Caffe Montenegro 147

Page 1

Broj 147 / maj 2018 / Crna Gora / cijena 3eura



THE CHEDI LUŠTICA BAY Imagine a holiday home designed with sophistication; luxuriously crafted and equipped to deliver the legendary Chedi experience. As part of The Chedi Luštica Bay hotel complex, The Chedi Residences are an astute choice, combining both holiday home and investment opportunity.

OPENING JULY 2018

EXPLORE IN STYLE INDULGE IN STYLE REJUVENATE IN STYLE ROMANCE IN STYLE TEE-OFF IN STYLE For more details and reservations, visit LusticaBay.com

THE CHEDI LUŠTICA BAY MONTENEGRO TIVAT 85323 RADOVICI T +382 (77) 200 100 F +382 (77) 200 105 info@lusticabay.com

www.lusticabay.com


ALEKSANDROVIĆ

p r e m i j u m

v i n a

Uvoznik i distributer Enovitis Montenegro d.o.o. montenegro@enovitis.net


Oslanjajući se na iskustva nasleđena od naših predaka vinogradara, godinama smo ispitivali različite činioce i faktore koji su od presudnog značaja za kvalitet našeg grožđa i vina. Birali smo najbolje ekspozicije, ispitivali tipove zemljišta, pažljivo odabirali sorte, klonove i podloge vinove loze kako bi sa našeg podneblja uzeli ono najbolje što priroda može da podari. Tako je nastala premijum kategorija vina, u strogo ograničenoj seriji, od grožđa iz najboljih berbi i sa lokaliteta gde visokokvalitetne sorte grožđa daju najbolje rezultate. Vreme berbe grožđa određujemo na osnovu optimalne zrelosti koja zavisi od tipa vina koji želimo da proizvedemo i koja je tesno povezana sa prirodom same sorte i njenog potencijala. Veliki uticaj na kvalitet vina premijum kategorije ima višegodišnje odležavanje vina u hrastovim bačvama, baricima i bocama kako bi svi mirisi i arome koji se formiraju u procesu odležavanja stvorili jedinstven buke koji će odrediti karakter vina. Vina iz naše premijum kategorije imaju izuzetan potencijal za odležavanje u boci, pružajući Vam mogućnost da u njima uživate odmah ili nakon nekoliko godina.






Ledomat model CB 416 proizvodi led u obliku čvrstih kocki težine cca 13 g i namijenjen je za upotrebu u hotelima, restoranima, ka�ićima, diskotekama i poslovnim prostorima.

Dimenzije: 500x580x690 mm bez nogara (5 mm) Proizvodnja leda: 42 kg/24 sata

Zelenika bb, Podgorica 020 669 318 ribnica@ribnicacommerce.com www.ribnicacommerce.com


Uz kupljenu GEL MATIC mašinu za pravljenje sladoleda dobijate 150 kg BIOSOFT smješe za pravljenje sladoleda! Od ove količine možete napraviti preko 7500 korneta!

Zelenika bb, Podgorica 020 669 318 ribnica@ribnicacommerce.com www.ribnicacommerce.com


HIGIENE AND PACKING SOLUTION

VISOKO KVALITETNE I LAKO PODESIVE KUTIJE ZA PICU KOJE NEMAJU KONKURENCIJU NA NAŠEM TRŽIŠTU

PG PAK showroom Donja Gorica, Berski put, Podgorica telefon: 068 880 211 e-mail: info@pg-pak.com



sadržaj

14

22

80 62

14 Sasvim lično: A šta ćete vi piti ovog ljeta 16 Loyalty marketing: Potrošač ili povjerenje 20 Caffe Montenegro preporučuje 22

Intervju: Nemanja Nikolić Generalni direktor Hotela Hilton Podgorica Crna Gora: Nijedan dan u Hiltonu nije običan i isti

30 Caffe Montenegro preporučuje 32 Iskoristi dan Panoramski krug kroz Kuče 42 Kratka istorija pasoša:: Od kraljevskog pisma do mikročipa 50 Aleksandra Kiković, menadžerka projekta Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori:: Ozelenjavanje turističke ponude Naslovna strana: Somersby

56 Piazza restaurant & caffe u Nikšiću: Urbani puls grada

72


50

56

32 62 Hotel Moskva iz Budve predstavlja:

Najslađe iz Moskve

70 Intervju: Božidar Aleksandrović, vlasnik vinarije Aleksandrović: Svako novo vino je nova strepnja i nada 72 Šumsko voće u gastronomiji: Simfonija šume u kuhinji 80 Stranac u Crnoj Gori: Alexandra Aubertin – socijalni preduzetnik: Crna Gora je sjajno mjesto za život 88 Imperator kulinarstva – Ogist Eskofije (Auguste Escoffier): Kuvar kraljeva i kralj kuvara 96 Nacionalni park Banf: Priroda u najboljem izdanju 106 Jorgovan: Ljubičasta radost 118 CM klub

ČASOPIS ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM

IZDAVAČ: Copy book house KONTAKT: Njegoševa 58, 81000 Podgorica, tel/fax: 020/665-155 caffe.montenegro@gmail.com

106 IMPRESUM

96

DIREKTOR: Danko Jokanović / PROGRAMSKI DIREKTOR: Peđa Zečević GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Sanja Golubović / Dizajn i tehnička priprema: Branka Gardašević, Marta Jovićević, Ana Đurković / Ilustracije: Freepik / FOTOGRAFIJA: Andrija Kasom, Nenad Mandić, Miodrag Marković, Dimitrije Labudović, Risto Božović, Depositphotos / SARADNICI: Rade Samčević, Krstinja Zečević, Prof. Ana Jakić, Ilir Gojčaj, Vladimir Jokanović, Radonja Srdanović, Sandra Vahtel / MARKETING: Maja Andesilić 069 429 375 / ŠTAMPA: Merkator Bijelo Polje


A šta ćete vi

piti Ja biram vino. Neću pored toplog mora na užarenom pijesku odbiti ni hladnu kriglu piva. A dobra rakija mi je uvijek izazov za probanje, mislim pri tom na sve što potpada pod rakije, domaća naša neka, viski, konjak... itd. ali sve u svoje vrijeme i na na pravom mjestu. Piće je izbor želje i trenutka. Vino je uvijek moj izbor. A zašto? Vino je kao čovjek. Svako jedinstveno, posebno i drugačije. Mogu vina da liče ako su iz istog vinograda, od iste sorte grožđa koje je pod istim nebom i suncem sazrijevalo i rađalo... ako su ležala u istom podrumu i isti im je stvaralac. Ali ni tada ne moraju biti ni slična. Kao dva brata od iste majke i oca rođeni a ni po čemu se ne liče. Vino ima istoriju, genetiku, porijeklo, mjesto i godinu rođenja.. Ima mladost. Neka vina dočekaju starost. Starost mu je lijepa ako je paženo i maženo, ako s njim nježno postupalo, kako treba, ako je nenapaćeno nasilnim forsiranjem djetinjstva da bude dobro,

16 Caffe Montenegro

ovog ljeta

najbolje, bolje od sebe. Mlado vino je kao mladost – mlado, lepršavo, lagano, pitko, ponekad po malo luckasto. Zna biti predivno, a zna biti i nestalnog, prolaznog karaktera, živahno poput mladosti. Ali se obavezno mora okusiti. Ako ga zavoliš vazda ćeš u njegovoj mladosti uživati. Starije vino, treba biti zrelo, stabilno, ali po malo lucidno, iskusno, zavodljivo, ali odlučno... kao kad zaljubljenost pređe u ljubav. A nekad nikad ne pređe, i vino zalud ostara. Neka vina ne mogu nikad biti stara. Neka pak imaju rok trajanja. Baš kao neka osjećanja. Ili iskustva. Ali ih moramo iskusiti. Da bi znali razliku. Ili šta doista volimo. Šta želimo. Šta nam treba. Koji je to ukus koji nas čini boljim. Srećnijim. Koje je naše vino. Potaman za nas. Pjenušci... mjehurići u čaši kao leptirići u stomaku... Šampanjac kao uzbuđenje i najčešće u trenucima uzbuđenja i ushićenja, kao da se tad i mjehurići

uzbude pa luduju u boci, pijani od vina u kom se kupaju i jedva čekaju od sreće da uz prasak izlete... Adrenalin. Ništa dok te ne drmne. Ako ga nema, nijesi ni imao doživljaj. Vino se doživljava. Kao život. Vino ima svoj život. I ne umire na našim nepcima. Tek tad ima taj spoj! Francuski poljubac! Prethodi mu pogled - na boju, pa malo flerta –mućkanje u čaši, pa da se osjeti miris... Možda do poljupca ni ne dođe. Može da ti se ne svidi. Ako ti se sviđa i miris i ono što vidiš, probaš i tad znaš... Da li bi ga pio dalje, ili si samo probao. Kažu ako ti se ne svidi kako se partner ljubi, neće ti se nikad on sviđeti... Tako je i s vinom. Samo polako... ne pije se naiskap, pa da se streseš i ne zapamtiš ukus, polako, da te obuzme milina... Ili mučnina ako je loše. Žao mi je reći vinu da je loše, ali ima loših vina i loših ljudi, na žalost to je istina... baš kao što je u vinu istina – iz njega vazda ona ispliva. Zato se klonim ovih drugih i ljudi i vina.


fotografija: depositphotos

Vino se doživljava. Kao život. Vino ima svoj život. I ne umire na našim nepcima. Tek tad ima taj spoj! Francuski poljubac!

A zapazila sam da dobra vina zbližavaju ljude. Sličan se sličnom raduje pa i kad ga ne razumije. Ima taj vinski esperanto, sve na prvu čašu bude jasno. Vinoljupci se lako razumiju. Uvijek imaju teme za razgovor i kad ih nemaju imaju o čemu da pričaju – o vinu, i želju da zajedno otvore dobru bocu, a ona otvara drugu priče i drugu i treću... bocu... Vino je kao čovjek. Tako mu treba i prilaziti. Ne prolivati ga uzalud. Vino se pije s osjećajem, ne iz puke potrebe za alkoholom. Šta tražiš od vina to ćeš dobiti. Ako si čovjek prema njemu daće ti prave odgovore, potpune i pune trenutke, stvarne i srećne. I uvijek ćeš željeti još. U suprotnom nemoj da ga piješ. Vino je kao čovjek. A čovjek ne može samo bez vode, kad je tečnost u pitanju. Bez vina može. Ali voda je uslov života. A koliko je vino važno da se s vodom poredi! Jedino je izvor života, a drugo sreće. Pa kad nekom kažemo „nit’ si vino

nit’ si voda“... sve ostalo je znači ništa... (mada neki vole da ih miješaju: gemišt – bevanda, na koju me i od pomisli, nek mi oproste prijatelji koji to vole muka pripane). I uvijek mi kad neđe čujem izraz „nit’ je vino nit’ je voda“, panu na pamet stihovi iz epske pjesme „Smrt popa Mila Jovovića“ čija je radnja smještena u dalekoj prošlosti prije stotine i stotine godina... „U logoru crnogorskom pokraj kule Lekovića neko Knjazu okleveta popa Mila Jovovića A Knjaz Mila dozivaše u prisustvo svih vojvoda pa mu reče: Pope Milo nit’ si vino, nit’ si voda Planu Milo kao munja, poleće mu sablji ruka a dva oka kao strijele sijevnuše u hajduka Vojvode se uplašiše od izgleda vuka gorskog da oružje ne potegne na vladara crnogorskog...“ I veliki junak pop Milo da dokaže da se njemu ne može reći „nit’ si vino, nit’ si

voda“ svjesno ode sam na utvrđeni grad Nikšić da na megdan pozove čuvenog junaka kapetana turske vojske Mušovića... Do megdana kaže pjesma nije došlo, Milo je od ispaljenog plotuna sa zidina grada za čast poginuo... A pop Milo Petrov Jovović (1824 - 1877) je junak prošlog doba... Ne mijenjaju se neke stvari ni nakon 200 godina... Eto, oduvijek je bilo „il’ si vino il’ si voda“. Jer, vino je kao čovjek. Ili jeste ili nije! Jer, za vino treba imat’ dušu...

17


Loyalty marketing

Potrošač povjerenje

ili

tekst: Vanja Kljajević fotografije: depositphotos

Šta je Loyalty marketing?

Biznis model koji počiva na lojalnosti zastupa specifičnu paradigmu, u kojoj kvalitet proizvoda ili usluge direktno utiče na zadovoljstvo potrošača, koja vodi ka lojalnosti potrošača odnosno utiče na profitabilnost hotela.

Kao što odgovor na pitanje „Šta je starije, kokoška ili jaje“, predstavlja polje različitih tumačenja, tako marketeri uporno traže odgovor na koji način osvojiti i zadržati povjerenje potrošača. Loyalty marketing predstavlja pristup baziran na strateškom upravljanju, kojim se kompanija fokusira na proširenje i zadržavanje postojećih potrošača, kroz upotrebu različitih alata. Koristeći se “word of mouth” marketingom i advertajzingom, šire se pozitivne informacije o iskustvu boravka i

18 Caffe Montenegro

kvalitetu usluge. Preporuke generisane na osnovu ličnog iskustva korisnika jesu srž i krajnji cilj lojalnosti potrošača. Prema mišljenjima marketing stručnjaka u hotelijerstvu, lojalni gosti mogu bitno uticati na uspješnost hotela ili hotelskih lanaca. Iako je fokus privlačenja novih gositju i povećavanje baze korisnika usluga hotela uvijek opravdan, nezanemarljiv je uticaj onih gostiju koji će se rado vratiti u vaš hotel ili isti preporučiti prijateljima. Gosti koji često putuju će gotovo izvjesno uvijek odabrati isti hotelski lanac, pod uslovom da ste uspjeli izgraditi lični odnos povjerenja


sa njima i na taj način, obezbijedili lojalnost koja demonstrira nadmoć nad granicama ili konkurentskim ponudama. Naravno, za ostvarenje tog cilja neophodno je kreirati jedinstven program koji će gostima nedvosmisleno ukazati na benefite izbora određenog hotela.

Kako do lojalnih potrošača? Postoji mnogo marketing alata kojim možete diferencirati ponudu u odnosu na konkurenciju, sa akcentom na uspostavljanje dugoročne veze sa gostima hotela. Prije svega, za članove programa lojalnosti, potrebno je ponuditi specijalne usluge, poput ranog ili kasnog čekiranja bez nadoknade, besplatnog prevoza od ili do aerodroma, poklonima dobrodošlice ili možda popustima na određene usluge kao što su spa, wellness, teretana i slično. Pored činjenice da gosti vole uslugu prilagođenu njihovim potrebama, što je danas već opšte poznato, na ovaj način imate priliku da već na početku boravka gosta ostavite utisak dobrog domaćina. Poznati sistem prikupljanja bodova se u nekim slučajevima pokazao kao izuzetno korisno marketing sredstvo za unapređenje korisničkog iskustva. Prema informacijama 2017 Loyalty Program Statistics, 53% Amerikanaca učestvuje u sličnim programima zbog lakoće korišćenja. Dakle, umnogome se lojalnost svodi na garanciju kvaliteta i jednostavnost pristupa uslugama. Generacija poznata kao Millennials ili Generacija Y, ipak, želi više od jednostavnosti, za njih prednost loyalty programa leži u zabavi i interakciji. Dakle, osnovni cilj programa lojalnosti

mora biti pružanje jedinstvenog iskustva, a ne samo usluge po sniženoj cijeni (što se već i podrazumijeva!). Najbolji put do definisanja koja vrsta usluge bi motivisala goste da postanu članovi programa jeste upravo kroz anketiranje i osluškivanje njihovih potreba. Nađite načina da kroz razgovore sa osobljem, praćenje komentara na društvenim medijima i koristeći se e-mail anketiranjem, saznate više o očekivanjima vaših gostiju. Važno je da ponuda odgovara potrebama potrošača, ali i da hotel može isporučiti obećanu vrijednost! Nedavne studije Oracle Hospitality opisale su programe lojalnosti kao „put za spas ugostiteljstva“, koji pruža okvir za snaženje veza sa potrošačima i omogućava članovima da uživaju poštovanje, povlastice i mogućnosti da zamijene poene za nagrade. Prvi put uveden u hotelima Holiday Inn i Marriot 1983. godine, hotelski programi lojalnosti su danas čvrsto etablirani u industriji. Prema saznanjima Skift-a, njujorške kompanije koja se bavi analizom podataka za hotelsku industriju, devet najvećih hotelskih programa lojalnosti

Marriott Rewards, višestruko nagrađivani program lojalnosti, obuhvata 18 jedinstvenih, globalno priznatih brendova i više od 4,300 različitih objekata

Programi lojalnosti počeli su prije više od 30 godina u industriji putovanja, kada je kompanija American Airlines kroz AAdvantage program omogućila potrošačima da zamijene bodove sakupljene tokom prethodnih kupovina karata za besplatne letove. Danas se, međutim, hotelski programi oslanjaju na pružanje jedinstvenih iskustava u cilju privlačenja i zadržavanja gostiju.

generišu oko 350 miliona članova širom svijeta! Međutim, prostora za privlačenje novih članova ne nedostaje, obzirom da Oracle studija prepoznaje da više od 58.7% svih gostiju u hotelima ne pripada nijednom programu lojalnosti.

Primjeri uspješnih programa Posljednjih nekoliko godina, konkurencija za potrošače visoko platežne moći dovela je do kreiranja inovativnih rješenja u okviru hotelskih marketing programa velikih lanaca koji isporučuju daleko veću vrijednost nego što su to sakupljeni bodovi ili milje. U 2017. godini apsolutni pobjednik i dobitnik nagrade za najbolju promociju i najbolji program godine je Marriott International. Trio programa lojalnosti Marriott Rewards koji obuhvata The Ritz-Carlton Rewards and Starwood Preffered Guest osvojili su nevjerovatnih 60+ prestižnih Freddie Awards tokom posljednjih 10 godina.

19


Manje poznati brendovi rješenje mogu naći u jačanju lične veze sa potrošačima, usmjeravanju ka lokalnim, karakterističnim iskustvima

Gigant u industriji, Marriott International u svom sastavu ima 30 vodećih brendova u 122 zemlje širom svijeta. Jedan od pionira u hotelijerstvu u oblasti unapređenja korisničkog iskustva, između ostalog, i dalje predstavlja neprikosnovenog lidera u zadovoljenju potreba lojalnih gostiju.

