Page 1

www.medicalcg.me

1.00

5. FEBRUAR 2019. GODINA DESETA BROJ 118

Stomatološka komora Crne Gore primljena u Svjetsku dentalnu asocijaciju Ordinacija Natal obilježila 25 godina postojanja

Barijatrijska hirurgija Vaginalna mikrobiota Psorijaza Alportov sindrom

Predstavljamo: NVO RAM

Njega pacijenata Patronažna rehabilitacija Bol u licu


Impresum Izdavač: doo Flaer i NVO MedicalCG, Podgorica Izvršni direktor: Slavica Pantelić Glavni i odgovorni urednik: Dragan Nikolić UREDNIŠTVO Dr Ana Mrdak, spec.ped. Prof. dr sc med. Aneta Bošković Prim. dr sc med. Asim Dizdarević Prof. dr Božidar M. Bojović Dr Ilija Ašanin, spec.hir. Dr Jelica Stanišić, spec.ped. Dr Majda Šahman Zaimović, spec. pulm. Prof. dr sc med. Marina Mugoša Ratković Dr Milorad Drljević, spec. urolog Prof. dr sc med. Miroslav-Braco Radunović Prim. dr. Veselin Stanišić, mr sc Doc. dr sc med. Zoran Srzentić STALNI SARADNICI Dr Biljana Ivelja, pedijatar Prof. dr sci med. Božidar M. Bojović Dr Branko Rašović Dr Danijel Gogić, spec. opšte hirurgije Spec. pedag. Dragana Marković Doc. dr. sc Dragan Čabarkapa Dr Igor Mićunović, dr sci med. Prim dr Julija Bošković Mr ph. Maja Stanković M. sc Marija Šćepović, dipl. psiholog Prim. dr Milica Šofranac, pedijatar Prof. dr Mirko Peković, spec. neuropsihij. Dr pharm. Nemanja Turković Dr Olivera Kovačević spec. dermatoven. Prim. dr Sabahudin Pupović Dr Sanja Čizmović, spec pedijatar Prim. mr sci dr Slobodan V. Radonjić Dr Snežana Grubač Dr Snežana Tomić Dr sci Velimir Milošević Verica Pantelić Dr Vesna Mitić-Lakušić Dr Zorica Bajović, radiolog Mr ph spec. Zorica Potpara, dr sci Dizajn i tehnički urednik: Petar Nikolić Štampa: AP Print Adresa: Momišići S1-3 81000 Podgorica Tel. redakcije: 067 803 697 E-mail: redakcija@medicalcg.me E-mail: marketing@medicalcg.me Marketing: 067 395 032 www.medicalcg.me ISSN 1800-7708 COBISS.CG-ID 13921296

Redakcija ne odgovara za sadržaj oglasa.

IZ SADRŽAJA

foto: shutterstock

Ordinacija Natal obilježila 25 godina rada 10 – 11 IJZ obilježio Evropsku nedjelju prevencije karcinoma grlića materice 12 – 14 Vaginalna makrobiota Prof. dr Ljubomir Petričević 16 – 17 Trigeminalna neuralgija i bol u licu Prof. dr Željko Kojadinović 20 – 21 Predstavljamo: NVO RAM 24 – 25 Barijatrijska hirurgija protiv šećerne bolesti Prof. dr Miroslav Ilić 26 – 27 Hronika Crne Gore 28 – 37 Psorijaza Prof. dr Željko Mijušković 48 – 49 Problemi školske djece Dr Stanislava Višnjić 52 – 53 Alportov sindrom Dr Elvir Mučić 54 – 55 Novi biomarkeri (bubrezi) Dr Vasilije Bošković 56 – 57 Zdravstvena njega pacijenata Ljiljana Stijepović, mr zdravstvene njege 58 – 61 Patronažna rehabilitacija kod moždanog udara Aleksandar Brajković, spec. prim. fizioterapije 62 – 65 Homeopatska prevencija i liječenje gripa Dr Snežana Tomić 68 - 69


SleepMore

SleepMore je dodatak ishrani koji u svom sastavu sadrži melatonin, valerijanu i hmelj. t.FMBUPOJOKFQSJSPEOBTVQTUBODBLPKBTFTJOUFUJÝFVPSHBOJ[NVJVQSJTVTUWVTWKFUMPTUJSFHVMJÝFSJUBN CVEOPTUJJTQBWBOKB1PSFESFHVMBDJKFSJUNBTQBWBOKBJCVEOPTUJ NFMBUPOJOJNBJTOBäOP BOUJPLTJEBUJWOPEKFMPWBOKFÝUJUFǎJPSHBOJ[BNPEEFKTUWBTMPCPEOJISBEJLBMB VTQPSBWBQSPDFT TUBSFOKBPSHBOJ[NB TUJNVMJÝFGVOLDJKVJNVOPHTJTUFNBJQPNBäFPSHBOJ[NVEBTFJ[CPSJTBTUSFTPN t&LTUSBLUJWBMFSJKBOFJINFMKBEPQSJOPTFNJSOPNJPQVÝUBKVǎFNTOV LBPJTNBOKFOKVOFSWP[F  OBQFUPTUJJV[OFNJSFOPTUJ Način upotrebe: 0ESBTMJJEKFDBJ[OBEHPEJOBöMNUBCMFUBPLPNJOVUBQSJKFPEMBTLBOBTQBWBOKF


       



Ͳ^ŜĂǎŜĂžŽđĆ‰ĆŒĹ?ŊĂŜŊĂŜŊĂĆ?ÄžŽĚžĂŚÄ‚ĹŹĆ&#x;Ç€Ĺ?ĆŒÄ‚Í˜ ͲWŽƉƾŜŊĞŜĆ‰ÄžĆŒĹ?Ä¨ÄžĆŒĹśĹ?ĹŻĆľÄ?Ć?Ć‰ĆŒÄžÄ“Ä‚Ç€Ä‚ĚĂĹ˝Ć?ƚĂÄ?Ĺ?ĹšĆŒÄ‚ĹśÄžĆľÄœĆľĆľ ĹľÄžÄœĆľĆ‰ĆŒĹ˝Ć?ĆšĹ˝ĆŒÍ˜ ͲĆľĹ?Ĺ˝ĆšĆŒÄ‚ĹŠÄ‚ĹśĞĨĞŏĂƚĹŹĆŒÄžĹľÄžŽžŽĹ?ƾđĂǀĂĆ?Ĺ?Ĺ?ĆľĆŒĹśĹ˝Ć?ĆšĹ? Ć?ĂžŽĆ?ƚĂůŜŽĆ?ĆšĹŹĹ˝ĆŒĹ?Ć?ĹśĹ?ŏƾ̎ŏŊĞĚĞ͕ƉĹ?ĹŠÄžĹ?ĹŻĹ?Ć?ÄžĆ?ĹľĹ?ĹŠÄžÍ˜ - Ĺ?Ĺ˝ŜŊĞžĂēŏĞŏŽžƉĂŜĹ?ĹŠÄžĆ?Ä‚ĆšĆŒÄ‚ÄšĹ?Ä?Ĺ?ŊŽžĚƾǎŽžŽĚĎ­ĎŹĎŹĹ?ŽĚĹ?ĹśÄ‚Í˜

SNAGA I MOĆ PRIRODNIH ESENCIJALNIH ULJA Respiratorni sistem Prirodna odbrana organizma Urinarni trakt Digestivni sistem Spavanje i Relaksacija Svakodnevna njega PreĂœiĹĄĂ”MvaĂœi vazduha

Meditas d.o.o. Crna Gora, Podgorica, Oktobarske revolucije 130 e-mail: info@meditas.me / tel: +382 20 625 016 / mob: +382 69 024 084 / www.meditas.me

MeditasCrnaGora

meditas_crnagora

Pediakid Montenegro


PROTIV PREHLADE

Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Podgorica, tel: 020-663-067 Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo, a za više informacija obratite se Vašem ljekaru ili farmaceutu


яБЗяБ╢яБпяБ║яБдяБеяБояБбяАаяБ║яБбяВЪяБ┤яБйяБ┤яБбяАаяБ╢яБбяВЪяБеяБзяАаяБ║яБдяБ▓яБбяБ╢яБмяБкяБбяАб        "%   "%  $  "                     "           #         "          ! 

яА┤яАл яА│яАл


ZANIMLJIVOSTI

Vid oštećuju telefoni, pušenje, stara šminka...

Stručnjaci za vid i otkrivanje abnormalnosti i bolesti koje zahvataju oko, upozoravaju da većina ljudi ima nekoliko navika koje mogu uticati na oštećenje vida. Prof. dr Optometrist Brendan O’Brien sa Univerziteta Toledo kaže da je korišćenje mobilnih telefona i računara posebno štetno za oči, ali da može biti nezdravo i plivanje bez naočara, pušenje i korišćenje stare šminke. Plivanje je dobro za kardiovaskularno zdravlje, ali ako ne nosite naočare u bazenu, vaše bi oči mogle patiti, posebno ako nosite sočiva i otvarate oči dok ronite. - Voda u bazenima, moru ili rijeci može iritirati oči i tako ih učiniti podložnima infekcijama. U vodi postoje mikroorganizmi koji mogu ozbiljno oštetiti oko, posebno ako nosite sočiva, jer se bakterije za njih prilijepe i tako uzrokuju upalu oka - kaže dr O’Brien. Svi znamo da se maskara osuši nakon par mjeseci, ali se kupovina nove vrlo često odgađa jer mogu biti jako skupe. Prema riječima dr O’Briena, vrijeme je da odvojite novac za nju, jer se na njoj mogu nakupljati razne bakterije koje mogu uzrokovati crvenilo oka, infekcije, a rijetko i sljepoću. Mobilni telefoni i računari loše utiču na vid i kažu, pokazuju istraživanja sprovedena na Univerzitetu Toledo. Stručnjaci objašnjavaju da se radi o plavom svijetlu na ekranima koje se upija vitalnim ćelijama mrežnjače, pa tako bude toksične hemikalije, što može dovesti do problema s vidom. Što ste stariji, to ste osjetljiviji na svjetlost ekrana. Pušenje je takođe jedna od navika koja je štetna za zdravlje očiju. Povećava rizik od nastanka sive mrene i makularne degeneracije. Stručnjaci savjetuju da se sunčane naočare nose tokom cijele godine. Osim što služe za zaštitu od sunca, služe i kao zaštita od bilo kakvih štetnih spoljašnjih uticaja: vjetra, prašine, smoga, odbljesaka i dr. Stručnjaci takođe upozoravaju da ne treba prečesto koristiti kapi za oči, koje su djelotvorne za smanjenje pristiska u očima, jer ako se često koriste oko se prilagođava i one više nemaju efekta.

Sve blagodeti odmora Neki ne priznaju odmor kraći od dvije nedjelje, drugi pak misle da ako nigdje ne otputuju kao da i nisu bili na odmoru. Naučnici tvrde da je za zdravlje važno da se napravi pauza od posla u kojoj ćemo se isključiti od poruka, mejlova i svakodnevnih obaveza. Da li ćemo to raditi u svom dvorištu ili na drugom kraju Zemljine kugle, manje je bitno. Ni vrijeme nije presudno, neka istraživanja pokazuju da je i četiri dana dovoljno da se stres snizi. Ovo su neke od blagodeti odmora: Kardiovaskularno zdravlje - Ljudi koji ne iskoriste godišnji odmor suočavaju se sa povećanim rizikom od oboljenja srca i rane smrti. Muškarci koji ne idu na odmor imaju 32 odsto veću šansu da umru od srčanog udara. Ako žena šest godina zaredom ne ode na odmor ima osam puta veću vjerovatnoću da oboli od bolesti srca. Bolji san - Tokom odmora bolje spavamo jer se prilagođavamo svom prirodnom ritmu buđenja i odlaska na počinak. Efekti traju nedjeljama nakon odmora, tvrde naučnici. Bolje reakcije - Po povratku sa odmora sve posmatramo drugim očima. To znači da smo se zaista odmorili. Stres je loš za mozak, čini nas umornim i nepažljivim. Kad smo rastrzani između odgovaranja na mejlove, gledanja u telefon i računar i razmišljanja o tome šta sve ne stižemo da uradimo, gubimo sposobnost da obratimo pažnju na detalje.

08

Noćni tipovi skloniji depresiji Naučnici tvrde da između kasnog odlaska na spavanje i depresije postoji velika povezanost. Sproveli su zanimljivo istraživanje o depresiji, u kome je učestvovalo 32.000 medicinskih sestara prosječne starosti 55 godina. Na početku istraživanja nijedna od njih nije imala dijagnozu depresije, a potom su se podijelile u tri grupe – 37 odsto je ranoranilac, 10 odsto noćni tip, a 53 odsto između jutarnjeg i noćnog ekstrema. Tim naučnika je pratio njihove životne navike tokom četiri godine, a ispostavilo se da veću vjerovatnoću da obole od depresije imaju žene koje su pripadale grupi noćnih ptica. Naime, istraživanje se odnosi na žene koje su noćni tipovi, ali to ne znači da će sve noćne ptice obavezno razviti depresiju. Onima koji vole ujutru duže da spavaju stručnjaci savjetuju da što više vremena provode napolju, kako bi dobili odgovarajuću dozu dnevnog svjetla, kao i da vježbaju jer se tako luči endorfin koji pomaže u borbi protiv lošeg raspoloženja. Žene koje rano ustaju imaju manje šanse da razviju depresiju, poručuje obimna studija objavljena u magazinu Psihijatrijska istraživanja.


IZ MEDICINE Svakoj drugoj ženi i svakom trećem muškarcu prijeti neurološka bolest

Svaka druga žena i svaki treći muškarac u svijetu mogli bi oboljeti od neke degenerativne neurološke bolesti poput demencije ili Parkinsonove bolesti ili od moždanog udara, rezultati

su novog istraživanja objavljeni u stručnom časopisu Journal of Neurology Neurosurgery and Psychiatry. Studija je utemeljena na rezultatima praćenja mentalnog stanja 12.102 osobe starije od 45 godina u razdoblju od 1996. godine do smrti ili do 2016. Od 5291 smrtnog slučaja, koliko ih je evidentirano tokom 26 godina trajanja ove epidemiološke studije, kod 1489 osoba razvio se neki oblik demencije, u 80 posto slučajeva Alzheimerova bolest, kod 1285 je zabilježen moždani udar, a kod 263 se razvila Parkinsonova bolest. Očekivano, primijećeno je da se opasnost povećavala s godinama života, no evidentirana je i razlika u polu. Naime, svaka druga žena ili njih 48 posto u dobi od 45 godina je u opasnosti da tokom života oboli od jedne od tri navedene bolesti u odnosu na svakog trećeg muškarca ili njih 36 posto. - Takva razlika posljedica je činjenice da muškarci generalno umiru ranije od žena - pojasnio je jedan od autora studije prof. Arfan Ikram s holandskog Medicinskog univerzitetskog centra u Roterdamu. Kazao je i da je kod žena primijećena nešto veća opasnost od obolijevanja od demencije nego kod muškaraca, a muškarci su podložniji preuranjenom moždanom udaru nego žene. Među ženskom populacijom je evidentirana i dvaput veća opasnost od paralelnog razvoja demencije i moždanog udara u odnosu na mušku populaciju.

Mesne prerađevine podstiču rak dojke Podaci 15 istraživanja u kojima je učestvovalo više od milion žena pokazuju povezanost između mesnih prerađevina i karcinoma. Redovno konzumiranje mesnih prerađevina poput slanine i kobasica može da poveća rizik od raka dojke, pokazuju istraživanja. Pregled istraživanja pokazuje da žene koje jedu veće količine mesnih prerađevina imaju devet odsto više šansi za dobijanje raka dojke. Podaci potvrđuju rezultate ranijih istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije koji pokazuju da mesne prerađevine izazivaju rak. Stručnjaci kažu da ove rezultate treba uzeti s rezervom, dodajući da je pravi rizik kod pojedinih žena veoma mali. Otprilike 14 od 100 žena Velike Britanije će dobiti rak dojke u nekom trenutku života. To znači da povećanje rizika od devet odsto znači još jedan dodatni slučaj kancera na 100 žena. Britanski centar za istraživanje raka procjenjuje da 23 odsto karcinoma može sprečiti. Procjenjuje se da je u osam odsto slučajeva uzrok povećana gojaznost, a u drugih osam odsto glavni uzrok je alkohol. Autori ovih istraživanja, objavljenih u Međunarodnom žurnalu za kancer, kažu da veza koju su pronašli se tiče samo mesnih prerađevina, a ne i crvenog mesa. SZO označava mesne prerađevine kao kancerogene, prvenstveno zbog dokazane veze o povećanom riziku obolijevanja od karcinoma debeleog crijeva, dok se crveno meso smatra vjerovatno kancerogenim. Mesne prerađevine su modifikovane kako bi im se produžila svježina ili promijenio ukus, obično sušenjem ili dodavanjem soli i konzervansa. Tu spadaju slanina, kobasica, viršle, salama, šunka i sušeno meso. Postoje različite teorije zbog čega mesne prerađevine povećavaju rizik od raka, uključujići i to da so reaguje sa proteinima u mesu i čini ih kancerogenim. Glavni istraživač dr Marjam Farvid sa Harvard TH škole javnog zdravlja, preporučuje smanjivanje unosa mesa, a ne potpuno izbacivanje. Nacionalna zdravstvena služba preporučuje konzumiranje ne više od 70 grama crvenog i prerađenog mesa dnevno.

09


Ginekološka ordinacija NATAL obilježila 25 godina rada Ordinacija Natal je osnovana 1993. godine kao prva privatna ginekološka ordinacija sa kabinetom za ultrazvučnu dijagnostiku u Crnoj Gori. Načinom i kvalitetom pružanja usluga ordinacija je stekla veliki broj stalnih pacijenata, klijenata i poslovnih partnera. Opremljenost ordinacije je na visokom nivou, a angažovanjem ljekara i stručnih konsultanata iz Crne Gore i regiona stekli smo i održavamo povjerenje naših pacijenata. Pored ginekologije sa ultrazvučnom dijagnostikom, kao osnovne djelatnosti, ordinacija Natal se za 25 godina postojanja razvijala i rasla i u kadrovskom i tehničkom smislu. To je rezultiralo velikim brojem zadovoljnih pacijenata i povjerenjem u kvalitet naših zdravstvernih usluga. Pacijenti su nam uvijek na prvom mjestu i pružamo im savjetodavne i sve ostale medicinske usluge koje su im potrebne.

10

Kao ordinaciji kojoj je osnovna djelatnost ginekologija, posebno nam je zadovoljstvo kad naši pacijenti ostvare zdravo potomstvo. Na devetomjesečnom putu strepnje i rizika pratimo trudnoću i omogućavamo roditeljima upoznavanje bebe i prije rođenja. A rađanje novog života - taj čarobni trenutak je uspjeh svih nas. O zdravlju naših pacijenata brinu: dr Zorica Ćorac, spec. ginekolog – akušer, dr Azis Haliti, spec. ginekolog-akušer – perinatolog, dr Marija Đurović, spec. ginekolog - akušer – reproduktivni endokrinolog, dr Željko Lazović, spec. ginekolog, dr Željka Stevovć, spec. ginekolog – akušer, dr Jelena Knežević, spec. ginekolog – akušer, dr Aleksandar Boljević, spec. ginekolog – akušer. Saradnici u ordinaciji Natal su: prof. dr Momčilo Inić, spec. hirurg – onkolog, jedan od najeminentnijih stručnjaka u


regionu u ovoj oblasti, prof. dr Željko Mijušković, dermatovenerolog – onkolog, načelnik funkcijske dijagnostike na VMA, prof. dr Dragana Bogdanović, spec. radiolog, Institut za onkologiju Vojvodine u Sremskoj Kamenici, vanredni profesor na Medicinskom fakultetu u Novom Sadu na katedri za radiologiju, osnivač i šef edukacionog tima u Školi za dijagnostiku dojke i interventne procedure u Novom Sadu, doktorirala je iz oblasti dijagnostike patologije dojke, prof. dr Igor Jeremić, spec. ginekologije i akušerstva, radiotalasne dermatohirurgije, licencirani edukator radiotalasne hirurgije za Evropu, prof. dr Ljubomir Petričević, profesor na Univerzitetskoj klinici za ginekologiju i akušerstvo, Medicinski fakultet, Beč, predsjednik Naučnog odbora internacionalne organizacije za infekcije u gineklogiji i akušerstvu (ISIDOG), dr sci med Srđan Sretenović, spec. neurologije, magistar primjene neurovaskularne ultrazvučne dopler dijagnostike, doktorat iz oblasti glavobolja, nacionalni ekspert iz neuroangiologije i član više medicinskih udruženja, prof. dr Danilo Vojvodić, imunolog, načelnik imunologije na VMA, Beograd. Izuzetno je značajna preventivna briga i praćenje zdravlja žena, jer redovnim kontrolama i sistematskim pregledima preventivno reagujemo u ranom otkrivanju malignih oboljenja. Statistika

u vezi sa malignim oboljenjima upozorava, radimo na podizanju svijesti o potrebi redovnog posjećivanja ljekara i praćenja sopstvenog zdravlja, kao i na preventivnoj zdravstvenoj zaštiti. Ordinacija Natal pruža i subspecijalističke usluge iz oblasti: endokrinologije, imunologije, dermatologije i onkologije. Partneri ordinacije Natal iz regiona su: poliklinika Medical centar, iz Beograda, poliklinika Marin Med, iz Dubrovnika, IVF Centar Bahceci iz Bosne i Hercegovine... Ordinacija „Natal“ je nedavno proslavila jubilej 25 godina postojanja i uspješnog rada u hotelu Podgorica. Tom prilikom direktorica Natala Željka Jovanović zahvalila je prisutnima na saradnji, i što su zajedno svih ovih godina uz uzajamnu podršku i razumijevanje uspjeli da ordinacija Natal bude pravi primjer profesionalizma i brige o zdravlju. Vlasnik Natala, Miroslav Jovanović istakao je da protekle godine kvalitetnog i uspješnog rada obavezuju, i da će koračati ka novim dostignućima i izazovima. Nastaviće rad širenjem u kadrovskom i tehničkom smislu, na zadovoljstvo mnogobrojnih korisnika usluga ordinacije Natal. Željka Jovanović, direktor

Naše usluge dostupne su pacijentima od ponedjeljka do petka, od 8 do 21 sat, i subotom od 8 do 13 časova, na adresi: II crnogorskog bataljona. Pacijenti mogu zakazati preglede putem telefona +382 20 273 273 i mobilnih 067 25 25 00, 067 59 12 62 ili putem imejla: ordinacijanatal@t-com.me

11


Obilježena Evropska nedjelja prevencije karcinoma grlića materice Povodom Evropske nedjelje prevencije karcinoma grlića materice, koja se ove godine obilježila se od 21. do 27. januara, Institut za javno zdravlje organizovao je okrugli sto na temu Značaj sprovođenja skrining programa u Crnoj Gori u cilju prevencije karcinoma grlića materice, nakon čega je uslijedila panel diskusija o dosadašnjim iskustvima u sprovođenju, predlozima i mjerama za unapređenje skrining programa u Crnoj Gori. Ljekari povodom obilježavanja Evropske nedjelje prevencije karcinoma grlića materice pozivaju žene na redovni pregled kod svog izabranog ginekologa jednom godišnje, jer je karcinom grlića materice maligna promjena. Najčešće je uzrokovan dugotrajnom infekcijom onkogenim visokorizičnim tipovima humanog papiloma virusa, koji se svrstavaju u grupu seksualno prenosivih infekcija. Podsjećaju da je važno da se žene obavezno odazovu, jer kada se otkriju na vrijeme, 4 od 5 karcinoma materice su potpuno izlječivi. Pregledom koji traje samo desetak minuta može se spriječiti rak grlića materice. Skrining je jednostavna, brza, bezbolna metoda. Većina žena odaziva se na pozive za ginekološki pregled. Međutim, značajan broj je nedostupan jer su im mobilni telefoni van fukcije. Sve žene, a naročito mlade djevojke, koje imaju redovne seksualne odnose, a još uvijek nijesu izabrale svog ginekologa, treba da ga izaberu i da se registruju u domu zdravlja na teritoriji svoje opštine. Kako ne postoje upozoravajući znaci da je rak grlića materice u razvoju, ljekarski pregled u sklopu takozvanog skrining programa predstavlja jedinu mogućnost ranog identifikovanja početnih promjena koje ukazuju na karcinom grlića materice, što omogućava preduzimanje adekvatnih terapijskih mjera. U većini slučajeva organizam će se izboriti sa HPV infekcijom, ali često ponavljane i uporne HPV infekcije imaju osobinu da dovodu do razvoja pre-malignih, a zatim i malignih promjena, odnosno raka grlića materice. Infekcije koje traju duže od dvije godine označavaju se kao stalne i pretpostavlja se da su one kancerogenog karaktera. Drugi faktori rizika koji utiču na razvijanje karcinoma grlića materice, kako je na skupu navedeno,

12

odnose se uglavnom na nebezbjedno seksualno ponašanje, rano stupanje u seksualne odnose, čestu promjenu seksualnih partnera, smanjenu otpornost i oslabljen imunitet organizma, najčešće kod hroničnih bolesti, kao i prekomjerna upotreba duvana, alkohola i droga. Otkrivanje ove opake bolesti u ranoj fazi omogućava rano započinjanje terapijskih procedura, čime su šanse za izlječenje značajno bolje. Na ovom sastanku predstavnici zdravstvenih institucija razmjenili su iskustva, što za cilj ima rano otkrivanje raka grlića materice, te sprječavanje komplikacija sprovođenjem skrining programa i redovnih ginekoloških pregleda. Od menadžmenta zdravstvenih ustanova će se u kontinuitetu zahtijevati da daju svoj doprinos u savladavanju ovog problema i kroz redovno dostavljanje plana i realizaciju aktivnosti skrininga što će, između ostalog, poslužiti Ministarstvu zdravlja da planira buduće aktivnosti. U uvodnom izlaganju prisutnima se obratio dr Miro Knežević, generalni direktor Direktorata za javno zdravlje i programsku zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja, ukazujući da je savremeni svijet izložen mnogim zdravstvenim prijetnjama, a jedna od njih je svakako karcinom grlića materice. U svijetu od ove bolesti sve češće obolijevaju mlade žene, iako je ta bolest potpuno izlječena ako se otkrije na vrijeme. - Koristim priliku da povodom obilježavanja nedjelje prevencije grlića materice pozovem žene na redovne preglede kod izabranih ginekologa. Transrodne osobe koje imaju cervikalni dio materice su takođe u riziku i treba da se jave svom ljekaru – kazao je dr Knežević. Ministarstvo zdravlja, poštujući i slijedeći rad međunarodnih institucija kao što je Svjetska zdravstvena organizacija i Evropski centar za kontrolu i prevenciju bolesti, po riječima dr Kneževića, postavilo je strateške ciljeve u ovoj oblasti, te ukazalo na potrebu intenziviranja korišćenja mjera prevencije, kako skrininga tako i uvođenja vakcina protiv HPV virusa, koja će ući u kalendar imunizacije za ovu godinu.


- Kombinacijom ove dvije mjere prevencije vakcinacije i skrininga obezbijedićemo najučinkovitije sprečavanje obolijevanja od karcinoma grlića materice. Podsjećam da je pilot projekat za ovaj skrining počeo 2016. godine, kao pilot projekat u Podgorici, a da se od februara prošle godine radi na čitavoj teritoriji Crne Gore. Prema podacima za prošlu godinu, kako je iznio Institut za javno zdravlje, pozvano je 60% žena, od kojih se 70 % odazvalo. Ipak naš cilj je da se ovim programom pozovu sve, i da se odazove svaka žena – apelovao je dr Knežević. Direktorica Centra za promociju zdravlja u Institutu za javno zdravlje prof. dr Agima Ljaljević, naglasila je da je karcinom grlića materice preventabilnog karaktera, što znači da pravovremene i adekvatne aktivnosti mogu da spriječe njegovu pojavu i pojavu komplikacija, a istraživanja kažu čak i za 8 %. Međutim, iako je preventivnog karaktera, još uvijek se nalazi na vodećem mjestu na listama morbiditeta i mortaliteta u svijetu, a i u Crnoj Gori. Prema podacima sa kojima se raspolaže, kaže se da je jako veliki broj žena koje obolijevaju od ove bolesti, odnosno da je to jaka zavisnost socio-ekonomskih karakteristika zemlje, koja ukazuje na postojanje nejednakosti u zdravlju. - Standardizovane stope incidence se kreću od 9,9 na sto hiljada žena u razvijenim zemljama svijeta, i u tim zemljama se karcinom grlića materice nalazi na jedanaestom mjestu obolijevanja u odnosu na sve maligne bolesti, do 15,7 na sto hiljada žena u nerazvijenim zemljama, gdje se ova bolest nalazi na drugom mjestu obolijevanja vezano za sve maligne bolesti. Generalno, u svijetu se nalazi na četvrtom mjestu obolijevanja. Što se tiče Crne Gore i ovdje je zastupljenost dosta velika. Prema podacima iz 2017. godine, istraživanje koje je radila Svjetska zdravstvena organizacija pokazalo je da je karcinom grlića materice zastupljen u Crnoj Gori, i 54 su novo oboljele pacijentkinje prema podacima iz Instituta za javno zdravlje. Gotovo 50% žena koje obolijevaju su u reproduktivnoj dobi, što značajno usložnjava epidemiološku sliku ove bolesti – istakla je prof. Ljaljević. Prim. dr sci med. Đurđica Ostojić, iz Instituta za javno zdravlje, objasnila je da na osnovu Nacionalnog programa za

kontrolu raka i Nacionalnog programa za rano otkrivanje raka grlića materice, a i na osnovu Evropskih vodiča za kontrolu kvaliteta cervikalnog karcinoma u Crnoj Gori, zbog velike opterećenosti tom bolešču imamo podatke registra za maligne bolesti neoplazme, gdje je tokom 2013. godine ukupno registrovano 106 slučajeva novo oboljelih. Invazivniji rak grlića materice nalazi se na listi najučestalijih malignih tumora kod žena i zauzima četvrtu poziciju po učestalosti, a na petoj poziciji je karcinom tijela materice, ako se izuzmu nemelanomske neoplazme kože. S obzirom da se karcinom grlića smatra bolešću koja se može izliječiti, jer ima dug preinvazivni period, kazala je dr Ostojić, može veoma efikasno da se kontroliše skriningom, a tretman preinvazivnih lezija i raniji stadijumi bolesti je uspješan. - Institut za javno zdravlje, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja, počelo je da sprovodi skrining kao jednu preventivnu, multidisciplinarnu, javno zdravstvenu aktivnost među zdravom asiptomatskom populacijom žena sa prosječnim rizikom obolijevanja. Naravno, cilj je očuvanje reproduktivnog zdravlja žena kao i smanjenje incidence mortaliteta od raka grlića materice, i nadamo se da ćemo te ciljeve ostvariti u narednom periodu. Prilikom izbora jako je važno da izaberemo najbolji skrining test koji ima najmanji broj lažno negativnih i lažno pozitivnih rezultata. Potrebno je bilo obezbijediti kadar i opremu. Naglašavam da je skrining besplatan za sve žene koje su osigurane kod Fonda za zdravstveno osiguranje. Potrebno je bilo obezbijediti infrastrukturu, mogućnost da se test reprodukuje, da nije komplikovan za izvođenje. Test koji Institut koristi je jednostavan, brz, bezbolan, prihvatljiv je od učesnica skrininga, pristupačan je i ima minimalne sporedne efekte. Prilikom priprema definisali smo institucije koje će sprovoditi i učestvovati u realizaciji programa, tako da je najveći teret pao na timove izabranih ljekara. Čitav proces skrininga je podržan softverom, potrošnim materijalom, a razmišljalo se i o troškovima. Pokušali smo da mobilišemo i motivišemo žene da bi započele skrining. Radimo na podizanju svijesti kod žena, redovnih pregleda, ranog otkrivanja promjena i informišemo ih o fazama skrininga. U drugoj fazi smo vršili edukaciju timova ginekologa, osoblja koje

13


radi na obradi testova u Institutu za javno zdravlje i isto tako timove za kolposkopiju koji su se dodatno edukovali. Uključeni su i patolozi i na kraju timovi za tretman – istakla je dr Ostojić. Prema njenim riječima, za godinu i po dana pozvano je 3.010 žena, znači oko 40% žena. Odaziv je bio odličan, preko 97% i u tom periodu je uzorkovano oko 3.000 briseva. Kada se saberu svi podaci za ovih godinu i po u Podgorici i za 18 domova zdravlja, od februara 2018. godine od 23.000 žena pozvano 13.591 žena, znači oko 60%, odazivalo se 9.900. Prof. dr Aleksandra Vuksanović Božarić, iz Doma zdravlja Podgorica, govorila je o HPV inferkciji te objasnila vezu i nastanak karcinoma grlića materice, koji je jedan od malog broja visoko preventivnih karcinoma, odnosno vodeći uzrok smrti širom svijeta. Tretman preinvazivnih lezija je uspješan pa se rak grlića materice smatra bolešću koja se može izliječiti. - Životna granica obolijevanja je pomjerena. Karcinom in situ se otkriva oko 35 godine života, invazivni nešto kasnije, od 48- 52 godine. U etiologji uzročnik je humani papiloma virus. Smatra se da je veza između humanog papiloma virusa i grlića veća nego što je pušenje i rak pluća, tako da je u skoro 100% slučajeva cervikalnog karcinoma dokazano prisustvo humanog papiloma virusa. Uz kofaktore koji pogoduju omogućen je idealan teren za dejstvo virusa, to su nizak socio ekonomski status, rano stupanje u seksualne odnose, veći broj seksualnih partnera, pušenje, imunosupresija i dr. svakako su odlučujući u nastanku ovog obolijenja. Poznato je preko 120 različitih tipova humanog papiloma virusa, pri čemu oko 40 njih ima afinitet za genitalni epitel, a onkogeni potencijal 15 i više tipova. Lezije koje prethode karcinomu grlića materice su uvijek i apsolutno vezane za infekciju visokoonkogenim tipom virusa. Period inkubacije se smatra da je od tri nedjelje do osam mjeseci, a od nastanka lezije do obolijevanja potrebno je više godina. Podaci su da oko 70% slučajeva inficiranih u periodu od tri godine trpi regresiju. Humani papiloma virus ima afinitet za genitalni epitel i druge sluznice. On napada epitel sluznice genitalnog trakta, inkorporira se u genom ćelije, ćeliju čini atipičnom, atipična ćelija se dijeli i nastane prva lezija – objasnila je prof. Vuksanović Božarić. Ističući da se u Crnoj Gori do sada uradio ogroman broj PAPA testova u okviru redovnog ginekološkog pregleda, ona je ukazala da zbog neorganizovanog programa mnogim ženama su se testovi nepotrebno ponavljali više puta, dok druge žene nisu nikada došle na pregled, što je i uslovilo da se od ove bolesti boluje više. O karcinomu grlića materice govorila je prim. dr Vesna Čolaković Popović, iz Kliničkog centra, upozoravajući da je to vrlo čest malignitet u ženskoj populaciji i da svaka dva minuta u svijetu jedna žena umre od ove bolesti. Karcinom grlića materice,

