Manager 85. by Manager Magazine

izlazi na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu www.manager-magazine.com

85/17 | 11/2012 ISSN 1331-9280 Internacionalni bespaltni studentski poslovni list

Besplatan primjerak omoguÄ&#x2021;uju ti:

Hrvatska Studentska Asocijacija (HSA) VIŠE OD STUDIRANJA Dani Sjedinjenih Američkih Država Hrvatska studentska asocijacija u suradnji sa veleposlanstvom Sjedinjenih Američkih Država u Zagrebu drugu godinu zaredom organizira projekt pod nazivom “Dani SAD-a“ Prema programu, projekt će se održati od 29. veljače do 01. ožujka 2012. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Cilj ovog projekta je približiti SAD kao svjetsku gospodarsku, ekonomsku i obrazovnu velesilu studentima, asistentima, profesorima i široj akademskoj javnosti, te kroz radionice i predavanja upoznati sudionike o mogućnostima stipendiranja, dodatnog obrazovanja i rada u SAD-u. Ukoliko vas zanimaju američka sveučilišta i fakulteti, kako dobiti stipendiju, kako napisati motivacijsko pismo ili jednostavno želite otići raditi preko ljeta u SAD, ovo je idealno za vas.

za predavanja putem e-maila na dani.sada@ hsa.hr kako bi osigurali svoje mjesto u dvorani, no zbog velikog interesa studenata preporučamo da to obave što prije. Svi studenti koji će biti na određenom broju predavanja, dobit će certifikat o sudjelovanju na projektu i predavanjima.

Svi zainteresirani studenti mogu se prijaviti za predavanja putem e-maila na dani.sada@hsa.hr

Više o projektu i samom programu saznajte na www.hsa.hr HSA kao organizator projekta ima pravo na promjene pojedinih dijelova programa. Tomislav RASONJA

Svi zainteresirani studenti mogu se prijaviti

Ukoliko vas zanimaju američka sveučilišta i fakulteti, kako dobiti stipendiju, kako napisati motivacijsko pismo ili jednostavno želite otići raditi preko ljeta u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), ovo je idealno za vas.

Poštovani studenti! Predstavljam vam dugo čekano 85. izdanje studentskog poslovnog lista „Manager“ u novom ruhu. Prije svega, željela bih se zahvaliti svim sponzorima koji su i dalje uz nas i s kojima uspješno nastavljamo poslovnu suradnju. Zahvaljujem se cijelom uredništvu časopisa i naravno svim našim novinarima i vanjskim suradnicima koji su vam omogućili ovako izniman kvalitetan i zanimljiv broj. U ovom broju posebnu važnost pridajem danima SAD-a koji se održavaju od 29. veljače do 01. ožujka gdje vas očekuje pregršt zanimljivih tema i predavača. Prijave za sudjelovanje na predavanjima se vrše na e-mail adresi dani.sada@hsa.hr. Moja preporuka je da ukoliko ste zainteresirani pri-

javu obavite što prije zbog velikog interesa. Naravno, tu je i certifikat koji ćete dobtit za sudjelovanje na projektu pa što onda čekate! Hrvatska Studentska Asocijacija započela je svoj novi projekt my efzg hoodie, ukoliko još nemaš svoju hoodie sve detaljnije informacije imaš na našoj facebook stranici www.facebook.com/myefzghoodie te naravno u ovom broju vam donosimo detalje o hoodicama.

Željela bih vas podsjetiti da su novi članovi uvijek dobrodošli te da se svi zainteresirani mogu javiti putem maila glavni.manager@ gmail.com kako bi nam pomogli u narednim izdanjima. Također očekujem vaše komentare za novi dizajn „Managera“ koje možete pisati na glavni.manager@gmail.com ili posjetite našu facebook stranicu. Pridružite nam se! Do slijedećeg broja!

Pozivam vas na nezaboravan koncert grupe Leteći Odred u tvornici Kulture 25. veljače. i vjerujem da će koncert biti za pamćenje i za sva vremena .

Kristina JURKOVIĆ glavna urednica

Osim ovih navedenih tema čeka vas pregršt jako dobrih članaka i vjerujem da će se naći za svakog po nešto.

GOSPODARSTVO 4. Uvodnik 4. Gospodarske vijesti 5. Hrvatska poduzetnička inicijativa 6. Intervju Hypo banke 8. Bihevioralna ekonomija 10. Cip - program inovacije 12. Farmaceutske kompanije 14. Kako osnovati D.O.O. 16. Intervju s Richardom Corbettom 17. Kako je bon bon osvojio tržište ?18. Nobelova nagrada za ekonomiju 20. Muzej krapinskog neandertalca 21. Uspjeh u kapljici vina - Ćasić vina 22. Proizvodnja palminog ulja s održivim razvojem 24. Subliminalno oglašavanje 26. Južna koreja zemlja znanja 28. Primijenjena ekonomska teorija 30. Teorija kaosa u ekonomiji

FAKULTET 32. Uvodnik 32. Vijesti s fakulteta 33. Uvođenje stručne prakse kao izbornog kolegija 34. Vrijednost fakulteta 36. Internetsko učenje 38. Studiranje u ino 42. Udruga tim 43. Brošura o održivom razvoju + udruga estudent 44. Erasmus + poželi 45. Omogućimo enocku visoko obrazovanje 46. Udruga best 47. STRIP

LOUNGE 48. Uvodnik 48. Najava koncerta - Leteći Odred 49. Čari antikavrijata i buvljaka 50. Barcelona 52. Odlazak na razmjenu 53. Život s cimerima 54. Putovanje u Pariz 56. Krpa.hr 58. Fenomen modnih blogova 59. Zanimljivosti o tračanju 60. Košarkaški karambol

IMPRESSUM: Glavna urednica | Kristina Jurković glavni.manager@gmail.com Urednici rubrika Gospodarstvo - Dorotea Albertina Knežević gospodarstvo. manager@hotmail.com Fakultet - Iva Kovačić fakultet.manager@gmail.com Lounge - Daria Keršić rubrika.lounge@gmail.com Novinari: Katarina Baković Natalija Bujak Lidija Graho Andrej Hanzir Maja Has Hrvoje Horvat Antonija Jurič Josip Jurić Maja Jurčević Ivana Jurjević Tihana Kepčija

Una Kolar Marko Krajnović Marko Lukačević Ivan Marasović Paula Matešan Matko Mavračić Marko Todorović Sandra Petric Tomislav Rasonja Silvija Šantek Maja Šarenić Andera Šarić Sven Staničić Vanjski suradnici: Koraljka Bobinac Aleksandra Mihajlović Tajana Šipušić Munđer David Sumić Udruga Tim - Žana Omahen Udruga Estudent - Marija Antunović Udruga Best - Maja Šarenić

Grafički dizajn i prijelom - Nikola Filo Izdavač: Hrvatska Studentska Asocijacija Tisak: STEGA TISAK d.o.o. www.manager-magazine.com Ekonomski fakultet Zagreb | kabinet 407 Kennedyev trg 6 , 10 000 Zagreb Poslovni studentski list Manager izlazi na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu od svibnja 1995. godine. Tekstovi objavljeni u listu stav su njihovih autora, a ne nužno i stav uredništva.

GOSPODARSTVO

UVODNIK Dragi čitatelji, Nadam se da ste se dovoljno odmorili, najeli i natulumarili tijekom ovih zimskih praznika i da ste spremni na novi Manager! Mnogi od Vas su pomislili da smo zaboravili na naše vjerne čitatelje, ali evo nas u novom, poboljšanom izdanju. Prošli broj smo vas iznenadili novim uredništvom, a sad, evo imamo i novi dizajn! Nadam se da će Vam se svidjeti i da ćete s užitkom čitati ovaj broj! U

Gospodarstvu možete pronaći obilje zanimljivih članaka i pročitati puno zanimljivih činjenica. Možete upoznati svijet bihevioralne ekonomije u kojoj se preispituje čovjekova racionalnost u ekonomskim odlukama, te uvidjeti koliko zapravo malo ulažemo u vlastito znanje naspram Južnokoreanskih studenata, te upoznati par zanimljivih paradoksa u svijetu ekonomije. Ima i tema koje smo izbjegavali iako su aktualne, zapravo pretrapani smo informacijama o njoj - a to je ulazak

Sindikati Croatia Airli nesa teško stanje u jedinom upozoravaju na nacionalnom avio-prijevozniku

GOSPODARSKE VIJESTI

Standard & Poor’s snizila kreditne

rejtinge

polovici Europe! je u petak, 13. prosinca Američka kreditna agencija objavila alja eurozone, odnosno zem 17 od reviziju kreditnih rejtinga 16 u statusu “smeća”. Fransviju osim Grčke, čiji je rejting od prije snižen s maksimalnih AAA cuskoj i Austriji je kreditini rejting što znači da bi se te dvije , na AA+ s negativnom perspektivom s još jednim sniženjem. iti suoč le mog zemlje u srednjem roku donijeta zbog “ranjivosti U austrijskom slučaju takva je odluka jako involviran u zemlje je austrijskog bankarskog sektora” koji teško pogođenim finana vam drža oj, istočne Europe i u Mađarsk u prognozu dobila zbog cijskom krizom. Francuska je negativn etarnih pokazatelja” u mon i “pogoršanja političkih, financijskih zana. pove o blisk a eurozoni s kojima je Francusk put od 1975. godine. prvi en sniž ng rejti itni Francuskoj je kred alja - Sloveniji, Slovačkoj, Uz to sniženi su rejtinzi još sedam zem u. Slovenija, Malta, ugal Port i Malti, Španjolskoj, Italiji, Cipru nozu. Belgija prog u tivn nega i le dobi Španjolska i Cipar su su zadržale u ovoj reviziji (AA), Estonija (AA-) i Irska (BBB+) u perspektivu. Maksimalan tivn postojeće rejtinge, ali sve uz nega Nizozemska, Finska i Luk, ačka Njem su kreditni rejting zadržale k ove revizije je Njemačka semburg. Međutim, apsolutni pobjedni ilnu perspektivu, dok stab koja je jedina dobila takvu ocjenu uz -a su priopćili da S&P Iz a. tivn je za ostale tri zemlje ona nega da inicijative europskih je ta odluka donijeta zbog procjene u potpunosti odgovori na dužnosnika neće biti dovoljne da se . zoni sustavan finacijski stres u euro

Hrvatske u Europsku uniju. Nismo Vas htjeli zamarati još jednom “cost-benefit” analizom, jer ionako svatko od vas ima svoje mišljenje o tome, i tako i treba biti! Ima tu još puno toga, zato samo naprijed s listanjem! Veliki pozdrav, vaša urednica rubrike Gospodarstvo Dorotea Albertina KNEŽEVIĆ

Sindikati su poslali pismo molbe predsjedniku Vlade , ministru gospodarstva i ministru pomorstva, pro me ta i infrastrukutre u kojem traže hitno uvođenje kri znog menadžmenta u Croatia Airlines. Njihovo pismo je nastavak sindikalne borbe za bolje radne uvjete, kao i za opstanak i razvoj kom panije koja, kako piše u pis mu , iako može itekako uspješ no poslovati, već godinam a generira poslovne gubit ke i ovisi o pomoći države . Mišljenja su kako se vod i promašena poslovna po liti ka s izuzetno visokim cijen ama karata, velikim brojem otkazanih letova te proble matičnim planiranjem red a letenja. Prošloj vladi su također predstavili ovaj dokument, međutim prema nji hovim riječima, pomaka nije bilo. Dorotea A. KNEŽEVIĆ

HRVATSKA PODUZETNIČKA INICIJATIVA

Mogu li mali i srednji poduzetnici biti pokretači oporavka hrvatskog gospodarstva?

konomski potres koji je prije nekoliko godina zatresao čitav svijet u Republici Hrvatskoj je imao izrazit utjecaj na poduzetničku strukturu. Mnoga su poduzeća propala ili su se našla u teškim problemima i financijskoj blokadi. Kako su upravo mali i srednji poduzetnici “kralježnica” svakog gospodarstva, u ožujku 2010. godine osnovana je nova udruga malih i srednjih poduzetnika – Hrvatska poduzetnička inicijativa (HPI), s vizijom kako je poticanje i jačanje poduzetništva u Hrvatskoj najbolji put ka svjetlijoj budućnosti gospodarstva.

kao i pravnu zaštitu članovima udruge i sl. Nastojanja HPI usmjerena su i na inovativno razmišljanje i djelovanje svojih članova, kao i na njihovo umrežavanje radi potpunog iskorištenja poduzetničkih potencijala.

Uspješna poduzetnička priča Jedan od članova HPI je Ivan Šulog, poduzetnik koji u Hrvatskoj posebnim metodama u plastenicima i razvijenom tehnologijom skladištenja uspijeva proizvoditi kvalitetno tropsko voće, koje se potom izvozi u mnoge europske zemlje. Takvi inovativni poduzetnici primjer su na kojem treba graditi zdravo i potentno gospodarstvo i upravo se kroz Udrugu pokušava postići sinergijski efekt koji se može stvoriti razmjenom ideja i iskustava te međusobnim povezivanjem

Poziv studentima HPI sastoji se od središnjice u Zagrebu, kao i nekoliko regionalnih ureda, odnosno podružnica, koje mogu biti otvorene gdje god postoji grupa poduzetnika koji bi bili zainteresirani za njihovo osnivanje, vođenje i rad. Unutar Udruge postoji nekoliko sektora, poput sektora za prehrambenu industriju, sektora za marketing i sl, a svaki od njih okuplja ljude stručne za određeno područje koji se bave specifičnom problematikom. U HPI djeluje i nekoliko klubova kao što su Klub umirovljenih menadžera, Klub žena poduzetnica i Klub studenata. Upravo studenti predstavljaju budućnost gospodarstva i poduzetništva, stoga se pozivaju svi studenti, naročito oni ekonomskih, pravnih i informatičkih usmjerenja, da se pridruže

Nastojanja HPI usmjerena su na inovativno razmišljanje i djelovanje svojih članova, kao i na njihovo umrežavanje radi potpunog iskorištenja poduzetničkih potencijala. poduzetnika. Neki od realiziranih projekata Cilj udruge Hrvatskoj poduzetničkoj inicijativi i daju Misao vodilja Hrvatske poduzetničke inicijative jest stvaranje pozitivne klime za razvitak malog i srednjeg poduzetništva, a jedan od osnovnih ciljeva je i poticanje hrvatskog izvoza, naročito u zemlje Europske unije i zemlje regije. U sklopu svojega djelovanja HPI pruža savjetovanje mladim poduzetnicima i svima koji pokreću ili žele pokrenuti vlastiti posao, surađuje s drugim vladinim i nevladinim organizacijama radi promicanja programa vezanih uz poduzetništvo, pomaže poduzetnicima u pronalasku novih domaćih i stranih tržišta za svoje proizvode i usluge, pruža stručnu pomoć u raznim područjima

HPI jesu poduzetničko-diplomatski vikend u Trakošćanu u sklopu obilježavanja Europskog tjedna poduzetništva, konferencija o regionalnom razvitku u Spa & Golf Resortu Sveti Martin na Muri te potpisani ugovori o suradnji s određenim institucijama, od kojih je posljednji bio s Francusko-Hrvatskom industrijsko-trgovinskom komorom, vezano za plasman hrvatskih proizvoda na tržištu Francuske i okolnih frankofonih zemalja. Razvijena je i suradnja s Ekonomskim fakultetom u Zagrebu, preko profesorice Marine Dabić i njezinog angažmana u promicanju poduzetništva u Hrvatskoj, naročito između mladih.

svoj doprinos njezinim idejama, ciljevima i nastojanjima u promicanju poduzetništva, a samim time sebi osiguraju brojna poznanstva, dragocjeno iskustvo i iskorak u poslovni svijet. Sve dodatne informacije o djelovanju Hrvatske poduzetničke inicijative i učlanjenju u Udrugu mogu se pronaći na www.hpi.com.hr, a informacije se mogu zatražiti i putem e-maila slanjem upita na adresu info@hpi.com.hr. Marko KRAJNOVIĆ

GOSPODARSTVO

ULAGANJE U SEBE I VLASTITO OBRAZOVANJE NJABOLJA JE INVESTICIJA Intervju: s Ivom Krhlanko Cvetko razgovarali smo o studentskim kreditima

većini zemalja Europske unije (EU) studentski krediti uobičajen su način plaćanja preddiplomskog i diplomskog školovanja, kao i u Sjedinjene Američke Države (SAD) gdje je prema podacima American Student Association udio studenata sa studenskim kreditima u ukupnoj dodiplomskoj populaciji porastao za oko 200 posto u posljednjih 15 godina. Tim povodom smo o ovoj temi razgovarali s Ivom Krhlanko Cvetko, voditeljicom tima Razvoja kreditnih, transakcijskih i štednih proizvoda Hypo Alpe-Adria-Banke. Mislite li da su studenti dovoljno dobro informirani o karakteristikama i ponudi studentskih kredita u hrvatskim bankama, uključujući i Hypo banku?

jedinica lokalne samouprave za sufinanciranjem dijela kamata i ponuda će biti kvalitetnija. Objasnite pojam interkalarna stopa i kako se ona razlikuje od efektivne kamatne stope (EKS) te koliko utječe na iznos rate kredita?