20 Caffe Montenegro

Marriott Rewards, višestruko nagrađivani program lojalnosti, obuhvata 18 jedinstvenih, globalno priznatih brendova i više od 4,300 različitih objekata. Članovi tog programa, mogu proširiti svoje povlastice i na pripadajuće programe The Ritz Carlton Rewards i

Starwood Preffered Guest, uključujući neograničeno prenošenje sakupljenih bodova između ova tri povezana programa. Prilikom rezervacije boravka, koristeći Marriott mobilnu aplikaciju gosti mogu zaraditi bodove, uživati u privilegijama ekskluzivnih cijena za članove, unaprijediti svoj boravak uz besplatan WI FI, prijaviti se i odjaviti iz hotela putem mobilnog telefona. Pristup Marriott Rewards programu je besplatan i nije vremenski ograničen. U okviru pomenutog programa, Starwood Preferred Guest (SPG) kotira se kao inovativan program koji objedinjuje 11 luksuznih i distinktivnih brendova


Nebo je granica mogućih ponuda hotela u 95 zemalja širom svijeta. Tokom godina, njegovali su tradiciju inovativnosti lansiranjem Cash + Points, Your24, SPG Lifetime, SPG Moments i uspostavili kasno odjavljivanje (do 16h) kao praksu. Posebni benefiti namijenjeni su biznis putnicima, kroz prikupljanje Starpoints bodova u okviru programa SPG Pro. Izuzetno su tehnološki prilagođeni rastućim potrebama savremenih putnika, te SPG aplikacije rade i na iOS i Android platformama, omogućavajući personalizovan pristup potrebama svakog gosta. Koristeći snagu brendinga, SPG je kreirao moćnu brend zajednicu entuzijasta koji se okupljaju na online prostoru društvenih mreža pod hashtagom #spglife.

Druga strana lojalnosti Ipak, koncept programa lojalnosti nije uvijek isplativ. Jedno od osnovnih ekonomskih principa jeste da ne postoji besplatan ručak. Vodeći se istom analogijom, ne postoje ni besplatne usluge, noćenja ni zabave. Ukoliko se odlučite na uspostavljanje programa lojalnosti, svakako da morate biti spremni da podnesete određeni finansijski teret. Zahvaljujući intenzivnom razvoju online

Jedan od ključnih problema u dizajniranju programa baziranih na doživljaju jeste kako kreirati ponudu. Nebo je granica u pogledu kreativnosti i kreiranja posebnog doživljaja za članove vašeg Programa lojalnosti. Od organizacije tematskog izleta do žurke na plaži, avanturističke vožnje kvadovima ili personalizovanih poklona sa imenima gostiju, sve to je dio aktivnog marketing menadžmenta u cilju razvoja odnosa sa potrošačima.

tržišta i agencija, poznatih kao OTA, moguće je iskoristiti njihov potencijal za ponudu programa lojalnosti. Naime, poznati brendovi hotela poput Marriot, Hilton, Starwood i Hyatt su uspjeli dobiti koncesije od OTA kojima mogu ponuditi članovima programa lojalnosti snižene cijene soba prilikom online rezervacija. Jedan od ključnih problema u dizajniranju programa baziranih na doživljaju jeste kako kreirati ponudu koja će biti privlačna svim demografskim grupama, imajući u vidu da mladi ljudi odnosno generacija poznata kao Millennials

ima prilično drugačija očekivanja od Generacije X. Marketing menadžment hotela mora biti permanentno u toku sa dešavanjima na tržištu i pratiti interesovanja gostiju kako bi ponudili željenu vrijednost kroz programe lojalnosti.

Neizvjesna budućnost Posljednjih par godina javila se snažna struja mišljenja da su programi lojalnosti, naročito oni bazirani na principu prikupljanja bodova, stvar prošlosti. Moderni potrošač želi jedinstven, interaktivan doživljaj, a ne dosadnu naviku. Takođe, uvriježeni način rada ima efekta uglavnom za monumentalne brendove, poput Marriott-a. Postavlja se pitanje na koji način manje poznati brendovi mogu motivisati svoje potrošače da preuzmu aplikaciju ili postanu dio programa lojalnosti. Odgovor leži u jačanju lične veze sa potrošačima, usmjeravanju ka lokalnim, karakterističnim iskustvima. Strategija poznata kao “razmišljanje van kutije” nikada nije bila značajnija! Svakako, možemo se složiti, kakav god fokus programa lojalnosti bio u budućnosti, bili to popusti, sakupljanje bodova ili programi bazirani na doživljaju, ultimativni cilj svakog hotela je da se zadovoljan gost vrati!

21


22 Caffe Montenegro



Nemanja Nikolić je do jula 2013. godine bio zamjenik Izvršnog direktora Investiciono-razvojnog fonda A.D., a od 2014. godine Izvršni direktor Normal company DOO. Tad se dešava i prekretnica u njegovoj karijeri - dobija zadatak da sa timom završi rekonstrukciju Hotela „Crna Gora“, i da otvori Hotel Hilton u Podgorici. Nakon otvaranja Hotela preuzeo je funkciju Operativnog direktora Hotela, koja je bila osnova za preuzimanje funkcije Generalnog direktora Hotela u julu 2017. godine.

24 Caffe Montenegro


- In t e r v j u Nemanja Nikolić Generalni direktor Hotela Hilton Podgorica Crna Gora

Nijedan dan u Hiltonu nije običan i isti Nemanja Nikolić - Generalni direktor Hotela Hilton Podgorica Crna Gora je prvi Crnogorac koji je postao GM nekog Hilton hotela. Iako mlad čovjek, iza sebe ima ozbiljnu profesionalnu karijeru ali i život koji bi mogao biti savremeni knjiški primjer profesionalnosti, lojalnosti, poslu, porodici i prijateljima. Odgovornost za povjerenje koje mu je ukazao vlasnik Hotela Hilton Crna Gora Žarko Burić za poziciju na kojoj se nalazi pokazao je izuzetnim rezultatima, a svoj uspjeh pripisuje i ističe da ga dijeli s timom sa kojim radi. Za sva njegova postignuća je, kaže, ipak, bio najjači motiv podrška porodice. Smatra da će do kraja biti uspješan ako njegova djeca koju pokušava da vaspitava u skladu sa tradicionalnim crnogorskim vrijednostima, postanu ostvareni ljudi. Uprkos odricanjima i odsustvu zbog posla zbog kog se opredijelio da mu radni dan traje dok god ima obaveza... a ne propisanom satnicom, ipak je uspostavio ravnotežu na svakom polju što ukazuje na Nemanjine fenomenalne organizacijske sposobnosti koje ga čine u potpunosti uspješnim čovjekom u najistinitijem smislu te riječi. razgovarala: sanja golubović fotografije: Saša vujanović, lična arhiva

C.M: Šta Vas je u Vašoj karijeri dovelo u hotelijerstvo? Koji je to bio presudan momenat – događaj da to bude i Vaše profesionalno opredjeljenje? - Prva dodirna tačka moje karijere sa hotelijerstvom desila se 2005. godine kada sam odbranio svoju magistarsku tezu na temu „Restrukturiranje preduzeća – case study turističkog preduzeća“, kada sam kao dio svoje magistarske teze na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, obradio restrukturiranje preduzeća HTP „Onogošt“ iz Nikšića. Takođe, zadnjih osam godina sam član Odbora direktora „UTIP Crna Gora“, gdje sam u više mandata obavljao funkciju Predsjednika Odbora direktora, kroz koju sam se kao član menadžmenta upoznao

sa principima funkcionisanja turističkougostiteljskog preduzeća u okviru kojega su funkcionisala dva hotela, dok je treći bio u fazi rekonstrukcije (Hotel Crna Gora). Može se reći da je do prekretnice u mojoj karijeri došlo 2014. godine, kada sam postao dio tima koji je imao zadatak da realizuje projekat rekonstrukcije Hotela „Crna Gora“, i da u relativno kratkom roku otvori Hotel Hilton u Podgorici. U prvoj fazi realizacije projekta bio sam zadužen za vođenje finansija projekta, da bi nakon otvaranja Hotela preuzeo funkciju Operativnog direktora, koja je bila osnova za preuzimanje funkcije Generalnog direktora Hotela u julu 2017. godine. Svoje relativno malo iskustvo u upravljanju hotelima nadomjestio sam

kroz formiranje tima koji su sačinjavali ljudi koji su pored svojeg iskustva u sektoru turizma i ugostiteljstva bili spremni da kao tim napredujemo i stičemo znanja potrebna za vođenje jednog luksuznog Hilton Hotela sa 5*. C.M: Kada ste shvatili da je hotelijerstvo sfera u kojoj možete da uspostavite sistem i upravljate njime? - Kada sam prihvatio predlog vlasnika da budem Generalni direktor Hilton Hotela, bio sam svjestan da je preda mnom jedan put koji neće biti lak i koji je obilježila kako moja edukacija, tako i edukacija mojih prvih saradnika. U momentu stupanja na funkciju bio sam siguran da uz veliki rad i napor zajedno sa ljudima koji su dio tima mogu da iznesem

25


projekat i da će Hilton Podgorica Crna Gora biti jedan uspješan projekat. Naravno u ovom procesu sam imao nesebičnu podršku ljudi iz Hiltona koju su mi na raspolaganje stavili svoje iskustvo i koji su mi dali šansu da predstavljam brend kakav je Hilton. C.M: U Hilton Podgorica Crna Gora ste od početka, koliko je iza Vas rada i truda na uspostavljanju visokofunkcionalnog hotelskog sistema najvećeg ranga, intenzivnog podizanja kvaliteta usluge, a uz to smanjenja troškova i kreiranja profitabilnog hotela kakav je on danas? - Najzahtjevniji period u poslovanju svakog Hotela je preopening faza i prve godine poslovanja Hotela. Iskustvo iz ovog projekta je nešto što bih poželio da se desi svakom menadžeru, jer kroz projekte ovog tipa stičete znanja i vještine ali i spoznajete potencijalne granice vaših

26 Caffe Montenegro

menadžerskih vještina. Kada je u pitanju rad i trud mogu reći da je to minimum koji je svako od nas u obavezi da uloži i to je princip na kojem funkcioniše tim Hilton Podgorica Crna Gora. Dobiti šansu da budete dio tima jednog Hilton Hotela i istu ne iskoristiti zbog nedostatka uloženog rada i truda je nešto što je po mom sistemu vrijednosti neprihvatljivo. Prilikom odabira ljudskih resursa koji će sačinjavati tim Hotela osnovni princip je bio, i biće, spremnost na kontinuiranu edukaciju koja podrazumijeva ulaganje napora da pored dnevnih obaveza koje se ne mogu zanemariti nađete vremena da radite na sebi. Kontinuirana edukacija i trening su jedini način da uslugu ovakvog Hotela dovedete na nivo koji gosti očekuju u Hiltonu. Profitabilnost je nešto što odlučuje da li će projekat biti uspješan ili ne. Mogu reći da je po prvim rezultatima tržište prepoznalo Hilton Hotel i da smo

se pozicionirali na način da Hotel može profitabilno poslovati. Svakako ono sa čime se mi borimo sa konkurencijom nije samo cijena, jer jedan ovakav Hotel mora koristiti sve instrumente marketing miksa, a naročito proizvod - uslugu koju pružamo gostu. C.M: Vi ste prvi Crnogorac koji je postao GM nekog Hilton hotela. Kako ste napredovali do pozicije Generalnog menadžera Hilton Hotels and Resorts - koliko ste obuka - provjera prošli? - Pored toga što sam prvi Crnogorac koji je postao GM Hiltona mnogo je važna činjenica da radim za korporaciju kojoj nije važno koje ste nacionalnosti i koja vam pruža mogućnost da napredujete u skladu sa najvećim svjetskim standardima hotelijerstva. Kao neko ko predstavlja brend Hilton morao sam proći programe obuke i dobiti podršku ljudi


iz Hiltona da budem njihov predstavnik u Crnoj Gori. Kompletan proces mog napredovanja može se svesti pod pojam „edukacija“, koja kod mene i svih drugih ljudi koji posluju u Hiltonu traje dok god su dio sistema.

koji posluje pod vodećim svjetskim brendom „Hilton“. Na osnovu dosadašnjeg iskustva mogu reći da je većina lokalnih gostiju prihvatila „novo ruho“ Hotela Crna Gora i da postaju naši stalni gosti.

- U principu naše opredjeljenje je da napravimo tim mladih ljudi spremnih da unapređuju svoja znanja. Iskustvo je svakako poželjni elemenat ali nije odlučujući kod donošenja odluke da li će neko postati dio našeg tima.

C.M: Ono što čini Hilton Podgorica Crna Gora posebnim i specijalnim jesu standardi koje donosi i to na način da ste uspjeli internacionalne standarde da prilagodite i lokalnom stanovništvu? Kako ste uspjeli u tome? - Obzirom da je Hilton vodeći svjetski hotelski lanac koji će 2019. godine napuniti 100-tu godinu svoga postojanja prilagođavanje standarda lokalnom stanovništvu nije bio veliki izazov. Lokalno stanovništvo, koje je steklo naviku da bude dio kultnog mjesta kao što je bio Hotel „Crna Gora“ dobilo je priliku da sa nama kreira nove stranice istorije Hotela

C.M: Koliko zaposlenih ima u hotelu i kako se vršila i vrši selekcija radne snage, na osnovu prethodnog radnog iskustva neđe drugo ili želje za učenjem i napredovanjem? Kako prepoznajete radnika koji „pripada“ i treba Vašem hotelu?

Strast prema poslu je nešto što najviše cijenimo i naravno spremnost da budete timski igrač. U timu koji broji oko 140 ljudi morate biti spremni da funkcionišete kao dio tima koji funkcioniše 24 h, 365 dana u godini. Nažalost jedan broj naših kolega, bez obzira na izuzetne radne performanse, nije uspio ostati dio našeg kolektiva, iz razloga nedostatka osjećaja da su dio tima koji po pravilu čine ljudi sa različito izraženim pojedinačnim osobinama. Ono što smo svakako uspjeli da dokažemo da domaća radna snaga ima kvalitet i znanje da iznese jedan ovakav projekat jer su svi zaposleni u Hotelu građani Crne Gore.

Ključ uspjeha u svakom poslu je da vjerujete u sebe i u tim sa kojim radite

Sa timom Hotela

27


Moja formula uspjeha - „3P“ Moj najveći uspjeh je što sam uspio da ostvarim ravnotežu i ciljeve na tri polja, koja se mogu označiti skraćenicom 3P (porodica, posao i prijatelji). Mogu reći da me porodica koju čine supruga Suzana, sin Vito i kćerka Ljubica, uzak krug prijatelja sa kojima sam dijelio sve lijepe i one manje lijepe stvari u životu, i posao koji me ispunjava, sada čine da se osjećam ispunjenim i ostvarenim.

C.M: U kom dijelu usluga, to jest u kom segmentu - sektoru menadžmenta, ugostiteljstva... je bilo najteže oformiti tim unutar ukupnog tima Hilton Podgorica Crna Gora? - U svakom Hotelu najosjetljiviji dio tima su operativni sektori koji dolaze u direktni kontakt sa gostima i koji na kraju utiču na kvalitet pružene usluge. Tu prije svega mislim na sektor hrane i pića, koji je ujedno i najbrojniji u Hotelu i čiji je zadatak da pruži kvalitetnu uslugu u ovom itekako zahtjevnom segmentu. Naravno, ne može se zanemariti uloga sektora domaćinstva čiji je zadatak da vodi računa o čistoći Hotela, ali ni uloga recepcije i svih drugih sektora koji jedino kao cjelina mogu ostaviti kvalitetan utisak na gosta. Ono što bih naglasio je da je formiranje tima dugoročan proces i da nas očekuje još jedan period fluktuacije radne snage, nakon čega očekujemo stabilizaciju i formiranje tima koji će biti dio Hotela duže vrijeme. C.M: Zadužbina ali i „moralna“ obaveza sadašnjeg hotela je bilo očuvanje tradicija starog Hotela Crna Gora na koju su građani i javnost izuzetno

28 Caffe Montenegro

polagali pravo. Uspjeli ste izbalansirati i taj vrlo težak zahtjev pa danas u novi hotel na novoj terasi na istom mjestu dolazi isti domaći profil ljudi koji je volio staro mjesto...? - Veliko zadovoljstvo nam predstavlja činjenica da smo opravdali većinu očekivanja lokalnih gostiju i da smo na putu da vratimo ulogu Hotela kao centra društvenog života. Moram priznati da smo imali dosta bojazni kako će, nekada stalni gosti Hotela „Crna Gora“ reagovati na novi Hotel, te smo se iz tog razloga prilikom izgradnje Hotela trudili da pojedine segmente starog Hotela u potpunosti zadržimo. Najbolji primjer naše namjere da zadržimo ruho starog Hotela „Crna Gora“ je gradska terasa ili terasa „Fontana“, kako je njen sadašnji naziv, koja je u potpunosti zadržala prethodni izgled. Svakako, svako vrijeme sa sobom nosi određene novine, pa smo i mi Hotel prilagodili savremenom gostu koji je veoma zahtjevan. C.M: Šta je to što Hilton Podgorica Crna Gora ima, a nema ni jedan drugi hotel iz te korporacije? Koja je to prednost - razlika koja ga čini posebnim?