14

prema njenim riječima, među malignitetima kod oba pola po učestalosti se nalazi na osmom mjestu, a po mortalitetu na devetom mjestu. - U ženskoj populaciji po učestalosti je četvrti, i po mortalitetu takođe na četvrtom mjestu. Po podacima za prošlu godinu 85% pacijenata se svakog dana dijagnostikuje u zemljama u razvoju. Kod nas je od 2000. do 2015. godine od maligniteta oboljelo 2.468 žena. Najučestaliji od maligniteta u Crnoj Gori je karcinom grlića materice a na drugom mjestu maligniteti tijela materice, na trećem mjestu karcinom jajnika. Najviše žena obolijeva u Crnoj Gori između 40 do 60 godine, najmlađa žena ima 23 godine, a najstarija 88 godina. Ispod 50 godina obolijeva 46,9% žena. Iznad 70 godina imamo značajnih 7% žena sa karcinomom. Ako uporedimo odnos mortaliteta i incidencije, vidjećemo da na početku posmatranog perioda oboljelih žena od karcinoma grlića materice umirala nam je svaka peta do šesta žena, a na kraju posmatranog perioda svaka četvrta do treća žena umire od karcinoma. Ona je istakla da je najvažnije to što je ovo bolest koja se liječi, a može da se i spriječi, da je ne bude, te da se svede na rijetku bolest u Crnoj Gori. - Primarna prevencija je spriječiti nastanak bolesti. Kod ovog karcinoma sprečavamo da nastane HPV infekcija. Primarna infekcija ima svoje opšte zdravstvene edukativne aktivnosti koje svi dobro znamo, ali i ova bolest ima specifikum, ima uzročnika i profilaktičku vakcinu, koja je odavno u upotrebi, kod nas je registrovana 2014. godine u Agenciji za ljekove. Sekundarna prevencija ove bolesti znači da otkrivamo bolest u ranom stadijumu. Tercijalna prevencija ove bolesti započinje na konzilijumu za ginekološku onkologiju koji je multidisciplinaran i na kojem se svakoj pacijentkinji prilazi individualno – objasnila je prim. Čolaković Popović. U zaključku predavanja je naglasila da se stalno radi na edukaciji kadrova, inovaciji opreme, teritorijalnih protokola na onkološkoj klinici u cilju unaprjeđenja tercijalne prevencije, koje podrazumijevaju liječenje i rehabilitaciju. Verica Pantelić


#SJOJUFP[ESBWMKVOBinteligentanOBÇ?JO

¡ jedinstven sastav probiotika ¡ znanstveno podrŞani sojevi ¡ neťkodljivi i sigurni GR-1Ž i RC-14Ž

oralnekapsule,vaginalnFkapsule intimnisapunJgel oralne kapsule, vaginalnFkapsule intimni sapun Jgel

ZaĹĄtita i obnova vaginalne mikroflore tkodbakterijskFvaginozFJvaginalnFmikozF  tprevencijBgenitalnihinfekcijB

kapsuleJvrećice

ZaĹĄtita i obnova crijevne mikroflore tkodatopijskoHdermatitisB  tkodHpylorJinfekcije tkodIBSJIBD 

suspenzija,kapsule,ENZIMIkapsule,pastile

Regulacija crijevne mikroflore tkodproljevB  tkodnadutostiJslabeprobave    Ekskluzivni uvoznik i distributer za Crnu Goru: FARMONT M.P. doo Kosić bb, Danilovgrad, tel: +382 20 663 075, +382 20 663 065, fax: +382 20 663 068, web: www.farmont.co.me, mail: office@farmont.me Prije upotrebe paĹžljivo proÄ?itati uputstvo, a za viĹĄe informacija obratite se VaĹĄem ljekaru ili farmaceutu


Va g i n a l n a mikrobiota Prof. dr Ljubomir Petričević Univerzitetska klinika za ginekologiju i akuserstvo, Medicinski Univeritet Beč, Austrija Saradnik ordinacije Natal, Podgorica Zdrava vaginalna mikrobiota okarakterisana je kroz dominaciju laktobacila u odnosu na ostale, prije svega anaerobne bakterije. Poznato je da jedan kvadratni milimetar vaginalnog epitela naseljava otprilike 1,5-2 milijarde raznih mikroorganizama. Između ostalih Streptokoke, E.coli, Corynebakterie, Ureplasma spp. Anaerobne bakterije, gljivice itd. Odličujući faktor koji karakteriše normalu vaginalnu mikrobiotu nije pitanje da li se ovi mikroorganizmi mogu izolovati i identifikovati zu pomoć vaginalnog brisa mikrobiološke kulture, već samo jednostavno dominantno prisustvo laktobacila. U slučaju gubitka Laktobacila dolazi do porasta pH vrijednosti vagine. Ovo stanje olakšava direktno naseljavanje patogenih mikroorganizama i u nekim situacijam pospješuje razvoj infekcije. Međutim, svi simptomi koj prate infekciju, kao na primjer svrab, bijelo pranje, crvenilo, ne moraju biti direktni znaci iste. Ponekad ove poteškoće, a prije svega, suvoća vagine (atrofija), mogu biti jednostavan znak nedostatka vaginalinh laktobacila. Laktobacili su vodeći mikrorganizmi zdrave vagine. Koji je savjet ženama da se ove bakterije zaštite i spriječi infekcija? Koristim izraz, puno babica kilavo dijete - ne treba pretjeravati. Žene ne bi trebale redovno da koriste vaginalna tuširanja hemijskim preparatima. Jednostavna i normalna higijena je osnova svakog zravlja. Tek u slučaju početnih problema preporučujem pH neurtalne preparate. Ako se poteskoće pojačaju

16

potrebno je zatražiti profesionalnu pomoć. Inače važi deviza: „što manje to bolje“, prvi postulat. Koje situacije zahtijevaju terapiju sa probioticima? Vaginalne probotike potrebno je primijeniti poslije antibiotkske terapije. Prije svega poslije mikrobiloški potvrđene bakteriele vaginose. Pored ostalog, preporučljiva ja i substitucija lokalnim mliječnim bakterijama poslije svake terapije antibioticima, kako bi se u brzom postupku obnovila normalna vaginalna mikrobiota. Drugi slučaj u kojem se probiotici trebaju primijeniti jeste takozvana intermedijarna bakterijkso vaginala mikrobiota, stanje u kojem anaerobne bakterije dominiraju vaginalnom florom a mliječne bakterije izumiru. U ovom slučaju se ne govori o infekciji već o prelazom stanju koje je neugorno za pacijentkinju. Da li pacijentkinjama sa minimalnim problemima, kao npr. neprijatnim mirisom, potrebno provjeriti vaginalni bris na mikrobiolosku kluturu? Terapiju probioticima kod ovakvih pacijentkinja preporučujem bez ikakve dijagnoze. U takvom slučaju ne možete nista loše uradti. Ako pacijentkinje i poslije terapije imaju razvijene tegobe koje prerastaju u infekciju potrebnu za liječenje, preporučujem profesionalni pregled i kontrole. Ne preporučujem prepisivanje antibiotika bez pregleda i mikrobioloske analize. Rizik za razvijanje bektrijske rezistencije, kao i prateći efekti antibiotske terapije, predstavljaju mnogo veći problem nego aktuelne


poteškoće. Jedna dobra mikrobiološka diagnoza je ključ za uspješnu terapiju. Moderna naučna istraživanja mikrobioma povezuju organe za varenje i vaginu u jednu cjelinu. Da li je ovaj koncept prihavćen od strane kolega ljekara? Potrebne su bile godine da bi ovaj koncept bio prihvaćen. Organi za varenje, pogotovo debelo crijevo, utiču u velikoj mjeri na mikrobiološku geografiju vagine. Ova teorija je više puta potvrđena uz pomoć istraživanja o oralnoj terapiji probioticima. Probiotici u crijevu utiču pozitivno na vaginalne mikroorganizme. Ovaj način terapije se u sve većoj mjeri prihvata od strane ginekologa. Da li i pacijentkinje u postmenopauzi (fiziološki prestanak menstrualnog kravarenja) postižu benefite od primjene probiotskih laktobacila? U raznim studijama koje smo sproveli na medicinskom univerzitetu u Beču, mogli smo primijetiti da i žene u postmenopauzi posjeduju laktobacile u vagini. Pri javljanju suvoće vagine (atrofije), koja je u velikom broju slučajeva normala, situacije kada žena više nema prirodno menstrulno krvarenje, prisustvo bakterija i prije svega laktobacila je promijenjeno u odnosu na stanje kada je menstruacija prisutna. Pri primjeni probotika žene mogu povećati prisustvo vaginalnih mliječnih bakterija i na taj način ublaziti ili čak izliječiti

stanje vaginalne atrofije. Substitucija laktobacilima može se sprovoditi i uz pomoć vaginalnih ili oralnih preparata sa probiotskim bakterijama melcen kiseline, laktobacilima. Ovi principi su dokazani u velikom broju naučnih istraživanja i sa ponosom moram reći da je terapija uspješna. Zašto je bitno koristiti probiotske preparate koji su ispitani a njihovo dejstvo dokazanao uz pomoc kliničko-naučnih istraživanja i projekata? Danas se na tržištu nalaze mnogi preparati koji nose naziv probiotik. U velikom broju slučajeva radi se o tabletama koje u sebi ne sadrže laktobacile ili samo određene pomoćne supstance. Ovi preparati ne mogu nositi ime probiotik već prebiotik jer se glavna supstanca, aktivne bakterije, ne nalaze u ovim ljekovima. Drugo, za veliki broj takozvanih probiotika postoje samo in-vitro podaci (istrazivanja u laboratorijama bez primjene u praksi i na pacijentima). Jedino preparati za koje su sprovedene kliničke studije na pacijentima, a dejstvo dokazano uz pomoć mikrobioloških ispitivanja, imaju potvrdu za pravi pozitivan učinak. Ovo dejstvo se može dokazati samo uz pomoć takozvanih randomiziranih, zasljepljenih projekata u kojima pacijent ne zna da li dobija aktivnu supstancu ili ne. Tek onda možemo saznati da li preparati koji se primjenjuju samo ublažuju poteškoće ili stvarno pozitivno utiču na mikrobiotu vagine.

17


Najmlađi bračni par na Zemlji bili su djeca od 8 i 9 godina, a vjenčali su se u Kini 1910. godine.

U današnje vrijeme depresija ljude hvata najčešće srijedom.

Koristimo 300 mišića samo da bi se održali u ravnoteži kada stojimo.

Godišnje se u svijetu popije 50 milijardi tableta aspirina.

Ajkule su jedine životinje koje su imune na sve vrste kancera.

Svaki drugi čovjek pati od zaraznog zijevanja.

Svako dijete se rodi sa plavim očima.

18


Neki psi su dresirani tako da mogu da predvide napad epilepsije kod svog vlasnika. Crvenilo lica je reakcija koju ne možemo da kontrolišemo.

Samo 1% bakterija uzrokuje bolesti.

Istraživanja pokazuju da komarce privlače ljudi koji su nedavno jeli banane.

Djeca sanjaju dvostruko više nego odrasli.

Koštana srž je tkivo u ljudskom tijelu koje najbrže raste.

Ljudsko lice može da napravi 10.000 različitih grimasa.

19


Trigeminalna neuralgija i bol

u licu Prof. dr Ĺ˝eljko Kojadinović, neurohirurg Privatna bolnica Sveti Luka, Petrovaradin, Novi Sad StruÄ?ni konsultant poliklinike Rezidencija zdravlja Kerber, Podgorica Kod bola u licu po tipu trigeminalne neuralgije najvaĹžnije je na poÄ?etku ustanoviti tip neuralgije. NajÄ?eťći oblici su: tipiÄ?na, atipiÄ?na i sekundarna. Trigeminalna neuralgija - tipiÄ?na (neuralgia trigeminusa, neuralgia trigemini, neuralgija lica, neuralgija glave) predstavlja bol u licu koji se javlja iznenada, velikog je intenziteta i trajanja obiÄ?no do 1 minut. Pacijenti ga Ä?esto opisuju kao udar strujom, ubod,... MoĹže biti provociran dodirom ili drugaÄ?ijom iritacijom pojedinih djelova lica ili usne duplje (to su tzv. trigger zone). Kod tipiÄ?ne primarne neuralgije izmeÄ‘u napada bola nema tegoba i neuroloĹĄkim pregledom se ne otkriva niĹĄta. Ovo je već dovoljno za postavljanje dijagnoze. Uzrok bola su degenerativne promjene u ishodiĹĄtu, iz moĹždanog stabla, trigeminus nerva (Ĺživca koji inerviĹĄe lice, uĹĄne ĹĄkoljke i usnu duplju). (Slika 1.) Pored pregleda pacijenta, obavezno se mora uraditi MR snimak mozga da bi se utvrdilo da li eventualno postoji razlog trigeminalne neuralgije, kada se ona zove sekundarna neuralgija. To moĹže biti tumor, multipla skleroza, aneurizma, bolesti zuba... Postoji veći broj trigeminalnih neuralgija: tipiÄ?ne, atipiÄ?ne, pre-neuralgije, posttraumatske, sekundarne, neuralgije kod multiple skleroze i neuralgije rezistentne na klasiÄ?no lijeÄ?enje. Potrebno je od poÄ?etka razlikovati o kom tipu se radi, jer se lijeÄ?enje moĹže znatno razlikovati. Pored ovoga postoje i brojni drugi sindromi koji se manifestuju bolom u licu i njih je potrebno

20

razlikovati od trigeminalne neuralgije. Uzrok tipiÄ?ne trigeminalne neuralgije je Ä?esto pritisak krvnog suda na trigeminalni nerv, kao ĹĄto je prikazano na slici. (Slika 2.) LijeÄ?enje se uvijek poÄ?inje ljekovima. Vremenom ljekovi poÄ?inju slabije da djeluju i bolovi bivaju sve Ä?eťći i dugotrajnjiji. Tada nam najÄ?eťće i dolaze pacijenti. Mnogi imaju praktiÄ?no salve bola preko cijelog dana. PoĹĄto ljekovi ne pomaĹžu, a ne odluÄ?uju se za operacije, ovi ljudi godinama trpe straviÄ?ne patnje. Kod nas se u 80% sluÄ?ajeva, ambulantnim procedurama, moĹže na duĹže vrijeme zaustaviti bol u licu, kontrolisati ovakvo stanje i izbjeći operacija. Mnogi ljekari ne poznaju ovakve intervencije i odluÄ?uju se na "Ä?upanje nerava" ili operacije. Ako se radi o takozvanim atipiÄ?nim trigeminalnim neuralgijama operacija i ljekovi ne daju zadovoljavajuće rezultate. Tada su opisani interventni metodi u lijeÄ?enju bola jedino uspjeĹĄni. Postoji nekoliko tipova operativnog lijeÄ?enja:  t0QFSBDJKB.JLSPWBTLVMBSOBEFLPNQSFTJKB.JOJNBM no otvaranje lobanje i uklanjanje svakog pritiska na trigeminus nerv. Ova metoda pokazuje odliÄ?ne dugotrajne rezultate u preko 80% sluÄ?ajeva i danas najÄ?eĹĄce izvodimo ovu intervenciju. Intervencija traje oko 2 sata i odliÄ?no je podnose i pacijenti stariji od


Slika 1. Tri regije lica u kojima se, pojedinaÄ?no ili u kombinaciji, moĹže pojaviti bol

Slika 2. Strelica prikazuje mesto gde arterija vrťi pritisak na trigeminalni nerv izazivajući bol

70 godina. (Slika 3.)  t,PETUBSJKJIMKVEJ LPKJOJTVLBOEJEBUJ[BPQĂ?UVBOFTUF [JKV TFQSFQPSVĘŠVKFJOUFSWFODJKBLPKPNTFVOJĂ?UBWBKVCPMOBWMBLOB VEJKFMVUSJHFNJOVTOFSWBLPKJTF[PWFHBOHMJPO (BOHJPO(BTTFSJ  (BTFSPWHBOHMJPO 6OJĂ?UBWBOKFTFJ[WPEJQPWJĂ?FOPNUFNQFSB UVSPNOBWSIVJHMFLPKBTFVWPEJQSFLPLPäFMJDB*OUFSWFODJKBTF SBEJV[QPNPʉQPTFCOPHBQBSBUB[B[BHSJBWBOKFWSIBJHMF0WB NFUPEBOFNBEPCSFSF[VMUBUFLBPQSFUIPEOB  t6OPWJKFWSJKFNFCPMKFSF[VMUBUFPEQSFUIPEOFNFUPEF QPTUJäFMPLBMJ[PWBOPQSFDJ[OP[SBĘŠFOKFPESFĂżFOJISFHJKBNPäEBOPH TUBCMF(BNNBLOJGF*QBL QSJKFPWFNFUPEFVWJKFLUSFCBQPLVĂ?BUJ JOUFSWFOUOFNFUPEFVMJKFĘŠFOKVOFVSBMHJKF KFSJNBKV[OBUOPNBOKF LPNQMJLBDJKB EKFMVKVCSäFJQBDJKFOUJIMBLĂ?FQPEOPTJ t,PEWFPNBTUBSJIMKVEJ TBQSPDKFOPNEVäJOFäJWPUB NBOKPNPEHPEJOF TFQSJNKFOKVKFVOJĂ?UBWBOKFOFSBWBOBMJDV ĘŠVQBOKFOFSBWB VOJĂ?UBWBOKFPUSPWJNB 0WBNFUPEBOFNB EVHPUSBKOPEPCSFSF[VMUBUFJĘŠBLNPäFEPWFTUJOBLPOHPE EPKPĂ?KBĘŠFHCPMB EFBGFSFOUBDJPOJCPM   1PSFEUSJHFNJOBMOFQPTUPKFJOFVSBMHJKFESVHJIOFSBWB  BOBKĘŠFĂ?DBKFHSPTPGBSJOHFBMOBOFVSBMHJKB0OBTFUBLPĂżFQPĘŠJOKF MJKFĘŠJUJMKFLPWJNB6LPMJLPPOJOFPCF[CPMFQBDJKFOUBEPWPMKOP  POJTFMJKFĘŠFPQFSBUJWOPWFPNBVTQKFĂ?OP 1PTFCBOQSPCMFNQSFETUWMKBKVatipiÄ?ne trigeminalne neuralgijeQPĂ?UPLPEOKJIVPCJĘŠBKFOJUFSBQJKTLJQSPUPLPMOFEKFMVKF  BQPHPUPWPKFTMBCJKJPEHPWPSOBPQFSBDJKVNJLSPWBTLVMBSOPN EFLPNQSFTJKPN .7% 4UFQFOBUJQJKFSBTUFĂ?UPKFQSJTVUOPWJĂ?F TMKFEFʉJI[OBLPWBTMBCJKBSFBLDJKBOBVQPUSFCVMJKFLB NMBĂżJ QBDJKFOU QPTUFQFOJOBTUBOBLCPMB TUBMOJCPMCF[GB[BCF[CPMOPTUJ  QPHPSĂ?BWBOKFCPMBOBäWBLBOKFJHPWPS OFNBNJLSPWBTLVMBSOPH LPOUBLUBOB.3TOJNLVNP[HB6UJNTMVĘŠBKFWJNBOBKĘŠFĂ?ʉF V[SPLCPMBOJKFJSJUBDJKBLSWOJNTVEPNLPKJQSJUJTLBOBJTIPEJĂ?UF USJHFNJOBMOPHOFSWB WFʉJSJUBDJKBPWPHOFSWBOFHEKFVMJDV5BEB KFOBKWBäOJKFEFUBMKOJNQSFHMFEPNPULSJUJNKFTUPJUJQPWFJSJUBDJKF  ,BEBTFQSFDJ[OPPESFEJĂ?UBV[SPLVKFCPMVMJDVJOBLPN NKFTUVQPTUPKJJSJUBDJKBUSJHFNJOBMOPHOFSWB NPäFTFTQSPWFTUJ TQFDJÄ•ĘŠOPMJKFĘŠFOKFɇFTUPTFPWPOFVUWSEJEPWPMKOPQSFDJ[OPQB

Slika 3. Trigeminus nerv (Şute boje) je oslobođen od pritiska okolne arterije i obloŞen teflonom

J[PTUBOFJVTQKFIMJKFĘŠFOKB5BEBTFPCJĘŠOPPLSJWF[BUPTUBSPTU QBDJKFOUB QTJIJĘŠLPTUBOKF ESVHFISPOJĘŠOFCPMFTUJ4WFPWPVTUWBSJ NPäEBEPQSJOPTJCPMFTUJ BMJOFNPäFCJUJJ[HPWPSEBTFOFTQSPWFEF VTQFĂ?OPMJKFĘŠFOKF 6[SPLCPMBTFNPäFMJKFĘŠJUJTBWSFNFOJNMKFLPWJNB BMJ ĘŠFTUP LBEOBNQBDJKFOUJEPĂżV MKFLPWJ LMBTJĘŠOFJBMLPIPMOFCMPLBEF WFʉOJTVEBMJSF[VMUBUF6UPNTMVĘŠBKVJOEJLPWBOFTVinterventne metode lijeÄ?enja trigeminalne neuralgije.0OFQPESB[VNJKFWBKV EBTFMJKFLBQMJLVKFUBĘŠOPVJ[WPSCPMBLPKJEPWPEJEPJSJUBDJKF USJHFNJOBMOPHOFSWBJMJOKFHPWVOFQPTSFEOVPLPMJOV JMJEBTF OBJ[WPSCPMBEKFMVKFOFLPNESVHPNJOUFSWFOUOPNNFUPEPN TUJNVMJĂ?F [BHSJKF VOJĂ?UJ EFLPNQSJNVKF #VEVʉJEBTVJ[WPSJ CPMBĘŠFTUPNBOKJPEDN EBTVVEPCJOJ JEBTFPLPOKJIOBMB[F WBäOFTUSVLUVSF QPUSFCOPKFQSPNKFOVUPLPNJOUFSWFODJKFQSJLB[BUJ TOJNBOKFNJUPLPNTOJNBOKBQSBUJUJEPMB[BLJHMFJMJESVHPHJOTUSV NFOUBJVCSJ[HBWBOKFMJKFLBUBĘŠOPVJ[WPSCPMB0WPTFOBKĘŠFĂ?ʉF WSĂ?JQPEVMUSB[WVĘŠOJNTOJNBOKFNOBBQBSBUJNBQPTFCOJIQFSGPS NBOTJTBQPTFCOJNJHMBNB JMJOB35(TLPQJKJ U[WVMUSB[WVĘŠOB JMJ35(OBWJHBDJKB 0WFJOUFSWFODJKF[BUPOFUSFCBNJKFĂ?BUJTBU[W CMPLBEBNBKFSTFPOFSBEFOBTMJKFQPJQPWSĂ?OPVQSFEKFMV[BWSĂ?OJI HSBOBOFSBWBJVWJKFLKFQJUBOKFEBMJKFMJKFLEBUOBQSBWPNKFTUP ɇFTUPKFEPWPMKOPEBTFQSPNBĂ?JJOFLPMJLPNJMJNFUBSBQBEBJOUFS WFODJKBOFVTQJKF5PĂ?UPMKFLBSJNBWFMJLPJTLVTUWPOF[OBĘŠJEB NPäFEBTJHVSOPBQMJLVKFMJKFLCF[TJNVMUBOPHTOJNBOKB Ove intervencije se rade ambulantno, nisu bolne, a bol se odmah smanjuje. Sve, zajedno sa pregledom traje oko 1 do 1,5 sat i nakon toga pacijent moĹže otići kući. Za dugotrajniji efekat potrebno je obiÄ?no uraditi 1-3 interventne procedure sa razmakom od nekoliko nedjelja. Ni finasijski efekat nije beznaÄ?ajan jer je njihova cijena manja od viĹĄenedjeljnog fizikalnog tretmana, a pogotovo manja od banjskog lijeÄ?enja ili operativnog lijeÄ?enja. Kod preko 80% pacijenta koji imaju uporne i intenzivne bolove u licu moĹžemo savremenim ljekovima ili, u teĹžim sluÄ?ajevima, posebnim interventnim ambulantnim procedurama zaustaviti odmah bol i kontrolisati ga. Zbog toga ove procedure uvijek treba probati prije eventualnog operativnog lijeÄ?enja ili stereotaksiÄ?nog zraÄ?enja, npr. Gamma knife metodom.

21


Prirodnim rješenjem protiv benignog uvećanja prostate

Benigno uvećanje prostate (BHP) je najčešće oboljenje prostate i čak 25% rada urologa se sastoji u liječenju ove bolesti. Benigno (ne-kancerozno) uvećanje prostate uzrokovano je rastom novih ćelija prostate. Simptomi su vrlo neprijatni i odnose se na otežano započinjanje mokrenja, nepotpuno pražnjenje bešike, učestalo mokrenje (danju i/ili noću), kao i nagon za mokrenjem koji

22


se nikako ne može suzbiti. Komplikacije ovog oboljenja su brojne, pa je veoma važno na vrijeme krenuti sa terapijom u cilju sprečavanja progresije bolesti. U početku se kod pacijenata javljaju infekcije urinarnog trakta koje se teško liječe i često ponavljaju, a u kasnijim stadijumima benigne hiperplazije prostate pojavljuje se krv u urinu, dolazi do oštećenja bešike i bubrega (stvaraju se pijesak i kamenje u urinarnom traktu), a jedna od najtežih komplikacija je urosepsa - intoksikacija, odnosno trovanje organizma zbog poremećene funkcije bubrega. Od ne-farmakoloških mjera preporučuje se umjeren način života i ishrane. Ishrana mora biti raznovrsna, bogata vitaminima, umjereno slana i vrlo malo začinjena. Važno je izbjegavati dugotrajno sjedenje i ležanje, naporno hodanje i vožnju biciklom. Pacijent mora redovno da mokri i da ne odlaže mokrenje, da izbjegava unos velikih količina tečnosti odjednom, da izbjegava konzumiranje alkohola i hladnih napitaka. Posljednjih godina fitoterapija zauzima veoma značajno mjesto u zvaničnim urološkim vodičima za liječenje benigne hiperplazije prostate. Graminn® je novo rješenje za očuvanje zdravlja prostate i cijelog urinarnog trakta. Graminn® sadrži čist ekstrakt polenovog praha raži, čiji aktivni principi sadrže standardizovanu količinu fitosterola i aminokiselina. Koristi se u liječenju i kontroli BHP kod pacijenata sa uvećanom prostatom, akutnim i hroničnim nebakterijskim prostatitisom i erektilnom disfunkcijom. Efikasnost Graminn®-a je dokazana u više od 100 kliničkih studija, a nalazi se i u evropskom urološkom vodiču za liječenje BHP. Dokazanim dvostrukim mehanizmom djelovanja smanjuje simptome BHP i poboljšava kvalitet života. Svoj farmakološki efekat Graminn® ispoljava kroz smanjenje bola za vrijeme uriniranja i smanjenje učestalosti uriniranja, naročito tokom noći, povećanje protoka uz stalni mlaz urina i osjećaj kompletnog pražnjenja mokraćne bešike. Sve su ovo vrlo neprijatni simptomi benigne hiperplazije prostate, koji značajno utiču na kvalitet života pacijenta. Savremena tehnologija izrade omogućava izolovanje polena iz jezgra zrna bogatog aktivnim principima i eliminaciju svih alergena i nus produkata koji se nalaze u omotaču, zato Graminn® mogu da koriste i osobe sklone alergijskim reakcijama nakon upotrebe polena. Graminn® se koristi jednom dnevno, kutija je dovoljna za mjesečnu terapiju jer sadrži 30 kapsula. Za pun terapijski efekat preporučena je terapija od 3 mjeseca u kontinuitetu.


Udruženje za pomoć oboljelima od reumatskih bolesti

NVO RAM Udruženje za pomoć oboljelima od reumatskih bolesti NVO RAM je osnovano januara 2003. godine kao nevladino, neprofitno, nestranačko i nezavisno udruženje, sa ciljem pomoći oboljelim od reumatskih bolesti, na principima solidarnosti i humanosti, kao i unaprijeđenjem društvene brige o oboljelim, njihovim okupljanjem i njegovanjem zajedništva. Inicijativu za osnivanje Udruženja, koju je pokrenula dr Koviljka Kažić, podržali su dr Svetlana Aligrudić, dr Veliša Aligrudić, dr Nenad Vukčević, dr Sanja Čejović, kao i osnivač i prvi predsjednik udruženja Senka Stijepović. Predsjednik udruženja je Igor Medojević. Ciljevi udruženja NVO RAM su: - pomoć oboljelim od reumatskih bolesti na principima solidarnosti i humanosti, - razvoj društvene brige o oboljelima, - okupljanje i razvoj zajedništva, - edukacija članova, njihovih porodica i zainteresovanih lica. Uduženje je od 2007. godine član EULAR, Evropske lige za borbu protiv reumatizma. Članice ove lige su udruženja iz 44 evropske zemlje koja sprovode zajedničku strategiju borbe protiv reumatskih bolesti u Evropi, a od 2011. godine član je i AGORE, udruženja zemalja Južne Evrope, koje je prošle godine održalo VII godišnju Konferenciju u Madridu, na kojoj je učešće uzeo i predsjednik našeg udruženja, Igor Medojević. Tema konferencije bila je Uticaj pacijenata u oblikovanju zdravstvene zaštite i njege. Na konferenciji je odlučeno da naše udruženje bude

24

domaćin konferencije u septembru 2020 godine, gdje će učestvovati udruženja iz 15 zemalja. Sa sličnim udruzenjima u Crnoj Gori imamo dobru saradnju. Posebno dobru saradnju udruženje RAM ima sa crnogorskim Fondom za zdravstveno osiguranje, koji je pacijentima iz oblasti reumatologije obezbijedio najbolje terapije. Zajedno sa doktorima reumatolozima, sa kojima imamo odličnu saradnju, pokrenuli smo peticiju i skupili oko 4000 potpisa u 2017. godini, sa zahtjevom za redovno banjsko liječenje, tako da od jula 2018. godine pacijenti sa reumatoidnim i psorijaznim artritisom imaju pravo na rehabilitaciju svake treće kalendarske godine, umjesto samo jedne godine nakon postavljene dijagnoze, što je do tada bio slučaj. Pacijenti sa juvenilnim hroničnim artritisom do navršenih 18 godina imaju pravo na rehabilitaciju svake godine, a nakon punoljetstva pravo na rehabilitaciju na teret Fonda za zdravstveno osiguranje imaju svake treće kalendarske godine. Novina je i pojednostavljena procedura kod upućivanja pacijenata na rehabilitaciju. U januaru 2018. godine obilježili smo 15 godina postojanja udruženja. U prošloj godini učestvovali smo u Baru na tribini Kako prepoznati sipmtome i kvalitetno živjeti sa reumom, gdje smo predstavili rad našeg udruženja. Tamo je je prezentovan pobjednički esej našeg člana Jasne Maraš koji je poslat za Stenovu nagradu za 2018. godinu. Svakog petka organizujemo radionice dekupaža i razne vježbe, a često naše članove svojim predavanjima dodatno edukuju reumatolozi dr Svetlana Aligrudić, dr Rifat Međedović, prof.


dr Srđan Vukčević, kao i članovi Komore fizioterapeuta sa predsjednikom te komore Krstom Kovačevićem. U prošloj godini učestvovali smo na VI Kongresu UReS/ ORS 14.09. i 15.09. u Vrnjačoj Banji na poziv te organizacije. Organizovali smo izlet na Ivanova Koritia za naše članove. Takođe, učestovali smo u Beogradu na skupu u organizaciji farmaceutske kuće Hoffmann La Roche u martu mjesecu. Svjetski Dan artritisa 12. oktobra obilježili smo u hotelu Podgorica pod sloganom Ne odlazi – poveži se već danas. Udruženje je organizovalo simboličnu šetnju ulicom Slobode, u sklopu kampanje Zajedno smo jači, koju su podržala i srodna udruženja iz Slovenije, Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Šetnja i sklopljene ruke simbolično prikazuju snagu zajedničke borbe i međusobne podrške u postizanju ciljeva koji će poboljšati liječenje, sa posebnim akcentoma na ranu dijagnozu pacijenata od reumatskih i mišićno-koštanih oboljenja i rano

započinjanje terapije koja bi dala pozitivne rezultate u daljem toku bolesti, smanjila bol i spriječila pojavu teških invaliditeta. Učestovali smo u Beogradu u novembru 2018. godine na IV Međunarodnom skupu razmjene iskustava organizacija pacijenata na temu Oblikovanje budućeg zdravstvenog okruženja. Sastanak je organizovala kompanija Hoffmann La Roche Srbija, a na njemu je učestvovalo preko 60 predstavnika organizacija pacijenata iz 20 zemalja sveta. U ime NVO RAM u radu skupa učestvovao je sekretar udruzenja Danilo Boljević. U Beogradu smo, takođe u novembru mjesecu, učestvovali na Evropskom sastanku pacijenata EPIS 2018. u organizaciji farmaceutske kuće Novartis. Igor Medojević, predsjednik Udruženja

Jerevanska br 40, Podgorica Tel.: +382 20 673 942, +382 67 433 901 nvoreumacg@gmail.com www.nvo-ram Sastanci petkom od 17 do 20 časova

25


Barijatrijska (metabolička) hirurgija protiv šećerne bolesti

Prof. dr Miroslav D. Ilić, hirurg Medicinski fakultet u Novom Sadu Klinika za grudnu hirurgiju Institut za plućne bolesti Vojvodine, Sremska Kamenica Stručni saradnik bolnice Codra, Podgorica Američki hirurg Valter Pori prvi je uvidio vezu između hirurgije želuca i tankog crijeva i šećerne bolesti. Proučavajući pacijente koji su operisali tumore želuca (odstranjenjem jednog dijela želuca i uspostavljanjem spoja između ostatka želuca i tankog crijeva) uvideo je da su pacijenti koji su prije operacije imali šećernu bolest, potpuno „ozdravili“, tj. sama operacija doprinijela je prestanku uzimanja ljekova protiv šećerne bolesti i normilaizovala je nivo šećera u krvi. Iako je u doba kada je dr Pori obavio ovo ispitivanje hirurgija bila „otvorena“, tj. obavljala se preko laparotomije (reza na abdomenu), tek u novije vrijeme, prelaskom hirurgije na laparoskopsku (hirurgiju preko nekoliko rupica na trbuhu) ostvarena je mogućnost da se resekcija želuca uradi pacijentima sa šećernom bolešću (ili „inzulinskom rezistencijom“) bez opterećenja komplikacije rane, obzirom da su dijabetičari skloniji infekciji rane i slabijem zarastanju.

