje. Ovo se događa i kada je potrebno duže vrijeme da se neki zvuk kao takav prepozna. Za sve to je kriv raspad pojedinih hemikalija u mozgu koje se oštećuju tokom vremena. Prema riječima stručnjaka, glasna muzika kojom mladi izlažu uši ima istu jačinu kao i zvuk aviona koji polijeće. Bezbjedna visina buke koju ljudsko uho može da čuje je visine do 85 decibela, dok je ona koju proizvodi avion 110 decibela.

Karcinomi kod mladih povezani sa debljinom Američko udruženje za karcinom i Nacionalni institut za karcinom utvrdili su da su neke vrste karcinoma kod mladih ljudi u porastu i to zbog debljine. Stope šest vrsta karcinoma koji su povezuju s debljinom porasle su od 1995. do 2014. godine, kod osoba od 29 do 45 godina, pokazuje istraživanje objavljeno u časopisu Lancet Public Health. U porastu je rak krvi, karcinom debelog crijeva, karcinom endometrija, žući, bubrega i pankreasa. Prof. Ahmedin Jemal, potpredsjednik Istraživačkog programa za nadzor i zdravstvene usluge za American Cancer Society, istakao je da se rizik od raka povećava kod mlađih osoba. - Polovina karcinoma povezana je sa debljinom i u postepenom je porastu kod osoba u mlađoj dobi - rekao je koautor istraživanja prof. Jemal. Iako većina karcinoma pogađa starije osobe, najjači porast primijećen je kod mlađih grupa. Karcinom pankreasa, kao najbolji primjer, u starosnoj grupi od 45 do 49 godina porastao je 0,77 odsto, u grupi od 30 do 34 godine za 2,47, u grupi od 25 do 29 godina rast je 4,34 odsto. Karcinom bubrega ima najveći godišnji rast od 6,23 odsto. Dok neki karcinomi imaju posve jasan uzrok, kao pušenje kod karcinoma pluća ili HPV za karcinom cerviksa, na druge utiče genetika i način života. Višak kilograma je jedan od faktora koji imaju najveći uticaj. Prekomjerna težina povezana je s 40 odsto slučajeva karcinoma u Americi i često predstavlja rizični faktor kod najčešćih karcinoma kao karcinoma dojke, karcinoma jajnika i jetre, kao i karcinoma spomenutih u najnovijem istraživanju. Debljina može podstaći nastanak karcinoma na nekoliko načina. Može pojačavati upalu koja je rizični faktor za veliki broj hroničnih bolesti i utvrđeno je da hrani rast tumorskih ćelija.

09


Crna Gora napredovala na listi evropskih zdravstvenih sistema Prema najnovijoj rang listi Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa (ECHI), od 35 zemalja – Crna Gora se nalazi na 23. mjestu i napredovala je u odnosu na prethodnu godinu za dvije pozicije, podaci su Organizacije „Health Consumer Powerhouse“. Tim povodom ministar zdravlja dr Kenan Hrapović kazao je da smo, nakon uspjeha iz 2018. godine, kada smo ostvarili najveći skok od svih evropskih zemalja, sa 34. na 25.mjesto, imali veoma ozbiljan zadatak- održati ostvareni rezultat i u mjeri mogućeg, napraviti dalji napredak. - Sada već imamo razloga da sebe smatramo ozbiljnom konkurencijom bogatim, savremenim zdravstvenim sistemima koji imaju dugu tradiciju njegovanja ekselentnosti u pružanju zdravstvenih usluga. Za ovogodišnje rangiranje smo otpočeli pripreme već nakon objavljivanja prošlogodišnjih rezultata. Nismo spavali na lovorikama, niti smo se pretjerano hvalisali, već smo shvatili da uspjeh može biti pravi samo ako nije studija slučaja, proizvod spleta srećnih okolnosti. Pažljivo smo analizirali svaki od 48 pokazatelja realno procjenjujući mogućnosti i potencijale crnogorskog zdravstvenog sistema i usmjeravajući težište aktivnosti ka oblastima u kojima smo ostvarili rezultate u želji da ih učinimo vidljivim - saopštio je dr Hrapović. Ono što je ove godine crnogorsko zdravstvo preporučilo za napredak prilikom rangiranja je niska smrtnost odojčadi, dostupnost savremene terapije za maligne bolesti i odluka o

10

uvođenju HPV vakcine za žene, s ciljem smanjenja obolijevanja od karcinoma grlića materice. Generalna direktorica Direktorata za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite i unapređenje ljudskih resursa u zdravstvu prof. dr Vesna Miranović, saopštila je da je aktuelna upravljačka struktura u ministarstvu zdravlja odlučna u sprovođenju ključnih strateških dokumenata, te da sve aktivnosti koje smo sproveli i koje su u toku, proizilaze iz njih. - Postignuti uspjeh je rezultat pažljivo planiranih aktivnosti i ozbiljno kontrolisane realizcije. Konsultatni ECHI su nam bili korektivni faktor, dajući nam sublimirana uporedna iskustva 35 evropskih zdravstvenih sistema, sprečavajući nas da biramo pogrešne puteve i gubimo dragocjeno vrijeme na donošenje loših odluka. Rezultat takvog partnerskog odnosa po zdravstveni sistem Crne Gore je očigledan: postali smo vidljivi, kompetitivni i primjer smo kako mali zdravstveni sistem, hrabar u donošenju ključnih reformskih odluka, može podstaći efikasnost sprovođenja zdravstvene politike - objasnila je prof. Miranović. Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić kazao je da je pacijentima, a posebno oboljelim od teških bolesti u našoj državi omogućena savremena terapija u liječenju, a da je, u pogledu ljekova, povećana dostupnost i obezbijeđena bolja snabdjevenost tržišta. - Napominjem da, u ukupnim izdacima za ljekove, najviše izdataka se odnosi na ljekove koji se koriste u tretmanu onkoloških i autoimunih oboljenja koji su u porastu,


gdje se radi o skupim ljekovima koji se često doživotno koriste -12,73 mil. €; na ljekove za liječenje hematoloških i, kardiovaskularnih oboljenja - 5 mil. €; na antibiotike i ostale antiinfektivne ljekove-3,27 mil. €, na ljekove koji se koriste u liječenju bolesti nervnog sistema - 1,58 mil. € - naveo je Čirgić. Stopa smrtnosti odojčadi, odnosno broj umrle djece do 12 mjeseci života na 1000 živorodenih, kao najosjetjiviji indikator zdravstvene zaštite u jednom sistemu 1985. godine bila je 21,9%. Direktor KCCG dr Jevto Eraković saopštio je da smo ponosni postignutim rezultatima u 2018. godini, a obaveza KCCG je da nastavi sa dobrim rezultatima u Centru za neonatologiju i svim ostalim organizacionim cjelinama. - Prošlogodišnji pokazatelj zdravlja ukazuje na bolju organizaciju zdravstvene zaštite i opšte brige za žene i djecu, na bolji opšti standard, bolji odnos prema ženama u trudnoći i djeci vezano za intrauterin život i nakon rođenja, stepen obuhvata vakcinacijom, kao i kulturološke promjene - saopštio je dr Eraković. Pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje, dr Senad Begić istakao je zadovoljstvo činjenicom da je napredak na listi ECHI dijelom ostvaren i zbog značajnog iskoraka na polju javnog zdravlja, odnosno na polju prevencije karcinoma i to prije svega zbog uvođenja vakcine protiv humanih papiloma virusa. - Na ovaj način učinjen je značajan iskorak kojim se Crna Gora svrstala

u red najrazvijenijih država koje svom stanovništvu nude najmoderniju i najdjelotvorniju zaštitu od karcinoma i bolesti izazvanih humanim papiloma virusima koja će u potpunosti biti o trošku države - saopštio je dr Begić. Prije četiri godine Crna Gora se nalazila na začelju ECHI liste koja se pravi na osnovu indikatora, među kojima su dostupnost zdravstvene zaštite pacijentima, ishodi liječenja, koliki su obim i područje usluga, kao i prevencija i korišćenje farmaceutskih proizvoda. Crnogorski zdravstveni sistem bolje je rangiran od 12 evropskih zemalja. Kada je riječ o zemljama regiona, Srbija je na 18. poziciji, Hrvatska je 24., a Sjeverna Makedonija je na 25. mjestu. Prva na listi ECHI ove godine je Švajcarska koja je naslijedila Holandiju koja godinama unazad ima najbolji zdravstveni sistem, a poslednja je Albanija.

Podgorica, 26.02.2019.g. PR služba Ministarstva zdravlja

11


R i z i c i hipertenzije Prof. dr Nebojša Tasić*, kardiolog Institut za kardiovaskularne bolesti Dedinje, Beograd Stručni konsultant u Poliklinici Rezidencija zdravlja Kerber, Podgorica Ne smijemo dozvoliti da se visok krvni pritisak godinama razvija neprimijećeno ili da odemo kod ljekara kada je već kasno. Na vrijeme treba spriječiti opasnost od infarkta i šloga. Ne treba posebno napominjati da živimo u turbulentnom, teškom vremenu u kome nas bombarduju različiti faktori rizika. Galopirajući ritam nas polako ubija, pod stresom smo, a uz genetiku i druge probleme u smrt nas, brže nego što to i mislimo, vode fizička neaktivnost, nezdrava ishrana, pušenje. Zato prednjačimo u crnoj statistici! Ključ da se to promijeni jeste da svi počnemo odgovorno da brinemo o zdravlju, da se redovno javljamo ljekaru, ne samo radi terapije već i zbog savjeta i kontrole. Godinama, gotovo bez simptoma, visok krvni pritisak oštećuje organe i tkiva u našem organizmu. Na tihog ubicu mnogi ne obraćaju pažnju, trgnu se tek kada neko koga znaju doživi infarkt ili šlog. Svi moraju na vrijeme da počnu da poštuju mjere prevencije kojima treba da zaštite sebe i svoje zdravlje. Naime, visok krvni pritisak je uzrok 84% moždanih udara, 69% infarkta srca, 47% srčane slabosti... Posebno zabrinjava činjenica da raste broj mladih koji

12

su doživJeli infarkt srca. Ima ih među dvadesetogodišnjacima! Najbolji način da se znatno smanji dramatična stopa smrtnosti i problemi izazvani hipertenzijom je blagovremeno otkrivanje i liječenje. Pritisak se mora držati pod kontrolom. Pacijenti uglavnom ne osjećaju tegobe jer visok pritisak ne boli, a čak i kada dođu na pregled, skoro polovina zanemari savjete ljekara, ne uzimaju redovno ljekove, troše ih na svoju ruku ili prestanu da ih uzimaju. Dakle, od ukupnog broja bolesnika s povišenim krvnim pritiskom liječi se, nažalost, svaki treći, a tek svaki deseti ima adekvatno korigovanu hipertenziju. Kada pritisak pređe vrijednosti 130/80 mmHg, potrebna je česta, gotovo svakodnevna kontrola, jer se pokazalo da vrijednosti iznad navedene granice (važilo je 140/90), ukoliko duže traju, mogu da uzrokuju oštećenja mozga, srca, perifernih krvnih sudova. Ugrožen je, zapravo, cio organizam i zato je važno hipertenziju otkriti na vrijeme i odmah liječiti. Treba znati i da već oboljeli krvni sudovi i organi uzvratno tjeraju pritisak u visine. Recimo, zbog stalne izloženosti bubrežnog tkiva visokom pritisku i protoku, jedna od komplikacija hipertenzije jeste


i razvoj hronične bubrežne slabosti. Istovremeno, jednom razvijena bubrežna slabost pogoršava samu hipertenziju i time se stvara začarani krug. Visok pritisak neminovno oštećuje srce i krvne sudove u organizmu. Ukoliko pacijent ima dugo neregulisan visok krvni pritisak, postepeno dolazi do povećanja i zadebljanja srčanog mišića, poremećaja srčanog ritma, što uvećava kardiovaskularni rizik, koji nam govori o velikoj vjerovatnoći da osoba dobije infarkt ili šlog. I najteže oblike hipertenzije moguće je liječiti uz adekvatnu saradnju pacijenta sa ljekarima, prepoznajući značaj prevencije. Terapije su dugotrajne, ali ne moraju biti doživotne. Do poboljšanja dolazi, prije svega, posmatranjem svakog pacijenta kao posebne individue. Razgovorom i pregledom treba naći slabe tačke i odrediti posebne programe prevencije, dijagnostike i liječenja. Potrebno je stvoriti kompletan milje u kom pacijent živi i radi - mora da prija i njemu i okruženju kako bi se zaustavio proces bolesti. Najvažnije je da se stanje stalno prati i, ukoliko je to neophodno, vrše korekcije. Proces nagomilavanja masnih i drugih štetnih naslaga na zidovima krvnog suda (arterioskleroze) počinje već posle 20. godine. Mnogi ne idu na preglede pre 45. ili 50, zato je u porastu

broj mladih sa ozbiljnim zdravstvenim tegobama. Preventivni pregledi se preporučuju svakom ko uđe u treću deceniju, tada se otkriva kardiološki rizik.

HISPA program prevencije i povjerenja U personalizovanoj prevenciji infarkta i šloga u HISPA centrima (više od 2.000 ljekara i sestara u 67 centara u sedam zemalja) posebna pažnja se poklanja, uz visok pritisak, liječenju poremećenog metabolizma masti u organizmu. Obuhvata i niz drugih mjera i aktivnosti koje za cilj imaju sniženje kardiovaskularnog rizika: individualne dijete, uzimanje acetilsalicilne kisjeline, za svakog pojedinačno tačno određene programe fizičke aktivnosti, antistres terapiju, vježbe disanja. To su programi povjerenja, pacijent zna da je došao u sigurnu kuću koja brine o njegovom zdravlju.

* Prof. dr Nebojša Tasić je predsjednik HISPA udruženja (Udruženje centara za hipertenziju, prevenciju infarkta i šloga) i predsjednik Svjetskog udruženja za vaskularno zdravlje.

13


Preponska hernija (“bruh”) - najčešća bolest čovjeka Prof. dr Miroslav D. Ilić, hirurg Medicinski fakultet u Novom Sadu Klinika za grudnu hirurgiju Institut za plućne bolesti Vojvodine, Sremska Kamenica Stručni saradnik bolnice Codra, Podgorica

Dr Srđan Putnik Medicinski fakultet u Novom Sadu Klinika za grudnu hirurgiju Institut za plućne bolesti Vojvodine, Sremska Kamenica Stručni saradnik bolnice Codra, Podgorica

Uvod Od pamtivijeka, od kada se čovjek uspravio, prepone su mjesto na tijelu muškarca (i žene), gdje se najčešće pojavljuje protruzija (“ispadanje”) unutrašnjih organa i zapaža se izbočenje ispod kože. Ovo slabo mjesto prednjeg trbušnog zida uzrokovano je sa jedne strane nedostatkom debelog mišićnog sloja sa unutrašnje strane trbušnog zida, a sa druge prolaskom spleta nerava, glatkih mišića, limfatika, vena, arterija i sjemenovoda, koji polazi iz testisa, a služe formiranju sjemene tečnosti. Kod muškarca je, naravno, ona od izuzetnog značaja jer oštećenje “spermatične vrpce” može da vodi sterilitetu, dok kod žene, ovim kanalom (preponskim kanalom) prolazi veza koja učvršćuje matericu i nije od većeg fiziološkog značaja. U dječjem uzrastu preponska hernija je posljedica nezarastanja puta kojim se testis “spušta” iz trbuha u skrotum. U odraslih muškaraca, povećan intraabdominalni pritisak, odnosno pojačani fizički napor, intenzivan trening i urođeni faktori doprinose nastanku preponske hernije. U starijih osoba muškog pola slabljenje mišića prednjeg trbušnog zida, hronični kašalj i fizički napor potpomaže nastanku “bruha”. Bolest počinje ne rijetko tupim bolovima u preponi, a onda se pojavljuje “otok” veličine šljive ili jajeta, koji se u početku prilikom ležanja “vraća”, a sa novim ustajanjem ili naporom ponovo pojavljuje. Kako vrijeme prolazi, unutrašnji mišićno-fasci-

14

jalni otvor pod kožom se povećava i preponska hernija polako postaje trajna, odnosno više se ne vraća, nego se kreće ka skrotumu, odnosno ka testisu. Opasnost preoponske hernije je “uklještenje”. Kroz unutrašnji otvor na preponi, ne rijetko “prolaze” crijeva, čija se krvna peteljka “zaglavi” u hernijskom otvoru, prekine se dotok krvi i dolazi do izumiranja zida crijeva, što je ekstremno bolno, a ako se hitno ne operiše može izazvati pucanje crijeva i izlivanje fekalnog sadržaja u trbuh, a ne rijetko i smrti pacijenta. Zbog toga preponska hernija predstavlja opasnost i potrebno je njeno hirurško rješavanje - operacija.

Savremene opreacije preponske hernije U prošlosti su se komplikacije preponske hernije sprječavale nošenjem specijalnog pojasa (“pesara”) koji se vezivao oko pasa i prepone a imao je posebno napravljeno jastuče kojim se “učvršćivala” slaba tačka u preponi, jer jastuče nije dozvoljavalo “ispadanjanje” a samim tim i uklještenje hernije. Danas se ova metoda izuzetno rijetko primjenjuje, samo onda ako je pacijent u tako teškom stanju da se ne može podvrgnuti operativnom zahvatu. Istorijski važan momenat u operacijama preponskih


hernija dogodio se krajem 19. vijeka kada je italijanski hirurg Edoardo Bazini (Bassini) 1884. godine objavio svoju tehniku “radikalne” operacije ingvinalne hernije, kojom je, nakon odsijecanja kilne kese, pojedinačnim šavovima zatvarao trougao slabe tačke prednjeg trbušnog zida, ostavljajući samo mali otvor za prolazak spermatične vrpce. Ovaj način je uz različite varijante bio glavni operativni zahvat skoro jedan vijek u cijelom svijetu. Međutim, usljed uspravnog položaja i neelastičnosti ožiljnog tkiva koje se stvaralo nakon Bazinijevih šavova, veliki broj pacijenata ponovo je zadobijao ingvinalnu herniju sa svim mogućim problemima koji su već opisani. Kraj dvadesetog vijeka doneo je nove hirurške tehnike i materijale kojima se reparirao unutrašnji ingvinalni otvor tzv. “beztenzionim” operacijama. Umjesto šavova, ušle su u hirurgiju “mrežice”. Hirurške mrežice najčešće su napravljene od specijalnog hirurškog najlona, koji ostaje u organizmu netaknut, odnosno kombinacije najlona i resorbtivnih materijala, koji se u tkivima čovjeka resorbuju - nestaju, ostavljajući mrežu najlona. U okca najlonskog prediva ubacuju se ljudske ćelije i stvara se elastični zid koji najviše odgovara elastičnosti normalnih mišića. Rezultat je pojačanje slabe tečke prepone, bezbjedan prolaz za spermatičnu vrpcu i trajno izlječenje preoponske hernije. Mrežice se kod čovjeka mogu staviti na nekoliko načina: kroz najmanje tri mala reza laparoskopskom metodom, koja podrazumijeva naduvavanje trbuha (transperitonealni pristup), naduvavanje samo mišića i kože (ekstraperiotonealni pristup), odnosno kroz jedan mali rez na koži. Za prve dvije metode neophodna je opšta anestezija (“uspavljivanje”) dok je za posljednju metodu dovoljna regionalna ili lokalna anestezija. Prolen Hernia System® (PHS) predstavlja noviju i u svijetu sve popularniju tehniku u reparaciji preponskih kila. Ona se sve više preporučuje od udruženja evropskih herniologa (EHS), ali i sve češće nalazi svoje mjesto u sve većem broju nacionalnih vodiča za liječenje preponskih kila. U liječenju preponskih kila postoje otvorene i laparoskopske tehnike. Sve od njih imaju svoje dobre i loše strane, a za PHS® možemo reći da u sebi sadrži ono najbolje od obje tehnike. Prolen Hernia System® (PHS) tehnika podrazumijeva primjenu trodimenzionalne polipropilenske mrežice koja se sastoji od dva sloja koja su povezana sa konektorom radi postizanja stabilnosti. Donji sloj mrežice se postavlja u preperitonealni prostor čime se imitira laparoskopska tehnika, ali se mrežica ne fiksira, čime se smanjuje pojava hroničnog bola koji je veoma čest kod laparoskopske tehnike. Po orginalnoj tehnici konektor se postavlja u unutrašnji preponski prsten čime se rješavaju indirektne preponske kile. Nakon višegodišnjeg iskustva mi smo orginalnu tehniku modifikovali i stvorili takozvanu “Plug free” koja podrazumijeva postavljanje konektora kroz poseban otvor u Haselbahovom trouglu, čime se pored indirektne kile stvara mogućnost za rješavanje i direktnih kila, a ujedno smanjuje mogućnost komplikacija. Gornji sloj mrežice se postavlja po Lichtensteinovoj tehnici koja je i naješće korišćena i prema vodičima preporučena bestenziona otvorena tehnika u reparaciji preponskih kila. Primjenom PHS® pacijent praktično dobija dvije mrežice, čime se pojava recidiva smanjuje na minimum, a prema našem iskustvu koje smo predstavili u nekoliko radova, mnogo rjeđe su i rane, ali i kasne postoperativne komplikacije. Posebno je

važan nizak procenat pojave hroničnog bola za razliku od nekih drugih tehnika, zbog čega naročito preporučujemo PHS® jer neće uticati na kvalitet života pacijenta.

15


Mijelodisplastični

s i n d ro m na 100 000 ljudi među populacijom starijom od 70 godina, a javlja se 1,5 do 2 puta češće u muškaraca nego u žena. Kliničke manifestacije: anemija koja uzrokuje bljedilo, umor i nedostatak daha; trombocitopenija koja uzrokuje abnormalna krvarenja i purpure; leukopenija koja vodi do infekcija, najčešće bakterijskih – drugim riječima, radi se pokazateljima karakterističnim za pancitopeniju. Dr Ivana Miketić, spec. interne medicine Centar za hematologiju, KCCG Mijelodisplastični sindrom (MDS) obuhvata skup klonalnih poremećaja hematopoetske matične ćelije obilježenih različitim poremećajima u morfologiji i sazrijevanju ćelijskih prekursora jedne ili više loza, uz posljedične citopenije u perifernoj krvi te različitu sklonost progresiji u akutnu mijeloičnu leukemiju. Manifestuje se poremećenom proliferacijom, diferencijacijom i sazrijevanjem hematopoeze, tzv. dishematopoezom i klinički prikazuju zastojem rada koštane srži, a patološki postojanjem displastične morfologije u jednoj ili više krvnih loza u koštanoj srži ili perifernoj krvi. Bolest može preći u akutnu leukemiju, najčešće mijeloidnu pa se sindrom mijelodisplazije naziva i sindromom predleukemije. Uzročnici: Ove bolesti nastaju ili de novo ili se pojavljuju godinama nakon ekspozicije kemoterapiji. U mlađih se osoba poremećaj opaža nakon zračenja, primjene citostatika, izlaganja benzenu i drugim otapalima, ali i bez poznatih uzroka. Pretpostavlja se da i RNA virusi mogu biti uzročnici mijelodisplazija. MDS se smatra bolešću starije populacije, pojavljujući se najčešće nakon 50. godine života. Godišnjom incidencija varira od 2-12 slučajeva na 100 000 ljudi, ali se povećava do 50

16

Dijagnoza: U velikog broja bolesnika dijagnostički postupak započne slučajno, nakon rutinskog pregleda krvne slike. S druge strane, oni bolesnici koji imaju simptome, najčešće se javljaju postupnog nastanka slabosti, nepodnošenja napora, dispneje i ostalih simptoma anemije – vodećeg uzroka smetnji kod oboljelih od MDS-a. U dijagnostičkom postupku najvažniju ulogu imaju pregled periferne krvi i koštane srži, a konačna dijagnoza mijelodisplazije temelji se na kliničkoj slici i citološkim, histološkim i citogenetičkim pokazateljima. Ponekad se dijagnoza postavlja retrospektivno nakon transformacije bolesti u akutnu leukemiju. U manjeg dijela bolesnika dijagnoza može ostati nejasna, kao citopenija bez dokaza displazije. Kompletna krvna slika često pokazuje smanjeni broj retikulocita i povećan MCV. Biopsija koštane srži je ključna u postavljanju dijagnoze, celularnost je normalna ili povećana, osim u rijetkim slučajevima kada može biti i smanjena. Promjene morfologije ćelija u koštanoj srži se mogu naći u jednoj ili više hematopoetskih loza i ne postoji nalaz koji je karakterističan samo za MDS, a promjene po tipu displastične morfologije ne moraju postojati u svih oboljelih od MDS-a i subjektivnost nalaza može predstavljati značajan dijagnostički izazov. Fluorescentna in situ hibridizacija (FISH) postaje važan dijagnostički alat u procjeni MDS-a. Ipak, FISH je ciljana metoda i može samo otkriti ono što se i traži te stoga ne može zamijeniti citogenetiku.


Morfološke promjene u mijelodisplaziji Transformacija bolesti u akutnu mijeloidnu leukemiju se događa u otprilike 10-50% svih oboljelih i varira između podvrsta MDS-a te korelira s godinama preživljavanja. Bolesnici sa 5q- sindromom i oni s refraktornom anemijom (sa ili bez prstenastih sideroblasta) obično žive godinama. Loša prognoza se odnosi na one sa refraktornom anemijom s viškom blasta ili teškom pancitopenijom vezanom uz monosomiju 7, bolesnici sa sekundarnim sindromom mijelodisplazije. Terapija: 1. Bolesnici sa sniženom vrijednošću eritropoetina pokazuju dobar terapijski odgovor na primjenu rekombinantnog eritropoetina. 2. Imunosupresijsko liječenje kao u aplastičnih anemija vrijedi primijeniti u bolesnika koji su HLA-DR2 pozitivni (50-60% odgovor), ili posjeduju PNH+ populaciju stanica. 3. Mijeloidni faktori rasta kao što su granulocitni kolonijsko-stimulirajući faktor (G-CSF) i granulocitno/makrofagni kolonijskostimulirajući faktor (GM-CSF) samostalno ili u kombinaciji s eritropoetinom dovode do odgovora od 25-70% u visini neutrofila. 4. Alogenična transplantacija hematopoetskih matičnih stanica (HSCT, hematopoietic stem cell transplantation) je primarna metoda liječenja kod oboljelih od MDS-a. HSCT je ujedno i metoda izbora za mlade bolesnike s prikladnim donorom.

Citogenetičke promjene u mijelodisplaziji

PB and BM findings and cytogenetics of MDS

17


Prilikom poljupca ljubavni par razmijeni više od 4.000 parazita i čak 250 različitih bakterija.

Dijete počinje da zijeva kada majka uđe u 11 nedjelju trudnoće.

70% muškaraca i 60% žena prevarilo je svog bračnog partnera.

Svaki treći čovjek na planeti pati od neke fobije.

Čak 98% ljudi svakoga dana slaže više od deset puta.

Djeca se nasmiju oko 400 puta dnevno.

Kako starimo, naše oči dobijaju sve svjetliju nijansu.

18


Redovno slušanje muzike poboljšava varenje za čak 45 odsto.

Na zapadnoj hemisferi rađa se duplo više blizanaca nego na istočnoj.

Kada bi se izdvojili pigmenti koji utiču na boju kože, osnovna boja ljudske kože bila bi sivobjeličasta.

Utvrđeno je da psi i mačke mogu biti ljevoruki kao i ljudi.

Samo jedna od tri osobe redovno opere ruke poslije korišćenja toaleta.

Pepeo kremirane odrasle osobe teži oko 4 kilograma.

Sveštenici su u starom Egiptu čupali sve dlake na svom tijelu, uključujući i obrve i trepavice.

19


AU TO LO G N A TRANSFUZIJA Dr Snežana Filipović Zavod za transfuziju krvi Crne Gore OD Zavod, Kotor Autologna transfuzija je transfuzija sopstvene krvi, oblik davanja krvi pri kome je davalac i primalac ista osoba. Prva i „prava“ alternativa transfuziji alogene krvi sastoji se od kolekcije bolesnikove krvi i transfuziji te krvi ili njene komponente za vrijeme i nakon hirurške procedure istom pacijentu. Prednosti: 1. sprečavanje transmisije agenasa infektivnih bolesti, 2. sprečavanje aloimunizacije, 3. spečavanje nastajanja neželjenih reakcija: alergijskih, febrilnih, grafta protiv domaćina, 4. obezbjedjivanje kompatibilne krvi bolesnicima koji su senzibilisani i imaju prisutna multipla alo-antitijela, 5. liječenju pacijenata rijetkih krvnih grupa, 6. liječenju pacijenata koji iz vjerskih razloga ne žele da primaju krv, 7.stimulacija hematopoetskih mehanizama, 8. redukcija potreba za alogenom krvi, 9. smanjena cijena liječenja uz povećanu sigurnost. Opšte prihvaćeno saznanje je da do 12% hirurških pacijenata može biti uključeno u program autolognih transfuzija.

20

Odluka o primjeni ovog liječenja je multidisciplinarna i njenu osnovu čini procjena ordinirajućeg ljekara o potrebi transfuziološkog liječenja, broju potrebnih jedinica kao i dinamici primjene krvi. Potrebna je i pismena saglasnost bolesnika. Nedostaci: 1. neželjene reakcije koje se javljaju i kod davalaca krvi (2do5%), vazovagalne sinkope, 2. odlaganje hirurške procedure, potenciranje odlaganje vremena za kolekciju krvi, 3. nepotrebne kolekcije jedinica za operativne procedure koje se planiraju, a ne primjenjuju. Strategije autologne transfuzije: 1. preoperativna autologna donacija, 2. akutna normovolemijska hemodilucija, 3. perioperacijsko spasavanje krvi/eritrocita (intraoperacijsko aspiriranje krvi i postoperaciono sakupljanje krvi iz drenova), 4. perioperaciona kolekcija autologne plazme bogate trombocitima, 5. autologna plazmafereza, 6. upotreba autolognog fibrinskog lijepka.


Metode autologne transfuzije: 1. preoperativno prikupljanje krvi (depozit), 2. akutna normovolemijska hemodilucija, 3. intraoperativno i postoperativno spasavanje krvi. A. Preoperativno prikupljanje krvi (PAK) Ili preoperaciona autologna kolekcija krvi je najčešće korišćena strategija a.t. koja je namijenjena planiranim, elektivnim hirurškim intervencijama. Preporučije se bolesnicima dobrog opšteg stanja kod kojih je koncentracija hemoglobina u krvi veća od 110g/l, vrednost hematokrita veća od 0,34 bez znakova bakterijemije i kod kojih se planira hirurška intervencija za par nedjelja (2-5). Odraslom pacijentu se uzima 450ml krvi, odnosno ne više od 10% njegove cirkulišuće krvi. Postupak se ponavlja na 5-7dana. Poslednje uzimanje krvi bi trebalo da bude 72 sata prije hirurške intervencije. Djeca starija od 12 godina i stariji od 65 godina se mogu planirati za pak. Na etiketi se označavaju osnovni podaci: autologna krv, naziv zdravstvene ustanove, ime i prezime pacijenta, krvna grupa ABO i Rh sistem, datum uzimanja i ukupna količina uzete krvi. Krv se testira na krvlju prenosive bolesti: hepatitis b,c ; hiv i sifilis. Neutrošene jedinice se ne smiju koristiti za alogenu transfuziju i uništavaju se, jer davaoci autologne transfuzije nijesu dobrovoljni davaoci u pravom smislu te riječi. Kontraindikacije za pak.: teška aortna stenoza, nestabilna angina pectoris, maligne bolesti, infektivne bolesti i oboljenja koronarnih arterija. Komplikacije: prolazne vazovagalne reakcije i anemija. Gvožđe se iz organizma gubi nakon svake kolekcije pa se kolekcija više od 3 jedinice krvi, odnosno očekivani gubitak gvožđa veći od 600mg (uzimanje 450ml krvi gubitak gvoždja 190mg) podrazumijeva nadoknadu preparatima gvožđa u terapijskoj dozi (300mg/dan/6 nedjelja) ili primjena eritropoetina 2 puta nedjeljno, 3 nedjelje 100-200jedinica/kgt.m. Preoperativni depozit se preporučuje kod trudnica sa placentom previjom i kod senzibilisanih trudnica, a autologna krv dobijena od majke može se primijeniti za eksangvinotransfuziju njenom novorođenčetu. B. Akutna normovolemijska hemodilucija (AHN) AHN je vid a.t. kojom se otklanja autologna krv preko arterijskog ili venskog katetera neposredno prije ili nakon uvođenja u anesteziju, prije hirurške intervencije, uz istovremenu nadoknadu volumena kristaloidnim i koloidnim rastvorima. Primjenjuje se samo kod bolesnika koji mogu tolerisati niske vrijednosti hemoglobina. Ova metoda ima za cilj sniženje nivoa hemoglobina pacijenta, hemodiluciju i smanjenje mase eritrocita, odnosno ciljanu redukciju celularnih i plazmatskih konstituenata, uz očuvanje bioloških aktivnosti svih faktora koagulacije. Kod ahn se vrši kolekcija 2-3 jedinice, hemoglobin se snižava na oko 28-30% i krv se čuva u operacionoj sali 8 časova, a u frižideru 24časa. Može se planirati i kod osoba sa malignitetom, traumatizovanim, osobama sa znacima bakterijemije, sa hroničnim osteomijelitisom, nakon instaliranih urinarnih katetera. Opravdana je kod pacijenata kod kojih se planiraju intraoperativni gubici krvi veći od 2 litra i koji imaju hemoglobin manji od 110g/l. Cilj je da se izazove anemija, snizi viskozitet krvi redukuje ukupni periferni otpor, poveća minutni volumen srca, smanji stvaranje agregata i gubljenje bolesnikovih eritrocita. Ovom metodom se

potvrđuje postojanje bitnih funkcionalnih rezervi u sistemu prenošenja kiseonika i otpornost ćelija na hipoksiju kada je perfuzija očuvana. Nakon reinfuzije izdvojene krvi, zahvaljujući neoštećenim trombocitima i plazmatskim faktorima koagulacije, uspostavlja se bolja hemostaza.