- U principu svaki Hotel ima svoje specifičnosti i posebnosti koje ga čine drugačijim. Dio Hilton korporacije su 14 različitih brendova koji su namijenjeni različitim ciljnim grupama. Ono što jedan Hotel pored enterijera čini posebnim i što gosti svakako najviše pamte su zaposleni. Pečat svakom boravku u jednom Hotelu daju ljudi koji su neizostavni dio procesa pružanja usluge. Ono što je ključni cilj svim Hotelima iz Hilton korporacije je da pruže vrhunsku uslugu, svakom gostu, svaki put. Rukovođeni ovim ciljem zaposleni u Hilton Hotelima predstavljaju ključni faktor „razlikovanja“. C.M: Čime su inostrani gosti koji su u programu lojalnosti Hilton Honors najviše oduševljeni u „našem“ Hiltonu? - Hilton Honorsi su članovi porodice Hilton korporacije i svakako gosti koji su istovremeno i lojalni i veoma zahtjevni. Kroz komunikaciju sa našim najlojalnijim gostima možemo reći da, pored ostalog, najviše cijene ljubaznost osoblja i nivo usluge koji održavamo u Hotelu. Takođe, obzirom da je najveći broj njih prvi put u Crnoj Gori, možemo reći da su impresionirani onim što Crna Gora


pruža, kao, njima do sada nepoznata destinacija, smještena na Balkanu, koji je za mnoge još uvijek simbol ratnih dešavanja. C.M: Koji je profil gostiju Vašeg hotela? - Hotel nudi široku paletu usluga. U okviru Hotela u ponudi su smještajni kapaciteti koje čine 180 luksuzno opremljenih smještajnih jedinica, pet konferencijskih multifunkcionalnih sala, gradska terasa, „Cigar Bar“, SPA&Fitnes centar, restoran „Crna Gora“ i nezaobilazni „SKY BAR“. Imajući u vidu sve sadržaje koje imamo možemo se pohvaliti izuzetno raznolikom strukturom gostiju, počev od vodećih državnika, diplomatskih lica, korporativnih klijenata, do lokalnog stanovništva i lica koja su došla da otkriju novu destinaciju. Raznolikost je prava riječ koja može opisati naše goste, kako u pogledu motiva njihovog dolaska, tako i po pitanju zemalja iz kojih dolaze. C.M: Iz koliko zemalja je do sad bilo gostiju u Hotelu? - Do sada smo ugostili goste iz preko 130 zemalja i imali priliku da upoznamo različite običaje koje gosti sa sobom donose. Ono što je možda i najinteresantniji dio procesa rada u internacionalnom Hotelu, kakav je Hilton Podgorica Crna Gora, je komunikacija i upoznavanje

različitih kultura i prilagođavanje usluge gostima sa različitim kulturološkim i drugim odlikama. C.M: Koje usluge Hotela najviše koriste naši građani Podgorice? - Građani Podgorice su svakodnevni dio našeg Hotela, bilo da koriste usluge na gradskoj terasi, „SKY Baru“, „Cigar baru“, da su korisnici usluga „SPA&Fites“ centra ili da organizuju različte vrste događaja u našem Hotelu. Ono što bih posebno istakao da kroz organizaciju svadbenih veselja, maturskih i polumaturskih večeri, kao i drugih vrsta proslava, ponovo postajemo dio važnih momenata naših sugrađana. C.M: Šta smatrate najjačim oruđem i kapitalom u poslu koji Vam daje sigurnost da ste dobri u onome što radite? - Ključ uspjeha u svakom poslu je da vjerujete u sebe i u tim sa kojim radite. Tim ljudi koji svako jutro, svaki dan u godini, dolazi sa zajedničkim ciljem je najjače oružje svakog menadžera koji želi da uspije u svom poslu. Osobine koje mogu reći da kao tim posjedujemo su upornost, želja za uspjehom i spremnost na promjene. C.M: Možete li nam reći šta očekujete od svojih zaposlenih? - Od zaposlenih prije svega očekujem

Kompletan proces mog napredovanja može se svesti pod pojam „edukacija“, koja kod mene i svih drugih ljudi koji posluju u Hiltonu traje dok god su dio sistema.

posvećenost poslu i dvosmjernu komunikaciju. Bez posvećenosti poslu koja obično proizilazi iz velike ljubavi prema poslu koji radite, teško da možete da budete dio tima. Takođe, očekujem da svi zaposleni na određeni način učestvuju u definisanju radne sredine u kojoj provodimo najmanje 8 sati dnevno. Svi zaposleni trebaju da osjećaju slobodu da kroz komunikaciju sa nadređenima utiču na proces pružanja usluge u Hotelu i formiranje odgovarajućeg ambijenta za rad. C.M: U kojim trenucima osjećate ponos i zadovoljstvo radom u Hilton Podgorica Crna Gora, koji su to najjači stimulansi? - Od momenta priključenja timu koji je radio na realizaciji projekta Hilton najviše motivacije sam crpio iz činjenice da je riječ o izuzetno značajnom i velikom projektu koji pruža mogućnost da pokažete svoje potencijale i saznate vaša ograničenja. Svakako, činjenica da je vlasnik kapitala uloženog u Hilton Hotel imao povjerenja da mi u ruke da sudbinu projekta je nešto što ne mogu zaboraviti, i nešto što me svakodnevno motiviše da radim na unapredjenju usluge Hotela, kako bi isti postao uspješna investicija crnogorskog preduzetnika. Iako većina ljudi smatra da su materijalni stimulansi najznačajniji, moje mišljenje je da nijedan menadžer koga pokreće samo materijalna strana ne može biti dobar u svom poslu. Strast prema poslu i želja za svakodnevnim napretkom je nešto što mene najviše pokreće. Ponosan sam na činjenicu da smo dokazali da možemo biti dio najboljih u sektoru Turizma i ugostiteljstva. C.M: Šta je ono po čemu je Hilton Podgorica Crna Gora već prepoznat kod nas? - Mogu reći da smo prepoznati na tržištu kao Hotel koji je ujedno i dio brenda Hilton, ali i dio brenda Crne Gore, koja se sve više profiliše kao popularna destinacija u svjetskim okvirima.

Sa prošlogodišnjeg treninga za Hiltonove GM

29


Kod gostiju Hotela, i onih koji to namjeravaju biti, prepoznati smo kao Hotel sa raznovrsnom i kvalitetnom uslugom. Iz tog razloga iz mjeseca u mjesec broj naših gostiju raste. C.M: Zašto treba da Hilton Podgorica Crna Gora bude hotel izbor broj 1 gostiju Glavnog grada? - Obzirom da smo locirani u centru grada, da su nam sadržaji raznovrsni i kvalitetni, da iza nas stoji standard usluge Hiltona, mislim da treba da budemo prvi izbor gostiju koji dolaze u Podgoricu. Naravno, nezaobilazni faktor prilikom donošenja odluke u kom Hotelu odsjesti je i cijena, ali naše strateško opredjeljenje nije da budemo najjeftiniji, već da pružimo vrhunsku uslugu u skladu sa cijenom koji gosti plaćaju. C.M: Kako izgleda jedan Vaš „običan“ radni dan? Koliko traje? - Obzirom na posao koji radim, mogu reći da nijedan dan u Hotelu nije običan i isti. Svaki radni dan nosi neki svoj poseban pečat. Za nekoga ko voli raznovrsnost u svakodnevnom poslu hotelijerstvo je profesija kojom treba da se bavi. Iskreno nikada nijesam razmišljao o dužini trajanja radnog dana, jer radni dan Generalnog direktora traje dok se ne završe obaveze. Ono što je po meni ključ uspjeha, je da svaki dan razmišljate šta bi unaprijedili u svakodnevnom poslovanju, a ne kako potrošiti radno vrijeme. Obzirom da Hotel radi 24h, 365 dana u godini nemam taj luksuz da kada izađem iz Hotela ne razmišljam o poslu. To je nešto na šta sam se navikao i za sada funkcioniše u najboljem redu.

Sa ćerkinog prvog rođendana (Supruga Suzana, Sin Vito i ćerka Ljubica)

30 Caffe Montenegro

Nesebična pomoć naših roditelja i ostatka porodice je nešto što obilježava period djetinjstva moje djece, koju pokušavamo da vaspitamo u skladu sa tradicionalnim crnogorskim vrijednostima C.M: Porodičan ste čovjek, supruga Vam je takođe uspješna poslovna žena, kako ste organizovali život: roditeljstvo i poslovni dio sa toliko rada i odricanja na poslu? - Današnja dinamika posla, nažalost, dovodi do toga da se morate odreći pojedinih segmenata u životu, zarad bolje i ljepše budućnosti svojih najbližih. Obzirom da se sa suprugom znam već petnaestak godina i da se moja porodica, navikla na moj tempo rada i života, uloge smo podijelili na adekvatan način. Nesebična pomoć naših roditelja i ostatka porodice je nešto što obilježava period djetinjstva moje djece, koju pokušavamo da vaspitamo u skladu sa tradicionalnim crnogorskim vrijednostima. C.M: Kako se odmarate, imate li neka svoja omiljena mjesta za vikend odmore u Crnoj Gori? - Najljepše se osjećam kada sam u Crnoj Gori u društvu prijatelja i porodice, a naročito djece. Jedan vid aktivnog

Fotografija iz Sarajeva ove zime (Sin Vito, ćerka Ljubica, kumčad Luka i Mara)

odmora je svakako fudbal koji zadnjih petnaestak godina praktikujem sa prijateljima iz srednjoškolskih dana. Takmičarski duh i rivalitet koji nas drži sve ove godine, obavezna čašica piva uz „analizu“ utakmice nakon meča, je nešto što za mene predstavlja aktivan odmor i oslobađanje od svakodnevnog stresa. Svaki vikend, kada to obaveze dozvoljavaju provodimo na različitim mjestima u Crnoj Gori. Omiljeno je svakako selo Ozrinići u Nikšiću, gdje sam proveo jedan dio svog djetinjstva, ali i mjesta kao što je Rijeka Crnojevića i druga mjesta po kojima je Crna Gora poznata i specifična. C.M: Kad ste bili i đe posljednji put na klasičnom odmoru? - Često kažem da će biti vremena za odmor i da ću odmarati kada pođem u penziju. Za sad imam dovoljno energije i vremena da praktikujem neku vrstu aktivnog odmora. C.M: Koliko putujete i koja zemlja je na Vas ostavila poseban utisak i zašto? - Putovanja su sastavni dio posla kojim se bavim. Za sada mogu reći da su na mene najpozitivniji utisak ostavile Italija i Hrvatska, ali moram priznati da iz godine u godinu konkurencija postaje sve jača i da je svaka zemlja lijepa na svoj način. C.M: Koja mjesta su na mapi Vašeg života zaokružena crvenom bojom i zašto? - Nažalost, jedan dio moga djetinjstva obilježili su ratovi. Ne volim da posjećujem mjesta u kojima se osjeća prisustvo „duhova prošlosti“. C.M: Osim sopstvene želje za ličnim i poslovnim napretkom, koji su najjači životni motivi koji Vas inspirišu na uspjeh? - Pored želje za ličnim uspjehom i poslovnim napretkom, kao i svakog roditelja najviše me pokreću djeca koja su neiscrpan izvor motivacije za svakodnevni rad. Smatram da ću do kraja postati uspješan ako moja djeca postanu ostvareni ljudi, te iz tog razloga inspiracije za svakodnevni napredak ne nedostaje. Takođe, jak motiv za svakodnevni rad i trud, mi predstavlja i želja da opravdam ukazano povjerenje od strane vlasnika kapitala, Hilton korporacije, zaposlenih i naravno porodice.



32 Caffe Montenegro



34 Caffe Montenegro


35


36 Caffe Montenegro


37


38 Caffe Montenegro


Pogled na prokletije i kanjon cijevne oduzima dah

39


40 Caffe Montenegro



Mi u hotelima Franca, ne vjerujemo u obično. Mi organizujemo velike društvene događaje i svadbene svečanosti već niz godina i postali smo eksperti u tome. Posvećeni smo kreiranju savršenog vjenčanja za Vas. Ako želite da Vaš najvažniji dan u životu bude savršen i ostane svima u lijepom sjećanju mi smo tu. Mi ćemo učiniti da Vaš dan bude za pamćenje-svečane sale Hotela Franca. Želite da zakažete svadbu ili neku drugu proslavu? Budite slobodni i kontaktirajte nas.

Tivat

Bar

Bijelo Polje

Kava bb, Jadranska magistrala Tivat, Montenegro +382 69/349-549 infotv@francahotels.me

C8 Bulevar 24. Novembra, Bar, Montenegro +382 69/088-880 infobr@francahotels.me

Ul. Muniba Kučevića bb, Bijelo Polje, Montenegro. +382 69/777-775 +382 50/433-880 info@francahotels.me

Pljevlja Ul. Mila Tošića bb 84210 Pljevlja, Montenegro +382 67/617-649 francahotel@gmail.me

Dobrodošli!



44 Caffe Montenegro


45


46 Caffe Montenegro


47


48 Caffe Montenegro


AD

LITET KVA

I SI

E

N

R TIFIKOV

AN

Ž M E N TA

SE

CRNOGOR SK II

I JU

S UT ZA ERTIFIKA TIT CI NS ISO 9001

STEM M

www.mikelf.com UL. Miljana Vukova 29, Podgorica - Crna Gora info@mikelf.com +382 20 230 097




52 Caffe Montenegro foto: Zoran Radonjić


- In t e r v j u Aleksandra Kiković, menadžerka projekta Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori

Ozelenjavanje turističke ponude U partnerstvu sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma, Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) već 3 godine realizuje program „Razvoj niskokarbonskog turizma u Crnoj Gori“ sa ciljem da se iskoriste različiti instrumenti za takozvano ‘ozelenjavanje’ turističke ponude i smanjenje karbonskog otiska u sektoru turizma. Šta to praktično znači – uz veliki broj informativnih i edukativnih kampanja namijenjenih široj javnosti, poslovnoj zajednici i institucijama sistema čiji je zadatak stvaranje uslova za razvoj održivog turizma, kreirali smo i podsticajne mjere kojima se obezbjeđuje direktna, bespovratna finansijska podrška inovativnim, investicionim održivim projektima sa zelenim predznakom u turizmu. U saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore, objavljen je treći javni poziv za sufinansiranje održivih projekata, kojim se poslovnoj zajednici, lokalnim upravama i nevladinim organizacijama na raspolaganje stavilo oko 260.000 eura. S tim što je u toku protekle dvije godine, kroz program podrške koji realizuje UNDP, već opredijeljeno 750.000 eura za održive projekte u turizmu. fotografije: danilo papić

C.M: Kako doći do sredstava? Koji se uslovi moraju zadovoljiti? - Ključni preduslov koji svi zainteresovani moraju da ispune jeste da se realizacijom konkretnog investicionog projekta daje mjerljiv doprinos smanjenju karbonskog otiska poslovanja. Važno je da damo odgovor na pitanje kako se to postiže i kako se uopšte mjeri i dokazuje. Prilično je jednostavno kad se sagledaju vrste investicionih intervencija koje dovode do zahtijevanog cilja: izgradnja ili rekonstrukcija smještajnih objekata ili objekata za javnu upotrebu u kojima se instaliraju energetski efikasni sistemi hlađenja, grijanja, ventilacije i izolacije, postavlja energetski efikasna rasvjeta, uvode solarni sistemi za grijanje vode ili recimo u javnom prevozu izvrši zamjena postojećeg voznog parka sa onim koji umjesto fosilnih goriva koristi obnovljive

Nadamo se da će projekti poslužiti kao primjeri dobre prakse, poštovanja visokih standarda energetske efikasnosti i zaštite životne sredine izvore energije kao što su solarna energija i biogoriva. Sve ove intervencije u krajnjem dovode do smanjenja potrošnje energenata, bilo da govorimo o električnoj energiji ili gorivu, što je ključni izvor emisija ugljendioksida (CO2), mjerne

jedinice karbonskog otiska. Ako želite da konkurišete sa svojim projektom, potrebno je da napravite procjenu koliko ćete realizacijom svoje investicije manje trošiti električne energije ili goriva. Projekti koji u odnosu na investirana sredstva doprinose većem smanjenju emisije ugljendioksida će imati prednost. Uz ovaj kriterijum neophodno je naglasiti da su zainteresovani obavezni da dokažu da za svoje projekte imaju obezbijeđenu neophodnu tehničku i ukoliko je potrebno prostorno-plansku dokumentaciju, da imaju sklopljenu finansijsku konstrukciju jer se sredstva opredijeljena kroz Javni poziv refundiraju nakon realizacije predviđenih aktivnosti. Na kraju da naglasim da sufinansiranje jednog projekta može iznositi do 25% njegove ukupne vrijednosti, u maksimalnom iznosu od 150.000 eura.