26

Početak 21. vijeka i učestalo izvođenje operacija protiv gojaznosti utvrdio je ulogu barijatrijske hirurgije u liječenju šećerne bolesti, i ova hirurgija je zato i dobila naziv „metabolička“ hirurgija, jer je svojim rezultatima liječila metabolizam pacijenta i to ne samo na nivou metabolizma glukoze, nego je liječila i povišene masnoće u krvi. Gojaznost je primarni uzrok šećerne bolesti, prije svega kod tipa 2, koji je daleko najčešća grupa pacijenata u cijelom svetu. Dijabetes vodi mnogobrojnim zdravstvenim problemima uključujući pojavu kardiovaskularnih bolesti, inzulta (moždanog udara), sljepila, oštećenja bubrega, oštećenja perifernih nerava, amputacijama nogu, impotenciji, depresiji i povećanju rizika od nekih malignih tumora. Život je skraćen sa šećernom bolešću od 12 do 14 godina. Savremena terapija za šećernu bolest, tipa 2, podrazumijeva promjenu načina života (gubitak tjelesne težine, dijetu i


Da li ste znali? - Da jedan čovjek umire svakih 10 sekundi na svijetu od komplikacija šećerne bolesti! - Da je šećerna bolest jedna od deset vodećih uzroka smrti u svijetu! - Da je 90% dijabetes melitusa (tip2) povezan sa gojaznošću! - Da je barijatrijska i metabolička hirurgija najefikasnije liječenje šećerne bolesti (tip 2) kod gojaznih osoba, i dovodi do remisije ili poboljšanja skoro kod svih pacijenata?

vježbanje) kao i anti-dijabetesne ljekove. Međutim, i uprkos ljekovima koji održavaju regularan nivo šećera u krvi, tokom života se obično povećava doza ljekova, a prelazi se i na intramuskularno davanje inzulina. Zbog toga se šećerna bolest smatra hroničnom i progresivnom bolešću. Hirurgija, odnosno određen tip hirurške intervencije na digestivnom traktu (želudac, tanko crijevo) poboljšava stanje pacijenta sa šećernom bolešću u preko 90% slučajeva! Smanjuje se nivo šećera u krvi, smanjuje se doza i tip antidijabetesnih ljekova i poboljšava stanje na drugim organima koji su počeli da se oštećuju usljed postojanja šećerne bolesti. Kod 78% pacijenata kod kojih se izvedi hirurgija protiv dijabetesa postiže se „remisija“ tj. potpuno odsustvo potrebe uzimanja bilo kakvih ljekova i potpuno postizanje normalnog nivoa šećera u krvi! Ovo zaustavljanje progresije bolesti je dugogodišnje i kreće se od 5 do 7 godina. Odlažu se komplikacije i produžava život hirurgijom. Kada se govori o tipovima operacija, danas se izvode u principu tri vrste intervencije: 1. Laparoskopska „sleeve“ (rukavna) resekcija želuca. Operacija se izvodi u opštoj anesteziji i kroz četiri ili tri rupice na trbuhu veličine od 5 mm do 1,5 cm uvode se instrumenti pod kontrolom kamere i prvo mobiliše želudac a onda oko 80% ovog organa se resecira i odstrani. Želudac se na ovaj način pretvori u manju cijev, veličine banane i ne može da primi više od 100-150 ml tečnosti odnosno hrane. Pacijent mršavi do normalne tjelesne težine, smanjuju se metaboličke potrebe, smanjuje se bazalni metabolizam, a nivo šećera u krvi se normalizuje.

Ova operacija pogodna je za pacijente koji imaju „inzulinsku rezistenciju“ ili pacijente koji uzimaju oralne anti-dijabetike; 2. Laparoskopski „mini gastric by-pass“ Ova operacija se pokazala kao najuspješnija u tretmanu šećerne bolesti jer je preko 90% pacijenata bez terapije bilo kakve 7 godina. Ona se takođe izvodi laparoskopski, uradi se „sleeve“ resekcija ali se tako smanjeni želudac spoji sa vijugom tankog crijeva na oko 2 metra od prelaska želuca u dvanaestopalačno crijevo; 3. Laparoskopska operacija „duodenalno isključenje“ (switch) U ovoj laparoskopskoj operaciji se takođe uradi želudačna rukavna resekcija, ali se tanko crijevo (završni dio) spoji sa dvanaestopalačnim crijevom, čime se postiže, ne samo smanjeni unos hrane u želudac, nego i veoma kratko zadržavanje hrane u tankom crijevu, a na taj način se drastično smanjuje resorbcija masti i šećera iz tankog crijeva, a rezultat je dugotrajna remisija šećerne bolesti. Sve ove operacije zahtijevaju pažljivu preoperativnu pripremu, iskustvo hirurga u izvođenju operacija, kao i kontrole jednom u 6 mjeseci. Ostanak u bolnici traje nekoliko dana, a postoperativni tok podrazumijeva dijetalni tretman nekoliko nedjelja. Danas je hirurgija izuzetno uspješna u liječenju šećerne bolesti. Nalazi se u svim kliničkim vodičima dobre prakse najvećih svjetskih udruženja endokrinologa. U našoj sredini malo se zna o ovim mogućnostima, a operacije se izvode u našem regionu sa uspjehom.

27


Hronika 02. januar - Crnogorski zdravstveni sistem svrstava se u vrh povjerenja građana Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović kazao je da je taj resor tokom prethodne godine ojačao kapacitete zdravstvenih ustanova, proširio prava na rehabilitaciju i medicinska pomagala, odobrio 150 specijalizacija i 20 subspecijalizacija.

Hrapović je kazao da su u 2018. smanjene liste čekanja za pacijente. - Ojačali smo kapacitete zdravstvenih ustanova nabavkom nove opreme vrijedne 10 miliona eura. U adaptaciju i rekonstrukciju KCCG, bolnica i domova zdravlja uloženo je preko osam miliona eura. Smanjili smo liste čekanja za pacijente. Ojačali smo zdravstvene kapacitete i time smanjili upućivanje građana na liječenje u inostranstvo. Sve ovo svrstava crnogorski zdravstveni sistem u sami vrh povjerenja građana. Nastavljamo i u 2019. godini - poručio je Hrapović. 02. januar - U KCCG na godišnjem nivou urađeno 1,6 miliona usluga Klinički centar u posljednjih šest godina napustilo je 36 ljekara, ali većina njih nije otišla zbog angažmana u drugoj državi, već su ostali u zdravstvenom sistemu Crne Gore, u privatnom sektoru i njima su otvorena vrata ove ustanove. Zdravstveni radnici neopravdano su etiketirani da su podložni korupciji te se moraju eliminisati predrasude kako se samo “preko veze” može dobiti kvalitetna zdravstvena usluga, istakao je direktor Kliničkog centara dr Jevto Eraković.

- Odliv ljekara problematika je koja je prisutna u svim zemljama Jugoistočne Evrope. Kada je u pitanju odlazak iz Kliničkog to je, takođe, i potvrda rada i kvaliteta, jer su to ljekari koji bez ikakvog problema mogu da zauzmu pozicije u bilo kojoj zdravstvenoj ustanovi u Evropi. Vrata Kliničkog centra uvijek će biti otvorena kvalitetnim doktorima. Do sada smo od ljekara koji su otišli u privatni sektor, sedmoro angažovali honorarno, tamo gdje su bili deficitarni kadrovi, a sve kako bismo ispunili očekivanja i potrebe pacijenata do dolaska specijalista - rekao je dr Eraković. Saopšteno je i da će u naredne četiri godine u Klinički centar sa specijalizacije doći više od 200 mladih ljekar, te dr Eraković smatra da će oni donijeti ogroman kvalitet u radu Kliničkog centra, jer su to mladi doktori koji prate savremene trendove, edukacije, a koje će i KCCG stimulisati sa dodatnim kursevima i usavršavanjima. Dr Eraković kaže da je njegova želja kao doktora, ali i nekog ko je na čelu najveće zdravstvene ustanove, da plate ljekara budu što veće. - Obaveza je i Kliničkog centra da kroz racionalizaciju troškova gdje je god moguće stvori uslove da se iz postojećeg budžeta formiraju određeni fondovi koji mogu da se koriste i za finansijsku podršku zaposlenih u Kliničkom centru. Sve ono što je postignuto, 1,6 miliona usluga na godišnjem nivou, 40.000 hospitalizovanih pacijenata, uspjeh je upravo kvalitetnog i požrtvovanog rada doktora. To treba nagraditi, a naša obaveza je da pokušamo da iz ovih sredstava koje imamo napravimo drugačiju organizaciju rada – objasnio je dr Eraković. Dr Eraković komentarišući primjedbe građana da je i dalje za dobru ljekarsku uslugu potrebna “dobra veza”, ističe da je tačno da je korupcija aktuelna tema zdravstva i pitanje koje je nepravedno etiketirano prema zdravstvenim radnicima. - Znajući ih lično i profesionalno, kao i njihov kvalitet rad, siguran sam da u Kliničkom centru ne postoji takva praksa. Po mom mišljenju to su sociološki i kulturološki fenomeni koji su prisutni kod Crnogoraca. Oni misle da ako dođu "preko veze“ da će na taj način dobiti i kvalitetniju zdravstvenu uslugu. To su predrasude koje moramo polako da eliminišemo. Siguran sam da pacijenti i na jedan i na drugi način dobiju potpuno istu zdravstvenu uslugu. Svi hitni pacijenti uvijek su prioritet kada su u pitanju dijagnostičke i terapijske procedure. Tu nema čekanja. Samo treba poštovati pravila struke – zaključio je dr Eraković. 03. januar - Aparat Lup rekorder šalje podatke o radu srca ljekarima u KCCG U Kliničkom centru nedavno je urađena još jedna najsavremenija hirurška intervencija, koja će preduhitriti veliki broj

28


srčanih udara kod naših građana. Ljekari će pacijentima koji imaju problema sa radom srca, ugrađivati aparat Lup rekorder, koji će pratiti rad srca do tri godine. Tako će programirani aparat Kliničkom centru redovno slati rezultate mjerenja, a ljekari pacijentima mogu odrediti terapiju i bez kontrole u Podgorici. Za tu intervenciju nije potrebna hospitalizacija, a nju će tim Kliničkog centra, od sada, raditi svakodnevno. Aparat je težak svega dva grama a ljekarima će pomoći da otriju stvarni uzrok mnogih srčanih problema, od neprocjenjivog je značaja - kažu doktori, i kada je u pitanju otkrivanje najtežih poremećaja, bilo da je u pitanju srčani zastoj, ili ubrzan rad srca. - Procedura se radi jednostavno, sa rezom od svega par milimetara, sa jednom vrlo jednostavnom aplikacijom, ili ubacivanjem aparata u potkožno tkivo, tako da se nakon procedure, tj. u daljem praćenju uopšte neće primjećivati da pacijent nosi taj aparat - objasnio je načelnik odjeljenja za pejsmejkere i elektrofiziologiju srca KCCG, dr Mihailo Vukmirović. Ljekari imaju mogućnost da programiraju aparat, a u praćenju rada srčanih otkucaja, mogu im, kaže dr Vukmirović, pomoći i pacijenti. - Mi programiramo aparat da ako puls bude ispod određenog broja otkucaja, recimo 30 u minuti, ili ako bude preko 170 otkucaja u minuti, aparat sam to registruje u periodu od 7 ipo minuta, što nam daje kvalaitetan uvid u srčani rad. Drugi način je da mi kažemo pacijentu da u trenutku kada se ne osjeća dobro, kada se jave simptomi, on jednostavno jednim priskom na dugme na jednom aparatu uključi snimanje - poručio je on. Rezultate snimka ljekari će imati u realnom vremenu, gdje god se pacijent nalazio. - Praćenje pacijenta će biti bežičnim putem, to je nova tehnologija koja omogućava da pacijent ne mora da dolazi na kontrolu, osobito je to bitno ako je on mimo porodice. Druga stvar, svaki znak alarma, odnosno registrovanje usporenog ili ubrzanog srćanog rada mimo okvira zadatih vrijednosti će biti znak alarma, i mi ćemo u istom trenutku imati informaciju na mejlu da se nešto dešava, što možemo vrlo jednostavno da provjerimo - objasnio je dr Vukmirović. Lup rekorderom može se pratiti rad srca u periodu do tri godine, a ugrađuje se kada se iscrpe sve druge mogućnosti. Za ugradnju najsavremenijeg aparata obučeni su ljekari kliničkog centra, koji će slične intervencije ubuduće obavljati svakodnevno. Tako više neće biti nezabilježenih simptoma kod pacijenata, i tako će se preduhitriti veliki broj srćanih udara kod pacijenata.

zadrži svoje dijete. - U slučaju kada je odluka konačna, odmah se uključi Centar za socijalni rad koji preduzima dalje zakonske mjere kako bi se dijete zbrinulo - pojašnjavaju iz KCCG-a. Kao važno ističu da su ranije djeca smještana u Dom za nezbrinutu djecu u Bijeloj, a sada se češće zbrinjavaju u hraniteljske porodice. 04. januar – Ulaganje u zdravsvo mora biti veće Odliv ljekara iz javnog zdravstva najveća je opasnost po crnogorski zdravstveni sistem u godinama koje dolaze, upozorio je predsjednik Ljekarske komore Crne Gore, dr Aleksandar Mugoša.

- S obzirom na to da je školovanje doktora medicine dugotrajno i skupo, bogatim zapadnoevropskim zemljama mnogo više odgovara da samo uvezu gotov proizvod, nego da troše ogroman novac i vrijeme na školovanje sopstvenog kadra. Iz tog razloga bogate zemlje smanjuju administrativne barijere za zapošljavanje ljekara iz Jugoistočne Evrope, povećavaju njihove zarade, obezbjeđuju smještaj, ubrzane kurseve učenja jezika i sve ostalo neophodno za što brži početak samostalnog rada, olakšanu integraciju u sistem i adaptaciju na novu sredinu - objasnio je dr Mugoša. On je poručio da Ljekarska komora neće dozvoliti da zdravstveni sistem bude nesiguran što se tiče rada doktora medicine. Komora će, prema njegovim riječima, pokušati da identifikuje sve one koji se nelegalno bave ljekarskim pozivom. On smatra da investiranje u zdravstvo mora biti mnogo veće nego do sada, ali i da je neophodno bolje, jasnije i preciznije planiranje kada je u pitanju budućnost zdravstvenog sistema. 05. januar - Kolektivno zdravlje u Crnoj Gori talac nasljeđa

03. januar – Porodilje godišnje ostave dvije do tri bebe U Porodilištu Kliničkog centra Crne Gore roditelji prosječno tokom godine ostave dvije do tri bebe. Najčešći razlozi koje porodilje navode za odluku da ostave svoju bebu nakon rođena, jesu socio-ekonomski status, zdravstveno stanje, kao i odsustvo istinske podrške i razumijevanja od njihovih porodica. Sve napuštene bebe su adekvatno zbrinute u saradnji sa centrima za socijalni rad. Tokom ove godine zbrinuto je dvoje djece, navode iz KCCG-a. U slučaju kada se porodilja nakon porođaja odluči na ovaj korak, pojašnjavaju, nadležno osoblje KCCG-a, socijalni radnik i psiholozi pokušavaju da utiču da promijeni odluku i

Crna Gora je u evropskom vrhu po pitanju unosa soli, fizičkoj neaktivnosti, gojaznosti, konzumirnaju alkoholnih pića, kao i duvana i duvanskih proizvoda, što posebno zabrinjava, rekao je direktor Instituta za javno zdravlje dr Boban Mugoša.

29


Prema njegovim riječima, kolektivno ili narodno zdravlje u Crnoj Gori je i dalje talac nasljeđa, nezdravih navika i stilova života. - Kada se radi o nasljeđu ono se prije svega odnosi na ishranu, gdje, bez obzira što smo mediteranska zemlja, i dalje koristimo dosta rafinisanih mesnih prerađevina, gaziranih i zaslađenih napitaka, usoljenog mesa i posebno alkoholnih pića - pojasnio je dr Mugoša. - Posebnu poteškoću predstavlja činjenica da se radi o navikama koje su duboko usađene i od rane mladosti usvojeni obrasci ponašanja koji su veoma teški za promjenu, odvikavanje i odbacivanje - naveo je dr Mugoša. On je rekao da primarna prevencija kod mladih osoba koje nijesu usvojile nezdrave stilove života daje dobre rezultate i da raduje činjenica da se sve veći broj mladih posvećuje zdravlju i zdravim stilovima života, ali sa aspekta narodnog zdravlja. Kako je naveo, prošla godina po pitanjima epidemija i masovnih oboljevanja zaraznim bolestima se nije značajnije razlikovala od prethodnih. - Ono što je obilježilo prošlu godinu je svakako povećano obolijevanje od morbila – malih boginja, od kojih su registrovana ukupno 203 slučaja tokom prošle godine. Na svu sreću i za razliku od država iz okruženja, kod nas nije bilo zabilježenih smrtnih slučajeva iako je bilo nekoliko komplikovanijih situacija koje su se završile bez ozbiljnih posljedica - rekao je dr Mugoša. On je naveo da se nakon povećanja oboljevanja od morbila odziv na vakcinaciju poboljšao tokom prošle godine, posebno u generacijama djece rođene 2015. i 2016. godine, što je za svaku pohvalu i radost. Istovremeno, naše društvo i dalje karakteriše prijemčivost poruka protivnika vakcinacije, koji su državu doveli na korak od velikih epidemija zaraznih bolesti koje su decenijama unazad sprečavane upravo vakcinama. On smatra da svi treba da udruže snage i energiju za dobrobit sve djece i njihove bolje i zdravije budućnosti. 07. januar - Osnovati fond za liječenje djece Građanski pokret Nova ljevica pozvao je crnogorskog premijera Duška Markovića i ministra zdravlja dr Kenana Hrapovića da neodložno formiraju Fond za liječenje djece. Predlažu da se u fond usmjere sredstva koja se optuženima i osuđenima određuju za uplatu u skladu sa institutima Sporazum o priznanju krivice i Institut odloženog gonjenja. - Situacija je postala alarmantna jer apelima roditelja za novčanu pomoć za liječenje djece smo, sve češće i sve više, svakodnevno svjedoci - navodi se u saopštenju. Podsjećaju da Zakon o krivičnom gonjenju propisuje da tužilac od osumnjičenog u zamjenu za odloženo krivično gonjenje može zahtijevati da plati određeni novčani iznos u korist humanitarne organizacije, fonda ili javne ustanove ili da obavi određeni društveno korisni ili humanitarni rad. - Samo u 2017. godini državni tužioci su zaključili 240 sporazuma o priznanju krivice sa fizičkim licima, a u skladu sa presudama od Instituta za odloženo gonjenje za prethodnih 5 godina (bez 2018. godine) uplaćeno je preko 1,1 miliona eura navode iz GP Nova ljevica. Podsjećaju da su od početka svog političkog angažovanja

30

usmjereni na socijalne i egzistencijalne probleme građana, time i obezbjeđivanje adekvatne zdravstvene zaštite za građane Crne Gore. - Zato, pozivamo nadležne da formiraju ovaj fond i ne dozvole da zdravlje i životi najmlađih zavise od SMS poruka ili dobrovoljnih priloga. U tom cilju je i ovaj apel, kao i prethodni u kojima smo već navodili načine na koje su to neke od balkanskih zemalja riješile - navodi se u saopštenju. 09. januar - Realizovano više od 3 miliona elektronskih recepata Od početka primjene elektronskog recepta u Crnoj Gori, odnosno od 1. marta do 31. oktobra prošle godine, realizovano je 3.313.698 elektronskih recepata, kazao je direktor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Sead Čirgić.

- Za period od 1.3. do 31.10.2018. godine, od kada je uspostavljen elektronski/digitalni način propisivanja recepata, ukupno je realizovano 3.313.698 elektronskih recepata od čega je u privatnim apotekama realizovano 1.693.293, dok je preko državnih apoteka Montefarm-a realizovano 1.620.405 recepata - kazao je Čirgić. On ističe da je tokom 2018. godine realizovano više recepata nego u 2017. godini zbog, kako navodi, veće dostupnosti ljekova i snabdjevenosti apoteka. - Broj realizovanih recepata je povećan u odnosu na 2017. godinu, što je rezultat veće dostupnosti ljekova i bolje snabdjevenosti zbog donošenja nove Liste ljekova i uključivanja privatnih apoteka u sistem - objasnio je Čirgić. U toku 2018. godine najviše recepata je realizovano u oktobru - ukupno 469.163 recepata u državnim i privatnim apotekama, dok su među najizdavanijim ljekovima bili oni za liječenje hipertenzije, ulkusne bolesti, dijabetesa. 11. januar - Ljekarima će biti dodijeljeno oko 50 specijalizacija Ministarstvo zdravlja će ove godine dodijeliti 40 do 50 specijalizacija, a prednost će dati Nikšiću, Pljevljima, Bijelom Polju i Kolašinu, kako bi se kadrovski kapaciteti ravnomjerno rasporedili, saopštila je generalna direktorica Direktorata za kontrolu i unaprjeđenje kvaliteta, prof. dr Vesna Miranović. Ona je rekla da je u toku priprema plana specijalističkog usavršavanja za ovu godinu, i da su prikupljene potrebe svih zdravstvenih ustanova koje će biti pažljivo analizirane uvažavajući kadrovske nedostatke u pojedinim djelovima Crne Gore. Prof. Miranović je kazala da je planirano da ove godine


bude dodijeljeno od 40 do 50 specijalizacija. - Prednost ćemo dati procesu specijalističkog usavršavanja u Nikšiću, Pljevljima, Bijelom Polju, Kolašinu, u gradovima u srednjem i sjevernom regionu, da bi se kadrovski kapaciteti ravnomjerno rasporedili, decentralizovali - istakla je prof. Miranović.

Vodiće se računa da raspisivanje konkursa za specijalističke studije ne ugrozi funkcionisanje osjetljivih segmenata zdravstvenog sistema, kakav je Zavod za hitnu medicinsku pomoć ili pojedini domovi zdravlja. Prof. Miranović je podsjetila da je od 2013. godine u crnogorski zdravstveni sistem ušlo 350 ljekara, dok je samo u posljednje dvije godine odobreno 150 specijalizacija i 20 užih specijalizacija. Prema njenim riječima, u Kliničkom centru Crne Gore se na specijalizacijama nalazi oko 200 ljekara. Prednost crnogorskog zdravstvenog sistema je, kaže ona, što je manji od mnogih i dozvoljava praćenje budućih ljekara još od studentskih dana, uz usmjeravanje njihovog interesovanja prema realnim potrebama aktuelnog trenutka u zdravstvu. Ministarstvo zdravlja se odlučilo za personalizovan pristup studentima medicine završnih godina studija, mladim ljekarima pred donošenje odluke za trajno stručno usmjerenje, specijalizantima koji su iskazali izuzetne rezultate i specijalistima pred kojima je usmjeravanje ka užoj specijalnosti. - Sa pažnjom i uz respekt za njihove želje, spremni smo da im omogućimo obuku na najboljim klinikama u Evropi, gdje će moći neposredno da prikupljaju znanje i primjenjuju ga u liječenju crnogorskih pacijenata - poručila je prof. Miranović. Na taj način će se, smatra ona, smanjiti potreba za odlascima pacijenata na liječenje u inostranstvo i učiniti crnogorski zdravstveni sistem bezbjednim izvorom medicinskih usluga. 12. januar - Izabrani doktori i kod privatnika Ljekarska komora priprema projekat uvođenja privatnih izabranih ljekara u sistem javnog zdravlja, kako bi uveli standarde u sve zdravstvene ustanove i izjednačili status javnih i privatnih zdravstvenih ustanova. Predsjednik Ljekarske komore dr Aleksandar Mugoša kazao je da za početak analiziraju sve efekte uvođenja u privatni sektor 20 odsto kolega koji su trenutno zaposleni u javnom zdravstvu kao izabrani ljekari i specijalisti porodične medicine. - U ovoj godini, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja, započećemo postupak uvođenja standarda u rad svih javnih zdravstvenih ustanova u zemlji. Uvođenje standarda ima višestruki značaj, olakšava rad ljekara, povećava nivo kvaliteta zdravstvene zaštite građana, stvara preduslove za značajnu uštedu novca i,

što je najvažnije, priprema naše ustanove za proces međunarodne akreditacije. Isto ćemo uraditi i sa privatnim zdravstvenim ustanovama koje izraze interesovanje, jer je jedan od konačnih ciljeva ovog projekta i izjednačavanje statusa privatnih zdravstvenih ustanova sa javnim zdravstvom, što bi značajno uvećalo kapacitete bez ikakvih dodatnih finansijskih ulaganja. Priprema za akreditaciju zdravstvenih ustanova značila bi da smo, u poštovanju medicinskih pravila i protokola, stali uz rame najrazvijenijim evropskim zemljama kada je medicina u pitanju. Projekat je u potpunosti pripremljen, urađen je akcioni plan koji precizira aktivnosti i vremenski okvir za njihovo sprovođenje. Kada ga završimo prezentovaćemo ga Ministarstvu zdravlja. Obratili smo se ljekarskim komorama zemalja u kojima su zaposleni doktori medicine crnogorski državljani, kako bismo napravili bazu naših ljekara u dijaspori. Siguran sam da su svi oni spremni da pomognu, kako nama ljekarima, tako i građanima naše zemlje. Poslije dugo vremena oživjeli smo i časopis Ljekarske komore Crne Gore - ističe dr Mugoša. On navodi da će raditi i na projektu sveobuhvatne pravne zaštite članova Komore, iako mnoge stvari ne zavise od njih. 13. januar - Brže i efikasnije do dijagnoze Zahvaljujući novim, savremenim metodama, u Centru za medicinsku genetiku i imunologiju Kliničkog centra Crne Gore omogućeno je blagovremeno otkrivanje eventualnog steriliteta kod muškaraca, kazala je klinička genetičarka dr Olivera Miljanović. Povećan je i kvalitet dijagnostike nasljednjih bolesti pa je tako vrijeme do postavljanje dijagnoze smanjeno. Otkrivanje i prevencija nasljednih oboljenja jedan su od najefikasnijih načina očuvanja zdravlja. Savremene genetičke tehnologije primjenjuju se i u Centru za medicinsku genetiku i imunologiju Kliničkog centra, čime brže i efikasnije dijagnostikuju i otkrivaju nasljednje bolesti. - Mi sada primjenjujemo jedan novi protokol tzv. Kliničkog fenotipiziranja pacijenta, i tako povećavamo i efikasnost i kvalitet dijagnostike nasljednjih bolesti, jer je smanjeno vrijeme do postavljanja dijagnoze, koje iznosi 6 mjeseci od prvog pregleda u kabinetu za kliničku genetiku, do postavljanja dijagnoze. U prvom koraku postavimo dijagnozu kod 70% pacijenata - kazala je dr Miljanović. Tokom protekle godine, uveli smo još jedan novi metod koji blagovremeno otkriva eventalni sterilitet kod muškaraca. Otkrivamo preko 90% svih patoloških promjena na Y hromozomu i dajemo jasan put u daljem tretmanu - navodi dr Miljanović. Zato, na efiksaniji način, crnogorski ljekari pomažu bračnim parovima da na svijet donesu i imaju zdravo potomstvo. Kada govorimo o prenatalnoj dijagnostici onda je to otprilike između 400 i 550 parova, a kada su u pitanju problemi u reproduktivnim planiranjima, onda je to oko 100 parova godišnje, dakle oko 100 muškaraca može da dobije dijagnostiku što u Crnoj Gori ranije nije moglo - kaže dr Miljanović. Prednost je i u tome što je kompletna dijagnostika nasljednih bolesti centralizovana, pa ljekari imaju bolji uvid u

31


određene bolesti. A kroz saradnju sa kolegama iz regiona i Evrope sve ide brže, pa pacijente više ne upućujemo kod njih već uzorke šaljemo, što proces čini bržim i efikasnijim – kaže dr Miljanović. 13. januar - Uskoro elektronsko ovjeravanje knjižice Gužva i čekanje ispred šaltera za ovjeru knjižice - uskoro ce biti prošlost. Novi servis Fonda omogućiće građanima da u svakom trenutku provjere da li je njihova zdravstvena knjižica ovjerena. To će omogućiti novi elektronski servis Fonda za zdravstveno osiguranje, koji bi trebalo da počne da se primjenjuje tokom ove godine. EOsiguranje će, uz elektronski recept, apoteku, nalaz i zakazivanje, biti peta usluga dostupna na platformi Fonda. - Za sve osiguranike za koje dobijemo uredanu elektronsku prijavu za zdravstveno osiguranje iz sistema Poreske uprave, u našem sistemu vršiće se elektronska ovjera zdravstvene knjižice. Zbog toga što se kompletan proces obavlja negdje u pozadini, i praktično je nevidljiv za osiguranike, bila nam je obaveza da im pružimo mogućnost uvida u informaciju da li je njihova knjižica elektronski ovjerena, tj. da li je aktivna ili validna za dalje korišćenje u zdravstvenom sistemu – kaže Vladimir Raičković iz Fonda za zdravstveno osiguranje. 13. januar - Adekvatno liječenje djece s psihičkim poremećajima Crnogorski zdravstveni sistem obezbjeđuje adekvatno liječenje i tretman djece sa psihičkim poremećajima, kazala je generalna direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja dr Mevlida Gusinjac.

Ombudsman je u izvještaju Mentalno zdravlje u Crnoj Gori ocijenio da djeca koja imaju mentalne smetnje ne ostvaruju pravo na potpunu, adekvatnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. Dr Gusinjac je kazala da je u Crnoj Gori, u okviru zdravstvenih ustanova na primarnom nivou zdravstvene zaštite i u Kliničkom centru Crne Gore, organizovano liječenje djece sa psihičkim poremećajima. Kako je navela, sprovode se brojne aktivnosti u cilju obezbjeđivanja uslova za organizovanje službi, odnosno izgradnju Klinike za psihijatriju u okviru KCCG, u čijem sastavu će biti i odjeljenje dječje psihijatrije. - Do izgradnje te klinike zdravstveni sistem, kao što je navedeno, obezbjeđuje adekvatno liječenje i tretman djece sa psihičkim poremećajima - rekla je dr Gusinjac. Ona je istakla da je Ministarstvo zdravlja kao imperativ i važan izazov prepoznalo brigu o djeci sa psihijatrijskim poremećajima.

32

- A kako se radi o veoma osjetljivoj kategoriji populacije, veoma pažljivo, prije svega sistemski, pristupa se obezbjeđivanju adekvatnih uslova za medicinski tretman koji im je neophodan - naglasila je dr Gusinjac. Ona je objasnila da prve preglede za otkrivanje i prepoznavanje psihijatrijskog poremećaja kod djeteta vrše izabrani pedijatri u domovima zdravlja. - Oni procjenjuju psihički razvoj i mentalnu zrelost djece kroz deset preventivnih pregleda i to u prvoj, drugoj, četvrtoj godini života, kao i pred polazak u osnovnu školu, u drugom, četvrtom, šestom i devetom razredu osnovne škole, kao i u prvom i trećem razredu srednje škole - objasnila je dr Gusinjac. 15. januar – Centar za autizam primio 56 djece Od otvaranja Centra za autizam, razvojne smetnje i dječju psihijatriju Ognjen Rakočević, 30. marta 2018, primljeno je 56 djece sa autizmom, kazala je direktorica te zdravstvene ustanove Nađa Ševaljević. - Od početka rada Centra za autizam primljeno je 56 djece sa autizmom, a ima dosta djece koja su na opservaciji, koja možda imaju sedam, 12, 15 godina. To su djeca koja su i ranije dijagnostikovana i sada se ovdje javljaju na pregled - navela je Ševaljević. Ona ističe i da je u ukpno realizovano 7.000 tretmana koji uključuju tretmane psihologa, defektologa, logopedea oligofrenologa, kao i intervencije socijalnog radnika koji prikuplja mjesečne podatke o porodici pacijenta. - Imamo i usluge fizijatra i dječjih psihijatara, usluge fizikalne terapije, koja se nalazi u drugom dijelu zgrade. Neki pacijenti se prepliću, idu kod logopeda, psihologa, na fizikalnu terapiju, tako da je to zaista veliki obim pregleda i intervencija koje se ovdje rade - napominje Ševaljević. Ona ističe da je ta populacija veoma osjetljiva. - Primamo pacijente od rođenja pa do 16. godine, naravno da nećemo primati novorođenče ali već kad počinje potreba za utvrđivanjem psihomotornog razvoja, od tada mogu da se rade tretmani. Obično su to neke prve intervencije, radi se o djeci koja su neurološki izmijenjena ili koja ima problem sa motornim razvojem. Takva djeca mogu doći na procjenu ovdje, da vidimo koji je tada trenutni stadijum, na kojem nivou razvoja se nalazi u tom trenutku, a kasnije to služi za praćenje i razvoj. Veoma često se pacijenti upućuju iz Dječje bolnice, odnosno iz Instituta za bolesti djece. Tu se veoma brzo prepoznaju problemi i onda po potrebi mi možemo da radimo našu procjenu - navodi Ševaljević. Ukupno zaposlenih u Centru je 22, a najčešće su logopedske intervencije. 16. januar - Varičele bolovalo 2.380 pacijenata U Crnoj Gori tokom prošle godine, zaključno sa 21. decembrom, registrovano je 2.380 slučajeva obolijevanja od varičele, kazali su iz Instituta za javno zdravlje, pojasnivši da je u odnosu na 2017. bio povećan broj oboljelih za 787 slučajeva. Najviše oboljelih bilo je u Herceg Novom (611 slučajeva), Podgorici (558), Nikšiću (341), zatim u Beranama (221) i Kolašinu (69). Tokom cijele 2017. godine bilo je prijavljeno ukupno 1.593 oboljele osobe, rekli su iz Instituta.


U proteklih 10 godina u Crnoj Gori broj oboljelih od varičele kretao se u rasponu od 2.083 registrovanih u 2010. godini, do 6.057 u 2016. pri čemu se svake godine u prosjeku prijavi oko pet lokalnih epidemija, odnosno masovnijeg obolijevanja u lokalnoj zajednici. Najviše oboljelih tokom prošle godine evidentirano je u novembru 545 i decembru 396 osoba. Najčešći uzrast oboljelih je nula do četiri godine (1.243 registrovana slučaja) i pet do devet godina (760 registrovanih slučajeva), što čini oko 84 odsto od ukupnog broja oboljelih. U odnosu na prethodnu godinu ista je životna dob najčešće oboljelih, kao i sličan odnos u odnosu na ukupan broj oboljelih. 17. januar - Šugu preležala 424 pacijenta U Crnoj Gori tokom 2018. godine registrovano je 424 oboljelih od skabijesa, odnosno šuge, kazali su iz Instituta za javno zdravlje i dodali da je najviše oboljelih registrovano u Bijelom Polju (98), zatim Podgorici (96) i Nikšiću (52). Od početka prošle godine najviše slučajeva registrovano je tokom oktobra (85), zatim novembra (54), te januara (41), dok na mjesečnom nivou taj broj varira od 18 do 85. Broj registrovanih oboljelih od skabijesa u 2017. godini je bio 580, kazali su iz Instituta. Saglasno zakonskoj regulativi šuga pripada grupi zaraznih oboljenja koja se obavezno prijavljuju. Trenutna epidemiološka situacija po pitanju tog zaraznog oboljenja je stabilna i uobičajena, s obzirom na to da se u posljednjih 10 godina na teritoriji Crne Gore na godišnjem nivou registruje od 150 do 900 oboljelih lica od te bolesti, dok na mjesečnom nivou taj broj varira od 20 do 140 oboljelih. Ovo oboljenje se javlja tokom cijele godine, ali veća učestalost obolijevanja se bilježi u kasnu jesen i zimi, istakli su iz Instituta. Svaku neuobičajenu promjenu na koži bi trebalo da pregleda ljekar jer osoba može prenijeti šugu od momenta kada se zarazi do završetka liječenja. 18. januar – Nikšićkom Domu zdravlja nedostaju pedijatri U nikšićkom Domu zdravlja nikako da riješe problem nedostatka pedijatara, iako se godinama trude da situacija bude povoljnija. Prema riječima direktora dr Veselina Bulatovića, Dječjem dispanzeru je potrebno deset timova izabranih pedijatara, a ordinira ih svega četvoro. - Nažalost, ovo nije problem samo našeg Doma zdravlja već i ostalih. Imamo oko 12 hiljada djece do 15 godina, a na četvoro pedijatara registrovano je preko 7.800 mališana, skoro dvije hiljade po ljekaru - kazao je dr Bulatović. Dr Bulatović ističe da su četiri doktorice na specijalizaciji. - Jedna doktorica sa specijalizacijom završava ove godine, a ostale tri u naredne dvije-tri godine. Angažujemo i mlade ljekare koji rade zajedno sa pedijatrima - kazao je dr Bulatović. Djeca često ostaju bez izabranog doktora, jer onaj koga su izabrali njihovi roditelji više nije u Dispanzeru zbog odsustva ljekara, porodiljskog bolovanja, drugih pošteda ili promjena radnog mjesta. Nedostatak pedijatara posebno je vidljiv zimi, kada je sezona virusa i tada je i negodovanje roditelja veće.