Kontraindikacije su: anemija, oštećena bubrežna funkcija, oštećenje pluća, jetre i koronarna arterijska bolest, a komplikacije su hipoksija mozga i ishemija miokarda. C. Perioperaciono spasavanje eritrocita je poseban oblik koji podrazumijeva skup postupaka za prikupljanje bolesnikove sopstvene krvi u toku samog operativnog zahvata aspiracijom iz operativnog polja ili poslije završene hirurške intervencije sakupljanjem drenažne krvi. 1. intaoperativno spasavanje krvi - aspirisanjem sa mjesta hirurške obrade 2. postoperaciono spasavanje krvi – sakupljanje iz drenova sprovodi se kompjuterizovanim aparatima, mašinama za spasavanje krvi “cell saver“ automatizovanim postupkom, pri

21


čemu se krv aspirira iz hirurškog polja u sisteme sa antikoagulansom i hepariniziranim fiziološkim rastvorom. Izlivena i sakupljena autologna krv se centrifugira, eritrociti se peru velikim volumenom fiziološkog rastvora i vraćaju se pacijentu venskim putem. Ovaj sistem je pouzdan, siguran, efikasan ali i veoma skup pa je njegova upotreba opravdana samo ako se u toku operacije očekuju gubici krvi preko 1000ml, odnosno kada se iz spasene krvi bolesniku reinfunduje minimalno 2 jedinice koncentrovanih, opranih autolognih eritrocita. Postoperativno spasavanje je zastupljeno u kardiovaskularnim hirurškim i ortopedskim procedurama. Period postoperativnog spasavanja je ograničen na 6 časova, prosječni hematokrit procesirane krvi iznosi 0,50-0,60, transport kiseonika i preživljavanje spasenih eritrocita je bolje u poredjenju sa skladištenim alogenim eritrocitima, koncentracija Na i K u fiziološkim granicama, a ph spasene krvi alkalna. Broj spasenih jedinica zavisno od tipa hirurške intervencije iznosi 3-6, a broj spasenih jedinica eritrocita iznosi10-15. Uz sve prednosti, spasavanje je udruženo i sa odredjenim komplikacijama: vazdušni embolizam, diluciona koagulopatija, DIK, TRALI i preopterećenje cirkulišućeg volumena. Autologna plazma bogata trombocitima (PRP) je upotrebljiva intraoperaciono u toku hirurških procedura na srcu.

22

Odmah po indukciji anestezije izdvojen dio bolesnikove krvi se pomoću separatora krvnih ćelija podvrgava separaciji radi pripreme autolognih trombocita, eritrociti i ostatak plazme se odmah vraćaju pacijentu, a prp se čuva u operacionoj sali na temperaturi 20-22 stepeni i infunduje na kraju kardiovaskularnog by passa, poslije hirurškog šava na koži. U 1000 ml volumena prp se nalazi 2.5x10/11/l trombocita. Iz prp-a je moguće izdvojiti 20ml, koliko je dovoljno za komponentu 1 fibrinskog lijepka. Ovaj izvor je alternativa za autologni krioprecipitat u situacijama kada nije dovoljno vremena da se obezbijedi pak, a hirurška intervencija zahtijeva primjenu fibrinskog lijepka. Autologna plazmafereza – plazma sadrži plazmatske faktore koagulacije, fibrinolizni i sistem komplementa, albumine i imunoglobuline, antitrombin III, protein C i S, fibronektin, TPa-i reaktante akutne faze. Jednom plazmaferezom obezbijedi se 900 ml plazme, uz kontinuiranu infuziju 1500 ml rastvora kristaloida. Period između dvije plazmafereze ili zakazane operacije treba da je 7do10 dana. Plazma je do upotrebe uskladištena u zamrznutom stanju na -30 stepeni. Prije primjene otapa se u vodenom kupatilu. Trećina ukupnog volumena infunduje se intraoperaciono a ostatak postoperacijski. Na etiketi kese se upisuju identifikacioni podaci o bolesniku.


#SJOJUFP[ESBWMKVOBinteligentanOBÇ?JO

¡ jedinstven sastav probiotika ¡ znanstveno podrŞani sojevi ¡ neťkodljivi i sigurni GR-1Ž i RC-14Ž

oralnekapsule,vaginalnFkapsule intimnisapunJgel oralne kapsule, vaginalnFkapsule intimni sapun Jgel

ZaĹĄtita i obnova vaginalne mikroflore tkodbakterijskFvaginozFJvaginalnFmikozF  tprevencijBgenitalnihinfekcijB

kapsuleJvrećice

ZaĹĄtita i obnova crijevne mikroflore tkodatopijskoHdermatitisB  tkodHpylorJinfekcije tkodIBSJIBD 

suspenzija,kapsule,ENZIMIkapsule,pastile

Regulacija crijevne mikroflore tkodproljevB  tkodnadutostiJslabeprobave    Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Kosić bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me Prije upotrebe paĹžljivo proÄ?itati uputstvo, a za viĹĄe informacija obratite se VaĹĄem ljekaru ili farmaceutu


OD SINDROMA "SLOMLJENOG" SRCA DO PSEUDO-STEMI ELEKTROKARDIOGRAFSKOG NALAZA

Dr med. Jelena Vlaović Zavod za hitnu medicinsku pomoć CG – Jedinica Mojkovac Takotsubo kardiomiopatija (TTK), u literaturi poznata još i kao sindrom "slomljenog" srca (SSS), predstavlja tranzitorni sindrom apikalnog baloniranja, stresom indukovanu kardiomiopatiju. Prvi put je opisan u Japanu kao sindrom prolazne disfunkcije lijeve komore (LK) koja nastaje u odsustvu signifikantne stenoze epikardijalnih koronarnih arterija. U kliničkoj slici dominira akutno nastao bol u grudima i/ili dispneja kojoj obično prethodi epizoda emocionalnog ili fizičkog stresa. Elektrokardiografske (EKG) promjene i minimalni porast kardiospecifičnih enzima oponašaju akutni infarkt miokarda sa ST elevacijom (STEMI), ali se koronarografijom ne utvrđuju signifikantne patomorfološke promjene epikardijalnih koronarnih arterija. Budući da je ventrikulografski LK kod prikazane bolesnice izgledala kao boca za hvatanje hobotnica (okruglog dna, uskog vrata) u Japanu, autori su sindrom nazvali »TakoTsubo« kardiomiopatija (»tako« na japanskom znači hobotnica, a »tsubo« boca). Tačna prevalenca SSS u ukupnoj svjetskoj populaciji nije poznata, ali je retrospektivnim analizama podataka utvrđeno

24

da 1,7 do 2,2% bolesnika primljenih u bolnicu pod dijagnozom akutnog koronarnog sindroma ispunjava kriterijume za dijagnozu SSS. Pretežno se javlja kod žena u postmenopauzi prosječne starosti između 61. i 76. godine života, mada se može javiti i kod mlađih od 50 godina. Za SSS je karakteristično da kod preko 60% bolesnika nastanku simptoma prethodi snažan emocionalni iIi fizički stres. Povišen nivo kateholamina u plazmi nastao kao rezultat hiperaktivnosti simpatikusa izazvane stresnim događajem, djeluje na miocite LK preko β-receptora i složenog lanca unutarćelijskih sekundarnih glasnika. Najveća gustina β-receptora je u apikalnom dijelu srca. Kada je normalna koncentracija epinefrina (adrenalina) u krvi, za β2-receptor veže se protein koji stimuliše gvanin (Gs). Kod porasta koncentracije epinefrina u krvi mijenja se Gs u protein koji inhibira gvanin (Gi). Navedeni kompleksi onda putem unutarćelijskih sekundarnih glasnika pojačavaju (Gs) ili smanjuju (Gi) kontraktilnost srčanih miocita na bazalnom dijelu srca. Na taj se način može objasniti »omamljen« miokard vrha srca i hiperkontraktilnost baze srca kod SSS.


Karakterističan klinički sindrom je akutna disfunkcija LK. Tipična klinička prezentacija podrazumijeva iznenadnu, naglo nastalu pojavu bola u grudima kao vodećeg simptoma (u 33-71% slučajeva), ali se isto tako bolesnici mogu žaliti samo na dispneju, ili na kratkotrajne gubitke svijesti. Kompletni oporavak kinetike zida LK je zaštitni znak i diferencijalno-dijagnostička potvrda SSS u odnosu na STEMI. Elektrokardiografski (EKG) nalaz kod bolesnika sa SSS u mnogome podsjeća na onaj koji se prezentuje kod bolesnika sa akutnim infarktom miokarda (AIM): promjene na nivou ST segmenta i/ili T-talasa, najizraženije u prekordijalnim odvodima. Opisani su i rijetki slučajevi novonastalog bloka lijeve ili desne grane Hisovog snopa, ali i bolesnici sa potpuno normalnim EKG.

EKG nalaz kod bolesnika sa SSS: A) EKG prezentacija ST elevacije u V3 i V4 od 1 mm. B) EKG nakon 48h, otkriva abnormalne T talase u više odvoda.

Vrijednosti kardiospecifičnih markera: kreatinfosfokinaze (CPK), MB-izoenzima (CK-MB) i troponina su povišene kod većine bolesnika sa SSS (56-100%). Njihova dinamika se razlikuje od one koja se viđa kod AIM. Kod bolesnika sa SSS maksimalne vrijednosti CPK, CK-MB i troponina registruju se već prvog dana hospitalizacije, za razliku od AIM gdje se očekuju maksimalne vrijednosti nakon 24-48h od početka bolova u grudima.

Dijagnostički kriterijumi za postavljanje dijagnoze SSS: 1. Tranzitorna akinezija i diskinezija apikalnog i medijalnog dijela lijeve komore sa regionalnim poremećajima kontraktilnosti koji se šire van irigacionog područja jedne epikardne koroname arterije. 2. Odsustvo opstruktivne koronarne bolesti ili angiografski dokazane akutne rupture plaka (normalan koronarografski nalaz). 3. Pseudo-STEMI: novonastale elektrokardiografske abnormalnosti (elevacija ST segmenta i/ili inverzija T talasa) ili blagi porast srčanih troponina. 4. Odsustvo skorašnje povrede glave, intrakranijalne hemoragije, feohromocitoma, miokarditisa, hipertrofične kardiomiopatije i opstruktivne epikardijalne koroname bolesti 5. Kompletan oporavak kontraktilnosti LK i normalne miokardne funkcije u relativno kratkom vremenskom intervalu. Kod bolesnika sa SSS preporučuju se suportivne terapijske mjere sa posebnim akcentom usmjerenim na rano detektovanjemanifestne srčane slabosti, kardiogenog šoka i malignih aritmija. Intenzivno liječenje se savjetuje tek nakon razvoja komplikacija (srčano popuštanje, kardiogeni šok, maligne srčane aritmije, dinamička opstrukcija LK, formiranje tromba u LK sve do najtežih komplikacija poput rupture srca), kada se preduzima aktivno intenzivno liječenje. Na kliničarima je dakle „samo“ da prepoznaju SSS i na taj način spriječe primjenu nepotrebne medikamentozne terapije.

25


Kako se izboriti sa simptomima prehlade?

Ono što zovemo prehlada, stručno se naziva akutni rinitis i predstavlja zapaljenje sluznice nosa. Najčešći uzročnici akutnog rinitisa su virusi, dok bakterije uglavnom izazivaju sekundarnu infekciju koja se nadovezaje na primarnu, virusnu. Od dvjesta opisanih virusnih izazivača ovog oboljenja kod skoro polovine bolesnika u pitanju su rinovirusi. Primarni bakterijski akutni rinitis je rijedak i uglavnom se javlja kod bolesnika sa već oslabljenim imunim sistemom. Postoji više vrsta rinitisa i dijele se na alergijske, infektivne i ostale rinitise. Alergijski rinitisi mogu biti sezonski (polenski) i javljaju se u vrijeme cvjetanja određenih biljaka, ili stalni koji traju tokom cijele godine. U grupi ostalih rinitisa nalaze se nealergijski i neinfektivni rinitisi – vazomotorni, profesijski i hormonski. Idiopatski rhinitis, poznat i kao vazomotorni rhinitis, posljedica je hiperreaktivnosti sluzokože nosa na nespecifične uzročnike kao što su jaki mirisi, duvanski dim, izduvni gasovi, promjene spoljne temperature i vlažnosti vazduha. Profesijski rinitis nastaje kao odgovor na agense koji se udišu na radnom mjestu. Hormonski rinitis odraz je hormonskog disbalansa koji se javlja na nivou nekih žlijezda, u trudnoći, pubertetu, itd. Pored toga, brojni ljekovi, snažne emocije i previše začinjena hrana takođe mogu dovesti do pojave rinitisa. Akutni rinitis simptomatski najčešće započinje grebanjem i bolom u grlu (laringitis), potom slijedi golicanje u nosu, kijanje, sekrecija iz nosa, a zatim zgušnjavanje sekreta i zapušenost glavnog disajnog puta, sa malaksalošću, temperaturom ili bolovima u mišićima ili bez njih. Bolest prolazi za pet do deset dana. Ovaj niz udruženih simptoma zahtijeva polimedikamentoznu terapiju, kako bi se svaki od simptoma pojedinačno tretirao. Uvijek treba imati na umu da su virusi najčešći uzročnici rinitisa i da takva

26


indikacija ne zahtijeva antibiotsku terapiju, već simptomatsko liječenje pacijenata. Proizvod Rhinosinn® je medicinsko sredstvo I klase i predstavlja izotonični rastvor za nos koji se nalazi u spreju sa aplikatorom. Koristi se za ublažavanje zapušenosti nosa i curenja iz nosa, kao i za sprječavanje razvoja rinitisa i drugih infekcija respiratornog trakta. Sadrži aktivne principe iz ulja i tinktura 6 vrsta biljaka koje zajedno imaju trostruki pristup u liječenju. One djeluju kao jaki dekongestivi, zahvaljujući etarskom ulju nane i eukaliptusa, čime brzo poboljšavaju prohodnost disajnih puteva, zatim sprječavaju rast i razvoj patogena, zahvaljujući ulju srebrne jele i eukaliptusa, kao i tinkturama ehinacee i cvijeta nevena. Pored toga, vrši se konstantna stimulacija regeneracije sluzokože, čime se ubrzava period oporavka od upale, jer proizvod sadrži i ulje vučjeg trna. Preparat je potpuno bezbjedan za primjenu kod djece od treće godine života, a može se koristiti u kontinuitetu duži vremenski period jer ne remeti funkciju cilija, ne oštećuje sluznicu i ne izaziva pojavu atrofijskog rinitisa ili takozvane zavisnosti, za razliku od sintetskih dekongestiva. Kada se govori o načinu primjene, važno je naglasiti da se proizvod aplikuje na bočne strane nazalnih prolaza, a ne direktno u nosnu šupljinu. Preporuka kod odraslih je da se 1 do 2 doze aplikuju u svaku nozdrvu ne češće od jednom na sat vremena, a kod djece se aplikuje po jedna doza u svaku nozdrvu ne češće od jednom na svaka tri sata. Kako je laringitis jedan od najčešćih problema koji se javljaju u sezoni gripa, kompanija Innventa pharm Vam predstavlja još jedno medicinsko sredstvo – Laringinn®. Ovaj proizvod predstavlja uljani rastvor za grlo, koji je pakovan u spreju sa aplikatorom. Aplikator je tako formulisan da ne raspršuje sadržaj po cijeloj usnoj duplji, već ga aplikuje direktno na bolno mjesto koje je pod upalom, pa se podjednako efikasno mogu regulisati i afte i veće inflamacije. Laringinn® sadrži ulje cvijeta nevena, vučjeg trna i bergamota. Efikasno oblaže usnu duplju i sluzokožu ždrijela, smanjuje bol i nelagodnost, smanjuje osjećaj grebanja i olakšava gutanje. Zahvaljujući antiinflamatornom i regenerativnom svojstvu aktivnih komponenti koje ulaze u sastav proizvoda, Laringinn® se veoma često preporučuje za primjenu nakon hirurških intervencija (npr. nakon uklanjanja tonzila) kako bi se umanjile iritacije, smanjila potreba za analgeticima i ubrzao proces zarastanja i regeneracije. Proizvod Laringinn® se primjenjuje tako što se 2 do 3 puta poprska u usnu šupljinu, 3 puta u toku dana. U cilju postizanja boljeg efekta oblaganja, nije preporučljivo da se koristi tokom uzimanja hrane i pića, već nakon obroka. Potpuno je bezbjedan i mogu ga koristiti djeca od druge godine života.


Hronika 01. februar – Najavljena bliska saradnja KCCG i bolnice Valdolta U Kliničkom centru Crne Gore i Klinici za ortopediju i traumatologiju od 31. 01 – 01. 02. 2019. godine, kao stručni konsultant boravio je dr Rihard Trebše iz Specijalne bolnice Valdoltra u Ankaranu iz Slovenije. Dr Trebše je jedan od vodećih ortopeda u Sloveniji i rukovodeći član Evropskog udruženja za koštano zglobnu infekciju.

Tokom radne posjete, osim što je obišao Kliniku za ortopediju i traumatologiju, sa kolegama je podijelio mišljenje i dao sugestije o radu iz oblasti artroplastike i infekcije koštanog zglobnog sistema. Uz podršku dr Trebše urađene su tri složene operacije na zglobu kuka. Tom prilikom gost je dobio plaketu počasnog člana od Udruženja crnogorskih ortopeda i traumatologa. Najavljena je dalja saradnja i potpisivanje memoranduma izmedju KCCG i bolnice Valdoltra. 02. februar - Tender za vakcine vrijedan 3,1 milion eura Zdravstvena apotekarska ustanova Montefarm objavila je javni poziv za nabavku svih vakcina za djecu i odrasle u vrijednosti do 3.151.225 eura. Montefarm za potrebe zdravstvenih ustanova, prema javnom pozivu, nabavlja 22 vrste vakcina. U javnom pozivu Montefarma ističe se da će biti kupljeno 40.000 doza MMR vakcina za djecu i odrasle, koje koštaju 398.000 eura. U pedijatrijskoj službi Doma zdravlja Podgorica proteklih godinu dana MMR vakcinom vakcinisano je preko pet hiljada mališana. Na drugoj strani, prema posljednjim podacima Uprave za inspekcijske poslove, Zdravstveno sanitarna inspekcija je u 2018. godini podnijela 68 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv roditelja koji su odbili da vakcinišu svoje mališane, od čega 40 u Podgorici, jednog u Nikšiću, 24 u Beranama, tri u Ulcinju. Prema podacima Instituta za javno zdravlje i Doma zdravlja Podgorica, u glavnom gradu je MMR-om nevakcinisano

28

svako treće dijete uzrasta do tri godine (31,5 odsto), što je znatno veći obuhvat nego prije tri godine. 03. februar - Crna Gora po broju apoteka ispred evropskog prosjeka U Crnoj Gori, prema dostupnim podacima, ima oko 240 privatnih apoteka i 54 državne (Montefarm), što znači jedan ovakav objekat na 2.700 stanovnika, čime smo ispred evropskog standarda koji predviđa jednu apoteku na 3.000 građana. Zakon o apotekarskoj djelatnosti predviđa da se apotekarska djelatnost ne može obavljati bez prisustva farmaceuta, odnosno da građanima lijek na recept ne smije izdati farmaceutski tehničar, kao što je to do sada bio slučaj. Primjenu zakona kontrolisaće Zdravstvena inspekcija. Prema podacima iz prošle godine, u Crnoj Gori imamo 547 aktivnih farmaceuta, dok je u posljednjih 12 godina izdato 597 licenci. Kada su u pitanju opštine, u 2017. godini najviše ih je bilo u Podgorici 230, zatim u Nikšiću 30, u Herceg Novom 27 i Baru 22. U pojedinim gradovima, kao što je Andrijevica, nije bilo nijednog farmaceuta. Sudeći prema ovim podacima i sada je na tržištu manjak farmaceuta u odnosu na broj apoteka, i to za oko 50, jer svaka apoteka mora da obezbijediti dva farmaceuta koji će raditi u dvije smjene. 06. februar - Postupak vantjelesne oplodnje prošlo 515 parova u 2018. godini Tokom prošle godine 515 parova je prošlo postupak vantjelesne oplodnje u Crnoj Gori, što je Fond za zdravstveno osiguranje koštalo više od 900.000 eura. Preliminarni podaci Fonda pokazuju da se najviše parova, njih 180, odlučilo za privatnu zdravstvenu ustanovi (PZU) Humana reprodukcija u Budvi, a najmanje, 19, u Specijalnoj bolnici Codra. Tokom 2018. godine urađeno je 515 postupaka za vantjelesnu oplodnju, što je za četiri postupka više u odnosu na 2017. godinu. U 2018. godini, za urađenih 515 postupaka vantjelesne oplodnje, fakturisano je 909.008,23 eura što je za 81.084.23 eura više nego u 2017. godini. U Opštoj bolnici Cetinje u 2018. godini urađeno je 128 postupaka, dok je u privatnim zdravstvenim ustanovama urađeno 387 postupaka. Cijene ovih postupka porasle su u odnosu na 2017. godinu, najviše u CB Cetinje gdje su sa 1.714.57 skočile na 2.080.77 eura po postupku, a najmanje u PZU Ars medica gdje su sa 1.348,40 porasle na 1.381,38 eura. Fond je zaključio ugovore za pružanje usluga asistiranim


reproduktivnim tehnologijama postupkom vantjelesne oplodnje sa privatnim zdravstvenim ustanovama Life, Ars medica, Humana reprodukcija i Codra. 06. februar - Savremeni aparat omogućio nove neurohirurške tretmane Primjena najsavremenijeg ultrazvučnog aparata za operativne tretmane u neurohirurgiji predstavlja važan iskorak za razvoj neurohirurgije u Crnoj Gori, smatra direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), dr Jevto Eraković, ocjenjujući da će broj upućenih pacijenata van države biti smanjen.

On je povodom prve operacije, koja je u KCCG realizovana uz pomoć savremenog aparata za neurohirurške operacije na mozgu i kičmenoj moždini, rekao da će primjenom te metode biti omogućeno pacijentima, koji su do sada morali da idu van

Crne Gore za različite neurohirurške tretmane, da te tretmane obavljaju u KCCG sa istom efikasnošću i sjajnim rezultatima. Dr Eraković je saopštio da je Klinika za neurohirurgiju od početka godine dobila dva nova, mlada neurohirurga, a da se na tom odjeljenju trenutno nalazi pet specijalista neurohirurgije. - Sa takvim kadrovskim kapacitetima, u obavezi smo da našim doktorima obezbijedimo i sve tehničke inovacije i napretke koji su danas prisutni u savremenoj neurohirurgiji, jer smo sigurni da će oni to na pravi način implementirati, na zadovoljstvo KCCG i svih naših pacijenata - saopštio je dr Eraković. On je i najavio da će neurohirurgija u Crnoj Gori u narednom periodu biti unaprijeđena omogućavanjem intraoperativnim monitoringom operacija. Direktor Klinike za neurohirurgiju, dr Novak Lakićević, pojasnio je da se radi o savremenom neurohirurškom aparatu koji se koristi za operacije tumora mozga i kičmene moždine, a kojim će, kako je rekao, biti olakšano precizno i uspješno uklanjanje tumora. - Njegova funkcija je da ultrazvukom usitni tumorsko tkivo, istovremeno ga aspirira, čuvajući okolne velike krvne sudove, što nama značajno pomaže da što efikasnije uklonimo tumor od zdravog moždanog tkiva - objasnio je dr Lakićević. On je kazao da će tim aparatom moći da obavljaju operacije određenih tumora mozga, zbog kojih su, kako je rekao, pacijenti upućivani van Crne Gore. - U KCCG na neurohirurškoj klinici obavimo više od 300 operacija na godišnjem nivou, sedam hiljada pregleda, a ovaj


aparat će direktno uticati na smanjenje broja upućenih pacijenata. Danas smo imali prvu operaciju i rezultati su zadovoljavajući saopštio je dr Lakićević. 07. februar - Aktivno učestvovati u kreiranju promjena koje nosi globalizacija Ministar dr Kenan Hrapović predvodio je delegaciju Vlade Crne Gore na XXII Euroazijskom ekonomskom samitu MARMARA FOUNDATION, koji se održao 6. i 7. februara 2019.godine u organizaciji počasnog konzula Crne Gore u Istanbulu, Akana Suvera.

sistema i minimiziranja zdravstvene nejednakosti građana. - Ono što je prisutno u svim evropskim zemljama kada je u pitanju globalizacija u zdravstvu, a što nije zaobišlo ni Crnu Goru, jeste migracija zdravstvenih radnika, prije svega, iz javnog u privatni sektor, kao i odliv zbog kretanja radnika iz zemalja u razvoju u razvijene zemlje. Iako prisutna, ova tendencija još uvijek ne stvara velike probleme, jer država ulaže napore u realizaciji mjera za poboljšanje standarda zdravstvenih radnika sprovodeći aktivnosti u oblasti poboljšanja uslova stanovanja, uslova rada, te ulažući u edukaciju ljekara i medicinskog osoblja. Na taj način štitimo javni zdravstveni sistem i jačamo njegovu ulogu. - zaključio je Hrapović. 07. februar – Opstruirana sjednica skupštine Ljekarske komore

- Kreatori politika moraju aktivno učestvovati u kreiranju promjena koje nosi globalizacija jer globalni problemi traže globalna rješenja, a od nas kao kreatora zavisi kako ćemo akumulirati dobre, a minimizirati loše strane posebno kada je zdravstvo u pitanju. Udruživanjem resursa u znanju i kapitalu, države mogu kreirati adekvatne mehanizme djelovanja, koji se ogledaju u zajedničkim projektima edukacije, istraživanja, promocije, ali i liječenja, dijagnostike i tretmana pacijenata - kazao je ministar zdravlja Crne Gore, dr Kenan Hrapović i pozvao kolege da zajedno jačaju veze među doktorima, pomognu im da razvijaju vještine, kako bi odgovorili globalnom tržištu i učinili da zdravstvena zaštita ne poznaje granice. Crnogorski ministar je kazao kako su u vremenu globalizacije i promjena koje ona nosi, zdravstveni sistemi svih država izloženi konstantno rastućim pritiscima, te da se u svim zemljama svijeta potrebe u javnom zdravstvu povećavaju više nego ikada ranije, ne samo pod uticajem hroničnih nezaraznih bolesti, već i demografskih promjena, bržeg razvoja zdravstvenih tehnologija za dijagnostiku i liječenje, rasta cijena ljekova, pogotovo inovativnih i bioloških, pravog vrednovanja kvaliteta rada i veće svijesti populacije. Pristup kvalitetnim zdravstvenim uslugama, određuje, u prvom redu, pravo na sveobuhvatnu zdravstvenu zaštitu, a u drugom, obaveza čuvanja i unapređivanja zdravlja, čime se dodatno jača njegova socijalno-ekonomska dimenzija. U smanjivanju zdravstvenih nejednakosti ključnu ulogu ne igra samo zdravstvena politika, već njena sinergija sa ostalim politikama kao što su obrazovanje, zaštita životne sredine, poljoprivreda, ekonomija, bezbjednost u saobraćaju i sl. - kazao je Hrapović. Ministar je naglasio da u tom duhu i Crna Gora ulaže značajne napore u usklađivanju politika koje sprovodi u raznim oblastima, a sve u cilju efikasnog funkcionisanja zdravstvenog

30

Sjednica skupštine Ljekarske komore, na kojoj je trebalo da se raspravlja o donošenju Kodeksa medicinske etike i deontologije, opstruirana je. Kako je kazao dr Aleksandar Mugoša, predsjednik Ljekarske komore, riječ je o opstrukciji koja će donijeti štetu, kako ljekarima tako i građanima. - Dugo smo radili na važnim aktima koja je trebalo da usvoji Skupština Komore. Među njima je vjerovatno i najznačajniji dokument do sada, a to je Kodeks medicinske etike i deontologije. Pripremili smo i tri velika Projekta za ovu godinu, koja su u isključivom interesu članova Komore, poboljšanja kvaliteta zdravstvene zaštite u javnim zdravstvenim ustanovama, samim tim i u interesu građana naše zemlje. Imali smo goste iz inostranstva koji su govorili o značaju projekata, ja sam se pripremao da govorim o značaju Kodeksa, Pravilnika o solidarnoj pomoći Ljekarske komore Crne Gore i svemu što smo uradili u prošloj godini. Nažalost, jedan broj delegata se isključivo pripremao da opstruira rad Skupštine, tako da se ni nakon četiri sata od početka sjednice nije moglo dalje od 1. tačke dnevnog reda - naveo je dr Mugoša. Prema njegovim riječima, navedeni delegati su sjednicu napustili pod izgovorom da su umorni. - Uz izgovor da su se umorili i nakon međusobnog prebrojavanja u jednom trenutku su napustili salu. Žao mi je što jedan broj kolega ne želi da razumije napore koje ulažemo da bi vratili povjerenje građana u naš rad. Ta grupa delegata mora znati da nemaju odgovornost samo prema predsjedniku Skupštine, već što je mnogo značajnije, prema svim članovima Komore poručio je dr Mugoša. 08. februar - Održan seminar iz oblasti neonatologije Udruženje pedijatara Crne Gore organizovalo je seminar iz oblasti neonatologije, posvećen uvođenju novih terapijskih procedura u kliničku praksu. Seminar se održao 08. februara u amfiteatru Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore, a podržan je od strane veledrogerije Farmegra i kompanije Humana. Predavači su bili eminentni stručnjaci, neonatolozi iz Crne Gore i Srbije, prim. dr sci Rada Rudanović, spec. pedijatar, prof. dr Aleksandra Doronjski, spec. pedijatar, prim. dr sc Milica Ranković, spec. pedijatar. Prisutne je u ime organizatora skupa pozdravila dr Veselinka Lola Đurišić, sekretar udruženja pedijatara Crne Gore, koja je bila moderator ovog seminara. (Opširnije na str. 56-58).