53


C.M: Prošle godine podršku UNDP-a dobilo je 25 projekata. Kojeg tipa su bili ti projekti? - Vrlo raznovrsni, od uvođenja i instalacije solarnih sistema za grijanje vode (hotel Aurel u Podgorici, hotel Palata Venezia u Ulcinju), investicija u razvoj i opremanje biciklističkih i pješačkih staza (Glavni grad Podgorica, Park prirode Piva, selo Kameno u zaleđu Herceg Novog, poluostrvo Luštica), te zamjenu konvencionalne javne rasvjete sa LED sijalicama (u opštinama Žabljak i Pljevlja) i nabavku električnih vozila za potrebe Turističke organizacije Prijestonice Cetinje, hotelskog kompleksa Slovenska plaža u Budvi i hotela Palata Venecia u Ulcinju, preko uvođenja savremenih, automatizovanih i visoko energetski efikasnih sistema za grijanje i hlađenje (hotel Serdar u Mojkovcu, garni hotel Fobra u Podgorici) do projekata ozelenjavanja u Avanturističkom parku u Podgorici, parku Vodice u Pljevljima, hotelskom kompleksu Slovenska plaža i Gradskom parku u Tivtu itd. Pored evidentnih ušteda u potrošnji energenata i time smanjenog negativnog uticaja na životnu sredinu te troškova poslovanja, svi projekti su dali i značajan doprinos unapređenju i diverzifikaciji turističke ponude te otvaranju novih, u ovom slučaju zelenih radnih mjesta u turizmu. Nadamo se da će poslužiti kao primjeri dobre prakse, poštovanja visokih standarda energetske efikasnosti i zaštite životne sredine, uvođenja modernih rješenja za korištenje obnovljivih izvora energije i dodatno motivisati i druge opštine i privrednike ne samo u sektoru turizma, da razmišljaju i djeluju u pravcu ozelenjavanja svog poslovanja. C.M: Preko ovog projekta podstičete održivi turizam i na primorju i na sjeveru Crne Gore. Koje biste projekte sa sjevera posebno izdvojili? - Iako je projektom bilo predviđeno da se projekti realizuju samo u opštinama u Bokokotorskom zalivu i na Cetinju, kako bi dali iste šanse privrednicima i opštinama kako na primorju tako i na sjeveru i u centralnom regionu Crne Gore, uspjeli smo da podršku ponudimo svim opštinama i privrednicima sa cijele teritorije Crne Gore. Činjenica da je osam projekata podržano u Plužinama, Mojkovcu, Žabljaku i Pljevljima, govori o tome da na sjeveru Crne Gore postoji značajan potencijal i spremnost za realizaciju

54 Caffe Montenegro

održivih, inovativnih inicijativa koje doprinose stvaranju i širenju zelene turističke ponude. Posebno bih izdvojila projekat rekonstrukcije autobuske stanice u Plužinama na kojoj je otvorena gostionica Piva koja toplu vodu grije sunčevom energijom i zapošljava a uporedo se radi na razvoju novog turističkog proizvoda ZIP LINE koji će posjetiocima ovog kraja donijeti pravu adrenalinsku atrakciju i užitak. Sa dužinom od 1.400 metara, ovaj novi sportsko-rekreativni sadržaj svakako će obogatiti turističku ponudu Plužina i produžiti sezonu. Naglasila bih i projekat rekonstrukcije malog hotela

Rok muzičar i ekološki aktivista Antonije Pušić, poznatiji kao Rambo Amadeus, uz podršku projekta UNDP-a “Razvoj niskokarbonskog turizma” privodi kraju obnovu broda starog čitav vijek, koji se polako pretvara u solarni jedrenjak Serdar u Mojkovcu koji je u potpunosti primjenio najsavremenije standarde iz oblasti energetske efikasnosti (sistema grijanja, hlađenja/solarni paneli i LED rasvjete) koji će dovesti do smanjenja troškova električne energije i unaprijediti lokalnu turističku ponudu povećanjem smještajnih kapaciteta za 11% na nivou opštine. Naročito bih izvojila dobru saradnju sa lokalnom upravom Žabljaka i uspješno realizovani projekat modernizacije javne rasvjete kojim je ugrađeno preko 400 LED svetiljki na teritoriji opštine. Modernizacijom rasvjete prije svega će se povećati prosječna osvijetljenost,

povećati sigurnost učesnika u saobraćaju, eliminisati svjetlosna zagađenja, napraviti značajne uštede u potrošnji električne energije i smanjiti troškovi održavanja što će svakako uticati na poboljšanje kvaliteta života stanovnika na ovom području. Još jedna vrlo interesantna i uspješna priča dolazi iz Plužina – trideset domaćinstava je postavljanjem solarnih panela uz podršku lokalne uprave i našeg projekta obezbijedilo napajanje električnom energijom udaljenih planinskih katuna. Želim da naglasim da je ova inicijativa sprovedena tako što je za nabavku i postavljanje solarnih panela, lokalna uprava obezbijedila polovinu neophodnih sredstava, a domaćinstva i projekat po četvrtinu, što govori da je u partnerstvu sve moguće! C.M: Muzičar Rambo Amadeus gradi solarni jedrenjak uz podršku UNDP i taj projekat se polako privodi kraju. - Rok muzičar i ekološki aktivista Antonije Pušić, poznatiji kao Rambo Amadeus, uz podršku projekta UNDP-a “Razvoj niskokarbonskog turizma” privodi kraju obnovu broda starog čitav vijek, koji se polako pretvara u solarni jedrenjak. Entuzijazam i ljubav prema plovidbi rezultirali su konstrukcijom jedrilice na solarni pogon, koju pokreće energija sunca. Jedrilica na palubi će imati solarne panele, čije baterije se pune na suncu čitav dan, a motor služi samo za uplovljenje i isplovljenje - i to ponekad. Jedrilica pod radnim imenom Aurora je pravi crnogorski proizvod koji će biti ogroman podstrek za promjenu navika i jačanje svijesti o potrebi očuvanja životne sredine. Jedrilica Aurora je primjer kako se na pravi način može iskoristiti potencijal solarne energije, čijom se upotrebom ne narušava životna sredina, a minimizira se emisija ugljendioksida. Solarni brodovi su održivi oblik prevoza za budućnost, imajući u vidu da je naše društvo previše zavisno od fosilnih goriva sa ogromnim negativnim uticajem na život na Zemlji. Pravo je vrijeme da dokažemo potencijal koji obnovljive energije mogu i moraju ponuditi na polju mobilnosti. Tim UNDP-a skoro je posjetio Ramba Amadeusa u radionici u Herceg Novom, gdje smo njegovu ekipu zatekli u dobrom raspoloženju, što samo govori u prilog činjenici da je jedrenjak konstruisan na visokom stepenu entuzijazma.


Tako da čekamo kasno proljeće kad će Bokokotorski zaliv biti pozornica za neobičan spektakl – porinuće jedrilice koju pokreće samo sunce! C.M: Kad smo već kod muzike, UNDP puno radi i na ozelenjavanju velikih muzičkih manifestacija u zemlji. Sa kojim festivalima ste do sada ostvarili saradnju i šta to u stvari znači kad se jedan festival nazove zelenim? - Muzički festivali su danas mnogo više od dobre zabave i dobre muzike. Tokom njihovog trajanja stvara se privremena komuna, ispunjena velikim brojem različitih ljudi istih ili sličnih interesovanja. To je savršen ambijent da pošaljete snažne poruke o klimatskim promjenama, važnosti zaštite životne sredine i zdravim stilovima života koje ti mladi ljudi prime, testiraju, a zatim – u idealnoj situaciji – primijene u svakodnevnom životu. Zeleni muzički festivali širom Evrope postaju norma i radi se na stvaranju ekološki održive festivalske industrije. Kako će ove godine festivali smanjiti svoj uticaj na životnu sredinu? Tako što će: Smanjiti potrošnju električne energije i povećati upotrebu obnovljivih izvora energije Smanjiti količinu otpada u festivalskim kampovima; Postići visoku stopu recikliranja otpada; Promovisati održive / zelene vidove transporta; Uvesti inovacije i podići svijest i nivo znanja o klimatskim promjenama i zaštiti životne sredine. Program Ujedinjenih nacija za razvoj u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma uključen je u ozelenjavanje najpopularnijih ljetnjih muzičkih festivala koji su poseban segment turističke ponude Crne Gore. Lake Fest, City Groove Festival, Southern Soul Festival, Dječija Radost te filmski festival Green Montenegro International Film Fest, prvi su zeleni festivali u Crnoj Gori usmjereni na smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte koji nastaju usled muzičkih turneja i koncerata, čije održavanje ostavlja značajne posledice na životnu sredinu. Mjerenja emisija CO2 i drugih štetnih gasova iz transporta u turizmu pokazuju da transport proizvodi 64% ​​ukupnih štetnih emisija koje zagađuju prirodu. Zato festivalski polaznici ove godine, pomoću jednostavnog web kalkulatora koji je

Muzički festivali jedan su od najatraktivnijih načina za privlačenje interesa šire javnosti, a imaju za cilj promovisanje održivog razvoja i svih onih ideja i vrijednosti koje podstiču zaštitu prirode uz snažniji društveni angažman dostupan na www.calculateco2.me mogu da izračunaju i smanje svoj karbonski otisak ili štetan uticaj svog putovanja i boravka. Da znate da ima smisla – rok muzičari poput Rolling Stonesa, Coldplaya, Radioheada već dugo su najznačajniji glasnici i promoteri ekološkog

načina razmišljanja. Muzički festivali jedan su od najatraktivnijih načina za privlačenje interesa šire javnosti, a imaju za cilj promovisanje održivog razvoja i svih onih ideja i vrijednosti koje podstiču zaštitu prirode uz snažniji društveni angažman.

55




- predstavljamo Piazza restaurant & caffe u Nikšiću

Urbani puls grada fotografije: slobo milić

Jedan od simbola grada pod Trebjesom bila je nekad i gradska pijaca, mjesto kuda je svak ko je u grad došao odakle god... morao da prođe, đe su se ljudi susretali, razgovarali, prošetali... Nije ta pijaca više to što je bila jer je sad kao slijepa ulica, zatvorena s jedne strane... pa se samo zarad pijačne kupovine tu dolazi. Ali ostala je ta pijaca u uspomenama Nikšićana lokalni simbol grada. Niču neki novi simboli savremenog doba u tom gradu, pa i u ugostiteljstvu, a jedan takav, moderan, inovativan, urban, ali sa mangupskim šmekom šarma Nikšićana je i Piazza restaurant & caffe u strogom centru grada, na Trgu slobode...

58 Caffe Montenegro


Piazza restaurant & caffe je mjesto koje je osvježilo ponudu grada pod Trebjesom, u svakom segmentu ugostiteljstva: enterijerski, ponudom, sadržajem, uslugom, autentičnim ambijentom... Lokal ima tri cjeline, od čega je centralna unutrašnjost - moderna, luksuzna i dominantno komforna, i dvije bašte: spoljna – sa pogledom na ritam grada, prolaznike i

puls života na ulici... i pozadinska, uvučena, ušuškana i intimna. Unutrašnjost restorana, koja odiše opuštenim i modernim tonovima, prostor čini svojevrsnim produžetkom zbivanja na nikšićkim ulicama i trgu koji ga okružuju. Prilikom dizajniranja prostora lokala namjera je bila kreiranje kombinacije umjetnosti, arhitekture i odlične hrane u luksuznom ambijentu.

Unutrašnjost restorana, koja odiše opuštenim i modernim tonovima, prostor čini svojevrsnim produžetkom zbivanja na nikšićkim ulicama i trgu koji ga okružuju

Počela je sezona kratkih rukava i ručkova na terasama, a ovo mjesto je idealno kao “gradski balkon” da u potpunosti uživate u lijepom vremenu, proljećnim trendovima, dobroj hrani i pogledu na dinamiku grada 59


U tome se u potpunosti uspjelo. Ispijajući svoju jutarnju kafu u Piazza restaurant & caffeu imaćete pogled na jedan od najljepših trgova u Crnoj Gori i čuveni nikšićki Korzo. Počela je sezona kratkih rukava i ručkova na terasama, a ovo mjesto

je idealno kao “gradski balkon” da u potpunosti uživate u lijepom vremenu, proljećnim trendovima, dobroj hrani i pogledu na dinamiku grada. Za intimniji boravak, mirniji, tiši i relaksirajući u potpunosti je bašta u pozadini oplemenjena

zelenilom koje umiruje i opušta. Restoran je tokom dana okupan dnevnom, prirodnom svjetlošću koja uliva spokoj i mir. Noću je atmosfera usljed autentičnog osvjetljenja romantična, senzualna i intimna, a doprinose joj i svijetla grada koja

Za intimniji boravak, mirniji, tiši i relaksirajući u potpunosti je bašta u pozadini oplemenjena zelenilom koje umiruje i opušta

60 Caffe Montenegro


se uklapaju sa diskretnom atmosferom lokala. Restoran se stopio sa gradom, a grad ga je primio u svoje naručje kao neodvojivi dio. To je u potpunosti postignuto saglasje restorana koji odslikava moderni Nikšić, i Nikšić koji stremi modernom i urbanom izgledu evropskih gradova. Definitivno nova energija grada. Gastro ponuda restorana je raznolika i moderna, savršena za sve trendi ljude koji pažljivo biraju mjesta na koja izlaze i imaju prilično visoke kriterijume i zahtjeve u svakom pogledu. Restoran je skoro otvoren (prošle godine) ali za kratko vrijeme je dobio veliki broj gostiju koji ga rado posjećuju i stalno mu se vraćaju tako da pretenduje da postane kultno mjesto u gradu. Piazza restaurant & caffe u Nikšiću je u stilu “Omnia Omnibus Ubique” ili kako bismo slobodno preveli “za svakoga ponešto” na jednom mjestu.

61


HIGIENE AND PACKING SOLUTION

PROFESIONALNO SREDSTVO ZA ČIŠĆENJE GRILA


Profesionalna hemija po HACCP standardima za održavanje kompletne kuhinje.

HIGIENE AND PACKING SOLUTION

Prateći zahtjeve modernog čišćenja mode koje daje optimalne rezultate i u saradnji sa svjetski poznatim brendom razvili smo proizvode koji omogućavaju da lako i efikasno uklonite sve nečistoće u vašim objektima.

PG PAK showroom Donja Gorica, Berski put, Podgorica telefon: 068 880 211 e-mail: info@pg-pak.com

DETERDŽENT ZA PRANJE CRNOG INOXNOG POSUĐA


Karamel kolaÄ?

Panakota

ÄŒokoladna sfera

Krem brule

64 Caffe Montenegro

Sufle


Hotel Moskva iz Budve - p re dstavl ja -

e đ a l NajsMoiz skve Već prepoznatljiv po arhitektonskom - autentičnom neoklasičnom stilu, otmenom ugođaju, impresivnom enterijeru, vrhunskoj i šarmantnoj usluzi Hotel Moskva u Budvi ovu ljetnju sezonu dočekuje sa selekcijom novih gurmanskih delicija. Iz novog menija hotela predstavljamo na početku ono što je uvijek na kraju pod „deserti“ - par inovativnih poslastica, koje zaslužuju da se samo zbog njih uputite na ovo lijepo mjesto... fotografije: slaven vilus

65


Čokoladna sfera

Čokoladna sfera je proizvod koji se ipak neminovno izdvaja od ostalih sa liste. Spoj ukusa i kreativnosti. Pravi voćni delikates sa fenomenalnim prelivom od višnje.

66 Caffe Montenegro


Karamel

kolač

Karamel kolač je veoma zastupljen kolač u poslastičarstvu kao fantastičan spoj bijele i crne čokolade. Uz crni krem i karamel bombone dobija se kolač kome je teško odoljeti.

67


Saksija

Ovaj kolač je karakterističnog i maštovitog izgleda ali i ukusa. Riječ je o voćnom kolaču kome poseban šmek daje šumsko voće sa keksom.

Krem brule Krem brule je francuska poslastica omiljena u mnogim turističkim mjestima. Predstavlja kombinaciju arome vanile, vanil šećera i pavlake za kuvanje.

68 Caffe Montenegro


Panakota Domovina panakote je Italija odakle se ovaj kremasti desert proširio širom svijeta i stekao planetarnu popularnost. Jednostavan i lak za pripremu sa par finesa. Iz Hotela Moskva su nam dali svoj recepturu.

Sastojci: 500 ml mlijeka 250 gr slatke pavlake 250 gr maskarpone sira 200 gr šećera 10 gr želatina Priprema: Priprema panakote je jednostavna i sastojci su dostupni. Potrebno je mlijeko, slatku pavlaku, maskarpone i šećer sjediniti u jednu posudu i staviti da se prokuva.Nakon što se prokuva dodati želatin koji će kasnije oblikovati sadržaj. Ohladiti masu i sipati u čaše. Na samom kraju dodati 100 grama isjeckanog manga kako bi se stvorio dodatni očaravajući ukus.

69


Sufle

Elegantni dezert i savršeni spoj crne i bijele čokolade. Poseban ukus i šmek mu daje plazma keks u kombinaciji sa slatkom pavlakom.

Hotel Moskva koji se nalazi u Budvi (na Topliškom putu) svoj luksuzan nivo drži u svakom segmentu. Gastronomski iskorak restorana hotela sa inovativnim ukusima obećava poseban doživljaj za sve hedoniste i gurmane i nameće se s pravom kao nezaobilazno odredište

70 Caffe Montenegro

na gastronomskoj mapi tog grada. Privlačni i inovativni ukusi zavodljivog dizajna nalaze se na svakom tanjiru novog jelovnika restorana Hotela Moskva. Sa liste poslastica izabrali smo za vas samo nekoliko, samo da vam zagolicamo čula...



- Intervju Božidar Aleksandrović, vlasnik Vinarije Aleksandrović

Svako novo vino je nova strepnja i nada Prije četvrt vijeka sa velikim nadama i pripremama Božidar Aleksandrović je na svoju prvu zvaničnu bocu s vinom stavio etiketu Trijumf. To je bio početak VELIKE vinske priče jedne vinarije ali i cijelog vinskog regiona – Šumadije koji je upravo lansirala vinarija Aleksandrović, ali i nastavila da je razvija... Božidaru je i lično od njegovih vina i danas među mnogobrojnima najmiliji Trijumf

fotografije: Vinarija Aleksandrović, Ivana Čutura

72 Caffe Montenegro

Božidar svoje ambicije i cilj da vinarija Aleksandrović treba da bude lider na srpskoj vinskoj sceni nikad nije krio, ali ih je i ostvario! U tom duhu nastavlja... Božidar Aleksandrović je nastavio stalnim nastojanjem, inovacijama, ulaganjem u razvoj, promociju... da svake godine nađe način da dodatno unaprijedi ovu već uveliko uspješnu priču. Danas je to moderna i izuzetno

respektabilna vinarija ne samo u Srbiji, već i u ovom dijelu Evrope, s impozantnom paletom od čak 16 različitih vrhunskih vina, od čega je barem polovina nagrađivana najvećim priznanjima u regionu a i cijelom svijetu. I uvijek nešto novo dolazi iz ove vinarije... Prokupac zasađen na 2 hektara je jedna od inovacija ove vinarije i nova sorta u panorami Aleksandrović vinograda.