19. januar - Bolnici u Dobroti nije odobreno povećanje budžeta Specijalnoj bolnici za psihijatriju Dobrota nedostajaće u 2019. godini 600.000 eura za materijalne troškove, ulaganje u odjeljenja i brigu o 260 psihijatrijskih, sudskih i socijalnih pacijenata, te zavisnika, nakon što Fond za zdravstveno osiguranje i Ministarstvo finansija nijesu prihvatili traženi budžet uprave od 3.200.000 eura. Direktor bolnice Dragan Čabarkapa istakao je da će biti izuzetno teško nabaviti potrošni materijal i namiriti sva potraživanja za nesmetan rad te ustanove sa opredijeljenim novcem, ali da su godinama navikli da rade u takvim uslovima.

- Nije nam odobreno povećanje budžeta i nastavićemo da radimo kao i dosad. Novac za isplatu zarada ne predstavlja problem, ali izdaci za materijalne troškove, struju, grijanje, medicinski materijal znatno su veći od onoga sa čim mi raspolažemo. Tražili smo od Ministarstva rada dodatnih 100.000 eura za brigu o 100 socijalnih pacijenata i 40.000 od Ministarstva pravde za osuđenike koji kod nas borave i liječe se, ali još nijesmo dobili nikakav odgovor. Nadamo se da će tokom godine problem nedostatka novca biti riješen, kako bi Specijalna bolnica za psihijatriju mogla nesmetano da funkcioniše - ističe Čabarkapa. On je ponovio da sudsko odjeljenje ima 21 krevet, a u bolnici boravi i do 70 sudskih pacijenta, zbog čega je neophodna izgradnja i formiranje sudske bolnice u Crnoj Gori. Direktor Fonda zdravstva Sead Čirgić rekao je da su Specijalnoj bolnici Dobrota opredijeljena sredstva u iznosu od 2.828.749,92 eura, što je više za 223.503,92 eura u odnosu na početni budžet za 2018. godinu, odnosno za 73.630,22 eura u odnosu na rebalans budžeta za 2018. godinu. 20. januar - Obuhvat vakcinacije uvećan za 4 puta Analiza koju je početkom januara uradio Dom zdravlja Podgorica pokazala je da je procenat vakcinisane djece po svim godištima porastao, saopšteno je iz te zdravstvene ustanove. Tako je vakcinu primilo 93,6% djece rođene 2013. godine, 90,3% djece rođene 2014. godine, 84% djece rođene 2015. godine, dok je 68,5 % vakcinisanih mališana rođenih 2016. godine, saopšteno je iz Doma zdravlja Podgorica. U pedijatrijskoj službi Doma zdravlja Podgorica, zahvaljujući intenzivnoj javnoj kampanji, predanom radu izabranih doktora za djecu i povjerenju i razumijevanju roditelja, u proteklih godinu dana MMR vakcinom vakcinisano je preko pet hiljada mališana. Zahvaljujući nesebičnom angažmanu pedijatara, koji su roditeljima predočili koliki je značaj vakcinacije i da jedino

33


redovnom vakcinacijom štitimo našu djecu bolesti, uspjeli smo da obuhvat vakcinacije sa 16%, koliki je bio 2016. godine povećamo na 68,5% početkom ove godin, navode iz DZ Podgorica. Organizovane su redovne i vanredne vakcinacije, a odziv roditelja je iz mjeseca u mjesec bio sve veći, tako da je obuhvat imunizacije rastao u kontinuitetu, pa i u periodu kada je region i Evropu zahvatila epidemija morbila. 22. januar - Osmoro preminulo zbog predoziranja narkoticima u 2018. g. Iz NVO 4 Lajf upozoravaju na porast narkomanije, te da najnoviji podaci pokazuju da su dvije osobe preminule od posljedica predoziranja u posljednja dva mjeseca, odnosno ukupno osam za posljednjih godinu dana. Direktor te NVO Saša Mijović kazao je da su radom na terenu utvrdili da zavisnici od heroina sve češće prelaze na kokain, što može izazvati ozbiljne posljedice zbog različitih uticaja ta dva opijata na organizam. On objašnjava da zabrinjava to što zavisnici od heroina nakon što uzmu terapiju buprenorfin ili metadon i prevaziđu krizu, ubrizgavaju kokain u venu preko igle, što može da izazove ozbiljne posljedice. - Prema našim informacijama, zavisnici koji su se predozirali koristili su sintetičke droge i heroin. Još ne znamo šta je razlog zbog kojeg korisnici heroina prelaze na kokain, ali radi se o dvije psihoaktivne supstance koje potpuno različito djeluju na organizam, heroin usporava, uspavljuje i smiruje tijelo, a kokain mu daje energiju, adrenalin. Takve promjene mogu da izazovu srčani udar kod zavisnika i ostave trajne posljedice rekao je Mijović. Kao mogući razlog navodi pad cijene kokaina na tržištu, tako da sada zavisnici mogu da ga nabave za 10 ili 20 eura. - Imamo sve veći broj mladih koji koriste sintetičke droge, kokain i marihuanu, a pad broja zavisnika od heriona. Imamo situaciju da sve češće registrujemo osnovce i srednjoškolce koji počinju da eksperimentišu. Imali smo slučajeve gdje čitava jedna grupa 14-godišnjaka konzumira marihuanu i ukoliko se na vrijeme ne reaguje, bojim se da će se problem narkomanije oteti kontroli - ističe Mijović.

zakona ograničavaju porodice preminulih, ne dajući da njihovi organi budu iskorišćeni za presađivanje. Koordinatorka za transplantaciju, prof. dr Vesna Miranović ranije je saopštila da u Ministarstvu zdravlja ozbiljno razmišljaju o izmjenama zakona, kako ne bi bila potrebna saglasnost porodice za doniranje organa kod osoba koje su za života potpisale donorsku karticu. Zahtjev za ograničenje prava porodici da utiče na pretpostavljenu saglasnost ranije su predsjedniku Vlade uputili i pacijenti koji se nalaze na hemodijalizi i koji čekaju donaciju bubrega. U Crnoj Gori do sada su urađene dvije kadaverične transplantacije za moždano umrlog pacijenta. Prva je urađena u decembru 2013, kada su zahvaljujući humanosti građanke iz Bara, spašena tri života. Druga transplantacija urađena je u septembru prošle godine kada su od Beranca koji je bio vlasnik donorske kartice uzeti srce, jetra, pluća i dva bubrega. Kada su u pitanju izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranje, između ostalog, tražiće se ukidanje dopunskog zdravstvenog osiguranja koje je predviđalo da građani, za dio usluga koje su im sada pokrivene 100 posto, plaćaju mjesečne premije. Oni koji ne bi uzeli dopunsko osiguranje, kakvo postoji širom Evrope, plaćali bi 20 odsto cijene zdravstvene usluge, dok bi ostatak bio pokriven obaveznim. Mijenjaće se i Zakon o zdravstvenoj zaštiti kako bi se obezbijedila jednostavnija primjena ovog zakona radi bolje organizacije, pružanja kvalitetne, dostupne i blagovremene zdravstvene zaštite i druga pitanja od značaja za funkcionisanje zdravstvene zaštite, kao i usklađivanje sa drugim važećim zakonima. 24. januar - Institut i bolnica Meljine trebaju da zadrže zdravstvenu funkciju

23. januar - Preciziraće saglasnost za uzimanje organa Ministarstvo zdravlja uputilo je javni poziv za pripremu izmjene seta ključnih zakona - o zdravstvenoj zaštiti, zdravstvenom osiguranju, kao i o uzimanju i presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja. Važećim zakonom nije precizno uređeno davanje saglasnosti za uzimanje organa umrlog davaoca za presađivanje u svrhu liječenja, pa je neophodno preciznije urediti tu oblast. Sada se predviđa da su svi građani po automatizmu potencijalni donori organa ukoliko za života nijesu potpisali izjavu da to ne žele. Ipak, organi se mogu uzeti isključivo uz saglasnost porodice, čak i u slučajevima kada je osoba vlasnik donorske kartice. Iz Ministarstva zdravlja ranije je rečeno da pretpostavljena saglasnost nije dala rezultate iako je samo jedna osoba dosad potpisala pisanu izjavu da ne želi da bude donor organa. Razlog tome, prema njihovim tvrdnjama, je što sprovođenje

34

Interes građana Heceg Novog je da Institut Dr Simo Milošević i bolnica Meljine zadrže zdravstvenu, odnosno funkciju zdravstvenog turizma i unaprijede djelatnosti, saopštio je predsjednik te Opštine Stevan Katić na sastanku sa britanskom ambasadorkom Alison Kemp. Kemp se na sastanku interesovala za pitanje privatizacije Instituta i kazala da sa pažnjom prati te procese. Katić je upoznao Kemp o aktuelnim dešavanjima u vezi sa ta dva važna preduzeća. Iz Opštine Herceg Novi su saopštili da su u fokusu prvog zvaničnog razgovora Katića i Kemp bili potencijali za razvoj grada, vizija lokalne uprave, aktuelni i planirani projekti i pitanja


privatizacije Instituta i bolnice Meljine. Kemp je ocijenila da je Herceg Novi grad značajnih potencijala, čiji razvoj treba da bude pažljivo planiran. Govoreći o aktuelnim investicijama u oblasti turizma, dodala je da je u komunikaciji sa britanskim turoperatorima došla do zaključka da su gužve na granici sa Hrvatskom i registracija boravka prepreke daljem razvoju. Imajući u vidu da gosti iz Velike Britanije u Herceg Novi stižu sa dubrovačkog aerodroma, učesnici sastanka su se složili da je neophodno riješiti pitanje ljetnjih gužvi na granici sa Hrvatskom, na šta će Ambasada Velike Britanije nastojati da skrene pažnju. 25. januar - Izlječivo 4 od 5 karcinoma materice

Povodom Evropske nedjelje prevencije karcinoma grlića materice, koja se ove godine obilježava od 21. do 27. januara, Institut za javno zdravlje organizovao je okrugli sto na temu Značaj sprovođenja skrining programa u Crnoj Gori u cilju prevencije karcinoma grlića materice, nakon čega je uslijedila panel diskusija o dosadašnjim iskustvima u sprovođenju, predlozima i mjerama za unapređenje skrining programa u Crnoj Gori. U uvodnim izlaganjima obratio se dr Miro Knežević, generalni direktor Direktorata za javno zdravlje i programsku zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja i pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje za medicinska i javnozdravstvena pitanja dr Senad Begić. Ljekari pozivaju žene na redovni pregled kod izabranog ginekologa, makar jednom godišnje. Podsjećaju da domovi zdravlja pozivaju na skrinig preglede, na koje se treba obavezno odazvati, jer kada se otkriju na vrijeme, 4 od 5 karcinoma materice su potpuno izlječivi. Pregledom koji traje samo desetak minuta može se spriječiti rak grlića materice. Skrining je jednostavna, brza, bezbolna metoda tj. uzimanje brisa grlića materice na HPV viruse. Većina žena odazvalo se na pozive za ginekološki pregled. Međutim, značajan broj je nedostupan jer su im mobilni telefoni van fukcije. U Crnoj Gori od raka grlića materice najčešće obolijevaju mlađe žene u reproduktivnom dobu, istakli su učesnici skupa. (Opširnije na stranama 12-14). 25. januar - Privredni sud ponovo uveo stečaj u Meljine kompleks Apelacioni sud Crne Gore ukinuo je 21. januara rješenje Privrednog suda o otvaranju stečaja u Meljine kompleksu DOO

Herceg Novi i predmet vratio prvostepenom Privrednom sudu, koji je juče ponovo otvorio stečaj, cijeneći da su razlozi Apelacionog suda neprihvatljivi i mimo Zakona o stečaju. Ovo je drugi put da Apelacioni sud ukida rješenje Privrednog suda u uvođenju stečaja Meljine kompleksu. Privredni sud u novom rješenju ukazuje da su uslovi za otvaranje stečaja ispunjeni u skladu sa odredbama Zakona o stečaju, da je potraživanje predlagača nesporno, (s obzirom na činjenicu da dužnik nije sporio postojanje potraživanja), te da je dužnik bio u blokadi 845 dana neprekidno, počev od 8. aprila 2016. godine. Blokada je bila za iznos od 349.517,47 eura, čime su iscrpljeni stečajni razlozi za otvaranje stečajnog postupka. 27. januar - Ljekove za smirenje pije 17% tinejdžera Istraživanje NVO Juventas pokazalo je da čak 16,8 odsto mladih, učenika od prvog do trećeg razreda srednje škole, koristi ljekove za snižavanje stresa, opuštanje mišića, napetosti ili za liječenje nesanice. U pitanju su medikamenti iz kućne apoteke koji najčešće nijesu prepisani njima već starijim ukućanima. Ljekari ukazuju da maloljetnici ne bi smjeli da uzimaju ljekove na svoju ruku, posebno ne one koji su za smirenje, jer se uglavnom radi o vrstama psihoaktivnih supstanci koje mogu lako dovesti do zavisnosti. Prema podacima iz istraživanja Juventasa, u kojem je učestvovao 2.371 učenik od prvog do trećeg razreda srednje škole, čak 38,1 odsto ispitanika kazalo je da osjećaju da su pod stresom svakodnevno ili više puta nedjeljno. Najčešći uzroci stresa kod mladih su obaveze u školi, a tu vrstu pritiska osjeća 61,1 odsto učenika. Njih 23 odsto kazalo je da stres osjećaju usljed emotivnih problema, a 11 procenata zbog porodičnih odnosa. 28. januar - CKB donirala vrijedan aparat bolnici u Baru Crnogorska komercijalna banka uručila je vrijednu donaciju Opštoj bolnici Blažo Orlandić iz Bara. Doniran je uređaj u iznosu od 3,5 hiljada eura za neinvazivni monitoring kojim će biti osigurano bezbjednije praćenje vitalnih funkcija pacijenata na intenzivnoj njezi.

Direktoru bolnice dr Dragoslavu Tomanoviću, donaciju je uručila Marija Milikić Vujović, direktorica CKB poslovnice u Baru, koja je tokom susreta izrazila zadovoljstvo što banka na ovakav način može pomoći bolnici i građanima.

35


- Crnogorska komercijalna banka još jednom pokazuje posvećenost lokalnoj zajednici i kao društveno odgovorna institucija u kontinuitetu doprinosi razvoju crnogorskog društva. Posebno mi je drago što smo donaciju uručili Opštoj bolnici na teritoriji opštine Bar. Naš cilj je da kreiramo dugoročne vrijednosti, kako za naše klijente, tako i za društvo i ambijent u kome poslujemo. Vjerujemo da će ova donacija doprinjeti pružanju efikasnije, kvalitetnije sekundarne zdravstvene zaštite i njege pacijenata i olakšati rad zaposlenih u ustanovi - istakla je Milikić Vujović. Direktor dr Tomanović izrazio je zahvalnost Crnogorskoj komercijalnoj banci na vrijednoj donaciji bolnici Bar u ime pacijenata i zaposlenih. - Bolnica je dobila savremeni monitor marke Dräger koji će biti instaliran u jedinici intenzivnog liječenja, odjeljenja gdje se liječe pacijenti neposredno poslije operacije i ovim aparatom će biti osigurano bezbjednije praćenje njihovih vitalnih funkcija. Joše jednom najsrdačnije zahvaljujem Crnogorsko komercijalnoj banci na vrijednoj donaciji bolnici Bar – kazao je dr Tomanović. 29. januar – Institut Igalo spremno dočekuje poslovnu 70. godinu Institut Dr Simo Milošević u Igalu mogao bi dobiti investitora, nakon već petog tendera. Bez obzira na to hoće li biti prihvaćena ponuda češkog konzorcijuma koji je sa crnogorskim partnerima iz Vile Oliva dobio formalnu saglasnost tenderske komisije, u Institutu spremno dočekuju novu poslovnu - sedamdesetu godinu.

Uskoro otvaraju vrata za osiguranike crnogorskog Fonda zdravstva, biće domaćini Praznika mimoze, a od aprila počinje realizacija Ugovora sa norveškim i švedskim partnerima. Ponuda češko-crnogorskog konzorcijuma za kupovinu 56 odsto akcija Instituta Simo Milošević formalno je ispravna, saopštila je Tenderska komisija. - Tenderska komisija za privatizaciju konstatovala je na sjednici da Ponuda za kupovinu 56,4806 odsto kapitala Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju Dr Simo Milošević AD Igalo, koju je dostavio Konzorcijum Philibert, a.s. i Vile Oliva DOO, ispunjava formalne uslove definisane Uredbom o prodaji akcija i imovine putem javnog tendera i Tenderskom dokumentacijom - saopštilla je Vlada. Saglasno zakonskoj proceduri i Tenderskoj dokumentaciji, Komisija je razmotrila ponudu u dijelu ispunjenosti kvalifika-

36

cionih uslova, minimalnih uslova, garancije za Ponudu tj. depozita i formalne ispravnosti kompletne Ponude. - Komisija će nastaviti sa kvalitativnom analizom Ponude nakon čega će, u skladu sa zakonskom procedurom, Savjetu za privatizaciju i kapitalne projekte dostaviti Izvještaj o rezultatima tendera, radi usvajanja. Javni poziv za prodaju 56,4806 odsto akcijskog kapitala Instituta Dr Simo Milošević AD Igalo je objavljen 16. oktobra 2018. godine - navodi se u saopštenju. Konzorcijum češke kompanije Philibert i crnogorskog hotelsko-turističkog preduzeća (HTP) Vile Olive, biznismena Žarka Rakčevića ponudili su 10 miliona eura za kupovinu 56,48 odsto akcija Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju Dr Simo Milošević u Igalu. Oni su pored ove cijene ponudili i 28 miliona investicija isključivo u postojeće objekte Instituta što podrazumijeva dovođenje Faze 2 na četiri zvjezdice i Faze 1 na četiri zvjezdice a Titove vile na pet zvjezdica. Sve investicije je potrebno uraditi u roku od pet godina. U startu bi se, kako su rekli, investiralo u Fazu 2 koja je trenutno glavni objekat i u Titovu vilu, a treće godine i u Fazu 1. Od 28 miliona investicija 22 miliona će biti uloženo u rekonstrukciju objekata, 5 miliona će biti uloženo u medicinsku opremu dok će neštao blizu milion biti uloženo u obuku kadra, razne treninge i edukaciju osoblja. 29. januar - Najviše žalbi na kvalitet zdravstvenih usluga Ministarstvu zdravlja i zdravstvenim ustanovama prošle godine stiglo je više od 2,6 hiljada prigovora pacijenata, koji su se najviše žalili na kvalitet i dužinu čekanja na zdravstvene usluge, postupke zdravstvenih radnika i na organizaciju rada službi. Iz Ministarstva zdravlja su kazali da su od 1. januara do 20. decembra prošle godine tom resoru stigla 182 prigovora, a zaštitnicima prava pacijenata u zdravstvenim ustanovama 2.460. - Zaštitnicima prava pacijenata u zdravstvenim ustanovama je podnešeno 2.460 prigovora koji su se najvećim dijelom odnosili na kvalitet zdravstvenih usluga, postupke zdravstvenih radnika ili saradnika, dužinu čekanja na zdravstvene usluge i organizaciju rada zdravstvenih službi - naveli su iz Ministarstva. Kako su kazali, najveći broj prigovora se odnosio na Klinički centar Crne Gore (1.257), Dom zdravlja (DZ) Podgorica (879) i na Opštu bolnicu Bar (65). Iz Ministarstva su pojasnili da te ustanove pružaju i najveći broj usluga na godišnjem nivou, pa proporcionalno tome imaju i najveći broj prigovora. U domovima zdravlja Mojkovac, Andrijevica i Cetinje u prošloj godini nije bilo prigovora, kao ni u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti Brezovik i Zavodu za transfuziju krvi. 30. januar - Za sedam dana od gripa umrlo pet osoba Od posljedica gripa za sedam dana u Crnoj Gori umrlo je pet osoba, saopštio je Institut za javno zdravlje. Četrdesetpetogodišnja pacijentkinja, peta je žrtva gripa ove sezone, a preminula je u Kliničkom centru Crne Gore. Od gripa je preminuo dvoipogodišnji dječak, kao i tri starije osobe. Iz Instituta za javno zdravlje saopštili su da je broj oboljelih od gripa od 21. do 27. januara udvostručen u odnosu na pretprošlu sedmicu.


- U Crnoj Gori u toku 4. nadzorne sedmice 2019. godine (21.01-27.01.2019.) prijavljeno je 386 osoba sa simptomima nalik gripu (ILI), ĹĄto predstavlja incidenciju od 62,2/100 000 stanovnika. To je za dva puta veća vrijednost incidencije u odnosu na vrijednost iz prethodne sedmice, odnosno za tri puta veća vrijednost incidencije u odnosu na vrijednost za isti period prethodne godine - saopĹĄteno je iz IJZ. Kako poruÄ?uju iz IJZ za sada se registruje epidemijsko javljanje sa niskim intenzitetom aktivnosti gripa.

Nalazimo se u uzlaznoj fazi epidemije gripa i za oÄ?ekivati je da će epidemija postići pik u narednim sedmicama, nakon Ä?ega će broj oboljelih postupno padati, poruÄ?uju epidemiolozi. Najveći broj oboljelih od bolesti sliÄ?nih gripu je registrovan u uzrastu od 20-64 godine (230 oboljelih), a najviĹĄa incidencija registrovana je u uzrastu od 0-4 godine i u uzrastu od 5-14 godina, dakle meÄ‘u djecom predĹĄkolskog i ĹĄkolskog uzrasta.

i pomagala za omogućavanje govora, za disanje, kao i pomagala kod ĹĄećerne bolesti. Januar 2019. godine - Objavljen Bilten StomatoloĹĄke komore Crne Gore, broj 3 Bilten StomatoloĹĄke komore Crne Gore broj 3, objavljen je sredinom mjeseca. Iz uvodnika Biltena prenosimo dio obraćanja urednice dr stom. Zorice Popović. - Novi veliki projekat koji je pokrenula SKCG i koji će se realizovati u saradnji sa nadleĹžnim institucijama je tehniÄ?ko osavremenjavanje, a zatim i kadrovsko osvjeĹženje StomatoloĹĄke poliklinike, koja je u sastavu KCCG. SprovoÄ‘enje ovog projekta treba da zapoÄ?ne poÄ?etkom 2019. godine, tako da bi Poliklinika u budućnosti morala da postane vrhunska stomatoloĹĄka ustanova. Tokom svakodnevnih kontakata sa svojim Ä?lanovima Komora je prepoznala kao aktuelan problem pruĹžanje hitnih stomatoloĹĄkih intervencija koje su organizovane uz uÄ?eťće ordinacija i ljekara koji imaju ugovor sa Fondom za zdravstvenu zaĹĄtitu. Pokrenute su aktivnosti sa ciljem organizacionog unaprijeÄ‘enja hitne stomatoloĹĄke zaĹĄtite, kako bi postala efikasnija i dostupnija pacijentima.

Bilten

StomatoloĹĄke komore Crne Gore "2/*s*!.5!2

)33. 

31. januar - OÄ?ni pregledi o troĹĄku drĹžave Fond za zdravstveno osiguranje pozvao je privatne zdravstvene ustanove da zakljuÄ?e ugovore na osnovu kojih će u ovoj i narednoj godini pacijentima pruĹžati usluge iz oblasti oftalmologije, radiologije, bolniÄ?ke zdravstvene zaĹĄtite. Pozivom, koji je otvoren joĹĄ sedam dana, traĹže se privatnici koji će o troĹĄku drĹžave raditi prvi i kontrolni oÄ?ni pregled i propisivanje naoÄ?ara u Podgorici, Danilovgradu i KolaĹĄinu, Baru i Ulcinju, Beranama, Andrijevici i Petnjici, te Pljevljima i Ĺ˝abljaku. Oni će raditi i preglede i propisivanje naoÄ?ara po uputu izabranog doktora i za djecu do 15 godina, kao i snimanje oÄ?nog dna. Poziv FZO vaĹži za privatne klinike koje će po uputu izabranog doktora pacijentima raditi dijagnostiku nuklearnom magnetnom rezonancom. Privatne ustanove moći će da pruĹžaju i usluge patoloĹĄke anatomije i histologije za podruÄ?je Crne Gore, po uputu izabranog doktora ginekologa ili specijaliste sa bolniÄ?kog nivoa zdravstvene zaĹĄtite. Poziv za zakljuÄ?enje ugovora za pruĹžanje bolniÄ?ke zdravstvene zaĹĄtite vaĹži za oblast oftalmologije i ginekologije. FZO traĹži privatnike koji će raditi operacije zadnjeg segmenta oka i postupak vantjelesne oplodnje. FZO je proĹĄlog mjeseca raspisao pozive za isporuÄ?ioce medicinsko-tehniÄ?kih pomagala - oÄ?nih, tiflotehniÄ?kih, sluĹĄnih

StomatoloĹĄka komora Crne Gore zvaniÄ?no primljena u Svjetsku dentalnu asocijaciju, The FDI World Dental Federation.

Mnogo je problema koji opterećuju profesionalnu i Ĺživotnu svakodnevicu stomatologa u Crnoj Gori. Upravo je Komora mjesto gdje se problemi prepoznaju i gdje imate priliku da se obratite i otvoreno na njih ukaĹžete. ZajedniÄ?ko promiĹĄljanje u okviru strukovnog udruĹženja dobar je naÄ?in da se pronaÄ‘u najcjelishodnija rjeĹĄenja.

37


ZDRAVLJE I

Moćni prirodni preparati

Brojni su naučni dokazi o terapijskom potencijalu propolisa. Djeluje protiv bakterija, gljivica, viru imunološki sistem podsticanjem organizma na proizvo prema brojnim rizicim

Snažan prirodan preparat za jačanje imuniteta - Podstiče procese koji pretvaraju štetne supstance (zagađivači, slobodni radikali, otrovi) u manje štetne, ili ih potpuno neutrališe. - Popravlja oštećenja DNK izazvana slobodnim radikalima. - Sprječava okcidacijski stres.

Za kompletan probavni sistem

- Ima ljekovito dejstvo na kompletan probavni sistem i podstiče njegov pravilan rad. - Štiti sluzokožu od oštećenja. - Reguliše probavu i sprječava zatvor. - Povoljno djeluje na želudačnu nervozu,nadutost, grčeve, nedostatak apetita, mučninu tokom vožnje. - Prevenira čir na želucu i dvanaestopalačnom crijevu. - Djeluje na sprječavanje hronične upale debelog crijeva (colitis). - Djeluje antibakterijski na Helicobacter pylori.

Hederini proizvodi sadrže sve materije pro hemijske obrade rastvaračima, po čemu s boje, zaslađivače i gluten. Propolis je izuz u čvrstom obliku, a sadrži preko 300 komp propolisa ne sadrže sve aktivne kompo propolisa, jer ne postoji rastvor koji ga propolisa, pogotovo u alkoholu, gubi se

Jačanje i zaštita respiratornog sistema

BRONHOCET - Brojna klinička iskustva i studije ukazuju na terapijski potencijal propolisa kod upalnih procesa nosne šupljine, grla, sinusa, glasnih žica i bronhitisa, te tuberkuloze pluća. - Propolis povećava antioksidativnu odbranu pluća. To je od posebnog značaja za pluća odraslih, jer su njihova pluća vrlo ranjiva na oksidativni stres i sama ne mogu aktivirati antioksidativnu zaštitu.

Osobe alergične na pčelinje proizvode ne smiju koristiti navedene proizvode. Upotreba navedenih proizvoda ne uzrokuje nikakva štetna dejstva. Ne postoji opasnost od predoziranja.

®


IZ PRIRODE

na bazi čistog propolisa

usa i parazita, a ima i antioksidativna, antiupalna, antitumorska i antialergijska svojstva. Podiže odnju specifičnih materija koje jačaju njegovu odbranu ma od pojave bolesti.

Za snaaažan imunitet mališana

opolisa kakav se nalazi u prirodi, bez ikakve su jedinstveni na tržištu. Ne sadrže aditive, zetno vrijedna smola koja se u prirodi nalazi ponenti važnih za zdravlje čovjeka. Rastvori onente koje se nalaze u izvornoj sirovini a može u potpunosti otopiti. Otapanjem e znatan dio njegovih ljekovitih svojstava.

- Za jačanje otpornosti djece. - Za održavanje zdravstvene ravnoteže organizma. - Za zaštitu od česte prehlade kod djece. - Za djecu stariju od jedne godine.

Za zdravu prostatu i mokraćne puteve

Pobijedite anemiju lijevom rukom!

FERROCET

APICET ®

- FERROCET omogućava veću iskorišćenost gvožđa iz hrane. - Određena količina prirodnog gvožđa nalazi se u propolisu (cca 456 mg/kg) i peludu bušinca (cca 117 mg/kg). - Vitamin C i fruktoza takođe olakšavaju prolaz gvožđa iz probave u sistemsku cirkulaciju. - Propolis čuva vitamin C od razgradnje te povećava njegovu koncentraciju u želucu i tankom crijevu.

Medik

CG

- Sprječava probleme uvećane prostate i hroničnog prostatitisa (učestalo otežano mokrenje sa tankim i isprekidanim mlazom, bolovi u donjem dijelu trbuha i leđa, peckanje, bolna ejakulacija, učestala infekcija mokraćnih puteva). - Pospješuje potentnost i plodnost - Štiti jetru od oksidacije, nakupljanja slobodnih radikala i pomaže u razgradnji štetnih materija.

Zastupnik i distributer za Crnu Goru: Medik CG d.o.o. Podgorica, tel: +382 67 227 354


REGION 01. januar - Održana manifestacija Ulica otvorenog srca u Beogradu - Srbija Manifestaciju je u podne otvorio gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić, čime je Svetogorska ulica i ovog 1. januara postala Ulica otvorenog srca, i ovog puta humanitarnog karaktera, posvećena projektu Doktori klovnovi.

i sankcionisati - rekao je ministar i dodao da su spletom okolnosti tri lokacije ostale zakinute zbog udaljenosti od bolnica – dolina Neretve, Makarska, Vrgorac i Imotski, dok je treći dio sjeverna Istra. Podsjetio je da je Vlada po preuzimanju vlasti najavila izgradnju dnevnih bolnica u Splitu i Zagvozdu. U Zagvozdu je bolnica već izgrađena i narednih dana će početi s radom. Sredstva su osigurana i za dnevnu bolnicu u Metkoviću, kao i za dio dubrovačke bolnice. U Istri još nisu krenuli, no inicijativa postoji, tvrdi Kujundžić. - Puno manji problem je osigurati opremu nego ljude. I zato je važno da su to sastavni djelovi navedenih bolnica gdje će dolaziti specijalisti. Vjerujem da će se to brzo napraviti i u dolini Neretve - rekao je ministar. 02. januar – Transplantacijom organa spašena 64 života u 2018. god. - Srbija

Radojičić je rekao da je svakog 1. januara Ulica otvorenog srca simbol porodice, ali i ljubavi, tolerancije i tradicije te da je glavni grad Srbije po ovoj manifestaciji specifičan i da je Ulica otvorenog srca prvo što najmlađi sugrađani vide u Novoj godini. - Ovo je 50. godina zaredom da se ova manifestacija održava, a i ove godine je humanitaronog karaktera i u znaku humanosti i solidarnosti, jer i kupovinom nosića za klovnove pomažemo bolesnoj djeci u bolnicama i olakšavamo njihovo liječenje - rekao je Radojičić. Direktor Turističke organizacije Beograda Miodrag Popović rekao je da je Beograd jedini grad u svijetu koji ima ovakvu manifestaciju koja se tradicionalno održava od 1969. godine i da je posvećena porodici i djeci. 01. januar – Ministar Kujundžić najavio promjene - Hrvatska Konačno se nešto počelo mijenjati u hrvatskom zdravstvenom sistemu, no tek nakon što je tragično preminuo devetogodišnji dječak iz Metkovića, koji bi možda ostao živ da ljekari nisu napravili propuste. Pokazala je to inspekcija Ministarstva zdravlja, kao i komisija Hrvatske ljekarske komore. Ministar zdravstva Milan Kujundžić objavio je da je osi- guran novac za izgradnju dnevne bolnice u Metkoviću. - Uistinu je za žaliti i tragično je što je dijete izgubilo život, a da su pritom moguće načinjeni propusti. Istinu treba stvarno istražiti do kraja. U najmanju ruku zbog dva razloga: jedan je da se zna puna istina, a drugi je da se to više ne ponovi u Hrvatskoj - komentirao je Kujundžić. Nije želio prejudicirati s imenima i brojem odgovornih ljekara, već je to prepustio struci, odnosno DORH-u. - U svakom slučaju to treba dodatno istražiti i, ako treba,

40

Transplantacijom organa u Srbiji su protekle godine spašena 64 života. Porodice su dozvolile da 23 preminule osobe budu donori organa i zahvaljujući njima u pet transplantacionih centara transplantirano je 38 bubrega, 16 jetri i presađeno 10 srca. Najviše transplantacija urađeno je u Kliničkom centru Srbije - 44, i to 19 transplantacija bubrega, 10 srca i 15 jetre. Zbog malog broja donora mnogi pacijenti, kojima je presađivanje organa jedini lijek, ne dočekaju transplantaciju. Među zemljama koje su najviše uradile na razvoju transplantacionog programa je Hrvatska, koja sa Španijom dijeli prvo mjesto u svijetu, srazmjerno broju stanovnika, po broju transplantacija. Oni godišnje urade oko 250 transplantacija bubrega, 150 transplantacija jetri i oko 50 transplantacija srca. Jedna od karika koja je doprinijela dobrim rezultatima u Hrvatskoj je Zakon o pretpostavljenom donorstvu, koji je i Srbija usvojila, ali je ključna bila posvećenost i dobra organizacija nacionalnog programa za transplantaciju. U Srbiji se mnogo očekivalo od Zakona o transplantaciji organa, koji je predvidio da su svi potencijalni donori, ukoliko se za života drugačije ne izjasne, međutim, ljekari kažu da je prošlo tek pet mjeseci od usvajanja i da je rano govoriti o njegovim efektima. Direktor Klinike za kardiohirurgiju Kliničkog centra Srbije prof. dr Svetozar Putnik kaže da će efekti novog zakona biti vidljivi za godinu-dvije. On je naglasio da je u KCS tokom 2018. godine urađeno 10 transplantacija srca, da još između 30 i 40 pacijenata čeka na transplantaciju i da se taj broj ne mijenja poslednjih pet godina - jedni dobiju organ, ali pristižu novi pacijenti. Za pacijente koji ne mogu da čekaju dok se ne pojavi donor i organ primjenjuju se druge terapijske opcije kao što je ugradnja vještačke pumpe - vještačkog srca.