08. februar - SARI – teška infekcija respiratornog sistema Iz Instituta za javno zdravlje, povodom spekulacije u javnosti da jse pojavio novi smtonosni virus SARI, pojašnjavaju da nije riječ o novom virusu, već da je SARI zapravo skraćenica za teške akutne respiratorne infekcije koje zahtijevaju hitnu hospitalizaciju pacijenta. U 11 slučajeva SARI su uzorkovani na virus gripa, a rezultat je kod njih osam bio pozitivan na prisustvo virusa gripa tip A. Jedan je bio sa smrtnim ishodom usled infekcije izazvane virusom gripa. - Teške akutne respiratorne infekcije ili SARI (engleska skraćenica za Severe Acute Respiratory Infections), prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, podrazumijevaju sve teške infekcije respiratornog sistema koje zahtijevaju hitnu hospitalizaciju, najčešće na odjeljenjima intenzivne njege, usljed pojave oboljenja koje se karakteriše povišenom tjelesnom temperaturom (38°C i više) koja traje duže od sedam dana, upornim kašljem i plitkim ili otežanim disanjem - pojasnili su iz Instituta za javno zdravlje. Mogući patogeni, odnosno uzročnici, teških respiratornih infekcija (SARI) su mnogobrojni, pa do njihove pojave mogu da dovedu, kako ističu iz Instituta, razne bakterije, kao što su Mycoplasma pneumonia-e, Chlamydophila pneumonia-e, Legionella ili virusi gripa, korona, adenovirusi, respiratorni sincicijalni virusi… Iz Instituta naglašavaju da je najefikasnija specifična mjera prevencije kod obolijevanja od određenih respiratornih infekcija vakcinacija različitim dostupnim vakcinama u odnosu na uzročnika bolesti bakterije ili viruse. - Ukoliko vakcina iz nekog razloga nije dostupna, ili nema adekvatne vakcine protiv uzročnika respiratorne infekcije, treba se pridržavati predloženih mjera opšte prevencije - savjetuju iz Instituta. Opšte mjere prevencije, podsjećaju, podrazumijevaju redovno provjetravanje prostorija, izbjegavanje bliskih kontakata sa oboljelim osobama, pridržavanje propisanih mjera za kontrolu infekcije i korišćenje lične zaštitne opreme prilikom njege osoba oboljelih od teških respiratornih infekcija. Takođe, treba izbjegavati boravak u zatvorenim prostorima gdje se nalazi veliki broj ljudi kao i javne skupove, redovno prati ruke i izbjegavati dodirivanje očiju, nosa i usta nečistim rukama, koristiti papirne maramice prilikom kijanja i kašljanja, te praktikovati zdrave životne navike. 10. februar - Servis "Potvrdi - otkaži pregled" opravdao očekivanja Servis Potvrdi - otkaži specijalistički pregled, Ministarstva zdravlja opravdao je očekivanja nadležnih. Za godinu dana pozvano je 40.000 pacijenata od kojih je 1.600 otkazalo pregled, što je omogućilo nove termine ljekarima u domovima zdravlja. Na ovaj način riješen je problem KCCG, jer prije uvođenja ovog servisa do 40 odsto pacijenata nije dolazilo na zakazani pregled. Već više od godinu zakazivanje i specijalistički pregledi u KC se zakazuju pomoću servisa Potvrdi - otkaži. Govorni aparat poziva pacijenta šest dana prije zakazanog pregleda, a oni mogu tada da otkažu pregled ili da ga potvrde.

Došli smo do jednog rješenja koje služi kao način da se pacijent podsjeti da ima zakazan preged u određenom terminu, jer veliki broj njih zaboravi i da ima termin. A na drugoj strani da se pruži mogućnost pacijentima koji su već odradili pregled da mogu da ga otkažu i oslobode termin za nekog drugog - kazala je prof. dr Vesna Miranović iz Ministarstva zdravlja. Skoro godinu od uspostavljanja servisa, statistika kaže da je opravdao očekivanja. - U periodu od 15.06.2018. do 28.02. uspjeli smo da ostvarimo preko 40.000 poziva ka pacijentima. Oni su nam u 1.647 slučajeva rekli da ne žele taj termin, tako da je novih 1.600 termina već bilo na raspolaganju ljekarima na primarnom nivou", dodala je prof. Miranović. Sistem zakazivanja na taj način štedi novac, ali i vrijeme pacijenata. - Nema povratka na staro, nećemo dozvoliti da u 21. vijeku pacijenti sa Žabljaka dolaze u KCCG nekog dana u mjesecu da bi samo zakazali pregled. Na taj način ne cijenimo ni njihovo vrijeme, ni njihovo zdravsteveno stanje u kojem se nalaze, niti finansijska sredstva koja se izdvajaju za putne troškove – kazala je prof. Miranović. Pacijentima se tri puta daje mogućnost da odgovore na poziv. Ukoliko to ne urade gube zakazani termin. 12. februar – Predložen Kodeks medicinske etike U Kodeksu medicinske etike ističe se da je svako uslovljavanje zdravstvene usluge materijalnim ili drugim koristima koje nijesu u skladu sa etičkim principima u suprotnosti sa Etičkim kodeksom. Iz Ljekarske komore ističu da se Kodeksom medicinske etike i deontologije utvrđuju etička načela u obavljanju profesionalnih dužnosti članova Ljekarske komore Crne Gore, s tim u vezi uređuju se i odnosi članova Komore prema pacijentima, kao i međusobni odnosi članova Komore. - Zabranjena je zloupotreba zanimanja i položaja od strane ljekara. Ljekar ne smije da koristi ljekarski poziv ili položaj da bi sebi ili drugome pribavio nezakonit materijalni dobitak ili drugu pogodnost. Ljekar ne smije da koristi nazive koji mu nijesu zvanično dodijeljeni. Prilikom davanja ljekarskih potvrda, izvještaja i mišljenja, ljekar treba da postupa sa povećanom pažnjom i prema najboljem znanju. Davanje lažnih potvrda, izvještaja i mišljenja o ljekovima, medicinskim sredstvima, proizvodima, metodama liječenja ili stanju zdravlja pacijenta predstavlja grubu povredu načela medicinske etike. Nekritičko objavljivanje i propagiranje nedovoljno provjerenih dijagnostičkih, terapijskih i drugih metoda liječenja, kao i ljekova, etički je prekršaj. Ljekar je dužan da se suprotstavi nestručnim, neetičkim i nezakonitim postupcima ljekara u oblasti dijagnostike i liječenja i da o tome obavijesti nadležne organe i institucije. Načelo poštovanja autonomije i prava pacijenata, ljekar je dužan da poštuje prava, slobode, autonomiju i ljudsko dostojanstvo svakog pacijenta. U liječenju pacijenta ljekar postupa ekonomično i racionalno, izbjegavajući nepotrebne preglede i postupke, bez obzira ko snosi troškove liječenja pacijenta - navodi se u predloženom Etičkom kodeksu. U kodeksu posebno naglašavaju da je dužnost ljekara da se istrajno zauzima za zdravu okolinu djece i posvećuje im

31


posebnu brigu, naročito ako su fizički ili psihički bolesna. - Ukoliko opazi zloupotrebu, mučenje, nedostatke ili pogrešno vaspitanje djeteta od strane njegove porodice ili staraoca i nepostupanje po ljekarskim savjetima, upozoriće nadležne institucije i prema svojim mogućnostima omogućiti zaštitu djeteta. Ljekar pedijatar, ljekar druge specijalnosti ili opšte prakse pregleda malo, predškolsko i školsko dijete u prisustvu roditelja, rodbine, staratelja, vaspitača ili školskog nastavnika do uzrasta određenog zakonom. Posebnu brigu posvećuje fizički i psihički hendikepiranoj djeci, bilo da su hospital izolovana u specijalnim ustanovama, i li da se radi o djeci u sopstvenim porodicama navode u Etičkom kodeksu. U Etičkom kodeksu se ističe da politička, socijalna, nacionalna, vjerska ili rodna pripadnost ljekara ne smije nadvisiti ili ugroziti stručnu pripadnost, niti može biti uslov, osnov ili razlog za diskriminaciju prilikom napredovanja u struci, kao ni u međusobnim profesionalnim odnosima između ljekara. Ljekar mora biti svjestan da svaka lakomislena, nečasna, ponižavajuća i druga za ljekara neprimjerena radnja pogađa i druge ljekare i zdravstveno osoblje, kao i zdravstvo u cjelini. Ljekar ne smije izricati uvrede, klevete prema drugom ljekaru u prisustvu pacijenta, trećih lica ili laičke javnosti ili putem medija i društvenih mreža. 12. februar - Podržali Prijedlog zakona o vantjelesnoj oplodnji Predlogom zakona o vantjelesnoj oplodnji, zabranjuje se uvoz i izvoz jajnih ćelija, ali i surogat majčinstvo, saopštili su predstavnici Ministarstva zdravlja na sjednici Odbora za zdravstvo. Predstavljajući izmjene zakona, ponovili su da pravo na vantjelesnu oplodnju imaju žene do 44. godine i to tri puta. 13. februar - Za 7 dana grip potvrđen kod 64 osobe Institut za javno zdravlje (IJZ) zabilježio je u prošloj sedmici 64 slučaja sezonskog gripa i kod svih se radi o infekciji virusom gripa tip A. U proteklih sedam dana nije zabilježen nijedan smrtni slučaj. Od početka sezone grip je odnio šest života, među kojima je i dvoipogodišnji dječak iz Ulcinja. Iz Instituta ističu da su u periodu od 4. do 11. februara, obolijevanje sa simptomima nalik gripu izabrani doktori evidentiralu u 903 slučaja. - To je za oko 10 odsto veća učestalost u odnosu na prethodnu sedmicu - kazali su iz Instituta. U Crnoj Gori, kako su istakli iz ove zdravstvene ustanove, za sada se registruje epidemija sa srednjim intenzitetom aktivnosti gripa i širokom geografskom rasprostranjenošću. - Nalazimo se u uzlaznoj fazi epidemije gripa i za očekivati je da će epidemija postići vrh u narednim sedmicama, nakon čega će broj oboljelih postepeno padati - ponovili su iz Instituta za javno zdravlje. Najveći broj oboljelih od bolesti sličnih gripu prošle sedmice je registrovan u uzrastu od 20 do 64 godine (480 oboljelih), a najviša incidencija registrovana je u uzrastu od 0 do četiri godine i u uzrastu od pet do 14 godina, među djecom predškolskog i školskog uzrasta. U Crnoj Gori u proteklih sedam dana prijavljeno je 10.217 osoba sa simptomima blažih i težih infekcija respiratornog

32

trakta (ARI). Kada su u pitanju opštine, kako su naveli iz Instituta, najviše oboljelih sa simptomima nalik gripu je u Budvi, Podgorici, Bijelom Polju, Beranama, zatim u Tivtu i Baru. Stručnjaci Instituta za javno zdravlje ranije su pojasnili da grip može izazvati blažu ili ozbiljniju kliničku sliku, dok kod osoba sa oslabljenim imunitetom, onih koji boluju od hroničnih bolesti i posebno starijih osoba, može imati fatalan ishod. Simptomi gripa, sezonskog i pandemijskog su povišena tjelesna temperatura, groznica, bolovi u mišićima, malaksalost, glavobolja, kašalj, kijavica, curenje iz nosa i gušobolja. Kod djece se mogu javiti i mučnina, povraćanje i dijareja. Bolest počinje iznenada, obično nakon 18 do 72 sati od infekcije. Iz Instituta objašnjavaju da se većina osoba od gripa oporavi u toku jedne ili dvije nedjelje. 13. februar - Bolovanja državu koštala oko 6 miliona eura U Crnoj Gori u 2018. godini evidentirana su ukupno 17.563 bolovanja, za čiju refundaciju je izdvojeno skoro šest miliona eura. To je, prema podacima Fonda za zdravstveno osiguranje, u odnosu na isti period 2017. godine više za 1.829 slučajeva. Od 17.563 slučaja, broj slučajeva bolovanja, bez trudničkih u 2018. godini je 15.002 što je 85 odsto ukupnih slučajeva bolovanja. Prošle godine otvoreno je 2.561 trudničko bolovanje, dok ih je za isti period 2017. godine bio 2.379, što znači da je i ovih bolovanja bilo više u 2018. za 182 slučaja. Bolovanja duža od 12 mjeseci najčešće su otvarana zbog tumora, mentalnih poremećaja, povreda, trovanja i posledica djelovanja spoljnih faktora, bolesti mišićno-koštanog sistema i vezivnog tkiva, bolesti sistema krvotoka i faktora koji utiču na zdravstveno stanje i kontakt sa zdravstvenom službom. U 2018. godini troškovi refundacije naknada za bolovanje iznose 5.95 miliona eura, dok su u 2017. godini iznosili 5.42 miliona, što je za 0,5 miliona više. Porastao je broj slučajeva trudničkih bolovanja, pa su po tom osnovu troškovi veći za oko 300.000 eura. Troškovi bolovanja po osnovu održavanja trudnoće za 2018. godinu iznose oko tri miliona eura, a za 2017. godinu, 2,7 miliona. Učešće troškova bolovanja po osnovu održavanja trudnoće u ukupnim troškovima za bolovanje je preko 50 odsto. 13. februar – Napad na ljekare treba prepoznati kao posebno krivično djelo Sindikat doktora medicine uputio je pismo ministru pravde Zoranu Pažinu zbog sve učestalijih napada na ljekare, kako bi kroz zajedničku saradnju osmislili model koji bi doveo do smanjenja nasilja nad zdravstvenim radnicima. U pismu koje potpisuje predsjednica Sindikata Milena Popović Samardžić ističe se da je, prema istraživanjima ljekarskih komora iz regiona, čak 15 odsto ljekara prijavilo fizičko nasilje na radnom mjestu, dok crnogorski ljekari godišnje prijave oko 30 takvih slučajeva. Ljekari svakodnevno rade u klimi rastućeg nepovjerenja, u klimi otvorene agresije prema zdravstvenim radnicima, što za rezultat ima narušavanje odnosa između pacijenata i onih koji ih liječe i neminovan pad u kvalitetu liječenja. - Država ostaje nijema na ovu društvenu anomaliju. Sporovi pred Prekršajnim sudom traju dugo i završavaju se


simboličnim novčanim kaznama koje ne djeluju opominjuće. Ovakvu politiku kažnjavanja moramo promijeniti, te predlažemo da Krivičnim zakonikom napad na ljekare na radnom mjestu treba prepoznati kao zasebno krivično djelo - navodi se u pismu upućenom Pažinu. 14. februar - Crna Gora doprinosi postizanju javno-zdravstvene sigurnosti na globalnom nivou Vlada Crne Gore u značajnoj mjeri jača nacionalne kapacitete za prevenciju rizika po zdravlje nacije kroz implementaciju Međunarodnog zdravstvenog pravilnika (IHR), saopšteno je na ministarskom sastanku o implementaciji Akcionog plana u cilju poboljšanja spremnosti zdravstvenih sistema za zaštitu od epidemija i drugih zdravstvenih vanrednih situacija u evropskom regionu Svjetske zdravstvene organizacije.

Sastanak se održao u Istanbulu od 12.-14.02.2019.godine, a delegaciju Crne Gore činila je prof. dr Vesna Miranović, direktorica Direktorata za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite i unapređenje ljudskih resursa u Ministarstvu zdravlja, dr Miro Knežević, direktor Direktorata za javno zdravlje i dr Božidarka Rakočević, nacionalni fokal point za IHR. Tokom susreta je saopšteno da Crna Gora aktivno ispunjava svoje međunarodne obaveze u skladu sa zahtjevima svih relevantnih institucija, te da su uz pomoć Regionalne kancelarije SZO za Evropu i uz podršku direktorke Zuzane Jakab, urađene brojne aktivnosti u cilju jačanja kapaciteta zemlje u skladu sa zahtjevima IHR. Kontinuirano se radi i na osnaživanju pripremljenosti zemlje u realizaciji primjene IHR-a kroz jačanje zdravstvenih sistema i kapaciteta za kontrolu antimikrobne rezistencije (AMR). Crna Gora podržava tri strateška stuba nacrta akcionog plana: izgradnja, jačanje i održivost osnovnih kapaciteta država članica u skladu sa IHR; jačanje upravljanja događajima i usklađenost sa zahtjevima IHR i mjerenje napretka i promovisanje odgovornosti, uključujući i obavezne godišnje izvještaje Svjetskoj zdravstvenoj skupštini i dobrovoljne kvalitativne i kvantitativne procjene. Podrška je izražena i kroz najavu da će se u maju 2019. godine u Crnoj Gori realizovati Zajednička eksterna evaluacija u cilju provjere kapaciteta zemlje za reagovanje u kriznim situacijama koje su prijetnja javnom zdravlju, a u skladu sa IHR-om. U cilju jačanja kapaciteta, zemlja je počela proces nominacije aerodroma Podgorica u skladu sa zahtjevima IHR-a, a u okviru tih aktivnosti u 2018.godini urađena je table-top međusektorska vježba i započelo se sa radom na pravljenju dokumenta „Plan reagovanja kod pojave zarazne bolesti u aviosaobraćaju koja predstavlja rizik za javno zdravlje“ uz pomoć Instituta

za javno zdravlje „Robert Koh“ iz Berlina. Crna Gora je ratifikovala Međunarodni zdravstveni pravilnik (IHR) 05.02.2008. godine. Aktom ratifikacije Crna Gora je preuzela međunarodno-pravnu obavezu da obezbijedi pretpostavke za nesmetanu realizaciju obaveza koje proizilaze iz ovog međunarodnog dokumenta. Na taj način naša zemlja doprinosi postizanju maksimalne javno-zdravstvene sigurnosti na globalnom nivou. Međunarodni zdravstveni pravilnik je izraz potrebe da se na adekvatan način odgovori na narastajuću globalnu vulnerabilnost društva, a u okviru SZO programa za hitne slučajeve u zdravstvu, IHR je ključni instrument za upravljanje u vanrednim zdravstvenim situacijama, uključujući epidemije bolesti, prirodne katastrofe i ekološke krize. Svrha Međunarodnog zdravstvenog pravilnika je prevencija širenja bolesti na međunarodnom nivou kroz otkrivanje, procjenu rizika i, ukoliko je potrebno, pružanje koordinisanog odgovora na rizike koji mogu predstavljati međunarodnu prijetnju po javno zdravlje. Cilj koji se želi postići primjenom Međunarodnog zdravstvenog pravilnika je proaktivno upravljanje rizikom u smislu otkrivanja istog u ranoj fazi i njegovo zaustavljanje na samom izvoru, prije nego li uopšte dobije šansu da postane prijetnja po međunarodno zdravlje. Primjena ovog instrumenta pretpostavlja jačanje međunarodne i multisektorske saradnje. Ispunjavanje obaveza predviđenih Međunarodnim zdravstvenim pravilnikom je proces koji podrazumijeva vrijeme, posvećenost i spremnost svih relevantnih sektora. 14. februar – Održan stručni skup iz oblasti ginekologije U organizaji veledrogerije Farmegra 14. februara u hotelu Podgorica organizovan je stručni skup iz oblasti ginekologije, a predavanja su održali prof. dr Saša Raičević, spec. ginekolog, akušer iz Kliničkog centra Crne Gore i dr Svetlana Obrenović, predstavnica veledrogerije Farmegra, na temu zdravlja žena i zdravog potomstva. U ime organizatora skupa moderator je bio dr Ivan Burić. (Opširnije na stranama 48-50). 15. februar - Obilježen Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti Povodom obilježavanja 15. februara, Međunarodnog dana djece oboljele od malignih bolesti, Institut za javno zdravlje Crne Gore u saradnji sa Institutom za bolesti djece KCCG organizovao je Okrugli sto na temu Stop patnji i gubitku. Okrugli sto je održan 15. februara u amfiteatru Instituta za bolesti djece. (Opširnije na stranama 62-64). 15. februar - Elektronski karton za davaoce krvi Zavod za transfuziju krvi, uveo je elektronski karton za dobrovoljne davaoce krvi koji će, kako su kazali, davaocima obezbijediti veću komfornost, a administrativne procedure svesti na minimum. Elelektronski karton je već u funkciji u Podgorici, dok će nakon početnog, testnog perioda, biti uveden i u drugim organizacionim djelovima Zavoda širom Crne Gore. - Ostvareni procenat davalaštva od tri odsto na nivou prošle godine nas obevezuje da našu službu konstantno unaprijeđujemo

33


u cilju veće komocije za dobrovoljne davaoce krvi - naveli su iz Zavoda. To, prema njihovim riječima, podrazumijeva veću sigurnost, skraćivanje vremena provedenog u prostorijama Zavoda, što ujedno vodi i većem komforu davaoca. - Time ostvarujemo kontinuitet u darivanju koji vodi obezbjeđivanju dovoljnih količina sigurne krvi za liječenje svih građana Crne Gore - ukazali su iz Zavoda. U komunikaciji sa davaocima krvi, a imajući u vidu iskustva drugih transfuzioloških centara iz regiona i šire, uvidjeli su potrebu pojednostavljivanja administrativnih procedura prilikom registracije davalaca krvi i pažljivo radili na pripremi za uvođenje elektronskog kartona. Iz Zavoda su objasnili da je do sada bilo potrebno, prilikom svakog evidentiranja davaoca, da mu bude otvoren karton, u koji bi mu se ručno ispisivali lični podaci kao i podaci o donaciji. To je oduzimalo određeno vrijeme na samom početku procesa donacije, kako davaocima tako i medicinskom osoblju zaposlenom na registraciji davalaca, jer je bilo potrebno upisati tražene podatke u kartonu i u informacionom sistemu. - Odlučili smo da kreiramo takav elektronski karton koji će povući sve potrebne informacije iz informacionog sistema, čime će prestati potreba za kartonima i kartotekom, koji će se ubuduće, kao medicinska dokumentacija, čuvati u arhivi Zavoda za transfuziju krvi u Podgorici, ali će biti povučeni iz svakodnevne procedure - rekli su iz Zavoda. Obavezan upitnik, koji svaki potencijalni davalac krvi dolaskom u Zavod mora popuniti, sada je ujedno i karton davaoca. Tokom prošle godine ostvareno ukupno 18.653 donacije krvi, što je za oko hiljadu više nego godinu ranije. - Takođe, veliku zahvalnost dugujemo pojedincima koji su nas redovno posjećivali, ali i organizatorima 218 akcija dobrovoljnog darivanja krvi tokom prošle godine, koji su nam pomogli da rezerve budu na zadovoljavajućem nivou, bez većih oscilacija, tokom cijele godine - zaključili su iz Zavoda. 16. februar - Uljepšavaju Dječje odjeljenje Opšte bolnice u Kotoru Povodom Međunarodnog dana djece oboljele od karcinoma Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) će ove godine pomoći uljepšavanje Dječjeg odjeljenja Opšte bolnice u Kotoru. U saradnji sa Fakultetom likovnih umjetnosti (FLU) sa Cetinja - Odsjek za grafiku CDPR će, opremiti Dječje odjeljenje Opšte bolnice u Kotoru grafikama i crtežima studenata profesorice Marije Kapisode i studenata FLU sa Cetinja - Odsjek za grafiku. - Tako, zahvaljujući studentima grafike i crteži uz svesrdnu pomoć Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) oko njihovog opremanja, krase sve dječje, ljekarske i sestrinske sobe, kao i ambulante Dječjeg odjeljenja Opšte bolnice u Kotoru i djeci svakako čine boravak mnogo prijatnijim za vrijeme nadamo se uspješnog liječenja i oporavka - navodi se u saopštenju. Kako dodaju iz CDPR-a prema procjeni Međunarodne konfederacije organizacije roditelja djece oboljele od kancera (ICCCPO) i Međunarodnog udruženja za borbu protiv kancera (UICC), oko 250.000 djece u svijetu godišnje oboli od karcinoma, od kojih se 90.000 ne uspije izboriti sa bolešću dok svega 20

34

odsto ima pristup modernom liječenju. Međunarodna konfederacija organizacija roditelja djece oboljele od karcinoma (ICCCPO) osnovana je prije dvadesetpet godina, tj. maja 1994. godine u Valensiji - Španija i okuplja udruženja porodica djece oboljele od karcinoma iz preko šezdeset zemalja. 17. februar - Prosvjetari će jednom godišnje darivati krv Memorandum o saradnji između Ministarstva prosvjete i Zavoda za transfuziju krvi, potpisan je, a podrazumijeva da će Ministarstvo učestvovati u organizaciji akcije dobrovoljnog davanja krvi jednom tokom godine među svojim zaposlenima, ali i osobljem u obrazovnim ustanovama. Ministar prosvjete Damir Šehović je istakao da će svaka škola u Crnoj Gori imenovati koordinatora za dobrovoljno davalaštvo krvi, poželjno rukovodeći kadar, čije će dužnosti biti koordinacija sa predstavnicima Zavoda u vezi sa organizovanjem edukativno-motivacionih predavanja među učenicima, te motivacija zaposlenih za učešće u akcijama dobrovoljnog davanja krvi. - U prethodnom periodu smo i ja i moji saradnici davali doprinos na način što smo i sami učestvovali u akcijama dobrovoljnog davalaštva, ali ipak smo odlučili da podignemo taj doprinos na jedan viši nivo. Cijenili smo da je to najsvrsishodnije upravo potpisivanjem ovakvog memoranduma o saradnji, kojim se ovakvi humani napori institucionalizuju. Ovaj memorandum je važan zbog njegove najhumanije praktične svrhe, a to pomaganje onima kojima je to neophodno, a moguće čak i spašavanje nečijeg života. Cijenim ga važnim i na nivou principa, jer danas poručujemo da se moramo baviti drugima, a ne samo sobom, te na sopstvenom primjeru učimo humanosti i pružanju ruke onome kome je potrebna. To su vrijednosti koje naši mladi treba da usvajaju kroz školovanje - zaključio je Šehović. Direktorica zavoda za transfuziju krvi prim. dr Gordana Rašović je istakla značaj uključivanja ustanova i institucija u sistem dobrovoljnog davalaštva. - Ono što je izuzetno važno jesu upravo mlade generacije, jer je razvijanje svijesti dug proces, a u tome je ključno vaše pokazano bezrezervno razumijevanje. Mi smo već prisutni sa edukacijom u srednjim školama, ali posebno je važan ovaj instutucionalni vid podrške - istakla je dr Rašović. Kako je navela dr Rašović, najvažniji segment transfuziološke djetanosti je obezbjeđivanje dovoljnih količina krvi. - A preduslov je da pružimo prave informacije i razbijemo predrasude - zaključila je dr Rašović. 18. februar – Ministar Janović posjetio bolnicu Dobrota Ministar sporta u Vladi Crne Gore Nikola Janović, dana 18. februara 2019. godine, posjetio je ZU Specijalnu bolnicu za psihijatriju Dobrota Kotor, gdje je sa direktorom Bolnice doc. dr sc Draganom Čabarkapom razgovarao o realizaciji ugovora zaključenog sa Ministarstvom sporta u protekloj godini - Uređenje teretane u cilju poboljšanja uslova u radno-okupacionoj terapiji. Ministar Janović je izrazio zadovoljstvo uspješno realizovanim Projektom, posjetio teretanu Bolnice u kojoj je zamijenjen


stari pod i ugrađen novi gumeni pod površine 50 m2 i nabavljene savremene sprave za vježbanje u ukupnom iznosu od 8.213,60 eura.

za bolesti djece. Dodatno smo ponosni jer je ovo donacija koju daju zaposleni CKB-a ne samo banka, i ovo se svakako ne može tretirati kao neko reklamiranje ili puki marketing, zato što je ovo dobra volja zaposlenih i njihova percepcija doniranja i njihovog postupanja kao društveno odgovornih pojedinaca koji rade u kompaniji - rekao je Kovač. Naveo je da je učestvovalo preko 300 zaposlenih u CKB-u. 23. februar - Za liječenja u inostranstvu 7,5 miliona eura

Ministar Janović je obišao i igralište Bolnice i obećao pomoć u obezbjeđenju novih koševa i ostalog mobilijara za isto. Direktor Bolnice Čabarkapa, zahvalio je ministru Janoviću, na posjeti, kvalitetnoj saradnji i uspješno realizovanom projektu, čime je zajednički unaprijeđen prostor i oprema teretane za rehabilitaciju i sportske aktivnosti pacijenata. 19. februar - IBD dobio aparat za dijagnostiku oštećenja sluha Zaposleni u Crnogorskoj komercijalnoj banci (CKB) uz podršku banke donirali su Institutu za bolesti djece (IBD) Kliničkog centra Crne Gore Timpanometar touch Tymp MI24C Sonda i kontraslušalice DD45C. Vrijednost doniranog aparata, namijenjenog za dijagnostiku oštećenja sluha kod djece, je oko sedam hiljada eura, saopštio je KCCG.

Liječenje crnogorskih osiguranika van zemlje, koštalo je državu prošle godine oko 7,5 miliona eura, što je 1,63 miliona manje nego 2017, saopštili su iz Fonda za zdravstveno osiguranje. Preliminarni podaci Fonda pokazuju da su tokom 2018. godine na liječenje u inostranstvo upućena 3.842 osiguranika, što je u odnosu na isti period 2017. godine manje za 830 pacijenata. - Ukupni troškovi za liječenje osiguranih lica Fonda u inostranstvu u 2018. godini, prema preliminarnim podacima, iznose 7.445.390 eura i manji su nego 2017. godine za 1,63 miliona ili za 17,93 procenta - saopštio je direktor Fonda Sead Čirgić. Podaci Fonda pokazuju i da se iz godine u godinu smanjuje broj građana koji idu na liječenje u susjednu Srbiju, dok se povećava broj onih koji idu u druge države u inostranstvu. - Od ukupnog broja upućenih na liječenje u inostranstvo u 2018. godini u zdravstvene ustanove u Republiku Srbiju upućeno je 3.257 osiguranika i 585 u ostale države u inostranstvu. Smanjen je broj upućenih u Srbiju za 939 ili za 22,38 odsto, a povećan broj pacijenata koji su išli na liječenje u druge države u inostranstvu za 109 ili za 22,90 procenata - kazao je Čirgić. 22. februar - Podgorički Dom zdravlja kupio 14 novih vozila

- U ime Kliničkog centra Crne Gore, Instituta za bolesti djece, Odjeljena otorinolaringologije i u svoje lično, želim da zahvalim Crnogorskoj komercijalnoj banci na značajnoj donaciji. Volim uvijek da dam jedan pečat iskrenosti koji doživljavamo od Crnogorske komercijalne banke u kontinuitetu, a to je da sa posebnom pažnjom prate aktivnosti Instituta za bolesti djece kazao je direktor Instituta za bolesti djece dr Saša Radović. On je naveo da se Timpanometar inače koristi u svakodnevnom radu u ORL ambulanti prilikom dijagnostike oštećenja sluha kod djece. Broj pregleda od oko 11.000 godišnje u ORL ambulanti IBD, iziskuje i dobru i kvalitetnu dijagnostičku podršku, zato podvlačim da je aparat došao u prave ruke - istakao je dr Radović. Donaciju su uručili glavni izvršni direktor CKB-a Pal Kovač i direktorka Kabineta glavnog izvršnog direktora i direkcije za ljudske resurse Branislava Maja Vukčević. - Ponosni smo i zadiovoljstvo nam je što smo danas ovdje, što već sedmu godinu za redom dajemo donaciju Institutut

Dom zdravlja Podgorica je, zahvaljujući dobroj organizaciji i racionalizaciji budžeta, obezbijedio novac i kupio tri sanitetska i 11 patronažnih vozila, što će doprinijeti povećanju kvaliteta zdravstvene zaštite u Glavnom gradu. To je saopšteno prilikom svečanog uručenja ključeva zaposlenima u Jedinici sanitetski prevoz Doma zdravlja Podgorica i puštanja 14 vozila u upotrebu, čija je vrijednost 200 hiljada eura.