Vjerujem da jesu, s time da evidentno postoji potreba za dodatnim informacijama, što potvrđuje i rastući broj upita koje dobivamo od sadašnje i skorašnje studenske populacije, a koji su zainteresirani saznati koje su im sve opcije na raspolaganju kako za školovanje u Republici Hrvatskoj tako i u inozemstvu.

Interkalarna kamata se obračunava na iznos glavnice kredita za razdoblje od dana isplate kredita do dana kada se kredit stavlja u otplatu, a jednaka je redovnoj kamatnoj stopi po kreditu. Ona ne predstavlja trošak za klijenta, već se radi o redovnoj kamati koja se obračunava na sredstva koja su isplaćena. EKS prikazuje ukupnu cijenu kredita, a na njenu visinu osim nominalne kamatne stope utječe i visina naknada koje klijent plaća prilikom odobrenja kredita itd. Na osnovi EKS-a klijenti mogu usporediti cijenu kredita u svim bankama i temeljem toga donijeti svoju odluku.

Koje kredite imate u ponudi i koji su preduvjeti za njihovo odobravanje ? Ulaganje u studij predstavlja najbolju dugoročnu investiciju u samostalnu budućnost te smanjenje financijskog tereta za roditelje. Prema uzoru na sva razvijena društva u kojima je visoko obrazovanje na listi prioriteta građana, Hypo banka u ponudi ima povoljne studentske kredite s jednokratnom isplatom koji omogućavaju lagodnije studiranje za polaznike redovnog, izvanrednog i poslijediplomskog studija. Krediti su podijeljeni u dvije kategorije, za plaćanje obrazovanja u Hrvatskoj i za plaćanje obrazovanja u inozemstvu. Uz redovnu kamatnu stopu od 7,50 posto odobravaju se iznosi za plaćanje školarine u rasponu od 500 do 20 tisuća eura, a rok otplate se ovisno o iznosu kreće od jedne do sedam godina. Preduvjet za dobivanje kredita je potvrda o upisu i cijeni studija, odnosno predračun fakulteta.

Koji su krediti iz vaše ponude najpopularniji među studentima i zašto? Trenutno najtraženiji studentski krediti su oni koji nude mjesečne isplate, u tzv. tranšama. Posebna pogodnost ovog proizvoda je u tome što se pojedini gradovi i županije uključuju u projekt te sufinanciraju dio kamatne stope, tako da studenti dobivaju

Koje su pogodnosti studentskog paketa ‘Hypom do znanja’?

Ulaganje u studij predstavlja najbolju dugoročnu investiciju u samostalnu budućnost te smanjenje financijskog tereta za roditelje. kredit po vrlo povoljnim uvjetima. Korištenje kredita (tranši) moguće je u onoliko semestara koliko traje studij, uz mogućnost korištenja i za apsolventskog staža.

Razmišljate li o proširenju ponude u skorašnjoj budućnosti? Želja Hypo banke je studentima omogućiti što povoljnije kreditiranje i u taj proces uključiti zajednicu te sklopiti nove ugovore o poslovnoj suradnji s još fakulteta, gradova i županija. Ovisno o mogućnostima i željama

Korisnik studentskog kredita može otvoriti tekući račun bez naknade i dobiti Visa Electron karticu za gotovinsko podizanje na svim bankomatima i šalterima Banke i bezgotovinsko plaćanje na POS uređajima u zemlji i inozemstvu. Paket također, pruža i mogućnost odobravanja limita po tekućem računu u iznosu do tisuću kuna na rok od šest mjeseci uz mogućnost produljenja na isto razdoblje za vrijeme trajanja studija. Neke od dodatnih pogodnosti su i Visa Electron kartica bez godišnje članarine i HYPOnet usluga bez upisnine, dok postdiplomanti imaju i mogućnost korištenja Visa Classic kartice bez troškova upisnine i članarine za prvu godinu. Ovim paketom željeli smo čim bolje odgovoriti na potrebe studentske populacije. Dorotea A. KNEŽEVIĆ

Zablistaj u 2012. godini!

Dobra krpica može pretvoriti zimu u sjajno godišnje doba! Dođi u Westgate i iz bogate ponude više od 700 svjetskih brendova odaberi kombinaciju u kojoj ćeš zablistati ove zime. Osim fantastičnog modnog izbora, u Westgateu te čekaju i super ugostiteljska ponuda, brojni zabavni sadržaji te zimska rasprodaja s fantastičnim popustima.

Besplatni autobusi za WESTGATE redovito polaze s Črnomerca, Ljubljanice, Savskog mosta i Zaprešića. Red vožnje pogledajte na www.westgate-shopping.com bor, izlaz Pojatno WESTGATE Shopping City, kod Zaprešića, A2 Krapina/Maribor,

www.westgate-shopping.com www.westgate

GOSPODARSTVO

BIHEVIORALNA EKONOMIJA Smrt Homo ekonomikusa

ijekom proteklih nekoliko desetljeća bihevioralna ekonomija se smatrala rubnom disciplinom, dalekim malim rođakom klasične ekonomije. Iako su klasičari nevoljko priznavali kako se ljudi možda s vremena na vrijeme ponašaju neracionalno, uglavnom su se držali svojih teorija o savršeno racionalnom pojedincu – homo ekonomikusu. Tvrdili su da istraživanja ponašanja koja su proveli kognitivni i socijalni psiholozi, mada zanimljiva, ne ruše racionalne teorije jer su izvođena u kontroliranim uvjetima i bez najvažnijeg regulatora racionalnog ponašanja – velikog okruženja tržišnog natjecanja. Međutim, 2008. godine vjerovanje u apsolutnu racionalnost ljudi, organizacija i tržišta se srušilo, a gospodarska kriza je u prvi plan dovela bihevioralnu ekonomiju.

nalnih odluka, unatoč njihovim najboljim nastojanjima. Standardni ekonomski model ljudskog ponašanja uključuje tri nerealne osobine - neograničenu ljudsku racionalnost, neograničenu samokontrolu, i neograničenu sebičnost pojedinca – pretpostavke koje bihevioralna ekonomija modificira. Herbert Simon, dobitnik nobelove nagrade za ekonomiju, je bio jedan od ranih kritičara ideje o neograničenoj ljudskoj sposobnost obrade informacija. On je predložio termin „ograničene racionalnosti“ za realnije opisivanje poimanja ljudske sposobnosti rješavanja

prosuđivanja odstupa od razboritosti su brojne. Neki ilustrativni primjeri uključuju preveliko samopouzdanje, optimizam i ekstrapolaciju. Razmislite o drugom ranjivom načelu standardne ekonomije - pretpostavci potpune samokontrole. Ljudi, čak i kada znaju što je najbolje, ponekad imaju manjak samokontrole. Većina nas je, u nekom trenutku, previše jela, pila ili trošila, a premalo vježbala, štedila ili radila. Međutim, iako ljudi imaju probleme sa samokontrolom, oni su ih barem donekle svjesni. Konačno, pratpostavka da su ljudi generalno sebični. Iako

Kako se bihevioralna ekonomija razlikuje od tradicionalne ekonomije? Ekonomisti tradicionalno koncipiraju svijet naseljen racionalnim pojedincima koji stupaju u interakciju na savršenom tržištu. Standardni ekonomski okvir ignorira ili isključuje gotovo sva istraživanja koja su proveli bihevioralni ekonomisti i psiholozi. Ovaj „nebihevioralni“ ekonomski model se nekoć branio iz mnogih razloga: neki su jednostavno tvrdili da je model „ispravan“ dok su drugi većinom tvrdili da je standardni model lakše formalizirati i da je praktički više relevantan. Bihevioralna ekonomija procvjetala je spoznajom da su oba gledišta neispravna.Standardna ekonomska analiza pretpostavlja da su ljudi racionalni i da se ponašaju na način koji maksimizira njihov vlastiti interes. Iako pretpostavka “racionalnog pojedinca“ daje moćan alat za analize, ona ima mnogo nedostataka koji mogu dovesti do nerealnih ekonomskih zaključaka i politika. Bihevioralna ekonomija kloni se širokih načela klasične ekonomije, koja se odavno podučavaju na poslovnim školama, i proučava stvarne odluke koje ljudi donose. Koristeći se spoznajama psihologije i ekonomije, osnovna pretpostavka bihevioralne ekonomije jest da kognitivne pretpostavke često sprečavaju ljude u donošenju racio-

Koristeći se spoznajama psihologije i ekonomije, osnovna pretpostavka bihevioralne ekonomije jest da kognitivne pretpostavke često sprečavaju ljude u donošenju racionalnih odluka, unatoč njihovim najboljim nastojanjima. problema. Neuspjeh da se pojam ograničene racionalnosti inkorporira u ekonomske modele predstavlja lošu ekonomiju – ekvivalent pretpostavke postojanja besplatnog ručka. Budući da ljudi imaju ograničenu količinu vremena i ograničene kognitivne sposobnosti, ne možemo očekivati da će optimalno riješiti teške probleme. Izrazito je racionalno za ljude da usvoje „ pravila palca“ kao način da se uštedi na kognitivnim sposobnostima. Međutim, standardni modeli zanemaruju ove granice. Odstupanje od racionalnosti pojavljuje se u procjenama, vjerovanjima, i u izborima. Načini na koje sposobnost ljudskog

ekonomska teorija ne isključuje altruizam, ekonomisti ističu vlastiti interes kao primarni ljudski motiv ekonomske interakcije. Na primjer, naširoko raspravljani problemi „švercanja“ su predviđeni da će se dogoditi, jer se od pojedinca ne može očekivati da će pridonjeti javnom dobru, osim ako time ne poboljšava svoje privatno blagostanje. Ali ljudi, međutim, ipak često djeluju nesebično.

Primjena bihevioralne ekonomije u financijama Bihevioralna ekonomija može se primijeniti u nizu različitih područja, a ponajprije financija. Da ste sredinom 1980-ih od ekonomista tražili da imenuju disciplinu unutar ekonomije gdje bi ograničena racionalnost imala najmanju vjerojatnost primjene, financije bi vjerojatno bile među najčešće imenovanima. Jedan vodeći ekonomist naziva hipotezu učinkovitih tržišta, koja proizlazi iz tradicionalnih ekonomskih razmišljanja, najboljom činjenicom u ekonomiji. Međutim, financije su jedna grana ekonomije gdje je bihevioralna ekonomija napravila najveći doprinos. Hipoteza racionalno učinkovitih tržišta tvrdi da su cijene dionica “ispravne” u smislu da cijena dionice odražava pravu ili racionalnu vrijednost imovine. U mnogim slučajevima to načelo je labilno jer čista vrijednost imovine nije vidljiva. Drugo načelo hipoteze je nepredvidljivost u učinkovitom tržištu nije moguće predvidjeti buduća kretanja cijena dionica na temelju javno dostupnih informacija. Ekonomisti se suočavaju sa ozbiljnim problemima kada moraju reći nešto pametno o cijenama dionica. Oni donose odluke proučavajući racionalno ponašanje, ali što je ponašanje investitora na burzi racionalnije, to ponašanje same burze postaje nepravilnije. Evo zašto: racionalni ljudi će kupiti dionice danas ako je očito da će njihova cijena sutra rasti, a prodati ih ako je očito da će ona pasti. Međutim, to znači da će bilo kakvo predviđanje da će cijene dionica sutra rasti biti u krivu: umjesto toga će cijene dionica rasti danas, jer će ih ljudi kupovati sve dok više nisu tako jeftine, tj. dok im cijena ne poraste.

Matematičari takvo ponašanje nazivaju „nasumičnim hodom“ - vjerojatnost da cijene rastu jednaka je vjerojatnosti da padnu. Trebamo li vjerovati teoriji “nasumičnog hoda”? Svakako ne bi trebali očekivati da je ona apsolutno točna, jer da je dogodio bi se paradoks: savršeno informirani investitori proizvode nasumično tržište, ali nasumično tržište ne nagrađuje nikoga za savršenu informiranost. Tada sav trud i vrijeme uloženi u analizu tržišta i otkrivanje informacija se nikome ne isplate, ako svi drugi rade isto. Međutim, tržište puno neiskorištenih mogućnosti će ponuditi veliki profit bilo kojem investitoru spremnom da ga istraži, što onda dovodi do manje neiskorištenih mogućnosti. Negdje u sredini se nalazi ravnoteža: gotovo nasumično tržište s dovoljno okolnosti da nagradi informirane investitore koji ga drže gotovo nasumičnim.

Budućnost bihevioralne ekonomije Pomrčina hiper-racionalnog pojedinca otvara put bogatijem i realističnijem modelu ljudskog bića na tržištu, gdje mozak, sa svim svojim instinktima i ranjivostima, može biti i predator i plijen. Naša iracionalnost i emocije će vjerojatno ustrajati, ali samim time što znamo da su tu će nam omogučiti da računamo na njih, pa možda čak i da nadmudrimo iskušenje. Modeli bihevioralne ekonomije mogli bi pomoći u dizajniranju društva s više suosjećanja za bića čije su prednosti i slabosti evoluirale u mnogo jednostavnijim uvjetima. Uostalom, prisjetimo se riječi Davida Laibsona „Svijet u kojem živimo je institucionalni odgovor na našu biologiju.“ Marko TODOROVIĆ

Ekonomisti se suočavaju sa ozbiljnim problemima kada moraju reći nešto pametno o cijenama dionica. Oni donose odluke proučavajući racionalno ponašanje, ali što je ponašanje investitora na burzi racionalnije, to ponašanje same burze postaje nepravilnije.

Ustvari, racionalni investitori bi trebali moći unaprijed pretpostaviti bilo kakvo predvidljivo kretanje na tržištu dionica - jer ako je predvidljivo tada, s obzirom na novac u igri, oni će to predvidjeti. Ali to znači da ako su investitori doista racionalni, onda neće biti nikakvih predvidljivih kretanja dionica. Sva predvidljivosti bi trebala biti isisana iz burze vrlo brzo, jer će svi trendovi biti predviđeni. Jedina stvar koja ostaje je nepredvidljiva vijest. Kao rezultat činjenice da samo nepredvidljiva vijesti mijenja cijene dionica, te cijene i indeksi cijena na burzi, bi se trebali mijenjati u potpunosti nasumice.

GOSPODARSTVO

CIP – COMPETITIVENESS AND INNOVATION FRAMEWORK PROGRAMME Sredstva za unapređenje sve bliže

CIP

je provedbeni program Europske unije čiji je glavni cilj potaknuti konkurentnost europskih poduzeća. Ovaj program traje od 2007. godine, te na raspolaganje stavlja 3,62 milijarde Eura koje je moguće iskoristiti do 2013. godine. Osnivanjem Europske poduzetničke mreže i Hrvatske tvrtke dobile su mogućnost korištenja širokog spektra usluga i financijskih sredstava.

bolje korištenje ICT-a i pomaže u razvoju informacijskog društva. Operacionalni program inteligentna energija Europe (IEE) promiče korištenje obnovljivih izvora energije i postizanje energetske učinkovitosti. Budžet je raspodijeljen na slijedeći način između ovih operacionalnih programa: program EIP ima na raspolaganju 60 posto budžeta (oko 2,17 milijardi eura), dok programi ICT PSP i IEE imaju po 20 posto budžeta (oko 730 milijuna eura). Kroz ove programe nastoje se realizirati zacrtani ciljevi te povećati svjesnost o nužnosti korištenja suvremenih tehnologija i obnovljivih izvora energije kako bi poduzeća ostvarivala gospodarski ali i ekološki održiv rast.