- To su mehanički uređaji kojima se mijenja dio srčane funkcije ili cijela srčana funkcija i to nekada bude definitivno terapijsko rešenje, a nekada omogućava ljudima da sačekaju transplantaciju - naglasio je Putnik. Većina pacijenata koji čekaju na transplantaciju srca su mladi ljudi između 30 i 40 godina. Djece trenutno nema na listi čekanja. Nedavno je transplantirano srce tinejdžeru od 17 godina, koji se sada osjeća dobro, redovno dolazi na kontrole i živi normalno. Tokom 2018. godine urađeno je 38 transplantacija bubrega, a direktor Klinike na nefrologiju KCS prof. dr Marina Savin kaže da tim za transplantaciju bubrega uspješno radi, da su pacijenti zadovoljni i da je uz nove imunosupresivne terapije uspješnost transplantacije, sa dobrom bubrežnom funkcijom, 98 odsto. Prof. Savin kaže da je uspješnost transplantacije bubrega u Srbiji na nivou svjetskih rezultata. Za transplantaciju je spremno još 150 pacijenata, a u toku su pripreme za dvaput više pacijenata.

povećava na četiri hiljade kuna u 2019. godini. - Smatramo da će ovih 4.000 kuna našim zaposlenima olakšati nabavku osnovnih stvari za novorođenče - izjavio je predsjednik Uprave Peveca Jurica Lovrinčević. Prošle godine se zaposlenima Peveca rodilo 71 dijete, za što im je firma po djetetu isplatila 3.300 kuna, što je ukupno 234.300 kuna. 05. januar – Građani Novske dali podršku oboljelima od SMA-a - Hrvatska

03. januar – Skandalozni edukativni plakati po tramvajima - Hrvatska Građani Novske okupili su se u subotu na skupu podrške dvijema sugrađankama i svim drugima koje boluju od spinalne mišićne atrofije (SMA), a od ministra zdravlja Milana Kujundžića i premijera Andreja Plenkovića zatražili su da spriječe diskriminaciju HZZO-a i omoguće liječenje lijekom Spinraza svima bez obzira na dob. 06. januar – Nastavlja se ulaganje u zdravstveni sistem Vojvodine – Srbija Grad Zagreb objavio je u tramvajima ZET-a edukativne plakate u kojima ljude upozoravaju na štetnost konzumiranja alkohola, ali su uspjeli skliznuti u ogavan seksizam. Tako u prvom dijelu, koji se odnosi na muškarce, piše kako alkohol loše utiče na polni život i reprodukciju muškaraca te kod njih smanjuje polnu želju, ali i polnu moć i erekciju. To, kaže se, kod njih rezultira manjkom samopouzdanja. A onda slijedi potpuno nevjerovatan dio teksta u kojem objašnjavaju kako se žene, kada se napiju, upuštaju u seks s neznancima. 04. januar – Trgovački lanac Pevec povećao naknade za novorođenčad - Hrvatska

Trgovački lanac Pevec objavio je da s 3.300 kuna, koliko su bile naknade zaposlenima za novorođenčad prošle godine,

Pokrajinska vlada je u 2018. godini u zdravstvo uložila 2,5 milijarde dinara. U 2019. godini budžet za zdravstvo biće 2,59 milijardi dinara, čime će biti nastavljen kontinuitet ulaganja u zdravstveni sistem u Vojvodini. U Kliničkom centru Vojvodine kompletno je završena rekonstrukcija nekoliko klinika, pojedine su u završnim fazama rekonstrukcije, a u planu je da do kraja ove godine građevinskim radovima budu obuhvaćene i ostale klinike. I u Urgentni centar je ulagano koji je sada veoma moderan dio Kliničkog centra. 07. januar – Izmjene u zdravstvenom sistemu u 2019. godini – Hrvatska S Novom godinom na snagu je stupio izmijenjeni Zakon o zdravstvenoj zaštiti kojim je u primarnu zdravstvenu zaštitu uveden institut ordinacija u primarnoj zdravstvenoj zaštiti te prestaju vrijediti dosadašnje koncesije. Iako moraju ostati pod kapom domova zdravlja, ipak pet posto može otvoriti svoju ordinaciju. Uz niz izmjena u zdravstvenom sistemu, za ovu godinu je najavljena i gradnja Nacionalne dječje bolnice u Blatu, a donijeće se i Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju. U prvoj polovini godine će biti donesen novi Zakon o obaveznom zdravstvenom osiguranju koji donosi delimitiranje

41


participacije čiji maksimum bi sada trebao da iznosi četiri hiljade kuna ili će se uvesti plaćanje od 10 posto vrijednosti. Objedinjene hitne bolničke službe će se spojiti sa županijskim, gradskim hitnim službama tako da će te lokalne hitne službe fizički dobiti prostor u bolničkim hitnim odjelima i biti prva stanica za pacijente koje će se potom prosleđivati bolničkim kolegama ili će ih sami sanirati. Cilj je smanjenje pritiska na bolničke hitne službe, a plan da se u istoj čekaonici nalaze i lokalna i bolnička hitna služba. Novost je i plan da medicinske sestre sa završenim trogodišnjim i petogodišnjim studijama sestrinstva započinju s edukacijom, specijalizacijom za hitne timove 2, kako bi mogle obavljati reanimaciju i hitne intervencije. U prvoj polovini ove godine očekuje se i prvi Nacionalni plan protiv raka koji donosi tačne smjernice dijagnostike i liječenja karcinoma, konkretne potrebe kad je riječ o opremi i uvodi multidisciplinarne timove kao ključne u procesu liječenja oboljelih od raka. S ovom godinom kreću i dva nova nacionalna preventivna programa – za rak pluća i rak prostate. Priprema se i konkurs za nabavku helikoptera za hitnu pomoć. Uskoro će zaživjeti i projekat edukacije u vrtićima o oralnoj higijeni i dijeljenje četkica i pasti za zube, a nacionalni program prevencije za rano otkrivanje slabovidih kod četvorogodišnjaka od sada će se odvijati tako što će roditelji poziv i termin za preventivni pregled djeteta dobijati na kućnu adresu. 08. januar – Od morbila oboljelo 5.783 ljudi – Srbija Оd pоčеtка окtоbrа 2017. gоdinе od morbila je oboljelo 5.783 ljudi, a umrlo čak 15. Nајmlаđа оbоljеlа оsоbа је stаrа 15 dаnа, nајstаriја 71 gоdinu, a nајvеći brој оbоljеlih mlаđi je оd pеt i stаriјi оd 30 gоdinа. - Кrајеm dеcеmbrа 2017. gоdinе priјаvljеn је prvi smrtni ishоd оd mаlih bоginjа u Rеpublici Srbiјi pоslijе 20 gоdinа. Dо кrаја аprilа 2018. gоdinе priјаvljеnо је јоš 14 smrtnih ishоdа uzrокоvаnih mаlim bоginjаmа. Vеćinа оbоljеlih оsоbа је nеvакcinisаnа, nеpоtpunо vакcinisаnа ili nеpоznаtоg vакcinаlnоg stаtusа - stoji u izvještaju Instituta za javno zdravlje Srbije Dr Milan Jovanović Batut. Оd uкupnоg brоја оbоljеlih, trećina је bila hоspitаlizоvаna ili је hоspitаlizаciја u tокu. Оd tеžih коmpliкаciја mаlih bоginjа rеgistrоvаnо је zаpаljеnjе mоzgа коd dvijе i upаlа plućа коd 586 оbоljеlih оsоbа. 12. januar – Ostrva bez ljekara – Hrvatska Od 250 ljekara porodične medicine u Splitsko-dalmatinskoj županiji u idućih šest godina čak stotinu će otići u penziju, upozorava direktor Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije Dragomir Petric. To, međutim, nije najveći problem u tom Domu zdravlja jer zbog nedostatka medicinskih sestara u puno ordinacija ljekari i stomatolozi su primorani da rade sami. - Srednji medicinski kadar postaje veći problem od nedostatka ljekara jer kada nema ljekara ambulanta je zatvorena i pacijenti idu drugdje, a što kada se ostane bez medicinskih sestara, pogotovo sada u vrijeme epidemije gripa. Prije bi ljekari na zamjene dolazili sa Zavoda za zapošljavanje, no sada to više

42

nemamo tako da je prije nekoliko dana u Splitu nedostajalo šest ljekara - rekao je dr Petric.

Osim toga, ljekari koji su trenutno na raspolaganju ne žele da započinju rad, na primjer, na Lastovu ili Visu. Zbog toga je stalno otvoren konkurs za radno mjesto ljekara u Sućurju na Hvaru, koji bi trebao brinuti o 300 pacijenata. Uz platu se nudi stan i godišnji bonus od 50.000 kuna, ali na konkurs se niko ne javlja, stoga troje ljekara iz Jelse svakodnevno putuje i izmjenjuje se u ambulanti u Sućurju. 13. januar – Da bi sačuvali kadar povećaće plate zdravstvenim radnicima - Srbija Iako precizne statistike o broju zdravstvenih radnika koji odlaze iz Srbije nema, podaci Sindikata medicinskih sestara i tehničara govore da svake godine zemlju napusti njih više od 1.000, dok Ljekarska komora Srbije godišnje izda oko 800 sertifikata dobre prakse, koji su ljekarima potrebni da bi radili u inostranstvu. Najčešće se uči njemački jezik, a Nacionalna služba za zapošljavanje Srbije sa kolegama u Njemačkoj ima sporazum koji institucionalno uređuje migraciju medicinskih sestara i tehničara (najtraženiji kadar), odnosno u Srbiji se organizovano posreduje za tamošnje poslodavce. Radi zaustavljanja ovog trenda, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je krajem prošle godine da će predložiti da se ljekarima i medicinskim sestrama plate povećaju za još 15 odsto, ukoliko rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) bude preko tri odsto. Naveo je i da mu je ministar zdravlja Zlatibor Lončar rekao da 90 ili 95 odsto medicinskih radnika neće napustiti Srbiju ako im plata bude uvećana za 15 do 20 odsto, jer bi u tome vidjeli drugačiji trend, drugačiji odnos. U strukovnim udruženjima, iz kojih već nekoliko godina upozoravaju na alarmantan trend koji bi mogao dovesti do toga da građane Srbije više neće imati ko da liječi ne vjeruju da najavljeno povećanje može zaustaviti egzodus zdravstvenih radnika. - Ali mislim da bi to bilo dobro i da bi djelimično, ali samo djelimično, moglo da zaustavi odlazak mladih ljekara i medicinskih sestara u inostranstvo. Jer plate u zdravstvu su zaista male. One se za sestre kreću od 30.000 do 45.000 dinara (250 do 380 eura), a za ljekare od 63.000 do 90.000 dinara (530 do 760 eura) - kaže predsjednik Sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srbije Zoran Savić.


17. januar – Akušerska sala dobila ime dr Selimira Đorđevića - Srbija Akušersko-operativna sala odeljenja ginekologije Opšte bolnice Valjevo nosi od sada ime po istaknutom dr Selimiru Đorđeviću koji je ostavio neizbrisiv trag u valjevskom zdravstvu, saopšteno je iz bolnice.

tvare šira prava iz zdravstvenog osiguranja i u slučajevima kada zbog propusta poslodavaca nemaju redovnu uplatu doprinosa za zdravstveno. Do sada je u takvim slučajevima osiguranik mogao da ostvari pravo na hitnu medicinsku pomoć - rečeno je u Ministarstvu zdravlja. Ukoliko parlament usvoji predložena rešenja, uvode se i novi osnovi osiguranja za poljoprivrednike, javne bilježnike i izvršitelje, osiguranike koji primaju penziju ili invalidninu isključivo od stranog nosioca osiguranja, a imaju stalni ili privremeni boravak u Srbiji, za žrtve terorizma i za ljude sa statusom borca. 19. januar – U Dalmaciji se pojavila parazitska bolest - Hrvatska

Uprava Opšte bolnice prihvatila je inicijativu ginekološkog odeljenja, pa akušerska operativna sala sada nosi naziv po dr Selimiru Đorđeviću, upravniku Valjevske bolnice u periodu 1907-1915 god. Dr Selimir Đorđević je po struci bio specijalista ginekologije i akušerstva. Na njegovu inicijativu Valjevska bolnica je tada uređena, a kadar je dodatno pojačan. U vrijeme velikog stradanja grada i naroda 1914-1915 godine, svojim umijećem i radom uspijevao je da zajedno sa kolegama, ljekarima i sestrama brine o Valjevskoj bolnici koja je u vrijeme Velikog rata obuhvatala cijeli grad. Dr Đorđević je preminuo kao žrtva epidemije pjegavog tifusa 1915. godine.

Analizom uzoraka mesa koje su lovci donijeli u Veterinarsku stanicu Omiš utvrđena je prisutnost trihinele spiralis, opake bolesti parazita koja se manifestuje upalnim i probavnim smetnjama, prolivom, bolom u mišićima, upalom očnih kapaka, pa do upale srčanih mišića. - Od kada se radi analiza mesa, a to je negdje dvadesetak godina, ovo je prvi slučaj da nam u lovište doluta zaražena divljač. Teško je bilo šta reći. Najvjerojatnije je došla negdje s područja gdje se deponuje klanički otpad. Možda čak i iz susjedne Bosne i Hercegovine, jer na ovim našim terenima ovako nešto nije zabilježeno. Možda je divlja svinja zaražena preko raznih prenosnika, uglavnom miševa, a vrlo vjerovatno da je jela zaraženu strvinu. Sve su to mogućnosti da se divljač zarazi. Međutim, i u ovom slučaju pokazala se trezvenost lovaca koji su prije konzumiranja zaraženu jedinku odnijeli na analizu - rekao je Davor Komić, podpredsjednik Lovačkog udruženja Mosor-Priko iz Omiša.

18. januar – Ključne novine u zdravstvu - Srbija Prema predlogu zakona o zdravstvenom osiguranju koji je 8. januara ušao u skupštinsku proceduru, izabrani ljekar može da otvori bolovanje do 60 dana. To je duplo više nego sada, a predloženo je i da se za vrijeme odsustva sa posla zbog njege djeteta do 18 godina roditeljima isplaćuje naknada za bolovanje u visini od 100 odsto osnovne plate. Takođe, nove izmjene predviđaju i mogućnost dopunskog i dodatnog dobrovoljnog osiguranja, a predviđena je i mjera koju osiguranici mogu da tumače kao sankciju - da se u slučaju neopravdanog izostanka sa preventivnih pregleda, plaća 35 odsto cijene liječenja. Kako se navodi, ta mjera važiće samo ako se osiguranik ne odazove na više poziva u okviru jednog ciklusa skrininga, a u međuvremenu se razboli od bolesti koja je na vrijeme mogla biti otkrivena i tretirana. U Ministarstvu zdravlja navode da ta mjera nije kažnjavanje osiguranika, već dodatni model da se podstakne svijest o značaju prevencije i otkrivanja bolesti u ranoj fazi, kada su šanse za izlječenje veće. Jedna od novina predloženog zakona je da se palijativno zbrinjavanje za umiruće pacijente u potpunosti obezbjeđuje na teret osiguranja, a najmanje 65 odsto za liječenje bolesti osiguranika koji se nije na vrijeme odazvao na jedan od programa skrininga. - Po predlogu novog zakona osiguranici će moći da os-

I to nije prvi slučaj. Podgorski lovci su prije nešto više od mjesec dana jeli meso zaražene divlje svinje u obliku kobasica. Srećom, sve je prošlo u najboljem redu jer su lovci odmah nakon potvrde o prisutnosti trihineloze uzeli preventivnu terapiju. I ovdje su potvrdili kako se radi o prvom slučaju zaražene životinje. 23. januar – Ljekari tuže državu zbog neplaćenih prekovremenih sati - Hrvatska Po podacima Hrvatskog ljekarskog sindikata (HLS), dosad je oko 4000 ljekara pokrenulo sudske tužbe tražeći da im se isplati razlika plate zbog pogrešno obračunatih prekovremenih sati, u 400 slučaja donesene su prvostepene presude, sve u korist

43


ljekara od čega 150 presuda po kojima su bolnice dužne ljekarima da isplate zaostala potraživanja. Problem s obračunom isplate prekovremenih sati ljekara datira od 2013. godine, odnosno otkad je na snazi Granski kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Zbog toga što im nisu adekvatno obračunavani dodaci na uslove rada, odgovornost i naučne titule, procjenjuje se da bi ukupna potraživanja ljekara od države mogla da dosegnu i dvije milijarde kuna. - Prosječan iznos koji se potražuje po ljekaru iznosi oko 80.000 kuna. No, ima ljekara koji su mjesečno odradili i po osam ili devet dežurstava, pa se njihova potraživanja penju na 150.000 kuna - izjavila je predsjednica HLS-a Renata Čulinović Čaić. 25. januar - Uhapšena direktorica Doma zdravlja Bihać i njeni saradnici - BiH Troje zaposlenih Doma zdravlja u Bihaću, među kojima i direktorica, uhapsila je u bosanskohercegovačka policija pod sumnjom da su za novčanu naknadu sprovodili nezakonita zapošljavanja u toj zdravstvenoj ustanovi. Tužiteljstvo Unskosanske županije potvrdilo je kako je po njihovom nalogu uhapšena dr Anela Kasumović Softić, direktorica bihaćkog Doma zdravlja i zaposleni Adnan Lipovača i Nermana Lipovača. Oni se terete da su počinili kazneno djelo zlouporabe položaja i primanje dara ili drugih oblika koristi. Prema navodima iz dosadašnje istrage njih troje su tokom 2018. osigurali primanje većeg broja osoba u radni odnos u Domu zdravlja, a za svako radno mjesto od zainteresiranih su tražili i dobili mito u iznosu između 3.000 i 5.000 eura. Prema dostupnim podacima, samo u prošloj godini u bihaćkom Domu zdravlja posao je dobilo 38 novih namještenika. Županijska vlada, imenovana krajem prošle godine, smijenila je upravni odbor Doma zdravlja zbog sumnje u nezakonitosti, a istraga koja je sprovedena potvrdila je postojanje nezakonitosti.

- Komisija za lijekove HZZO-a jednom mjesečno analizira iskustva, kako bi i mi u RH bili djelotvorni, a postoji i komisija sastavljena od eksperata, oni svakodnevno analiziraju i prate studije. Novac neće biti problem, kao što nije bio problem ni za 30 pacijenata, neće biti ni za ovih 12, ali registraciju lijeka ne možemo raditi bez pravila struke. Komisija će u roku 15 dana izreći svoje novo mišljenje, ono šta su našli u studijama - kazao je Kujundžić i pojasnio da je riječ o stručnjacima koji se isključivo bave spinalnom atrofijom kod djece i kod odraslih. Podsjećamo, ovo je šesti protest roditelja djece oboljele od spinalne mišićne atrofije u poslednjih godinu dana, a drugi u Zagrebu. - Očekujemo da će se nakon današnjeg protesta ukinuti diskriminatorna odluka HZZO-a prema kojoj stariji od 18 godina i pacijenti na respiratoru koji boluju od spinalne mišićne atrofije nemaju pravo na pristup liječenju. Tražimo jednako pravo na pristup liječenju za sve oboljele i mislimo da se time krši Ustav RH - kazala je Alapić. 30. januar – Od gripa umrlo 45 osoba - Hrvatska U Hrvatskoj je do 27. januara registrovano više od 28.600 oboljelih od gripa, a od te bolesti i komplikacija prema dosad prispjelim podacima umrlo je 45 osoba.

27. januar – Udruženje Kolibrići ne odustaje od svojih zahtjeva - Hrvatska

Nakon sastanka u Vladi na kom su prisustvovali predstavnici udruženja roditelja djece oboljele od spinalne mišićne atrofije Kolibrići koji su organizirali protest na Markovom trgu na kojem su tražili da se ukine diskriminatorna odluka HZZO-a koja onemogućuje dobijanje lijeka starijima od 18 godina i onima na respiratoru, oglasio se ministar zdravstva Milan Kujundžić.

44

Hrvatski zavod za javno zdravlje saopštio je da je starosni raspon umrlih između sedam i 96 godina, pri čemu je više od polovine umrlih, njih 25 bilo u dobi od 65 i više godina, s jednom ili više hroničnih bolesti. Najviše prijavljenih slučajeva gripa, oko 11.100, bilo je prošle sedmice, što upućuje na to da se približava vrhunac epidemije koji uobičajeno traje nekoliko sedmica, nakon čega broj oboljelih postepeno opada. Najviše oboljelih je zabilježeno u Zagrebu, a za razliku od prošle godine kada je dominirao virus tipa B, ove godine je prevladao virus gripe A H1N1. - Broj oboljelih i umrlih je strašno visok. Sada imamo oko 30.000 prijavljenih oboljenja što se realno može pomnožiti sa četiri. To znači da govorimo o gotovo 120.000 zaraženih - rekao je dr Vladimir Draženović iz Nacionalnog centra za influence. Navodi se da je do sada najviše umrlih od gripa i komplikacija bilo zabilježeno prošle godine, ukupno 35.


DERMABLEND

TM

Visoka moć prekrivanja i optimalna tolerancija

Žene oduvijek vode „bitku“ sa nepravilnim tenom i sve do danas za postizanje ujednačenog izgleda bilo je potrebno nanijeti više slojeva kozmetičkih proizvoda. Iako takva kombinacija različitih proizvoda doprinosi ujednačenom tenu, i dalje ostaju vidljive nepravilnosti u obliku izbočina, udubljenja i ožiljaka. Linija Dermablend pomaže u korekciji vidljivih nepravilnosti na koži i obezbjeđuje čist, ujednačen ten zdravog sjaja. Za visok stepen prekrivanja i ujednačavanje tena masne kože sklone aknama izaberite Dermablend 3D Correction, dok za prekrivanje laganih do umjerenih kožnih nedostatka (nepravilan ten, podočnjaci, crvenilo, ožiljci, itd.) isprobajte Dermablend Fluid.

DA LI PUDER SA VISOKIM STEPENOM PREKRIVANJA MOŽE DA PROMIJENI VAŠ ŽIVOT? Naša koža je vitalan organ, pa je za postizanje idealnog tena bitno odabrati primjeren puder. Ako koža dođe u dodir sa formulom koja nije prilagođena fiziologiji i potrebama kože, njen izgled se može promijeniti, a to utiče na završni rezultat šminkanja. Danas puderi, osim što pružaju efekat druge kože, djeluju i kao visokokvalitetni serumi i kreme u kojima se nalaze pigmenti koji njeguju, regenerišu i štite našu kožu od spoljašnjih uticaja. Omogućavaju nam da ujednačimo boju kože lica i prekrijemo nedostatke


i na taj način nam pružaju i brzo i zdravo rješenje za samopouzdanje. Pored toga, prirodan i ujednačen izgled kože lica je temelj za dalje uspješno nanošenje šminke. Koži sklonoj aknama primjeren je jači korektivni puder koji će ujednačiti problematičan ten i omogućiti skrivanje nedostataka poput ožiljaka od akni, udubljenja, izbočenja, kao i hiperpigmentacija. Suvoj i problematičnoj koži odgovaraće nanošenje dodatne hidratacije, kao i nanošenje pudera utapkavanjem na područja koja su najproblematičnija.

VICHY PUDERI DERMABLEND - POTPUNA I TRENUTNA KOREKCIJA NEDOSTATAKA DERMABLEND linija tečnih korektivnih pudera optimalne tolerancije za potpunu i trenutnu korekciju nedostataka kože, čak i ozbiljnih (crvenila, podočnjaci i nepravilnosti tena, vitiligo, angiomi, itd). Bez tragova, bez efekta maske. Za savršeno prekrivanje tokom 16 sati i osjećaj „gole kože" uz mat efekat izaberite tečni korektivni puder DERMABLEND FLUID - za žene koje žele da prekriju lagane do umjerene nedostatke (nepravilan ten, podočnjake, crvenilo, ožiljci, itd). Inovacija u liniji je DERMABLEND [3D CORRECTION] korektivni puder koji pruža vidljiv efekat u samo jednom nanošenju! Novi proizvod kožu dodatno hidrira, matira i koriguje tokom 16 sati uz osjećaj lakoće i izuzetno prirodan konačni izgled. Korektivni puder sadrži AlliAgel™ formulu: izuzetne taktilne osobine u kombinaciji sa najvišom efikasnošću. Tekstura kombinuje vodenu i bezvodnu fazu, koje se savršeno upotpunjuju i zadržavaju svoja najbolja svojstva. Vodenasta faza pruža osjećaj hidriranosti i svježine vode na koži i umiruje je dok se upija. Na taj način omogućen je prijatan, smirujući osjećaj kod nanošenja, a nakon nanošenja pudera, na koži ostaje tanak, mek i baršunast veo. Zahvaljujući teksturi bez ulja i optimalnom odabiru mineralnih pigmenata, koža ostaje glatka od jutra do mraka. Milica Jevtić, poznata makeup umjetnica, isprobavajući Dermablend liniju pudera pripremila je korisne savjete. Tom prilikom, ona je istakla: „DERMABLEND 3D Correction je usavršen da bude idealan za kombinovanu i masnu kožu. Kako biste dodatno osigurali mat efekat na licu, preporuka za nanošenje je da koristite vlažne prste, četku za tečni puder ili sunđer natopljen termalnom vodom. Za prekrivanje podočnjaka neka Vaš izbor bude DERMABLEND Fluid jer se ova dva pudera idealno uklapaju i dopunjuju. Ukoliko imate problem sa razlikama u boji tena na licu, poput tamnih fleka ili bijelih pečata bez pigmenta, dobro je znati na koji način ćete ih najbolje prekriti. Ako želite da pokrijete fleku na licu, potrebno je koristiti malo jači puder ili korektor koji ima snagu da prekrije tu nepravilnost. Prvo se na lice nanese laganiji tečni puder ili BB krema, a onda se na djelove zahvaćene flekama nanese sloj DERMABLEND Fluida u odgovarajućoj nijansi“, i dodala kako je kod odabira pudera bitno da se on uvijek isprobava na viličnoj kosti i da se izabere nijansa svjetlija od kože, jer kada se osjenči lice, nanese rumenilo i ostatak šminke, to će se sve savršeno uklopiti.


PSORIJAZA Prof. dr Željko P. Mijušković, dermatovenerolog-onkolog Predsjednik Udruženja dermatovenerologa Srbije Stručni konsultant ordinacije Natal Šta je psorijaza i kako nastaje? Psorijaza je hronična, rekurentna, zapaljenska, sistemska bolest koja je uslovljena genetskim i imunološkim karakteristikama osobe, a ima izrazito negativan efekat na kvalitet života. Ime psorijaza izvedeno je iz grčke reči psora, što označava osjećaj svraba, i poznata je od davnina. Bolest je prvi opisao Hipokrat u IV vijeku pre nove ere, a kasnije i Celsus, Vilian, Hebra i drugi. Psorijatične promjene na koži imaju četiri glavne karakteristike: jasno su ograničene od okoline, na površini se formiraju bjeličaste ljuske, ispod ljuski je crvenilo, a poslije mehaničkog uklanjanja ljuski uočavaju se kapljice krvi – „fenomen krvave rose“. Taj znak ima i dijagnostičku vrijednost; ne javlja se kod pustulozne i psorijaze na pregibnim površinama, niti kod oboljenja koja nalikuju psorijazi. Veličina psorijatičnih lezija može da bude od nekoliko milimetara do zahvatanja velike površine tijela ili cijelog tijela (eritroderma). Manifestuje se prvenstveno na koži i/ili zglobovima, ali su mnogobrojne i druge pridružene bolesti. Osim promjena na koži psorijaza može da se manifestuje i na sluzokožama (najčešće na genitalijama) i na noktima. Promjene na noktima su brojne: tačkasta udubljenja, uzdužne linije i brazde, zadebljanja ispod nokatne ploče i dr. Zbog pojedinih oblika psorijaze, njihove lokalizacije i izgleda, postoji veliki broj oboljenja koja u pojedinim fazama bolesti mogu dati kliničku sliku sličnu psorijazi. To su numularni ekcem, kontaktni dermatitis, kandidoza, seboroični dermatitis, mycosis fungoides i dr. Šta je uzrokuje još uvijek se ne može sa sigurnošću tvrditi. Kao uzroci nastanka navode se genetska komponenta i određeni spoljni faktori. U studiji u kojoj je praćena učestalost psorijaze kod djece, rezultati su pokazali da su djeca čiji su rodi-

48

telji bolovali od psorijaze značajno češće imala psorijazu. Na žalost, ne postoje postupci ili tretmani koji mogu spriječiti nastanak psorijaze. Do danas je jedino beta-hemolitički streptokok grupe A optužen za pokretanje procesa nastanka gutatne psorijaze (dobila naziv zbog lezija koje su veličine kapljice). Između 10 i 30% bolesnika s psorijazom razvija i psorijazni artritis, što sugeriše da kod bar do trećine bolesnika postoje i dodatni genetski stimulusi koji predisponiraju nastanak zapaljenja u zglobovima, pored zapaljenskih procesa u koži. Ko češće obolijeva – žene ili muškarci, i u kojim godinama se bolest najčešće javlja? Prema podacima iz literature psorijaza se javlja kod 1 do 2% populacije. Najučestalija je na Farskim ostrvima (2,8%), a najrjeđa kod Severnoameričkih Indijanaca, Afroamerikanaca, Japanaca i Eskima. Javlja se podjednako kod osoba oba pola, najčešće u trećoj deceniji života, ali je opisano i pojavljivanje kod novorođenčeta i kod 108 godina starog bolesnika. Takođe, ne mogu se predvidjeti oblik i lokalizacija promjena kao ni zahvaćena površina kože pri pojavi novih lezija. Koje su najefikasnije metode liječenja psorijaze? Oko 80% oboljelih od psorijaze ima blago do umjereno oboljenje. Većinu ovih pacijenata moguće je liječiti lokalnom terapijom, koja je najčešće efikasna i bezbjedna. Lokalni preparati koriste se i kao dodatna terapija kod pacijenata na fototerapiji ili kod oboljelih koji uzimaju sistemsku terapiju (tablete, kapsule, injekcije, fototerapija). Međutim, ne preporučuje se korišćenje lokalnih preparata kao monoterapija kod pacijenata s proširenom ili teškom formom psorijaze. Najčešće se preporučuje da lokalna


terapija, kao jedina terapija, bude primijenjena kod pacijenata koji imaju zahvaćenost kože manje od 10%. Posebno ističem da pacijenti koji pored psorijaze imaju i artritis, moraju biti liječeni sistemskom terapijom. Liječenje treba da bude prilagođeno tako da zadovolji potrebe svakog pojedinačnog bolesnika. Veoma je važno da očekivanja pacijenta budu na istom nivou s terapijskim mogućnostima liječenja. Pacijenti koji očekuju da nikada više nemaju psorijazne promjene na koži tijela biće sigurno razočarani zbog potrebe za kontinuiranom terapijom, koju će ponekad biti teško sprovoditi. Važno je da se utvrde ciljevi i želje svakog pacijenta, a potom razvije strategija liječenja koja treba da ispuni očekivanja, a istovremeno da bude praktična i lako primjenjiva. U zavisnosti od oblika, lokalizacije i proširenosti lezija i osobina svakog pojedinačnog pacijenta, u terapiji se koriste samostalno ili u kombinaciji: lokalni kortikosteroidi, lokalno nanošenje salicilne kiseline, lokalni i sistemski retinoidi, lokalni derivati vitamina D3, foto(hemo)terapija, biološka terapija, itd. Treba naglasiti da se psorijaza vrlo uspješno može kontrolisati samo uz zajedničku saradnju pacijenta i ljekara. Koliko pacijent mora da promijeni stil života kada boluje od psorijaze? Kada primijeti promjene na koži, pacijent bi trebao da se javi svom dermatologu koji će mu savjetovati adekvatnu terapiju. Uspjeh liječenja psorijaze, pored izbora terapije, zavisi i od regulisanja tjelesne težine pacijenta i izbjegavanja konzumiranja alkohola. Da li pacijenti koji boluju od psorijaze imaju veći rizik da obole i od nekih drugih bolesti? Kao što je dobro poznato, jasno je uočena udruženost psorijaze i metaboličkih bolesti kao što su gojaznost, dijabetes, ali i bolesti srca i krvotoka, koje su direktno povezane/uslovljene prisustvom metaboličkog sindroma. Ako se ta udruženost ranije mogla smatrati slučajnom ili se pokušavala tumačiti životnim stilom/navikama (pušenje, alkohol, depresija i drugo što bi moglo biti posljedica psihičkog stanja bolesnika), danas se zna da ove bolesti dijele mnoge zajedničke genetske i imunološke mehanizme. Ove činjenice postavljaju psorijazu na sasvim novo mjesto. To nije više samo stvar estetskog doživljaja, bolesti koja „naružuje, ali ne narušava opšte zdravlje”. Naprotiv, bolesnik sa psorijazom zaslužuje da mu se objasni priroda bolesti, pojasne svi mogući rizici koje nose pridružene bolesti i, naravno, da se on shvati kao bolesnik koji boluje od suštinski sistemske bolesti. Pravilnim liječenjem psorijaze smanjuje se šansa da pacijent razvije bolest metabolizma ili bolest srca i krvnih sudova. Ovaj cilj najlakše možemo postići formiranjem regionalne zastupljenosti fototerapije i primjenom savremenih metoda liječenja.

njega to pokazati efikasnost ili čak dovesti do potpunog izlječenja. Nemogućnost pomirenja sa postojanjem neizlječivog hroničnog oboljenja je najčešći prirodan razlog da se u sljedećem pogoršanju proba sa nekim drugim vidom liječenja. Na ove vidove liječenja oboljeli su upućeni na osnovu iskustava prijatelja i rođaka, bilo da su pozitivna ili negativna, a nekada ih upućuju i sami ljekari koji u svom radu ne primjenjuju pravilo medicine zasnovane na dokazima. Većina pacijenata ovu terapiju primjenjuje uz klasičnu medicinsku terapiju koju je preporučio dermatolog. Imajući u vidu da je svaki dermatolog dužan da bude upoznat sa svim oblicima terapije koju pacijent primjenjuje, jer neke od njih imaju i neželjene efekte i mogu da utiču na učinak terapije, posljednjih godina objavljen je veći broj studija koje su se bavile komplementarnom i alternativnom terapijom u psorijazi. Poseban problem sa korišćenjem biljnih preparata je što se kvalitet i sadržaj preparata ne kontrolišu, što nisu prošli klinička ispitivanja, što je u njima zabilježeno prisustvo kortikosteroida, ili čak teških metala. Osim toga, pojedini biljni preparati imaju već poznate neželjene efekte, te se ne može reći da tzv. prirodna biljna terapija ne može biti štetna. Takođe, nema dokaza da specifična dijeta i izbjegavanje pojedinih namirnica mogu da dovedu do povlačenja psorijaze, kao i suplementacija cinkom, selenom, vitaminom B12, inozitolom i vitaminom D - u odnosu na placebo nije pokazala nikakvu statistički značajnu razliku u terapijskom efektu konvencionalne terapije. Kakav je uticaj klimatskih faktora? Boravak u primorskim predjelima, izlaganje tijela sunčevoj svjetlosti najmanje tri nedjelje godišnje, može biti korisno za oboljele od psorijaze. Liječenje koje se obavlja pod kontrolom dermatologa sastoji se od dugotrajnog izlaganja sunčevoj svjetlosti, kupanja u morskoj vodi, nanošenja određenih krema i potpunoj relaksaciji organizma. Da li je zarazna? Ne. Ne postoji nijedan način (direktni kontakt, kapljični put, seksualni kontakt) kojim se psorijaza može prenijeti. Međutim, pojedine osobe i dalje su u zabludi da je psorijaza zarazno oboljenje. To je razlog izbjegavanja oboljelih i njihove izolacije iz društva, što kod bolesnika dovodi do povlačenja, nesigurnosti, depresije i stvaranja osjećaja niže vrijednosti.