Direktor Doma zdravlja Podgorica dr Nebojša Kavarić, kazao je da je pušteno u rad 14 novih vozila, koje je ta zdravstvena institucija uz podršku Fonda za zdravstveno osiguranje i Ministarstva zdravlja racionalnim korišćenjem budžetskih sredstava i sopstvenim sredstvima uspjela da obezbijedi. - Tri su sanitetska vozila i 11 vozila koja će se koristiti u patronaži, laboratoriji, dijeljenju terapije. Time želimo da

35


povećamo dostupnost na svim nivoima i u svim dijelovima, kako u samom gradu, prigradskim dijelovima, tako i na seoskom područuju - rekao je dr Kavarić. Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović, ocijenio je da je današnji događaj pokazao da racionalnim korišćenjem finansijskih sredstava može da se dođe do toga da se uštedom i preusmjeravanjem nabave nova vozila. - Novih 14 vozila će svakako doprinijeti povećanju kvaliteta i boljoj dostupnosti zdravstvene zaštite za sve građane Podgorice - rekao je Hrapović. Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore Sead Čirgić, kazao je da nabavka sanitetskih i patronažnih automobila za potrebe Doma zdravlja Podgorica predstavlja rezultat aktivnosti na unapređenju kvaliteta zdravstvene zaštite građana, menadžmenta Doma zdravlja i dobre međuinstitucionalne saradnje. - Značajno je da se kaže da je menadžment Doma zdravlja Podgorica upotrijebio dobar dio sopstvenih sredstava, koja su nezavisna od prihoda koje ostvaruju od Fonda za zdravstveno osiguranje, što nas je posebno obradovalo. Fond za zdravstveno osiguranje je pružio punu podršku kod te nabavke i iz budžeta je izdvojio 90 hiljada eura - rekao je Čirgić. On smatra da će menadžment Doma zdravlja Podgorica i ubuduće voditi računa o potrebama građana u čemu će im Fond za zdravstveno osiguranje i Ministarstvo zdravlja pružati punu podršku. 25. februar - Za sedam dana dva napada na ljekare i osoblje Za sedam dana u Kliničkom centru Crne Gore dogodila su se dva napada na ljekare i osoblje, kazao je direktor Urgentnog centra dr Nermin Abdić. On je podsjetio da se jedan od napada dogodio u hirurškoj sali, kada je ljekara napao pacijent, ničim izazvan. U istoj nedelji dogodio se još jedan napada na medicinsko osoblje i na člana obezbjeđenja u KCCG. - To je sve ostavilo traga na rad u KCCG. Svi kad dođu na posao su zabrinuti šta će im se desiti - naveo je dr Abdić i dodao da najveći problem stvara pratnja pacijenata. Navodi i da je ovog mjeseca Urgentni centar primljeno i obrađeno više od 10.000 pacijenata. Kako kaže dr Abdić Urgentni centar kuburi sa prostorom, ali ne i sa kadrom. - Nijesmo deficitarni ni u kadru, ni u stručnom smislu - poručio je dr Adbić i pozvao pacijente na strpljenje. Predsjednik Ljekarske komore dr Aleksandar Mugoša naveo je da napadi na ljekare nijesu ništa novo. - Fizičko nasilje je nedopustivo u bilo kojoj formi, a napade na ljekare ja ne razumijem - poručio je dr Mugoša. I dr Mugoša i dr Abdić zalažu se za strože kazne za napade na ljekare, kao i da napad na ljekare bude definisan kao krivično djelo. 26. februar - Konkurencija smo savremenim zdravstvenim sistemima Prema najnovijoj rang listi Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa (ECHI), od 35 zemalja – Crna Gora se

36

nalazi na 23. mjestu i napredovala je u odnosu na prethodnu godinu za dvije pozicije, podaci su Organizacije Health Consumer Powerhouse. Tim povodom ministar zdravlja Kenan Hrapović kazao je da smo, nakon uspjeha iz 2018. godine, kada smo ostvarili najveći skok od svih evropskih zemalja, sa 34. na 25.mjesto, imali veoma ozbiljan zadatak - održati ostvareni rezultat i u mjeri mogućeg, napraviti dalji napredak. (Opširnije na stranama 10-11). 26. februar - U Crnoj Gori najniža smrtnost novorođenčadi u Evropi Crnogorsko zdravstvo napredovalo je u prošloj godini, pa je na listi Evropskog zdravstvenog potrošačkog indeksa (EHCI) naša zemlja napravila skok sa 25. na 23. mjesto. U izvještaju koji je objavljen juče, između ostalog, navodi se da je naša zemlja samo u jednoj godini uspješno primijenila sistem elektronskog zakazivanja kao i elektronskih recepata, ali i radikalno smanjila vrijeme čekanja na prvi pregled. Najimpresivniji rezultat, kako se navodi, ostvaren je u smanjenju smrtnosti beba. - U maloj Crnoj Gori sa 650.000 stanovnika preživljava 999 od 1.000 beba, što zaslužuje poštovanje i visoke ocjene ECHI. Šampion po najmanjoj smrtnosti novorođenčadi bio je Island, sada je to Crna Gora. Ovo je proizvod odluka donešenih 2014. kada se desio tragičan slučaj smrti beba od sepse. Tada su nadležni odlučili da se rizične trudnoće upućuju u Klinički centar u Podgorici na ekspertsku neonatologiju, što je dovelo do sjajnih rezultata – istakla je prof. dr Vesna Miranović. Crna Gora nalazi se i među zemljama koje su smanjile proces stizanja novih ljekova na tržište od trenutka kada se on registruje. Najbolji sistem zdravstvene zaštite u Evropi ima Švajcarska, a prvi put nakon više godina Holandija se našla na drugom mjestu, a na trećem je Norveška. Prošle godine najgore plasirane su Albanija, Rumunija, Poljska i Bugarska. 27. februar - Važno je podizanje kvaliteta zdravstvene zaštite

Pravac sprovođenja strukturnih reformi u zdravstvu definisan je prevashodno programom pristupanja Crne Gore u EU, odnosno mjerama definisanim u poglavlju 28 – Zaštita potrošača i zdravlja, koje se prvenstveno bazira na podizanju kvaliteta zdravstvene zaštite i poboljšanju bezbjednosti usluga, rekao je ministar zdravlja Kenan Hrapović u Ljubljani, na regionalnom političkom dijalogu na temu Težnja ka unapređenju strukturnih reformi i fiskalnih okvira. Navedeni događaj je okupio ministre finansija, resorne ministre i koordinatore programa Ekonomskih reformi iz Zapadnog


Balkana i Turske. Događaju održanom 26. i 27. februara prisustvovali su visoki predstavnici Evropske Komisije, Međunarodnog monetarnog fonda, Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj. Ministar Hrapović učestvovao je na panelu Ekonomsko upravljanje u kontektu EU integracija i tom prilikom istakao da je problem svih resornih ministara finansija i zdravlja usklađivanje potreba sa raspoloživim sredstvima. U tom smislu naročito se ističe zdravstveni sistem, od čije efikasnosti i kvaliteta pružanja usluga građani imaju najveća očekivanja, a koji je vrlo teško ukalupiti u finansijske okvire imajući u vidu negovu kompleksnost i izazove sa kojima se konstantno suočava. Ministar je posebno istako da izdvajanja za zdravstveni sistem ne treba posmatrati kao trošak već kao investiciju u zdravlje građana od čije radne produktivnosti u mnogome zavisi ekonomski napredak države. Naglasio je da je to prepoznala Vlada Crne Gore i Ministarstvo finansija opredijelivši budžet za zdravstveni sistem koji je planiran na nivou potrošnje iz prethodnih godina, što doživljava kao punu podršku realizovanim i započetim reformskim procesima. Podrška Evropske unije u reformskim procesima koji se sprovode u zdravstvu je ključna u dijelu jačanja kapaciteta ne samo kada su u pitanju infrastrukturni projekti, već i ljudski kapaciteti na koje se zdravstveni sistem prvenstveno oslanja i u koje mora kontinuirano da ulaže i vrednuje. Na marginama skupa, Hrapović se sreo sa slovenačkim kolegom, dr Samom Fakinom. Crnogorski i slovenački ministri zdravlja saglasni su da je veoma važan segment odnosa dvije države saradnja u oblasti zdravstva gdje Slovenija svojim iskustvom, znanjem i dobrom praksom može pružiti značajnu podršku, naročito u vidu razmjene informacija i iskustava u vezi sa radom zdravstvenog sistema, sa naglaskom na finansiranje zdravstvene zaštite, kao i upravljanja zdravstvenim ustanovama. Crnogorsku delegaciju tokom posjete Sloveniji, pored ministra Hrapovića, činili su i državni sekretar Milovan Vujović, kao i Generalne direktorice u ministarstvu zdravlja Slađana Pavlović i Milica Škiljević. 28. februar – Obilježen Međunarodni dan rijetkih bolesti Međunarodni dan rijetkih bolesti, prestupni 29. februar, ustanovljen je 2008. godine, a od 2010. se obiljžava u svijetu kao Međunarodni dan rijetkih bolesti raznim aktivnostima poslednjeg dana u mjesecu februaru.

Rijetke bolesti su najvećim dijelom genomski poremećaji, ali među njima se takođe ubrajau i kongenitalne anomalije, rijetki poremećaji imuniteta, rijetke infekcije, kao i rijetki tumori. U rijetke bolesti se ubrajaju sve bolesti sa malom prevalencom,

odnosno, malim brojem oboljelih. One predstavljaju, ne samo zdravstveni, već i društveni problem zbog hroničnog i progresivnog toka koji značajno umanjuje kvalitet života i sposobnost oboljele osobe. U susret Međunarodnom danu rijetkih bolesti, Klinički centar Crne Gore upriličio je konferenciju za novinare na kojoj su direktor Centra za nauku, patolog prof. dr Filip Vukmirović i direktorica Centra za medicinsku genetiku, prof. dr Olivera Miljanović, specijalista predijatrije i subspecijalista medicinske genetike govorili o dijagnostici i tretmanu pacijenata sa rijetkim bolestima. (Opširnije na stranama 59-61). 28. februar - Filmom Lica Lafore obilježen Međunarodni dan rijetkih bolesti Povodom Međunarodnog dana rijetkih bolesti, Nacionalna organizacija za rijetke bolesti Crne Gore u saradnji sa ogranizacijom studenata medicine Crne Gore MOMSIC, 28. februara 2018. godine, na Medicinskom fakultetu u Podgorici, premijerno je projektovala film Lica Lafore, autora Denisa Bojića.

Prije projekcije prisutnima se obratila direktorica Centra za medicinsku genetiku i imunologiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), prof. dr Olivera Miljanović koja je govorila o stanju u Crnoj Gori kada je riječ o rijetkim bolestima. - Rijetke bolesti su izazov baš zbog toga što su rijetke, ni opšta ni stručna javnost ne razmišlja baš često o rijetkim stvarima. Znanja su malena, ne samo u Crnoj Gori, nego i svuda u svijetu - navela je prof. Miljanović. Borba porodice Gajić iz Banja Luke počinje prije 10 godina, kada je do tada zdravim djevojčicama Tatjani i Mileni otkrivena rijetka, Laforina bolest. Dr Snježana Gajić, majka djevojčica i najedno pedijatrica, znala je da lijeka za ovu bolest nema. Laforina bolest opisana je prije sto godina. Zahvaljujući angažmanu ove porodice prethodnih godina sprovedena su prva ozbiljna istraživanja. Denis Bojić ekranizovao je ovu priču u 90 minuta dugom filmu opisujući porodičnu borbu, ali i borbu naučnika koji rade na pronalasku lijeka. Višestruko nagrađivani film Lica Lafore prikazan je na brojnim međunarodnim filmskim festivalima, kao i medicinskim fakultetima i zdravstvenim ustanovama širom svijeta. Između ostalog, i na 32. Kongresu epileptologa u Barseloni, u jednoj od najvećih farmaceutskih kompanija Ionis Pharmaceuticals u San Dijegu, te na 91. Kongresu neurologa Njemačke u Berlinu. Projekciji su prisustvovali studenti medicine, ljekari, kao i članovi porodica oboljelih od neke rijetke bolesti.

37


ZDRAVLJE I

Moćni prirodni preparati

Brojni su naučni dokazi o terapijskom potencijalu propolisa. Djeluje protiv bakterija, gljivica, viru imunološki sistem podsticanjem organizma na proizvo prema brojnim rizicim

Snažan prirodan preparat za jačanje imuniteta - Podstiče procese koji pretvaraju štetne supstance (zagađivači, slobodni radikali, otrovi) u manje štetne, ili ih potpuno neutrališe. - Popravlja oštećenja DNK izazvana slobodnim radikalima. - Sprječava okcidacijski stres.

Za kompletan probavni sistem

- Ima ljekovito dejstvo na kompletan probavni sistem i podstiče njegov pravilan rad. - Štiti sluzokožu od oštećenja. - Reguliše probavu i sprječava zatvor. - Povoljno djeluje na želudačnu nervozu,nadutost, grčeve, nedostatak apetita, mučninu tokom vožnje. - Prevenira čir na želucu i dvanaestopalačnom crijevu. - Djeluje na sprječavanje hronične upale debelog crijeva (colitis). - Djeluje antibakterijski na Helicobacter pylori.

Hederini proizvodi sadrže sve materije pro hemijske obrade rastvaračima, po čemu s boje, zaslađivače i gluten. Propolis je izuz u čvrstom obliku, a sadrži preko 300 komp propolisa ne sadrže sve aktivne kompo propolisa, jer ne postoji rastvor koji ga propolisa, pogotovo u alkoholu, gubi se

Jačanje i zaštita respiratornog sistema

BRONHOCET - Brojna klinička iskustva i studije ukazuju na terapijski potencijal propolisa kod upalnih procesa nosne šupljine, grla, sinusa, glasnih žica i bronhitisa, te tuberkuloze pluća. - Propolis povećava antioksidativnu odbranu pluća. To je od posebnog značaja za pluća odraslih, jer su njihova pluća vrlo ranjiva na oksidativni stres i sama ne mogu aktivirati antioksidativnu zaštitu.

Osobe alergične na pčelinje proizvode ne smiju koristiti navedene proizvode. Upotreba navedenih proizvoda ne uzrokuje nikakva štetna dejstva. Ne postoji opasnost od predoziranja.

®


IZ PRIRODE

na bazi čistog propolisa

usa i parazita, a ima i antioksidativna, antiupalna, antitumorska i antialergijska svojstva. Podiže odnju specifičnih materija koje jačaju njegovu odbranu ma od pojave bolesti.

Za snaaažan imunitet mališana

opolisa kakav se nalazi u prirodi, bez ikakve su jedinstveni na tržištu. Ne sadrže aditive, zetno vrijedna smola koja se u prirodi nalazi ponenti važnih za zdravlje čovjeka. Rastvori onente koje se nalaze u izvornoj sirovini a može u potpunosti otopiti. Otapanjem e znatan dio njegovih ljekovitih svojstava.

- Za jačanje otpornosti djece. - Za održavanje zdravstvene ravnoteže organizma. - Za zaštitu od česte prehlade kod djece. - Za djecu stariju od jedne godine.

Za zdravu prostatu i mokraćne puteve

Pobijedite anemiju lijevom rukom!

FERROCET

APICET ®

- FERROCET omogućava veću iskorišćenost gvožđa iz hrane. - Određena količina prirodnog gvožđa nalazi se u propolisu (cca 456 mg/kg) i peludu bušinca (cca 117 mg/kg). - Vitamin C i fruktoza takođe olakšavaju prolaz gvožđa iz probave u sistemsku cirkulaciju. - Propolis čuva vitamin C od razgradnje te povećava njegovu koncentraciju u želucu i tankom crijevu.

Medik

CG

- Sprječava probleme uvećane prostate i hroničnog prostatitisa (učestalo otežano mokrenje sa tankim i isprekidanim mlazom, bolovi u donjem dijelu trbuha i leđa, peckanje, bolna ejakulacija, učestala infekcija mokraćnih puteva). - Pospješuje potentnost i plodnost - Štiti jetru od oksidacije, nakupljanja slobodnih radikala i pomaže u razgradnji štetnih materija.

Zastupnik i distributer za Crnu Goru: Medik CG d.o.o. Podgorica, tel: +382 67 227 354


REGION 01. februar – Oproštajni govor prof. Patrlja uzburkao javnost – Hrvatska Donedavni šef hirurške Klinike KB Dubrava, prof. dr sci Leonardo Patrlj, poznat kao jedan od najboljih abdominalnih hirurga u Hrvatskoj, koji je prvi presadio jetru u Hrvatskoj, odlazi u Institut za tumore jer je smijenjen sa rukovodećeg mjesta u Klinici. Prof. Patrlj je smijenjen jer mu se zamjera što tokom održanih štrajkova, kao načelnik klinike nije evidentirao radno vrijeme ljekara Prof. Patrlj se od kolega oprostio dosta emotivno, a njegov govor su prenijeli mediji regiona i šire. - Bio je to jedan prekrasan period u mom životu. Te 1995. godine sto posto nas mislilo je isto, ponašali smo se isto, bili smo ponosni što smo članovi Klinike za hirurgiju. To se primijetilo ne samo u ovoj bolnici nego u cijeloj Hrvatskoj, to naše zajedništvo koje nas je vodilo. Zahvalan sam na svemu što ste mi pružili. Od vas sam mnogo naučio. I od onih najmlađih i od onih najstarijih. Naučio sam kako biti odlučniji, odvažniji, hrabriji… I sigurno odlazeći iz ove bolnice moram priznati da ću zbog vašeg uticaja otići kao bolji čovjek nego što sam došao. Kakva se poruka šalje jedinom redovnom profesoru Medicinskog fakulteta koji je glavni mentor za specijalizante što hitne, što abdominalne, što opšte hirurgije, kad ni na jednom konkursu, uprkos najboljim referencama, ne samo ovdje nego i šire u Hrvatskoj, ne može dobiti nijednu poziciju osim one kliničkog ljekara kao da sam sad završio specijalizaciju. To je poruka ‘mi te ne trebamo i ne trebaš nam ovdje’. Prema tome, ovo se ne odnosi na vas, ali se odnosi na one koji su to učinili. Takvu izdaju nikad nisam doživio, pogotovo od onih koji su mi bili najbliži. Kasnije sam se pitao i zaključio – ako je Isus Hrist kao najveće dobro imao svoga Judu, ako je Gaj Julije Cezar imao svoga Bruta, onda nije ni čudo da sam i ja takvog Bruta imao.

Nezavisno što imam 60 godina, još uvijek mogu nešto pripomoći. Svim specijalizantima mogu reći da ako im mogu nešto pomoći da ću im i dalje pomagati. Moj put je, dakle, trasiran. Slijedim ono što su signali Božji, idem onako kako me vodi. Vodi me na Zapad. Istina, meni je Zapad u ovim godinama Črnomerec. Želim vam sve najbolje. Uživajte, radite što bolje. I želim vam svaku sreću u životu, hvala vam lijepo! - rekao je prof. dr Patrlj kog su kolege ispratile velikim aplauzom. - Bilježio sam svaki sat - tvrdi prof. Patrlj koji uživa izuzetno veliku podršku kolega, što je dokazala peticija koju je u pet dana potpisalo 1500 ljekara iz Hrvatske. Njome se traži opoziv smjene ovog ljekara i razrješenje dužnosti sanacijskog upravnika bolnice. 01. februar - Borba za dodatne izvore finansiranja u zdravstvu - BiH Zdravstvenom sistemu Republike Srpske neophodni su dodatni izvori finansiranja, jer prihodi od doprinosa za zdravstveno osiguranje dugoročno neće biti dovoljni da odgovore svim izazvovima koje nameće savremena medicina. Potrebe sa skupom dijagnostikom i inovativnim ljekovima sve su veće i iziskuju ogromne, milionske troškove, pa duguročno gledano, FZO sa ovim modelom finansiranja neće biti u mogućnosti da uskladi potrebe struke i osiguranika sredstvima kojima raspolaže. Ovo je zaključeno na prvom zvaničnom sastanku novog ministra zdravlja i socijalne zaštite RS Alena Šeranića i v. d. direktora Fonda zdravstvenog osiguranja RS Dejana Kusturića. – Sve zemlje u regionu već godinama imaju dodatne izvore finansiranja, a osim toga, nastoje da za zdravstveni sistem obezbijede još novca, tako što se bore da izdejstvuju dodatne namete na proizvode koji su štetni po zdravlje. To je put kojim bi trebao da ide zdravstveni sistem RS i zato ćemo nastojati da se u ovoj godini intezivnije borimo za dodatne izvore finansiranja – poručio je Šeranić. 04. februar – Presuđena najveća odšteta za ljekarsku grešku - Hrvatska

Dakle, draga gospodo, hvala vam na svemu, drago mi je da sam ovdje boravio, drago mi je da sam postao bolji čovjek… Svi oni koji će danas slaviti što ja odlazim neka slave i neka uživaju, ali neka znaju da se na tuđoj nesreći svoja vlastita sreća ne može graditi. Sretan sam što odlazim.

40

Nakon 10-godina sudske parnice pravosnažnom odlukom Županijskog suda okončan je slučaj 56-godišnje Riječanke kojoj će riječki KBC morati da isplatiti čak pet miliona i šesto hiljada kuna jer je zbog ljekarske greške postala doživotni invalid. To je najviša dosuđena odšteta dosad u Hrvatskoj. Županijski sud dosudio je oštećenoj pacijentkinji i njenoj užoj porodici odštetu koja iznosi više od 5,6 milijon kuna, a KBC će morati pacijentkinji do stjecanja prava na starosnu penziju da plaća i mjesečnu rentu zbog izgubljene zarade koja se procjenjuje


na oko pola miliona kuna. Oštećena pacijentkinja pokrenula je parnicu 2008. godine. Ljekarska greška u konkretnom slučaju sastojala se u nedovoljnom znanju i vještine prve anesteziološkinje koja je izvodila neuspješno uvođenje u anesteziju i takođe neuspješnu intubaciju, a to je sve zapravo dokazao treći anesteziolog koji je intubaciju uspješno obavio te spasio život pacijentkinji. 08. februar – Pacijenti izabrali najbolju doktorku i medicinskog tehničara - Hrvatska Udruženje hrvatskih pacijenata (UHP) po trinaesti put je povodom Svjetskog dana bolesnika dodijelila zahvalnice za najljekara i najsestru-tehničara, a ovogodišnji dobitnici su upravnica hitne medicinske pomoći u Solinu dr Jelena Ranza i medicinski tehničar u Zavodu za hitnu medicinu Karlovačke županije Perica Vucelić.

12. februar – Umrlo 19 ljudi od gripe - Srbija U Srbiji je dosad od gripe preminulo 19 osoba, broj oboljelih raste iz dana u dan a prema posljednjem izvještaju nacionalnog Instituta za javno zdravlje Dr Milan Jovanović Batut, sumnja se da je oko 85.000 osoba zaraženo jednim od dva izolirana virusa gripe koje su evidentirale i zdravstvene službe u regionu. Samo na području Niša dosad je umrlo šest osoba, a od 32 hospitalizirana pacijenta 11 ih je životno ugroženo nakon što se samo u prošloj nedelji broj prijavljenih slučajeva – 3800, udvostručio u odnosu na sedam dana ranije. - Sama prijava epidemije ukazuje na to da je broj oboljelih iznad očekivanog za ovo doba godine te da je broj kvantitativno prešao epidemijski prag, ali se još uvijek ne preduzimaju nikakve posebne aktivnosti - rekla je prof. dr Darija Kisić Tepavčević iz Instituta za javno zdravlje. Dosad su potvrđeni slučajevi gripe na teritoriji grаdа B еоgrаdа te u 23 od ukupno 29 okruga. Registrovani su slučajevi virusa gripe tipа А – H1N1 i H3N2, kојi su nајzаstupljеniјi i u zеmljаmа regiona. 12. februar – Uskoro uvođenje participacije za sve ljekove - Hrvatska

Predsjednik UHP-a Marijo Drlje rekao je da se udruženje na taj način jednom godišnje želi zahvaliti i odati priznanje zdravstvenim radnicima koji rade za dobrobit svih oboljelih. Državni sekretar u Ministarstvu zdravstva Ante Plazonić je rekao da je rad u hitnoj službi stresan i vrlo zahtjevan posao koji traži dobru uvježbanost, a hrvatska hitna služba po brzini intervencije spadaju među najbolje u Evropi. 10. februar – Odlazak ljekara i medicinskog osoblja je najveći problem zdravstva - Srbija Predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je da je Srbija 2012. godine bila najgora u Evropi, prema indeksu koji meri stanje u zdravstvu u EU, dok je danas bolja od osam zemalja. Tokom obilaska bolnice za plućne bolesti u Beloj crkvi, Vučić je rekao da je u zdravstvo od 2014. godine uloženo dosta, nabavljene su nove medicinske mašine – od gama noža, akceleratora, kao i da su renovirana odeljenja i cijele bolnice u Srbiij. On je istakao da je najveći problem u zdravstvu to što zemlju napuštaju ljekari i, posebno, medicinske sestre. Da bi se to zaustavilo potrebno je povećati plate medicinskim sestrama i ljekarima i to tako da budžet to izdrži. Vučić je još kazao da država ima u budžetu dovoljno novca za to jer se uvijek ostavi nešto više novca zbog eventualnih elementarnih nepogoda ili poplava, kako bi se moglo intervenisati ali su potrebna veća povećanja, 30 odsto da se plate uvećaju da bi ljudi bili motivisani da ostanu ovdje.

Udruženja pacijenata utvrdile su da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) novim pravilnikom potencijalno želi da ukine osnovnu (besplatnu) listu ljekova i uvede participaciju za sve ljekove, bez definisanog najvišeg iznosa učestvovanja. HZZO-ov novi pravilnik potencijalno će destimulisati stavljanje inovativnih ljekova na listu HZZO-a, zaustaviti širenja indikacija za primjenu pojedinih ljekova, te omogućiti da se pojedini lijek netransparentno premješta s besplatne A liste na B listu, na kojoj su ljekovi na recept koje treba doplatiti, upozorili su predstavnici udruženja pacijenata na konferenciji za novinare. Zabrinutost zbog ograničenja koja se pokušavaju nametnuti novim pravilnikom iskazalo je 15 udruženja, tri dana nakon što je završilo e-savjetovanje o predlogu Pravilnika o mjerama za stavljanje ljekova na listu ljekova HZZO-a, kao i načinu utvrđivanja cijena ljekova koje će plaćati Zavod, te načinu izvještavanja o njima. Predsjednik udruženja Remisija Nenad Horvat kaže da predlog Pravilnika predlaže ograničavanje prava pacijenata protivno čl. 2 Zakona o zaštiti prava pacijenata. - Opasna je potencijalna mogućnost da oboljeli ostane bez lijeka u određenom momentu ili da mu se zbog odluke HZZO-a promijeni propisani lijek, jer lijek koji je do tada primao više neće biti dostupan. Pravilnik predviđa i ukidanje autonomije ljekara pri propisivanju terapije, jer ih ograničava na lijek koji i nije najbolja opcija za pacijenta - upozorio je Horvat. 12. februar - Najboljih 500 učenika nakon diplomiranja dobiće posao - Srbija Ministar zdravlja u Vladi Republike Srbije dr Zlatibor Lončar sastao se sa direktorima srednjih medicinskih škola u Srbiji povodom početka nacionalnog programa zapošljavanja najboljih mladih medicinskih sestara i tehničara, diplomaca ovih obrazovnih ustanova. Na sastanku kojem su prisustvovali direktori

41


srednjih medicinskih škola iz cijele zemlje, ministar zdravlja je istakao da će već u septembru posao u zdravstvenim ustanovama dobiti 400 ili 500 najboljih đaka srednjih medicinskih škola.

od gripa oboljelo 104.867 pacijenata, a umrlo je 29 osoba čija se smrt može dovesti u vezu sa gripom. Lončar tvrdi da je epidemiološka situacija u skladu s kretanjem oboljenja za ovo doba godine, da se ranijih godina dešavalo da od gripa u sezoni umre od 250 do 300 ljudi. Kako navodi Institut za javno zdravlje, najviše oboljelih je među djecom uzrasta do četiri godine, a epidemiološka situacija je u skladu s kretanjem oboljenja za ovaj period godine. 14. februar – Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama – Hrvatska

- Inicijativa koju je pokrenula Vlada Srbije da mladi poslije srednje škole dobiju posao je od izuzetnog značaja jer smo godinama unazad suočeni sa problemom da naši učenici masovno odlaze u inostranstvo. Ako se ovaj predlog realizuje to bi značilo da ta djeca mogu da nađu posao u struci u svojoj zemlji i da im se u dobrim uslovima omogući da napreduju i da se usavršavaju –kazao je Miroslav Savić, direktor Medicisnke škole Dr Milenko Hadžić u Nišu. Kriterijumi za izbor najboljih đaka je prosječna ocjena učenika u sva četiri razreda i dodatno se dostavljaju učešća i uspjeh koji su učenici postigli na takmičenjima. 13. februar - Rasprava o budžetskim ulaganjima u zdravstvo - Srbija Skupština Vojvodine razmatrala je više tačaka dnevnog reda koje se odnose na budžetska ulaganja u zdravstvo i osnivanje naučno-istraživačkog centra, a poslanici opozicije, izuzev SRS, bojkotuju sjednicu. - Uložićemo milijardu dinara ove godine u opremanje zdravstvenih ustanova i kupovinu aparata za magnetnu rezonancu, CT, anestezioloških aparata i drugu opremu. Ulaganje u zdravstvo je neophodno da bismo dostigli željeni nivo, jer zbog nebrige i nerada prethodne vlasti, građani ne mogu da ispune svoje potrebe - izjavio je Milenko Jovanov, šef poslaničke grupe SNS u Skupštini Vojvodine. Komentarišući to što dio opozicije bojkotuje sjednicu, Jovanov je rekao da su takav nalog te partije dobile od svojih stranačkih centrala i dodao da oni time ne bojkotuju institucije već građane. 14. februar – Zbog epidemije gripa đacima produžen raspust - Srbija Ministar zdravlja Srbije Zlatibor Lončar predložiće na sjednici Vlade da se zimski raspust za osnovce i srednjoškolce produži za još nedjelju dana. On je rekao da se na taj korak odlučio na predlog struke, epidemiologa, koji procjenjuju da će u narednom periodu biti još više oboljelih od gripa, a da je među pacijentima do sada bilo najviše djece. Prema podacima Instituta za javno zdravlje do sada je

42

Akcija Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama i djevojčicama sprovodi se u više od 200 zemalja u svijetu. Sedmu godinu za redom organizacije koje se bave zaštitom i promocijom ženskih ljudskih prava učestvovale su u ovoj kampanji zahtijevajući da se konkretnim potezima zaustave svi oblici nasilja nad ženama u zdravstvenim institucijama. U zahtjevu koji je ispred Vlade pročitala Branka Mrzić Jagatić iz udruženja Roda ističu da uprkos snažnom i dugotrajnom odjeku u javnosti, bolnih svjedočenja tokom ginekoloških zahvata o kojima su svjedočile hiljade žena širom Hrvatske u sklopu akcije Prekinimo Šutnju, nadležne institucije još uvijek nisu preduzele konkretne korake kako bi se unaprijedila zaštita pacijentica. Na zaključke ministra zdravlja o tome kako se radi o pojedinačnim propustima, poručuju kako je jasno da postoji sistemska greška u zdravstvu u kojoj se fizičko, verbalno i ekonomsko nasilje nad pacijenticama sprovodi decenijama, a vidi se kroz nepotrebno bolne kiretaže nakon pobačaja, punkcije jajnih ćelija, biopsije i šivenje međice nakon porođaja, vrijeđanja i omalovažavanja pacijentica te nezakonito naplaćivanje usluga trudnicama i porodiljama. Od svih nadležnih institucija zahtijevaju da se preduzmu konkretni koraci za suzbijanje fizičkog, verbalnog i ekonomskog nasilja pacijentica. 15. februar – Veliki broj žrtava gripa – Hrvatska Ove godine broj umrlih od gripa vrlo je visok te se govori o čak 75 smrtnih slučajeva, dok je prošle godine zabilježen najveći broj smrtnih slučajeva ikad. - Posljednji podaci pokazuju značajan pad oboljenja od gripe. Naime, u odnosu na nedjelju ranije čak je 3074 manje prijavljenih, tako da poslednje brojke govore o 8166 prijavljenih oboljenja - kaže Iva Pem Novosel iz Hrvatskog zavoda za javno zdravlje.


Smatra se da je vrhunac ove sezonske prošao, s obzirom na to da je broj oboljelih od gripe u odnosu na nedjelju ranije u drastičnom padu. Naime, ukupan broj prijava je narastao na gotovo 50 hiljada (48.080), a kako su stvarne brojke uglavnom puta četiri, smatra se da je gotovo 200 hiljada osoba dosad preboljelo bolest. Nadamo se da će se taj trend pada nastaviti, pogotovo s toplijim vremenom. Naravno, uvijek postoji mogućnost da sledeća nedjelja bude malo manji pad jer je ovaj bio drastičan – kazala je Novosel. Najveći broj oboljelih je u gradu Zagrebu, Zagrebačkoj županiji, Osječko-baranjskoj i Primorsko-goranskoj županiji. 15. februar – Prvi put ljekar kažnjen zatvorom – Hrvatska Primarijus dr Darko Radman (69), osuđen je na Opštinskom sudu u Zadru na godinu dana bezuslovnog zatvora za nesavjesno liječenje kojim je prije četiri godine kriv za smrt šestogodišnjeg dječaka Roka Begonje iz Sv. Filipa i Jakova koji je bolovao od šarlaha.