Kako iskoristiti ponuđena sredstva?

POZITIVAN PRIMJER SVAKAKO JE ISTARSKA RAZVOJNA AGENCIJA (IDA) KOJA JE KANDIDIRALA SVOJ PROJEKT “JAMSTVA ZA KREDITE U OKVIRU EU CIP PROGRAMA”, TE JE U PROSINCU 2010. I SLUŽBENO DOBILA STATUS FINANCIJSKOG INTERMEDIJARA. Europska poduzetnička mreža Ova mreža centara za potporu poduzetništvu i inovacijama projekt je Europske komisije u sklopu CIP-a i vrijedan je 1,5 milijuna eura u razdoblju od tri godine. Glavni koordinator ovog projekta u RH je Hrvatska gospodarska komora čiji su partneri Poslovno-informacijski centar BICRO, Hrvatski institut za tehnologije te županijske komore i lokalne agencije u županijama. Ova mreža nastala je na uspješnim temeljima i dugogodišnjem iskustvu Euro info centara te nudi brojne pogodnosti kao što su: pristup informacijama o zakonodavstvu u EU, olakšavanje puta prema tržištu EU i pomoć pri uspostavi poslovnih veza s partnerima iz EU, davanje odgovora na konkretne upite gospodarstvenika, pomoć u pisanju prijedloga projekata,

te savjetovanje o programima EU koji su otvoreni za Hrvatsku. Europska poduzetnička mreža sastoji se od skoro 600 partnerskih organizacija i institucija u 49 zemalja kako bi se omogućio što brži i kvalitetniji transfer znanja, tehnologije i inovacija.

Svrha i ciljevi CIP programa CIP program sastavljen je od tri operacionalna programa i prvenstveno je namijenjen malim i srednjim poduzetnicima. Program za poduzetništvo i inovacije (EIP) ima za cilj poduprijeti inovativne aktivnosti uključujući eko-inovacije, osigurati bolji pristup financijama i osigurati usluge za potporu poslovanja u regiji. Program podrške politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT PSP) potiče

CIP program konstanto objavljuje različite natječaje u raznim gospodarskim granama i aspektima poslovanja kako pi pomogao i podržao poduzeća koja zadovoljavaju uvjete i teže inovativnosti i unapređenju navedenih aktivnosti. Velika prednost CIP – a je širok spektar djelovanja i velik broj tema sadržanih u objavljenim natječajima što daje priliku poduzetnicima da svoje tekuće projekte, inovacije i aktivnosti usklade s natječajnim prioritetima. Prijava projakta na odabrani natječaj vrši se elektronskim putem. S interneta se pruzimaju obrasci te ispunjavaju sa svim relevantnim informacijama i proslijeđuju na evaluaciju koju vrše osobe koje su se kao stručnjaci prijavili u bazu evaluator CIP programa. Pozitivan primjer svakako je Istarska razvojna agencija (IDA) koja je kandidirala svoj projekt “Jamstva za kredite u okviru EU CIP programa”, te je u prosincu 2010. i službeno dobila status financijskog intermedijara. Ovime je uspješno nastavljen i poboljšan višegodišnji projekt financiranja istarskih poduzetnika. Sada će se sredstva fonda za jamstva “Istra 21” uz potporu EU programa povećati te će u razdoblju od 2011. – 2013. godine biti plasirano do 40 milijuna kuna jamstava za perspektivne projekte istarskih poduzetnika. Tako će Europski investicijski fond kroz ovaj projekt IDA – i izdavati kontra jamstva u iznosu od 50 posto preuzetih obveza po pojedinom kreditu. Određeno je da pojedini poduzetnik može ostvariti maksimalno jamstvo od 50 posto glavnice kredita tj. najviše 500 000 kuna. Marko LUKAČEVIĆ

HYPO PREPAID KARTICA

Hypo Alpe-Adria-Banka Vam predstavlja najpraktičniju karticu na tržištu – MasterCard PrePaid Refresh. Prednosti koje Vam MasterCard PrePaid Refresh kartica omogućuje su: www.hypo-alpe-adria.hr • info telefon 0800 14 14

dostupnost Vašeg novca 24h na dan, 365 dana u godini sigurna kupovina putem Interneta bezbrižno putovanje kontrola troškova mogućnost nadoplate u bilo kojoj podružnici ili putem HYPOnet-a.

GOSPODARSTVO

OBMANE FARMACEUTSKE INDUSTRIJE Farmaceutske kompanije: lobijima i prevarama do profita

armaceutska industrija udaljila se od primarne svrhe otkrivanja i proizvodnje korisnih novih lijekova, pretvorivši se pritom u marketinški stroj za prodavanje lijekova upitne kvalitete.

povećanjem razdoblja trajanja monopola izvornih lijekova. S vremenom je farmaceutski lobi sve više jačao, a efektivno vrijeme trajanja patenta se povećalo s osam na četrnaest godina do 2000. godine.Koliko su farmaceutske kompanije inovativne? Od 2693 lijeka koji su se pojavili unazad dvadesetak godina, samo njih 0,3 posto znatno je unaprijedilo liječenje, a čak 1984 su bila posve irelevantna za liječenje. Još je veća zamjerka što je ta šačica inovativnih lijekova najčešće rezultat već spominjanih javno financiranih istraživanja. Problem nije u samom javno-privatnom partnerstvu, nego u činjenici da farmaceutske kompanije preuzimaju sve zasluge i tako pravdaju enormne profite i povlašteni položaj u vidu monopolskih prava, izuzeća od regulacije cijena i poreznih olakšica.

Što zapravo farmaceutske kompanije proizvode? Uspon farmaceutske industrije Nasuprot uvriježenom mišljenju, današnje farmaceutske kompanije nisu toliko inovativne: epicentar otkrića novih lijekova posljednjih 30 godina nalazi se izvan farmaceutske industrije koja je svoje napore usmjerila u plasiranje tzv. me-too lijekova i što duže zadržavanje državno dodjeljenih monopola u obliku patenta, njegujući pritom politiku iznimno visokih cijena i marža. Osamdesetih godina prošlog stoljeća došlo je prekretnice u farmaceutskoj industriji. 1980. Bayh-Doleov zakon omogućio je sveučilištima i malim biotehnološkim poduzećima u Sjedinjenim Američkim Državama da patentiraju otkrića iz državno sponzoriranih istraživanja i za njih odobre ekskluzivne licence farmaceutskim kompanijama, zauzvrat dobivajući tantijeme. Za farmaceutske kompanije to je značilo da više ne moraju ulagati u vlastita istraživanja za otkriće novih lijekova, nego se mogu osloniti na tuđa istraživanja koja financiraju porezni obveznici. 1984. godine je donesen Hatch-Waxmanov zakon kako bi se riješio problem previsokih troškova na tržištu generičkih lijekova. Generički lijekovi su jeftinija verzija izvornog lijeka sa zaštićenim imenom i nužni su da bi javnost u potpunosti mogla imati koristi od medicinskih inovacija jer je cijena izvornih lijekova najčešće preskupa za osobu s prosječnim primanjima. Iako zakon jest potaknuo razvoj tržišta generičkih lijekova, rezultirao je i

Procjenjuje se da se čak 70 posto svih novih lijekova može kategorizirati kao ostaci, tj. me-too lijekovi koji nisu ništa bolji od već postojećih lijekova na tržištu, a kojima je glavni cilj produljiti vrijeme trajanja patenta i odgoditi razvoj generičkih lijekova. Naime, farmaceutske kompanije iskorištavaju rupu u zakonu koji kaže da moraju doka-

zati apsolutnu, ali ne i relativnu efikasnost novih lijekova. Zbog toga se oni uspoređuju s placebom, što implicira da novi lijekovi mogu biti i manje efikasni od lijekova koji su već na tržištu, samo dok su bolji od ‘ničega’. Primjer iskorištavanja tog zakona je lijek Sarafem koji je kompanija Eli Lilly, po

isteku patenta za antidepresiv Prozac, dobila tako da je promijenila boju tablete Prozaca, namijenila ga za ‘predmenstrualni disforički poremećaj’ i utrostručila mu cijenu. Postoji nekoliko uvjeta za uspjeh na tržištu me-too lijekovima. Kao prvo, ciljno tržište mora biti dovoljno veliko jer je konkurencija velika. Drugo, kupci moraju imati dovoljnu platežnu moć: malarija nije zanimljiva farmaceutskoj industriji jer si oni koji od nje oboljevaju ne mogu priuštiti liječenje. Također, tržište mora imati mogućnost širenja (2003. smanjila se granica za visoki krvni tlaki, isto se dogodilo i s granicom za visoki kolesterol; Prozacova primjena pak, uz depresiju, uključuje i niz povezanih poremećaja.) ili je pak moguće stvarati nova tržišta, zbog čega se nekoć uobičajene popratne pojave starenja danas tretiraju kao bolesti: milijuni žena uzimaju hormone za simptome klimakterija, a stariji muškarci primaju terapiju testosteronima zbog ‘nedostatka testosterona’. Žgaravica koja se nekada liječila čašom mlijeka danas se promovira kao simptom ozbiljne bolesti jednjaka, zajedno s odgovarajućim lijekovima (Nexium, Prevacid, Prilosec). Kao rezultat, Nexium je godinama jedan od 10 najprodavanijih lijekova na recept u svijetu. Već spomenuti lijek Sarafem pretvorio je predmenstrualne simptome u bolest.

Koliko su novi lijekovi korisni? Možda će najbolji odgovor na ovo pitanje dati veliko osmogodišnje istraživanje o efikasnosti lijekova za hipertenziju, u kojemu su znanstvenici došli do zaključka da su najefikasniji lijekovi diuretici. Diuretici su na tržištu skoro 60 godina i prosječna im

je cijena 20 puta manja od najprodavanijeg lijeka za liječenje ove bolesti, Pfizerovog Norvasca. Važno je spomenuti da je ovo bilo jedno od rijetkih kliničkih istraživanja koje nije bilo financirano od strane farmaceutskih kompanija. Farmaceutske kompanije odlučuju kako će se istraživanja provoditi i koji će se rezultati objaviti. Načini manipulacije su brojni, neki od njih je već spomenuta usporedba novih lijekova s placebom, ili pak usporedba sa sličnim lijekom koji se daje u manjoj dozi, nedostatno trajanje istraživanja zbog čega se zanemaruju mogući nepovoljni učinci u dugom roku (antidepresivi se testiraju nekoliko tjedana, a pacijenti te lijekove često koriste godinama) ili pak objavljivanje dijela rezultata istraživanja kao najčešći oblik manipulacije.

nica ‘The New England Journal of Medicine’, procjenjuje da su stvarni troškovi bliži svoti od 100 milijuna dolara po lijeku. No kako je već dokazano da farmaceutska industrija nije odveć inovativna, valja odbaciti njenu tezu da su visoke cijene lijekova posljedica visokih troškova za istraživanje i razvoj. Naime, daleko najveća stavka u izdacima ove industrije su marketinški troškovi. Razlog manipuliranja podacima leži u činjenici da ti golemi troškovi ne mogu biti nikako opravdani, zbog čega ih industrija maskira u troškove edukacije. 2001. godine farmaceutski divovi svoje su marketinške troškove procijenili na 19,1 milijardu dolara. No prema podacima Američke komisije za vrijednosne papire (SEC), najveće farmaceutske kompanije te su godine potrošile dodatnih 35 milijardi dolara na ‘edukacijske sastanke’

kontinuiranu medicinsku edukaciju ako žele zadržati svoje dozvole. Istraživanja pokazuju da nakon ‘edukativnih’ sastanaka, doktori prepisuju više sponzorskih lijekova.

Problemi na vidiku Iako je farmaceutska industrija i dalje izrazito profitabilna (prema Fortune 500 listi, 2009. godine bila je treća najprofitabilnija industrija u SAD-u), sigurno je da ovako neće moći zauvijek. Omča oko vrata se sve više steže kako vrijeme trajanja patenta najunosnijih lijekova ističe. Tako bi Pfizer krajem studenog ove godine trebao izgubiti patent za Liptor, najprodavaniji lijek na recept u svijetu. Zasad, Big Pharma i dalje upošljava vojsku odvjetnika kako bi taj datum što više odgodila, istovremeno se nadajući plodonosnim istraživanjima sveučilišta i

Najveća stavka u izdacima ove industrije su marketinški troškovi. Razlog manipuliranja podacima leži u činjenici da ti golemi troškovi ne mogu biti nikako opravdani, zbog čega ih industrija maskira u troškove edukacije. Na što farmaceutske kompanije troše novac? Kao još jedan problem ove industrije ističe transparentnost troškova i njihovo korigiranje. Tako se 2001. pojavila brojka od 802 milijuna dolara troškova razvoja po novom lijeku, koja je odmah priznata kao referentna vrijednost. Doktorica M. Angell, bivša ured-

koje organiziraju za doktore, a isplaćuj ih iz marketinškog budžeta. Kako su upravo doktori oni koji izdaju recepte, ne treba čuditi što je najveći dio marketinških edukacijskih napora, popularnog naziva ‘Food, flattery, friendship’ usmjeren upravo prema njima. Zakon zabranjuje liječnicima uzimanje mita, što izuzima ‘edukacijske i istraživačke’ aktivnosti. Također, doktori moraju primati

biotehnoloških kompanija za koje će preuzeti zasluge. No ova politika visokih cijena i beskonačnih monopola više nije održiva jer ju je sve manje i manje ljudi spremno plaćati. Una KOLAR

GOSPODARSTVO

POKRETANJE POSLOVNE AKTIVNOSTI Kako osnovati društvo s ograničenom odgovornošću? Pojam d.o.o.-a Društvo s ograničenom odgovornošću je oblik trgovačkog društva u koje jedna ili više pravnih ili fizičkih osoba ulažu temeljne uloge kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu. Njegovi članovi i osnivači mogu biti domaće i inozemne, pravne i fizičke osobe, a društvo može osnovati i biti njegovim članom i samo jedna osoba. Imovina društva strogo je odijeljena od imovine članova društva. Društvo za svoje obveze odgovara cijelom svojom imovinom, dok članovi društva ne odgovaraju za obveze društva. Temeljni kapital društva s ograničenom odgovornošću mora biti izražen u valuti Republike Hrvatske, tj. u kunama s time da najniži iznos temeljnoga kapitala ne može biti manji od 20 tisuća kuna. Temeljni ulog mora biti izražen cijelim brojem koji je višekratnik broja sto, a zakonski je propisano da minimalni temeljni ulog iznosi 200,00 kuna. Zbroj temeljnih uloga mora odgovarati iznosu temeljnoga kapitala društva. Prije upisa društva u sudski registar najmanje se polovina temeljnoga kapitala mora uplatiti u novcu dok se ostatak može unijeti ulaganjem stvari i prava. Novčani ulozi uplaćuju se na račun društva kod financijske institucije u Hrvatskoj koja poslije izdaje potvrdu o slobodnom raspolaganju s uplaćenim iznosom nakon upisa u sudski registar. Društvo s ograničenom odgovornošću osniva se na temelju izjave o osnivanju, ako društvo osniva samo jedna osoba, ili na temelju društvenog ugovora sklopljenog u obliku javnobilježničke isprave i potpisanog od strane svih osnivača, u slučaju kada se radi o više osnivača. Ovim dokumentom definira se naziv i sjedište tvrtke, djelatnosti i predmet poslovanja, ukupan iznos temeljnog kapitala, prava i obveze osnivača i tijela tvrtke (uprava i nadzorni odbor) te ostali elementi važni za funkcioniranje društva. Svoju pravnu osobnost društvo stječe upisom u sudski registar. Budući da je cijela procedura osnivanja i registracije dosta složena i administrativmo zahtjevna, osnivači su slobodni potražiti stručnu pomoć kod odvjetnika i javnih bilježnika, kao i kod servisa HITRO.HR, servisa Vlade Republike Hrvatske za olakšanu komunikaciju poslovnih subjekata, građana i državne uprave.