S vremena na vrijeme pojavljuju se tekstovi u medijima kako su neki pacijenti uspjeli da izliječe psorijazu upotrebom narodnih melema i čajeva? Veliki broj pacijenata oboljelih od psorijaze, u zavisnosti od karakteristika ličnosti i sopstvenih vjerovanja i sistema vrijednosti, u nekom periodu liječenja primijeni i neki od komplementarnih i alternativnih vidova liječenja, u nadi da će baš kod

49


Netolerancija laktoze i crijevni grčevi Za mnogu djecu, sladoled ili čaša mlijeka za doručak znači poslijepodne mučenje sa grčevima, gasovima i prolivom. Djeca koja imaju ovu vrstu nelagodnosti nakon konzumacije mliječnih proizvoda vjerovatno imaju netoleranciju na laktozu, što je posljedica neadekvatnog probavljanja laktoze, glavnim šećerom u mlijeku i mliječnim proizvodima. Netolerancija na laktozu događa se kada organizam stvara premalo enzima laktaze, koji je potreban za razgradnju laktoze na dva jednostavna šećera, glukozu i galaktozu. Kada nema dovoljno laktaze u tijelu, laktoza se ne razgrađuje u tankom crijevu i prolazi u debelo crevo, gdje ga bakterije fermentiraju u gasove i kiseline. Kod malih beba, kada probavni sistem još nije dovoljno razvijen i ne proizvodi dovoljne količine enzima laktaza ili usljed crijevne infekcije, moguća je pojava crijevnih grčeva (infantilnih kolika) kao posljedica neadekvatne razgradnje mliječnog šećera. Prolazna laktozna intolerancija se kod beba manifestuje pojavom crijevnih grčeva sa karakterističnim crvenilom lica, intenzivnim plakanjem, grčenjem nožica i šačica, blagim meteorizmom abdomena. Ovakve tegobe se obično javljaju od druge nedjelje života, u kasnim popodnevnim i večernjim satima i mogu potrajati do kraja četvrtog mjeseca života. Tada je bebi najbolje uvesti 4 kapi Colief Infant Drops u majčino mlijeko i/ili mliječnu formulu prije svakog podoja/obroka i preduprijediti nastanak crijevnih grčeva. Kod malo starije djece laktozna intolerancija može prouzrokovati grčeve, bolove u stomaku, gasove i proliv, oko 30 minuta do 2 sata poslije konzumiranja hrane ili pića koje sadrže laktozu. Za neke djecu ovi simptomi su vrlo teški i njihov digestivni sistem ne može tolerisati laktozu. Za druge, simptomi su

50

blaži i oni samo moraju ograničiti količinu mliječnih proizvoda koje konzumiraju. Netolerancija na laktozu se može lako kontrolisati i ublažiti s nekim promjenama u ishrani. Ako mislite da dijete ima netoleranciju na laktozu, posjetite svog ljekara. Dijagnostikovanje netolerancije na laktozu Netolerancija na laktozu se izvodi jednostavnim testom vodonikovog izdisanja. Osoba duva u cijev kako bi se dobio uzorak daha, a zatim daje još jedan uzorak nakon što je popila rastvor laktoze ili jela hranu koja sadrži laktozu. Ako neko ima netoleranciju na laktozu, test će pokazati da postoji povećani nivo vodonika i metana u izdahu.


1991. godine Kanabar i saradnici su sproveli dvostruko slijepu, randomiziranu, placebo kontrolisanu studiju u kojoj je bebama prije podoja/obroka dat enzim laktaza, i nakon obroka je rađen vodonikov izdisajni test. Rezultati su pokazali 45% niži nivo izdisanja vodonika kao i vremena plakanja u odnosu na placebo grupu. Određena hrana, ljekovi i izloženost pušenju cigareta mogu uticati na tačnost testa, tako da ljekar može savjetovati preduzimanje određenih mjera opreza prije nego što se test obavlja. Pored ispitivanja izdaha, ljekari obično obavljaju fizički pregled i uzimaju potpunu medicinsku anamnezu kako bi isključili druge medicinske razloge. Živjeti s netolerancijom laktoze Težina intolerancije laktoze može se jako razlikovati od djeteta do djeteta. Svaki slučaj je drugačiji, nema jednostavnog načina rješavanja. Svako dijete mora pronaći ono šta mu najbolje odgovara, zavisno o simptomima i koliko, ako ih ima, enzima laktaze tijelo proizvodi. Može pomoći pisanje dnevnika ishrane dok shvatite koja namirnica i piće odgovara ili ne odgovara djetetu. Mnoge namirnice su već obilježene da su „lactose free”, što znači

da ne sadrže mliječni šečer laktozu. Colief Infant Drops su kapi sa enzimom laktaza koje olakšavaju varenje mlijeka i sprečavaju stvaranje gasova i kiselina u debelom crijevu kao posljedicu nevarenja laktoze. Djeca s najtežim simptomima moraju izbjegavati sve mliječne proizvode, a onda su ljekari zabrinuti zbog smanjenog unosa kalcijuma, proteina i vitamina D, koji su neophodni za rast i razvoj djece. Colief Vtamin D3 kapi sadrže vitamin D3 koji se svakodnevno preporučuje kao suplement do navršene prve godine života djeteta, a kod djece sa netolerancijom na laktozu koja ne konzumiraju mliječne proizvode, preporuka za primjenu vitamina D3 je doživotna. Pomozite djetetu da jede drugu hranu bogatu kalcijumom koja nema laktozu, kao što su brokoli, kelj, losos, bademi, soja, sušeno voće, sok od narandže. COLIEF INFANT DROPS I COLIEF VITAMIN D3 u kombinaciji olakšavaju svakodnevnicu osoba sa netolerancijom na laktozu. Dr Simonida Mitić

COLIEF PROIZVODI SU DOSTUPNI U BOLJE SNABDJEVENIM APOTEKAMA U CRNOJ GORI


Problemi

školske

djece

Dr Stanislava Višnjić, specijalizant pedijatrije Dom zdravlja, Nikšić U godini kada kreću u školu, oko šeste godine, djeca usmjeravaju pažnju ka roditelju istog pola, nastoječi da se poistovjete. Mentalna energija se usmjerava ka učenju. U ovom stadijumu jačaju psihološki mehanizmi odbrane. Posebnu vrstu odbrambenog mehanizma predstavlja pojava somatizacije, kod koje se anksioznost pretvara u fizički, tjelesni simptom, umjesto u psihološki, kao što to biva kod ostalih mehanizama odbrane. Ovaj period djeteta se odlikuje težnjom za uspjehom u školi, a neuspješnost u odvajanju od porodice ili neprihvaćenost od strane vršnjaka vodi osjećanju manje vrijednosti. Najčešći problemi kod školske djece javljaju se u vidu problema sa učenjem i problema ponašanja. Loš uspijeh kod djece zahtijeva niz provjera i ispitivanja. Na početku je to psihološko testiranje, koje se može uraditi i na nivou primarne zdravstvene zaštite. Potom se rade audiometrija,

52


procjena vida, procjena govora, procjena ponašanja. Tokom testiranja nerijetko se otkrije da dijete ima poteškoće sa čitanjem, što se naziva disleksija, teškoće sa računanjem što se naziva diskalkulacija, poteškoće sa pisanjem - disgrafija, ako je već prethodno utvrđeno testiranjima da nije ispod nivoa prosječne inteligencije. Pravovremeno prepoznavanje problema vodi do pravovremene korekcije poteškoća i adekvatnom napretku djeteta u daljem školovanju. Problemi ponašanja čine agresivno ili inhibirano ponašanje, navike koje su posljedica anksioznosti, npr. sisanje palca, grickanja noktiju, psihomotorna nestabilnost. Psihomotorna nestabilnost je sindrom različite etiologije i kliničke slike, gdje je smanjena pažnja i impulsivnost, što se odražava na ponašanje djeteta, osim toga i na uspijeh u školi. Uzroci su brojni: razvojna disharmonija, neurotska reakcija na traumu ili anksiogenu situaciju, poremećaj odnosa u porodici, upotreba nekih ljekova. Postraumatski stresni događaj je anksiozni poremećaj koji nastaje zbog kratkotrajnog ili dugotrajnog djelovanja traume koja dovodi do bihevioralnih ili fizioloških sekvela kod djece svih uzrasta, pa i školskog.

Hiperkinetski sindrom je posljedica disfunkcije u metabolizmu monamina usljed genetskih faktora ili perinatalnih, prenatalnih i postnatalnih oštećenja cns-a, različite etiologije. Riječ je o primarnom kognitivnom poremećaju djece koji počinje i prije 7 godine života i traje najmanje 6 mjeseci. Osim motorne hiperaktivnosti, tipičan je i pad pažnje, koncentracije, težeg prilagođavanja grupama djece i normama ponašanja, kao i loš uspjeh u školi. Pri postavljanju ove dijagnoze moraju se isključiti svi drugi uzroci psihomotorne nestabilnosti. Najvažnija stepenica je pravovremeno prepoznavanje, adekvatno usmjeravanje djeteta i roditelja, kontinuirana saradnja dječijeg psihologa, pedijatra, roditelja, učitelja, logopeda i drugih stručnih osoba, zavisno od vrste problema. Od velikog je značaja primjena preventivne strategije, u kojoj trebaju da učestvuju ne samo roditelji nego i učitelji i nastavnici prolazeći kroz razne obuke. Na kraju, može se zaključiti da je preduslov normalnog razvoja djeteta strukturalno cjelovit i za uzrast funkcionalno zreo nervni sistem, ali i isto toliko je značajna i sredina koja obezbjeđuje nesmetan razvoj za uspostavljanje čvrstih osjećajnih veza sa drugom osobom. To djetetu pruža mogućnost da uči, istražuje okolinu.

53


A l p o r tov s i n d ro m Dr Elvir Mučić, spec. interne medicine Klinika za nefrologiju KCCG Alportov sindrom se karakteriše pojavom hematurije, suprafiziološkom proteinurijom, povremenim bolovima u slabinama i visokom učestalošću oštećenja sluha. Prvi opis bolesti potiče iz 1875. godine kada Dickinson opisuje hematuriju u tri generacije iste porodice. Nakon toga Alport 1927. godine opisuje hematuriju, proteinuriju, azotemiju i značajnu gluvoću u nekoliko članova iste porodice i po njemu sindrom dobija ime. Prevalencija bolesti iznosi 1:5.000. Od bolesti znatno češće obolijevaju muškarci. Muški potomci oboljelog od Alportovog sindroma ne nasleđuju bolest, a osobe ženskog pola koje boluju od ove bolesti prenose bolest na ½ svojih potomaka. Bolest je nasljedna. Nastaje kao rezultat genske mutacije na dugom kraku X hromozoma, zbog čega nastaje patološki alfa 5 proteinski lanac kolagena tip IV koji je glavni sastojak bazalne membrane bubrežnih glomerula. U kliničkoj slici dominira hematurija, koja je rekurentna, može biti mikroskopska i makroskopska, i obično je provocirana naporom ili nekom respiratornom infekcijom, a često je praćena bolovima u slabinama. Proteinurija je suprafiziološka, obično je

54


nenefrotskog ranga, dok je razvoj nefrotskog sindroma veoma rijedak. Oštećenje sluha javlja se u 50% bolesnika i može biti u rasponu od poremećaja koji se mogu utvrditi samo audiometrijom do potpune senzoneuralne gluvoće. Znatno rjeđe mogu da se jave i oftalmološki poremećaji (sferofakija, lentikonus, miopija, katarakta, retinitis pigmentosa), zatim trombocitopenija, hipoparatireoidizam, neurološki ispadi, dok je mentalna retardacija izuzetno rijetka. Za postavljanje dijagnoze bolesti, osim kliničke slike važna je i biopsija bubrega sa patohistološkom analizom bioptata bubrega. U sklopu patohistološke analize rade se svjetlosna, imunofluorescentna i elektronska mikroskopija. Svjetlosnom mikoskopijom u ranoj fazi bolesti moguće je naći čak i potpuno uredan nalaz, dok se u kasnijim fazama bolesti obično nađu fokalna ili segmentna hipercelularnost, zadebljanje bazalne membrane glomerula, pjenaste ćelije u intersticijumu, a moguć je i razvoj skleroze glomerula. Imunofluorescencijom uočava se odsustvo komponente P-amiloida, koji je standardni sastojak bazalne membrane glomerula. Elektronskom mikroskopijom u početnim fazama bolesti nalaz može biti potpuno uredan, a u kasnijim fazama uočava se slika “mrežastog tkanja”, koje podrazumijeva istovremeno prisustvo zadebljanja bazalne membrane, uzdužnog raslojavanja i fragmentacija iste. U diferencijalnoj dijagnozi u obzir dolaze Fabrijeva bolest, familijarna benigna hematurija, policistična bolest bubrega i medularna cistična bolest bubrega. U terapiji se mogu koristiti ACE inhibitori radi stabilizacije bazalne membrane bubrežnih glomerula. Alportov sindrom postepeno pacijenta uvodi u hroničnu bubrežnu insuficijenciju, a kada ista nastupi njena progresija je obično spora. Oboljenje je kod žena blagog kliničkog toka, dok se kod muškog pola bolest uvijek ispoljava u težem obliku, te terminalna hronična bubrežna insuficijencija može nastupiti već u trećoj deceniji života, a ponekad i ranije. Bolest se izuzetno rijetko vraća na transplantirani bubreg, obično u oko 5% slučajeva.

55


Novi biomarkeri akutnog oštećenja bubrega u kliničkoj praksi

Dr Vasilije Bošković Klinika za nefrologiju, KCCG Akutno oštećenje bubrega (AOB) je relativno nov klinički pojam koji se definiše kao naglo opadanje bubrežne funkcije. AOB je dosta širi termin od termina „akutna bubrežna insuficijencija“ i obuhvata čitav spektar stanja od subkliničkih promjena bubrežne funkcije do akutne bubrežne insuficijencije koja zahtijeva liječenje dijalizama. Incidenca akutnog oštećenja bubrega (AOB) varira od 5% kod ukupno hospitalizovanih bolesnika do 30 do 50 % kod bolesnika hospitalizovanih u jedinicama intenzivnog liječenja. U kliničkoj praksi AOB se obično dijagnostikuje mjerenjem nivoa serumskog kreatinina koji je nepouzdan indikator akutnih promjena bubrežne funkcije, naročito jer zavisi od životne dobi, pola, mišićne mase i mišićnog metabolizma, te hidracije pacijenta. Gubitak bubrežne funkcije i do 50 % ne mora uticati na koncentraciju serumskog kreatinina. Tokom akutnih promjena u glomerularnoj filtraciji, nivo serumskog kreatinina nije pouzdan marker funkcije bubrega. Porast vrijednosti kreatinina verifikuju se tek nakon nekoliko dana. Diureza se smatra relativno pouzdanim markerom bubrežne funkcije, prije svega markerom oštećenja tubula. Međutim, zbog složenosti veze sa JGF (jačinom glomerularne filtracije) i funkcijom tubula interpretacija diureze

56

bez istovremene biohemijske analize urina može nas često dovesti do pogrešnih zaključaka. Npr, validnost satne diureze kao pokazatelja AOB pri korišćenju diuretika je diskutabilna. Teška oligurija i anurija najčešće ukazuju na postojeće oštećenje tubula ali mogu biti i posledica opstrukcije urinarnog trakta npr. zapušenim urinarnim kateterom ili tromboze vaskularne peteljke bubrega. Imajući u vidu ograničenja u interpretaciji vrijednosti serumskog kreatinina i satne diureze kod teško oboljelih, jasna je potreba za novim, senzitivnijim i specifičnijim markerima bubrežne funkcije. Tokom prethodne dvije decenije došlo je do identifikacije velikog broja serumskih i urinarnih biomarkera koji bi mogli da omoguće raniju dijagnozu i predvide tok AOB, a među najčešće istraživanim su Neutrophil Gelatinase-Associated Lipocalin (NGAL), Kidney Injury Molecule-1 (KIM-1), cistatin C, L-type fatty acid-binding protein (L-FABP) kao i interleukin 18. Neutrophil Gelatinase-Associated Lipocalin (NGAL) - Neutrophil Gelatinase-Associated Lipocalin (NGAL) je protein mase 21 kDa koji sintetišu ćelije imunog sistema, hepatociti i bubrežni tubulociti. In vitro studije na kulturama humanih proksimalnih tubulocita su pokazale značajno povećanu ushodnu


regulaciju NGAL kao posledicu ishemijskog oštećenja ćelija. NGAL se može odrediti enzyme linked immunosorbent assay (ELISA) metodom iz uzoraka urina i plazme. Veći broj studija sa teško oboljelim pacijentima potvrdio je da povišeni nivoi NGAL mogu da predvide nastajanje AOB. Kod kardiohirurških pacijenata vrijednosti NGAL nakon kardiopulmonalnog bajpasa mogu da predvide mortalitet i nastajanje AOB u ranom postoperativnom periodu kako kod odraslih tako i kod djece. Šta više, porast vrijednosti NGAL prethodio je porastu vrijednosti serumskog kreatinina za 1-3 dana. Skorašnja studija je pokazala da NGAL može da predvidi nastajanje kardiorenalnog sindroma kod pacijenata sa akutnom srčanom insuficijencijom. NGAL se pokazao i kao prediktor teškog postoperativnog AOB nastalog nakon transplantacije jetre. Kidney Injury Molecule-1 (KIM-1) - Kidney Injury Molecule-1 (KIM-1) je transmembranski protein proksimalnih tubulocita mase 104 kDa. Jedinstven je po tome što se ne može naći u normalnim bubrezima dok se značajan porast ekspresije i izlučivanja KIM-1 vidi tek nakon ishemije bubrega ili dejstva toksina ali i u brojnim drugim patološkim stanjima. Dobar je prediktor nastanka AOB. Cystatin C - Cystatin C je inhibitor proteaza, mase 13 kDa koji sintetišu sve ćelije sa jedrom. Izlučuje se putem bubrega glomerularnom filtracijom da bi se skoro potpuno reapsorbovao u proksimalnim tubulima. Zato koncentracija cistatina C u serumu korelira sa JGF i kao biomarker je superiorna u odnosu na serumski kreatinin jer njegova produkcija ne zavisi od mišične mase, godina i pola. Serumski cistatin C se ipak ne može smatrati pravim markerom AOB jer njegove vrijednosti nisu direktni marker oštećenja bubrega već promjene u JGF. S druge strane, bilo koji proces koji ošteti proksimalne tubule može da poremeti reapsorpciju cistatina C i tako poveća njegovu koncentraciju u urinu čineći urinarni cistatin C na taj način pravim markerom AOB. Određuje se ELISA metodom iz seruma i urina. U uslovima AOB, vrijednosti cistatina C u serumu su povišene i 1-2 dana prije nego što se uoči porast serumskog kreatinina. L-type fatty acid-binding protein L-type fatty acid- binding protein (L-FABP) se eksprimira u ćelijama proksimalnih tubula bubrega. Pod dejstvom hipoksije uzrokovane smanjenjem peritubularnog protoka krvi dolazi do povećanog izlučivanja L-FABP urinom.Određuje se iz uzoraka urina ili krvi ELISA metodom. Značaj ovog markera kao prediktora AOB je demonstriran kod više različitih grupa teško oboljelih bolesnika. Interleukin-18 (IL-18) - Interleukin18 (IL-18) je proinflamatorni citokin mase 18 kDa čiji je značaj pri predikciji nastanka AOB nakon operacija sa kardiopulmonalnim bajpasom uočen u više različitih studija. Studija koja je obuhvatila 451 bolesnika u

Jedinici intenzivnog liječenja pokazala je da su visoke vrijednosti IL-18 mogle da predvide smrtni ishod i potrebu za liječenjem dijalizom a najviše vrijednosti su uočene u grupi pacijenata liječenih od sepse. Određuje se ELISA metodom iz uzoraka urina. Novi markeri bubrežnog oštećenja su ili proteini koji se sintetišu u određenim djelovima nefrona ili imaju poseban način izlučivanja putem bubrega što može dati informaciju ne samo o tome da li je AOB prerenalnog ili renalnog porijekla već i koji je dio nefrona, u stvari, oštećen. Sve više autora predlaže istovremeno određivanje više različitih markera tj. panela biomarkera sa ciljem povećanja njihove senzitivnosti i specifičnosti u otkrivanju AOB. Ovi markeri bubrežne funkcije omogućavaju ranije otkrivanje AOB u odnosu na do sada korišćene i potencijalno omogućavaju određivanje različitih anatomskih mjesta oštećenja i razlikovanje mehanizama nastanka AOB. U skorijoj budućnost će biti potrebna nova istraživanja da bi se upotreba pomenutih markera potvrdila kao precizna klinička metoda za rano otkrivanje pacijenata sa AOB. Takođe će biti potrebno uraditi konkretne smjernice za tretman oboljelih sapovišenim vrijednostima novih biomarkera kao i naći jednostavnije i, prije svega, pristupačnije metode za njihovo određivanje.

57


Način organizovanja zdravstvene njege pacijenata u terminalnoj fazi bolesti

Ljiljana Stijepović, mr zdravstvene njege Specijalna bolnica "Vaso Ćuković" Risan

Uvod Iako smo svjedoci svakodnevnog napretka medicinskih nauka, sve veći je broj ljudi koji umiru od posljedica malignih bolesti, hroničnih nezaraznih i zaraznih bolesti. Napredak medicine je promijenio smrt od iznenadnog slučaja do često dugog putovanja praćenog mnogim događajima. Upravo na tom putovanju je od neizmerne važnosti palijativna njega i palijativno zbrinjavanje. Palijativno zbrinjavanje bolesnika je od neprocjenjivog značaja za dostojanstveni kraj života. Palijativno zbrinjavanje se definiše kao posebna njega lica čija se bolest ne može izliječiti. Palijativno zbrinjavanje pruža udobnost i podršku oboljeloj osobi i porodici oboljelog. Američka asocijacija za kancer palijativno zbrinjavanje definiše: “Njega u cilju ublažavanja patnje i poboljšanje kvaliteta života sa zbrinjavanjem bolesnika, a ne bolesti, pacijentove porodice, palijativno zbrinjavanje tretira bol i druge simptome usled bolesti“. Završetak života tj. umiranje, subjektivno i objektivno gledajući, je bolno kako za bolesnika tako i za njegovu okolinu. Pristup bolesniku, a ne njegovoj bolesti je od suštinske važnosti kroz opšte prihvaćene norme stručne prakse, sredstava evaluacije i dobre organizacije. Osnovni cilj palijativnog zbrinjavanja je pružanje kvalitetne njege radi dostojanstvenog završetka života. Osnovna tri pravca palijativne njege su: 1) njega duše,

58

2) porodično uključivanje kao vid podrške oboljelom i 3) visok nivo profesionalne etike. Prema svjetskoj zdravstvenoj organizaciji definicija palijativne njege je: „Palijativna njega je pristup koji poboljšava kvalitet života pacijenta i njegove porodice suočenih sa problemima povezanima sa smrtonosnom bolešću, kroz prevenciju i olakšanje patnje putem ranog prepoznavanja, te besprekorne procjene i suzbijanja bola i drugih problema, fizičkih, psihosocijalnih i duhovnih“. Kada se govori o palijativnoj njegi obično se misli samo na starije bolesnike, ali palijativna njega se odnosi i na sve oboljele od neizlječivih bolesti bez obzira na životnu dob. Takođe se ne odnosi samo na onkološke bolesnike, već i na oboljele od brojnih drugih neizlječivih bolesti. Palijativna njega se ne odnosi na zadnjih par dana ili sedmica života, već su često u pitanju godine. Poštovanje principa pravednosti je svakako broj jedan pravilo u pružanju njege, vodeći računa o specifičnim potrebama pacijenata. Prije uključivanja u bilo koju vrstu njege neophodno je procijeniti stanje pacijenta, rukovodeći se opštepriznatim smjernicama i komunikacijom sa pacijentima i porodicima pacijenata putem kojih će se doći do saznanja o načinima na koje oni gledaju


na trenutnu situaciju, koja bi vrsta njege za njih bila zadovoljavajuća i najprihvatljivija. Smjernice i uputstva palijativne njege daju objektivnu sliku, ali se želje i osećanja pacijenta moraju uvažavati i poštovati što mu naravno obezbeđuje aktivnu ulogu i doprinosi osećaju samopoštovanja.

Palijativna medicina Palijativna medicina ne može izliječiti osobu, ali može o njoj brinuti, ublažiti bol i patnju, čuvajući dostojanstvo osobe kao jedinstvenog ljudskog bića. Palijativna medicina se bavi zadnjim stadijumom neizlječivih bolesti čija je prognoza smrt i brine se za ljudsko dostojanstvo i vodi ka mirnoj smrti. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, palijativna njega: - oslobađa od bola i drugih mučnih simptoma, - afirmira život i posmatra umiranje kao normalan proces, - integriše psihosocijalne i duhovne aspekte njege bolesnika, - nudi sistemsku podršku i pomoć bolesnicima da žive aktivno sve do smrti, - nudi sistemsku podršku i pomoć porodici za vrijeme i nakon smrti bolesnika, - koristi timski pristup u procjeni potreba bolesnika i njihove porodice, - primjenjuje se rano u bolesti, zajedno sa drugim oblicima liječenja. Palijativnu medicinu predvodi stručni tim koji se sastoji od porodičnog ljekara, ljekara specijaliste (zavisno od primarne bolesti), medicinskih sestara, psihijatra, psihologa, socijalnog radnika, fizioterapeuta, dijetetičara, sveštenika. Komunikacija između svih učesnika je od suštinskog značaja. Usluge specijalističkog palijativnog zbrinjavanja mogu da se pruže u domu pacijenta, specijalizovanim odeljenjima opštih bolnica, jedinicama palijativnog zbrinjavanja, hospisima, staračkim domovima, dnevnim bolnicama, ambulantama, odnosno u svim okruženjima gde se sprovodi zbrinjavanje pacijenata.

Uloga medicinske sestre u zdravstvenoj njezi bolesnika u palijativnoj fazi bolesti Medicinska sestra je odgovorna za planiranje, sprovođenje i evaluaciju zdravstvene njege uz kontinuiranu procjenu, evaluaciju, edukaciju bolesnika i porodice bolesnika te saradnju sa ostalim članovima interdisciplinarnog tima. Sa pružanjem zdravstvene njege umirućem bolesniku susreće se gotovo svaka medicinska sestra nezavisno od okruženju u kojem radi, u bolnici ili u domu umirućeg. Zdravstvene njega umirućeg bolesnika usmjerena je na smanjenju bola i patnje, obezbjeđenju što kvalitetnijeg života bolesniku, očuvanju dostojanstva u procesu umiranja, te istovremeno pružanju pomoći i podrške porodici umirućeg. Stoga zbrinjavanje bolesnika u terminalnoj fazi bolesti zahtijeva najviši nivo kompetencije medicinske sestre kako u procjeni, planiranju i evaluaciji, tako i u sprovođenju samih postupaka zdravstvene njege. Medicinske sestre su prve koje su odgovorile na izazove palijativne njege i one su te koje omogućavaju ljudima da pronađu olakšanje,

podršku i značenje na kraju svog života. Olakšavanje patnje i poboljšanje kvaliteta života uključuje sljedeće: - pružanje efikasnog tretmana bola i simptoma, - utvrđivanje psihičkih, fizičkih, socijalnih i duhovnih potreba, - sjedinjavanje kulturalnih vrijednosti i navika u planu njege, - podrška izgubljenima, žalosnima te korištenje terapijskih komunikacijskih vještina. Da bi se to moglo postići, zadatak medicinske sestre je da razvije odnos povjerenja sa bolesnikom, što predstavlja temeljni dio sestrinske prakse. U odnosu medicinska sestra – pacijent njega medicinske sestre je usmjerena na održavanje čovjekovog bića, unaprjeđenje njegovog fizičkog i psihosocijalnog opšteg dobra, prije nego na vraćanje u prethodno stanje. Kako bi se medicinska sestra osposobila za postizanje terapijskog cilja, odnos zahtijeva svjesno korištenje i interpretaciju složenih kognitivnih i afektivnih znanja i vještina. Za postizanje terapijskog cilja je važan holistički pristup koji bi trebao biti temelj rada medicinske sestre. Holističkim pristupom medicinska sestra prepoznaje fizičke, lične, porodične i duhovne potrebe pacijenta. Medicinske sestre u palijativnoj njezi poštuju ljudsko dostojanstvo i podstiču na mogućnost samozbrinjavanja. Palijativna njega se primjenjuje tek neposredno prije smrti, ali u današnje vrijeme ona se može primjenjivati već nakon postavljanja dijagnoze neizlječive bolesti. Posao medicinske sestre/tehničara je posmatranje i pregled bolesnika, te postavljanje sestrinskih dijagnoza koje se postavljaju na osnovu specifičnih i nespecifičnih simptoma i znakova. Koristeći razne metode pri dijagnostikovanju, sestre utvrđuju etiologiju, lokalizaciju, ponašanje i stanje bolesnika, koristeći samo svoja čula: sluh, vid, miris i dodir. S obzirom da je palijativna njega još na marginama društva, palijativno liječenje se započinje liječenjem osnovne bolesti djelovanjem na primarne simptome. Mnogi pacijenti pate nepotrebno jer ne dobijaju potrebnu njegu u tretiranju simptoma koji su vezani uz njihova stanja. Upravo je zbog toga potrebno što ranije postavljanje sestrinskih dijagnoza koje bi trebale biti temelj rada svakoj medicinskoj sestri.

Kompentencije medicinske sestre Palijativna njega se odvija u bolnicama, posebnim ustanovama i liječenju kod kuće. Osnovni elementi palijativnog zbrinjavanja kroz timski rad, dobru komunikaciju, psihosocijalnu podršku i dobru organizaciju palijativnog zbrinjavanja, olakšavaju patnje i bol, kako kod pacijanata tako i kod njihovih porodica. Simptomatologija je šarolike strukture (anksioznost, kaheksija, opstipacija, kašalj, demencija, promjene na sluzokoži usne duplje, štucanje, muka i povraćanje, problemi sa kožom, urinarni simptomi, a posebno mjesto i poseban pristup ima bol), jer je bol čest simptom umirućih bolesnika. Kod umirućih pacijenata javlja se smanjena mogućnost brige o sebi koja uključuje oblačenje, eliminaciju, ličnu higijenu, ishranu. Zbog smanjene pokretljivosti susreću se i sa komplikacije dugotrajnog ležanja, kao što su dekubitusi i kontrakture. Takođe je smanjena i prohodnost disajnih puteva i otežano je gutanje. Čulne funkcije u terminalnoj fazi

59


bolesti takođe slabe. Kompetencije medicinske sestre su: - primjena ordinirane terapije koja olakšava disanje, nadziranje pacijenta tokom primene terapije i disanja, priprema i održavanje pribora, aspiracija gornjih disajnih puteva, dokumentacija postupaka, mjerenje frekvencije disanja, obezbeđivanje odgovarajućeg položaja, - priprema pacijenta za obrok, obezbjeđivanje obroka, nadziranje tokom ishrane i uzimanja tečnosti, podsticanje na konzumaciju, ishranu, vođenje evidencije o unosu hrane i tečnosti, pripremanje i kontrolisanje enteralnog načina unosa, edukovanje pacijenta i porodice o načinu ishrane, sređivanje pacijenta nakon ishrane i uzimanja tečnosti, - pripremanje za odstranjivanje tjelesnih otpadnih materija, primjena klizme i supozitorija, dokumentovanje postupaka, kateterizacija, mjerenje diureze, nadziranje pacijenta, pomoć kod upotrebe posude za mokrenje i defekaciju, kontrola stoma, kontrola drenažnih cijevi, - procijenjivanje potrebe za snom, obezbjeđenje mirne okoline, obezbjeđenje prostora za odmor, - procijenjivanje mogućnosti pokretljivosti, obezbjeđenje pomagala za kretanje i spriječavanje komplikacija dugotrajnog ležanja, pomaganje kod ustajanja i kretanja, mijenjanje položaja u postelji, briga o bezbjednosti, edukacija pacijenta i porodice o pravilnom korištenju pomagala, - obezbjeđenje odjeće i obuće, nadziranje i pomaganje pri oblačenju i svlačenju, - procjenjivanje mogućnosti za obavljanje lične higijene, nadziranje, pomaganje i/ili sprovođenje lične higijene, pomoć pri namiještanju proteze, raznih pomagala, edukacija porodice i pacijenta o važnosti lične higijene, uređenje tijela umrlog, dokumentovanje postupaka, - prepoznavanje sposobnosti za rekreaciju, omogućavanje rekreacije i razonode, motivisanje, nadziranje bolesnika za vrijeme razonode, uključivanje porodice u aktivnosti bolesnika.