U Komori kažu da se zadnjih pet godina pred Časnim sudom HLK vodio postupak protiv 58 ljekara za koje su donesene 32 odluke. Ovoj brojci treba dodati i 282 postupka za utvrđenje nedostojnosti ljekara koji su se vodili za ljekare pravosnažno osuđene za kazneno djelo primanja mita, tzv. slučaj Hipokrat. 18. Ljekari i stomatolozi stupili u generalni štrajk - BiH Sindikat doktora medicine i stomatologije Unsko-sanskog kantona (USK) u Bosni i Hercegovini je stupio u generalni štrajk zbog nepoštovanja Kolektivnog ugovora, odnosno, izostanka drugog povećanja plate koje je bilo dogovoreno još za novembar prošle godine. Iz Sindikata su istakli da su ovaj put pređene sve granice strpljenja i fleksibilnosti, te da neće odustati od svojih zahtjeva. Ministarka zdravlja, rada i socijalne politike Nermina Ćemalović napomenula je da je Vlada USK planirala određena finansijska sredstva za pomoć, ali da do usvajanja Budžeta ne mogu ništa konkretno da urade. Doktori medicine i stomatologije na području Unskosanskog kantona potvrdili su da se štrajk odvija po Zakonu o štrajku, te da se poštuju odredbe Sporazuma o minimumu poslova za vrijeme generalnog štrajka. Životno ugroženim pacijentima odmah se pruža neophodna medicinska pomoć, dok se trenutno ne tretiraju takozvani hladni slučajevi. 18. februar – Oštre kritike Predsjednici zbog pretraga u privatnoj klinici – Hrvatska

Prvosnažnu presudu protiv ljekara donijela je sutkinja Ana Zrilić jer je, prema optužnici, počinio krivično djelo protiv zdravlja ljudi nesavjesnim liječenjem. Koliko je poznato, ovo je prva bezuslovna kazna zatvora izrečena nekom ljekaru u Hrvatskoj za smrt pacijenta. Dr Radman je osuđen da je kao dežurni pedijatar, 2015. godine, nakon što je dijete zbog pogoršanja zdravstvenog stanja dovezeno u pedijatrijsku ambulantu Hitne pomoći u zadarskom Domu zdravlja, propustio da obavi hitni medicinski premještaj djeteta u Opštu bolnicu Zadar na hospitalizaciju i pretrage. Propustio je i da mu propiše prikladnu terapiju za liječenje šarlaha. U pet dana bolesti dječak je četiri puta bio u rukama pedijatara, na vratima dvije hitne službe i jednom na Odjeljenju pedijatrije u Zadru. Ne samo da niko od njih dječakovo stanje nije shvatio dovoljno ozbiljno - da ga zadrži u bolnici, nego mu nisu napravljene ni redovne pretrage. Zbog svega toga se, navodi tužiteljstvo, dječaku pogoršalo zdravstveno stanje te je, uprkos hitnom smještaju u Jedinicu intenzivne njege Opšte bolnice Zadar, istog dana preminuo. Dr Radomana Časni sud HLK smatra nedostojnim za obavljanje ljekarske djelatnosti, poručuju iz Komore. Iz Hrvatske ljekarske komore objavili su da pred Časnim sudom Komore nije pokrenut niti vođen postupak protiv ovog zadarskog pedijatra.

Saborski zastupnik i predsjednik stranke Demokrati Mirando Mrsić kritikovao je predsjednicu Republike Kolindu Grabar-Kitarović jer je prošle nedelje obavila preventivni pregled u privatnoj klinici u Svetoj Nedelji umjesto u nekoj od javnih zdravstvenih ustanova.

Medijima je potvrđena informacija da je Grabar-Kitarović sredinom februara dva puta bila na infuziji u Kliničkom centru Sestre milosrdnice, a prošlog petka obavila preventivan pregled u privatnoj poliklinici u Svetoj Nedelji. Komentarišući njezin pregled u privatnoj poliklinici, Mrsić se zapitao kakvu poruku predsjednica šalje građanima kada je umjesto neke od državnih bolnica za preventivni pregled izabrala privatnu polikliniku. Postavlja se pitanje zašto nije koristila usluge javnog zdravlja i ko je platio pregled, ali i zašto ne vjeruje javnim zdravstvenim ustanovama, ističe Mrsić.

43


21. februar - Od posljedica gripa umrlo 85 osoba - Hrvatska Kako se navodi, poslednja žrtva gripa je 20-godišnja djevojka iz Korenice koja se liječila u Opštoj bolnici Gospić. Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravlje kažu da je teško reći koliko stvarno osoba umre direktno ili, što je češće, indirektno od gripa (kao posledica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Procjenjuje se da u Hrvatskoj zbog gripe umre oko 500 osoba godišnje, od kojih samo manji broj bude i zvanično prijavljen.

Elektrostimulator je veličine kapsule, tačnije dužine 25 milimetara. Ljekarii su ga implantirali direktno u srce dvoje bolesnika koji imaju poremećaj srčanog ritma. 25. februar – Zubarka HIV pozitivnom pacijentu mora da plati odštetu - Slovenija Slovenska stomatološkinja odbila je da primi pacijenta koji joj je priznao da se liječi od infekcije HIV-om, nakon čega mu je morala platiti 2700 eura odštete zbog diskriminacije poslije pravsnažne presude višeg suda u Mariboru, prve takve u Sloveniji. Takva je presuda od velike važnosti za kreiranje buduće sudske prakse: prvi je put osuđen zdravstveni radnik koji je diskriminisao pacijenta zbog zaraze HIV-om, kazao je advokat pacijenta Jani Toplak, dodavši kako je njegova stranka postupkom doktorke bila dvostruko pogođena, najprije jer je morala da trpi zubobolju, a onda i zbog očite diskriminacije jer ima HIV. Muškarac se u ordinaciju osuđene javio s jakom zuboboljom 2016. godine, priznavši pri tom da ima HIV virus, ali je istakao da je infekcija pod kontrolom i da je mogućnost da nekog zato zarazi minimalna. Ona ga je nakon toga poslala na slikanje zuba, ali je odbila da ga primi kad se nakon toga javio s rentgenskim snimkom u dogovorenom terminu. 28. februar – Lažni Eko proizvodi preplavili tržište - Hrvatska

Tokom prošle sedmice prijavljena su 5.303 slučaja gripe, a ukupni broj prijavljenih je 53.383. Budući da se radi samo o prijavljenim slučajevima, procenjuje se da je stvarna brojka znatno veća.

Na hrvatskom tržištu i dalje se biju bitke s lažnim eko proizvodima. U Savezu eko proizvođača ogorčeni su jer inspekcija nema više. Nerijetko stoga, kažu, reaguju i sami no najveći zadatak ipak leži na Minisatsrtvu poljoprivrede pa ih pozivaju da zasuču rukave.

23. februar - Riječki ljekari ugradili najmanji elektrostimulator srca na svijetu - Hrvatska Klinički bolnički centar Rijeka objavio je da je na Zavodu za kardiologiju Klinike za internu medicinu riječke bolnice urađen novi zahvat na srcu.

Ljekari KBC-a Rijeka su ugradili najmanji elektrostimulator srca na svijetu.

44

- Svjedoci smo da se u trgovinama koje prodaju eko proizvode prodaju i oni proizvodi koji nisu eko, ali se kao takvi prodaju i takve oznake imaju. Ljudi oznaku eko pokušavaju staviti na svoje proizvode iako oni nisu ekološki i prodaju svašta. Da bi neki eko proizvod bio doista eko, moraju se poštovati određena pravila, moraju postojati potvrde nadzornih stanica, certifikati. A kod nas se taj znak ‘eko’ zloupotrebljava i to kako bi se povećala zarada jer su eko proizvodi i do 30 posto skuplji. Mi ne želimo da kupci stiču loš utisak o eko proizvodima - kazao je predsjednik Hrvatskog saveza eko proizvođača Robert Poturica.


Želimo da skrenemo pažnju da unapređenjem ishrane i zdravim životnim stilovima možemo da smanjimo rizik od malignih bolesti. Životni stil sa malo fizičke aktivnosti i obiljem brze i prerađene hrane povećava prekomjernu težinu i gojaznost, što dovodi do dramatičnog povećanja stopa karcinoma širom svijeta. Ovo su podaci iz izvještaja Svjetske organizacije za istraživanje raka - World cancer Research Fund (WCRF), koji je vodeći autoritet u svijetu i bavi se proučavanjem veze između životnih stilova; ishrane, tjelesne težine, fizičke aktivnosti i prevencije i liječenja raka. Najnoviji Izveštaj – način ishrane i izbor hrane, fizička aktivnost i rak: globalna perspektiva – je rezultat kontinuiranog pregleda dokaza svjetski poznatih nezavisnih stručnjaka iz cijelog svijeta posljednjih decenija. Predstavlja do sada najveći pregled svih dostupnih studija o 17 vrsta tumora u populaciji od preko 51 milion ljudi. Izvještaj povezuje pouzdane dokaze za sveobuhvatan način životnog stila koji, ako se primijeni u praksi ujedno predstavlja najpouzdaniji plan za zdrav život i smanjenje rizika od raka. Pokazalo se da je malo vjerovatno da su specifična vrsta hrane ili hranjivi sastojci pojedinačno značajni u izazivanju ili zaštiti od raka. Umjesto toga, efekat različitih obrazaca ishrane i fizičke aktivnosti se kombinuju tokom čitavog života i čine osobu manje ili više podložnom raku, što je formulisano u deset ažuriranih preporuka za prevenciju raka kojih se traba pridržavati kako bi se smrtnost od tumora smanjila čak do 40%.

Preporuke su sljedeće: 1. Održite zdravu tjelesnu težinu: držite težinu u zdravom opsegu i izbjegavajte povećanje tjelesne težine u odraslom dobu; 2. Budite fizički aktivni: neka fizička aktivnost bude dio svakodnevnog života – krećite se više i sjedite manje; 3. Konzumirajte više integralnih žitarica, povrća, voća

i leguminoza: Neka integralne žitarice, povrće, voće i leguminoze kao što su pasulj i sočivo, neka čine veći dio vaše uobičajene dnevne ishrane; 4. Ograničiti konzumiranje 'brze hrane' i drugih prerađenih namirnica sa visokim sadržajem masti, skroba ili šećera: Ograničavanje ove hrane pomaže u unosu kalorija i održavanju zdrave tjelesne težine; 5. Ograničiti konzumiranje crvenog i prerađenog mesa: Ne jedite više od umjerene količine crvenog mesa, kao što su govedina, svinjetina i jagnjetina. Jedite vrlo malo ili izbjegavajte u potpunosti mesne prerađevine; 6. Ograničite konzumaciju zaslađenih napitaka: Unosite uglavnom vodu i nezaslađene napitke; 7. Ograničiti konzumiranje alkohola: kako bi spriječili rak, najbolje je da ne pijete alkohol; 8. Ne koristite dodatke ishrani (suplemente) za prevenciju raka: Cilj je zadovoljiti prehrambene potrebe samo putem ishrane; 9. Za majke: Dojenje je dobro i za majku i za bebu pa ako možete dojite svoju bebu; 10. Kod ljudi oboljelih od raka je veoma važno da unaprijede ishranu i životne stilove. Osim ovih 10 preporuka, WCRF je ponovio da konzumiranje duvana i izbjegavanje nepotrebnog izlaganja sunčevoj svjetosti (oba jasno dokazana faktora rizika od karcinoma) su važni za smanjenje rizika od raka. Predstavnici WCRF su jasno istakli da prevencija raka ne zavisi samo od izbora pojedinaca, već i od okruženja, koje treba da podstiče zdravu ishranu i fizičku aktivnost tokom čitavog života. Predsjednica Društva za ishranu Crne Gore Dr Zorica Đorđević

45


Da li je silikon za vaše lice i zašto nije Dr Duško Marković Specijalizant plastične i estetske hirurgije Klinički centar Crne Gore

Istorijat Starenje je nezaustavljiv proces. Gubitak volumena i stvaranje bora i udubljenja na licu je nezaobilazan dio starenja. Igra sjenki i svjetlosti koja pada na lice su odgovorni za naš dojam starenja. Prvi slučaj ubrizgavanja određenog materijala u tijelo u estetske i korektivne svrhe opisan je još 1899. godine. Tečni parafin je injektiran u skrotum odakle je prethodno uklonjen testis. Počele su se raditi i korekcije na licu, i to nosa, usana, jagodica. Materijal je obećavao jer je bio inertan tj. nije se mijenjao u tkivu. Već 1901. godine opisane su prve komplikacije u vidu granuloma-parafinoma, infekcija, fistula kao i plućne i moždane embolije. Nakon toga pokušalo se sa različitim materijalima od biljnog ulja do voska. I svi su napušteni zbog svojih komplikacija. Latentna faza može da traje decenijama, što znači da se

46

komplikacije mogu javiti dugo nakon inicijalnog tretmana. Sredinom 20. vijeka počelo se sa eksprimentisanjem sa tečnim silikonom. Kao i parafin, on je inertan. To je uljasta supstanca koja se lako injicira. 1965. godine stvoren je prečišćeni silikon MDX-4011. Upotrebljavao se za korekciju nosa, jagodica, usana, brade, dojki, zadnjice itd. Brzo su se javile ozbiljne komplikacije kao posljedica stvaranja granuloma-silikonoma, infekcije i fistulizacije. Američka savezna držva Nevada je bila prva koja je zabranila upotrebu tečnog silikona za injektiranje. 1979. godine američka Uprava za hranu i ljekove, FDA i Američka ljekarska komora su osudili upotrebu tečnog silikona u estetske svrhe. Avgusta 1991. godine FDA i formlano zabranjuje upotrebu silikona za injektiranje. Jedina indikacija za upotrebu tečnog silikona danas u SAD jeste ablacija retine i registrovana su dva preparata


za tu svrhu, ali se na žalost zloupotrebljavaju u druge svrhe. Vrijedno je pomena da silikonske proteze koje se koriste za augmentaciju ili rekonstrukciju dojki kod karcinoma dojke, nisu iste stvari kao i tečni silikon. Tečni silikon se aplicira direktno u tkivo. Najčešće u dublje slojve kože, potkožno masno tkivo, periost. Silikonske proteze su samo jedna vrsta proteza dojke. One u sebi sadrže kohezivni silikonski gel koji je obavijen kompaktnom biokompatibilnom opnom od čvršćeg materijala, tako da silikon ne dolazi u direktan kontakt sa okolnim tkivom.

Stanje kod nas Situacija u Crnoj Gori je negdje u sivoj zoni. Tako je i u okolnim zemljama. Procedure i materijali za estetske tretmane nisu do kraja regulisani. Zadnjih decenija estetski tretmani su postali izuzetno popularni. Više je faktora koji su na to uticali. Od društvene i medijske klime, rijaliti programa, preko lakše i neposrednije dostupnosti, do niže cijene. Iako su poznate i opisane određene komplikacije, tečni silikon se i dalje koristi i reklamira pod eufemističkim nazivima biopolimer ili trajni filer. Na tržištu postoje i noviji preparati zvani metakrilati i hidroksiapatiti, koji su kod nas još u marketinškoj fazi a predstavljaju se kao polutrajni preparati. Dugo vremena tečni silikon je bio jedini dostupan, pa pacijenti i klijenti nisu imali drugih mgućnosti. Međutim, glavni faktor njegove velike popularnosti jeste trajnost, tako da neko za manje od 200 eura može dobiti trajno rješenje za svoje manje bujne ili nepravilne usne. Nažalost, rezultati često, u više od 36% slučajeva, mogu biti katastrofalni. Trenutno u Crnoj Gori nema registrovanih injekcionih preparata na bazi silikona za estetske tretmane.

Komplikacije Opšti znakovi i simptomi komplikacija su: bol, groznica, artralgija, opšta slabost i malksalost. Lokano nalazimo: zapaljensku reakciju, nepravilnosti na koži, otoke, eriteme, ožiljke, keloide, hiper i hipopigmetnacije, ulceracije, čvoriće, nekroze i fistule. Danas su poznati patofiziološki mehanizmi nastanka

komplikacija korišćenja injektovanog tečnog silikona u svrhe estetskih tretmana. Tečni silikon je inertan. Dakle tijelo svojim mehanizmima ne može da ga razgradi i apsorbuje. Stoga se javlja jaka inflamatorna reakcija u pokušaju tijela da se ogradi od stranog materijala. Tako dolazi do stvaranje kalcifikata masnog tkiva oko materijala i hijaline skleroze. Sve to dovodi do stvaranja granuloma koji se vide kao čvorići po koži ili ispod nje. Granulomi mogu se inficiraju i fistuliziraju sa širenjem infekcije u okolna tkiva i posljedičnom nekrozom. Neki autori koriste termin jatrogena alogeneza da opišu ovaj proces. Nije potrebno da ljekar bude ekspert iz oblasti plastične i estetske hirurgije da bi znao kakve katastrofalne posljedice može da ima takva infekcija. Dodatan problem predstavlja učestalo migriranje materijala kojeg tijelo ne može da apsorbuje, pa se dešava da neko kome se tretira nos dobije komplikacije u predjelu obraza ili brade na primjer. Poznati su i medijski propraćeni određeni slučajevi kompliakcija kod medijski eksponiranih ličnosti koji su umalo završili fatalno. Ovdje je potrebno istaći i veliki značaj rada u lošim uslovima, bez poštovanja principa asepse u injektiranju, te uopšte nestručan rad koji može da olakša ili izazove stvaranje komplikacija.

Liječenje Potrebno je propisati antiinfektivne ljekove, analgetike, antiinflamatorne i antiedematozne ljekove, te pristupiti uklanjanju filera. Kada dođe do fistulizacije sa/bez nekroze okolnog tkiva potrebno je uraditi određene hirurške procedure u cilju evakuacije infektivnog sadržaja kao što su incizije i drenaže, odstraniti devitalizovano i nekrotično tkivo, te kada se proces smiri pristupiti rekonstruktivnim procedurama. Mekotkivni defekti na licu se mogu sanirati ali je estetski rezultat upitan obzirom na izloženost i funkciju lica.

Šta koristiti umjesto tečnog silikona Zamjene postoje i registrovane su Crnoj Gori upravo za indikacije kao što su estetski tretmani. O njima više u nekom od narednih brojeva Medicala.

47


Femibion - vitaminski suplement za trudnice & Multi-gyn/Multi-mum preparati koji su zasnovani i patentirani na 2QR kompleksu U organizaji veledrogerije Farmegra d.o.o. 14. februara u hotelu Podgorica organizovan je stručni skup iz oblasti ginekologije, a predavanja su održali prof. dr Saša Raičević, spec. ginekolog, akušer iz Kliničkog centra Crne Gore i dr Svetlana Obrenović, predstavnica veledrogerije Farmegra, na temu zdravlja žena i zdravog potomstva. Moderator skupa u ime kompanije Farmegra bio je dr Ivan Burić. Prof. Raičević je istakao da je epigenetika nauka koja se razvija velikom brzinom, i dokazuje da neke osobine mogu biti izmijenjene u zavisnosti od fetalnog razvoja, kao i predprpripreme organizma majke za trudnoću. Dakle, zdravlje potomstva počinje i prije rođenja, tako da je zdravlje žene izuzetno važno. Između ostalih, Svjetska zdravstvena organizacija kao i Američka akademija pedijatara, preporučuju 400 mikrograma folne kisjeline četiri nedjelje prije trudnoće. - Značaj folata i folne kisjeline koriste se naizmjenično u medicinskoj literaturi. Folat se javlja uglavnom u povrću, a folna kisjelina je sintetički oblik i obično se koristi u obliku vitaminskog suplementa. Folat je važan za brojne biohemijske reakcije u tijelu, uključujući metabolizam, aminokisjeline i sintezu DNK. Kada se uzima na vrijeme, prije zatvaranja neuralne cijevi, što se dešava između 22-28 dana trudnoće, optimalan nivo folata može da smanji rizik od defekata neuralne cijevi. Folnu kisjelinu je potrebno aktivirati da bi se resorbovala u tijelu. Naše

48


tijelo ne može folnu kisjelinu koristiti direktno, nego je potrebno da se konvertuje u biološki aktivnu formu. Konverzija zahtijeva višestruke enzimske reakcije, a medju najznačajnijim je konverzija u metafolnu kisjelinu enzimom nazvanim MTHF – reduktaza, objasnio je prof. Raičević. - Uloga folata u etiologiji i prevenciji kod defekata neuralne cijevi je vrlo važna, jer poslije obroka sa mesom, ribom, voćem ili povrćem dolazi do oslobađanja metionina. Metionin se spaja sa toksičnim metabolitima homocisteina. Ljudsko tijelo veoma brzo neutrališe ove metabolite. Sama neutralizacija zahtijeva vitamin B12 kao kofaktor i 5-MTHF kao metil donor grup. Vrlo važno je napomenuti značaj nedostatka folata za nastanak defekata neuralne cijevi. MTHF mutacije (nalaz gena za trombofiliju) su samo jedan parametar koji ide u prilog komplikaciji u trudnoći. Ispitujemo ga kada imamo pobačaje u ranoj fazi trudnoće ili kasnoj. To je važan elemenat koji mi određujemo da bi pored važnih suplemenata primijenili preparate koji sprečavaju koagulaciju krvi. Osim ovog parametra, jako je važan i novo homocisteina, a za ciji metabolizam treba imati adekvatne koncentracije supstanci koje se unose pravilnom ishranom i suplementacijom. Niska aktivnost enzima MTHFR smanjuje proizvodnju 5-MTHF i povećava nivo homocisteina. Hiperhomocisteinemija je jedan od vodećih uzroka defekata neuralne cijevi. Uz vitamin B12, uz obavezno prisustvo metafolina, nema konverzije u neku od iskoristivih aminokisjelina. Znači, ako nema konverzije imamo toksični efekat. Homocistein je uzrok stvaranja različitih plakova u organizmu trudnice, a i toksičan za one koji nemaju ispoljenu trombofiliju i drugi metabolički distres. Metafolin je glavni folatni oblik u krvi pupčane vrpce – objasnio je prof. Raičević, podsjećajući da je folat neophodan u toku fetalnog razvoja, te da metafolin predstavlja glavni oblik folata u krvi pupčane vrpce. Istakao je i da je oko 90% ukupnog folata u krvi pupčane vrpce, a 82% u krvi majke te da je i to isti oblik folata - metafolin. Metafolin je važan oblik koji beba koristi, kazao je on, a njegova druga važna uloga je da popunjava iscrpljene rezervoare u tijelu brže nego folna kisjelina. Metafolin ima važnu ulogu u eritropezi. Adekvatno snabdijevanje folata može da smanji rizik od komplikacija u trudnoći, tvrdi prof. Raičević, kao što su defekti neuralne cijevi, niska težina djeteta na porodu, preeklampsiju, abrupciju placente, prijevremene porođaje i smanjenje pobacaja. U drugom dijelu predavanja prof. Raičević je ukazao na značaj preparata koji su po sastavu jedinstveni na našem tržištu, Femibion 1 i Femibion 2. - Femibion 1 sadrži kombinaciju dobro odabranih hranljivih sastojaka, ukljućujući najbitnije miks folata. Ima u sebi metafolin i folnu kisjelinu. Osmišljen je za fazu planiranja i prva tri mjeseca trudnoće. Sprečava nepravilnosti u formiranju neuralne cijevi, smanjuje rizik za pojavu urođenih srčanih mana, urođenih deformacija urogenitalnog sistema kao i smanjenje broja spontanih pobačaja. Nedostatak ovih komponenti tokom trudnoće predstavlja jedan od uzroka mentalne zaostalosti i cerebralne paralize. Dodaci koje sadrži Femibion 1 su vitamin B12, za optimalno djelovanje folata i vitamini B1, B2, B6, C i E , biotin, niacin, jod, I folnu + metafolnu kisjelinu, koji održavaju zdravi tok trudnoće i pravilan razvoj ploda. Femibion 1 je dostupan u pakovanju od trideset tableta, bez laktoze i glutena. Femibion 2 obezbjeđuje pažljivo odabrane hranljive sastojke poput folata, odnosno, metafolina, folne kisjeline i naročito važnih omega3 masnih kisjelina DHA, a koristi se od 13. nedjelje trudnoće, a najkasnije do kraja laktacije. Da bi se obezbijedio optimalan unos omega3 masnih kisjelina, preporučuje se suplementacija kod majke još u toku trudnoće. Fetus dobija ovu značajnu kisjelinu preko posteljice, a beba iz majčinog mlijeka, pa je potrebno da trudnice i dojilje obezbijede neophodan unos DHA. Željeni efekat se postiže unosom 200mg DHA –

49


kazao je prof. Raičević. S obzirom na značaj omega3 masnih kisjelina, cerebralno tkivo bebe se intenzivno razvija od druge nedjelje trudnoće pa su potrebne ove kisjeline u tom periodu za pravilan rast i razvoj mozga, za razvoj intelektualnih motornih kognitivnih sposobnosti, kao i razvoj vida, sazrijevanja mrežnjače i vidnog korteksa. Profesor ističe da pravilan unos omega3 masne kisjeline pomaže kod trudnoće visokog rizika, smanjuje rizik od prijevremenog porođaja, kao i rizik od post porođajne depresije. - Femibion ima do sedam puta veću bioraspoloživost u odnosu na suplementaciju u odnosu na folnu kisjelinu. Aktivni folat dokazano smanjuje nivo homocisteina, odnosno njegov štetan uticaj. Homocistein je aminokisjelina koja je vezana sa kardiovaskularnim bolestima, a još važnije, komplikacijama u trudnoći kao što su preeklampsija, niska tjelesna težina djeteta, pobačaj, česti prekidi trudnoće, prijevremeni porođaji. Femibion sadrži preporučen dnevni unos neophodnih vitamina i omega3 masnih kisjelina – zaključio je prof. Raičević. Dr Svetlana Obrenović je prezentovala Multi-gyn preparat koji je zasnovan i patentiran na 2QR kompleksu. - To je polisaharid dugih lanaca, sintetisan iz aloe kaktusa, negativno naelektrisan, koji je patentno zaštićen. Funkcioniše po principu pozitivno negativnog naelektrisanja, tako da nema interakcije sa sluznicama i nema interakcije sa antibioticima, jer ne traži receptorno mjesto već traži naelektirsanje, privlači pozitivno naelektrisane čestice. To su obično bakterije i virusi, veže ih polisaharidnim lancimna i samim tim odstranjuje iz organizma, što je prednost jer može da se kombinuje sa antimikrotskim i antibiotskim drugim preparatima. Paleta Multi-gym je počinje Floral plus preparatom, prvim iz te palate. Sprječava gljivične i vaginalne infekcije. On je prebiotik što znači da pomaže razvoj spostvenog laktobacila. Hrani laktobacil kod žene i kod osoba koje imaju vaginalnu kandidijazu. Koristi se jedna tuba uveče pet dana, a za žene sklone vaginalnim kandidijazama preporučujemo da uzimaju preventivno jednu tubu na svaka tri dana. Inti skin je sprej koji smanjuje iritaciju i peckanje u intimnoj regiji. Ima efekat hlađenja i povećava svježinu regije. Voš pjena je pjena koja ima tri puta veću koncentraciju 2QR kompleksa, čak se može koristiti kod djece koja su sklona ekcemima, kod beba kao tretman suve kože. Multi-gyn vaginalni irigator je patentno zaštićen. On ne dozvoljava da je pritisak veći od fiziološkog, sadrži i silikonsku gumu koja ne dozvoljava vraćanje tečnosti unazad. Paleta sadrži i šumeće tablete koje u svom sastavu imaju aloe veru, mliječnu kisjelinu, limunsku kisjelinu, laktozu, bikarbonat i polieliten glikol. Akti gel je medicinsko sredstvo, PH mu je 4,1 i ima indikaciju za korišćenje u trudnoći. Dobar je kod vaginalne kandidijaze i za tretman kod djevojčica ako imaju bakterijsku vaginozu, ili narušen PH. Liquigel je lubrikant koji je registrovan kao medicinsko sredstvo a koristi se u slučaju pregleda i porođaja, kao i za svakodnevnu upotrebu kod zena sa problematikom vaginalne suvoce. Multi-gyn komprese, dobre su u tretmanu fisura, rigada, hemoroida, a i nakon epiziotomija. Koriste se dva puta dnevno po dest minuta, smanjuju otok i sprečavaju nastanak infekcija. Multi-mam komprese su namijenjene za dojilje, a kod nas su zastupljene Multi mam lanolin i Multi mam balm. Razlika je u strukturi, a ne u funkciji. I jedni i drugi štite bradavice prilikom dojenja, sprečavaju pucanje, održavaju kožu mekom i zamjenjuju prirodnu masnoću kože. Ne moraju se uklanjati prilikom dojenja iz prostog razloga što je lanolin porijekla ovčije masti dok je balm biljnog porijekla – objasnila je dr Obrenović, podsjećajući da su Multi gyn preparati potpuno bezbjedni za upotrebu te da se mogu naći u svim apotekama širom Crne Gore. Verica Pantelić


Vitaminski suplement za trudnice Vaš partner u čast avanture koja je pred vama - Femibion Femibion 1 - povećava vaš nivo folata Femibion 2 - održava vaš nivo folata i pruža optimalno snabdijevanje sa DHA


Posteljica Dr Vlado Dragaš Ginekologija i akušerstvo, Opšta bolnica Berane Posteljica (lat - placenta) privremeni je organ specifičan za trudnoću, predstavlja vitalnu vezu ploda i trudnice. Stvaranje i razvoj počinje uporedo sa implantacijom oplođene jajne ćelije, a svoj definitivni anatomski oblik se zaokružuje najduže do četvrtog mjeseca trudnoće. Okruglog je ili diskoidnog oblika i na kraju iznesene trudnoće dostiže prosječnu težinu oko pola kilograma. Tada dolazi do naglog “starenja” posteljice i neposredno nakon porođaja organizam majke je odbacuje. Posteljica zajedno sa amnionom stvara prostor ispunjen plodovom vodom, u kome se razvija plod i kao takav predstavlja jedinstvenu barijeru od spoljašnjih fizičkih, hemijskih i bioloških faktora. Posteljica ima više funkcija: nutritivna, ekskretorna, respiratorna, endokrina, zaštitna i druge. Na aktivnom dijelu posteljice, uteroplacentnoj membrani, odvija se najveći promet i razmjena materija između ploda i majke. Razmjena materija se vrši na više načina, prostom difuzijom, olakšanom difuzijom, aktivnim transportom uz aktivnu ulogu enzima, pinocitozom.

Respiratorna funkcija Posteljica dozvoljava putem proste difuzije, odnosno prelaskom iz mjesta više koncentracije u mjesto manje koncentracije određenim materijama, kao što je kiseonik, ugljen dioksid. Tako se uspostavlja nesmetana respiracija ploda. Ukoliko se u organizmu majke pojavi niži nivo kiseonika, neminovno će se odraziti i na nivo kiseonika ploda i doći će do pojave znakova patnje ploda. Shodno tome, terapija kiseonikom trudnice istovremeno rješava problem niže koncentracije kiseonika ploda.

52

Nutritivna funkcija Krvotokom se preko uteroplacentne membrane transportuju nutritivni elementi do organizma ploda na više načina: glukoza se olakšanim transportom nesmetano prenosi do ploda, dok viši ugljeni hidrati (glikogen i slični) ne prolaze uteroplacentnu membranu zbog visoke specifične molekulske težine istih. Zato je od izuzetnog značaja aktivno praćenje nivoa glukoze u krvi trudnice, jer niži nivo glukoze uslovljava neuhranjenost tj. intrauterini zastoj u rastu ploda, a visok nivo glukoze uslovljava makrosomiju ploda (primjer trudnica sa neadekvatno regulisanim diabetes mellitus-om). Aktivnim transportom uz enzimske katalizatore se vrši transport aminokisjelina, određenih vitamina, gvožđa, kalcijuma, fosfora i drugih materija.