„I danas mi je od mojih vina najmiliji Trijumf - bijelo vino od koga je sve krenulo!“

C.M: Šta očekujete od prokupca? - Za sada samo istražujemo sa prokupcem, jer se s njim niko u prošlosti nije dovoljno bavio. I radićemo narednu deceniju na njemu, pokušati da proizvedemo pjenušavo vino rađeno šampanj metodom, jedan roze, ružicu… Eventualno, u najboljim godinama i neko crveno vino tipa pino noar. C.M: Koje je Vama najdraže Vaše vino i zašto? - Trijumf, naravno. Bijelo vino od koga je sve krenulo. Čovjek se veže za takvo vino kao neko za najstarije dijete, a konekcija se neprestano nadograđuje. Kad sabiram rezultate prodaje, prvo gledam kako stoji Trijumf. C.M: U ponudi Vinarije Aleksandrović je i sve više etiketa s oznakom premijum… Šta mislite o premium vinima? - Ponosni smo na ta vina. Ali, znate, vina na koja vinske sudije, enolozi i znalci padaju u nesvijest nijesu i komercijalna. Jer, mnogo vinarija ima premijum kategorije vina. Ali, taj se pojam kod nas

„Naša premijum vina nastaju kao posljedica dugogodišnjeg ispitivanja određenih vinograda, klonova sorti grožđa, podloga na jednom području, bavljenja vinarstvom...“ dosta brka. To ne znači uzeti iz palete u podrumu najbolja vina i zalijepiti etiketu „premijum“. Naša premijum vina nastaju kao posljedica dugogodišnjeg ispitivanja određenih vinograda, klonova sorti grožđa, podloga na jednom području, bavljenja vinarstvom. Enolog Vladan Nikolić, bivši vinogradar Vlada Juričić i ja smo čitavih sedam godina ispitivali šta je sve potrebno da se razvije Trijumf Gold, koji dolazi iz određenih djelova vinograda

„Brdo” i „Meteriz“. Jer i tu su neki djelovi parcele drugačiji od drugih. Na isti način su nastajali i Rodoslov i Trijumf Noir. To su vina nastala kroz vrijeme i samo u najboljim godinama. Jer, mi to možemo! C.M: Od kog Vašeg novog vina očekujete mnogo i imate neizvjesnost iščekivanja... ? - Definitivno Trijumf Noir. Pino je najmističnija sorta, ne znate šta ćete dobiti u vinogradu sve do momenta berbe, a potom u vinariji sve do flaširanja. Velika neizvjesnost, a vi se osjećate kao kockar u kazinu. Oba pomenuta Trijumfa zaslužuju veliko uvažavanje, ali su i velika strepnja. C.M: Da li možda spremate i neku novu liniju vina? - Ne, jer prije nekog vremena smo počeli sa ponudom arhivskih vina. Otvorili smo sef, kovčeg u kome smo ih čuvali. Imamo sedam-osam etiketa iz različitih berbi od 2006. godine koje mogu da nose kategorizaciju arhivskih vina. To je priča o trajanju, vinu koje proizvodi vrijeme, sa etiketama iz tog vremena.

73


Simfonija

Å¡ume u kuhinji

74 Caffe Montenegro


75


76 Caffe Montenegro


77


78 Caffe Montenegro


79


NOVA PT SERIJA WINTERHALTER PROTOČNIH MAŠINA ZA PRANJE POSUĐA

- TOP PERFORMANCE –

MI BRINEMO ZA VAŠ SJAJAN NASTUP

------------------------------------------------------------------------------------------------------------

------------------------------

Jednostavno sjajna, zbog: • promjenljivog pritiska pranja – usklađen sa posuđem i stepenom zaprljanosti • pranja kompletne površine • stalno čiste vode za pranje Zagarantovano ekonomična, zbog: ma • maksimalne energetske efikasnosti • dosljedne reciklaže energije • snižene potrošnje resursa • smanjenih pogonskih troškova Izuzetno jednostavna, zbog: • jezički neutralnog rukovanja koje je samo po sebi razumljivo • savršeno usklađenih programa pranja • poboljšane klime u kuhinji za pranje • ergonomskog dizajna

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------Winterhalter Gastronom Montenegro - profesionalni sistemi za pranje posuđa

Industrijska zona Jaz bb, Budva / Tel/fax: +382 (0) 33 463 701 / Mob.: +382 (0) 69 238 451 www.winterhlter.me / winterhalter@t-com.me



82 Caffe Montenegro


Stranac u Crnoj Gori:

Alexandra Aubertin –socijalni preduzetnik

Crna Gora je sjajno mjesto razgovarala: sanja golubović fotografije: lična arhiva

za život

Alexandra Aubertin je Francuskinja koju je životni i poslovni put vodio širom planete sa misijom da pomogne da se očuva priroda od otpada - smeća, zagađenja... podigne svijest o njenoj vrijednosti... Nakon Evrope, Azije, Afrike, Alexandra je slučajno otkrila našu zemlju... I sad ne samo da radi svoj posao kod nas, već je sa svojim partnerom ostala da živi ođe. C.M: Đe živite u Crnoj Gori? - Trenutno živim u malom selu u blizini Skadarskog jezera, potpuno mirnom kraju u kome uživam u posmatranju kako se priroda mijenja iz nedjelje u nedjelju.

C.M: Na kom poslu ste kod nas trenutno angažovani - na kojoj poziciji ? Šta je konkretno Vaš posao? - Vrijeme sam podijelila između Montenegro Eco Adventures, Zero Waste Montenegro i Znuggle, moje nove društvene firme. Imam specifičnu viziju svake organizacije koju sprovodim sa podrškom lokalnog tima zaposlenih i volontera. Njihova posvećenost tim trima organizacijama je ono što čini da moj posao bude toliko bogatstvo: oni su jednako kao i ja strastveni i motivisani za postizanje društvenih ciljeva. Na primjer, u svojoj novoj firmi Znuggle bavimo se prodajom ručno rađenih pletenih stvari koje su u trendu, prave ih žene sa sjevera zemlje, iz oblasti u kojima je stopa

Ko je Alexandra Aubertin? Alexandru Aubertin, Francuskinju koja je od ranog djetinjstva dosta putovala, putovanja su ustvari opredijelila za posao kojim se bavi i koji ima misiju: da planetu zemlju učini zdravijom i srećnijom. Prilikom volontiranja u Aziji đe je tad radila u programu sa đecom, baš tamo shvata koliko problema stvara otpad u životnoj sredini. Tad donosi odluku da se posveti osnovnom cilju i upisuje studije koje se bave životnom sredinom. Nakon toga odlazi u Afriku đe je vodila projekat koji je za cilj imao podizanje svijesti o zagađivanju i radila na razvoju strategije smanjenja količine smeća koji je posljedica rudarskog biznisa. Nakon 4 godine, sa svojim

životnim partnerom slučajno je otkrila Crnu Goru. Kaže, odmah su je privukli predivna priroda i toplina Crnogoraca. Sa svojim partnerom je ostala da živi ođe, maksimalno posvećena ekologiji, višestruko angažovana, a u svakom projektu njen poslovni partner je lokalno stanovništvo kom pomaže ne samo da sačuvaju svoju zemlju već s njima sprovodi i ideje koje ih zapošljavaju. Uz sve to uživa u blagodetima ove zemlje, živi na selu, radi na svom imanju, u vinogradu, okopava zemlju, uzgaja povrće, uživa u prirodi, jaše konja... Najdraža scena života ođe joj je večera oko vatre pod zvjezdanim nebom i upijanje te magije...

83


Crnu Goru smo odabrali za život jer nas je odmah privukla predivna priroda i toplina Crnogoraca

nezaposlenosti najviša. Provela sam dane idući od jedne do druge i željela bih kada bih mogla sa svakom od njih da provodim puno radno vrijeme.

C.M: Šta je to što svakako moramo što prije da eliminišemo kako bi bili što privlačnija i atraktivnija turistička destinacija? - Jedna od najjedinstvenijih karakteristika Crne Gore je njena priroda a gledanje smeća koje se samo gomila lomi srce i veoma je šokantno. Sramota me je kada čujem brojne posjetioce kako se žale o količinama smjeća na ulicama, u nacionalnim parkovima, u rijekama… Ili

pobliže, količine plastike za jednokratnu upotrebu (kesa i boca) koje plutaju svuda naokolo, je ono što me natjeralo da pokrenem NVO Zero Waste Montenegro i pozabavim se ovim problemom. Naši putnici žale se i na duvanski dim. Zapravo je u Crnoj Gori veoma teško naći restoran ili kafeteriju gdje se ne puši. Zapadnjaci su već deset godina naviknuti da jedu i piju piće u mjestima u kojima nema toksičnog dima i smrada. Zato smo i pokrenuli građanski pokret “Smoke Free Montenegro” u kome dajemo listu kafea i restorana u Crnoj Gori gdje ljudi mogu da uživaju bez dodatka dima. Cilj ovog pokreta je

da ohrabri i druge institucije da postanu “Smoke Free” i tako privuku više zdravstveno-odgovornih ljudi.

Upravljanje otpadom u Keniji

Tokom upravljanja otpadom u Kambodži

C.M: Zero Waste čiji ste član je nabrže rastući pokret na svijetu, čiji je cilj da proizvodnju otpada svede na minimum. Koje su aktivnosti tog pokreta u Crnoj Gori? - Postoji toliko mnogo tema na kojima bismo voljeli da radimo u okviru Zero Waste-a ali nemamo dovoljno sredstava da radimo sve što bi htjeli. Tako da u ovom trenutku, većinom smo fokusirani na smanjenju plastike za jednokratnu upotrebu, poput plastičnih kesa.

Sa volontiranja u Indiji

84 Caffe Montenegro


Dodoši

Aleksandrina zemlja

Jahanje Crnogorska vatra

U prirodi

Karuč Naša priroda

Montenegro Eco Adventures

Lokalna hrana Aleksandrina Zastava

Uživanje u lokalnoj hrani

Rvaši

85


Voljeli bismo da Crnogorci postanu svjesni problema otpada i naprave nekoliko jednostavnih izmjena u svojim životnim navikama i tako smanje proizvodnju smeća. Rješenje treba da nađemo zajedno a možemo početi sa plastičnim kesama koje su veoma konkretno vidljivo zagađenje. Takođe, one su veoma opasne po divlji svijet, uvijek na kraju završe u rijekama a time i u lanac ishrane.

Naša prva velika misija je potpuna zabrana upotrebe plastičnih kesa i njihova zamjena održivijim rješenjima. Trenutno radimo na izmjeni Zakona u čemu blisko sarađujemo sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma. Srbija je nedavno najavila zabranu upotrebe plastičnih kesa! Zašto ne bismo i mi? Zato takođe radimo na programu proizvodnje cegera za višekratnu upotrebu koje su u trendu a koje će se

izrađivati u Crnoj Gori i koje će samim tim biti i dostupne i priuštive svakome u Crnoj Gori. Većina Crnogoraca ne zna da postoji centar za sortiranje otpada u zemlji koji sortira ručno 70 tona smeća, kao i reciklažna dvorišta u Podgorici i na primorju gdje mogu donijeti više od 17 različitih vrsta reciklažnog otpada. Ono što želimo je da ohrabrimo ljude da ih koriste i više promovišemo ova mjesta.

Jedna od najjedinstvenijih karakteristika Crne Gore je njena priroda a gledanje smeća koje se samo gomila lomi srce i veoma je šokantno

86 Caffe Montenegro


Šta sve radi Alexandra pogledajte na:

www.montenegro-eco.com / www.zerowastemontenegro.me / www.znuggle.me / www.bit.ly/CrnaGoraBezDima

Stoga ćemo 25. juna u Podgorici organizovati veliku konferenciju koja će biti otvorena za javnost. Pozvali smo Beu Džonson (Bea Johnson), veoma poznatu svjetsku blogerku, koja će dati pragmatično rješenje za smanjenje domaćeg smeća štednjom novca.

C.M: Ko je još osim građana odgovoran za otpad koji proizvodimo i za ono što se događa sa njim? - Prvo i osnovno, proizvođači koji prouzrokuju nepotrebne količine pakovanja potrošačima. Građani naravno imaju veliku odgovornost kroz svoje potrošačke navike - svakim izborom kupiti ili ne kupiti, odbijanjem pakovanja ili biranjem nezapakovanih namirnica imaju veliki uticaj na količinu smeća koju stvaramo. Još jedna stvar, nacionalne i lokalne vlasti moraju strožije da regulišu prikupljanje otpada, kazne za zagađivanje i da imaju više ambicija po pitanju reciklaže i smanjenja pakovanja.

C.M: Kako ste se Vi navikavali na naš mentalitet i da li ste preuzeli neke naše domicilne tipične navike? - Gdje god da odem prihvatim neke lokalne navike koje mi odgovaraju istovremeno zadržavajući navike iz mjesta

na kojima sam ranije živjela. Mnogo navika sam donijela iz Francuske, moje rodne zemlje, ali i Holandije, gdje sam otišla nakon studija. Tako da mislim da je to jedna mješavina navika iz različitih kultura. U Crnoj Gori definitivno jedna navika koju sam primila je ispijanje čašice rakije - ponekad. Iz holandskih principa rada tu je neformalnost i direktnost. Takav stil imam u radu sa trenutnim organizacijama koje vodim u Crnoj Gori.

C.M: Koje razloge navodite strancima zašto treba da dođu u Crnu Goru? - Pomenuću iste razloge koji su me privukli da dođem ovdje: tradicionalni način života na selu, gdje su ljudi jako vezani za svoju zemlju, prave svoju hranu, uvijek toplo dočekuju strance. I naravno mnoštvo i kvalitet prirodnog okruženja koje svakome oduzima dah! Imali smo ideju da napravimo Montenegro Eco Adventures i podijelimo sa putnicima sa istim stavom sve aktivnosti, lokalna ruralna domaćinstva, male porodične biznise i šarmantna mjesta koja sami otkrivamo ili uz pomoć domaćih prijatelja i tima. Dosta je teško kada dođete u Crnu Goru da dobijete sve informacije o zemlji, o infrastrukturi i,

Nijesmo “ludi” zato što smo izabrali Crnu Goru Nakon putovanja i života u različitim krajevima svijeta, moj partner i ja smo odabrali da živimo u Crnoj Gori... I što je najčudnije većina ljudi nas pita “Jeste li vi ludi, živjeli ste u Francuskoj, Holandiji, Australiji a odabrali ste baš ovdje da živite?”. Većina lokalnog stanovništva misli da Crna Gora nije sjajno mjesto za život zbog nedostatka prilika ali ja se ne slažem: ova zemlja je sjajno mjesto za život!

uprkos tome što je lokalno stanovništvo prijateljski nastrojeno, komunikacija često biva teška. Uzeli smo kola, ranac i otišli u obilazak zemlje da uočimo, doživimo naša omiljena mjesta i na osnovu toga sada pravimo specifična iskustva, ponude za putnike.

C.M: Kako izgleda jedan Vaš „običan dan“ ovdje?

87


- Slobodno vrijeme volim da provodim vani što je više moguće, uživajući u prorodi. Radim na našem imanju, našim lozama, okopavam zemlju i uzgajam povrće. Volim da planinarim i jašem konja kad god imam vremena za to. Najdraža stvar mi je večera oko vatre pod zvjezdanim nebom i primanje svega toga u sebe.

C.M: Jeste li gurman, šta Vi posebno volite od naše hrane i pića? Imate li neke omiljene restorane u Crnoj Gori? - Mnogo volim crnogorsku hranu, naročito volim pečeno meso i punjene paprike. U Podgorici, omiljeno mjesto mi je restoran Stara kuća. Ima spektakularnu hranu i neočekivanu arhitekturu. Volim da sjedim u bašti. Ima i drugih mjesta koje volim kao što je Baba Ganuš. Često posjećujem restorane sa dobrom i originalnom hranom.

C.M: Kojih su to Vama najdražih TOP 5 lokacija u Crnoj Gori i zašto? - Broj jedan predivni Komovi! Veoma ugodna i očuvana planinska oblast, nema mnogo ljudi i ima predivne poglede. Možete naći mnogo divljih bobica na svakom koraku i to je predivno mjesto da doživite kampovanje. Moja omiljena scena? Uživanje uz vatru i pogled na te impresivne vrhove, uz zvuke gitare i zalogaje grilovane hrane… Zatim, volim i dolinu Grebaje u Nacionalnom parku Prokletije. Ova mala dolina okružena je sa visokim planinama. Možete uživati u spektakularnom jutarnjem svijetlu sa zvucima Zulijinih ovaca u pozadini. Mislim da je ova dolina odličan početak otkrivanja divljine. Skadarsko jezero je takođe mjesto koje mi jako znači, tačnije selo Karuč. Tamo, ništa nije bolje od sjedjenja u blizini kule Svetog Petra Cetinjskog i ispijanja čaše vina u zalasku sunca, vjerujte mi! I na kraju, rekla bih selo Rose na Luštici - van sezone. Za mene je to pravo autentično selo koje ima predivan pogled na Bokokotorski zaliv. Dodatno, autentična arhitektura nije pretrpljela mnogo izmjena za razliku od mnogih mjesta na obali što je veoma lijepo!

C.M: Koje su privilegije života u Crnoj Gori? - Nakon putovanja i života u različitim krajevima svijeta, odabrali smo da živimo u Crnoj Gori... I što je najčudnije

88 Caffe Montenegro

uggle U svojoj novoj firmi Zn no ruč jom da pro se o bavim koje su u ari stv ih ten ple ih en rađ sjevera trendu, prave ih žene sa ima je koj u ti las ob iz Crne Gore, najviša. stopa nezaposlenosti od jedne ći Provela sam dane idu a bih kad bih do druge i željela da pronjih od kom mogla sa sva e. vodim puno radno vrijem

većina ljudi nas pita “Jeste li vi ludi, živjeli ste u Francuskoj, Holandiji, Australiji a odabrali ste baš ovdje da živite”. Većina lokalnog stanovništva misli da Crna Gora nije sjajno mjesto za život zbog nedostatka prilika ali ja se ne slažem: ova zemlja je sjajno mjesto za život! Sve je blizu, od plivanja do skijanja i planinarenja, i uvijek tako puno toga što možeš otkriti: spektakularna napuštena utvrđenja i sela kojima se ne posvjećuje nikakva pažnja. Zemlja je rodna, možete uzgajati sopstveno povrće, ima mnogo kvalitetne vode, raznovrsnog cvijeća i aromatičnog bilja… i veoma je sigurno mjesto, osjećam se sigurno svugdje u Crnoj Gori a to ne mogu reći na primjer za Pariz. Isto tako, nisam vidjela da u Crnoj Gori ima beskućnika - u Parizu na svakom uglu po neko živi i spava na ulici. Klima je predivna, zapravo, ne treba vam mnogo da biste imali kvalitetan život. Čak ni glavni grad Podgorica nije veliki grad a opet ima dobru atmosferu,

prostrana je sa puno drveća i lijepim rijekama. Veoma je lijep grad za život za razliku od, recimo, Šangaja u kome ne možete vidjeti ni boju neba… Znam da mnogo ljudi ovdje kaže da nema puno prilika za zaposlenje i naravno da je to tačno ali svake sedmice, imam ideju za biznis u Crnoj Gori, postoji toliko puno staza kojima možete krenuti! Naravno, novac je važan za početak biznisa, ali ako imate ideju, ako radite, ako ste kreativni, naći ćete nekoga negdje u svijetu ko je spreman za ulaganje u vaš projekat. Zato ne odustajte! Nekad čak i nije potrebno tako puno novca da započnete biznis: dobra ideja, dobra mreža i mnogo napornog rada su najvažniji.