Društvo s ograničenom odgovornošću - d.o.o. je najčešći oblik trgovačkog društva, odnosno, društvo kapitala koje se najčešće bira prilikom organiziranja malih i srednjih poduzeća. Osnovni koraci do vlastitog trgovačkog društva Prvi korak u procesu osnivanja jest pronalaženje imena društvu. Iako se ovaj

zadatak čini jednostavnim, praksa često potvrđuje suprotno. Pravilnim izborom imena pod kojim ćete poslovati, tj. tvrtke, izbjeći ćete moguće probleme pri registraciji, ali i pozitivno utjecati na svoj budući nastup

Svu potrebnu papirologiju, uključujući prijavu za upis u predaju djelatnicima servisa HITRO.HR, koji nakon uplat cijelokupni predmet i proslijeđuj

u poslovanju. Ukoliko si želite što više olakašati cjelokupnu proceduru, ni ne pomišljate na korištenje nekog cool engleskog naziva jer Zakon o trgovačkim društvima dopušta korištenje samo hrvatskog, te pojedinih riječi latinskog i starogrčkog jezika. Isto tako, za korištenje riječi Hrvatska ili bilo koje izvedenice te riječi u nazivu društva osnivači moraju dobiti posebnu suglasnost Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Republike Hrvatske. Prije registracije potrebno je provjeriti u sudskom registru, postoji li već trgovačko društvo pod istim ili sličnim imenom. Najbolje je odmah predložiti par alternativnih imena u slučaju da pojedino od njih nije usklađeno sa zakonom, već korišteno ili iz nekih drugih razloga neprihvatljivo. Nakon što nam sud odobri željeno ime društva, prelazimo na sljedeći korak u proceduri. Sada glavnu ulogu preuzima javni bilježnik koji osnivačima prikuplja sve potrebne dokumente za registraciju i ovjerava sve potrebne prijave i papire. Ukoliko je odaslana dokumentacija ispravna i potpuna, djelatnici Trgovačkog suda izvršavaju upis društva u sudski registar i dostavljaju Narodnim novinama i dnevnom tisku podatke o upisu,

te u HITRO.HR ured dostavljuju Rješenje o osnivanju i Potvrdu o osobnom indetifikacijskom broju (OIB) novoosnovane tvrtke. Po preuzimanju dokumentacije, odnosno Rješenja o upisu u sudski registar i Obavijesti o razvrstavanju poslovnog subjekta po nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti Državnog zavoda za statistiku, kojojm se dodjeljuju matični broj i šifra djelatnosti, potrebno je izraditi pečat koji sadrži naziv društva i broj pod kojim je društvo upisano u sudski registar. Posljednji korak u osnovnoj fazi procedure čini otvaranje računa kako bi se mogao izvršiti prijenos osnivačkog pologa društva na račun društva.

Ostale prijave, registracije i aktivnosti Nakon izvršavanja osnovnih koraka, a prije početka poslovanja samog društva, potrebno je izvršiti određene prijave, poput prijave u sustav poreznih obveznika poreza na dobit i u sustav poreza na dodanu vrijednost (PDVa), prijave Hrvatskim zavodima za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, te određivanje carinskog broja ukoliko je tvrtka registrirana za obavljanje poslova međunarodne trgovine. Sada je već obavljena većina posla i osnivači se mogu posvetiti lakšim i mnogo zanimljivijim aktivnostima i pitanjima poput problema vizualnog identiteta društva, izradi loga koji će koristiti u svojem poslovanju na dokumentima i proizvodima, te izradi prepoznatljivih posjetnica. Budući da je danas poslovanje bez Interneta nezamislivo, bitno je na najbolji mogući način obuh-

pis u sudski registar i ostale potrebne priloge, osnivači plate sudskih pristojbi i osnivačkog pologa, kompletiraju eđuju na nadležni Trgovački sud.

vatiti sve platforme Interneta i koje dovode do unapređenja poslovanja. Samo neki od tehnoloških zadataka osnivača jesu zakup domene za web stranicu, izrada web stranice, odabir hosting providera, otvaranje e-mail adresa i drugo. Također, ovdje pripadaju i izbor telekoma za Internet, mobitel i fiksnu liniju. U slučaju da su osnivači unajmili ured ili vlastiti stan, potrebna im je karakteristična oznaka poslovanja društva poput table na zgradi, oznake na poštanskom sandučiću i slično. Ako pak zapošljavaju radnike, potrebne su im knjiga zaposlenih, evidencija radnih sati, riješeno pitanje zaštite na radu, prva pomoć i drugo. Nakon što ispuni određene tehničke uvjete, te Trgovačkom sudu podnese odluku nadležnog upravnog tijela kojom se potvrđuje da udovoljava tehničkim, zdravstvenim, ekološkim i drugim uvjetima propisanim za obavljnje željenih djelatnosti, trgovačko društvo može započeti s radom. Na samom kraju, osnivači mogu istražiti na stranicama Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, postoje li državni poticaji za djelatnosti kojima se njihovo novoosnovano društvo planira baviti.

Troškovi pokretanja poslovne aktivnosti Iz svega nabrojanog možemo zaključiti kako je osnivanje društva s ograničenom odgovornošću dosta složen i administrativno iscrpan postupak. Maštate li o tome kako ćete jednog dana biti sam svoj šef i osnovati vlastito trgovačko društvo morate imati na pameti i troškove koje taj pothvat obuhvaća. Samo neki od njih su troškovi ovjere dokumenata kod javnog bilježnika, zatim ovjereni prijevod ukoliko se radi o dokumetu koji je sastavljen na nekom stranom jeziku, te ostale usluge javnog bilježnika. Tu su još i trošak temeljnog kapitala, troškovi vođenja računa za obavljanje platnog prometa, sudske naknade pri upisu društva u trgovački registar, naknade kod registracija Poreznoj upravi, zavodima za zdravstveno i mirovinsko osiguranje i drugo. Troškovi osnivanja mogu biti znatni, a ako nije drugačije ugovoreno, snose ih sami osnivatelji razmjerno svojim temeljnim ulozima. Zakonom je izričito zabranjena isplata naknade troškova za pripremne radnje ili za osnivanje društva iz temeljnog kapitala, a posebno nije dopušteno da se iznos tih troškova pribroji tome kapitalu kao ulog. Ukoliko se niste obeshrabrili ovim tekstom, želimo svu sreću u budućem osnivanju vlastitog d.o.o-a. Maja HAS

GOSPODARSTVO

USUSRET EUROPSKOJ UNIJI Intervju s Richardom Corbettom, bivšim članom Europskog parlamenta

epublika Hrvatska uskoro postaje članica EU. O tome što trebamo znati prije ulaska u ovu internacionalnu organizaciju, o njenom ustroju, o prednostima i posebnostima, te o legislativi razgovarali smo s osobom koja je aktivno sudjelovala u Europskom parlamentu. Zašto Europska Unija? Europska Unija je dobra iz idealističkih, pragmatičnih i sebičnih razloga. Prvo, tu su idealistični razlozi. EU je pomogla u donošenju mira i stabilnosti u Europi. Na kontinentu gdje su se generacijama vodili krvavi ratovi pronašli smo puno bolji način rješavanja nesuglasica. Naravno, nesuglasice i dalje postoje - ali oko pregovaračkog stola. Rat između zemalja članica je sad nezamisliv. Drugo, pragmatični razlozi. Potreban je strukturni okvir za nalaženje zajedničkih rješenja sličnih problema sa susjednim zemljama. EU predstavlja zemlje našeg kontinenta koje se sastaju kako bi se složile ili razišle u mišljenjima o zajedničkoj politici, te kako bi odlučile koje je najbolje riješenje za sve uključene. Naša ekonomska pitanja i pitanja zaštite okoliša su povezana na viskoj razini, te se suočavamo sa sličnim prijetnjama i izazovima što se tiče internacionalnog kriminala i terorizma. Iz tih razloga ima smisla surađivati. Treće, sebični razlozi. Većina hrvatskog izvoza odlazi u zemlje EU. U interesu Hrvatske je da bude za stolom kada se budu usvajala pravila za tržišta na koje izvozi svoje usluge i proizvode.

Po čemu je EU posebna? EU nije klasična internacionalna organizacija. Ima neke odlike federacije, gdje zemlje članice koriste svoju suverenost u ograničenim poljima djelovanja, ali također koriste moć koju su stekli kroz zajedničke institucije. Ona dodjeljuje određena prava direktno svim građanima Europske unije. Građani nisu zastupani samo od strane nacionlanih vlada, nego i od direktno izabranih zastupnika u parlamentu. Oni mogu usvojiti zakone koji se odnose na cijelu Europu. Što je europsko pravo?

Administracija koja djeluje pod Europskom komisijom je zapravo manja od administracija večine europskih gradova srednje veličine! Primarno pravo ( koje je de facto konstitucija ) Unije je niz sporazuma koji postavljaju ( i ograničavaju ) širinu odgovornosti Europske unije, definirajući njezine glavne ciljeve te iznoseći načine na koje se donose odluke. Također, postavljaju određena prava za sve građane EU, kao što su nediskriminacija na nacionalnoj ili spolnoj osnovi. Govori i o tome kako se izabiru, odnosno predlažu članovi europskih institucija. Pod tim sporazumima, EU je obvezana usvojiti sekundarnu legislativu. Skup tih europskih zakona su pravila, za ono što je danas poznato, kao najveće svjetsko slobodno tržište. Mnogi su namijenjeni smanjenju restrikcija u korist poduzetništvu, režući crvene vrpce

i birokraciju. To je postignuto usvajanjem zajedničkih standarda i pravila kako bi se poduzetništvo ograničilo na poštivanje jednog skupa pravila, umijesto njih 27 ili 28 različitih. Na primjer, danas je moguće jednom registrirati tvrtku, a da je priznata u cijeloj Europi, umijesto da se mora suočavati s 27 različitih registracijskih procedura, svakih s formularima i naknadama koje se moraju platiti. Drugi europski zakoni štite ljude. Na primjer, postoji zajednički sistem u cijeloj Europi za označavanje hrane, poput označavanja famoznog E-broja na staklen-

kama koji omogućava alergičnim ljudima da lako uoče što trebaju izbjegavati. Zajednički europski zakoni za zaštitu okoliša su efektivniji ukoliko zagađenje ne prestaje na granicama Europske unije. Zajednička politika za očuvanje konkurencije štiti potrošače od nacionalnih monopola i multinancionalnih kompanija što je možda najvidljivije na tržištu avioprijevoznika gdje su jeftiniji letovi omogućili milijunima ljudi da uživaju u putovanju Europom.

Je li Europska komisija birokratična? Ne, Europska komisija ima samo moć predlaganja i izvršenja onoga što je već

dogovoreno. Sve odluke o politici i europskoj legislativi su donesene u Vijeću - sastavljenom od izabanih vlada zemalja članica; i u Europskom parlamentu, sastavljenom od članova direktno izabranih od građana Europske unije. Administracija koja djeluje pod Europskom komisijom je zapravo manja od administracija večine europskih gradova srednje veličine! Dorotea A. KNEŽEVIĆ

KAKO SE BONBON PROBIO NA TRŽIŠTE Zadao udar ostalim mobilnim operaterima

eta mobilna mreža u Republici Hrvatskoj simpatičnog imena Bonbon danas ima preko 100 tisuća korisnika koje je skupila u samo godinu dana. Mnogi su se podsmjehnuli kada je ovaj brend Hrvatskog telekoma tvrdio da će to uspjeti podrškom korisnika putem Interneta, no tko se zadnji smije... Kako je sve počelo Prije godinu dana Bonbon mobilna mreža zgrabila je svoj komad kolača i od konkurencije se odmaknula podrškom korisnika putem društvenih mreža, u prvom redu Facebooka i Twittera, zatim chata i foruma. Bilo je teško za povjerovati da još jedna mobilna mreža na tržištu koje je već ionako zasićeno može postići značajne rezultate, no Bonbon je pokazao zube. Ovaj brend je nove korisnike već u samom početku pridobio paketom svih usluga za 7 kuna dnevno koji je davao 300 minuta razgovora unutar mreže, 300 SMS poruka unutar mreže, 300 MB-a internetskog prometa, deset minuta razgovora prema drugim mrežama, deset SMS poruka prema drugim državama te uspostavom poziva bez naknade. Pozornost tada potencijalnih korisnika privukla je još jedna posebna promotivna ponuda. Svi korisnici koji su aktivirali svoju karticu do kraja 2010. godine ušli su u promotivnu akciju koja će trajati čak 10 godina. Tijekom tog razdoblja korisnici će svakog mjeseca dobivati 1000 minuta za razgovore unutar Bonbon mreže.

internetskog prometa itd. Tzv. “Zadovolji se sam” kampanja naišla je na poneku negativnu reakciju, ali bila je učinkovita jer su ih potencijalni korisnici “doživjeli” i pogledali što nude. Negativne reakcije su predvidjeli i nisu bile toliko značajne. Za razliku od njihovih konkurenata dobili su najveću spontanu svjesnost TV spota za tri puta manje novca. Potaknuli su potencijalne korisnike da ih primjete i razmisle o njima. Lordan Kondić je na samom početku spomenuo kako se radi o prepaid brendu, namijenjenog korisnicima koji dobar dio svog vremena provode na Internetu i društvenim mrežama te kako će se dosta mladih prepoznati u opisu. Istaknuo je kako Bonbon ne cilja na

trenutno radi 5 ljudi zaduženih za marketing, prodaju i vođenje brenda, uključujući Lordana Kondića i voditeljicu marketinga Anu Leko. Odvojeni su od matične tvrtke što se tiče organizacije a izravno su odgovorni samo jednom članu uprave Hrvatskog telekoma. Ključ uspjeha Bonbona je umijeće prepoznavanja tržišne niše bez ijednog konkurenta. Analizom mobilnog tržišta kroz matricu kvaliteta/cijena tim je došao do zaključka da ne postoji nijedan brend na dijelu tržišta s visokom kvalitetom i prosječnom ili ispodprosječnom cijenom, te su iskoristili situaciju i zauzeli taj dio tržišta. Svoj uspjeh također zahvaljuju činjenici da su mali i fleksibilan tim te im od ideje do realizacije ne treba puno vremena. Uz tim angažirano je i trideset agenata koji rade na Facebooku i Twitteru, te odgovarajuss na pozive. T-HT će s Bonbonom pokušati ponoviti dosadašnji uspjeh brendova poput MAXtv-a, Mrak tarife i Tportala na društvenim mrežama te izgraditi community

Nema šale s ovim opasnim konkurentom Bonbon je nanio teške udarce nekim konkurentima. Shvatili su da su im korisnici počeli prelaziti na Bonbon mobilnu mrežu pa su kopirali njegovu ponudu. U tome nisu imali baš mnogo uspjeha jer nisu mogli ponuditi tarife bez naknade za KLJUČ USPJEHA BONBONA JE UMIJEĆE PREPOZNAVANJA TRŽIŠNE uspostavu poziva kao ni sekunNIŠE BEZ IJEDNOG KONKURENTA. du za obračunsku jedinicu. Ovaj operater, s predbrojem 097, također korisnika koji će si međusobno pomagati. određenu dobnu skupinu već navike, no ipak je jedini operater koji u svojoj ponudi nudi 85 posto korisnika mlađe je od 35 godina. smartphone uređaje po najpovoljnijim Silvija ŠANTEK Potpuna autonomija cijenama na tržištu. Jedan od prijelomnih trenutaka za brend bila je kampanja koja Iako je Bonbon brend Hrvatskog telekoma, je naglasila novi model usluge u kojemu na tržištu imaju potpunu autonomiju. korisnici sami biraju koliko žele SMS poruka, Zajedno s značajnijom podrškom, u Bonbonu

GOSPODARSTVO

NOBELOVA NAGRADA 2011. GODINE Je li akademska ekonomija postala irelevantna?

rofesori Thomas Sargent, sa sveučilišta New York i Christopher Sims, sa Princetona, dobitnici su ovogodišnje nobelove nagrade za ekonomiju. Navedena nagrada dodijeljena je za “empirijsko istraživanje o uzrocima i posljedicama u makroekonomiji”. Analizirani su efekti šokova i promjena politika na output, inflaciju, zaposlenost i investicije. Iako su Sargent i Sims nezavisno radili svoja istraživanja, njihovi doprinosi su komplementarni u u nekoliko pogleda, te su zbog toga podijelili pozornost akademske zajednice ove godine. Sargent se bavio promatranjem perioda nakon Drugog svjetskog rata, kada su mnoge zemlje implementirale politiku visoke inflacije, a nakon toga provodile sistemske promjene u ekonomskoj politici te smanjile inflaciju. Odbor za dodjelu Nobelove nagrade navodi kako korištena metoda može biti upotrjebljena za proučavanje makroekonomskih veza kad kućanstva ili poduzeća prilagođavaju svoja očekivanja s obzirom na ekonomski razvoj. Christopher Sims koristio je metodu baziranu na takozvanoj “vektorskoj autoregresiji” kako bi pokazao utjecaj privremenih promjena u ekonomskoj politici