Endokrina funkcija Posteljica je sposobna da vrši funkciju žlijezde sa unutrašnjim lučenjem, lučeći veći broj steroidnih i proteinskih hormona koji imaju svoju ulogu u održavanju trudnoće i pravilnog razvitka ploda. Među njima su najznačajniji estrogeni, gestageni i androgeni, humani horionski gonadotropin (β HCG), humani placentni laktogen (HPL), horionski adrenokortikotropin (ACTH), humani horionski gonadotropni rilizing hormon (HCGn RH), horionski tireotropin (HCT) i mnogi drugi. Sa produkcijom hormona se počinje neposredno nakon implantacije oplođene jajne ćelije, kada posteljica kao definisani organ još nije formirana. Tada počinje sa produkcijom humanog horionskog gonadotropina (β HCG) koji je značajan zbog stimulacije žutog tijela da produkuje dovoljne količine progesterona sve dok se


posteljica ne razvije u potpuno funcionalan organ i preuzme produkciju progesterona. Zbog toga je praćenje β HCG-a veoma bitan prognostički znak stanja i razvitka trudnoće. Nivo pomenutog hormona u serumu se u normalnim uslovima udvostručava za nepuna dva dana. Progresija rasta serumskog nivoa ispod donje fiziološke granice vrlo često predstavlja znak da se radi o abnormalnoj trudnoći i prijetećem spontanom pobačaju, moguće i ektopičnoj trudnoći, kada su potrebna dodatna dijagnostička ispitivanja. Sa druge strane, abnoramlno visoki nivoi β HCG-a često ukazuju na višeplodnu ili molarnu trudnoću. Kod izostanka menstruacije nivo serumskog βHCG se smatra dosta pouzdanim indikatorom postojanja trudnoće, sa vrijednostima iznad 25 IJ kod osoba sa ranijim normalnim menstrualnim ciklusima. Pomenuti progesteron koji luči žuto tijelo do trećeg mjeseca trudnoće preuzima posteljica i sintetizuje ga u kontinuitetu do kraja trudnoće. Estrogen se u posteljici u saradnji sa nadbubrežnom žlijezdom ploda sintetizuje u većim količinama, naročito u drugoj polovini trudnoće. Humani placentni laktogen( HPL) ima somatotropnu aktivnost i po strukturi je sličan hormonu rasta. Mada nije u potpunosti ispitan, smatra se da ima imunosupresivno djelovanje i sprečava odbacivanje posteljice i ploda, stimuliše eritropoezu, proteolizu, mobiliše masne kisjeline i drugo. Visok nivo može ukazati na višeplodnu trudnoću ili razvojne defekte neuralne cijevi. Ekskretorna funkcija - produkti metabolizma ploda se najčešće procesom proste difuzije predaju u krvotok trudnice.

Zaštitna funkcija Ranije je rečeno da posteljica zajedno sa placentnom barijerom predstavlja prepreku za određene spoljne faktore. Intaktna placentna barijera sprečava prelazak velikog broja bakterija. Međutim, u slučaju virusne infekcije trudnice barijera nije efikasna tako da dolazi do prelaska infekcije na plod, što može biti naročito opasno u prvom trimestru kada se odvija proces organogeneze i može doći do teških malformacija ploda. Barijera je propusna za imunoglobilne IgG trudnice koji se procesom pinocitoze transportuju u krvotok ploda i na taj način se stvara pasivni

imunitet ploda na određene vrste infekcije. Posteljica se u najvećem broju slučajeva razvija na prednjem ili zadnjem zidu materice. Međutim, moguće je u ređim slučajevima da se posteljica razvija bliže od 7 cm unutrašnjem ušću grlića i da parcijalno ili totalno prekriva unutrašnje ušće (placenta previa). To predstavlja veoma rizično stanje i za trudnicu i za plod jer ispred prednjačećeg dijela ploda se nalazi posteljica tako da se pri porođaju ili ranije može javiti ozbiljno pa i fatalno krvarenje. Placenta previa predstavlja indikaciju za završetak trudnoće carskim rezom. Jedno od sličnih hitnih stanja vezano za posteljicu je i prijevremeno odlubljivanje posteljice prije ili u toku samog porođaja - abrupcija placente. Predilekciona grupa jesu trudnice sa visokim arterijskim pritiskom, dijabetesom, reumatskim bolestima i bolestima vezivnog tkiva, te trudnice koje su u trudnoći konzumirale narkotike. Shodno stepenu odlubljivanja razlikuju se i simptomi i znaci: kontrakcije, bolovi, pojava manjih i većih retroplacentarnih hematoma, sve do pojave profuznog vaginalnog krvarenja, intrauterine smrti ploda i neposredne opasnosti po život trudnice. Neophodna je hospitalizacija sa strogim mirovanjem kod lakših slučajeva, dok je kod najtežih slučajeva neophodan hitan carski rez. Na kraju, treba pomenuti da je ulogu i značaj posteljice čovjek prepoznao još od ranijih vremena. Zbog sposobnosti sinteze mnogih hormona kao i prisustva mnoštva enzima i drugih značajnih supstanci, posteljica je u modernom dobu postala predmet interesovanja kozmetičke industrije kao i alternativne medicine, naročito na polju rehabilitacije sportskih povreda. Literatura:

1. Mladenović D, Mladenović-Bogdanović Z, MladenovićMihailović A: Ginekologija i akušerstvo, Zavod za udžbenike Beograd, 273-277 2. Plećaš D i saradnici: Ginekologija i akušerstvo; CIBID 2011; 203-211 3. Petković S i saradnici: Ginekologija; Elit Medica, Draslar 2004; 903-915 4. Hajak M.T: Ishodi trudnoća nakon abrupcije placente; Sveučilište Zagreb 2016

53


Intralipidne infuzije Dr Igor Gogić, ginekolog akušer Bolnica Codra, Podgorica Aspekti imunoloških odnosa između majke i konceptusa još predstavljaju misteriju iako je potvrđeno da specifična uloga nekih hormona, citokina kao i vremenska i prostorna distribucija NK ćelija predstavljaju parametre fetomaternalne intolerancije u toku implantacije. Dokazano je da aberantan imuni odgovor i nebalansirana mreža citokina mogu da budu faktor infertiliteta, neuspješne implantacije nakon IVF-a, ponavljanih spontanih pobačaja. Pacijenti sa ponavljanim neuspješnim implantacijama se ispituju na urođene i stečene trombofilije ili druga autoimune bolesti (Hashimoto tireoiditis, Lupus erythematodes). HLA (humani leukocitni antigen) dijeli receptore sa imunoglobulinom ubicom i udružen je sa ponavljanim spontanim pobačajima, ponavljanim neuspjelim implantacijama, i ako je uvećan to je indikacija za uvođenje terapije intravenskih imunoglobulina. Intravenski imunoglobulini mogu biti od koristi u terapiji kod pacijentkinja sa povećanim vrijednostima antifosfo-

54

lipidnih antitjela i NK ćelija aktivnih. Kod trudnica sa dijagnozom neuspješnih embriotransfera tj. implantacija, kao i kod onih sa skokom citotoksičnih NK ćelija, tretman sa intralipidnim infuzijama u poređenju sa tretmanom sa IVIg nema razlike. Intralipid je sintetski produkt sastavljen od 10% ulja soje,1.2% fosfolipida žumanceta, 2.25% glicina i ostalo vode. Kada je indikovano, daju se sedam do deset dana prije embriotransfera, kao i još jednom nakon potvrde trudnoće kod žena sa pozitivnim NK ćelijama udruženim sa autoimunim uzrocima (pozitivna antifosfolipidna, antitiroidna antitjela). U slučaju sa aloimunim problemom sa implantacijama na relaciji embriorecipijent muški partner isto važi, ali u ovim slučajevima infuzije se ponavljaju na 2-4 nedjelje sve do 24. nedjelje. Intralipidi koštaju deset puta manje od intravenskih imunoglobulina, nisu krvni produkti i nemaju neželjene efekte.


Implantacija je dakle proces koji uključuje biohemijske promjene kao okidač za decidualne stromalne ćelije da produkuju brojne faktore odgovorne za implantaciju i indukciju imunotolerancije majčinog imunog sistema. NK ćelije su limfociti koji cirkulišu u perifernoj krvi i napadaju i ubijaju target ćelije, imune ćelije imaju iste fenotipske karekteristike ali su manje ubitačne za endometrijum i implantaciju. Funkcija NK ćelija nije poznata ali se pretpostavlja da imaju ulogu u placentaciji i korespodenciji sa drugim faktorima decidue i pomažu invaziju trofoblastnih ćelija. Svaka imunoterapija pogađa NK ćelije u krvi kod žena koje imaju spontane pobačaje. Priča je započeta još odavno sa paternalnom limfocitnom imunoterapijom, gdje su davane tri limfocitne vakcine tri puta u periodu od 12. do 14. nedjelje gestacije. Dokazano je da intralipidi mogu da budu efektivni u terapiji ponavljanih spontanih pobačaja. Mehanizam dejstva je supresija NK ćelija tj. njihove funkcionalne aktivnosti. Intralipidna infuzija daje se grupi žena koja ima povišenu aktivnost NK ćelija. Nažalost, nema jasnih imunoloških studija koje bi striktno postavile indikaciju za imunosupresiju. Najbolja odluka je veći broj spontanih pobačaja bez jasnog uzroka, gdje bi vjerovatno upotreba pasivne imunoterapije bila korisna. Ako se dokaže da su intralipidi efikasni podjednako kao imunoglobulini, onda je to veliki benefit jer su mnogo jeftiniji. Zaključak je da u terapiji sa intralipidnim infuzijama imamo najveći problem koju pacijentkinju da uključimo u terapiju, jer postojeća dijagnostika nije baš dostupna za široku populaciju pacijentkinja a i nisu dovoljno jasni imunološki parametri koji su apsolutna indikacija za terapiju. Ostaje nam standarna diferencijacija koja kaže ponavljani spontani pobačaji, ponavljane neuspješne implantacije, odnosno prisustvo autominunih bolesti kao dodatni faktor opredeljenja za ovu vrstu terapije.

55


Održan seminar iz oblasti neonatologije Udruženje pedijatara Crne Gore organizovalo je seminar iz oblasti neonatologije, posvećen uvođenju novih terapijskih procedura u kliničku praksu. Seminar se održao 08. februara u amfiteatru Instituta za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore, a podržan je od strane veledrogerije Farmegra i kompanije Humana. Predavači su bili eminentni stručnjaci, neonatolozi iz Crne Gore i Srbije. Prisutne je u ime organizatora skupa pozdravila dr Veselinka Lola Đurišić, sekretar udruženja pedijatara Crne Gore, koja je bila moderator ovog seminara. Prof. dr Aleksandra Doronjski, spec. pedijatar, neonatolog, redovan profesor na medicinskom fakultetu u Novom Sadu, govorila je o terapijskoj hipotermiji, o postupku koji se primjenjuje već od 2005. godine u cijelom svijetu. Ušao je kao postupak u protokole liječenja kod djece koja neposredno nakon rođenja imaju problem sa disanjem, koja bi se kategorisala u nešto što se zove hipoksično ishemijska encefalopatija djece, čiji je mozak patio zbog nedostatka kiseonika i hranljivih materija. - Hipoksičko ishemijska lezija je epidemiološka, javlja se u šest na hiljadu živorođenih u razvijenim zemljama. Faktori rizika fiksije se mogu iz digstatičkih razloga podijeliti na antipartalne, interpaltalne i postpartalne faktore rizika. U antipartalne spadaju dobro poznati uterusni zastoj rasta koji pravi problem na svim neonatalnim poljima. Od interpartalnih faktora rizika, povišena temperatura majke, hitan carski rez, vaginalni porođaj, akutni događaji na placenti, a postprenatalni riziko faktori su respiratorni i novorođenče uzrokovano teškim respiratornim sistemom i sijagone urođene srčane mane – kazala je prof. Doronjski. U najvećem broju slučajeva ovo je patologija koja se odnosi na patologiju u samom toku porođaja i nešto što se događa prije porođaja, nešto što nije viđeno i prepoznato. - Do ishemijske bolesti dolazi jer primarno nedostaje energije i zbog redukcije cerebralnog protoka i nedostaje kiseonika i hranljivih materija. Potom postoji jedna latentna faza koju koristimo

56

upravo za terapijski prozor, to je tih 6 h koji su krucijalni u ovom momentu. Patogeneza je potpuno nejasna. Najvjerovatnije je kombinacija metaboličkih efekata, neuralnog gubitka nakon primarne povrede. Bez obzira na uzrok, srčano vaskularni poremećaj nastaje kada postoji stanje kao prolongirani hipoksin, kao hipotenzija, ishemija i anerobni metabolizam. Ishemija bude uzrok i posljedica te ometa otklanjanje metaboličkih respiratornih produkata, gdje nagomilani laktati ne dozvoljavaju regeneraciju - oporavak jednog tkiva i ne dozvoljavaju novi izvor energije, jer je anaerobni metabolizam takav i dolazi do propadanja ćelija. Mozak potroši 15% ukupne energije koju organizam proizvede i većinu energije potroše neuroni u cilju održavanja jonskog gradijenta koji je neophodan da sprovodi sinoptičku membranu, a energija za ove funkcije se proizvodi hidrolizom ATP-a. Za vrijeme hipoksije anaerobna glikoliza nije dovoljna jer umjesto 36 molekula ATP-a ona daje tri molekula ATP-a, 12 puta manje i jasno je da mozak nema energetski supstrat. Dakle, hipoksija i ishemija uzrokuju oštećenje neurona preko nekoliko ranih reakcija koje dovode do hiperkolarizacije membrane, i smanjenje sposobnosti za stvaranje akcionog potencijala. U primarnom nedostatku energije postoji povišeno otpuštanje i smanjeno preuzimanje ekcidatornih amino kisjelina, gdje se u sekundarnom dijelu aktivira i mikroglija i postoji inflamatorni odgovor – objasnila je prof. Doronjski. Za terapijsku hipotermiju je potrebna edukacija, poštovanje protokola, procedure koje nisu teške za izvođenje. - Apsolutno vrijeme trajanja hipoksično ishemijske lezije dok ne dođe do oštećenja mozga ljudskog fetusa nije poznato. Sve što znamo je iz eksperimenata na životinjama. Preporuke kažu da nakon deset minuta reanimacije, ako nema nikakvog odgovora, ona se prekida. Tu je dosta zloupotrijebljena ova činjenica pa se reanimacija produžava na osnovu lične percepcije. Dijagnozu ishemije postavljamo na osnovu prenatalne


anamneze fizičkih pregleda, metaboličkih promjena na osnovu laboratorijskih nalaza, postojanja respiratornih otkaza, pojave konvolucija, ultrazvuka i CT mozga. Ako je vaša procjena da je to dijete zaslužilo terapijsku hipotermiju na osnovu kliničkih i laboratorijskih kriterijuma ćete EG kao kriterijum zanemariti. Većina klinika ne uzima EG kao kriterijum za započinjanje terapijske hipotermije. Konvulzije kod novorođenčeta sa hipoksično ishemijskom lezijom se javljaju unutar 24 sata i prestaju nakon tri do sedam dana i često su veoma refektalne na antikonvulzivnu terapiju. Većinom su one fokalnog, lokalnog tipa, trzajevi oka, ruke, usta, ali mogu biti i multifokalni. Da bi ih okarakterisali kao takve moramo isključiti nizak nivo kalcijuma i magnezijuma – istakla je prof. Doronjski. Ako se želi na osnovu kliničkih parametara vidjeti kakav će biti ishod hipoksičke ishemijske lezije tada se treba služiti određenim parametrima. - Ukoliko je spoljašnja masaža srca trajala duže od jedan minut relularnih aspiracija nakon 30 minuta od rođenja, i bazni deficit bio više od 16ml po litru u bilo kom nalazu gastrih analiza unutar 4h od rođenja, prognoza za ovakve pacijente je jako loša. Stepen neurorazvojnog oštećenja može biti blag, kao što sam napomenula, teškoće sa učenjem ili cerebralna paraliza, poremećaj vida ili sluha. Mehanizam proekcije je jasan, smanjenje i utrošak energije u mozgu, smanjenje veličine ultrazvuka, očuvanje struktura i talamusa i oporavak EG -a – kazala je prof. Doronjski. Fiziološki kriterijumi da bi se započela terapijska hipotermija, naglasila je ona, su gasovi u krvi, pupčana vrpca ili bilo koja analiza gasova u prvom satu, gdje je PH manji od 7 ili obrnuto, veći od 16. - Neurološki kriterijumi su automatsko uključenje u terapiju i fizikalni pregled u kome postoji srednje teška do teška encefalopatija. Cilj je stabilizacija stanja novorođenčeta i prevencija hipertemije. To je ono protiv čega se borimo, i naravno hladimo pacijenta – naglasila je profesorka. Ovaj je postupak se primjenjuje u kontrolisanim uslovima u posebnom aparatu koji unutar 6h od rođenja se mora primijeniti da bi se smanjila potrošnja kiseonika mozga novorođenčeta i da bi na taj način bilo spašeno ono što se spasiti može i regenerisati što se regenerisati može. Dakle, novorođenčad se hlade na temperaturi od 33 stepena, objasnila je prof. Doronjski, i ta procedura ukoliko nema nekih kontraindikacija uz monitoring koji je neophodan 72 h i nakon toga postepeno ide zagrijevanje. Pola stepena se po satu zagrijava novorođenče i to je postupak koji spašava živote. - Treba sprovoditi neophodne korake za neonatalnu reanimaciju. Mora se izbjegavati hipertermija, novorođenče se ne smije pokrivati ćebadima, grijač se mora isključiti, mora se pratiti temperatura pacijenta svakih 15 minuta. Ovo su mjere koje se sprovode prije započinjanja terapijske hipotermije. Takav se pacijent transpor-

tuje u nezagrijanom inkubatoru. Monitoring vitalnih parametara je isti, ventilacija ista, ključno je izbjegavanje hipotermije. Ako je temperatura kože manja od 35,5 stepeni C opciono spoljno zagrijevanje treba uključiti. Kriterijumi za hlađenje pacijenata su punih 36 gestacijskih nedjelja novorođenčeta. Veoma je važno pratiti električnu aktivnost mozga, međutim morate znati pročitati EG. U mnogim zemljama koje se bave terapijskom hipotermijom EG nije kriterijum za uključivanje terapijske hipotermije – napominje profesorka. Terapijska hipotermija se ne započinje kod djece koja imaju velike urođene mane, teške poremećaje kao što su hemostaze kod kojih postoje teška krvarenja, podsjetila je, jer bi ovo bilo hlađenje u prazno. Zaključila je da je najvažnije da neonatolog i pedijatar znaju da je 6 sati prozor gdje novorođenče mora doći do ustanove da mu se primijeni terapija. Prim.dr sci med. Milica Ranković, spec. pedijatar, neonatolog, direktor Instituta za neonatologiju u Beogradu i predsjednik Sekcije za perinatalnu i neonatalnu medicinu u Srpskom ljekarskom društvu, govorila je o specijalnoj vrsti postupka za novorođenčad koji se zove Kangaroo mother care, koji je široko raprostranjen širom svijeta. Ovaj specijalan sistem njege usmjeren je prije svega na djecu male tjelesne mase na rođenju, odnosno, za djecu rođenu sa težinom ispod 2500 grama. Ova metoda, objasnila je prof. Ranković,

57


se sastoji od toga da se golo novorođenče neposredno nakon rođenja stavlja na gole grudi majke i da u ovom bliskom kontaktu majka i beba provode veći dio vremena. Ova metoda je široko prihvaćena, smatra se da 95-98% odeljenja neonatalne intenzivne nege u državama SAD-a obavezno primjenjuje ovu metodu. - Mala tjelesna masa novorođenčeta definisana je kao težina 2500 grama, bez obzira na gestacijsku dob. Ova grupa novorođene djece je heterogena, budući da je čine prijevremeno rođena djeca i djeca mala za datum. Prevalenca iznosi 15-20% što znači da u svijetu godišnje imamo 20 miliona ovakve djece, od kojih se 96% rađa u nerazvijenim zemljama. Međutim, obzirom na mortalitet i morbiditet, ova kategorija novorođenčadi predstavlja veoma važan problem i za visokorazvijene zemlje. Metoda Koža na kožu između majke i novorođenčeta predstavlja standardizovan, na protokolu zasnovan sistem njege djece male tjelesne mase na rođenju, i definisan je kao rani, kontinuirani i prolongirani kontakt između majke i novorođenčeta, uz, idealno, ekskluzivno dojenje, rani otpust iz bolnice i odgovarajuće kontrole. Inspiracija za ovaj metod potiče iz prirode, iz grupe životinja koje se nazivaju torbari i za koje je karakteristično da se intrauterino odvija embrionalni razvoj, nakon koga slijedi porođaj, dok se kompletan fetalni razvoj odvija ekstrauterino. Kontakt majke i novorođenčeta je neposredan i kontinuiran. Četiri osnovne karakteristike Kangaroo mother care programa su: Kengur pozicija, prirodna ishrana, tj. dojenje, rani otpust iz bolnice i redovne kontrole. Kengur pozicija je postavljanje golog novorođenčeta, sa pelenom, kapom i čarapama, ventro-ventralno, sa glavom novorođenčeta okrenutom u stranu, na gole grudi majke, u predelu grudne kosti. Ova pozicija se mora obezbijediti na odgovarajući način, posebnim elastičnim bluzama bez bretela, šalovima, poveskama, košuljama i sl., – istakla je dr Ranković, tako da je novorođenče bezbedno, a da su majci ruke sasvim slobodne. Objasnila je da ova metoda usmerena prije svega na smanjenje separacije, odnosno, smanjenje negativnih efekata separacije majke i novorođenčeta, dok su bebe male i bivaju u bolnici zbog dugotrajnog liječenja usled prevremenog rođenja. Ova metoda podstiče stimulaciju laktacije – lučenje mlijeka kod majke, promociju i podsticaj dojenja, a dokazani su i efekti na psihomotorni razvoj. Takođe je zabilježena manja ankcioznost I depresivnost majki, veća je uključenost očeva u njegu i veće zadovoljstvo cele porodice. Zbog svih ovih dobrobiti, tvrdi dr Ranković, metoda je široko rasprostranjena kako u razvijenim, tako i u zemljama u razvoju. Primarni ciljevi u nerazvijenim i u zemljama u razvoju su smanjenje mortaliteta, smanjenje incidence teških infekcija, dokazana je bolja termoregulacija, povoljan uticaj na laktaciju kod majke, brže započinjanje dojenja, kao i bolje napredovanje. Svjetska zdravstvena organizacija izdala je 2003. godine vodič i preporuke, podsjetila je profesorka, u kome se preporučuje da program treba obavezno primenjivati kod dece mala telesne mase na rođenju. Program omogućuje bolju iskoristivost kako tehnoloških, tako i humanih resursa, te pospješuje i podržava rano uspostavljanje veze majke i djeteta. Metoda je postigla vrlo brzo veliku popularnost i zastupljenost u svijetu. Postoje brojne klasifikacije i modifikacije metode: rani Kontakt koža na kožu (primena počinje u prva 24 sata života) i kasni Kontakt koža na kožu (primena počinje nakon 24h), zatim u odnosu na trajanje kontakta kože na kožu imamo kontinuiranu metodu, koja se odvija 24h kontinuirano, i intermitentni, koji se sprovodi svakoga dana, odredjeni period vremena – kazala je dr Ranković.

58

Ona je takođe istakla da je kontinuirana metoda usmjerena na nerazvijene i zemlje u razvoju, a cilj je smanjenje mortaliteta i morbiditeta. Primjenjuje se tamo gdje postoje loši ekonomski uslovi, oskudni resursi, nedostatak zdravstvenih institucija, kadra i medicinske opreme. - Kada govorimo o ovoj metodi ne možemo a da ne pomenemo dva velika imena koja su zaslužna za popularizaciju i afirmaciju metode. To su dr Natalie Charpak, koja je rođena i školovana u Francuskoj, i dr Niel Bergman iz Južno afričke republike. Oni su popularizacijom i implementacijom ove metode značajno doprinijeli smanjenju mortaliteta i morbiditeta novorođenčadi male tjelesne mase u nerazvijenim i zemljama u razvoju. O prednostima i nedostacima ultrazvučnog pregleda govorila je prim. dr sci Rada Rudanović, spec. pedijatar, neonatolog u IBD-u KCCG, podsjećajući da se metoda često koristi, da nije štetna i da je komforna za malog pacijenta, jer se moža obaviti i dok je novorođenče u inkubatoru. Primjena ultrazvuka za pregled endokranijuma limitirana je veličinom fontanele, Velika fontanela se najčešće zatvara od 9. do 18. mjeseca, kada je ultrazvučni pregled otežan zbog lošije rezolucije slike. Nedostak ultrazvučnog pregleda je i manja senzitivnost za kortikalne lezije. Prema Američkoj akademiji za pedijatriju (AAP) ultrazvuk je primarna metoda u detekciji porođajnih povreda, oštećenja i strukturnih anomalija mozga. CT (skener) i MR (magnetns rezonanca) mozga radimo u indikovanim slučajevima, tek nakon prethodno odrađenog UZ pregleda. Studije su potvrdile pouzdanost i bezbednost primjene UZ u novorođenačkom periodu, kao i dobru korelaciju sa CT I MR nalazima. U približno 80% slučajeva “poklapaju” se UZ nalaz i nalaz MR, što govori o visokoj senzitivnosti UZ. Poređenja radi nalaz CT se samo u 40% slučajeva poklapa sa nalazom MR. Izvještaj sa UZ pregleda endokranijuma (mozga) treba da sadrži opis položaja, veličine i oblika moždanih komora, stanje moždanog parenhima i cirkulacije. Pregled se radi u standardnim presecima: koronalni, sagitalni i parasagitalni (desni i lijevi) – objasnila je dr Rudanović. Prema Američkom institutu za ultrazvuk u medicini, UZ mozga se radi u cilju otkrivanja proširenja moždanih komora (hidrocefalusa), moždanog krvarenja, oštećenja bele mase, urođenih mana mozga, infekcija ili tumora. Kod pacijenata na hipotermiji, kao i kod preterminske novorođenčadi UZ pregled mozga se radi rutinski. Ne postoje kontraindikacije za ovaj pregled. Prema savremenim vodičima, kod preterminske novorođenčadi sa porođajnom tjelesnom masom manjom od 1500g, UZ pregled mozga treba uraditi u prvih 24h, potom u 3. i 7. danu života. Kontrolni pregledi se obavljaju u 10. i 14. danu. Obaveznom UZ pregledu podležu i novorođenčad gestacione dobi preko 32 nedjelje i porođajne telesne mase preko 1500 grama. Vodiči ukazuju na novorođenčad, koja podležu rutinskom UZ pregledu, određuju vrijeme pregleda, kao i dinamiku praćenja. UZ pregled, kao dijagnostička metoda je kompletna, jednostavna i za pacijente komforna. Takođe se preporučuje i za praćenje patoloških stanja – objasnila je prim. dr Rada Rudanović. Nakon održanih predavanja uslijedila je diskusija, gdje su prisutni ljekari imali prilike da razmijene iskustva i više saznaju o mogućnostima primjene savremenih metoda liječenja novorođenčadi i u zdravstvenim ustanovama Crne Gore. Verica Pantelić


Rijetke bolesti veliki izazov 21. vijeka Direktor Centra za nauku prof. dr Filip Vukmirović kazao je na konferenciji za novinare, 08. februara, povodom obilježavanja Dana rijetkih bolesti, da je na svjetskom nivou preko 300 miliona osoba oboljelo od rijetkih bolesti, dok na evropskom nivou 36 miliona ljudi boluje od tih bolesti. - Klinički centar Crne Gore, ovaj dan obilježava od 2012. godine organizujući različite seminare, predavanja, posjetu naših ljekara medijskim kućama. Kada govorimo o rijetkim bolestima govorimo o bolestima koje se javlju sa učestalošću jedan oboljeli na više od 2.000 stanovnika, nekada je to značajno i rjeđe pa imamo jednog pacijenta na 100 hiljada ili million, a nekada i više miliona stanovnika. Međutim, govorimo o različitim entitetima kojih ima između 7

i 8 hiljada do sada utvrđenih, što kada se pomnoži sa brojem pacijenata, dođemo do značajnog broja pacijenata koji boluju od rijetkih bolesti u svijetu. Ove bolesti su u velikom broju nasljedne genetske bolesti. Međutim, pored nasljednih bolesti, u rijetke bolesti spadaju i rijetka zarazna oboljenja, rijetka autoimuna oboljenja i rijetki tumori - kazao je prof. dr Vukmirović. Direktorica Centra za medicinsku genetiku i imunologiju Kliničkog centra Crne Gore, prof. dr Olivera Miljanović kazala je da je ovogodišnji slogan Dana rijetkih bolesti Povezivanje, odnosno, stvaranje mostova između medicinske i ukupne socijalne i ostale zaštite osoba sa rijetkim bolestima. U tom smislu su se opredjelili da jedan od tih mostova još više učvrste sa predstavnicima medija, kao partnera u značajnoj promociji rijetkih

Prof. dr Olivera Miljanović je istakla da je obezbijeđena enzimska terapija za dvije djevojčice sa rijetkom bolešću. Zahvaljujući timu ljekara i podršci cijelog sistema, od Ministarstva zdravlja i Fonda osiguranja, obezbijeđena im je terapija koja košta million eura godišnje.

59


bolesti.

Pojašnjavajuću evolucioni tok rijetkih bolesti prof. dr Miljanović je pojasnila da hronične bolesti predstavljaju najveći zdravstveni izazov 21. vijeka, ali i da su rijetke bolesti jednako uznemirujući, važan i značajan problem. - To su bolesti koje ispunjavaju kriterijum da se javljaju sa učestalošću manjom od jedan oboljeli na dvije hiljade stanovnika. Praksa je da su to obično bolesti jedan na 50 ili 100 hiljada, pa čak i jedan oboljeli na milion i više stanovnika - rekla je prof. dr Miljanović. Ona je komenarisala i česte spekulacije sa podatkom da u Crnoj Gori ima od 35 do 45 hiljada oboljelih od rijetkih bolesti. - Po srijedi je jedna neadekvatna interpretacija. S obzirom da rijetke bolesti zahvataju šest do osam odsto novorođenčadi, možemo govoriti da ukoliko bi sve osobe sa rijetkom bolešću doživjele odraslo doba, njih bi bilo u Crnoj Gori oko 35 000. Na žalost veliki broj rijetkih bolesti karakteriše visoka smrtnost u djetinjstvu, tako da je broj oboljelih od rijetkih bolesti značajno manji - objasnila je prof. dr Miljanović. Ona je dalje pojasnila da 80 odsto rijetkih bolesti čine nasljedne bolesti, 70 odsto rijetkih bolesti javlja se u dječjoj dobi, a 42 odsto njih umre do punoljetstva. - Rijetke bolesti su izazov baš zbog toga što su rijetke, stoga ni opšta ni stručna javnost ne razmišlja često o njima, a nivo znanja o njima nije dovoljan, ne samo u Crnoj Gori nego i svuda u svijetu - navela je prof. dr Miljanović. Dostupnost dijagnostike za rijetke bolesti u Crnoj Gori na nivou je država Evropske unije, a tačna dijagnoza postavi se

60

u prvom aktu kod dvije trećine pacijenata, kazala je direktorica Centra za medicinsku genetiku i imunologiju. Ona je naglasila da KCCG sarađuje sa velikom brojem relevantnih dijagnostičkih centara u EU i da je na taj način dijagnostika rijetkih bolesti koja je moguća u evropskim dijagnostičkim centrima dostupna i pacijentima u Crnoj Gori. - Dijagnostika rijetkih bolesti je dugotrajan i mukotrpan put, upravo zato što imate na raspolaganju relativno ograničene dijagnostičke mogućnosti, što se bolesti ispoljavaju u početku neprepoznato, sa nejasnim simptomima, maskiraju ih neke bolesti koje nemaju sumnji da su nasljedne, na kraju vrijeme na raspolaganju koje imamo da djelujemo je malo, jer smo vidjeli da je životni vijek ovih pacijenata izuzetno kratak. U prvom dijagnostičkom koraku imamo potvrđenu dijagnozu nasljedne rijetke bolesti prvi put kod 67 odsto, odnosno dvije trećine pacijenata, a na evropskom prosjeku 40 odsto pacijenata dobije dva do tri puta pogrešnu dijagnozu - rekla je prof. dr Miljanović, ističući da je u Crnoj Gori prosječno vrijeme čekanja na dijagnozu pet i po mjeseci. Prema podacima EURORDIS-a prosječno vrijeme čekanja na dijagnozu u zemljama EU iznosi 4,8 godina. Ona je takođe istakla da kada govorimo o rijetkim bolestima, ne treba samo fokus da bude na zdravstvu, nego i na obrazovanju, socijalnom sistemu i integraciji svih sistema kroz multisektorski pristup. – Život jedne osobe sa rijetkom bolešću i njene porodice je jedna odiseja između stigme i empatije. Nekada postoji stid i prikrivanje porodice da sa takvim djetetom budu potpuni akteri društva, a uprevazilaženju toga moramo svi da im pomognemo.