C.M: Ako bi otišli iz Crne Gore, šta bi Vam najviše nedostajalo odavde? - Ne planiram da odem iz Crne Gore još uvijek, ali jednog dana se to možda i desi, ko zna?… Tako da ako se to desi, najviše će mi nedostajati naša zemlja i naravno prijatelji koje smo stekli. Onda, nedostajaće mi tradicionalni način života u selu, upoznavanje lokalnog stanovništva, ispijanje rakije sa njima, probanje njihovog domaćeg sira… Da, to je nešto što bi mi definitivno nedostajalo ako jednom odem iz Crne Gore. Ali to se neće desiti u skorije vrijeme!



90 Caffe Montenegro


91


92 Caffe Montenegro


93


Eskofijeova hijerarhija u kuhinji Kulinarska brigada (Brigade de Cuisine) je naziv za hijerarhiju osoblja u profesionalnoj kuhinji, a njen zaÄ?etnik je upravo Ogist Eskofije.

94 Caffe Montenegro





98 Caffe Montenegro


99


100 Caffe Montenegro


101


Potraga za zlatom dovela do vrijednijeg otkrića Srećna okolnost promijenila je tok istorije. Sunčanog 8. novembra 1883. godine tri prijatelja, mlada radnika na pruzi, Frenklin MekKejb, Vilijam i Tomas MekKardel iskoristili su slobodan dan i zaputili se u potragu za zlatom. Ono što su našli nije bilo zlato ali nešto mnogo moćnije i dragocjenije. Prelazeći preko rijeke Bou osjetili su toplu struju i pratili je do malog, zaklonjenog izvora koji je smrdio na sumpor. Malo dalje primjetili su rupu u zemlji. Smrad je postajao nepodnošljiviji kako su joj se približavali a pogled u nju otkrio je nevjerovatne nijanse zelenkaste boje. Tako su njih trojica otkrili termalni izvor Cave and Basin koji će ubrzo postati izvor finansiranja projekta željeznice i onoga za što danas važi NP Banf. Godine 1885. više od šest hiljada kvadratnih kilometara površine proglašeno je rezervatom, zaštićenom zonom koja se tada zvala “Rocky Mountain Park”.

102 Caffe Montenegro


Spekta doživljakularni j u banfu Obilaza k jezera Morejn, Lu iz,Agnes, L arch Valley, Peyto, Hele n legenda rni hote l Fairmon t Banff panoram sku vožn duž “Bow ju Valley P arkway” Šetnju k

anjonom

Mistaya

103


104 Caffe Montenegro


VILLA ‘LAURUS’

STUDIO SYNTHESIS architecture & design

www.studiosynthesis.co.me �� � �� � � � ��� �� ��� � � ���� �� � ��� ��� �� ���� ��� ��� ��� ���� � � � �� �� � � � � ��


jovanadjordjefoto@gmail.com |

jovanadjordjephoto |

Photography by Jovana & Ä?orÄ‘e

+382 (0) 69 182 820 | +382 (0) 69 444 954


PODGORICA Watch shop TIME Trg Republike bb tel: +382 (0) 20 232 149 mob: +382 (0) 67 221 441 fax: +382 (0) 20 232 326 e/mail: timeplus@t-com.me

BUDVA Watch shop TIME Delta City, Cetinjski put bb tel: +382 (0) 20 290 090 mob: +382 (0) 67 243 383

Watch shop OLD TIME Petra Prvog 23 (Stari grad) tel: +382 (0) 33 452 880 mob: +382 (0) 67 333 334


- Jorgovan -

a t s a č i b u j L radost

Jorgovan donosi proljećnu raskoš. Jorgovani simbolizuju ljubav. Kod nas raste svuda, po baštama, parkovima, vrtovima, uz puteve, uz ivicu šuma. U nekim zemljama kao u Grčkoj, Libanu, Kipru vežu ga za Uskrs jer baš u to doba cvjeta. U Americi je to cvijet koji je simbol mnogih država. Tamo se organizuju godišnji festivali jorgovana - posebno je poznat onaj u Njujorku. Vašington je takođe “Grad jorgovana”. Postoje i „neđelje jorgovana“, kao i mnoga druga slavlja u čast ove lijepe biljke

tekst: krstinja zečević

108 Caffe Montenegro


Drveće je najljepše cvijeće Drveće je najljepše cvijeće, kaže narodna izreka. Oblik krošnje, boja stabla, oblik i boja listova, miris, veličina cvijeta, boja plodova, sve su to vrijednosti koje nam pružaju biljke. Bilo da su niske, srednje ili visoke, uvijek prave hladovinu, čuvaju od vjetrova, daruju nas mnogobrojnim plodovima, krase naše okruženje, šapuću na jutarnjem povjetarcu svoje tajne, pozdravljaju nas kad krećemo na posao. Uvijek su tu za nas, na njih se uvijek možemo osloniti i uvijek zatražiti pomoć. Ljubav između čovjeka i biljaka je neraskidiva.

Savila se grana jorgovana Jorgovan (syringa vulgaris) je biljka visine od 2-6m. Najčešće je to grm sa razgranatim stabljikama i uspravnim granama, no može se oblikovati kao drvo ako se pravilno usmjerava i orezuje. Na uspravnim granama nalaze se eliptični listovi koji su pri osnovi srcoliki. Veoma su gusto raspoređeni duž lisnih drški. Bilo da je žbun ili omanje drvo, jorgovan je ukras sam po sebi. Grane i listovi su vrlo gusto zbijeni iako

Od postojećih 25 vrsta a oko 4000 sorti jorgovana pronašlo je svoje mjesto u svim klimatskim uslovima širom svijeta

ljubav Jorgovani lizuju o b sim

ibanu, rčkoj, L G u o a ak o doba zemljam krs jer baš u t im k rgoe n s U a za U i “dani jo ogih g n u r ž la e u v p Kipru bol mn i su po U Evrop je taj cvijet sim ji festicvjeta. n i iš ic d Amer uju go onaj u vana”. U mo se organiz n e v u Ta o je č n b e jorgos o država. a e “gr d na – p đ a v o k o lje a g t r vali jo ton je o “neđe . Vašing nifestacije ka u e k t r t s jo a Nju uč ma ostoje i a druga slavlja P . ” a n a g v o . na” i mn jorgova e širom svijeta jk il b e lijep

109


Lijep, mirisan ali i jestiv i ljekovit Ovaj najprepoznatljiviji proljećni cvijet poznat je i kao ljekovita biljka. U svojim cvjetovima, listovima, granama i stabljikama ima brojna ljekovita svojstva i zato se koristi u homeopatiji. Koristi se za liječenje jetre, reumatskih bolesti, za probavne tegobe, za probleme disajnih organa, visokog pritiska i slično. Ulje cvjetova koristi se za liječenje reume i živaca. Cvjetovi jorgovana mogu se jesti sirovi i miješati sa raznim salatama.

110 Caffe Montenegro


su složeni nasuprot jedni drugih. Rod jorgovana obuhvata preko 20 različitih i opet sličnih vrsta. Može se reći danas kod nas raste svuda, po baštama, parkovima, vrtovima, uz puteve, uz ivicu šuma. Od postojećih 25 vrsta a oko 4000 sorti jorgovana pronašlo je svoje mjesto u svim klimatskim uslovima širom svijeta. Zato imamo mnogo sorti koje cvjetaju i tokom ljeta, a mene posebno fascinira indijski jorgovan koji se sve više gaji i kod nas uglavnom u toplijim oblastima.

Kako ga zasaditi i gajiti Jorgovan se sadi kao i ograda duž okućnica i na mnogim drugim mjestima. Može se reći da ga sadimo pa skoro na svim mjestima, jer podnosi razne uslove za rast. Ipak voli dobro drenirano zemljište, opet potrebna mu je vlaga, no voli dosta sunca iako podnosi i hladovinu. Jorgovan raste prilično brzo a najbolje ga je posaditi u proljeće ili u jesen na razmaku od 1,5m-5m zavisno od vrste, znajući da iz korijena izbijaju stalno mladi izdanci. Za sadnju je potrebna prilično duboka jama u koju se mora dodati kompost ili drugo đubrivo. Prilikom sadnje zemlja se sabije i dobro zalije. Jorgovan je biljka koja voli đubrivo koje sadrži dosta fosfora što omogućava

Jorgovan raste prilično brzo a najbolje ga je posaditi u proljeće ili u jesen obilno cvjetanje ove ukrasne mirisne biljke. Naravno na proljeće se dodaje malča i komposta u korijenu. Poslije cvjetanja postupak se ponavlja jer će sve to vratiti ljepotom i bojom cvjetova, veličinom i mirisom. Iako ponekad ne postupamo prema njemu kako zaslužuje on će se u svakom slučaju potruditi da nas ne iznevjeri.

možete ga gajiti i u saksiji Ako imate baštu ili vrt, dvorište, posadite ovu lijepu biljku koju je lako gajiti i bićete oduševljeni njenim cvjetovima i lijepim tamno zelenim listovima. Ako nijeste u mogućnosti da ga

imate u bašti možete ga imati u saksiji, na balkonu - pored staze ispred ulaza u kuću ili nekom manjem prostoru. U saksiji mu je potrebna veća njega ali može odlično uspijevati. Potrebno ga je redovno zalivati i đubriti. Svake godine bi ga trebalo presaditi u veću saksiju.

Naš jorgovan Jorgovan pripada porodici maslina. Ima mnogo hibrida i raznih kultivara. Može se saditi i pojedinačno a može i u grupama. Kod nas se najviše gaji obični jorgovan koji cvjeta od aprila do maja. Daje mnogo cvjetova posebno na starijim granama. Precvjetali cvjetovi se uklanjaju da bi se spriječilo stvaranje sjemena a i ne djeluju privlačno. Cvjetovi jorgovana su raznih boja. Obično su ljubičasti (svijetlo ljubičasti ili lila), no postoje i bijeli, svijetlo žuti, ružičasti, čak i bordo varijeteti. Cvjetovi rastu u velikim metličastim buketima a skoro sve vrste imaju izuzetno jak miris. Kad se rascvjeta u rano proljeće prosto osvježi čitavu prirodu jer tada ima nešto manje cvjetnica ukrasnog karaktera pa skoro jedva čekamo da nam procvjeta. Zaista nam donosi proljećnu raskoš bez koje bi bili mnogo siromašniji.

111




www.hotelstore.me T+385 1 38 18 139, M+385 99 38 18 139

hotel@saniteh.com

NOVI EKOLOŠKI UREĐAJ ZA ODBIJANJE PTICA ŠTETOČINA Kao što je poznato, razne ptice štetočine (čvorak, golub, vrabac, lasta, vrana, svraka, galeb, gavran, kos, kormoran) izazivaju veliku štetu na svim vrstama poljoprivrednih zemljišta (njive, vinogradi, voćnjaci, povrtnjaci, ribnjaci...) ali i na sistemima za navodnjavanje, silažnim vrećama, štalama i drugim objektima. Tako zadaju velike glavobolje poljoprivrednim proizvođačima. Šteta ponekad naraste do 50% što predstavlja veliki gubitak prinosa. Stručnjaci francuske firme SCARYBIRD su posmatranjem utvrdili da se manje ptice plaše samo velikog predatora koji ih odbija svojom pojavom. Zato su od specijalnih materijala konstruisali zmaja sa izgledom grabvljivca (orao, soko, jastreb) koji se jačinom vetra (min 2km/h) njiše na vrhu specijalnog teleskop štapa i tako oponaša let velikog predatora u potpuno nepravilnom i asimetričnom letu. Uređaj je pokazao visoku efikasnot, 100% je ekološki, ne troši energiju osim vetra, nije bučan, nije invanzivan, lako se montira i prenosi, a što je najvažnije, nije skup i traje više sezona! U uslovima kvadratnog ili blago pravougaonog oblika terena, uređaj pokriva površinu od oko 1ha bez zaklona (zgrade, šume). Još se može koristiti na aerodromima, marinama i na zgradama (protiv jata ptica, galebova i golubova). Montaža je jednostavna i traje oko 5 minuta, a podrazumeva najpre postavljanje zemnog stalka (fiberglas, puni profil), na koji se postavlja teleskop štap (6m ili 9m visine) na čijem vrhu je prethodno zakačen zmaj (155x55cm). Uređaj se postavlja tek kada se ukaže potreba, a skida se kada problem prođe ili vetar pređe jačinu od 45 km/h! UREĐAJ JE POSEBNO INTERESANTAN PROIZVOĐAČIMA ORGANSKE HRANE!

www.scarybird.com

Aleksandar Čerevicki, dipl.inž.polj. regionalni predstavnik za Srednju Evropu i Balkan +38163500507 acerevicki@gmail.com scarybird.rep.ceb@gmail.com Skype: ceroja56 TRAŽIMO DISTRIBUTERE ZA CRNU GORU, BiH I ALBANIJU!


KORISNA MATEMATIKA: Vodokotlić + WC šolja

SANITARNI SISTEM NAPRAVLJEN DA TRAJE

168

AJE JA TR AKCI A MAJA RAJ DO K

www.cerovo.com / 030 550 500 | www.cerstyle.com / 068 834 834


CM klub Hoteli Adria, Budva, + 382 (0) 33 680800 Akvamarine, Budva +382 69 599299 Albatros, Ulcinj +382 (0) 30 423263 Aman Sveti Stefan +382 67 203444 Ambasador Podgorica +382 (0) 20 272233 Amfora, Kotor +382 (0) 32 305852 Apart Hotel Premier, Podgorica +382 (0) 20 406520 Aria, Podgorica +382 (0) 20 872570 Astoria montenegro, Aurel, Podgorica +382 (0)78 113333 Azimut, Sveti Stefan +382 (0) 33 468992 Belvi, Bečići +382 (0) 33 425100 Best western hotel Šumadija, Beograd +381 (0) 11 3514255 Best Western Premier Hotel Montenegro, Podgorica +382 (0) 20 406520 BG City hotel, Beograd +381 (0) 11 6686805 Bianca Resort&Spa, Kolašin +382(0) 20 863000 Bojatours, Podgorica +382 (0) 20 621153 Budvanska rivijera, hotelska grupa Budva ,+382 (0) 33 451640 Casa del Mare, Herceg Novi +382 (0) 69 700702 CentreVille Hotel & Experiencese, Podgorica, +382 (0) 67 875202 Crystal, Petrovac +382 (0) 33 422100 Božić, Inđija; +381 (0) 21 6420414 Brile, Kolašin; +382 (0) 20 865021 Čile, Kolašin; +382 (0) 20 865039 Danica, Petrovac +382 (0) 33 46204 Delfin, Bijela +382 (0) 31 683093 Dukley gardens, Budva +382 (0) 69 170000 Đurić, Petrovac; +382 (0) 33 461814 Durmitor, Žabljak +382 (0) 52 360206 Eminent, Podgorica +382 (0) 20 664545 Forza Lux, Kotor +382 (0) 33 333500 Franca, Bijelo Polje +382 (0) 50 433442 Franca, Bar +382 (0) 30 55 920 Franca, Pljevlja +382 (0) 77 300067 Glava Zete, Glava Zete +382 (0) 40 212666 Haus Freiburg, Ulcinj +382 (0) 30 403008 Hilton Podgorica Podgorica, +382 (0) 20 443443 Holegro, Ulcinj +382 (0) 30 423483 Hostel City Center, 116 Caffe Montenegro

članovi cm kluba Beograd +381 (0) 11 2644055

Sokoline, Ostrog, +382 (0) 69 011444

Bonita, pizzeria, Kotor

Splendid, Bečići

Bonsai fresh market&bar, Podgorica, +382 (0) 67 170681

Splendido, Prčanj +382 (0) 32 301700

Byblos i shisha lounge Podgorica +382 (0) 67 311 342

Šumadija - Nikaljević, Prčanj +382 (0) 32 338057

Royal, cafe bar i plaža, Bar

Sveti Nikola apartmani, Kotor +382 (0) 69 237288

Caffe del Mare, cafe restoran, Kotor +382 (0)32 333051

Sveti Nikola, Kotor +382 (0) 69 429109

Carpe Diem, cafe, Bar

The Queen of Montenegro, Bečići +382 (0) 33 662662

Casa mia, Caffe pizeria, Nikšić + 382 (0) 60 006655

Trebjesa, Nikšić +382 (0) 40 731144

Casper, Budva

Tre canne, Budva +382 (0) 69 019999

Castella, snack bar pizz., Budva +382 (0) 33 454859 Castello di Boka, Stoliv +382 (0) 32 306260

Kalamper, Bar + 382 (0) 30 361281

Udruženje hotelijera i restoratera Crne Gore Udruženje malih hotela Vardar, Kotor +382 (0) 32 325084

Kalamper hotel & Spa Bar + 382 (0) 68 333833

Vukov most, Nikšić +382 (0) 40 257131

Kerber, Podgorica +382 (0) 20 405405

Xanadu, Zelenika +382 (0) 31 684666

Kostas, Podgorica +382 (0) 20 610100

Zamak Pobore, Budva +382 (0) 33 464601

Laguna hotel & restoran, Podgorica +382 (0) 67 614777

Ziya, Podgorica +382 (0) 67 229000

Majestic, Budva, +382 (0 )68 012940 Marshal, Nikšić +382 (0) 67 065065

Zlatibor MONA, Zlatibor +381 (0) 31 841021

MB Turist, Žabljak +382 (0) 52 361601

Žabljak, Žabljak +382 (0) 77 400190

Hotel Ramada, Podgorica +382 (0) 20 622623 Hotel Resort Ruža Vjetrova, Dobra Voda, Bar +382 30 306000 HP Fjord, Kotor +382 (0) 32 325233 HTP Boka, Herceg Novi +382 (0) 31 346075 HTP Budvanska rivijera, Budva +382 (0) 33 451788 HTP Korali, Bar + 382 (0) 30 313070 HTP Primorje, Tivat +382 (0) 32671277 Imanje Knjaz, hotel restoran Podgorica +382 63 234567 Imperial, Bar +382 (0) 30 455288 Institut Simo Milošević, Igalo +382 (0) 31 658111