Sestrinske dijagnoze u procesu palijativne njege Medicinska sestra utvrđuje brojne probleme bolesnika, ujedno i njegove okoline. Značaj medicinske sestre u palijativnom zbrinjavanju održava bolesnikov pogled na dobar kraj života. Medicinska sestra aplikuje ljekove i sprovodi niz samostalnih intervencija u pružanju kvalitetne njege u palijativnom zbrinjavanju. Sestra je tu do kraja, drži bolesnika za ruku i pruža riječi utjehe i blagostanja. Hroničan bol Jedna od najčešćih sestrinskih dijagnoza u palijativnoj njezi je bol. Tokom procjene bola medicinska sestra uzima u obzir pacijentov opis bola i druge faktore koji mogu uticati na bol (npr. ranije iskustvo, anksioznost, starost) kao i njegove reakcije na metode ublažavanja bola. Važan naglasak u rješavanju bola kao sestrinske dijagnoze potrebno je staviti na procjenu bola, edukaciju pacijenta i porodice, kontinuiranu zdravstvenu njegu u upravljanju simptomima i vrednovanju intervencija. Intervencije: Prepoznati znakove bola; Izmjeriti vitalne funkcije; Ublažavati bol na način kako je pacijent naučio; Ukloniti

60

faktore koji mogu pojačati bol; Primijeniti nefarmakološke postupke ublažavanja bolova; Ohrabriti pacijenta; Objasniti pacijentu da zauzme ugodan položaj te da ga mijenja; Postaviti nepokretnog pacijenta u odgovarajući položaj; Izbjegavati pritisak i napetost bolnog područja; Obavijestiti ljekara o pacijentovom bolu; Primijeniti farmakološku terapiju prema propisanoj odredbi ljekara; Razgovarati sa pacijentom o njegovim strahovima; Ublažiti strah prisustvom i razgovorom; Podsticati pacijenta na verbalizaciju osećaja bola; Odvraćati pažnju od bola; Masirati bolno područje tijela ukoliko je moguće; Ponovo procjenjivati bol; Dokumentovati pacijentove procjene bola na skali bola. Mučnina i povraćanje Mučnina - Intervencije: Informisati pacijenta o uzrocima mučnine; Obezbijediti mirnu okolinu; Omogućiti pacijentu udoban položaj; Obezbijediti ugodne mikroklimatske uslove; Savjetovati pacijentu da tokom mučnine duboko diše te da opusti odjeću; Savjetovati pacijentu da ne uzima niti priprema hranu kada ima mučninu; Provjetriti prostoriju; Obezbijediti pacijentu bubrežnjak i ubrus ili peškir nadohvat ruke; Obezbijediti privatnost; Pružati pacijentu podršku; Uzimati češće manje obroke i dobro sažvakati zalogaje; Izbjegavati nagle pokrete ili premještanja; Primjeniti propisane antiemetike; Dokumentovati urađeno. Povraćanje - Intervencije: Svjesnog pacijenta smjestiti u sjedeći položaj sa glavom nagnutom naprijed; Postaviti bubrežnjak i ubrus ili peškir na dohvat ruke; Primijeniti hladnu i vlažnu oblogu na čelo i vrat pacijenta; Obezbijediti njegu usne šupljine nakon svake epizode povraćanja; Oprati zube i očistiti usnu šupljinu; Obezbijediti optimalne mikroklimatske uslove u prostoriji; Uočiti primjese u povraćenom sadržaju i o njima izvjestiti ljekara; Ukloniti povraćeni sadržaj; Provjetriti prostoriju; Objasniti pacijentu uzrok povraćanja; Obezbijediti pacijentu odmor prije obroka; Ukloniti miris pripremanja hrane ako je moguće; Ukloniti neugodne mirise i prizore iz okoline; Primijeniti propisanu dijetu; Objasniti pacijentu da dobro sažvaće hranu i jede polako; Poslati uzorak povraćenog sadržaja na analizu; Primijeniti ordinirani antiemetik; Dokumenovati učestalost povraćanja; Dokumentovati trajanje povraćanja; Dokumentovati količinu i izgled povraćenog sadržaja; Edukovati pacijenta o načinu ishrane i hidracije. Visok rizik za pad Intervencije: Uputiti pacijenta u postojanje rizika za pad; Upoznati pacijenta sa nepoznatom i novom okolinom; Objasniti pacijentu korištenje sistema pozivanja pomoći; Staviti zvono na dohvat ruke; Postaviti pacijentu sve potrebne stvari na dohvat ruke; Ukloniti prepreke iz pacijentove okoline; Postaviti krevet na nivo dogovoren sa pacijentom; Smjestiti pacijenta u blizinu toaleta; Pomoći pacijentu pri kretanju do toaleta; Upaliti orijentaciono svetlo noću; Nadzirati pacijenta pri prvom ustajanju nakon medicinsko – dijagnostičkih intervencija; Uvježbati pacijenta da prije ustajanja iz kreveta nekoliko minuta sjedi, a potom ustane pridržavajući se; Uvježbati pacijenta korištenju ortopedskih pomagala; Dogovoriti sa pacijentom korištenje naočara, slušnog aparata; Dogovoriti sa pacijentom kretanje na siguran način; Koristiti zaštitne ogradice na krevetu; Uvježbati pacijenta o korištenju pomagala i rukohvata; Dokumentovati i prijaviti spriječeni incident; Planirati fizioterapeuta u njezi za bolesnika;


Provjeriti da li je pacijent shvatio uputstva i da li ih se pridržava; Ponavljati uputstva.

dovoljno vremena za razgovor; Usmjeravati pacijenta prema pozitivnom razmišljanju.

Visok rizik za oštećenje sluznice usne šupljine Intervencije: Uputiti pacijenta u važnost svakodnevne higijene usne šupljine; Uputiti pacijenta u ispravno sprovođenje higijene usne šupljine; Izvaditi i očistiti protezu iza svakog obroka; Primijeniti lubrikant na usne svaka dva sata ili po potrebi; Uputiti pacijenta u pravilno ispiranje usta; Obezbijediti dovoljan unos tečnosti; Naučiti pacijenta faktorima koji doprinose oštećenjima sluznice usne šupljine.

Pritužbe Intervencije: Stvoriti profesionalan empatijski odnos sa pacijentom; Podsticati pacijenta na suočavanje sa gubitkom; Podstaknuti pacijenta da verbalizuje svoja osećanja; Obezbijediti privatnost; Pružiti podršku pacijentu; Omogućiti česte posjete pacijentu; Podstaknuti porodicu i familiju da učestvuju u njezi za pacijenta.

Umor

Intervencije: Izraditi sa pacijentom plan dnevnih aktivnosti; Mijenjati dnevni plan aktivnosti i odmora u skladu sa pojavom umora; Obezbijediti neometani odmor i spavanje; Obezbijediti potreban odmor prije i poslije aktivnosti; Omogućiti pacijentu da izrazi svoje sumnje vezane uz plan aktivnosti; Izbjegavati dugotrajno sjedenje ili stajanje; Smanjiti nivo napetosti i stresa kod pacijenta; Ukloniti faktore koji imaju uticaj na pojavu umora; Izraditi plan ishrane; Obezbijediti držače za ruke uz krevet pacijenta. Strah

Intervencije: Stvoriti profesionalan empatijski odnos; Identifikovati sa pacijentom faktore koji dovode do pojave osjećaja straha; Podsticati pacijenta da verbalizuje strah; Stvoriti osjećaj sigurnosti; Redovno informisati pacijenta o planiranim postupcima; Dogovoriti sa pacijentom koje informacije i kome se smiju reći; Koristiti razumljiv jezik pri objašnjavanju pacijenta; Govoriti polako i umirujuće; Obezbijediti mirnu i tihu okolinu; Omogućiti pacijentu da učestvuje u donošenju odluka; Prihvatiti i poštovati pacijentove kulturološke razlike pri zadovoljavanju njegovih potreba; Podsticati pacijenta da izrazi svoja osjećanja; Obezbijediti

Zaključak Iako su umiranje i smrt postali posebna naučna tema, još uvijek se nedovoljno zna o tome kako kvalitetno živjeti do samog kraja. Mnoge odgovore o ovom području daje palijativna njega njega o umirućima i njihovim porodicama. Bez obzira na pacijentovu dijagnozu, njegova bolest nije bolest samo pojedinca, porodice, šire zajednice, nego cjelokupnog društva. Pravilna zdravstvena edukacija (mediji, ciljana predavanja, osnivanje udruženja, volonteri) može približiti problem palijativne njege i njegovo rješavanje. Neki najpoželjniji aspekti smrti su: prirodnost, kvalitet življenja, upravljanje simptomima, bolom i osjećajima, lične vrijednosti, socijalna podrška, humanost i dostojanstvo, duhovnost i njega porodice. Medicinska sestra kao zdravstveni radnik koji je u neposrednom kontaktu sa umirućim pacijentom, zna da planira, sprovodi i evaluira zdravstvenu njegu umirućeg bolesnika, ali nije edukovana kako da se uvijek nosi sa emocionalnim problemima umirućeg bolesnika i njegove porodice. Važnost procjene, planiranja, implementacije i evaluacije rada sa bolesnicima u terminalnoj fazi zasigurno su temelji na koje se u budućnosti želi uticati na kreiranje zdravstvene politike, kvalitetu njege istraživanjem vlastite prakse, adekvatno vrijednovanje sestrinskog rada, uvođenje evropskih standarda u sestrinsku praksu i konačno unapređenje sestrinstva.

61


Izazovi u patronažnoj rehabilitaciji kod

moždanog udara Aleksandar Brajković, spec. prim. fizioterapije, PNF terapeut Poslednjih par decenija zbog posljedica nagle industrijalizacije sudionici smo brzog načina života kojeg prate nedovoljna fizička aktivnost, loše navike u ishrani, pretjerana konzumacija cigareta i alkohola, loš kvalitet sna i razni štetni egzo/endogeni faktori, naručito stres. Sve to je u korelaciji sa nastankom ateroskleroze, bolesti krvotoka koja je glavni uzrok nastanka moždanog udara. Moždani udar nije bolest, to je sindrom koji se karakteriše ispadom u CNS-u, sa posljedičnim kliničkim manifestacijama na ½ tijela pacijenta, u vidu djelimične oduzetosti koja se označava kao (hemipareza), ili kompletne oduzetosti (hemiplegija). Ovo stanje ostavlja posljedice u funkcionalnom statusu kod pacijenata, čiji je oporavak u rukama multidisciplinarnog medicinskog tima. U zavisnosti od lokalizacije, stepena oštećenja, starosne dobi, oblika insulta, mogu se javiti dva oblika manifestacija posljedica, i to: spastična (čvrsta), ili flakcidna (mlitava) oduzetost. Primarni oblik je zahvalniji za oporavak od sekundarnog. Većina stručnjaka u neurorehabilitaciji saglasna je da oporavak traje do 12 mjeseci, i da nakon ovog perioda znatnije oporavke ne treba očekivati, ali i da nisu nemogući. Rehabilitacija se radi u akutnoj i hroničnoj fazi, a u obije faze, oko 70% oporavka pacijent je u neposrednoj i konstantnoj

62

interakciji sa specijalistom neurorehabilitacije (fizioterapeutom), koji sprovodi specifičan program i primjenu polivalentnih, pažljivo doziranih i odabranih modaliteta fizikalne terapije, naručito kineziterapije i masaže, kao i elektrostimulacije. Starosna grupacija od posljedica moždanog udara u većini slučajeva pripada gerijatrijskoj populaciji (osobe iznad 65 godina). Zbog loših navika i sjedenternog načina života, uz sve korelacije i negativne faktore, u oko 30% slučajeva poslednjih godina bilježe se sve mlađi pacijenti sa posledicama moždanog udara. Zbog velikih ekonomskih poteškoća sistemski je nemoguće cijeli oporavak odraditi u stacionarima na sekundarnom i tercijanom nivou. Generalno, u 99% slučajeva, nakon preživljavanja pacijenti iz akutne faze rehabilitacije prelaze u hroničnu, koja je najduža i obavlja se u kućnim uslovima gdje fizioterapeut stupa u specifičnu interakciju sa pacijentom, ali i neposrednom okolinom (porodicom).

Specifičnosti u radu sa gerijatrijskim pacijentima Posljedice moždanog udara su primarno motoričke, ali i senzorne. Sekundarno, javljaju se umjerene do teške kognitivne


smetnje različitog stepena oštećenja govora, pamćenja i drugih funkcija ovog tipa. Broj starih lica je u porastu, pa je i potreba za njihovom rehabilitacijom sve veća. Stare osobe su po pravilu loše kondicije i dugo su vezane za postelju, imaju smetnje u kardio-pulmonalnom sistemu, osteoporozu kostiju, često dijabetes, atrofiju muskulature, degenerativne promjene, poremećaje krvnog pritiska. Dominantne su pojave kao: neraspoloženje, nezainteresovanost, demotivacija, nemanje uvida u realno stanje, i zanemarivanje dijela sebe (nedlekt). Najveće opterećenje po pacijenta i kardiovaskularni sistem predstavlja kineziterapija (terapija vježbama), i stoga je važan uspostavljen kardio status za adekvatan i bezbjedan rad. Stoga se biraju tipovi vježbi i računa se ukupno opterećenje pacijenata shodno kardio statusu. Drugo veće opterećenje jeste primjene termoterapija, zatim hidroterapija i balneoterapija. Suma svega jeste vođenje računa o učestalosti, trajanju i pažljivom doziranju modaliteta! Rehabilitaciju kod starih osoba treba uskladiti shodno godinama, kao i psihofizičkom stanju osobe. Ne postoji apsolutna kontraindikacija za sprovođenje rehabilitacije! Cilj rehabilitacije jeste osposobiti pacijenta za zbrinjavanje i što veći stepen samostalnosti u aktivnostima dnevnog života (transferi, hod, oblačenje, ishrana) u skladu sa realnim očekivanjima, ali prije svega primum non nocere (ne naškoditi), dakle, učiniti život vrijednim življenja!

Značaj fizikalne terapije za rehabilitaciju moždanog udara Centralno mjesto u procesu specifične i dugotrajne rehabilitacije pacijenata zauzima rad sa fizioterapeutom tokom cijelog procesa, naravno uz nadzor nadležnih specijalista, prvenstveno interniste, neurologa, kardiologa, po potrebi pulmologa, psihijatra. Značajnu ulogu u procesu funkcionalnog osposobljavanja pripada kineziterapiji, terapiji radom, elektroterapiji, manuelnoj masaži i limfnoj drenaži, termoterapiji, i dr. Polivalentan specijalista neurorehabilitacije primjenjuje sve gore navedeno u svojevrstnom mozaiku terapija, postupno primjenjenih u cilju što bržeg a kvalitetnijeg oporavka motornih, senzornih i kongnitivnih funkcija. Dejstvo primjene fizikalne terapije primarno se ogleda u: poboljšanju periferne cirkulacije, održanju i poboljšanju mišićnog tonusa, održavanja pokretljivosti i sprečavanja nastanka kontraktura – nepovoljnih zglobnih položaja zglobova, menadžmentu i drenaži edema-otoka i limfedema, prevencija dekubitalnih ulceracija na koži, održavanju kardio-pulmonalnog statusa - sve u cilju oporavka motoričko-senzornih sistema i povraćaja funkcionalnog statusa. Nakon oporavka funkcija lokomotornog aparata pristupa se uvježbavanju transfera shodno prirodnom i logičkom redosljedu -iz supiniranog položaja na leđima, u sjedeći, sjedeći na kolica, ustajanje, hodanje, nanovno sjedanje, posjedanje, ležanje na podu, klečenje, ustajanje, i na kraju vježbe hoda, kao najkasnijeg stepena u oporavku. Radimo hod u razboju (bezbjednom okruženju) i razne modifikacije vježbi hoda, shodno fazi oslonca i klaćenja.

Najveći izazovi u patronažnoj rehabilitaciji Patronažna fizioterapija predstavlja obilazak pacijenata u kućnim uslovima, gdje se obavlja fizikalni tretman, kao i palijativa onesposobljenih pacijenata. Fizioterapeut je suočen sa brojim izazovima na polju rehabilitacije, prvenstveno jer se svi pacijenti po sistemskim posljedicama apsolutno razlikuju, i sekundarno, što je specijalizovana urgentna pomoć obično nedostupna za reakcije u datom momentu primjene. Zbog delikatnosti procesa, potreba za visokim stepenom odgovornosti i profesionalizma je na visokom nivou potrebe. Porodica i dnevno okruženje oboljeog su u većini slučajeva nedovoljno obavješteni i nestručni da sprovedu kompleksne namete u zbrinjavanju ovih pacijenata, tako da delikatna edukacija o palijativi pripada fizioterapeutima i sanitetskom osoblju u patronaži. Kada je riječ o početku kućne rehabilitacije, fizioterapeut je suočen sa brojnim izazovima, a najčešći su: Nepravilan izbor stacionara, i loš cjelodnevni položaj pacijenta U 90% slučajeva porodica pacijenta smjeti u njegov ''uobičajeni'' ležaj, koji je obično visok, mekan, i neadekvatan za proces neurorehabilitacije i ukupne palijative. Fizioterapeut zahtjeva tvrđi i širi ležaj adekvatne visine za sprovođenje vježbi, u idealnom slučaju indikovana je nabavka električnog hidrauličnog ležaja sa mogućnostima za segmentalnu modifikaciju! Što se tiče položaja tijela, on je daleko najvažniji u procesu rehabilitacije, jer je pacijent u ležećen položaju najviše vremena. Pozicioniranje segmenata (ruka, noga) kontra patološkom, primarni je zadatak u edukaciji porodice i pacijenta, ukoliko je svjestan stanja. Zglobni segmenti ruke i noge, uz pomoć jastuka, elastičnih opruga i fiksatora postavljaju se u kontrapatološke položaje koji ''liječe''. Obično, ako se ne radi o hidrauličnim elektro krevetima, postojeći se može modifikovati uz postavku pomagala uz sam krevet za ruku, ili nogu, kako bi pozicioniranje bilo što efektivnije i duže! Dekubitusi i palijativna obrada pacijenta U 21. vijeku, savjesnim medicinskim licima koji sprovode palijativu nedopustivo je, sem ukoliko bolest i druga stanja otežavaju ili uzrokuju, da dođe do pojave dekubitalnih ulcera na koži ili sluzokoži, pored svih raspoloživih mjera opreza, zbrinjavanja i edukativnih mjera. Od velike je važnosti na početku rehabilitacije staviti do znanja porodici i njegovateljima pacijenta važnost segmentnog okretanja ili promjene položaja tjelesnih djelova pacijenta, npr. (sa leđa na bok, i sl.) kako bi obradili pacijenta u smislu prevencije nastanka dekubita, i da to rade savjesno i postupno, cjelodnevno, i svakodnevno! Ukoliko je bilo koji od IV stepena dekubita ipak prisutan, potreba je raditi u skladu sa ovlašćenjima, uz nadzor i odobrenje specijalista (dermatolog, plastični hirurg, internista) sa dozom odgovornosti ka trenutnom zdravstvenom stanju. U većini slučajeva dekubit prvog i drugog stepena koordinisano zbrinjavaju sanitetsko osoblje uz učešće fizioterapeuta, koji će obučiti porodicu kako da okreće pacijenta, a da ne ugrozi napredak rehabilitacije.

63


Kognitivni ispadi i nedlekt Pacijent ne može snagom svoje volje bez asistencije fizioterapeuta sprovoditi tretman. Naime, ako terapija nisu pasivne vježbe već aktivne, terapeut se koristi napornim auditivnim stimulusima ispoljenim ka pacijentu, koji ih treba obraditi, usvojiti i primijeniti, a to u većini slučajeva predstavlja svojevrstan izazov i zadatak. Ispadi kao što su poremećaj govora, pamćenja, letargična stanja, demotivacija, nezainteresovanost - problemi su koje često nije lako otkloniti, već se služimmo maksimalnim naporima da pacijentu nametnemo vježbe da budu korisno upotrebljive i terapijski efikasne. Fizioterapeut upotrebljava auditivne stimuluse (govor) i komadne, gestikulacije rukama i korištenje snage mimike, da bi kroz izraze emocija pacijentu dočarao šta i kako treba uraditi, naravno, pod uslovom da je svjestan svega navedenog. Najveći problem, kada je riječ o kognitivnim funkcijama i posljedicama, predstavlja sindrom nedlekt, odnosno zanemarivanje jedne polovine tijela (kao da ne postoji), karakterističan za manje od 30% pacijenata od posljedica MU, za čiji oporavak, nevezano od psihomotoričkog ispada, treba izvjesno dugo vremena. Fizioterpaeut koristi zdravu stranu tijela da kroz primjenu eksteroceptivnih stimulusa (perkusije, draženje, opipavanje), te primjenu tehnika Proprioceptivne neuromišićne Facilitacije (PNF-a), dodatno osnaži veze u CNS-u, kako bi ubrzali odgovore u aficiranoj strani tijel, gdje je dominantan nedlekt, na oporavak funkcija u cilju oporavka. Vrlo često pacijent, kada spozna sebe i osvjesti se u nekoj od faza psihomotoričkog oporavka, doživi stanje manjeg šoka praćenog nastankom depresivnih manifestacija i pada morala. Sve to prenosi se na porodicu i neposredno okruženje. Odbija saradnju sa fizioterapeutima, pa je indikovana intervencija neuropsihijatra ili psihologa da saniraju posljedice i omoguće normalan rad. Svakako, i sam fizioterapeut je značajan motivator u facilitaciji ovih manifestuma kod pacijenata. Nedostatak aktivnog pokreta aficirane strane tijela Aktivni pokret predstavlja izvođenje pokreta snagom voljnog stimulusa zadatim od centrale, manifestovan kroz mišićnu kontrakciju. Na početku rada često smo suočeni sa stanjem gdje nema pacijentovog aktivnog učešća u pokretu, ili je slabije izražen. Zbog disfunkcije CNS-a, posljedice MU izražene na perifieriji nije lako ublažiti i otkloniti, a dobijeni rezultat osnažiti i sačuvati. Zavisno od oblika manifesuma, riječ je o spastičnoj ili mlitavoj muskulaturi jedne polovine tijela, na činim defektima treba raditi prema prioritetima. Za oporavak je bolja spastična ukočenost, gdje radimo na inhibiciji spastičnosti shodno primjeni refleksno inhibitornih položaja, strečinga, primjene leda itd. Flakcidna mlitavost je težak oblik za prognozu, sem pod uslovom da u međuvremenu ne pređe u spastičnu, pa nastavljamo terapiju za takav oblik oduzetosti ili slabosti! Aktivan pokret je glavni CILJ u rehabilitaciji oboljelog, da bi profunkcionisao kroz razvojne segmente i dobio što veću samostalnost u oporavku funkcija. Izazov je to što prvih nekoliko mjeseci nemamo aktivni pokret, ili je u tragu. Kompleksnost predstavlja trenutno stanje pacijenta, vitalni status i efekti primjene medikamentozne terapije, koji nerijetko diktiraju dinamiku u aktivaciji motornog odgovora. Pacijent na početku ne pomiče segmente aficirane ruke

64

i noge. Da bi senzorni nadražaj stigao iz centrale u periferiju (mišić pokretač-agonista), potrebno je da ''probije'' motornu ploču nad mišićem i da izazove pokret. U praksi to je ogroman izazov za fizioterapeuta, koji primjenjuje najprije na hiljade pokreta kroz pasivne obrasce, uz selektivnu primjenu modaliteta fizikalne terapije (masaže, eksteroceptivnih stimulusa – lupkanje, stipanje, češljanje trbuha mišića), da bi facilitirao najprije pokret kroz poželjan refleks, a zatim i aktivni pokret. Vježbe se rade da se najprije eliminišu nepoželjni pratioci nastanka aktivnog pokreta (patološki tonus, refleksi). Dakle, segmenti u oporavku su, u cilju očekivanja aktivnog pokreta: ublažavanje i otklanjanje manifestacija i simptoma, primjena stimulusa na oporavak funkcija do pojave prvih aktivnih pokreta. Kada se aktivni pokret javi, obično je to u mišićima donjih ekstremiteta (nogu), od značaja je razvijati tzv. ekstrenzorne sinergije, neophodne za ustajanje i vertikalizaciju pacijenata. Na mišić koji se daje kontrahovati djelujemo ciljano jačanjem, primjenom više vrsta doziranog otpora, kako bi angažovali što veći broj motornih jedinica i prelivali energiju sa zdrave na bolesnu stranu tijela. Kada se aktivni pokreti jave u većem broju na segmentalnim nivoima pokreta, djelujemo kroz primjenu PNF tehnika na trodimenzionalne obrasce pokreta: lopatica, karlica, GE, DE trup i glava! Sve to u cilju osnaživanja kolaterala, povećanje broja sinapsi (mostova u CNS-u), motornih jedinica, u cilju učestalijih i stalno prisutnih voljnih kontrakcija u mišićima. Poremećaj balansa i koordinacije pokreta Za ispitivanje ravnoteže najprije je indikovana vertikalizacija pacijenata u sjedeći položaj. Ukoliko to može izvesti, pacijent ima djelimično očuvan status za ravnotežu, te istu možemo uvježbavati. Za razvoj ravnoteže koristimo se tehnikama poput ritmičke stabilizacije - u sjedećem ili stojećem položaju, zatvorenih ili otvorenih očiju. Ukoliko nam stanje shodno status presentu dozvoljava, balans ispitujemo u stojećem položaju primjenom testova za ravnotežu (Romberg test, i Roda test – stajanja na jednoj nozi u unipodalnom osloncu). Progresija u oporavku balansa postiže se sa oporavkom centrale u malom mozgu primjenom medikamentozne i fizikalne terapije. Kada je riječ o fizikalnim vježbama, ravnoteža se uspostavlja iz sjedećeg u stojeći položaj posredstvom promjene podloge, sa stabilne na nestabilnu, uz manipulalciju pomagalima koje u raznim uslovima i situacijama, dodajemo pacijentu (lopte, elastične trake, itd). Potrebno je ulagati veliki trud i postupnost, jer osnaživanje ravnoteže nije lak zadatak za rad fizioterapeuta. Kada je riječ o koordinaciji pokreta, od značaja je napomenuti da ovi pacijenti imaju problem odraditi pokrete grube koordinacije (svi značajniji pokreti u ruci i nozi), a posebno fine koordinacije (pokreti u šaci i stopalu), koji su najnezahvalniji za oporavak, i najteže se postižu. Postoje vježbe za uspostavljanje, razvoj i osnaživanje grube i fine koordinacije pokreta. Zbog odsustva u pažnji i disfunkciji motorike shodno funkcionalnom statusu, koordinaciju možemo uspostaviti tek nakon dobijanja aktivnih pokreta u zglobovima i jačanja kognitivnih funkcija. Rade se vježbe koordinacije koje mogu biti simetrične


i asimetrične. Simetrične vježbe su vježbe po principu jedne strane tijela (ista ruka i noga). Izvode se po redosljedu od većih ka manjim zglobovima tipa: kuk-rame, koljeno-lakat, skočni zglob - ručni zglob. Asimetrične vježbe su vježbe ukrštenog tipa, po principu (suprotna ruka, suprotna noga). Izvode se po principu desna ruka, lijeva noga, po gore navedenom pravilu. Kada se dobiju zadovoljavajući stepen balansa i koordinacije pokreta, pristupamo vježbama hoda. Obuka transfera i hod Evidentno je to da kad aktivni pokreti postanu učestali, pacijent postaje znatno motivisaniji, i voljniji za oporavak, ali u većini slučajeva ne umije samostalno zauzimati određene položaje u postelji i samom procesu uspravljanja, ustajanja, sjedanja, a kasnije hoda! Fizioterapeut ima značajnu ulogu da edukuje i demonstrira pacijentu i porodici način o promjeni i zauzimanju svih oblika transfera pacijenta shodno učešću u dnevnim aktivnostima. Prednost obuke sastoji se u tome da pacijent može sam vježbati pokrete, i kroz promjenu položaja dodatno osnažiti pogođenu regiju zavaćenu posljedicom MU. Osim transfera (promjene položaja tijela), značajna je uloga obuke pacijenta za hod. Hod predstavlja složenu mehaničku i mobilnu aktivnost koja podrazumijeva koordinisanu funkciju CNS-a i PNS-a, ispoljenu kroz propulziju tijela ka naprijed i nazad. Sastoji se od finih kontrakcija mišića, učešćem grube koordinacije. Postoje dvije faze hoda: faza klaćenja, i faza oslonca. Zbog slabosti jednog ili više mišića, hod ovih pacijenata može biti drastično do blago izmijenjen, pa hod zbog recimo slabog natkoljenog mišića (m. quadriceps), liči na klanjanjući hod, ili mišića podizača stopala (m.tibialis anterior) na pijetlov hod, ili mišića odmicača kuka (m.gluteus medius-a) na gegajući hod, i mnogi drugi. Ciljano na uzrok slabosti, fizioterapeut djeluje kroz vježbe jačanja mišića po suspenziji i antigravitaciono, shodno MMT-u (manuelnom mišićnom testu), ocjenjivši snagu sa ocjenom od 0 do 5, od čega za hod najmanje potrebnih 2+ do 5. Sem snage, neophodno je dobiti u pokretljivosti na nivou zglobova, pa radimo na povećanju opsega pokreta, primjenjujući paletu tehnika za isto. Ako se javi često prisutan bol, možemo raditi tehnike kineziterapije za smanjenje bola. Kada saniramo sve nedostatke, pristupamo vježbama hoda u razboju (bezbjednom okruženju) koje sami modifikujemo na licu mjesta, i djelujemo na progresiju u cilju sveobuhvatnog oporavka hoda pacijenta. Indikovano je da zbog nemogućnosti samostalnog hoda pacijent, u zavisnosti od stapena uspješnosti rehabilitacije, koristi u najlošijem stepenu oporavka hodalicu, te štap sa tripodalnim osloncem, unipodalni štap sa gumenom zaštitom od klizanja, do samostalnog hoda!

REHABILITACIONA POUKA Zamislite da se iz pune snage življenja odjednom probudite kao ovi pacijenti, svjesni ili nesvjesni da polovinu svog tijela ne možete koristiti onako kako ste tokom cijelog svog života. Takvo stanje je psihički teško za ove pacijente, a naručito za članove porodice i neposredno okruženje. Kada pacijent konačno, posredstvom fizikalne terapije, postane svjestan sebe i okruženja, treba ga podržati iz svih raspoloživih resursa za oporavak. Proces rehabilitacije je dug i iscrpljujuć emotivno, fizički i finansijski. Pacijentu treba pružiti posvećenost, trud i zalaganje. Neophodno je trenirati opštu homogenost u cijelom procesu. Morate biti spremni da učite o ovom, rekao bih trećem stanju, da implementirate sve korisne i neophodne savjete posvećenog medicinskog tima, sve u cilju krajnjeg rezultata, a to je oporavljeni pacijent. 80% cijelokupne rehabilitacije odvija se u kućnim uslovima. Stoga je potrebno napraviti snažnu interakciju profesionalaca medicinskog tima sa pacijetnom i okruženjem, i shodno zadacima u ovom procesu pristupati maksimalno odgovorno i posvećeno, uz konstantnost komunikacije i ulaganja. Na kraju, fizioterapeut je medicinski radnik koji ulaže svoju polivalentnost u procesu rehabilitacije, idući u krajnost sa idejama i odlukama u cilju što većeg benefita u osnaživanju funkcionalnog statusa ovih pacijenata. Fizioterapeut čini život vrijednijim življenja!

65


Istine i zablude

DETOKSIKACIJA organizma Današnji način života predstavlja veliko opterećenje za organizam i naši organi su zaposleni više nego ikada prije. Osim teške i nezdrave hrane koju treba preraditi, a koja je postala uobičajena u modernom stilu života, organizam se mora boriti s brojnim pesticidima iz voća i povrća, te zagađenjima iz vazduha i vode. Kao da to nije dovoljno, naš organizam je podložan stalnom stresu i brzom tempu života. Ukoliko mu ne pomažemo naši organi neće izdržati konstantno preopterećenje i rizikujemo pojavu raznih oboljenja. Otrovi u našem tijelu vode ka bolesti, hormonalnoj neravnoteži, slabe funkcije imunološkog sistema i usporavaju metabolizam. Znakovi toga uključuju slabu probavu, loš zadah, zamor, loš ten i mišićne bolove. Detoksikacija je prirodan proces neutralizacije ili eliminacije otrova iz ljudskog tijela. Otrovi se hemijski pretvaraju u manje štetne materije koje se potom izlučuju putem stolice ili urina. Kod detoksikacijske dijete nije riječ o procesu s ciljem redukcije kilograma već o onom koji se sprovodi s ciljem nužnog održavanja zdravlja. Detoksikacija pomaže organizmu da se oslobodi štetnih materija? ISTINA - Iako se detoksikacija primarno smatra tretiranjem zavisnosti o alkoholu i ljekovima, termin se takođe odnosi na dijete, biljke i ostale metode odstranjivanja ekoloških i dijetalnih otrova iz tijela. Otrovi mogu nastajati od normalnih procesa koji se u našem tijelu odvijaju unosom hrane, poput amonijaka proizvedenog tokom razgradnje proteina, ili od udisanja ili unosa hemikalija poput pesticida, sredstava za čišćenje, aditiva hrani, ljekova, zagađenja, dima cigarete i teških metala poput olova. Detoksikacija prija organizmu? ISTINA - Ovo su samo nekolika razloga zašto je detoks ili čišćenje organizma poželjno: - pospješuje otpornost organizma i sprječava nastanak bolesti, - doprinosi vitkoj liniji i uspješnom početku dijete, - povećava energiju i otpornost na stres, - pomaže kod nadutosti i drugih probavnih tegoba, - pospješuje pamćenje i doprinosi boljoj koncentraciji. Svako ko razmišlja o sprovođenju detoksikacijske dijete trebao bi se o tome prvenstveno konsultovati s ljekarom, jer ona može biti vrlo štetna za ljude s pojedinim zdravstvenim tegobama. Detoksikacija podrazumijeva dijetalnu ishranu? ISTINA - Planovi detoksikacije mogu uključivati specijalnu dijetalnu ishranu, biljke i suplemente, hidroterapiju, vježbe, tehnike disanja i/ili terapije u sauni. Postoje i neki kontroverzniji programi detoksikacije koji uključuju npr.klistiranje. Neke detoksikacijske dijete su usmjerene na konkretne organe poput jetre, bubrega, limfnog sistema, pluća itd.