Nekad ove bolesti samo narušavaju fizičko zdravlje i onda zbog toga su ovakve osobe, koje su potpuno mentalno kompetentne, spriječene da razvijaju svoje kapacitete. Još je teža situacija ukoliko imate narušeno mentalno zdravlje koje nerijetko izaziva stigmu i stres porodice i prikrivanje da sa takvim djetetom budu potpuni akteri društva. Treba da povežemo sve elemente medicinske i socijalne zaštite i poboljšamo kvalietet života osobama sa rijetim bolestima i njihovim porodicama. Rijetke bolesti su opšte društvena obaveza i mjera evolucione zaštite i bioetičke odgovornosti društva - naglasila je prof. dr Miljanović. Ona je takođe govorila i o zakonskoj regulativi, i navela da je Crna Gora 2013. godine donijela Nacionalnu strategiju za rijetke bolesti, koja je, kako je kazala, odličan okvir za dalje djelovanje i potpuno je usaglašeana sa svim bioetičkim i genetičkim preporukama i protokolima. Regulativa je odličan okvir za dalje djelovanje, a dalje djelovanje zavisi od svih nas i ono je multisektorsko, objasnila je ona. Govoreći o tretmanu rijetkih bolesti u Crnoj Gori, ona je podsjetila da KCCG od 1991. godine ima Genetičko savjetovalište, a da je Kabinet za rijetke bolesti otvoren 2016. godine, ističući da je fokus rada na prevenciji. - Razvojem genetike, prva genetička savjetovališta u svijetu su otvorena 80-tih godina. Klinički centar Crne Gore ima savjetovalište od 1991. godine. Dijagnostiku hromozomskih, kao najčešćih nasljednih bolesti imunoloških poremećaja, Klinički centar ima od 2000 godine. U ovom centru se sprovodi i sistematski pristup sa stoprocentnim obuhvatom. Znači da pacijenti koji su prepoznati na ostalim nivoima zdravstvene zaštite sa sumnjom na nasljedne bolesti bivaju upućeni i dobiju kompletnu uslugu u kabinetu za genetiku i za rijetke bolesti – podsjetila je prof. Miljanović. Ona je kazala da su rijetke bolesti proglašene kao jedan od zdravstvenih prioriteta EU. Takođe, mali broj država ima registar rijetkih bolesti, ali da u Savjetovalištu za medicinsku genetiku KCCG od njegovog osnivanja do danas postoji baza podataka koja je odličan osnov za izradu Nacionalnog registra za rijetke bolesti. - Molekularna dijagnostika, neke nove metode, u našem centru se sprovode od 2009. godine, a kabinet za rijetke bolesti otvoren je 2016. godine. Naš fokus rada je na prevenciji u 80 posto slučaja, a 18 posto našeg rada je sa već rođenim pacijentima, ostalo su parovi koji su u riziku za planiranje porodice. Imperativ tretmana nasljednih bolesti je spriječiti rađanje i začeće kada je to moguće, jer je liječenje izuzetno ograničeno – kazala je prof. Miljanović. Govoreći o značaju, ne samo efikasne dijagnostike već i prevencije, ona je kao primjer navela Daunov sindrom, odnosno da se ova bolest u Crnoj Gori javlja sa učestalošću jedno od 1.321 novorođenčadi, što našu državu svrstava u sami vrh evropskih

zemalja sa dobrom prevencijom. - Kada govorimo o Daunovom sindromu u posljednjih 15 godina, znači 2000-tih godina kada je otvoren centar, incidenca Daunovog sindroma je bila 1 naprema 564 živorođenih, što su procenti za nerazvijene zemlje. Smatra se da je prihvatljivi procenat Daunovog sindroma odnos promil 1 na 600 do 1 na 1000 slučajeva. Naravno, kad su u pitanju jako rijetke bolesti 1 na million ili 1 na 4 miliona, ni Crna Gora pa ni veće zemlje našeg okruženja nemaju medicinska opravdanja zbog veoma male serije, niti finansijskog da razumiju te dijagnostike – kazala je profesorka. Ona je istakla da KCCG sarađuje, u prvom redu sa regionom, ali i brojnim evropskim referentnim centrima koji se bave rijetkim bolestima. - Prva naša saradnja je region, ali ni oni nemaju razvijenu dijagnostiku za rijetke bolesti. Mi sarađujemo sa Evropskim centrima od kojih bih istekla centar Univerzitetskog Kliničkog centra u Ljubljani. Mjesta na koja najčešće šaljemo pacijenta su u Ljubljana, Beograd, pa onda i sve druge zemlje Evropske unije. Ono što bih rekla je da sa Slovenijom imamo potpisan Međunarodni ugovor o dijagnostici i ne šaljemo pacijente već samo uzorke DNK, što nije samo boljitak u finansijama, nego kao boljitak sprečavanja dosta mučnog, teškog odlaska takve djece i njihovih porodica u neki od centara, odvajanje od porodice – kazala je prof. Miljanić. Ona je takođe pojasnila da u Crnoj Gori sve troškove dijagnostike za pacijente koji su prošli Kabinet za kliničku genetiku i za koje je potvrđena sumnja da se radi o rijetkoj bolesti, snosi zdravstveni sistem, tada samim tim pacijenti u njima ne učestvuju. - Ono što je takođe važno je da mi sprovodimo jedan inovativni model, uklapamo kliničke karakteristike djece na osnovu našeg znanja i iskustva, jer smo jedini tercijalni referentni centar. Prosječno vrijeme čekanja do dijagnoze kada se postavi indikacija do davanja definitivnih informacija iznosi 5,5 mjeseci u Crnoj Gori. Kompletna zakonska regulative i medicinska doktrina usklađena je sa bioetičkim i genetičkim standardima koji su trenutno važeći u Evropi. Godišnje možemo očekivati među novorođenčadima oko 300 djece sa rijetkom bolešču. Dakle, predstoji nam veliki zajednički rad jer su rijetke bolesti globalna humana baština i one su naša svakodnevna praksa, zato se i trudimo da držimo edukacijske seminare za sve rijetke bolesti. Rijetke bolesti su opšta društvena obaveza, mjera naše evolucione zrelosti i naše bioetičke odgovornosti kao društva – zaključila je prof. Miljanić.

Verica Pantelić

61


Obilježen Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti Povodom obilježavanja 15. februara, Međunarodnog dana djece oboljele od malignih bolesti, Institut za javno zdravlje Crne Gore u saradnji sa Institutom za bolesti djece KCCG organizovao je Okrugli sto na temu Stop patnji i gubitku. Okrugli sto je održan 15. februara u amfiteatru Instituta za bolesti djece. Prisutne je pozdravila dr Mevlida Gusinjac, iz Ministarstva zdravlja, ističući da je savremeni svijet izložen mnogim zdravstvenim prijetnjama, a jedna od njih je svakako karcinom, naročito kada od ove bolesti obole djeca. - U Crnoj Gori svake godine oboli oko 20 mališana. Najveći broj obolijevanja je od leukemija, oko 70%, i tumora koštanog sistema. U liječenju ovih oboljenja je veoma važna rana dijagnostika. Današnji skup je prilika da predstavnici zdravstvenih institucija razmjene iskustva, što upravo ima za cilj rano otkrivanje malignih oboljenja i sprečavanje komplikacija njihovih redovnih pregleda – kazala je dr Gusinjac. Dr Saša Radović, direktor Instituta za dječije bolesti KCCG, kazao je da se nerado svakodnevno susrećemo sa maginim bolestima, te da je očigledno da će naredne dvadeset godina obilježiti maligne bolesti, kako kod odraslih tako i kod djece. - Institut za bolesti djece, zahvaljujući podršci Ministarstva zdravlja, menadžmenta, a takođe i NVO-a, a posebno NVO Fenix, pokušava da boravak djeci, pored stručnog dijela, olakša u bolnicama. U tom smislu i ovaj okrugli sto, bez obzira na sve preporuke, kao živa riječ, kontakt i razmjena iskustava, može da nam ukaže šta bi to moglo da bude bolje – naglasio je dr Radović. Dr Maja Kavarić, iz Instituta za bolesti djece KCCG, je istakla da je kvalitet rada ljekara poboljšan unazad godinu dana. Takođe, zahvaljujući Fenixu su uspjeli da se teritorijalno, odnosno prostorno odvoje na odjeljenje hematologije. - Ono što je ohrabrujuće je napredak medicine u oblasti liječenja malignih bolesti, najveći u okviru svih grana medicine,

62

te da se preživljavanje te djece u okviru malignih bolesti iz godine u godini povećava. Što se tiče leukemije koja je 50-tih bila izlječiva oko 10 do 20 posto, sada je to slučaj kod oko 80 posto oboljelih, kako kod leukemije tako i kod drugih malignih bolesti. - Prošle godine na našem odjeljenju liječeno je 31 dijete od malignih bolesti, neka su djeca hospitalizovana više puta. Najviše djece je oboljelo od tumora CNS-a - devetoro, sedmoro od leukemije, sedmoro od limfoma, četvoro od neuroblastoma, dvoje djece od tumora bubrega i dvoje sa histiocistozom – ukazala je dr Kavarić. Dr Nebojiša Kavarić, direktor Doma zdravlja Podgorica, govorio je na temu Uloga doktora primarne zdravstvene zaštite u tretmanu karcinoma kod djece, podsjećajući da je napredak u liječenju revolucionaran kada su maligna oboljenja u pitanju. Pored zdravstvenih usluga, prema njegovim riječima, imaju i revolucionarnu bazu za odgovarajuću psihosocijalnu njegu. - Ne ulazim u modernizaciju tretmana, po čemu je Crna Gora u vrhu po sofisticiranoj dijagnostici i ljekovima. Govorim o izazovima tokom odrastanja djece, dugoročnom praćenju, podršci porodici. Najčešće i dalje kontakt ostaje sa pedijatrom u primarnoj zdravstvenoj zaštiti – objasnio je dr Kavarić. On je istakao da u akutnoj fazi liječenja, nakon liječenja u centrima gdje se zadovolje psihosocijalne potrebe djeteta i porodice, bolest uzrokuje i dodatne različite poteškoće. - Informisanost, kooperativnost pedijatra u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji bude najčešći sagovornik uz kolegu terapeuta, hirurga, hematologa, onkologa, neko ko najduže ostaje u kontaktu do izlječenja su pedijatri i njihovi timovi, od zakazivanja termina, svih malih i velikih strahova, sami roditelji koji su oslonac postaju žrtve stresa i vrlo teške situacije i kompletnog psihosocijalnog okruženja gdje nevladine organizacije daju veiku podršku, a svaka takva situacija je stresna za pedijatra. Kada izađu iz stacioniranih institucija oni se upute u primarnu zdravstvenu


zaštitu jer bi i sam pedijatar trebao da pruži njegu i djetetu i porodici nakon akutne faze liječenja – kazao je dr Kavarić, dodajući da su maligniteti budućnost interesovanja pedijatara, posebno ako se ima personalizovan pristup kada su djeca u pitanju. - Moram reći da, bez obzira na manjak pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, da bismo postigli najveće standarde ne može se pretjerati u investiranje u zdravstvenu zaštitu djece. Pedijatri u primarnoj zdravstvenoj zaštiti treba da znaju kroz šta su djeca prošla, ankcioznost zbog samog tretmana, ozbiljan poremećaj u svakoj oblasti funkcionisanja. Strahovi od smrti koji su specifični za razvoj kod djece, ovdje su još i potencirani. Navedene formulacije će varirati sa godinama i okolnostima, sa naracijama koje su dijete i porodica formirali. Nameće se potreba o psihosocijalnom savjetovalištu za podršku, pošto imamo socijalnu službu u Domu zdravlja. Liječenje je u specifičnim institucijama vrlo kompleksno. Jedna od osnovnih strategija je da djeca provode što manje vremena u bolnicu, a sve više u dnevnim centrima. Personalizovana medicina je budućnost ne samo u terapijskom dijagnostičkom smislu nego i u psihosocijalnoj, zdravstvenoj podršci, a mi težimo da primarna zdravstvena zaštita dobije još odlika socijalnog zdravstvenog sistema – naglasio je dr Kavarić, podsjećajući da globalna kampanja ukazuje na ranu potrebu dijagnostike ove bolesti. Maligna oboljenja u pedijatriji su rijetka, kazao je, ali su najsmrtonosnija te treba obratiti pažnju na rane znakove koji se ponavljaju a ne daju neku jasnu sliku o čemu se radi. Ta oboljenja su vodeći uzrok smrti djece u razvijenim zemljama - smatra dr Kavarić. Anesteziolog iz Instituta za bolesti djece KCCG dr Marijana Karišik, je govorila o anesteziji objašnjavajući da je ona ljekovima izazvana i da djeluje na osjetljivost pacijenata, a kao rezultat ima san, stanje bezbolnosti, paralizu mišića i gubitak refleksa. - Roditelji pitaju od čega zavisi koju ćete vrstu anestezije odabrati? Vrsta anestezije zavisi od uzrasta i zdravstvenog stanja

pacijenta i u zavisnosti od dužine trajanja hirurške dijagnostičke ili terapijske intervencije. Sledeće pitanje je koliko dugo traje dejstvo anestezije? Traje do završetka planirane hirurške intervencije, dijagnostičke procedure ili terapijske intervencije. Hoće li moje dijete osjećati bol? Dužina trajanja stanja bez bola nakon operacije zavisi od odabrane tehnike anestezije. Danas je bezbolan postoperativni period uobičajna praksa i to u trajanju koliko je potrebno našim malim pacijentima. Kod nas u Institutu taj multidisciplinarni pristup podrazumijeva kvalitetan odnos Klinike, pacijenta, roditelja, ljudi dobre volje, simbiozu rada pedijatra, onkologa, psihologa, medicinskih sestara, dječijeg hirurga i anesteziologa. Naš cilj je da im olakšamo proces liječenja. Ono što možemo pružiti na Institutu za bolesti djece, kao služba anestezije onkološkim pacijentima, su dijagnostika magnetne rezonance, biopsija koštane srži, endoskopska procedura, lumbalna punkcija sa interpretalnim ubrzanjem terapije, ugradnja portakata – kazala je dr Karišik, ističući da sanjaju o bezbolnom uzimanju krvi za analize iz vene ruke i stavljanje intravenskih braunila u venu ruke za primanje terapije kod djece koja nemaju portakat. - Emla krema je lokalni anestetik koji sadrži dva lokalna anestetika u sebi. Vrlo se jednostavno amplicira, namaže se na ruku, sačeka se da oddjeluje pola sata i to mjesto je bezbolno za manipulaciju venom. Ono što sanjamo još da radimo, a nemamo mogućnosti, su prolongirani post operativni periodi bez bola nakon ekstenzivnih velikih hirurških intervencija kao što su uklanjanje malignih tumora koji se obezbjeđuju pomoću špric pumpi, koji isporučuju dodatnu koncentraciju ljekova protiv bola. Ono što još sanjamo, a radimo, je operaciona sala namijenjena samo za operacije i procedure u anesteziji za djecu, onkološke pacijente – istakla je dr Karišik naglašavajući da djeca oboljela od malignih tumora trpe i fizičke promjene, opadanje kose, promjene na noktićima, tjelesne težine i nošenja portakata.

63


Dijana Stojanović, predsjednica Udruženja roditelja djece oboljelih od karcinoma - Fenix, kazala je da su počeli 2013. godine sa obilježavanjem Međunarodnog dana djece oboljele od malignih bolesti, a ujedno im je to i rođendan Udruženja, a da je nakon dvije godine taj datum uvršten u kalendar Instituta za javno zdravlje, na šta su vrlo ponosni. Takođe, podsjetila je da ono što asocira roditelje na liječenje djeteta je tuga, neznanje, strah, nemoć, patnja i najviše od svega bol. Bol zbog dijagnostičkih procedura kao što je aspiracija koštane srži koja se kod nas radi bez anestezije. - Hospitalizacija je traumatsko iskustvo kako za djecu tako i za roditelje, ali su bolne dijagnostičke procedure još veće traumacko iskustvo. Nakon takvog dijagnostičkog iskustva djeca stvaraju poseban strah od daljih procedura liječenja. Sigurna sam da ćemo uz dobru volju kompletnog tima IBD naći način da našoj djeci obezbijedimo liječenje bez bola, te da se bolne dijagnostičke procedure rade u totalnoj anesteziji – kazala je Stojanović, majka djevojčice koja je izgubila bitku protiv maligne bolesti, ali je nastavila da se bori za svu oboljelu djecu u Crnoj Gori. Patolog Kliničkog centra Crne Gore dr Ljiljana Vučković, govorila je o ulozi patologa u liječenju malignih bolesti, podsjećajući da u Centru za patologiju radi osam specijalista i dva specijalizanta, te da su ljekari patolozi i dijagnostičari koji učestvuju u postupku donošenja dijagnoze na osnovu patohistološke analize. - Naši izvještaji podrazumijevaju ne samo dijagnozu, određivanje porijekla tumora, njegov biološki potencijal, već unošenje prognostičkih faktora kako bismo ljekaru kliničaru pomogli u liječenju pacijenata. Ono što su epidemiološke studije ranije detektovale jeste da su maligni tumori rijetki u dječijem uzrastu, a kad dijagnostikujete tumore to su na svu sreću dobroćudni, a u malom broju su maligni. Ovo je vodeći uzrok smrtnosti u pedijatrijskoj dobi i nalazi se na prvom mjestu nakon povreda.

64

Jako je specifično raditi pedijatrijsku patologiju. Raditi pedijatrijsku patologiju podrazumijeva da morate biti edukovani i svjesni da imate posebne histološke kriterijume koje morate koristiti u analizi tumorskog tkiva da bi procijenili da li se radi o dobroćudnom ili zloćudnom tumoru. Ono što je specifičnost tumorske patologije jeste da zbog svoje prirode zloćudni tumori mogu biti smrtonosni, ali naš izazov jesu i dobroćudni tumori koji mogu biti komplikovani za liječenje zbog lokalizacije. Najčešće se u pedijatrijskoj dobi dijagnostikuje leukemija, limfomi, neuroblastom, tumor porijekla bubrega, virusom ili neuroblastom, rabdomiosarkom, osteosarkom porijekla majčinog tkiva i koštanog, i tumori centralnog nervnog sistema. Ono što znamo, kod adultne patologije nalaze se promjene genetičkog materijala, radi se o mutacijama. Mnogo su nam kompletnija saznanja kada govorimo o adultnoj tumorskoj patologiji iz prostog razloga što u pedijatrijskom uzrastu ima specijalnost da se rjeđe javlljaju. Nasljedne mutacije mogu igrati ulogu nastanka tumora svega 10%, a sve ostale se javljaju kao posljedica dejstva nekog faktora. Mnogo se radi na ispitivanju povezanosti mnogih faktora koji dovode do nastanka tumora pedijatrijske dobi – objasnila je dr Vučković. Dr Verica Osmanović, iz Instituta za javno zdravlje, govorila je o javno-zdravstvenom značaju ovog međunarodnog dana. - Želimo podići svijest o malignim bolestima. Osnovni cilj je uklanjanje bola i patnji kod djece i njihovih porodica širom svijeta. Prema raspoloživim podacima registra za maligne neoplazme Crne Gore, od malignih bolesti je oboljelo 24 djece, odnosno 1,1% od ukupnog broja oboljelih od 2013 godine. Imamo više dječaka - 66%, nego djevojčica - 35% - iznijela je dr Osmanović, pominjući i najčešće dijagnoze koje su bile, leukemija, maligni tumori mozga, karcinomi kostiju i limfomi. Verica Pantelić


Osnažite imunitet pravilnom ishranom

Dr Sanja Čizmović, spec. pedijatar Opšta bolnica Nikšić Djeca su svakodnevno izložena velikom broju virusa i bakterija, igra s vršnjacima ili boravak u zatvorenim prostorijama može uzrokovati učestalu pojavu raznih infekcija. Međutim, ovi faktori neće podjednako uticati na svu djecu. Neki imuni sistemi se uspješno bore protiv raznih mikroba, drugi će češće biti bolesni. Prvo je neophodno da se djetetu obezbijedi dovoljna količina sna. Loš san može smanjiti otpornost organizma, povećati pojavu raznih infekcija, ali i uticatii na njihovo trajanje. Pobrinite se da vaše dijete u svakodnevnoj ishrani unosi dovoljnu količinu tečnosti u obliku vode, mlijeka ili voćnih sokova bogatih vitaminima. Izbjegavajte sokove s visokim udjelom šećera ili vještačkih boja i konzervansa. Izbjegavajte slatkiše koji su bogati vještačkim šećerima jer smanjuju broj i funkciju bijelih krvnih zrnaca koja pomažu u borbi protiv raznih infekcija i povećavaju efikasnost imunološkog sistema. Šećer je odgovoran i za druge bolesti, uključujući dijabetes i srčane probleme. Umjesto proizvoda s visokim udjelom šećera, ponudite vašem djetetu voće, domaće vocne jogurte koje ćete sami napraviti. Na ovaj način doprinijet ćete jačanju djetetovog imuniteta i obrani od raznih infekcija. Djeci je potrebna određena količinu nezasićenih masnih kisjelina kako bi ostalo zdravo. One djeluju na jačanje imuniteta povećanjem aktivnosti bijelih krvnih stanica, a uz to štite tijelo tokom reakcije na infekciju. Mnoge vrste riba, prvenstveno skuša ili losos, sadrze nezasićene masne kisjeline. I laneno ulje, koje možete dodati u žitarice ili zobenu kašu, bogato je omega 3-6 masnim kisjelinama. Slični je i sa orasima i lješnicima.

Na tržištu postoje razni probiotici namijenjeni djeci. Oni doprinose jačanju imuniteta tako što pomažu uspostavljanju ravnoteže između tzv. dobrih i loših bakterija, i samim tim poboljšavaju fagocitozu, kojom leukociti onesposobljavaju bakterije. VITAMIN C je na vrhu PIRAMIDE kada je riječ o jačanju imuniteta, zajedno sa vitaminima A i E. Treba ih uzimati zajedno jer imaju sinergično djelovanje. Ima ih u voću i povrću, sjemenkama, žitaricama, jajima, mesu… Ovdje je nezaobilazan i D vitamin koji je svakako jedan od najvažnijih za zdravlje naših najmilijih a i nas odraslih. Mnogo je njegovih korisnih funkcija u organizmu. Bez njega nema zdravih kostiju i zuba, on daje snagu djeci jer povoljno utiče na rad srca, mišica i nerava, važan je i za kožu. Pospjesuje diobu ćelija kože, tako je regeneriše. Regeneriše i odbrambeni sistem jer pomaze u borbi protiv mikroorganizama. Pomaže u funkciji metabolizma pankreasa. Minerali koji su neophodni za pravilan rast i razvoj su cink, gvožđe, bakar, selen, magnezijum. Dobra i pravilna ishrana sa što više voća, povrća, žitarica, sjemenki i orašastog voća, uz dobar san vodi do snažnijeg i boljeg imuniteta.

65


Polenske alergije i homeopatija Dr Snežana Tomić, homeopata Alergija predstavlja pretjeranu reakciju organizma na inače bezopasne supstance. Imuni sistem je složeni sistem odbrane koji identifikuje strana tijela i mobiliše bijela krvna zrnca da se bori protiv njih. Kod nekih ljudi imuni sistem pogrešno prepoznaje netoksične supstance iz naše okoline kao napadače. Tokom tog procesa bijela krvna zrnca prave pretjeranu reakciju koja izaziva veće probleme u organizmu nego li i sam napadač. Na taj način alergijska reakcija postaje bolest za sebe. Tako nastaju astma, ekcemi i polenska kijavica. Najčešći alergeni jesu polen drveća i trava. Za većinu ljudi oni predstavljaju sastavni dio naše okoline i prirode, ali kod određenog broja ljudi polen će izazvati neprijatnu pojavu kijanja, pečenja i suzenja očiju. Uzrok alergija je često nasljedna predispozicija, ali u njihovom korijenu leži i oslabljeni imuni sistem. Toksičnost sredine, stress, nepravilna ishrana i mnogobrojne intolerancije

66

na hranu najčešći su faktori suzbijanja imunog sistema. Ovi faktori slabe naše mehanizme odbrane i doprinose alergijskim reakcijama. Zato, da bi se osoba uspješno oslobodila od alergija potrebno je prvo ojačati imuni sistem. Intolerancija na hranu jedan je od glavnih razloga slabljenja imunog sistema. Naime, kod intolerancije na određenu hranu mobiliše se naš imuni sistem da se bori protiv ovih namirnica koje naš organizam doživljava kao neprijatelja. Iscrpljena stalnom borbom i u konstantnoj pripravnosti, naša bijela krvna zrnca, naši vojnici, postaju paranoični i pucaju na sve što se kreće. Tako, simbolično rečeno, i bezopasni polen, trava, drveće, prašina, mačija dlaka i perje, postaju neprijatelji. Ako patite od sezonskih i drugih alergija, vazno je da prvo uklonite iz svog jelovnika hranu koja slabi i uznemirava imuni sistem. Najveću intoleranciju stvaraju bijelo brašno, mlijeko i mliječni proizvodi, šećer i slatkiši. Sto grama šećera uništi 50


posto našeg imunog sistema (neutrofila) dva sata nakon konzumiranja. Ako se ima u vidu da jedna čaša soka sadrži oko 30g, a limenka coca-cole 40g šećera, nije čudo da su alergije i astma u stalnom porastu kod djece koja svakodnevno pretjerano konzumiraju šećer, kroz slatkiše i sokove. Ishrana bogata svježim voćem i povrćem sadrzi u sebi bioflavonoide, supstance koje sprječavaju i umanjuju alergijsku reakciju u organizmu, a takođe sadrže i vitamine i minerale kao što su vitamin C i kalcijum, koji u kombinaciji predstavljaju prirodni antihistaminik (lijek protiv alergija). Homeopatija je medicina koja efikasno liječi alergije na prirodan i suptilan način. Homeopatski ljekovi ne suzbijaju simptome alergija već koriguju neprimjerenu reakciju imunog sistema, tako što snaže imuni sistem i konstituciju pacijenta, te tako iskorjenjuju bolest. Homeopatski pristup liječenja svodi se na traženje adekvatnog lijeka za svaku osobu ponaosob, a lijek se prepisuje ne prema dijagnozi već prema osobi. Tako će osobe koje pate od alergije dobiti različiti homeopatski lijek koji je njima prilagođen. To znači da se u obzir uzimaju svi podaci o pacijentu, njegov mentalni, emotivni i fizicki sklop, a ne samo simptomi alergije. Tako, iako dolazite kod homeopate samo zbog alergija, on će tražiti da zna sve o vama. Na osnovu te cjelokupne slike o vama doći će se i do vašeg konstitucionalnog lijeka. On će djelovati na vašu vitalnu silu, vašeg unutarnjeg ljekara i njegovim jačanjem i vraćanjem u ravnotežu doprinijeće i iskorijevanju alergija. Homeopatski ljekovi su prirodnog porijekla, spravljeni uglavnom od biljaka i minerala. Ovi ljekovi su netoksični i ne uzrokuju neprijatne nus pojave kao što su pospanost, slabost, suvoća usta i sl. U ovom članku obradićemo neke od homopatskih ljekova za alergije u svrhu informisanja, a ne u svrhu samoprepisivanja. Za određivanje adekvatne homeopatske terapije potrebno

je konsultovati ljekara homeopatu. ALIUM CEPA ili crni luk je homeopatski lijek koji je verovatno favorit kada su alergije u pitanju. Princip homeopatske medicine je da se slično sličnim liječi. To slikovito možemo prikazati na primjeru crnog luka koji izaziva neprijatne simptome pečenja, crvenila i suzenja očiju i curenja iz nosa kada se sjecka. Pošto crni luk može izazvati ove simptome kod zdrave osobe, on može iste te simptome liječiti kod osobe sa alergijom. Klin se klinom izbija, što bi rekao naš narod. Simptomatološka slika kod koje je Alium Cepa indikovan je prisustvo crvenih, otečenih, suznih očiju, kijavica i bistri iscjedak iz nosa koji nagriza kožu oko nosa i iznad usana. Kašalj, gušenje. Osobi se simptomi pogoršavaju uveče i u toploj sobi, a osjeća se bolje kada je u rashlađenoj prostoriji ili na svježem vazduhu. EUPHRASIA OFFICINALIS, u nas Vidac ili Vidova trava, je homeopatski lijek za alergije kod kojeg je izražena očna simptomatologija u vidu obilnog suzenja i peckanja očiju, gdje suze nagrizaju sluzokozu, za razliku od Alum Cepa kod koga iscjedak iz nosa nagriza nausnicu, a iz očiju je neutralan. Kijavica, curenje iz nosa. Simptomi se pogoršavaju na otvorenom i na vjetru, u ležećem položaju. SABADILA, Centralno Američka biljka koja raste u Meksiku, iz porodice ljljana, je homeopatski lijek kod kojeg je izraženo crvenilo očiju, kijanje u napadima, curenje iz nosa. Za razliku od Alium Cepa, kod kojeg se osoba osjeća bolje na svježem vazduhu, kod Sabadile su simptomi olakšani u toplom i osobi je bolje kad pije ili jede tople napitke i hranu. PULSATILA, Sjeveroamerička biljka, kao homeopatski lijek za alergije pomaže kod curenja iz nosa u toku dana, a začepljenog u toku noći, svrab na nepcima, simptomi pogoršani u toplim i zatvorenim prostorijama i u večernjim časovima, a bolji na otvorenom, svježijem vazduhu. Odgovara osjetljivim osobama sa blagom naravi, često svjetlije puti i kose.

67


Hronika 01. februar - Optuženo 300 sveštenika za zlostavljanje djece - SAD Čelnici Katoličke crkve u Teksasu identifikovali su oko 300 sveštenika i ostalih optuženih za seksualno zlostavljanje djece. To je jedna od najvećih grupa koje je crkva otkrila dok se suočava s državnim i saveznim istragama o svojem postupanju u desetogodišnjoj optužbi za seksualna nedjela sveštenika. Imena je na internetu objavilo 15 biskupija, nakon što je velika porota u Pensilvaniji objavila izvještaj u kojem se detaljno iznosi desetogodišnje zlostavljanje više hiljada djece koje je počinilo više od 300 sveštenika. - Teksaški biskupi odlučili su da objave imena tih sveštenika jer je to ispravno i pravedno i ponude iscjeljenje i nadu žrtavama - rekao je kardinal Daniel DiNardo u biskupiji Galveston-Houston i predsjednik američke Konferencije katoličkih biskupa. U mjesecima nakon pensilvanijskog izvještaja, desetine drugih biskupija u SAD-u objavili su imena stotina sveštenika i ostalih optuženih za zlostavljanje. Neke države otvorile su vlastite istrage. Oko 30 posto stanovnika Teksasa, ili 8,5 milijona ljudi, izjašnjava se katolicima, što je jedna od najviših stopa u nekoj saveznoj državi, prema USCCB-u. Neke od tih biskupija objavile su popis sveštenika optuženih za zlostavljanje koji seže čak do 1940-ih. Druge biskupije, poput Lareda obuhvatile su samo nedjela počinjena od 2000. i nisu objavile imena optuženih. Zasad se ne zna hoće li objavljivanje imena rezultirati sudskim tužbama. Većina identifikovanih sveštenika u Teksasu je umrla, kao i u većini biskupija u zemlji. 02. februar - Prinudno hrane imigrante koji štrajkuju glađu u pritvoru - SAD Američka agencija za imigraciju i carine (ICE) priznala je da pribjegava prisilnom hranjenju ilegalnih imigranata koji su u pritvoru stupili u štrajk glađu zahtievajući da budu pušteni na slobodu. Predstavnici agencije su potvrdili da se najmanje šest imigranata hrani kroz cijevi u nosu a da još devetoro odbija da uzima hranu. Zatvoreni imigranti nalaze se u centrima u El Pasou u Teksasu, Majamiju na Floridi, Finiksu u Arizoni te San Dijegu i San Francisku u Kaliforniji. Aktivisti za prava pritvorenika, koji su u kontaktu sa migrantima koji štrajkuju glađu u Teksasu, navode da većinu njih čine etnički Indijci koji su ušli u SAD preko južne granice

68

i pritvoreni su prije više od šest mjeseci. Štrajkači zahtijevaju da budu pušteni na slobodu pod kaucijom, pošto su proveli mjesece iza rešetaka. 03. februar - Raste broj oboljelih od tajanstvene bolesti - Kuba Kanadska Vlada potvrdila je četrnaesti slučaj oboljenja od neobične bolesti koja u posljednje vrijeme hara među diplomatskim osobljem u Havani na Kubi. U saopštenju Vlade navedene su informacije o još jednom oboljelom, sa simptomima vrtoglavice, zujanja u ušima i gubitkom pamćenja, te je obaviještena javnost kako će se prepoloviti broj diplomatskog osoblja na Kubi. Kanadska Vlada nastavlja da istražuje koji su potencijalni uzroci neobičnih zdravstvenih simptoma koje su iskusili neki kanadski diplomatski radnici i članovi njihovih porodica u Havani na Kubi i do danas nije utvrđen razlog obolijevanja. Kanadska vlada saopštila je da nema dokaza da bi kanadski državljani koji putuju na Kubu mogli biti ugroženi, tj. oboljeti od iste bolesti. Američka ambasada na Kubi takođe je smanjila broj osoblja nakon što su neki zaposleni imali simptome tajanstvene bolesti. Naime, njome je bilo pogođeno 26 američkih diplomata i članova njihovih porodica. Prema istraživanju objavljenom u medicinskom časopisu JAMA u martu 2018. godine, većina bolesnika prijavila je probleme s pamćenjem, koncentracijom, ravnotežom, vidom, sluhom, spavanjem ili glavoboljama koje su trajale više od tri mjeseca. Početkom januara ove godine, dvoje naučnika, britanski i američki, objavili su istraživanje u kojem se navodi da bi zvukovi koje proizvode kratkorepi indijski cvrčci mogli uzrokovati ovakve simptome kod ljudi, no njihova studija još uvijek nije prošla recenziju. 04. februar – Vježbanje djeluje kao preventivna medicina – Norveška Čak i ako ste zdravi, bez znakova bolesti srca ili krvnih sudova, niska kardiorespiratorna kondicija mogla bi biti znak upozorenja na buduće probleme, navodi se u studiji objavljenoj u stručnom časopisu European Heart Journal. Kardiorespiratorna kondicija odnosni se na sposobnost protoka krvi i respiratornog sistema da dopreme dovoljno kiseonika u mišićima tokom kontinuirane fizičke aktivnosti. U studiji sprovedenoj u Norveškoj između 2006. i 2008. godine učestvovalo je 4527 zdravih žena i muškaraca bez istorije kardiovaskularnih ili plućnih bolesti, raka ili hipertenzije. Nakon što su ih u prosjeku pratili devet godina, naučnici su otkrili da je veća kardiorespiratorna kondicija povezana s manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, kao što je srčani udar.