MD, Bar +382 (0) 30 305124

Zlatnik, Beograd +381 (0) 11 3167511

Ugostiteljski objekti

Castello,

Bar +382 (0) 30 350501 Ćatovića mlini, restoran, Morinj +382 (0) 32 373030 Cesare, café-bar, Kotor Copacabana, Ulcinj Cuba, cafe bar, Petrovac Čarolija, poslastičarnica, Podgorica +382 (0) 67 817200 Čudna šuma, cafe bar, Žabljak De gustibus, rest., Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800 Diamond, night club, Nikšić +382 (0) 67 399924 Dominus, cafe bar, Petrovac

Monte Cristo, Kotor, +382 (0) 32 322458

21 Mne Urban Bistro, Podgorica +382 (0) 69 888222

Mir, Zlatibor, +381 (0)69 5205001

Almara Beach Club, Oblatno, Tivat

Montengro Stars Hotel Group, Budva +382 (0) 33 773777

Al posto giusto, Porto Montenegro, +382 (0) 69 101800

Budva +382 (0) 69 160000

Onogošt, Nikšić +382 (0) 40 243608

Amfora, cafe, Podgorica +382 (0) 69 472658

Ulcinj +382 (0) 30 373701

Palas, Mojkovac +382 (0) 69 031385

Amici, kafeterija, Nikšić

Palazzo Radomiri, Kotor +382 (0) 32 333172

Arena, cafe bar, Bečići

Palmon bay, Igalo +382 (0) 31 332442

Astoria restorani

Perjanik, Danilovgrad +382 (0) 20 813130 Planinka, Žabljak +382 (0) 52 361344 Podgorica, Podgorica +382 (0) 20 402500 Princess, Bar +382 (0) 30 300100 Ramada, Podgorica +382 (0) 20 622-623 Regent Porto Montenegro Tivat 382 (67) 28 27 86 Rene, Podgorica +382 (0) 67 219 541 Rivijera, Petrovac +382 (0) 33 422100 Romanov Sveti Stefan +382 33 468 471 Šajo, Budva +382 (0) 33 460243 Savojo, Buljarica +382 (0)67 672044 Sentido Tara, Bečići +382 (0) 33 404196 Silver Moon, Kotor +382 (0) 32 330322

Atrium, galerija rest., Kotor +382 (0) 32 322439 Azzuro, cafe bar, Bar Bahus, rest. - vinoteka, Podgorica Bajova kula, Kotor Balkan Grill Montenegro, Podgorica, +382 (0) 69688112 Bar Bay Club, Bar +382 (0) 68 444485 Barakuda, rest., Ada Bojana +382 (0) 67 817295 Bastion, restoran, Kotor BB, restoran, Bar Belvedere, Herceg Novi +382 (0) 31 346320 Black Iris cafe, Budva +382 (0)78 119530 Blanche, restoran, Pržno Bonela Green Bazar, Podgorica, +382 (0) 68 024646

Donna kod Nikole, restoran, Budva

Dukley beach lounge, Durante,

Durmitor, rest. - motel, Žabljak +382 (0) 50 488111 Durmitor, eko selo, Trsa, Piva +382 (0) 67 839358 Dva vesla, gril bašta, Budva Đardin, restoran, Perast +382 (0) 67 221219 Eco Resort Plavnica, Golubovci +382 (0) 20 088044 Eko katun, Kolašin +382 (0) 20 860150 Ellas, restoran, Kotor +382 (0) 32 335115 Elit lounge restaurant and bar, Podgorica +382 (0) 67 866222 Emporio club, Budva Etno selo Montenegro, Brezna +382 (0) 67 209049 Evropa, poslovni centar, Berane Fili, cafe bar, Berane Fontana, hotel rest., Budva +382 (0) 33 452153 Forest, cafe restoran, Nikšić +382 (0) 40 213766 Forza, poslastičarnica, Kotor Fratello, diskoteka, Bar Gaeta,


članovi cm kluba

Cetinje

restoran, Žabljak +382 (0) 67 383662

rest. Podgorica +382 (0) 20 210 600

cafe bar, Budva

Galion, rest., Kotor +382 (0) 32 325054

Monte Carlo, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 674181

Ričardova glava, restoran - plaža, Budva

Caffe Mozart, Stari grad, Budva +382 (0) 69 101789

Garden Restoran & pizzeria, Podgorica+382 (0) 67 265066

Montenegro caffe pub, Podgorica

Risan, rest., Risan +382 (0) 32 371805

wasabi, Bar +382 (0) 30 311043

Giardino, pub, Herceg Novi +382 (0)69 403 933

Montenegro Pub, Nikšić

Ritter, Cetinje

Giardino, restoran, Reževići +382 (0) 69 019555

Montefish, Tivat, +382 (0) 32 670250

Riverside restoran, Nikšić, +382 (0)67 9188323

Aleksandrović, vinarija Oplenac, Srbija

Grispolis, restoran, Bigova, Tivat +382 (0) 69 357657

Movida beach, Tivat, +382 (0) 63 222011

Rocky beach, Utjeha, Bar

Aleksandrija, Herceg Novi

Hacijenda, latino bar, Budva

Mtv, picerija, Petrovac

Samba, restoran, Bar

Ibon, cafe pizz., Nikšić +382 (0) 40 212026

Nacionale, restoran, Cetinje +382 (0) 41 234 851

San Marino, restoran, Budva

Island, plažni bar, Kamenovo

Nautilus, café - bar, restoran, Igalo

San Remo, restoran picerija, Rožaje

Izvor, rest., Sutomore +382 (0) 30 373821

Nik Gold Pivnica, Budva +382 (0)33 452815

Santa Marija, Bečići

Aqua viva Artcafe, Podgorica +382 (0) 67 665511 Bambi Bambi - voda “Duboka” Bamboos, Podgorica +382 (0) 69 060171

Jadran - Kod Krsta, restoran, Budva

NK Pub, Nikšić

Savardak, nac. rest., Kolašin; +382 (0) 69 051264

Javor, nac. restoran pansion, Žabljak +382 (0) 69 014385

Nova konoba Herceg Novi +382 (0) 68 859956

SAVOIA, cafe rest., Bar +382 (0) 69 656503

Brunocaffe, Podgorica +382 (0) 67 544688 Carlsberg Srbija Cedevita, Zagreb

Javorovača, rest., Žabljak +382 (0) 69 020701

O sole mio, restoran - pizzeria, Budva

Sempre, rest., Podgorica, + 382 (0)20 665771

Dalmacija vino, Hrvatska

Jezero, rest., Podgorica +382 (0) 67 619603

P.C. Atrijum, Nikšić

Sicilia, italij. pekara i pizzeria, Podgorica

Dalvina winery, Makedonija

K-2, picerija Nikšić

Paladium automat club, Budva i Podgorica +382 (0)68 086086

Skala Santa, konoba, Kotor

Kalamper, apartmani, Bar +382 (0) 69 333833

Panini, Petrovac

SKI VILLAGE, rest. & bar, Kolašin, +382 (0) 67 65900

Kalamper, restoran, Bar

Papilon, cafe bar, Rafailovići

Sport Club, Podgorica

Don Paky, Monte Ko, Ulcinj +382 (0) 30 401688 Evian Farman Sapori (Illy cafe), Kotor +382 (0) 32 323585

Kapetanova konoba, Rafailovići

Paradiso, restoran, Utjeha, Bar +382 (0) 67 854444

Square caffe, Podgorica +382 (0)68 512512

Frikom

Karampana, Kotor +382 (0) 69 045223

People’s Beach Bar, Igalo +382 (0) 68 249239

Stara varoš, cafe bar, Žabljak

Fructal, Ajdovščina Slovenija

Kiss, Petrovac

Per Sempre, rest., Podgorica +382 (0) 20 220066

Stari grad, konoba, Budva +382 (0) 33 454443

Grazia, radionica torti i kolača, Podgorica

Knjaževa bašta, restoran, Bar

Piazza, rest., Podgorica +382 (0) 69 028001

Stari Grad, restoran, Kotor +382 (0)68 322 025

horoz electric, Podgorica, +382 (0) 20 870145

Koliba, konoba, Bogetići +382 (0) 40 200704

Picado klub, Podgorica +382 (0) 20 622226

Sv. Toma, plaža, Bečići

Jastreb, pekara, Podgorica; +382 (0) 20 247304

Konak, restoran, Cetinje +382 (0) 41 761011

Pinta lounge bar, Podgorica +382 (0)20 510018

Svera, konoba, Tunjevo +382 (0) 69 484442

kimbo caffe,

Krušo, konoba, Herceg Novi

Planet, cafe bar, Bar

Tag, cafe bar, Cetinje +382 (0) 67 666982

Kula, konoba, Bar +382 (0) 30 341717

Plavnica +382 (0) 20 230944

Tajson, cafe bar, Rožaje

L’ Angolo, rest., Podgorica +382 (0)67 416511

Plažni bar Questo Quello, Sutomore, +382 (0)67 348007

Tani, Nikšić

Matuško, vinarija, Potomje, Hrvatska +385 (0) 98 428676

La Esquina, cafe rest., Bar +382 (0) 68 301130

Plus, rest., Podgorica +382 (0) 20 205111

Tapas bar Las Ramblas, Bar

Manuel caffe

La scala, rest., Podgorica +382 (0) 68 886648

Pod murvom, restoran, Bečići

The old Fishermans club, pizzeria, Budva +382 (0) 69 555347

Laguna, mliječni restoran, Berane

Polo, pizzeria, Bar +382 (0) 30 317414

Tramontana, cafe pizz-, Morinj +382 (0) 68 800070

Laguna, restoran, Podgorica

Port club bowling, Kotor- Radanovići +382 (0) 68 457579

Trattoria Giardino, restoran, Podgorica

Leut, rest., Herceg Novi +382 (0) 69 041054

Porto, Budva

Tri šešira, rest., Pljevlja +382 (0) 68 049686

Lobelia, cafe piceria, Herceg Novi

Porto, restoran, Podgorica +382 (0) 69 231886

Troja, restoran Tuzi, +382 (0) 69 051495

Lupo di mare, rest., Podgorica +382 (0) 67 909299

Portobello, cafe - bar, Kotor

Trpeza, konoba, Kotor, +382 (0) 69 345290

MAIna, rstoran, Podgorica +382 (0) 67 504990

Portun, restoran Nikšić

Turist, cafe pizz., Bar +382 (0) 67 314777

MA-VI, cafe, Tuzi +382 (0) 67 588878

Poslastičare Fontana, Nikšić

Ukus, poslast. burekdžijska radnja, Nikšić

Mareza, rest., Podgorica +382 (0) 20 281009

Premier, café - bar, Podgorica

Velvet Cocktail klub, Podgorica

Maruška konoba Podgorica +382 (0) 67 259833

Presto pizzeria, Podgorica +382 (67) 630-631

Venom, pizz., Podgorica +382 (0) 20 238237

MB Ice club, Budva

Regina, Tivat

Verige 65, Kotor +382 (69) 65 65 75

Mediterraneo, konoba, Petrovac +382 (0) 33 401612

Restoran Dolce Vita i plaža Stijene, Rafailovići

Vidikovac, rest., Herceg Novi +382 (0) 31 345277

Milenijum, restoran, Rožaje

Ribar, konoba, Kostanjica +382 (0) 32 373 053

Vila ACD, Rafailovići, Budva +382 (0) 69 397968

Mogren I, plaža i plažni restoran, Budva

Ribarsko selo, Žanjice

Vinoteka Enomanija, Budva +382 (0) 33 453003

momčilov grad,

Ribnica,

Zeleni gaj,

Brendovi, proizvođači

Freixenet

Kamnik, Skoplje, Makedonija Knjaz Miloš Ledo

Martex, Cetinje Max corp, Podgorica, +382 (0) 67 000 505 Mesopromet, industrija mesa, Bijelo Polje musićpak, Podgorica +382 (0) 69 072 866 Nava rent a car, Podgorica +382 (0) 67 600600 Next, Fresh&Co. Nivea Orbis pekara Žitko, +382 (0) 33 451554 Pantomarket, mesna industrija, Herceg Novi +382 (0) 31 682000 Pernod Ricard Pirella, Podgorica +382 (0) 20 883350 Pivara Trebjesa d.0.0., Nikšić Plantaže, Podgorica +382 (0) 20 658111 Plenković, vinarija Hvar, Hrvatska +385 (0) 21 745709 Podravka d.o.o., Podgorica +382 (0) 20 872188 Podostroško vino, Ostrog +382 (0) 67 898000 117


članovi cm kluba

Podgorica+382 (0) 67 642081

Podgorica +382 (0) 69 066270

Bar +382 (0) 30 316710

Office centar, Podgorica +382 (0) 20 626451

Display, Bar +382 (0) 30 316710

Lukoil Montenegro, Podgorica +382 (0) 20 219415

Orbico doo, Cetinje +382 (0) 41 232164

Doro Bambino, Bar +382 (0) 69 228220

Luštica bay, www.lusticabay.com

Original team, Kruševac +381 (0) 69 3011983

DS Security, Nikšić +382 (0) 40 221048

Ljetopis Automotive doo (Mercedes-Benz), Podgorica +382 (0) 67 660660

Pg Pak, Podgorica 382 (0) 68 880211

Đurković Company, Nikšić +382 (0) 40 252015

Maesto Line, Podgorica +382 (0) 67 660660

Slatka tajna, rad. kolača, Podgorica +382 (0) 69 341080

Rokšped, Podgorica +382 (0) 20 656 777

Džemo, Bar +382 (0) 69 427010

Mall of montenegro, Podgorica +382 (0) 20 625314

Sony Ericsson Srna, mljekara, Nikšić +382 (0) 40 258160

Rustorg Montenegro Doo, Bar +382 (0) 67 363585

ELA market, Kotor +382 (0) 32 304229

Marina Sv. Nikola, Bar +382 (0) 30 313911

Sao cafe, Nikšić +382 (0) 67 270333

Elektroprivreda Crne Gore, Podgorica 19100

Marina torte, Podgorica +382 (0) 69 021557

Tažex, Herceg Novi +382 (0) 31 678225

Estera, Bar +382 (0) 30 340523

MBD komerc, auto centar, Podgorica +382 (0) 20 662450

Time Jewelry & Watches, Podgorica +382 (0) 20 664864

Exponat, Kotor +382 (0) 32 302584

Mercator-CG, Podgorica +382 (0) 80 080 080

vero moda, Podgorica +382 (0) 68 001006

Vabcom, Podgorica, +382 (0) 67 024005

Fani Marić, Herceg Novi +382 (0) 31 353404

Merkator International, Bijelo Polje +382 (0) 50 431072

voda voda, Vlado Beuaty bar, vinarija velimirović Danilovgrad +382 (0) 69 077180

Vitis d.o.o, Podgorica +382 (0) 67 494583

FIBA, Novi Sad +381 (0) 21 493325

Metropolis, Podgorica

VOLI Motors, Podgorica, +382 (0) 20 445065

Foto Boni, Podgorica +382 (0) 20 667505

MG trade, Tuzi, Podgorica; +382 (0) 67 333540

Zvonko Bogdan vinarija, Srbija www.vinarijazvonkobogdan.com

west piont, Podgorica, +382 (0) 344788

Foto Riva, Podgorica +382 (0) 20 667620

Mikel F –Diamond Center Podgorica

Distributeri, Zastupnici Preduzeća

Gardašević prevoz, Nikšić +382 (0) 40 214382

Milunović diskont, Kotor +382 (0) 32 302436

Atlas Marine, +382 (0)69 753663

A.D. Marine, Bar +382 (0) 30 313906

Golden Sun Casino, Dubrovnik; +385 (0) 20 638588

Mirax group +382 (0) 67 211000

Balević trade, Budva +382 (0) 33 452686

ABN Trade Crna Gora +382 (0) 31 322205

goranović industrija mesa, Nikšić, +382 (0) 77 400001

Minimalic Trnava, Slovačka +421 918 780 552

Bar kod, Podgorica

AD Centro Jadran, Bar +382 (0) 30 346341

Grad na dlanu-mobilna aplikacija, Podgorica, +382 (0) 67 018026

Mixer, Italy

baristta kafa, Nikšić +382 (0) 68 261207

Alo taxi, Podgorica 19700

Grafički Centar Mercator, Bijelo Polje +382 (0) 50 430444

CG Ex Mirage, Petrovac

Amica, Budva +382 (0) 67 447712

Granulati, Bar +382 (0) 30 312601

City moda, Podgorica +382 (0) 20 451972

Amon, rent a car, Budva

Gruppo Palazzetti, Itally +39 0434 922922

Compania de Vinos Montenegro, Morinj, + 382 (0) 69 507708

Aqua Ski, Bečići +382 (0) 69 331585

Guardian, Budva +382 (0) 33 456040

dar kozmetika, Beograd +381 (64) 646148198

Arte dolce, Budva +382 (0) 33 459259

Habitat, Podgorica +382 (0) 20 228009

Di bar, Budva +382 (0) 33 454104

Australian, Made in Italy +382 (0) 69 886564 Austrian Airlines Avalon, rent a car, Tivat +382 (0) 67 245959

Imperijal shopping centar, Bijelo Polje + 382 (0) 50 478601 Interesta, Podgorica +382 (0) 20 227484

Podrum Castelo Stevan, Sotonići; +382 (0) 30 374240 Podrum vina Aleksandrović, Vinča +382 (0) 33 452686 RB Global, Stara Sokolova, Užice +381 (0) 31 516751 Rosa Simčič, vinarija Ceglo, Slovenija +386 5 39 59 200

Sun ice creams (DonZe d.o.o), Podgorica +382 (0) 20 625791 Tuborg Uljara Abazović, Bar +382 (0) 30 361133

Destilerija Zarić, Podgorica +382 67 175 175 Duwl D - Trade, Podgorica +382 (0) 20 634 901 Eccolo, Budva +382 (0) 33 454624 Efel Motors, Podgorica +382 (0) 20 210910 Enigma Company, Nikšić +382 (0) 68 830803 Es System k Balkan, Podgorica, Bul. Džordža Vašingtona 98/III G3Spirits, Podgorica, +382 (0) 20 291030 Horeca Expo, Beograd +381 (0) 11 3447125 Jela komerc, Rožaje +382 (0) 51 278605 Jela plus, Dubrovnik +385 (0) 20 456220 Lamex commerce, Podgorica +382 (0) 20 247308 Lipovac vinarija, Cetinje +382 (0) 67 216766 Maprenat, Tivat +382 (0) 32 684510 Monte Jewelry & Watches, Podgorica +382 (0) 20 665131 Montecco inc, Danilovgrad +382 (0) 20 883459 Montefino Wine DOO, Bar +382 (0) 69 236008 M-G Trade Podgorica 382 (67) 33 35 40 Musić Pak, 118 Caffe Montenegro