A gdje je tu ekonomska teorija? Debata koja se ponovno povlači iz ovogodišnje dodjele Nobelove nagrade za ekonomiju zapravo je stara rasprava koja se tiče same svrhe, predmeta i metode ekonomske nauke. Glavne kritike odnose se na već vrlo poznatu praksu glavnog toka ekonomske misli, a to je primjena metoda prirodnih znanosti u društvenoj nauci ekonomije. Rezultat pogrešnog i nerealnog promatranja društva u kojem živimo, od strane najpriznatijih akademika, potaknulo je potpuno odvajanje rasprave o stvarnim problemima u ekonomskom sustavu i onoga što se smatra znanstvenim doprinosom u ekonomskoj nauci. Rasprave o temama koje su relevantne za ekonomski i društveni život,

društvo, nećemo pronaći među tekstovima i analizama za koje se smatra da su najveći teorijski doprinos suvremenoj ekonomiji. Debate koje vodeći ekonomisti današnjice vode, uglavnom na blogovima i određenim novinama, nemaju previše veze sa teorijskim modeliranjem i empirijskim nalazima prisutnim u prestižnim znanstvenim časopisima. Pitanje koje se već neko vrijeme postavlja, a sve češće je odgovor pozitivan, jest: Je li akademska ekonomija posljednjih tridesetak godina postala irelevantna? Irelevantnost pitanja i zaključaka mainstream ekonomije proizlazi ponajviše iz primjene metoda i tehnika prirodnih znanosti u objašnjavanju društvenih pojava kojima se ekonomija kao znanost bavi. Za mogućnost matematičkog modeliranja ljudskog ponašanja potrebno

IAKO SU SARGENT I SIMS NEZAVISNO RADILI SVOJA ISTRAŽIVANJA, NJIHOVI DOPRINOSI SU KOMPLEMENTARNI U NEKOLIKO POGLEDA, TE SU ZBOG TOGA PODIJELILI POZORNOST AKADEMSKE ZAJEDNICE OVE GODINE.

na gospodarstvo. U priopćenju švedske akademije stoji kako su danas metode koje su razvili ovi nobelovci, ključni alati u makroekonomskim analizama.

za poduzeća i za pojedince koji djeluju, ne pojavljuju se često u najprestižnijim znanstvenim časopisima. Relevantna makroekonomska pitanja i odgovori o ekonomskoj politici i prijedlozi za rješavanje stvarnih problema s kojima se suočava

je izrazito pojednostavljivanje stvarnosti ili uvođenje pretpostavki. Kako bi se kreirao apstraktni model izmišljenog svijeta potrebne su jednadžbe i dugi izvodi kojima se pokušavaju dokazati neke akcije i izvesti zaključci koji su uglavnom, neprimjenjivi ili

potpuno banalni.

Je li cilj ekonomske znanosti predviđanje makroekonomskih agregata? Nobelovu nagradu su često dobivali ekonomisti koji se više razumiju u matematiku i statistiku nego u bilo kakvu ekonomsku teoriju. Glavni kritičari smatraju kako su ovogodišnji dobitnici nobelove nagrade otišli i korak dalje te doslovno “izbacili” teoriju te izjednačili ekonomiju sa statistikom i ekonometrijom. Ukoliko je cilj ekonomske znanosti predviđanje makroekonomskih agregata, tada se možemo usmjeriti na usavršavanje statističkih tehnika i potpuno odbaciti bilo kakvo teoretiziranje, međutim ukoliko želimo bilo što u ekonomiji objasniti, sama ekonometrija i statistika će naići na velike probleme. Na nesreću statističara i matematičara, društvo se ne sastoji od različitih varijabli kojima možemo kontroli-

je ograničeno i ostaje hipotetičko. Prema empiristima, objašnjavanje uzročnosti ili predviđanje stvarnog fenomena, znači formulirati iskaz: ako A onda B ili ako povećanje (smanjenje) A, onda povećanje (smanjenje) B. Ovakav iskaz koji je potkrijepljen statističkim podacima nikad nije nepobitan i potpuno siguran. Uvijek ostaje na hipotetičkom nivou i njegova istinitost ovisi o budućim promatranjima i podacima koji se ne mogu znati unaprijed. Stoga empirijska korelacija može biti fiktivna i bez ikakve uzročne relevantnosti. Kako se ne bi stekao pogrešan dojam, potrebno je napomenuti kako ove kritike nisu usmjerene na potpuno negiranje značaja matematičke analize ekonomskih pojava. Matematika i statistika su vrlo korisne pri opisivanju opće prirode nekih zakonitosti i promatranja što se događalo u prošlosti. Međutim, budući da ne postoje neki konstantni odnosi između faktora, pa zbog toga nije moguća kvantifikacija, dovodi se

ekonomske zakone, te da ti podaci pokazuju da se nešto dogodilo na određenom mjestu, u određenom vremenu i ništa više od toga. Predviđanje u ekonomiji, u najboljem slučaju, uvijek je samo predviđanje trendova, odnosno nekih prosječnih dugoročnih tendencija koje će se nastaviti ukoliko faktori koji su ih inicirali budu djelovali u istom smjeru i istim intenzitetom i dalje. Posljednja Nobelova nagrada nije iznenađenje. Podijelili su je dvojca afirmiranih profesora iz tvrde jezgre glavne struje ekonomske misli. Ova nagrada je samo prirodna posljedica trenda primjene prirodnih metoda u društvenim naukama. Dovedena do svojih krajnjih granica matematizacija je potpuno potisnula teoriju, raspravu o ekonomskim principima i saznanje o fundamentalnim konceptima. Ostale su samo ogoljene jednadžbe bez jasne svijesti o teorijskim uzročno-posljedičnim vezama i ostaje upitna relevantnost takvih istraživanja.

Nobelovu nagradu su često dobivali ekonomisti koji se više razumiju u matematiku i statistiku nego u bilo kakvu ekonomsku teoriju. Ostale su samo ogoljene jednadžbe bez jasne svijesti o teorijskim uzročno-posljedičnim vezama i ostaje upitna relevantnost takvih istraživanja. rati i upravljati, već od svjesnih pojedinaca koji djeluju, donose odluke i reagiraju na poticaje, a same “činjenice” u društvenim znanostima su često subjektivne. Mogućnost predviđanja, pa i donošenje bilo kakvih empirijskih zakonitosti u ekonomiji vrlo

u pitanje svrsishodnost i praktični domet korištenja matematičko-statističkih metoda u ekonomskoj nauci. Kritičari naglašavaju kako na temelju statističkih podataka iz prošlosti nije moguće definirati nikakve opće

Sandra PETRIC

GOSPODARSTVO

MUZEJ KRAPINSKIH NEANDERTALACA Posjet muzeju u sklopu „International Weeka“ Zagreb (IW)

sklopu IW-a Zagreb koji se održao od 3. do 10. srpnja 2011. godine, jedan od dana bio je rezerviran za izlet u grad Krapinu. Sudionici IW-a Zagreb posjetili su najpoznatiji simbol grada Krapine, Krapinskog pračovjeka. U novo izgrađenom Muzeju krapinskih neandertalaca sudionici su se mogli upoznati sa tim svjetski poznatim i važnim nalazištem neandertalaca, ali i poviješću planeta Zemlje te ljudske vrste. Evolucija Zemlje prikazana je u vremenskoj cjelini od jednog dana, odnosno 24 sata, kako bi se pojam vremena lakše približio čovjeku dobro poznatim i bliskim mjerilom. O Krapinskom pračovjeku

Priča o krapinskim praljudima započinje 23. kolovoza 1899. godine kada je hrvatski znanstvenik Dragutin Gorjanović-Kramberger na poziv fra. Dominika Antolkovića posjetio nalazište na Hušnjakovu brijegu u Krapini kako bi proučio ostatke kostiju i zubi koji su tamo pronađeni uslijed iskopavanja pijeska. Hušnjakovo, kao najpoznatije svjetsko nalazište neandertalskog čovjeka s najbogatijom i najraznolikijom fosilnom zbirkom, zaštićeno je kao prvi paleontološki spomenik prirode u Hrvatskoj, a datira u vrijeme

od prije 130 tisuća godina. U naslagama polušpilje nađeno je oko 900 ljudskih fosilnih kostiju, brojna kamena oruđa iz razdoblja paleolitika, te fosilni ostaci špiljskog medvjeda, vuka, losa, golemog jelena i drugih životinja.

O muzeju

Muzej je osnovan 1966. godine, a nova muzejska zgrada, otvorena je zajedno sa stalnim postavom 2010. Sadržaj muzeja podijeljen je u 18 tematskih cjelina, te se može pratiti na nekoliko različitih razina vizualnih i virtualnih interpretacija koje posjetiteljima objašnjavaju kompleksnu priču o postanku života na Zemlji i evoluciji čovjeka, stalno se referirajući na značenje otkrića fosilnih ostataka neandertalaca u Krapini i na revolucionarne istraživačke metode koje su primijenjene u obradi nalaza. U predvorju muzeja koje simulira pogled iz špilje, interpretacija počinje filmskom pričom o životu krapinskih neandertalaca. Nakon projekcije ulazi se u povijesni dio, koji započinje s dolaskom Dragutina Gorjanovića Krambergera na lokalitet Hušnjakovo. Prikazana je ondašnja Krapina, zajedno s gradonačelnikom Vilbaldom Slugom, koji je Krambergera odveo na lokalitet, te ljekarna u kojoj su zaštićeni prvi nalazi i tadašnje poznato Kneippovo lječilište. Nakon lokalne situacije prelazi se na prikaz važnih znanstvenih spoznaja u povijesti, znanja o postanku svijeta, slijeda razvoja života od prvih hominida do krapinskog neandertalca, koji je predstavljen u rekonstrukciji polušpilje, s vjernim modelima što ih je izradila renomirana francuska umjetnica Elisabeth Daynes. Suvremenom tehnologijom u 3D tehnici na videozidu

prikazani su ostaci neandertalaca, ali i originalne Krambergerove snimke, kako bi se mogle usporediti razlike. Informatičkom tehnologijom izveden je interaktivni bolesnički krevet s tijelom neandertalca kojega posjetitelji mogu “istraživati” i doći do informacija o njegovim ozljedama i bolestima, uz ilustrirane fotografije i rendgenske snimke. U dijelu Muzeja koji govori o okolišu u kojem je neandertalac živio atrak-

Starost krapinskog pračovjeka procjenjuje se na 100 tisuća godina. tivan je prikaz otapanja ledenjaka, ostvaren interaktivnom svjetlosnom projekcijom osjetljivom na kretanje tako da posjetitelji imaju dojam pucanja leda pod nogama. Prikazani su načini izrade oruđa, posmrtni rituali, najvažnija nalazišta neandertalaca u svijetu, pojava Homo sapiensa, te različita tumačenja o podrijetlu čovjeka. Posljednji segment Muzeja govori o ubrzanome kulturnom i tehnološkom razvoju ljudskog roda. Muzej krapinskih neandertalaca svojom arhitekturom i postavom stoji uz bok poznatim svjetskim muzejima te vrste, a njegova je posebnost to što obilazak obuhvaća i izvorni lokalitet Hušnjakovo. U ovom muzeju možete ponoviti ili naučiti sve ono što niste u školskim klupama, ali na jedan puno zanimljiviji i originalniji način. Dorotea A. KNEŽEVIĆ

SPONZORIRANI ČLANAK Uspjeh u kapljici vina

splati li se baviti poljoprivredom u Hrvatskoj individualno je pitanje, ali je nedvojbeno da je stanje daleko od idealnog. Osim što se država i poljoprivrednici ne mogu naći na istoj valnoj duljini, „kupac je kralj“ kojeg je teško pronaći, a još teže zadržati. Uzevši to u obzir rijetki će se uhvatiti u koštac s zakonima čovjeka i voljom prirode. Među hrabrima se našao i dvadesetšestogodišnji vinar Saša Ćasić, ponosni vlasnik Vinogradarstva i vinarstva Ćasić. Vina Ćasić Uz mentorstvo vrsnog poznavaoca vina hrvatskog vinara Ivana Enjingija, Saša je usvojio znanja o ekološkoj proizvodnji vina te ina primijenio u svojoj vinariji. Tijekom proteklih sedam godina vinograd je povećan s početnih 1,7 hektara na 13,5 hektara, a trenutni godišnji kapacitet iznosi 15.000 litara. U samom vinogradu izgrađena je i kušaonica vina te su u bližoj budućnosti planirane i razne dodatne aktivnosti u sklopu seoskog turizma. No i dalje je u centru pozornosti vino. Ono se ističe izuzetnom kvalitetom, mirisom i bojom, a u posljednje vrijeme postiže sve veću zapaženost na regionalnim sajmovima vina. Trenutno u ponudi vinarija drži bijele i crne vinske sorte, odnosno Graševinu, Rajnski rizling i Sivi pinot te crni pinot i Frankovku. Uzevši u obzir da je tadašnji predsjednik Stjepan Mesić 2006. godine posjetio i pohvalio vina i vinograd Ćasić, čini se da je uloženi trud počeo davati plod. Valja spomenuti da su 2010. godine vina Vinarije Ćasić dobila certifi kat Eko proizvoda koji je garancija da je proizvod proizveden sukladno propisima o ekološkoj proizvodnji odnosno bez suvišnih kemijskih sredstava.

Uz domaću hranu, prirodu i vrhunsko vino Časić okuplja sve elemente koji pozivaju na ponovni povratak.

Budućnost Bez obzira na trenutačno stanje u državi i činjenicu da je recesija zahvatila sve pore, planovi za budućnost se polako, ali sigurno počinju ostvarivati. Uz rehabilitacijsko jahanje planirana je i izgradnja smještajnih kapaciteta kako bi oni željni seoskog turizma mogli uživati svim čulima. Uz domaću hranu, prirodu i vrhunsko vino Ćasić okuplja sve elemente koji pozivaju na ponovni povratak. Takav stav prema vlastitom proizvodu dovodi do zaključka da ukoliko sami cijenite svojih ruku djelo rezultat truda i rada svakako neće izostati. Više o svemu i kontakte možete pronaći na http://www.vina-casic.hr ili ih posjetite u Pakracu.

Uzevši u obzir da je tadašnji predsjednik Stjepan Mesić 2006.godine posjetio i pohvalio vina i vinograd Ćasić, čini se da je uloženi trud počeo davati plod.

GOSPODARSTVO

PALMINO ULJE – EKOLOŠKI SPAS ILI KATASTROFA?

Proizvodnja palminog ulja u s Što se sve krije iza naziva biljno ulje koje nalazimo u proizvodima svakodnevne potrošnje? Slatkiši, pekarski proizvodi, margarin, sapuni, deterđenti i brojni drugi proizvodi sadrže biljna ulja među kojima sve veću ulogu zauzima palmino ulje. Naizgled beznačajna sirovina izaziva ekološke i socijalne probleme globalnih razmjera. O palminom ulju Plantaže palmi uljarica „Elaeis quineensis“ nalazimo u područjima poput Indonezije, Malezije, Novog Zelanda i Konga gdje prevladava tropska klima. Krajem 20. i početkom 21. stoljeća palmino ulje je steklo status jednog od najzastupljenijeg biljnog ulja na svijetu. Ovo biljno ulje se koristi u prehrambenoj kao i u neprehrambenoj industriji. U nekim zemljama predstavlja osnovni dio nacionalne prehrane i koristi se kao jestivo ulje dok se u drugim zemljama upotrebljava kao sirovina kozmetičke, kemijske i industrije biogoriva. Na globalnom tržištu postoji trend rasta potražnje za palminim uljem što vlade određenih zemalja pokušavaju iskoristiti u svrhu poticanja razvoja i rasta životnog standarda stanovnika. Drugi bitan razlog rasta potražnje je i prelazak razvijenih gospodarstva kao što su Sjedinjene Američke Države i Europska unija na korištenje održivih izvora energije. Ovakve vladine politike su čest odgovor na zabrinutost javnosti zbog povećane emisije ugljičnog dioksida i visokih cijena fosilnih goriva.