- Otkrili smo snažnu vezu između bolje kondicije i smanjenog rizika od srčanih bolesti tokom devet godina praćenja rekao je prof. dr Bjarne Nes s norveškog Naučno-tehnološkog univerziteta (NTNU). Istakao je da su ispitanici s velikom kardiorespiratornom kondicijom, oni u gornjih 25 posto, imali dvostruko manji rizik za infarkt srca nego osobe u donjih 25 posto srčano-plućne kondicije. - Naši rezultati trebali bi pospiješiti vježbanje kao preventivnu medicinu. Nekoliko mjeseci redovitog vježbanja moglo bi predstavljati djelotvoran način za smanjenje kardiovaskularnog rizika - izjavio je vodeći autor studije prof. dr Jon Magne Letnes sa NTNU-a.

zdravstvenu zaštitu, mjere zaštite, vodu i sanitarne uslove, skloništa, osnovne pokućne predmete i obrazovanje.

04. februar - Zbog biološke osjetljivosti populacija jednog pola će opasti – Japan

Libija je u dubokoj političkoj i sigurnosnoj krizi nakon što je 2011. godine svrgnut, a zatim ubijen višedecenijski lider Moammar Gadhafi. Od tada hiljade libijskih porodica je raseljeno zbog sukoba različitih milicija.

Nedavna studija objavljena u Japanu pokazala je povezanost između fluktuacije u temperaturi i smanjenju broja dječaka u odnosu na djevojčice kada je riječ o odnosu rođenih prema polu, s obzirom da je začeće dječaka posebno osjetljivo kada je riječ o vanjskim faktorima stresa, smatra autor studije prof. dr Misao Fukuda. Globalno otopljenje znači da bi veći broj dječaka mogao biti rođen na područjima gdje će doći do porasta temperature, a manje dječaka će biti rođeno na područjima gdje su druge promjene okoline, kao što su suše i požari uzrokovani globalnim otopljenjem. Naime, prof. Fukuda i njegove kolege objavili su studiju u kojoj su analizirali rođenja djece prema polu u područjima pogođenima elementarnim nepogodama koje su uzrokovale ekstreman stres. Područja koja su uključivala analizu su prefektura Hyogo nakon zemljotresa 1995. godine, Tohoku nakon velikog istočnog zemljotresa 2011. godine i katastrofe u nuklearki u Fukushimi, te prefektura Kumamoto nakon zemljotresa 2016. godine. Devet mjeseci od tih katastrofa, broj dječaka rođen u tim područjima pao je u odnosu na godinu ranije u rasponu od 6 do 14 posto. Ti podaci podupiru teoriju da značajan stres utiče na razdoblje gestacije, što izaziva promjene u omjeru broja rođenih dječaka u odnosu na broj rođenih djevojčica, navodi se u studiji. - Stres uzrokovan klimatskim nepogodama zbog globalnog otopljenja takođe može uzrokovati promjene, rekao je prof. Fukada. 06. februar - UN traži 202 miliona dolara humanitarne pomoći Libiji Ujedinjeni narodi (UN) objavili su da je Libiji hitno potrebno 202 milijona dolara (blizu 177 miliona eura) humanitarne pomoći za ugroženo stanovništvo. U saopštenju Ureda za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA) navodi se da je za blizu 823.000 Libijaca, među kojima je 248.000 djece, potrebna humanitarna pomoć. UN je, zajedno s partnerima za humanitarnu pomoć i Vladom Libije iz Tripolija, najavio pokretanje plana humanitarne reakcije u cilju osiguranja pomoći od 202 milijona dolara za najugroženije stanovnike. Sredstva će biti utrošena za hranu,

08. februar - Uveden sistem kroz koji će se svaki recept i lijek provjeravati - EU Novi sistem koji je od ove godine uvela Evropa trebao bi da osigura sigurnije tržište ljekova. Od ove godine u Evropi uvedena je serijalizacija ljekova koja bi trebala da pomogne u borbi protiv falsifikovanih ljekova. Riječ je o sistemu označavanja svakog pakovanja lijeka, pa će tako svaka kutija lijeka koji se izdaje na recept morati da ima jedinstven broj i lijek će se provjeravati. U impelemntaciju informatičkog sistema farmaceutska industrija uložila više od milion eura. Za nadzor sistema nadležno je Ministarstvo zdravlja. Očekuje se da će cijeli proces trajati dvije godine, do kada bi svi ljekovi sa skladišta, koji nemaju 2D kod – trebali biti potrošeni. Podaci prikupljeni serijalizacijom mogu se koristiti u farmakoepidemiologiji kako bi se iskoristili za izradu preventivnih mjera koje bi dovele do znatnih ušteda u zdravstvu. Ističe se da se mora više poraditi na obrazovanju građana kako bi kupovali ljekove na ovlaštenim prodajnim mjestima, a ne preko interneta. U razvijenim evropskim zemljama najviše se krivotvore ljekovi za liječenje erektilne disfunkcije, pretilosti, depresije i kortikosteroidi. U zemljama u razvoju to su ljekovi za liječenje ozbiljnih bolesti – antibiotici, onkološki ljekovi i analgetici. Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svaki drug lijek kupljen preko interneta falsifikovan je, a od korištenja takvih ljekova godišnje umre i do milion ljudi. 09. februar – Veliki broj mrtvih i oboljelih od morbila - Filipini Gotovo 50 osoba preminulo je od posljedica epidemije morbila u Manili. Iz Ministarstva zdravljaa Filipina je potvrđeno da je u prvih 19 dana januara registrovano 196 zaraženih od morbila. U istom periodu prošle godine taj broj je bio 20. Zvaničnici navode da se među 50 preminulih uglavnom nalaze maloljetnici. Smatraju da je pod rizikom od morbila gotovo 2,4 miliona maloljetnika koji nisu vakcinisani u toj zemlji. Zvaničnici su upozorili stanovništvo da budu oprezniji u ovom periodu kada je zabilježeno povećanje broja oboljelih.

69


Bolest se klinički manifestuje opštom slabošću, malaksalošću, groznicom, promjenama na sluzokoži disajnih organa i pojavom karakterističnog osipa koji se postepeno širi po koži od lica i vrata, prema trupu i udovima. Oboljeli se najčešće inficiraju morbilima udišući male kapljice koje iskašljava zaražena osoba. Osoba inficirana virusom morbila zarazna je dva do četiri dana prije izbijanja osipa i ostaje zarazna sve dok osip ne nestane. Simptomi počinju desetak dana nakon infekcije, a najprije poraste temperatura, curi nos, nastupa grlobolja, nadražajni kašalj i crvenilo očiju. 12. februar - Siromaštvo nije prepreka za kvalitetnu zdravstvenu njegu Kvalitetna osnovna zdravstvena njega koja omogućuje borbu s najsmrtonosnijim bolestima u Africi, taj cilj je realan na kontinentu uprkos siromaštvu nekih zemalja, smatra multimilijarder Bill Gates.

- Skromnim iznosima za prioritetna područja možemo postići fenomenalne rezultate - rekao je Gates i spomenuo pristup nekim vakcinama, antibioticima i osnovnoj infrastrukturi. Gates, čije je udruženje od 2000. dalo 15 milijardi američkih dolara za Afriku, došao je u Addis Abebu na samit Afričke unije i učestvovao na pokretanju inicijative čiji je cilj povećanje ulaganja, uglavnom vladinih, u sektor zdravstvene zaštite. Predsjednik Ruande Paul Kagame, koji stoji iza te inicijative, pozvao je afričke države da odvoje najmanje 15 posto budžeta za zdravstvenu njegu, što je bio cilj postavljen na prelazu milenijuma. Iako su se ulaganja od tada povećala, afričke zemlje su 2016. prosječno odvajale oko 7,5 posto budžeta za zdravstvo. Napori posljednjih 20 godina za poboljšanje zdravstvene njege u Africi omogućili su smanjenje smrtnosti kod djece mlađe od pet godina i produženje životnog vijeka za deset godina, ali suosnivač Microsofta je izrazio žaljenje što neki podaci i dalje zabrinjavaju. Više od polovine Afrikanaca nema pristup osnovnoj zdravstvenoj njezi, 70 posto oboljelih od AIDS-a u svijetu živi u Africi a zarazne bolesti koje su u padu drugdje u svijetu ostaju među glavnim uzročnicima smrtnosti. - Za bolesti koje najviše ubijaju djecu poput dijareje, upale pluća, malarije, postoje jeftina rješenja - naglasio je Gates. On je ocijenio da Afrika sada ima vlastite primjere koje može slijediti i pomenuo slučaj Ruande, koja je uvela opštu zdravstvenu zaštitu što je, kaže Gates, fantastičan primjer jer se radi o siromašnoj zemlji.

70

13. februar - U Evropi 2018. rekordan broj slučajeva malih boginja - EU Svjetska zdravstvena organizacija saopštila je da je u Evropi prošle godine zabilježen rekordan broj slučajeva malih boginja, dijelom i zbog sve većeg broja djelova zemalja u kojima roditelji odbijaju vakcinaciju svoje djece. U isto vrijeme, kaže WHO, zabilježen je rekordan broj dece koja su dobila vakcinu što daje nadu da ovaj porast infekcije neće potrajati. U Evropi sa skoro 900 miliona stanovnika oko 82.600 ljudi u 47 zemalja zarazilo se u toku 2018. malim boginjama, što je najveći broj oboljelih u proteklih 10 godina, od toga 72 slučaja su bila sa smrtnim ishodom. U 34 zemlje procjenjuje se da je pokrivenost drugom dozom vakcine protiv boginja bila ispod 95 odsto. Područja s nižim brojem vakcinisanih na lokalnom nivou i dalje predstavljaju otvorena vrata za virus malih boginja, navela je u izjavi za javnost direktorka regionalne kancelarije WHO za Evropu Zsuzsanna Jakab. Male boginje su visoko zarazno virusno oboljenje koje može izazvati gubitak sluha i oštećenja mozga kod dece, a kod težih oblika bolesti može dovesti i do smrti. Pokrivenost vakcinacijom mora biti oko 95 odsto kako bi se sprečila cirkulacija virusa u zajednicama i dostigao takozvani kolektivni imunitet, navodi se u saopštenju WHO. U mnogim zemljama pojavili su pokreti koji se bore protiv vakcine i pokušavaju da odvrate roditelje od imunizacije djece, uprkos jakim naučnim dokazima da su vakcine sigurne i efikasne. U Italiji, vladajući antisistemski pokret Pet zvjezdica doveo je u pitanje sigurnost nekih vakcina i glasno osudio napore da se uvede obavezna vakcinacija. 15. februar – Umrlo 99 ljudi od otrovnog alkohola - Indija Najmanje 99 ljudi je umrlo, a veliki broj prebačen u bolnice na sjeveru Indije nakon što su konzumirali toksični alkohol. Vlasti su odmah pokrenule akciju protiv nelegale proizvodnje alkohola. Vijesti o sve većem broj žrtava stižu u prethodna tri dana iz država Utar Pradeš i Utarahand. Policija sumnja da je piće napravljeno korišćenjem metanola, prenio je AFP. Jeftina alkoholna pića lokalne proizvodnje lako se pronalaze u ruralnim djeovima Indije, a proizvođači često koriste toksični metanol ili antifriz da bi pojačali snagu pića. Ukoliko se unese u organizam u većoj količini, metanol može da izazove oštećenje jetre ili smrt. Indijski mediji prenose da je širom Utar Pradeša poslije tragedije uhapšeno oko 3.000 ljudi povezanih sa nelegalnom trgovinom alkoholom. 18. februar - Tramp se bliži granici pretilosti – SAD Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp dobio je na težini u preteklih par godina te je sada blizu granice pretilosti, iako je i dalje vrlo dobrog zdravlja, prema izvještaju godišnjeg predsjedničkog medicinskog pregleda koji je sproveden. Inače poznat je po ljubavi prema hamburgerima i prepečenim


odrescima te averziji prema teretanama, Tramp je upozoren od svog ljekara prošle godine da mora promijeniti svoju prehranu i početi da vježba.

No, 72-godišnji predsjednik težak 110 kilograma zbog povećanja tjelesne mase sada je blizu kategorije pretilosti, a koja povećava rizik od srčanih bolesti i povezana je s povećanim rizikom od raka. - Zasigurno ima previše kilograma što mu može lako ozbiljno ugroziti zdravlje - rekao je dr Matthew Sorrentino, kardiolog sa Univerziteta Chicago Medicine. Trampov ljekar je naglasio da je predsjednik dobrog zdravlja. 19. februar – Medicinske sestre - prvi lezbejski par koji je dobio dijete – SAD

Lezebejski par Hejli i Kristi Benzberg Hikmot su željele da obje učestvuju u stvaranju potomstva, tako da su došle do neobičnog rješenja - Hejli je bila surogat majka koja je iskoristila jajne ćelije svoje žene. Naime, za Hejli i njenu ženu Kristi je bilo vrlo važno da obje učestvuju u materinstvu. Upoznale su se dok su obje radile u bolnici i iskoristile su informacije sa posla kako bi ostvarile svoj san. Kristi (30) je oduvek željela da postane mama, ali je za nju nezamislivo bilo da bude trudna, dok je Hejli željela da bude trudna, ali nije marila za to da li će upravo ona biti biološka majka. Tako da su one došle do jako neobičnog rešenja koje zadovoljava obje strane. Doktori su oplodili Kristine jajne ćelije i ugradili ih u Hejlinu matericu, načinivši je surogat majkom. Ono što je još intersantnije, embrion se po ugradnji podijelio i njih dvije su postale roditelji jednojajčanih blizanaca prije 17 mjeseci. - Ljudi su iznenađeni, ali i oduševljeni ovim našim postupkom, pa se sada mnogi lezbijskii parovi interesuju za ono što smo nas dvije uradile - kaže Hejli i dodaje da je po zanimanju babica i da joj nikada nije bilo strano da bude trudna, ali da se

i nije opterećivala time da bude biološka majka. Ipak, drago joj je što je upravo Kristi biološka majka njihove djece, jer ih to čini pravom porodicom. Par se vjenčao u septembru 2015. godine i već tada su počele da razmišljaju o osnivanju porodice i da traže način za to. Išle su na vještačku oplodnju, ali tretman nije uspjeo iz prve. - Kada smo našle rješenje za našu situaciju i to takvo da obje budemo zadovoljne, mislile smo da je sve već obavljeno, iako smo medicinski radnici i bili smo svjesne rizika. Kada prvi tretman nije uspjeo bile smo bukvalno očajne - objašnjava Hejli. 2017. su imale drugi tretman i on je bio uspješan, odnosno embrion se bezbjedno smjestio u Hejlinu matericu i plod je počeo da se razvija. 20. februar – U ratnim područjima umire veliki broj beba - Avganistan Najmanje 100.000 beba svake godine umre u ratom zahvaćenim zemljama širom svijeta, a broj djece koja žive u ratnim zonama najveći je u posljednje dvije decenije, navodi se u istraživanju organizacije Spasite djecu (Save the Children). U izvještaju Zaustavite rat protiv djece su kao najčešći uzroci smrti djece navedeni ratna dejstva kao i posledice sukoba poput gladi, oštećenih bolnica i ostale infrastrukture, nedostatak zdravstvene njege i sanitacije i uskraćivanje humanitarne pomoći. Organizacija ističe da je u 2017. godini skoro svako peto dijete na svijetu, ili ukupno oko 420 miliona djece, živjelo u području zahvaćenom oružanim sukobom, što je najveći broj u poslednjih dvadeset godina. Navedeno je da je od 2013. do 2017. u 10 zemalja najgore pogođenih ratovima zbog posledica konflikta život izgubilo najmanje 550.000 beba. Radi se o Avganistanu, Jemenu, Južnom Sudanu, Centralnoafričkoj Republici, DR Kongu, Siriji, Iraku, Maliju, Nigeriji i Somaliji. Takođe, procjena je da je u tim državama u tom periodu nastradalo 870.000 djece stare do pet godina, ali je moguće da je taj broj i veći. Tokom tih pet godina, živote je u tih 10 zemalja izgubilo oko 175.000 boraca, navodi Save the Children. UN raspolažu pouzdanim podacima da je u 2017. godini u ratnim područjima u svijetu ubijeno ili osakaćeno 10.677 djece, što je 6 odsto više nego u godini koja je prethodila. Od tog broja, samo u Avganistanu djeca su u 2017. godini, prema dokumentaciji UN-a, bila žrtve u 3.179 slučajeva, a najčešći uzrok stradanja su improvizovane ili neeksplodirane eksplozivne naprave i samoubilački napadi. U izvještaju se navodi i da je sve češće kršenje međunarodnih normi i prava djece. Navodi se da djeca svakodnevno rizikuju da budu ubijena ili osakaćena, regrutovana za ratovanje sa oružanim grupama, oteta, da budu žrtve seksualnog nasilja, napadnuta u školi ili im bude uskraćena humanitarna pomoć. U mnogim slučajevima se djeca svjesno biraju za mete. Tokom 2017. godine, prema izvještaju, 8.000 dječaka i djevojčica je regrutovano u razne paravojne formacije širom svijeta. - Šokantno je da se u 21. vijeku krećemo unazad kada su u pitanju jednostavni principi i moralni standardi – djeca i civili nikada ne smijeju da budu meta - rekla je direktorka Save the Children Hele Torning-Šmit.

71


21. februar - Karcinomi kod mladih povezani sa debljinom - SAD Američko udruženje za karcinome i Nacionalni institut za karcinome utvrdili su da su neke vrste karcinoma kod mladih ljudi u porastu i to zbog debljine. Stope šest vrsta karcinoma koji se povezuju s debljinom porasle su od 1995. do 2014. godine, kod osoba od 29 do 45 godina, pokazuje istraživanje. U porastu je rak krvi, karcinom debelog crijeva, karcinom endometrija, žući, bubrega i pankreasa. Polovina karcinoma povezana je sa debljinom i u postepenom je porastu kod mlađih osoba. Iako većina karcinoma pogađa starije osobe, najjači porast primijećen je kod mlađih grupa. Karcinom pankreasa, kao najbolji primjer, u dobnoj grupi od 45 do 49 godina porastao je 0,77 posto u dobi od 30 do 34 za 2,47, u dobi od 25 do 29 godina rast je 4,34 posto. Karcinom bubrega ima najveći godišnji rast od 6,23 posto. Dok neki karcinomi imaju jasan uzrok kao pušenje kod karcinoma pluća ili HPV za karcinom cerviksa, na druge utiče genetika i način života. Višak kilograma je jedan od faktora koji imaju najveći uticaj. Prekomjerna težina povezana je s 40 odsto slučajeva karcinoma u Americi i često predstavlja rizični faktor kod najčešćih karcinoma kao karcinoma dojke, karcinoma jajnika i jetre, kao i karcinoma spomenutih u najnovijem istraživanju. 22. februar - Otkriven misteriozni oblik komunikacije u mozgu - SAD Stručnjaci iz Ohaja su otkrili misteriozni i do sada nepoznat oblik komunikacije koja se odvija u mozgu, a koji je zapanjio naučnu zajednicu. Uprkos velikim naučnim otkrićima, mozak je i dalje velika misterija, a sada su naučnici Univerziteta iz Klivlenda otkrili novi mehanizam komunikacije u mozgu. Tim je objavio svoj najnoviji članak o, kako su je sami nazvali, "bežičnoj" komunikaciji koja može "skakati" preko različitih djelova mozga. - Dok spavamo, korteks i hipokampus u mozgu šalju misteriozne neuronske talase. Već dugo znamo za ove talase, ali niko ne zna njihovu tačnu funkciju i niko nije vjerovao da se mogu spontano razmnožavati - kaže naučnik sa Univerziteta u Ohaju prof. Dominik Durand. Tim je uspjeo da simulira komunikaciju preko potpuno odsječenog moždanog tkiva, dok su odvojeni djelovi ostali u neposrednoj blizini. - To je za nas i za svakog naučnika sa kojim smo do sada pričali, bio snažan trenutak - rekao je prof. Durand. 23. februar - Razmatra se mogućnost ograničenja obima struka - Rusija Rusko Ministarstvo zdravlja upozorilo je 2017. godine da su dva miliona Rusa imali problema sa gojaznošću. Ruska ministrica zdravlja sugerisala je da bi država mogla razmotriti regulisanje širine struka svojih građana - i odrediti kaznu ukoliko im obim postane prevelik. Predsjednik Vladimir Putin je izdao naredbu visokim zvaničnicima da Rusiju učine zdravijom, a nekolicina njih su

72

zainteresovani japanskim zakonom koji reguliše ograničenja veličine struka muškaraca i žena starosti između 40 i 74 godine. - Proučavamo primjere drugih zemalja koje su uspjele da postignu ozbiljne rezultate u pogledu nacionalnog zdravlja i očekivanog životnog vijeka - kaže Anna Popova, šef državne agencije za zaštitu potrošača Rospotrebnadzor. Popova je posebno ukazala na japanski Metabo zakon iz 2008. godine – legislativu koja od kompanija i lokalnih vlasti zahtijeva da svake godine mjere obim struka zaposlenih i stanovnika u toj starosnoj dobi. Zakon je odredio granice za mjere struka - od oko 85 centimetara za muškarce i 90 centimetara za žene. Ljudi čiji struk prelazi ta ograničenja i koji pate od teškoća povezanih sa tjelesnom težinom mogu se suočiti sa obaveznim savjetovanjem ako ne izgube težinu, a kompanije i lokalne vlasti koje ne dostignu ciljeve koje je uspostavila država suočene su sa finansijskim kaznama. 24. februar - Akcijski plan za zaštitu porodica - Mađarska Suočen s padom broja stanovnika u Mađarskoj, premijeru Viktoru Orbanu (55) useljavanje je i dalje zadnja stvar na umu. Umjesto toga, smislio je plan koji bi Mađarice potstakao da rađaju. Orban je nedavno obznanio akcijski plan za zaštitu porodice u sedam tačaka koji predviđa potsticanje mladim parovima da imaju djecu. Međutim, mišljenja su podijeljena oko toga hoće li taj plan imati željeni učinak, dok dio kritičara u njegovom planu vidi zabrinjavajuće istorijske odjeke.

Orbanov akcijski plan tako uključuje doživotno porezno izuzeće za žene s četvoro ili više djece. Žene mlađe od 40 godina pri sklapanju prvog braka mogu dobiti zajam od 10 miliona forinta. Trećina zajma biće oproštena kada ona rodi drugo dijete, a cijeli će biti otpisan ako rodi treće. - To je odgovor mađarskog naroda, a ne imigracija - rekao je Orban, otac petero djece, u svom govoru o stanju nacije, pozdravljen velikim pljeskom i oduševljenjem. Pristalice Orbanovog plana u sedam tačaka, uključujući mađarskog veleposlanika u Vatikanu, pozdravili su njegovu demografsku politiku nazvavši je vizionarskom. Provladini stručnjaci kažu da jedino takva akcija može potstaći rast stanovništva koje je u padu od 1981. godine i moglo bi se smanjiti sa sadašnjih 9,7 miliona na šest miliona do 2070., prema nedavnom izvještaju Mađarskog statističkog kabineta (KSH). Podstaknute poreskim olakšicama i subvencioniranim sistemom stanovanja za mlade vjenčane parove, stope sklapanja brakova su u porastu od 2010. godine. Pobačaji i razvodi su u padu. Mađarska stopa fertiliteta, koja je bila najniža u EU s oko


1,25 djece po ženi 2010. godine, porasla je gotovo do prosjeka Evropske unije koji iznosi 1,6, pokazuju podaci Eurostata. Orbanova vlada želi stopu od 2,1 djeteta po ženi do 2030. kako bi se zaustavio pad stanovništva. No dio statističara i dalje je skeptičan da će vladine mjere dugoročno preokrenuti nisku stopu nataliteta. 25. februar – Zagađen vazduh izazvao težak kašalj i krvarenja iz nosa – Tajland Ljudi u panici, žale se na teški kašalj i crvenilo u očima, a ni životinje nisu pošteđene. Problem zagađenja u gradu je došao je do stepena da čak i kućni ljubimci pate od bolesti uzrokovanih smogom.

biti štetni. Polni odgoj mora biti utemeljen na čvrstom shvatanju i razumijevanju pozitivnih odnosa i poštivanju drugih, od najranije dobi - rekao je u izjavi državni sekretar za obrazovanje Damian Hinds. Čelnica vladine agencije koja ispituje standarde u engleskim školama, Amanda Spielman, rekla je da bi sva djeca trebala naučiti da su istospolne veze normalne. Prva prerada programa polnog odgoja u Velikoj Britaniji od 2000. godine izazvala je brojne kritike od religioznih roditelja i vjerskih škola koje žele da polni odgoj i učenje o LGBT odnosima ostane neobavezno. Više od 100 hiljada ljudi potpisalo je peticiju kojom se zalažu za temeljna prava da se izuzmu od pohađanja polnog odgoja čime su podstakli i debatu u britanskom parlamentu. 28. februar – Najzdravija nacija na svijetu - Španija

Flota dronova, kamiona i malih aviona prskala je vodu pokušavajući da smanji zagadenje vazduha oko Bangkoka, dok je gradski guverner pozvao kritičare da predlože neku bolju ideju za poboljšanje kvaliteta vazduha u tajlandskoj prestonici. Naime, ljudi u Bangkoku se guše zbog gustog smoga, vazduh je postao toliko zagađen u nekim djelovima grada, da ne može da se diše i ljudi obolijevaju, imaju teški kašalj i vrlo česta krvarenja iz nosa. Građani se žale i da zagađeni vazduh nosi puno virusa i bakterija koje štete organizmu. Većina ljudi ima neki oblik infekcije pluća. Suočen sa nezadovoljstvom javnosti kao i mogućom krizom u zdravstvu, guverner Bangkoka, general policije Asavin Kvanmuang, proglasio je grad zonom kontrole zagađenja, koja omogućava oštrije mjere kao što su zatvaranje puteva, ograničenja izduvnih gasova od dizela, zabrana spaljivanja na otvorenom i građevinske aktivnosti. 27. februar – Djeca će učiti o istospolnim odnosima – Velika Britanija Uvođenje obaveznog polnog odgoja u Velikoj Britaniji, koje će uključivati i učenje o istospolnim zajednicama i transrodnim identitetima, izazvalo je burne reakcije religioznih roditelja i vjerskih škola koje žele da imaju mogućnost izbora po pitanju novih pravila. Prema novim smjernicama vlade polni odgoj će od 2020. biti obavezan za dvanaestogodišnjake. Ranije su roditelji i vjerske škole imali mogućnost izuzimanja iz ovog programa. - Djeca će takođe učiti o istospolnim odnosima prije 12. godine te kako rodno i seksualno utemeljeni stereotipi mogu

Španci su najzdravija nacija na svijetu, tvrdi američki poslovni magazin Bloomberg. Crna Gora se na toj listi našla na 41. mjestu, iza nje je odmah Bosna i Hercegovina, a od ostalih zemalja iz regiona lošije su pozicionirane Albanija, Srbija i Sjeverna Makedonija. U prvih dvadeset, od bivših republika, ušle su samo Hrvatska i Slovenija. Španija je uspjela sa trona da skine drugu južnjačku državu Starog kontinenta – Italiju. Izvještaj se odnosi na 2019. godinu, a nazvan je Bloomberg Healthiest Country kojim je obuhvaćeno 169 država na osnovu nekoliko zdravstvenih indikatora. Prije dvije godine kada je Bloomberg posljednji put radio istraživanje, Španija je bila na šestom mjestu. Još četiri evropske nacije su među deset najzdravijih na svijetu – Island koji je na trećem, Švajcarska koja je na petom, Švedska koja je na šestom i Norveška na devetom mjestu. Među azijskim nacijama su najzdraviji Japanci. Globalno, nalaze se na četvrtoj poziciji, smijenivši Singapur koji je sada osmi. Australija i Izrael su na sedmom odnosno desetom mjestu. Indikatori na osnovu kojeg je Bloomberg vršio rangiranje država po ovom pitanju su očekivana dužina životnog ciklusa, kao i rizici od konzumacije duvana i debljina. Uzeti su u obzir i prirodni uslovi života, kao što je dostupnost čiste vode, te sanitarni uslovi života. Među Evropljanima najduže žive upravo Španci. Procjena je da će se u Španiji životni vijek produžiti, prateći trend Japana, Singapura i Švajcarske, tvrde iz Instituta za istraživanje i procjenu zdravljanja koji djeluje pri Univerzitetu Vašington. - Primarnu zdravstvenu zaštitu u Španiji omogućuju javne institucije, kao i porodični doktori medicine i drugo zdravstveno osoblje. Oni su ti koji liječe djecu, žene i ljude treće starosne dobi od različitih oboljenja - pokazuje izvještaj Evropske opservatorije zdravstvenih sistema i politika za 2018. godinu. Ovaj izvještaj pokazuje da je u Španiji u padu i broj kardiovaskularnih oboljenja, te da se smanjio broj smrtnih slučajeva usled obolijevanja od raka. Zašto su Španci i Italijani najzdraviji u svijetu? Očekivano, istraživači razloge uočavaju u prehrani, između ostalog. Riječ je o mediteranskoj dijeti koja podrazumijeva konzumaciju djevičanskog maslinovog ulja i orašastih plodova, što doprinosi nižem riziku kardiovaskularnih oboljenja, navedeno je u studiji Univerziteta Navarra Medical School.

73


Bilo da imate stomačne probleme (dijareja, bol, nadutost, grčevi) ili ga koristite radi preventive na putu ili kod kuće, vaša crijevna flora neometano i zdravo funkcioniše u svakoj prilici, uz pomoć samo jedne kapsule Probiotic-a Ivančić i sinovi. U saradnji sa Lalemand-Rosell Institutom, stvorili smo probiotski preparat za celu porodicu, kome se najviše vjeruje na našem tržištu. O tome govori milion prodatih kutija godišnje i podatak da ga neko od nas upotrijebi na svakih 25 sekundi.


Manja doza. Ista efikasnost.

Sadrži jedinstvenu dozu aktivne supstance. Svakodnevnim uzimanjem Andola PRO 75 mg dokazano se smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara kod bolesnika koji su ranije imali srčani ili/i moždani udar. Takođe, Andol PRO 75 mg obložen je želudačanootpornom ovojnicom koja smanjuje rizik od iritacije želudačane sluznice.

Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo o lijeku. Za obavještenja o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog ljekara ili farmaceuta.

Profile for medical cg

Medical 119  

Medical 119  

Profile for medicalcg
Advertisement