66


Detoksikacijska dijeta je kratkotrajna ali zahtijeva dosta odricanja? ISTINA - Detoksikacijska dijeta je kratkotrajna dijeta koja minimalizira količinu unosa hemikalija (npr. upotrebom organske hrane), potencira hranu bogatu vitaminima, nutrijentima i antioksidansima, a koji tijelu trebaju za detoksikaciju, sadrži namirnice, poput vlakana i vode, koji izvlače i eliminišu otrove povećavajući frekvenciju probave i uriniranja. Tokom detoksikacije je potrebno da izbjegavate sledeće namirnice: fast food, kafu, alkohol i cigarete, so, zaslađene sokove i gazirane napitke, hranu s visokim sadržajem masnoća, slatkiše i grickalice, konzervirana i gotova industrijska jela, namirnice koje sadrže pšenicu i gluten. Poželjno je više puta godišnje sprovoditi detoksikacijsku dijetu? ZABLUDA - Stručnjaci preporučuju sprovođenje detoksikacijske dijete jednom do dva puta godišnje za poboljšanje zdravlja i prevenciju bolesti. Nikako više od tri puta godišnje. Potrebno je pridržavati se svih mjera detoksikacijske dijete? ZABLUDA - Imajte na umu da organizam tokom detoksikacijske dijete gubi mnoge materije iz organizma, stoga je neke od njih potrebno nadoknaditi. Nemojte dijetu sprovoditi naglo te pretjerivati sa striktnim mjerama koje vaše tijelo ne može podnijeti. Pokušajte postepeno i povremeno čistiti organizam od toksina, a ako ste previše osjetljivi na određene namirnice ili ste skloni određenim bolestima, potražite savjet ljekara - nutricioniste koji će vam pomoći da sastavite pravilan plan detoksikacijske dijete. To je izuzetno važno zbog rada imunološkog sistema čije bi slabljenje moglo da uzrokuje brojne bolesti i poremećaje organizma. Detoksikacijsku dijetu mogu sprovoditi svi? ZABLUDA - Trudnice, dojilje i djeca nikako se ne bi smjeli odlučiti na detoksikacijsku dijetu. Anemični ljudi, ljudi s poremećajima u ishrani, dijabetesom, bolestima bubrega, problemima sa štitnom žlijezdom, autoimunim bolestima, karcinomom, terminalnim bolestima, određenim genetskim bolestima i drugim hroničnim stanjima ne bi trebali započinjati detoksikacijsku dijetu ili bi to trebali raditi uz povećani stručni nadzor ljekara. Nema neželjenih pojava tokom sprovođenja detoksikacijske dijete? ZABLUDA - Jedan od uobičajenijih neželjenih efekata je glavobolja propraćena kašljem unutar prvih nekoliko dana sprovođenja detoksikacijske dijete. Ostali neželjeni efekti podrazumijevaju proliv, što može voditi dehidraciji i gubitku elektrolita. Može se pojaviti i zatvor ukoliko ljudi konzumiraju povećane količine vlakana, a bez adekvatne količine unosa tečnosti. Neželjeni efekti mogu biti i umor, nervoza, gubitak težine i glad. Svako pogoršanje neželjenih efekata ili stalna pojava novih je alarmantna i znak za obaveznu posjetu ljekaru. Ako se detoksikacijska dijeta praktikuje duže vrijeme, ona može rezultirati deficitom hranjivih materija, posebno proteinima i kalcijumom. Naučni krugovi su podijeljeni po pitanju sprovođenja detoksikacije. Jedni tvrde da naše tijelo već posjeduje mehanizam za odstranjivanje toksičnih materija iz organizma (različiti metabolički procesi koji se dešavaju u našoj jetri i bubrezima), dok drugi tvrde da uprkos već urođenom detoks-mehanizmu našeg organizma, naše tijelo nije u stanju metabolizirati količnu toksina prisutnu u današnjem okruženju, što nije bio slučaj prije samo stotinu godina (zagađen vazduh, zagađeno zemljište pesticidima, toksične materije iz kozmetičkih preparata i hemijskih sredstava za čišćenje, aditivi iz hrane, BPA iz plastike i mnogi drugi). Poznati naučni časopis Journal of Human Nutrition and Dietetics je 2014. godine objavio studiju o detoksikacijskoj dijeti koja naglašava sljedeće: - Detoksikacijske dijete su popularne dijetalne strategije koje bi trebale olakšati uklanjanje toksina i gubitak tjelesne težine čime se pospješuje zdravlje. Međutim, jesu li detoksikacijske dijete potpuno djelotvorne i predstavljaju li ikakve opasnosti, još uvijek nije potpuno istraženo. Niz kliničkih ispitivanja je pokazalo da ovakva dijeta poboljšava detoksikaciju jetre i uklanja štetne materije iz tijela, ali važno je pomenuti da je metodologija ovakvih istraživanja upitna zbog malog broja ispitanika. Drugim riječima, područje detoksikacije organizma zahtijeva dodatnu pažnju naučnika širom svijeta kako bi ljudi mogli biti upozoreni o mogućim rizicima, ali i obaviješteni o brojnim prednostima ovakvih dijeta.

67


Homeopatija u prevenciji i liječenju gripa Dr Snežana Tomić, homeopat Za razliku od obične prehlade, grip se manifestuje ozbiljnijom i komplikovanijom simptomatološkom slikom, koja može ostaviti i svoje posljedice u vidu oslabljenog imunog i respiratornog sistema, opšte sabosti, hroničnog kašlja… Djeca i starije osobe su podložnije virusu gripa. Djeca zbog nerazvijenog imunog sistema a starije osobe zbog oslabljenog imunog sistema koji je često kompromitvan već postojećom hroničnom bolešću, što čini pripadnike starije populacije posebno ranjivim u epidemiji gripa. Najčešći simptomi su visoka temperature, groznica, glavobolja i težina u glavi i očima, lomnost u mišićima i kostima, opšta slabost, najčešće suvi kasalj, bol u grlu. Obično, u nekomplikovanim slučajevima grip traje oko nedjelju dana, ali osjećaj slabosti i kašalj mogu potrajati i duže. Odmor, hidriranje organizma zdravim napicima u vidu čajeva i limunade i lagana zdrava ishrana u vidu domaće pileće

68

supe sa povrćem npr., su važni za brz i potpun oporavak. U epidemiji gripe ne treba paničiti. Po nekim statistikama, od gripa nakon izloženosti virusu oboli od 40 do 60 posto populacije, u zavisnosti, kako smo gore naveli, od uzrasta i generalnog stanja organizma. Sa prevencijom u vidu zdrave ishrane, fizičke aktivnosti, urednog načina života sa dovoljno sna, možete biti onaj dio statističke grupe koji ne podliježe virusu gripa. Virusi imaju problem da se razviju u sredini gdje je Ph ćelije bazan. Ćelija je bazna ako u njoj ima dovoljno kiseonika i hranljivih materija koje stvaraju bazan ph, a to su svježe povrće i voće. Bijelo brašno, kravlje mlijeko i slatkiši stvaraju, kako kisjeli Ph koji pogoduje razvoju virusa, takoi sluz u bronhijama i plućima koja hrani i podržava virus gripa. Pravilna ishrana, fizička aktivnost i pozitivan stav prema drugima i životu najbolja su preventiva u sezoni gripa. Naravno, ni to vam neće pomoći ako izađete “goli” na hladnocu, kako mi mame znamo to da nazovemo. Utopljavanje i adekvatno oblacenje, kao i osnovna higijena ruku se podrazumijevaju. Homeopatska medicina pruža pomoć u liječenju gripa kroz homeopatske ljekove koji se biraju individualno prema slici sveukunih simptoma pacijenata. U praksi se srijećemo najčešće da dvije oboljele osobe dobiju različitu homeopatsku terapiju bez obzira na istu dijagnozu, u ovom slučaju gripa. Lijek se ne


bira prema dijagnozi već za pacijenta na osnovu specifičnosti njegovih simptoma. U svrhu informisanja navešćemo nekoliko homeopatskih primjera tretiranja simptoma gripa prema diferencijalnoj dijagnozi, tj. različitostima u simptomatološkoj slici pacijenta.

Još jedna razlika i potvrđujući simptom jeste žeđ koju pacijent osjeca kod Eupatorijuma a koja je odsutna u slici Gelsemiuma.

Gelsemium

Homeopatski lijek indikovan za influencu kod koje se simptomi razvijajo brzo i intenzivniji su u poređenju sa simptomima Gelsemiuma. Kao i kod Gelsemiuma, prisutna je muskularna slabost i bolovi u mišićima. Lice pacijenta je obično crveno sa kongestijom u glavi koja se manifestuje vrućinom i otečenošću, pogotovo očnih kapaka. Razlika u odnosu na Gelsemium, kod koga pacijent osjeća težinu u očima i teško podiže gornje kapke. Često pacijent osjeća vrućinu i kongestiju samo u glavi, dok je ostali dio tijela hladan. Jedan od čudnih i specifičnih mentalnih simptoma Baptisie je osjećaj da je pacijent “rasturen u sto komada” koje pokušava da ponovo sastavi. Osim homeopatskih ljekova koji se koriste kada se pojave simptomi gripa, postoje i homeopatski ljekovi za prevenciju i ublažavanje simptomatološke slike ako bolest nastupi. U Evropi i Sjevernoj Americi veoma popularan, najprepisivaniji, kako od strane homeopata, tako i od strane ljekara, a najprodavaniji homeopatski lijek u apotekama je Oscillococcinum. On se uobičajeno prepisuje radi imunizacije još u jesen, sa jednokratnom upotrebom, obično jednom nedjljno u roku od 6 konsekutivnih nedjelja. INFLUENZINUM je homeopatski preparat koji se pravi od homeopatskog rastvora virusa Influence, izazivača epidemije u datoj sezoni gripe, i miješa se zajedno u jedan kombinovani lijek sa virusma influence prethodnih epidemija u svrhu imunizacije. Oba lijeka, Oscillococcinum i Influenzinum mogu se uzeti na samom početku pojave simptoma gripe u svrhu liječenja i ublažavanja kako simptoma tako i posljedica prelezanog gripa. Mogu se kombinovati sa homeopatskim lijekom koji je indikovan kod pacijenta i individualno odabran prema njegovoj simptomatološkoj slici, kako je gore navedeno i objašnjeno.

Ovo je homeopatski lijek koji pokriva svojom simptomatološkom slikom većinu slučajeva sezonske influence ili gripa u praksi. Početak razvoja simptoma praćen je intenzivnom slabošću naročito izraženo u mišićima. Pacijent se žali na bolove u mišićima i iscrpljenost, kao da ga je sva životna snaga napustila. Glavobolja u potiljačnom dijelu glave, često pulsirajuća sa širenjem prema vratu koji je često ukočen. Jedan od ključnih simptoma je težina i bol u očima, naročito kada pacijent pogleda nagore. Kapci su teški, olovni a očne duplje osjetljive. Povišena temperatura praćena je jezom koja ide uz i niz kičmu, sa osjećajem kao da je neko prolio hladnu vodu niz leđa, sa podrhtavanjem estremiteta i osetljivošću na hladan vazduh i promaju. Jos jedan od karakteristicnih simptoma slike Gelsemiuma je odsustvo žedji i pored povišene temperature i suve bukalne sluzokože. Mentalna slika praćena je nezainteresovanošću, otupljenošću, pacijent želi da ga ostave na miru.

Eupatorium Perfoliatum Pored Gelsemiuma, i ovaj homeopatski lijek je često indikovan kod gripa, i zbog sličnosti u simptomatoloskoj slici sa Gelsemiumom, potrebno je utvrditi dobro simptome pacijenta po pitanju modaliteta po kojima se ova dva lijeka razlikuju. Karakteristika Gelsemiuma je lomnost i bol u mišićima, dok je kod Eupatoriuma bol izražena u kostima i to skoro svim, od ruku, ramena, nogu, naročito potkoljenicama, leđima i kukovima. Bol može biti dosta jak i to pacijentima najviše smeta. Opisaće bol kao da su mu kosti polomljene a zglobovi razglavljeni. S bolom ide i nervoza i uznemirenost, kao i potreba da se kreće da ublaži bol, suprotno od nepokretnosti i osjecaja velike fizičke slabosti kod Gelsemiuma.

Baptisia

69


Hronika 01. januar - Prvi pad broja stanovnika u 70 godina - Kina Zvanični podaci biće poznati krajem januara, ali istraživači smatraju da je broj stanovnika pao za 1,27 miliona.

Broj stanovnika u Kini, državi s najvećim brojem ljudi, lani je prvi put pao u posljednjih 70 godina, tvrde stručnjaci, uprkos odustajanju od politike jednog djeteta. Premda će zvanični podaci biti poznati do kraja januara, stručnjak Yi Fuxian, istraživač koji radi u Sjedinjenim Američkim Državama na univerzitetu Wisconsin-Madison, već sada ocjenjuje da je 2018. broj stanovnika u Kini pao za 1,27 miliona. To nije mnogo u odnosu na njihov ukupan broj, 1,39 milijardi, ali se događa prvi put u istoriji Narodne Republike Kine, osnovane 1949. godine. Nakon pronatalitetne politike osnivača komunističkog režima Mao Zedonga, Kina je krajem 1970-ih počela sprovoditi politiku jednog djeteta, koju su često kritikovali zbog okrutnosti. No, zbog starenja stanovništva Peking je 2016. dopustio svim porodicama da mogu imati dvoje djece. Ipak, zbog troškova školovanja, zdravstvenog osiguranja i stanovanja, mnogi parovi i dalje se odlučuju za samo jedno, čak i nijedno dijete. Po procjeni Vlade, broj osoba iznad 60 godina mogao bi do 2050. porasti na 487 miliona, što je 35 posto stanovništva, a krajem 2017. bilo ih je 241 milion (17,3 posto). Očekuje se da će broj žena u fertilnoj dobi pasti za više od 39 posto u sledećih deset godina, smatra He Yafu, nezavisni demograf, koji ocjenjuje da su procjene profesora Fuxiana realne. Istraživači koji odavno kritikuju politiku jednog djeteta, pozivaju kinesku Vladu da ukine ograničenje od dvoje djece po porodici i da podstiče rađanje produženjem porodiljskog odsustva i poreznim olakšicama. Ako komunistički režim ne bude brzo reagovao kriza zbog starenja stanovništva biće gora nego u Japanu, a ekonomski izgledi još lošiji, upozoravaju istraživači.

70

02. januar – Novi zakon koji omogućava muški, ženski i treći pol - Njemačka Njemački zakon sada omogućava ljudima koji se biološki ne uklapaju u muški ili ženski pol da izaberu treću opciju u službenim dokumentima. Vlada je izglasala zakon u augustu, a sada ga je potvrdio i Bundestag. Pripadnici LGBT populacije kazali su kako ova mjera nije dovoljna jer je potreban sertifikat od ljekara kojim se dokazuje da je osoba interseksualna. Oni traže zakone koji će olakšati život ljudima koji se ne identifikuju sa polom sa kojim su rođeni. Interseksualni ljudi su rođeni sa reproduktivnom anatomijom koja se ne uklapa u tipične definicije ženskog ili muškog tela. Ovo se odnosi na osobe koje su rođene sa muškim i ženskim genitalijama ili imaju oba XX i XY hromozoma u svojim ćelijama. Kod nekih ljudi se ovo stanje otkrije pri rođenju, ali neki to otkriju tek u pubertetu ili kasnije kada se suoče sa problemima sa plodnošću. 03. januar - Cijena ljekova - SAD Donald Tramp, predsjednik SAD-a je na sastanku kabineta najavio ogromno smanjenje cijena ljekova. Kompanija za podatke u zdravstvu Elsevir smatra da takva najava nije realna. Cijene nastavljaju da rastu. Nove mjere, koje je administracija najavila prošle godine i radi na njihovoj primjeni, po svemu sudeći nisu promijenile taj trend, kazali su iz Elsevira. Podaci o promjenama cijene ljekova u Americi, koje je prikupila kompanija Elsevir, pokazuju da je od 20. decembra do 2. januara promijenjena cijena 1.179 proizvoda. Među njima, snižena je cijena 30 vrsta ljekova a povećana cijena 1.149 ljekova. Od njih, 328 ljekova je poskupljelo između 9 i 10 procenata, dok je kod ostalih riječ o povećanjima manjim od tog procenta. Portparol Elsevira Kris Kepot kaže da će više kompanija ovog mjeseca najaviti povećanje cijena ljekova.

Kompanija, koja je razvila softver koji pomaže pacijentima da pronađu ljekove po najpovoljnijoj cijeni, navodi da je porasla cijena često korišćenih ljekova, na primer za visok krvni pritisak ili dijabetes.


04. januar – U Kaliforniji dosad umrlo 42 ljudi od gripa - SAD U Kaliforniji, i uopšteno SAD-u vlada soj gripe H1N1, poznatije kao Svinjski grip. Na nacionalnom nivou 77 posto slučajeva dosad je bilo pozitivno na H1N1, saopštio je Centar za kontrolu i prevenciju bolesti. Sezona gripa u Kaliforniji je tek počela da uzima maha, a od bolesti je već umrlo 42 ljudi. Smrtni slučajevi počeli su u listopadu kada službeno počinje sezona gripe u državi. Traje do svibnja i obično dosegne svoj vrhunac u veljači. Stariji ljudi imaju veće šanse za razvoj ozbiljnih komplikacija, poput upale pluća, nakon što su se već zarazili gripom. Oko polovice smrtno stradalih bili su stariji od 65 godina, prema podacima te savezne države. 07. januar – U epidemiji ebole više od 400 mrtvih - Kongo Ministarstvo zdravlja Konga saopštilo je da je od epidemije ebole u zemlji preminulo više od 400 osoba posebno na istoku i sjeveroistoku. Od početka epidemije su preminule 402 osobe, navodi se u saopštenju i dodaje da je 237 osoba izliječeno a za oko 200 se sumnja da su inficirani. Kongo je imao deset epidemija ebole od 1976. U prethodnoj epidemiji na sjeveroistoku Konga umrle su 33 osobe. Kraj te epidemije proglašen je krajem jula 2018, a nedjelju dana kasnije je izbila nova, deseta epidemija u drugom dijelu zemlje. U velikoj epidemiji ebole 2013. godine u zapadnoj Africi umrlo je više od 11.300 ljudi, najviše u Gvineji, Sijera Leoneu i Liberiji. Ebola ili hemoragična groznica veoma je zarazno virusno oboljenje. Oboljeli dobijaju groznicu praćenu bolovima u mišičima, naglim rastom temperature, glavoboljom i slabošću organizma, a ponekad i krvarenjem. 14. januar - Nobelovcu oduzete počasne titule zbog rasističkih komentara – SAD James Watson, američki nobelovac koji je 50-tih godina prošlog vijeka zajedno s Francisom Crickom otkrio strukturu DNK, rekao je u dokumentarcu da su geni odgovorni za razliku u inteligenciji između bijelaca i crnaca.

nazvao je sramotnim. Saopštili su da nedvosmisleno odbacuju neutemeljeno i bezobzirno lično mišljenje dr Jamesa D. Watsona. Dodaju da su njegove izjave za svaku osudu i da nemaju veze sa naukom. Takođe, osuđuju zloupotrebu nauke da bi se opravdale predrasude, stoji u saopštenju CSHL-a. Watson je 2007. britanskom listu Sunday Timesu rekao da je bio duboko zabrinut za budućnost Afrike jer se sve socijalne politike temelje na činjenici da je njihova inteligencija kao i naša, dok istraživanja pokazuju suprotno. Slavni molekularni biolog je dodao da, iako se nadao da su svi ljudi jednaki, ljudi koji zapošljavaju crnce ustanovili su da to nije istina. CSHL ga je zbog tih izjava lišio svih administrativnih dužnosti, ali mu je sve do sada zadržao počasne titule. I dok se Watson izvinio za izjave iz 2007, u dokumentarcu Američki velikani: dekodiranje Watsona, prikazanom 2. januara rekao je da nije promijenio svoje mišljenje. Bila je to posljednja u nizu rasističkih i ksenfobnih izjava koje su obilježile Watsonovu karijeru. 15. januar – Najpopularnija vjenčanica istaknuta na lutki u invalidskim kolicima – Velika Britanija

U blizini Bristola u Engleskoj nalazi se salon vjenčanica The White Collection Bridal Boutique koji je dobio ogromnu pažnju putem društvenih mreža. Njegovi su vlasnici u izlog stavili vjenčanicu na lutki koja sjedi u invalidskim kolicima. Budući da je takva inkluzivnost rijetkost u svijetu mode, korisnici Twittera neumorno dijele fotografije izloga salona iz Bristola i hvale ih zbog uključivanja osoba s invaliditetom u svoje izloge, a mnoge su žene u invalidskim kolicima podijelile vlastite fotografije s vjenčanja. - Nismo mislili da će naš izlog privući toliko pažnje, ali otvorio je raspravu na svjetskom nivou o važnosti inkluzije u modnoj industriji, a to može biti samo dobra stvar. Sve ovo nam je pokazalo koliki uticaj može imati osoba u invalidskim kolicima u jednom izlogu, a nadamo se i da će kako vrijeme prolazi takve pojave imati manji odziv na društvenim mrežama jer će ih biti više svuda oko nas - napisali su vlasnici na svom Facebook profilu. 15. januar – Otkriven revolucionarni lijek protiv virusa – Kina

Cold Spring Harbour Laboratory (CSHL), koji je Watson vodio od 1968. do 1993, komentar 90-godišnjeg bivšeg šefa

Hemikalija AM580 mogla bi se koristiti u borbi protiv širokog spektra smrtonosnih infektivnih bolesti, kažu naučnici.

71


Naučnici u Hong Kongu tvrde da su napravili potencijalno prelomno otkriće u borbi protiv infektivnih bolesti - hemikaliju koja bi mogla da usporiti smrtonosne virusne bolesti. U studiji objavljenoj u magazinu Nature Communications, tim sa Univerziteta u Hong Kongu opisao je otkrivenu hemikaliju kao veoma moćnu u ometanju životnog ciklusa različitih virusa. Naučnici su rekli za AFP da bi se jednog dana mogla koristiti kao antivirusni lijek širokog spektra za infektivne bolesti - čak i za viruse koji će se tek pojaviti - ako prođe klinička testiranja.

Širenje ponekad smrtonosnog virusa ptičijeg gripa, Bliskoistočnog respiratornog sindroma, MERS i Teškog akutnog respiratornog sindroma - SARS doveli su do potrebe za novim lijekom, koji će djelovati brže nego vakcine. Antivirusni lijek širokog spektra je prijeko potreban, jer bi se mogao koristiti u slučaju mnogih patogena. Za razliku od toga, vakcine djeluju na samo jedan virus i, dok se naprave, virus može mutirati. Tim naučnika iz Hong Konga testirao je hemikaliju AM580 na miševima u dvogodišnjoj studiji i otkrio da ona sprečava repliciranje virusa gripe, uključujući H1N1, H5N1 i H7N9, kao i virusa koji izazivaju SARS i MERS. Takođe, je zaustavila repliciranje Zika virusa i Enterovirusa 71, koji izaziva bolesti ruku, stopala i usta. - To je ono što zovemo antivirusni lijek širokog spektra, što znači da može ubiti veliki broj virusa. Ovo je jako važno u ranoj kontroli epidemije - objasnio je mikrobiolog Yuen Kwok - Yung, koji je vodio tim.

metara sjeverno od Sydneya, objavljeno je da se otapa bitumen na glavnoj autocesti zbog čega radnici to područje prskaju vodom kako bi ohladili površinu i spriječili lijepljenje asfalta za automobilske gume, izvjestile su lokalne vlasti. To je najtoplije januarsko razdoblje još od 1939. godine. 19. januar – Vjerski lideri dali zeleno svetlo za korišćenje vijagre - Azija Savet uleme u Tadžikistanu dao je svoj blagoslov za korištenje ljekova protiv impotencije, kao što je vijagra, uz objašnjenje da takve tablete mogu da spriječe razvode brakova. Ali, uz ovaj blagoslov dolazi i upozorenje. Abduvohid Homidov, glavni stručnjak u odjeljenju Savjeta za fetve, rekao je da se ovosedmična odluka odnosi samo na oženjene muškarce. Tretman za erektilnu disfunkciju bio je moguć u Tadžikistanu, ali Homidov je rekao da je broj muškaraca koji diskretno postavljaju pitanja vjerskim službenicima o korištenju takvih ljekova i koliko islam dozvoljava njihovu upotrebu toliki da je bilo potrebno javno donošenje odluke po tom pitanju. - Pošto smo neko vrijeme razmatrali ovo pitanje, došli smo do zaključka da naša religija dozvoljava korištenje ovakvih ljekova ako su oni neophodni - rekao je Hamidov. Iako se o erektilnoj disfunkciji otvoreno ne razgovara u Tadžikistanu, ljekovi iz uvoza bili su dostupni bez izdavanja recepta. Agencija za kontrolu ljekova pri Ministarstvu zdravlja je 2018. iznijela podatak da su u racijama, izvedenim širom zemlje, konfiskovane velike količine neregistrovanih ljekova koji su bili u prodaji. 20. januar – U 113. godini preminuo najstariji čovjek svijeta - Japan

17. januar – Počele ekstremne vrućine - Australija

Kako je toplotni talas u Australiji ušao u šesti dan, srušeni su toplotni rekordi, a ceste se tope. U Wauchopeu, 373 kilo-

72

Najstariji čovjek na svijetu, japanac Masazo Nonaka umro je u dobi od 113. godina. Nonaka je nadživio suprugu i svoje troje od petero djece. Članovi njegove porodice rekli su da je Nonaka umro mirno u snu u svojoj kući u gradu Ashoro. Rođen je 25. jula 1905., a odrastao je u velikoj porodici koja je vodila gostionicu. Danas je vodi njegova unuka. Japan je zemlja poznata po dugovječnosti stanovništva. Već je nekoliko stanovnika te zemlje nosilo titulu najstarije osobe na svijetu. Među njima je bio i Jiroemon Kimura, najdugovječniji čovjek na planeti koji je umro ubrzo nakon 116. rođendana 2013. godine.


22. januar – U EU parlamentu održana konferencija o upotrebi kanabisa - Belgija U Evropskom parlamentu u Bruxellesu je održana konferencija o uporabi medicinskog kanabisa. Rad evropskih institucija i agencija u podizanju svijesti o važnosti istraživanja i pravnog definisanja medicinskog kanabisa je od izuzetnog značaja i može samo pomoći pacijentima kojima su takvi ljekovi potrebni. Potrebna je sveobuhvatna analiza i stroga primjena pravila kako ne bi došlo do zloupotrebe, saopšteno je sa Konferencije. Konferenciju pod nazivom It’s about the future in patient care – how Cannabis will change medical care organizirao je Centar za upravljanje zdravstvenom zaštitom pri Univerzitetu Columbia, a bavila se aktualnostima i pitanjima vezanim za upotrebu medicinskog kanabisa u Evropi. Učesnici konferencije raspravljali su o poslednjim zbivanjima u politici i regulativi medicinskog kanabisa na parlamentarnom nivou, upotrebi ljekova na bazi kanabisa u Evropskoj uniji i njegovom uticaju na pacijente.

u njih oni su u stanju siromaštva, a dužina njihovog boravka u zemljama domaćinima povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara ili raka.

Migranti i izbjeglice najvjerovatnije će promijeniti svoj životni stil manjom fizičkom aktivnošću i konzumiranjem nezdravije hrane, što bi moglo povećati rizike od hroničnih bolesti, upozorava se u izvještaju. 25. januar – Abortus dozvoljen čak i u baš kasnoj trudnoći - SAD

Pacijenti koji se liječe ljekovima na bazi kanabisa prijavili su da su im takvi ljekovi pomogli pri smanjenju mnogih problema poput nesanice, anksioznosti, ali i pri liječenju opasnih stanja poput epilepsije. Takođe, zabilježeni su mnogi slučajevi u kojima je medicinski kanabis pomogao pacijentima s hroničnim bolovima poput oboljelih od multiple skleroze ili Parkinsonove bolesti, a posebno među pacijentima oboljelim od različitih vrsta karcinoma, poput raka dojke ili raka jetre, što je potvrđeno i u pregledu naučne literature u rezoluciji Evropskog parlamenta.

Abortusi će sada u Njujorku biti dozvoljeni čak i kada je porođaj blizu ako je zdravlje majke ugroženo, glasi novi zakon koji je potpisao guverner ove američke države Endru Komo. Prethodni zakon, koji je bio na snazi zadnjih 50 godina, dozvoljavao je abortus u prve 24 nedelje, ako nastavak trudnoće dovodi u pitanje život trudnice. Ovaj zakon donijet je na 46. godišnjicu procesa Rou protiv Vejda, koji je bio prekretnica za legalizaciju abortusa u SAD-u. - Potpisivanjem ovog dokumenta šaljem jasnu poruku da će, šta god da se desi u Vašingotnu, žene u Njujorku imati uvijek svoje osnovno pravo da same kontrolišu svoje tijelo - rekao je Komo.

23. januar - Migranti i izbjeglice u Evropi ranjiviji su na bolesti - SZO Migranti i izbjeglice mogli bi biti podložniji prenosivim i neprenosivim, kao i hroničnim bolestima zbog siromaštva ili promjene životnog stila na manjak fizičke aktivnosti i zdrave hrane, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija - WHO. U svom prvom izvještaju o zdravstvenom stanju izbjeglica i migranata u Evropskoj regiji WHO, agencija Ujedinjenih naroda za javno zdravstvo, prikupila je poslednje dostupne dokaze o njihovom zdravlju iz više od 13.000 dokumenata. Iako izgleda da su izbjeglice i migranti manje pogođeni od stanovnika njihovih zemalja domaćina brojnim neprenosivim bolestima po dolasku

Ovaj zakon istovremeno oslobađa ljekare i druge medicinske radnike krivične odgovornosti ako izvrše abortus u poslednjem trimestru, jer su procijenili da je zdravlje majke ugroženo.

73


27. januar – Ledeni talas odnosi žrtve - SAD Smrtonosni polarni talas, sa rekordno niskim temperaturama, zahvatio je američki srednji zapad, gdje su zatvorene škole i obustavljeni poslovi, poremećen avio i željeznički saobraćaj, a u 10 saveznih država obustavljena je dostava pošte. Zbog velike hladnoće do sada je u nekoliko država umrlo najmanje pet osoba. Veliki broj stanovnika odlučio se da ostane kući, dok Nacionalna meteorološka služba upozorava na nagli pad temperatura i jedan od najhladnijih talasa u poslednjih više godina. Temperatura u Fargu u Sjevernoj Dakoti je 35 stepeni Celzijusa ispod nule, a u Čikagu i Milvokiju minus 32. To je hladnije nego na Antarktiku gde je zabilježena temperatura od 31,7 stepeni ispod nule ili u Berou na Aljasci, najsjevernijem gradu u SAD, gde je 20 stepeni ispod nule. Međutim, to ne obuhvata faktor vjetra zbog kojeg je u sjevernom dijelu Ilinoisa osjećaj hladnoće 49,4 stepena ispod nule. Ledeni talas pogodiće 250 miliona Amerikanaca, a 20 miliona će se suočiti sa temperaturama od 28 stepeni ispod nule ili niže. 28. januar – 10 najvećih prijetnji zdravlju svjetskog stanovništva - SZO Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) na svojim internetskim stranicama je objavila popis deset najvećih prijetnji zdravlju stanovništva, a jednom od najvećih smatra protivnike vakcinisanja. Među prijetnjama koje su posledica ljudskog djelovanja WHO navodi zagađenje vazduha, klimatske promjene, loš zdravstveni sistem i siromaštvo te dodaje prijetnju od zaraze ebolom, HIV-om, virusom denge i obolijevanje od neinfektivnih bolesti poput karcinoma, dijabetesa ili bolesti vaskularnog sistema. Od deset navedenih na svojoj internetskoj stranici, jednom od najopasnijih prijetnji zdravlju WHO smatra rastući trend odbijanja vakcinisanja i izostanak spremnosti za borbu protiv bolesti poput morbila. Posledica opiranja pojedinaca vakcinisanju uprkos njegovoj dostupnosti mogla bi unazaditi dosad postignuti napredak kada su posrijedi bolesti koje se mogu spriječiti uz pomoć odgovarajuće vakcine. Vakcinisanje je, ističe WHO, jedan od najisplativijih načina za izbjegavanje određenih bolesti. Godišnje sprečava dva do tri milijona smrtnih slučajeva u svijetu, a još bi ih se jedan i po mogao spriječiti kada bi se poboljšala vakcinacija na globalnom nivou. Uprkos tim podacima sve je više onih koji ne vjeruju u djelatvornost vakcina, a kao razlog za izbjegavanje navode neprovjerene glasine ili teorije zavjere. 30. januar - Studija o povećanoj smrtnosti nakon Brexita – Velika Britanija Broj smrtnih slučajeva od srčanih i moždanih udara u zemlji porašće zbog više cijene voća i povrća, upozorava nova studija. U slučaju tvrdog Brexita konzumacija voća u Britaniji pašće za 11,4%, a povrća za 9%. Broj smrtnih slučajeva od srčanih i moždanih udara u Velikoj Britaniji znatno će porasti u deceniji nakon Brexita zbog povećanja cijena voća i povrća, upozorava

74

se u novoj studiji. Velika Britanija izlazi iz Evropske unije 29. marta, a još je neizvjesno kakav će dogovor, ako ga bude, postići premijerka Theresa May i kakav će to imati učinak na trgovinu.

Britanija je jako zavisna od uvoza hrane, posebno voća i povrća, a analiza objavljena u časopisu BMJ Open predviđa znatan pad konzumacije zdrave hrane u svim scenarijima Brexita. U slučaju tzv. tvrdog Brexita, u kojem će Britanija napustiti EU bez dogovora o budućim trgovinskim odnosima, naučnici s londonskog Kraljevskog koledža predviđaju najmanje 12.400 dodatnih slučajeva smrti od kardiovaskularnih bolesti u deceniji nakon Brexita. 31. januar – Uvedeno vanredno stanje zbog malih boginja - SAD Guverner američke države Vašington Džej Insli, proglasio je vanredno stanje zbog velikog broja oboljelih od malih boginja. On je to uradio pošto je u potvrđeno da je 35 osoba zaraženo malim boginjama.

- Male boginje se veoma zarazna bolest koja može biti smrtonosna za malu djecu - rekao je Insli, i dodao da pojava žarišta stvara ekstremni rizik za javno zdravlje koji se može brzo proširiti na druge države. Najveći broj potvrđenih slučajeva je 34, zabilježen je u okrugu Klark na južnoj granici Vašingtona, a od tog broja potvrđeno je da 30 nije bilo vakcinisano. U 24 od 34 slučaja radi se o djeci starosti između jedne i 10 godina, a u okrugu Klark postoji još devet slučajeva za koje se sumnja da su se zarazili boginjama. U posljednjih nekoliko godina u SAD je došlo do porasta broja nevakcinisane djece, zbog čega nadležne službe savjetuju vakcinaciju protiv malih boginja, zauški i rubeole.


Bilo da imate stomačne probleme (dijareja, bol, nadutost, grčevi) ili ga koristite radi preventive na putu ili kod kuće, vaša crijevna flora neometano i zdravo funkcioniše u svakoj prilici, uz pomoć samo jedne kapsule Probiotic-a Ivančić i sinovi. U saradnji sa Lalemand-Rosell Institutom, stvorili smo probiotski preparat za celu porodicu, kome se najviše vjeruje na našem tržištu. O tome govori milion prodatih kutija godišnje i podatak da ga neko od nas upotrijebi na svakih 25 sekundi.


Manja doza. Ista efikasnost.

Sadrži jedinstvenu dozu aktivne supstance. Svakodnevnim uzimanjem Andola PRO 75 mg dokazano se smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara kod bolesnika koji su ranije imali srčani ili/i moždani udar. Takođe, Andol PRO 75 mg obložen je želudačanootpornom ovojnicom koja smanjuje rizik od iritacije želudačane sluznice.

Prije upotrebe pažljivo pročitati uputstvo o lijeku. Za obavještenja o indikacijama, mjerama opreza i nuspojavama upitajte svog ljekara ili farmaceuta.

Profile for medical cg

Medical 118  

Medical 118  

Profile for medicalcg
Advertisement