Trendovi u proizvodnji i trgovini palminog ulja na svjetskom tržištu Prema najnovijim podacima 5 najvećih proizvođača i zemalja izvoznica palminog ulja su Indonezija, Malezija, Tajland, Nigerija i Kolumbija. Indonezija i Malezija su zaslužne za 85% globalne proizvodnje gdje 4.5 milijuna stanovnika na ovaj način zarađuje za život. Ukupna globalna proizvodnja palminog ulja procjenjuje se na preko 45 milijuna tona s Indonezijom i Malezijom kao glavnim svjetskim proizvođačima i izvoznicima. Cilj obje države je potaknuti industrijski razvoj kako bi se smanjilo siromaštvo u ruralnim područjima. Dosada su se visoka početna ulaganja vraćala, ali veliki problem čini njihovo ograničeno područje obradivih površina što ograničava budući razvoj i konkurentski položaj na globalnom tržištu. Očekuje se da će se ukupna svjetska proizvodnja do 2020. godine povećati u skladu sa rastućom potražnjom na oko 59,3 milijuna tona, odnosno 31 posto. Sve veća ekološka osviještenost građana i zakonska ograničenja širenja plantaža čine ostvarenje ovih projekcija vrlo upitnima.

Ubrzanim širenjem plantaža dolazi do paradoksalne situacije jer se krče šumske površine čime se smanjuje proizvodnja kisika i povećava koncentracija stakleničkih plinova što se upotrebom biogoriva nastoji izbjeći. 22

skladu s održivim razvojem Gdje se krije problem? Kako bi se proizvelo dovoljno palminog ulja da se zadovolji rastuća globalna potražnja, zemljoposjednici na području Jugoistočne Azije krče ogromne površine tropskih kišnih šuma i time značajno narušavaju bioravnotežu samo kako bi se došlo do plodnog tla pogodnog za sadnju palmi uljarica. Rastuća industrija biogoriva još uvijek ne upotrebljava palmino ulje kao glavnu sirovinu za proizvodnju biogoriva, ali pruža dodatne mogućnosti upotrebe i poticaj za proizvodnju palminog ulja pogotovo otkako je EU prihvatila prijedlog da se emisija stakleničkih plinova smanji za 20 posto do 2020. zahtjevajući da deset posto vozila koristi biodizel. Finska naftna rafinerija Neste Oil je prateći ove trendove započela sa gradnjom najvećeg svjetskog pogona za proizvodnuj biogoriva u Singapuru. Indonezija i Malezija koje predstavljaju najveće proizvođače ove sirovine su također prepoznale priliku za osnivanje plantaža palmi uljarica koje danas zauzimaju više od 1 milijuna hektara površine ovih otočnih skupina. Plantaže koje se pravilno ne nadziru direktno i indirektno utječu na uništenje tropskih kišnih šuma bilo njihovim krčenjem, fragmentacijom ili gradnjom prometnica kroz njih. Nakon što plantaže prestanu biti profitabilne one se napuštaju i stvaraju se svojevrsne pustinje na čijem području nije moguće uspješno zasaditi druge biljne kulture. Životinje ostaju bez prirodnog staništa, bez izvora hrane i tumaraju po napuštenim plantažama i sve češće dolaze u doticaj sa ruralnim naseljima u potrazi za hranom što izaziva nepotrebne sukobe između divljih životinja i stanovnika. Divlje životinje među kojima se nalaze i one na Crvenoj listi ugroženih vrsta IUCN-a poput orangutana, sumatranskog nosoroga i tigra postaju laka meta krivolovaca što dodatno ugrožava njihov opstanak. Osim negativnog utjecaja na okoliš veliki problem predstavlja i napuštanje tradicionalne agrikulture i nagli prelazak na mo-

nokulturu što dugoročno dovodi do smanjenja plodnosti poljoprivrednih površina.

Prednosti i postizanje održivog razvoja Osim brojnih negativnih karakteristika, palmino ulje ima i svoju svjetliju stranu. Industrija palminog ulja u skladu s održivim razvojem pruža brojne mogućnosti smanjenja siromaštva i poticanja gospodarskog razvoja zemalja. Palmino ulje je strateški proizvod Indonezije i Malezije i ima vrlo bitnu ulogu u izvozu. Osim što donosi velike zarade od izvoza

ono je i pokretač otvaranja novih radnih mjesta i razvoja infrastrukture koje je potrebno za razvoj ruralnih naselja ovih zemalja. Njihov cilj je i u budućnosti zadržati položaj vodećih proizvođača palminog ulja. Budući prinosi od palminog ulja u Indoneziji ne mogu pritjecati iz povećanja površina plantaža već povećanja produktivnosti i širenja izvoznih mreža. Kako bi se konkurentnost lakše postigla potrebno je stvoriti imidž palminog ulja kao ekološki prihvatljivog proizvoda koji se osim u prehrambenoj industriji upotrebljava i kao održivi izvor energije. Upravo ovakav imidž se cijeni i njeguje na tržištima razvijenih zemalja poput SAD i EU koji su veliki uvoznici palminog ulja. Jedan od uspješnih primjera je Roundtable on Sustainable Palm Oil koji promiče trgovinu isključivo certificiranog

palminog ulja sa dokazanim kontroliranim podrijetlom. U suradnji s ovom organizacijom kojoj pripadaju i velike plantaže poput Boustead Plantations Berhad, Global Palm Resources Holdings Ltd. i New Britain Palm Oil Ltd moguće je osnivanje plantaža koje pružaju nova radna mjesta, privlače investicije u infrastrukturu, obrazovne i zdravstvene institucije i kojima se povećava razina dohotka lokalnog stanovništva.

Pozitivan primjer indonezijskog poduzeća Postizanje održivog razvoja zahtjeva osmišljavanje projekata koji će osigurati da se izbjegnu negativne eksternalije iz dosadašnjih praksi uz maksimalnu moguću korist. Kako bi se projekti uspješno proveli potrebna je suradnja svih uključenih strana ove industrije što zahtjeva znatna inozemna ulaganja i prevladavanje čestih sukoba vlade, udruga za zaštitu okoliša i vlasnika plantaža. Poduzeće Golden AgriResources koje se bavi proizvodnjom palminog ulja je potvrdilo suradnju s vladom Indonezije i organizacijom Forest Trust kako bi pronašli rješenje za zaštitu šuma i uspostavljanje proizvodnje palminog ulja u skladu s održivim razvojem. Poduzeće Golden Agri-Resources posjeduje velike površine plantaža u Indoneziji i svojim poslovanjem nastoji zaštititi bioraznolikost tropskih prašuma i naglašava da vlada ima vrlo bitnu ulogu u postizanju ovog cilja. Ovakva inicijativa od strane poduzeća je vrlo pozitivan i rijedak primjer koji bi trebao biti uzor ostalim poduzećima iz ove industrije. Iako još mnogi smatraju da je ekološki prihvatljiva proizvodnja palminog ulja utopija, sve veća ekološka osviještenost potrošača kao i glavnih globalnih proizvođača pokazuje da je uz kvalitetno osmišljene projekte moguće ostvariti glavni cilj - proizvodnju plaminog ulja uz postizanje održivog razvoja. Natalija BUJAK

GOSPODARSTVO

SUBLIMINALNO OGLAŠAVANJE Manipuliraju li nas mediji, a da toga nismo ni svjesni?

Svakodnevno i cjelodnevno smo bombardirani reklamama – od jutarnjeg paljenja TV-a ili radija, provjeravanja maila punog spamova do jumbo plakata uz cestu vozeći se u tramvaju koji je obljepljen reklamama, usput čitajući 24 sata i pokušavajući iskopati koji zanimljiv članak u moru reklamnih oglasa. Na kraju dana opuštamo se uz televiziju i njene “poruke sponzora” prekinute pokojom serijom. Internet je donedavno bio bijeg od svakakvih ometala u pregledavanju željenog sadržaja, dok se nije pojavila nova marketinška tehnika – iskakajući banneri s gotovo nevidljivim iksićima prisiljavajući nas da usvajamo njihov sadržaj. Povijest subliminalnih poruka Okrutna je to borba za tržište. Ali koliko su zapravo oglašavači u toj borbi spremni ići? Nevidljiv iksić je možda najmanji problem. Od 50-ih godina prošlog stoljeća nevidljivi su nam čitavi reklamni sadržaji. Naime, 1957-e napravljena je prva subliminalna reklama. Takva nam reklama u sklopu vidljivog sadržaja šalje i slikovne ili auditivne podražaje koji su ispod praga naše percepcije – ali naša ih podsvjest itekako vidi i usvaja. Istraživač tržišta James Vicary je te godine, želeći povećati prodaju Cole i kokica u kinima, u film ubacivao kratke poruke od 3 milisekunde koje su glasile “Pij Colu” i “Jedi kokice”. Tijekom šest tjedana prikazivanja filma, to je donijelo 17 postotno povećanje prodaje Coca Cole i 58 postotno povećanje prodaje kokica. Nakon objave svog eksperimenta, subliminalno oglašavanje je izazvalo veliku medijsku famu te je zabranjeno zakonom. Njegovo najbolje vrijeme je počelo tek kasnije i to s reklamom iz 70-ih za piće Gilbey’s Gin tako što je u kockice leda skrivena riječ “sex”. Kao i danas, vjerovalo se da će ta riječ nesvjesno uzbuditi onoga tko je vidio reklamu te ju tako učiniti pamtljivijom.

Sadržaji koje nesvjesno pamtimo Ciljajući na naše najiskonskije instinkte, oglašavači od tada u svoje reklamne oglase najradije ubacuju snažne riječi poput “blood”, “death”, “fuck” ili slike eksplicitnog sadržaja. Riječi će biti sastavljene tako da ih mi ne vidimo – od vlati trave, vlasi kose ili sjene. Sliku će tvoriti odsjaj, kompozicija

predmeta, odnos svjetla i sjene. Međutim, naš nesvjesni dio mozga koji uočava i sprema sve – svaki detalj iz prošlosti i lice svakog stranca kraj kojeg smo ikad prošli- itekako je uočio i primio poruku o seksu ili smrti. Ta je poruka u nama izazvala nesvjesnu emocionalnu reakciju koja će nam oglas učiniti pamtljivijom, a da ni sami ne znamo zašto.

Putem medija do podsvijsti

Oglašavači su to iskoristili za brzo prikazivanje (“flešanje”) poruka na ekranu kojih nismo niti svjesni. Međutim, nesvjesna lijeva strana je upila i pohranila prikazanu informaciju, baš kao u Vicaryjevom eksperimentu. Ni glazba nije lišena takvih poruka. Subliminalno se u glazbi koristi „backmaskingom”, odnosno prikrivanjem poruke tako

Dakle pri svjesnoj odluci za neki proizvod možda stoji niz nesvjesnih sjećanja i emocija usađenih u nesvjesni dio mozga prije nego što se izbor uopće pojavio.

Osim oglasa, i televizija je moćan medij za prenošenje poruka - ako ne i najmoćniji. Jedno je australsko istraživanje početkom 80-ih otkrilo da je tijekom gledanja televizije lijeva polovica mozga uspavana, a desna polovica sprema informacije. No upravo je lijeva, nesvjesna polovica mozga zadužena za analizu informacija. Dakle dok gledamo televiziju analitička strana našeg mozga nije aktivna – informacije upijamo nekritički i pasivno.

da se ona razumije samo kada je pjesma puštena unazad. Tu poruku mogu činiti riječi koje pjevač izgovara (vrlo često je taj tekst besmislen dok ga normalno slušamo, ali pušten unazad čini smislenu rečenicu) ili ju mogu tvoriti dodatno nasnimavani zvukovi koji nam se u normalno puštenoj pjesmi čine samo kao pozadinski zvukovi ili vokali. Na ovaj način se uglavnom ne prenose poruke oglašavača, već eksplicitni sadržaji koje će naša podsvijest dešifrirati i izazvati već spomenutu emocionalnu reakciju Iako mnogi osporavaju postojanje takvog oglašavanja i pripisuju ga samo šalama i greškama grafičkih urednika, te njegova učinkovitost nije znanstveno dokazana, ne možemo se ne zapitati da li nama manipuliraju. Katarina BAKOVIĆ

Profesionalni make-up s kompleksom Illuma Flairâ&#x201E;˘

Make-up tajne slavnih su napokon otkrivene...

Promijenite svoj Ĺživot uz Oriflame!

Posjetite nas na www.oriflame.hr i Facebook stranici www.facebook.com/oriflame.hr 25

GOSPODARSTVO

OBRAZOVANJE KAO JEDAN OD KLJUČNIH ČIMBENIKA GOSPODARSKOG NAPRETKA Nakon završetka Korejskog rata 1953. godine Južna Koreja bila je siromašnija od Indije. Zahvaljujući brzoj intervenciji Vlade i razvojnoj strategiji kojom je u sljedećih trideset godina dohodak po stanovniku povećan osam puta, Južna Koreja se već početkom devedesetih uspjela nametnuti kao jedna od najrazvijenijih zemalja u svijetu. Završetkom Azijske krize, u drugoj polovici devedesetih, koja je iz temelja promijenila inače tradicionalno i vrlo zatvoreno društvo, Južna Koreja doživljava novi procvat koji je uspjela tek malo usporiti financijska kriza 2008. godine. Kako se zaostala agrarna zemlja u vrlo kratkom vremenu transformirala u jedno od najjačih gospodarstava? Leži li odgovor u ulaganju u obrazovanje? Prepoznavanje važnosti obrazovanja Ekonomisti, sociolozi i znanstvenici sa drugih područja nisu uspjeli dokazati direktnu povezanost gospodarskog rasta i obrazovnog sustava, ipak azijske zemlje znatna sredstva ulažu u obrazovanje kao središnji dio ekonomske budućnosti. Strelovit rast bruto domaćeg proizvoda, koji se sa 2,7 milijarde 1962. godine do danas povećao nekoliko stotina puta pozicionirao je Južnu Koreja na trinaesto mjesto ljestvice najjačih svjetskih gospodarstava, mnogi taj uspjeh pripisuju ponajviše ulaganju u školski sustav. Društvo čije se gospodarstvo temeljilo na poljoprivredi postalo je društvo znanja koje među 49 milijuna gotovo da i nema nepismenog stanovnika. 1975. godine u obrazovanje se ulagalo 2,2 posto BDP-a, a 2008. broj se zaokružio na 5 posto ukupnog BDP-a koji je te godine iznosio 1, 344 bilijuna dolara. Ove brojke zapravo i ne govore mnogo jer ti podatci svrstavaju Koreju tek na 95. mjesto po kriteriju izdvajanja za obrazovanje u odnosu na ukupni BDP. Razlog uspjeha i orijentiranost znanju može se pronaći u azijskoj tradiciji i učenju da svaka nova generacija treba otići korak dalje od prethodne za što su potrebni golemi napori roditelja i djece. Američki predsjednik Barack Obama često, kao pozitivan primjer, ističe entuzijazam roditelja u Južnoj Koreji kada je riječ o obrazovanju njihove djece. Najambiciozniji roditelji zbog obrazovanja nerijetko žrtvuju obiteljski život. Osim ovog kulturološkog faktora treba naglasiti i važnost prilagodbe obrazovne strukture potrebama gospodarstva koje se bazira na uslužnim djelatnostima i vrlo razvijenoj industriji. Do 1980. radnička prava su bila potiskivana u svrhu promicanja ekonomske produktivnosti, a industrijski sektor koji se bazirao na proizvodnji jed-

nostavnih dobara nije tražio visokokvalificirane radnike. Sredinom osamdesetih dogodio se nagli zaokret. Industrijska struktura je postajala sve složenija, a radnička prava su se povećala. Visokotehnološka industrija je naglo rasla i zahtijevala poboljšanje vještina postojećih radnika a time i reformu obrazovnog sustava koji bi bolje pripremio mlade za buduće zanimanje. Kako bi unaprijedili kvalitetu radne snage južnokorejska vlada je reformirala sustav stručnog osposobljavanja stavljajući fokus na prekvalifikaciju i programe doživotnog učenja i usavršavanja potrebnih vještina.