Balloon, Kotor +382 (0) 32 323030 Beogradski sajam turizma, Beograd, +381 (0) 63 477430 Bonesa, Bar +382 (0) 30 346250 Capital plaza, Podgorica +382 (0) 67 023223 Cer Style, Podgorica, +382 (0) 68 834834 Cerovo, Bar +382 (0) 30 550500 Cogimar, Ljuta-Kotor Comp - comerc, Nikšić +382 (0) 40 218746 Company “Vigo”, Kotor +382 (0) 67 544933 Concordia commerce, Ulcinj +382 (0) 30 411206 Congresexpo, Beograd; +381 (0) 11 2686024 cosmetics market Podgorica +382 69 301126 Crnogorski Telekom, Podgorica 1500 CS/Sales TNT Express, Podgorica +382 (0) 20 606450

Intersport Nikšić, +382 (0) 40 449610 Podgorica +382 (0) 20 449627 Institut za istraživanja i projektovanja u privredi Beograd +381 11 6300751 ITP, Podgorica +382 (0) 20 625912 Jadranski sajam, +382 (0) 33 410410 Kamini Dragović, Radanovići, Kotor +382 (0) 69 308545 Kapilogos, Budva +382 (0) 69 219 403 K&M sistem, Nikšić +382 (0) 77 272 722 K2, rafting klub, Nikšić +382 (0) 40 213431 Kings, Podgorica +382 (0) 20 624625 Klub Champion, Bar +382 (0) 30 315791 Kolor press, Lapovo +381 (0) 34 850170 Lada, salon ljepote Cetinje +382 (0) 41 231280 Loading rent a car, Kotor +382 (0) 32 323111

Delta city, Podgorica +382 (0) 68 878637

Lf Spa , Italija +39 0547 341257 Hrvatska +385 98 9278668

Direct Market Conculting,

Luk-trade,

Montefish, Tivat +382 (0) 32 675250 Monte Swiss, Bar +382 (0) 69 531447 Montenegro Airlens, Podgorica +382 (0) 20 664433 Montenegro Business Alliance +382 (0) 20 622728 Monte vino ,Internacionalni salon vina Podgorica, +382 (0) 67 569034 M tel, Kralja Nikole 27-a, Podgorica Muzički centar Crne Gore, Podgorica +382 (0) 68 535362 MX d.o.o., Podgorica +382 (0) 67 454545 Nike shop, Ulcinj +382 (0) 30 422255 Niška mlekara, Niš +301 (0) 18 265619 Octopus doo, Bar +382 (0) 69 622243 Oftalens, Podgorica +382 (0) 20 601905 Olio Prom, Bar +382 (0) 30 342304 Optika MN, Podgorica +382 (0) 68 579 579 Opus 3, Podgorica +382 (0) 20 642144 Padella, Tivat +382 (0) 32 673560 Paco Monte, Danilovgrad +382 (0) 20 810050 Pak Centar, Bijelo Polje, +382 (0) 69 166066 Parah, Budva Perfect Group, Podgorica +382 (0) 20 205065 Pingvin, Kotor +382 (0) 69 050529 Porto Montenegro, Tivat +382 (0) 32 674660 Princ - Mont, Ulcinj +382 (0) 30 413202 Privredna mreža Balkana, Beograd +382 (60) 30 45 600


članovi cm kluba

Reklam, Herceg Novi

BC Inženjering, Nikšić, +382 (0) 40 252266

Renault Alliance, Cetinjski put bb, Podgorica

cercamp doo, Ul Marka Radovića 14. Podgorica

Roksport, Herceg Novi +382 (0) 31 350280

Čikom, Podgorica +382 (0) 20 227114

Royal studio, Podgorica +382 (0) 20 240286

Ćilimara, Podgorica +382 (0) 69 549892

Ruski Centar, Bar +382 (0) 30 315448

Čisto, Podgorica +382 (0) 67 660077

Si&Si, Kotor +382 (0) 32 322060

ClimaCane Mobili, Beograd +381 (0) 11 3445625

Škorpion, Herceg Novi +382 (0) 31 335115

Company DJAPA 8, Beograd +381 (0) 11 3110770

Smart gym-dječiji fitnes centar, Podgorica +382 (0) 63 843001

Cubico, Podgorica +382 (0) 20 228181

Smart vision d.o.o., Beograd, Srbija +381 (0) 11 6300753

Cungu & CO, Ulcinj +382 (0) 30 401064

Smrčak, Podgorica +382 (0) 20 280719

Dakom, Podgorica

Societe Generale Montenegro, Podgorica, +382 (0) 67 252123

DD Welness Solutions, Novi Beograd; +381 (0)11 3148717

Soho city, Bar, +382 (0) 67 002233

Dr Trade, Podgorica +382 (0) 20 261072

Sten, Podgorica +382 (0) 20 206696

Ekoplant, Podgorica +382 (0) 20 281010

Studio Synthesis, Podgorica + 382 (0) 20 228083

Ent - Ext, Podgorica, +382 (0) 20 260831

Syrups, Podgorica + 382 (0) 68 008337

Enza home, salon namještaja Podgorica, +382 (0) 69 339978

T-com, Podgorica + 382 (0) 67 421321

Fadis, Bar +382 (0) 30 341703

Tece, Zagreb +385 91 2 8323 12

Gastro group, Podgorica, +382 (0) 69 871841

Techocooling, Bolonja, Italija + 385 (0) 91 941 0807

Gitanes Les, Nikšić +382 (0) 40 253222

Telenor, Podgorica 1188

Glass dizajn, Nikšić +382 (0) 40 217508

Tim Kop, Podgorica +382 (0) 20 606450

Glass service, Nikšić +382 (0) 40 214330

Vapor, Podgorica +382 (0) 20 262107

Gorenje, Podgorica +382 (0) 20 251152

Veterinum, vet. klinika, Ulcinj +382 (0) 30 401412

Higijena, Podgorica +382 (0) 20 272405

VOLI trade, Podgorica +382 (0) 20 445000

Horoz electric, Podgorica, Tivat, Budva, Ulcinj +382 (0) 20 870145

Vuk Petrol, Radanovići - Kotor; +382 (0) 32 331600 V & B Invest, Podgorica; +382 (0) 67 322111 Womens world, Podgorica, +382 (0) 69 868797 YC Yug, Bar +382 (0 )69 062709 Veneta plamen, Podgorica, +382 (0) 69 661140 Zlatara Baltez, Bar +382 (0) 67 540552 Zlatara Mikel F, Podgorica +382 (0) 20 230097 Zlatara Onyx, Budva Zlatara vera, Niksic +382 (0) 67 890880

Opremanje

Al gallery, Podgorica +382 (0) 20 225776 Antiques Stanković, Kotor +382 (0) 69 071819 Aragana, Bar +382 (0) 30 340055 Arti home centar, Bar Asti, fabrika namj., Beograd, +382 (0)20 230 118 Atena Bohor, Budva +382 (0) 33 456280 Audio Dream, Podgorica +382 (0)67 824782 AV oprema, Kotor +382 (0) 68 042157

Icecom, Podgorica +382 (0) 20 290402 Italia ferrari, Podgorica +382 (0) 68 111115 IVNIK, Podgorica +382 (0) 20 613873 Kompakt MG, Smederevo +381 (0) 26 224227 Konstancia, Beograd +381 (0) 11 3231863 Koving-M, Podgorica + 382 (0)20 510504 Kraft, Podgorica +382 (0) 20 212150 Kuzmić PRO, Čakovec, Hrvatska +385 (0) 40 395315 La dorica, Bar; +382 (0) 30 314135 La mia casa, Podgorica +382 (0) 69 333100 Lumar, Podgorica +382 (0) 20 218447 M.Č. Atelje, Nikšić +382 (0) 40 247745 Majstorija Marković, Podgorica +382 (0) 20 269128

Nikšić +382 (0) 40 212620

Nikšić +382 (0) 40 242202

Montex Elektronika, Podgorica +382 (0) 20 255900

London bridge nvo, Nikšić; +382 (0)40/ 242 083,

Montora Software, Podgorica +382 (0) 20 620003

Magelan, Novi Sad +381 (0) 21 420680

Namještaj Đurović, Podgorica +382 (0) 69 054000

Memento Me Marketing & Communications, Podgorica, +382 (0) 69 383858

Nino dizajn +382 (0) 67 519080 Nolina, cvjećara +382 (0) 67 875874 Objekta, Tivat +382 (0) 67 600603 Oktel oprema, Budva +382 (0) 69 024917 Omnipromet, Bar +382 (0) 30 314340 Plava Devetka, Herceg Novi +382 (0) 31 335999 Player Int., Beograd +381 (0)11 3347442 Poly Dec, Beograd +381 (0) 11 3540650 Progres and Co., Nikšić +382 (0) 40 251011 Promadura floors, Bar +382 (0) 30 316136 Promotive, Podgorica +382 (0)20 886185 Propergo comfort & luxury, Beograd, +381 (0) 63 320344 Pierre Cardin – Home, Podgorica, +381 (0) 20 260064 Rakočević radinost, Bijelo Polje +382 (0) 50 433596 Rapex, Bar +382 (0) 30 341244 Ribnica Commerce, Podgorica +382 (0) 20 669318 Rocky & Pistolato, Podgorica +382 (0) 20 642367 Saniteko d.o.o., Podgorica; +382 (0) 20 643301 Semper, Nikšić +382 (0) 40 234 804 Shollex, Podgorica +382 (0) 20 206100 Spa medica, Podgorica+382 (0) 67 835 565 Stefani Mobili, Smederevo +381 (0) 26 224 742 Stiropak +381 (0) 18 803335 Storks, Podgorica +382 (0) 20 891670 Surfmont, Kotor +382 (0) 32 322256 Tehnobar, Podgorica +382 (0) 20 262091 Telemont, Podgorica +382 (0) 20 511700 Termiko, Herceg Novi +382 (0) 31 342535 Union drvo, Beograd +381 (0)11 3281879 Velux, Beograd www.velux.rs Vg group, Bar +382 (0) 30 341733 Vibacom, Herceg Novi +382 (0) 67 629747 Volcano kladionice

Manjola Gift & Souvenir Shop, Podgorica +382 (0) 20 664415

Winterhalter Gastronom, Budva, +382 (0) 69 238451

Metrico Mont Centar, Kotor +382 (0) 32 331515

Wizard, Ruma +381 (0) 63 504930

Mi-Rai, Nikšić +382 (0) 40 256123

Montenegro Holidays, Budva +382 (0) 33 402522 My travel, Nikšić +382 (0) 40 220021 nevidio canyoning, Nikšić +382 (0) 69 041213 Planet tours, Podgorica +382 (0) 20 231008 Talasturs, Bar +382 (0) 30 312182 Udruženje turističkih agencija Crne Gore

Turističke organizacije i organi uprave

Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća, +382 (0) 20 406301

Atlas tours doo Podgorica +382 (0) 69 014 259 Barska Plovidba AD, Bar +382 (0) 30 311300 Direkcija za izgradnju puteva Crne Gore +382 (0) 20 224493 Nacionalana turistička organizacija +382 (0) 77 100001 Opština Budva +382 (0) 33 451451 Opština Ulcinj +382 (0) 30 412413 TO Bar, +382 (0) 30 311633 TO Berane, +382 (0) 51 236 664 TO Bijelo polje, +382 (0) 69 326877 TO Budva +382 (0) 33 402814 TO Cetinje +382 (0) 41 230 250 TO danilovgrad +382 (0) 20 816015 TO Herceg Novi +382 (0) 31 350820 TO kolašin +382 (0) 20 864254 TO kotor +382 (0) 32 322886 TO mojkovac +382 (0) 50 472428 TO nikšić +382 (0) 40 213262 TO Pljevlja +382 (0) 52 300148 TO Podgorica +382 (0) 20 673679 TO rožaje +382 (0) 51 270158 TO tivat +382 (0) 32 671324 TO Ulcinj +382 (0) 30 412333 Uprava pomorske sigurnosti, Bar +382 (0) 30 313240 TO žabljak +382 (0) 52 361802

Turističke agencije

Migo, Vršac +381 (0) 13 800137

Forza Cattaro, Kotor +382( 0) 32 304068

Mirmont,

Itas travel agency, 119


KI C maj 2018.

Operosa Fondacija, Opština Herceg Novi, Kolarčeva zadužbina i KIC

Sala DODEST - 19h

Promocija prvog singla i spota za pjesmu

GORE OD SAMOĆE Nelly Al Mahmud

četvrtak

KIC

LA SERVA PADRONA

3.

kompozitora Đovanija Paizijela

Izložbeni hol - 19h

Izložba fotografija

Natalije Daust

petak

KIC

Sala DODEST - 19h

Ciklus Mladi talenti

Georgij Koč,

Ukrajinski harmonikaš i laureat brojnih međunarodnih takmičenja izvešće djela poznatih kompozitora.

poneđeljak

Sonrisa

utorak

Dođite da plešemo!

Povodom Dana pobjede nad fašizmom - 9.maja

KIC POP HOR

utorak

dirigent prof. Saša Barjaktarović

16.

srijeda

16.

Velika sala - 20h

Centar za kulturu Tivat, Kraljevsko pozorište Zetski dom - Cetinje, Ratkovićeve večeri poezije - Bijelo Polje

7.

MALO O DUŠI

četvrtak

Samostalna produkcija

Božo Vrećo

8.

JELENA ŽENA KOJE NEMA

petak

KAMERNI ORKESTAR OSLA

(18+)

subota

Autorski projekat Branka Kovačevića, a igra Đorđe Grujić.

Ambasada Države Palestine u Crnoj Gori i KIC Dokumentarni film

(2012)

“Emotivan i uznemirujući film bilježi dnevna putovanja Palestinaca dok pronalaze puteve kroz, ispod, okolo i preko zapanjujuće matrice barijera nelegalno postavljenih od strane izraelskih okupacionih snaga.”

poneđeljak

14.

utorak

15.

KIC / 23-26.maj

Filmske dame

Butterfield 8 (1960)

srijeda

23.

Sala DODEST - 20h

ELIZABET TEJLOR

Režija Danijel Man / Uloge: Elizabet Tejlor, Lorens Harvi, Edi Fišer

Mjesto pod suncem / A Place in the Sun (1951)

12.

Sala DODEST - 19h

Velika sala - 21h

KAŠKA

11.

DANI PALESTINSKOG FILMA

18.

petak

Pozorišna radionica DODEST Premijera prve predstave na romskom jeziku u Crnoj Gori Tekst Ruždija Sejdović / Režija Sejfo Seferović / igraju polaznici radionice DODEST / projekat podržao Crveni krst Crne Gore / pokrovitelj Ministarstvo za ljudska i manjinska prava

10.

17.

Velika sala - 20h

Na repertoaru renomiranog orkestra iz Norveške su djela kompozitora Edvarda Griga, Antonija Vivaldija, Jozefa Hajdna, Astora Pjacole i Olea Bula. Uz orkestar će nastupiti solisti norveški violinista Bjarne Magnus Jensen i violončelistkinja Marija Alejandra Conde iz Venecuele.

8.

Sala DODEST - 20h

Dramski eksperimentalni studio Đeca cvijeća - Podgorica

četvrtak

KIC Ciklus Kamerna muzika

Sala DODEST - 20h

Tekst Ivo Andrić / Adaptacija, režija i igra Zorica Damjanović

Velika sala - 20h

feat Marko Louis

Velika sala - 20h

Tekst Vislava Šimborska / Adaptacija, režija i igra Varja Đukić

Režija Kaled Džarar

KIC

10-12.maj

D A N I D O D E S T- a

Infiltratori

srijeda

USAREUR Band and Chorus

Plato ispred Skupštine CG - 20h

Bez dileme - ANTIFAŠIZAM

14-16.maj

autorke dr Vesne Oborine Ambasada SAD i KIC Koncert

Velika sala - 19h

Nastup dječjeg ansambla Plesne škole

ZALUTALI METAK

Multimedijalna sala - 19h

Njihov repertoar čine poznati američki hitovi svih vremena, muzika za sve generacije.

harmonika

13.

neđelja

Promocija romana

KORACI JEDNE UNE

4.

Korean dreams 2016.

Velika sala - 20h

Opera

srijeda

23.

24. Staza slonova / Elephant walk (1954) petak 25. Iznenada, prošlog ljeta / Suddenly, Last Summer (1959) subota 26. Režija Džordž Stivens / Uloge: Montgomeri Klift, Elizabet Tejlor, Šeli Vinters

četvrtak

Režija Vilijam Diterle / Uloge: Elizabet Tejlor, Dejn Endruz, Piter Finč Režija Džozef L. Mankievic / Uloge: Elizabet Tejlor, Montgomeri Klift

Animirani dokumentarni film

Traženih 18

(2014)

Režija Amer Šomali, Pol Kauen

Film o naporima Palestinaca u selu Beit Sahur da pokrenu malu lokalnu fabriku mliječnih proizvoda u toku Prve intifade.

Godišnji koncert Folklornog ansambla KIC-a “Budo Tomović”

Dokumentarni film

Sestre po brzini

(2015) srijeda

Režija Amber Fares

Upoznajte prvi ženski trkački tim u automobilizmu na svijetu koji dolazi iz okupirane Palestine.

INFO - 020 664 237 e-mail: kicpress@gmail.com

BILETARNICA 9 - 20h

www.kicpodgorica.me

16.

Koncert crnogorskih izvornih pjesama

Novak Laketić

Vikendom dva sata prije programa

facebook: KICPodgorica

instagram: kic_budotomovic

- KIC premijere

KIC zadržava pravo izmjene programa

Velika sala - 19h

petak

25.

Velika sala - 20h

četvrtak

31.


JEDINSTVENO U CRNOJ GORI BIRAJTE MUZIKU PO VAŠOJ ŽELJI IDEALNU UZ VAŠ AMBIJENT