Obrazovanje u sjeni Korejska mladež je donedavno slijedila prilično ograničenu formulu uspjeha: nezamislivo puno učiti kroz osnovnu i srednju školu kako bi što bolje napisali prijemne

ispite i time si osigurali mjesto na jednom od elitnih sveučilišta što bi im kasnije omogućilo zapošljavanje u tehnološkim divovima poput LG-a ili Samsunga. To čak i ne zvuči loše, međutim prosječni radni dan južnokorejskog srednjoškolca posramio bi većinu hrvatskih studenata. Tipičan školski dan počinje u osam ujutro a završava između deset navečer i jedan ujutro ovisno o ambiciji učenika. Čini se nemoguće ali kvaka je u strukturi u kojem je državna škola tek jedan dio obrazovnog sustava. Nakon škole, u kojoj redovna nastava traje do 16 sati, učenici odlaze u privatne škole ili bolje reći ustanove zvane hagwons u kojima utvrđuju prethodno naučeno gradivo na redovnoj nastavi u državnim školama. Takve su škole 1980. godine zabranjene jer je smatrano da produbljuju jaz između bogatih i siromašnih i one manje imućne od prvog

Tipičan školski dan počinje u osam ujutro a završava između deset navečer i jedan ujutro ovisno o ambiciji učenika.

Južna Koreja – zemlja znanja školskog dana stavljaju nepovoljan položaj. Zabrana je potaknula procvat crnog tržišta stoga je ukinuta već početkom devedesetih. Hagwonsi su danas neizbježna svakodnevnica gotovo svakog mladog Korejanaca. Njihov broj je dosegao 70 tisuća od čega ih je samo na području Seula 25 tisuća, a 2010. godine čak 74 posto učenika je pohađalo takve škole po prosječnoj cijeni od 2400 dolara godišnje. Milijunske zarade koje ostvaruju instruktori držeći on-line ili izravne poduke su jedan od razloga zašto je danas broj instruktora i privatnih učitelja daleko premašio broj nastavnika u redovnim školama iako su one daleko od nekvalitetnih.

Druga strana medalje Prema podatcima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) za 2009. godinu, južnokorejski učenici su bili četvrti u matematici, drugi u čitanju i šesti u prirodoslovlju. Potpuna posvećenost školovanju možda i daje zavidne rezultate ali ujedno uzrokuje brojne probleme. Južna Koreja broji najviše depresivnih učenika. Anketa koja je provedena među 4700 srednjoškolaca pokazuje da je čak 58,8 posto ispitanika razmišljalo, a 11,1 posto od ukupnog broja ispitanih je pokušalo samoubojstvo. Svake godine u doba mature i prijemnih ispita povećava se broj samoubojstava srednjoškolaca, a 2009. godine on je iznosio 202, stoga država raznim reformama nastoji rasteretiti učenike. Korejski školarci spavaju u prosjeku samo pet sati, tjelesnog u školama gotovo da i nema, većina škola zabranjuje emocionalne veze među učenicima koji su prije svega jedni drugima konkurencija, a ne kolege. Mnogi kritiziraju pristup koji ne potiče kreativnost nego traži memoriranje golemih količina informacija. Korejanci čak 2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) troše na privatne škole i instrukcije što predstavlja veliko opterećenje na primanja obitelji a time utječe i na stopu fertiliteta, koja vrlo niska i iznosi 1.2, jer si roditelji ne mogu priuštiti više djece zbog visokih troškova školovanja. Dugoročno, ovo može imat negativne posljedice na ekonomiju jer će mladi u budućnosti morati uzdržavati rastući udio starog stanovništva. Diplome vrhunskih sveučilišta su jedini put do uspjeha i moći ne samo u poslovnom svijetu nego i svim ostalima sferama života.

Korejanci čak 2 posto BDP-a troše na privatne škole i instrukcije što predstavlja veliko opterećenje na primanja obitelji a time utječe i na stopu fertiliteta, koja vrlo niska i iznosi 1.2, jer si roditelji ne mogu priuštiti više djece zbog visokih troškova školovanja. Gdje je Repubila Hrvatska? Jedan od temeljnih problema hrvatskih škola i sveučilišta je podfinanciranost. Dok se hrvatska sveučilišta bore s plaćanjem računa, a studenti za besplatno školovanje, južnokorejska vlada planira do 2015. samo za digitalizaciju školskih knjiga izdvojiti 2,4 milijarde dolara. Južna Koreja je jedan od najboljih primjera važnosti kulturoloških čimbenika u obrazovnom procesu. Iako njihov model predstavlja ekstrem i daleko je od savršenog, jedan je od najboljih na svijetu. Takav sustav je nemoguće primijeniti kod nas, ne samo zbog razlike u ekonomskoj snazi i veličini nego i zbog golemog kulturološkog jaza. Postoje mnogo bliži primjeri na koje se možemo ugledati. Hrvatska za školstvo odvaja znatno manje sredstava od prosjeka

zemalja Europske unije. Prema rezultatima istraživanja OECD-a čitalačka, matematička i prirodoslovna pismenost hrvatskih srednjoškolaca je ispodprosječna, Slovenija nas daleko nadmašuje u područjima matematike i prirodoslovlja. Globalna potražnja za visokokvalificiranim radnicima raste stoga je modernizacija školstva nužan preduvjet za to da u budućnosti ne budemo prepoznati samo kao turistička destinacija ili jeftina radna snaga. Obrazovanje je jedan od najmoćnijih instrumenata u borbi protiv siromaštva i nejednakosti i postavlja temelje za održiv ekonomski razvoj. Južna Koreja je jedna od zemalja koja je to spoznala na vrijeme, hoćemo li i mi? Hrvoje HORVAT

GOSPODARSTVO

PRIMIJENJENA EKONOMSKA TEORIJA Gdje apsurdnost raste na drveću

eatar apsurda i moguća Pinocchijeva pardoksalna izjava „sada će mi narasti nos“, srećom nemaju ozbiljnijeg utjecaja na živuće gospodarstvo. Ipak, paradoksa većih razmjera u našem društvu svakako ne nedostaje... Donosimo vam osam interesantnih primjera iz svijeta ekonomije nad kojima će te se zasigurno zamisliti. Paradoks vrijednosti Paradoks vrijednosti poznat je i kao „paradoks dijamanata i vode“, koji je stoljećima izazivao zanimanje mnogih filozofa i ekonomista. Taj paradoks kontradiktorni je primjer gdje, unatoč tome što je voda daleko korisnija od dijamanata u smislu preživljavanja, dijamanti postižu višu tržišnu cijenu od vode. Moglo bi se reći da su dijamanti rijeđi od vode, čime je potražnja veća od ponude, što vodi do porasta cijene. Međutim, treba uzeti u obzir i činjenicu da je manje od 1 posto zemljine vode pitko. Zbog njene oskudnosti, ona je jedan od najvažnijih svjetskih problema – oko 2 milijuna ljudi svake godine umire, a oko pola milijarde oboli od nedostatka pitke vode! Paradoks se može objasniti subjektivnom teorijom vrijednosti, koja kaže da se vrijednost temelji na željama i potrebama društva, za razliku od vrijednosti koja je svojstvena samom objektu. Kako u razvijenim zemljama vode ima u izobilju ne brinemo o plaćanju vode. Ipak, zemlje u razvoju zasigurno veći značaj pridaju pitkoj vodi nego kakvim drugim, materijalnim, stvarima.

čiji je zadnji broj registarskih tablica paran i obrnuto. Nije trebalo dugo da mnogi kupe i drugi auto, gotovo udvostručujući ukupan broj automobila u gradu! Pojam se i danas koristi kao ilustracija krivog poticaja u politici i gospodarstvu.

Khazzoom-Brookesov postulat Prijedlog je dobio ime po ekonomistima

Nadalje, povećanje energetske učinkovitosti dovodi do povećanja gospodarskog rasta, što za sobom povlači veće korištenje energije u cijelom gospodarstvu. Također, povećanje učinkovitosti u bilo kojem “uskom grlu” resursa množi uporabu i svih pratećih tehnologija, proizvoda i usluga koji su ograničeni visokom neefikasnošću. Kako biste objasnili činjenicu da se u Sjedinjenim Američkim Državama, nakon napada 11. rujna, udvostručila prodaja ruža za usne? Ekonomija definira razne kategorije dobara. Luksuzna dobra su ona koja ljudi kupuju više kako im prihod raste, dok kod nužnih dobara, poput hrane ili odjeće, potražnja ne ovisi o dohotku. Efekt crvenog ruža govori da, tijekom ekonomskih nesigurnosti, ljudi kupuju više jeftinije luksuzne robe. Kupnja krznenog kaputabiti će supstituirana kupnjom skupljeg

Kobrin efekt Paradoks kobrinog efekta jest u tome što rješenje nekog problema postiže suprotan efekt. Izraz „kobrin efekt“ dolazi iz anegdote iz kolonijalne Indije. Britanska je vlast, željeći smanjiti broj tih otrovnih zmija, ponudila određenu novčanu nagradu za svaku ubijenu jedinku. Međutim, kako bi dodatno zaradili na tome, Indijci su kobre počeli i dodatno uzgajati. Dakako, nakon što je vlast to otkrila, nagrade su bile otkazane. Uzgajivači su oslobodili sve uzgajane kobre, a populacija zmija se zatim višestruko povećala. Noviji primjer jest pokušaj smanjenja prometa u glavnome gradu Venezuele, Caracesu (ponovio se i u Jugoslaviji 80-ih godina prošlog stoljeća). Odluku koju je donio gradonačelnik jest da parnim datumima ulicama grada smiju voziti samo automobili

Danielu Khazzoomu i Leonardu Brookesu, koji su tvrdili da povećanje energetske učinkovitosti, paradoksalno dovodi do povećane potrošnje energije. Godine 1990. i ta se hipoteza ispostavila točnom. Naime, povećana učinkovitost energije može povećati potrošnju energije na tri načina: Prvo, povećanje energetske učinkovitosti čini upotrebu energije relativno jeftinije, potičući tako njeno povećano korištenje.

ruža za usne. Pokazalo se da potrošači uvijek kupuju luksuznu robu, pa čak i za vrijeme ekonomskih teškoća. Osim na kozmetiku, efekt je primjenjiv i na raznu tehnologiju i druge uređaje.

Asimetričnost informacija Problem asimetričnosti informacija često se javlja u ekonomiji. U većini prodajnih transakcija prodavač ima više informacija od kupca i zato ima priliku kupcu „podvaliti“

proizvode niske kvalitete za višu cijenu. Nepovoljna selekcija primjer je tržišnog procesa u kojem asimetričnost informacija dovodi do loših rezultata. Uzmimo za primjer zdravstveno osiguranje, uvijek aktualno u SAD-u. Osiguravajuća društva ovise o strukturi klijenata: potreban im je određeni broj zdravih klijenata (klijenti niskog rizika) koji će plaćati premije, ali neće koristiti zdravstvene usluge.Međutim, prve osobe koje će kupiti zdravstveno osiguranje jesu osobe lošijeg zdravlja (klijenti visokog rizika). Takva vrsta klijenata skuplja je za osiguravajuća društva jer je njima potrebno daleko više zdravstvenih usluga nego ostalim osobama. Kako osiguravajuća društva nemaju

Samaritanska dilema Hipoteza je to koja tvrdi da davanje milostinje demotivira pojedinca da popravi svoju lošu imovinsku situaciju. Naime, pri davanju takve milostinje primatelj ima dva izbora: iskoristiti potporu za poboljšanje svog stanja ili se nastaviti oslanjati na daljnju pomoć kako bi preživio. Uzmimo za primjer ulične prosjake kojima bi mnogi željeli darovati novac, ali, zbog bojazni da će njime kupiti alkoholno piće, rijetki to i učine. Protivnici milodara često se pozivaju na ovu dilemu tvrdeći da korisnici takvih potpora gube motivaciju za rad te izbjegavaju postati produktivni članovi društva.

kako bi i u budućnosti imao što za loviti. Ipak, neminovni događaj jest da će ribara, koji djeluje odgovorno i ograničava iznos svog ulova, prevariti drugi ribari, koji se dogovora o repopulaciji neće pridržavati. Tragedija slučaja leži u činjenici da će svaki ribar, zbog manjka povjerenja u druge ribare, izloviti što je više moguće, a time i u dugom roku iscrpiti svjetske zalihe - što niti jednom sudioniku nije u interesu.

Tragedija nositelja prava Suprotno prethodnom slučaju, tragedija nostitelja prava je situacija gdje mnogo vlasnika obeshrabruju ostvarenje društveno povoljnog ishoda. Klasičan primjer su patenti

Kako biste objasnili činjenicu da se u SAD-u, nakon napada 11. rujna, udvostručila prodaja ruža za usne?

uvid u potpuno zdravstveno stanje nositelja polica (iako čine sve što je u njihovoj moći da to otkriju) oni, zbog tog nedostatka informacija, a u vidu smanjenja rizika, povećavaju premije zdravstvenog osiguranja. Logično, uslijed povećanja premija, oni najzdraviji otkazuju takvu policu. Preostali korisnici osiguranja jesu oni najbolesniji, pa premije ne nadoknađuju medicinske troškove. U teoriji, ovaj bi slučaj mogao dovesti do kolapsa industrije zdravstvenog osiguranja. Ipak, takav rizik je umanjen jer mnogi poslodavci plaćaju osiguranje svojim zaposlenicima (među kojima je i veliki dio zdravih pojedinaca) pa se rizik ujednačuje.

Zbog ove dileme mnogi, koji bi zapravo htjeli iskoristiti pomoć za izlazak iz krize, gube.

Tragedija zajedničkog vlasništva Tragedija zajedničkog vlasništva je situacija u kojoj više samostalnih pojedinaca iscrpe zajednički resurs, čak i kada se to protiv općem interesu. Zasigurno vam najbliži primjer ovog apsurda jest ribarstvo. Populacije riba nitko ne posjeduje – ono je zajednički resurs. Kako se riba konzumira diljem svijeta mnogi se ribari nadmeću za ulov. Normalno, kako bi povećao svoju zaradu, svaki će ribar nastojati uhvatiti što je moguće više riba. Međutim, u ribarevom interesu je i održavanje riblje populacije,

zaštićenim intelektualnim vlasništvom. Ako je za proizvodnju proizvoda potrebno mnogo komponenti ili metoda koji su patentirani od strane raznih pravnih osoba, onda postaje komplicirano, skupo i dugotrajno tražiti odobrenje od svakog vlasnika, pa takav proizvod neće ni biti proizveden. To može biti velika šteta, pogotovo ako postoji velika potražnja za takvim proizvodom ili ako je ono od velike društvene koristi. Situacija je to u kojoj svi gube - vlasnici patenata, proizvođači, ali i potrošači, potencijalni kupci tog proizvoda. Sven STANIČIĆ

GOSPODARSTVO

TEORIJA KAOSA U EKONOMIJI Uništavanje matematičke ekonomije iznutra?

konomski modeli iz udžbenika koji se tako studiozno uče i istražuju su otvoreni, neodređeni ili nejasni, jer izostavljaju bitne sastojke (ponašanje, povijest, pravo) bez kojih su neispravni. Kroz povijest, ekonomisti su tražili znanstvene sigurnosti. Ekonomska paradigma, osnovana u sedamnaestom stoljeću, tvrdi sigurnost i determinizam za ekonomske varijable, kvantitativne i tako u sklopu primjenjene matematike. Međutim, nedavno je u ruke reformatora postavljen novi instrument kojem bi moglo biti teže odoljeti: pojam kaosa - prema kojemu bilo koja teorija koja postulira konačan odnos između ekonomskih

varijabli je suvišna ili kriva. Svaki ekonomist sada zna za Thomasa Kuhna i, možda, Imrea Lakatosa. Kuhn i Lakatos, prilikom rješavanja fizičkih znanosti, izmislili su terminologije koje su se činile odmah primjenjive na ekonomiju – paradigme, normalna znanost, anomalije, krize, tvrde jezgre, negativne i pozitivne heuristike, zaštitni pojasevi, i istraživački programi. U prirodnim znanostima sukob je nastao između novih i starih paradigmi ili tvrdih jezgri, ali u ekonomiji jedna dugo osnivana paradigma čija je tvrda jezgra uživala trajnost okamenjenja, suočena je sa mnoštvom heterogenih kontra-primjera, a njihovu slabosti osigurao je nesklad.

Deterministički kaos Deterministički kaos je nepravilno oscilatorno ponašanje koje nastaje u nelinearnim

dinamičkim sustavima. Njegovo postojanje je prisililo istraživače iz različitih znanstvenih disciplina da promisle o nekim svojim dugo prakticiranim vjerovanjima i praksama. U području ekonomije to je prisililo ekonomiste da preispitaju teme poput teorije poslovnih ciklusa, Keynesiansku makroekonomiju, ekonomska predviđanja i hipotezu racionalnog očekivanja. Na području evolucijske ekonomije, štoviše, to je otvorilo vrata matematičkom modeliranju pojmova i teorija koje su tradicionalno ostavljane verbalnim opisima.

Povratne informacije i podrijetlo oscilacije Kamen temeljac gotovo svih dinamičkih ekonomskih sustava su pozitivne i negativne povratne petlje. Pozitivne povratne petlje predstavljaju samoojačavajuće procese koji

generiraju eksponencijalni rast ili pad u dinamičkim sustavima. Primjeri uključuju odnos između veličine nacionalnog duga i veličine kamate na dug (kako se razina duga povećava, ceteris paribus, veličina potrebnih kamatnih plaćanja raste, što dovodi do veće razine duga) i odnos između osjećaja potrošača i potrošnje (kad potrošački optimizam pada, potrošnja pada, što zauzvrat smanjuje zaposlenost i dodatno smanjuje potrošački optimizam).

ovi modeli imaju tendenciju biti linearni i diskretni. Razlog opetovanog korištenja diskretnih vremenskih modela je vjerojatno jednostavnost ekonometrijskih procjena njihovih parametara, u odnosu na njihove kontinuirane dvojnike. Razlog opetovanog korištenja linearnih modela je najvjerojatnije njihova analitička rješivost. Analitičko rješenje dinamičkog sustava opisuje njegovo točno ponašanje u stabilnom stanju u bilo kojem trenutku u vremenu. Rješenja ovog tipa se dobivaju rastavljanjem linearnog sustava na njegove bazne komponente, deriviranjem ponašanja svake komponente, te ponovnim spajanjem svih komponenti. Ponašanje linearnog sustava je, dakle, samo suma ponašanja njegovih dijelova.

stvarnog svijeta kaotični, slučajnost i nered moraju proizaći iz neke temeljne strukture ili reda.

Utjecaj na ekonomiju Mnogi poznati ekonomski modeli su pokazali da proizvode, nakon neznatnih izmjena, kaos kao jedno od svojih ponašanja. Djelomičan popis uključuje: model preklapajučih naraštaja, model multiplikatora-akceleratora, IS/LM model, model paukove mreže i različite modele ekonomskog rasta.

Negativne povratne petlje predstavljaju procese traženja cilja koji su odgovorni za Jedan od najprovokativnijih rezultata koji različita ponašanja u dinamičkim sustavima. proizlaze iz postojanja kaosa u ekonomskim Karakterizira ih razlika koju vuku između modelima iznio je Jean-Michel Grandmont. stvarnog i željenog stanja sustava. Ako Grandmont je pokazao postojanje kaosa u nastaje raskorak između stvarnog i željenog modelu preklapajučih naraštaja (model opće stanja, negativna petlja povlači za sobom ravnoteže) s konkurentnim tržišnim kliringom korektivne akcije koje ih dovode u sklad. Kao Iako je sa linearnim modelima lako raditi i individualnim ekonomskim agentima koji rezultat, barem u svojem najjednostavnijem matematički, oni su neadekvatni za točan optimiziraju i posjeduju savršeno predviđanje obliku, negativne povratne petlje (ekstremna verzija hipoteze raciosu samoispravljajuće i rade na nalnih očekivanja). stabilizaciji sustava. Međutim, Ovi rezultati su zadali udarac KAKO JE BILO KOJI MODEL, PO DEFINICIJI, negativne povratne petlje također zbirci ekonomskih modela koji mogu generirati i nestabilnost, APSTRAKCIJA STVARNOSTI I STOGA APROKSIMACIJA, pokušavaju pokazati da racioako je njihova korektivna mjera nalna očekivanja i konkurentna PREDVIĐANJE BUDUĆEG PONAŠANJA STVARNOG odgođena. Intuitivno, to se tržišta doprinose stabilnom i EKONOMSKOG SUSTAVA JE STOGA, U NAČELU, događa jer same sebe izbace iz jedinstvenom rješenju ravnoteže i, harmonizacije. Odnosno, zbog NEMOGUĆE, AKO SE ON PONAŠA KAOTIČNO. stoga, nema ekonomskih flaktukašnjenja, kada korektivna mjera acija bez egzogenih šokova. Oni stigne ona više nije prikladna. su također dali podršku KeyneRezultat toga je ciklus koji karakprikaz strukture većine ekonomskih sustava. zijanskoj ekonomiji i ideji da poslovne teriziraju odstupanja od željenog stanja. Ovaj To je zato što stvarni ekonomski sustavi krize mogu biti uzrokovane nestabilnim ciklus će biti prigušen, eksplozivan, neprekiposjeduju fizičke, psihološke, financijske i očekivanjima. Drugim riječima, Grandmondan i redovan ili neprekidan i neredovan, društvene okvire koji ograničavaju njihovo tovi rezultati sugeriraju da očekivanjem ovisno o detaljima strukture sustava. ponašanje. Drugim riječima, stvarni ekonomupravljani, endogeni poslovni ciklusi postoje Jedna druga heuristika koja se odnosi na ski sustavi su veoma nelinearni. Za razliku i u skladu su sa pojedinačnom optimizacistrukturu povratnih petlji koju je važno imati od linearnih modela, nelinearni modeli se ne jom, samoispunjavajučim očekivanjima i na umu jest da, kada se negativna povratna mogu razbiti na svoje bazne komponente i konkurentnim tržišnim kliringom. petlja s odgođenim korektivnim mjerama riješiti analitički. Ovo je još jedan način da Drugo područje u kojem ekonomisti moraju kombinira sa jednom ili više pozitivnih se kaže da je njihovo ponašanje nešto više ponovno procijeniti svoje mišljenje, kao povratnih petlji, rezultat je često pogoršanje od zbroja ponašanja njihovih komponenti. rezultat otkrivanja kaosa, je u korištenju nestabilnosti sustava. Drugim riječima, Kao rezultat svoje nedjeljivosti, ponašanje modela za ekonomska predviđanja. Budući da samoojačavajući utjecaji pozitivne petlje većine nelinearnih sustava mora se očitovati je kaotični sustav osjetljiv na svoje početne često čine destabilizacijske utjecaje negakroz računalne simulacije (iako postoje i uvjete, samo se savršeno određen model tivne petlje mnogo gorima. Deterministički nesimulacijske tehnike). Nadalje, izračun (strukture, parametri i početne vrijednosti) kaos se često javlja u sustavima koji posnjihovih ponašanja će biti samo približan, a može koristiti za predviđanje kretanja u jeduju ovu vrstu strukture. ne točan, kao u linarnom, analitički rješivom svim, ali samo najbližim, budućim razdoslučaju. bljima (tj. prije nego je eksponencijalna Linearni i nealinearni modeli divergencija predaleko napredovala). Kako Neke implikacije kaosa Očigledno je da je ekonomski svijet nelinje bilo koji model, po definiciji, apstrakcija Sustav koji proizvodi deterministički earan, stoga se čini da je fokusiranje na stvarnosti i stoga aproksimacija, predviđanje kaos oscilira s periodom koji je u suštini linearnu dinamiku od ograničenog interesa. budućeg ponašanja stvarnog ekonomskog No ekonomisti su otkrili da nelinearni modeli beskonačan, tj. on generira ciklus koji se sustava je stoga, u načelu, nemoguće, ako se nikada ne ponavlja. Kao rezultat toga, podaci znaju biti toliko teški i tvrdoglavi da su uson ponaša kaotično. koje stvara mogu proći mnoge tradicionalne vojili tehniku lineariziranja kako bi se mogli Marko TODOROVIĆ testove slučajnosti vremenskih serija. To je nositi s njima. Stoga je linearna dinamika dovelo neke znanstvenike da špekuliraju o zadržala svoju ulogu u ekonomskoj analizi. samom značenju pojma slučajnosti. Točnije, Ekonomisti su jako dugo gradili formalne oni pretpostavljaju da, ako su procesi dinamičke modele. Iako postoje iznimke,

FAKULTET Dragi naši, čitate, još toplo od tiskanja, 85. izdanja Managera. Jako nam je drago da se sve više i više studenata interesira za pisanje u časopisu, jer uz pisanje i rad, Manager (a i Hrvatska Studentska Asocijacija - HSA) obiluje zabavom! Tako da ste svi vi ostali više nego dobrodošli da dođete i iskusite Više od studiranja. U ovom broju očekuje vas opsežna Andrejeva pomoć za prijavu na fakultet u Velikoj Britaniji, nakon čega vam se ništa neće činiti nemogućim. Nadalje, slijede rezultati ankete o ocjeni studenata vlastitog školovanja i studentskog života, koja je provedena od strane naše novinarke Lidije. Rubrika pršti informacijama o studentskim udrugama na našem fakltetu. Vi koji još niste bili na najboljem partyu sa svrhom, dođite i zabavite se uz HSA i sve ostale udruge! Na zadnjoj stranici rubrike, čeka vas jedna novost koja će vas (iskreno se nadam) obradovati. Za sve prijedloge, kritike, savjete posjetite nas na Facebook stranici, a također možete postaviti i temu koja bi Vas veselila da ju vidite u Manageru. Za više članaka, pak, posjetite našu web stranicu, na kojoj će se objavljivati zanimljivi članci na tjednoj bazi, pa kad vam zafali Manager znate gdje ići. Do čitanja, Iva KOVAČIĆ, Urednica rubrike Fakultet

ITHAS – INTERNATIONAL TOURISM & HOSPITALITY ACADEMY AT SEA 2012. Stvaranje turističkog proizvoda I ove godine Ekonomski fakultet u Zagrebu organizira međunarodno studijsko putovanje studenata turizma i to na zavidnoj ruti: Trogir – Split – Šibenik – Zadar – Nin – Šimuni – Betina – otok Zlarin – Solaris - Trogir. Po sedmi put se ovaj jedinstveni projekt edukacije studenata turizma održava. Ovaj projekt pokrenula je prof. dr. sc. Nevenka Čavlek, koja je od stvaranja same ideje organizirala i svako putovanje u Hrvatskoj. Osim po Lijepoj Našoj, ITHAS projekt održava se u zemljama partnerima projekta i to svake parne godine. Sudionici dolaze iz Hrvatske, Slovenije, Finske, Njemačke, Kanade, SAD-a te Australije. Ovogodišnja tema je Creation of Tourism Product.

Sudionici dolaze iz Hrvatske, Slovenije, Finske, Njemačke, Kanade, SAD-a te Australije. Ovaj projekt uključuje slušanje predavanja istaknutih stručnjaka ovog područja, prezentacije studenata sudionika, susrete s čelnim ljudima turističkih organizacija u mjestima na koja se dolazi te sudjelovanje u radionicama i teambuildingu. Pravo na prijavu imaju svi studenti diplomskog smjera Turizam, stručnog studija smjera Turističko poslovanje

te studenti preddiplomskog studija koji imaju upisana minimalno 3 izborna kolegija s Katedre za turizam. Rok prijave za ovaj projekt je 30. siječnja 2012., a za sva dodatna pitanja možete se obratiti u kabinetu asistenata V. Budimski i A. Vlahova. Iva KOVAČIĆ

Pravo na prijavu imaju svi studenti diplomskog smjera Turizam, stručnog studija smjera Turističko poslovanje te studenti preddiplomskog studija koji imaju upisana minimalno 3 izborna kolegija s Katedre za turizam.

GRADITELJI SATOVA ILI POKAZIVAČI VREMENA Uvođenje stručne prakse kao izbornog kolegija

etiri godine studiranja učili smo što su nam zadali, radili što su nam rekli. Ukratko rečeno, poštovali smo pravila i nismo se bunili. O promjenama nismo razmišljali niti su nas zanimale. Bili smo pokazivači vremena. Upisali smo se na diplomski studij i mislili da će sve biti isto kao do tada. Već nakon prvog susreta s profesorom Omazićem u sklopu kolegija Menadžment promjena vidjeli smo da više neće biti kako smo navikli. Profesor nas je uvjerio kako možemo sve promijeniti, samo se trebamo potruditi i vjerovati u sebe. Formirali smo šesteročlani tim motiviranih i ambicioznih studenata i odredili temu

projekta- uvođenje stručne prakse kao izbornog kolegija na sveučilišni preddiplomski studij.

PODRŽALI SU NAS I E-STUDENT I STUDENTSKI ZBOR, A POSEBNO NAM JE USUSRET IZAŠLA UDUGA HRVATSKA STUDENTSKA ASOCIJACIJA (HSA) KOJOJ OVIM PUTEM ZAHVALJUJEMO. Cilj Naš cilj je premostiti jaz koji je nastao između teorijskih znanja i koncepata koji se uče na fakultetu i praktičnog realnog poslovanja. Omogućivši studentima obavljanje stručne prakse na sveučilišnom studiju fakultet će studente bolje pripremiti na ono sto ih čeka u budućnosti, tj. učiniti ih sposobnijima, kompetentnijima i spremnijima za posao. Danas u postindustrijskom dobu kada naučena znanja zastarijevaju već nakon par godina i kada sve više do izražaja dolazi koncept „cijeloživotnog učenja“ zadaća akademskih institucija postaje, osim znanja, pružiti i iskustva i formirati stavove, a smatramo da praksa uvelike može ispuniti tu zadaću.

Početak projekta Nakon što smo sastavili prijedlog projekta, odredili temeljne ciljeve i akcijski plan počeli smo djelovati. Proveli smo anketu gdje se pokazalo da većina studenata podržava uvođenje stručne prakse. Razgovarali smo s profesorima, asistentima, prodekanicom za nastavu, djelatnicima referade, upravnom pravnicom i drugim utjecajnim osobama te naišli na sto postotnu podršku. Podržali su nas i e-student i Studentski Zbor, a posebno nam je ususret izašla uduga Hrvatska Studentska Asocijacija (HSA) kojoj ovim putem zahvaljujemo. Ohrabreni toliko velikom potporom krenuli smo dalje. Istražili smo zašto stručna praksa ne postoji na našem

fakultetu, napravili benchmarking s drugim ekonomskim fakultetima u Republici Hrvatskoj, odnosno istražili da li oni imaju praksu, i ako nemaju zašto. Ipak, smatramo da je najvrijednija stvar koja će izaći iz ovog projekta baza poduzeća. Pronašli smo najbolja i najveća poduzeća u čitavoj državi, te ih razvrstali po županijama kako bismo studentima omogućili obavljanje prakse kod kuće pod praznicima Hvala svima na do sada iskazanoj podršci, ali hvala i onima koji će nam podršku tek pružiti. Nadamo se da će korist ovog projekta biti višestruka, osim što će u doglednoj budućnosti studenti moći birati praksu za izborni predmet, steći bolje kompetencije i biti cijenjeniji na tržištu rada nadamo se da ćemo vam svima dokazati da promjene nisu teške niti nemoguće. Jer sve teče, sve se mijenja, jedino je promjena stalna. Aleksandra MIHAJLOVIĆ i David SUMIĆ

Pronašli smo najbolja i najveća poduzeća u čitavoj državi, te ih razvrstali po županijama kako bismo studentima omogućili obavljanje prakse kod kuće pod praznicima.

FAKULTET

GRADITELJI SATOVA ILI POKAZIVAČI VREMENA

Uvođenje stručne prakse kao izbornog kolegija

U 21. stoljeću nezamislivo je izostaviti obrazovanje iz svakodnevnog života. Globalno je stajalište da obrazovanje treba i mora biti dostupno svim ljudima bez obzira na različitosti. Između ostalog visoko obrazovanje je ono koje izaziva brojne rasprave. Postavlja se pitanje da li je dostupno svim ljudima te koji su uvjeti i načini studiranja prisutni širom svijeta, a koji u Republici Hrvatskoj? S obzirom da je studentsko doba još uvijek ono đačko, mogao bi se s pravom iskoristiti pridjev najljepše. Svatko ima vlastiti i drukčiji doživljaj studentskih dana, ali važno je da sve uključene strane od profesora do administracije učine studiranje još ljepšim (koliko god to patetično zvučalo). Zemlja je lopta šarena Visoko obrazovanje u nekim državama uistinu predstavlja pravi luksuz. U Africi vode se stalne bitke za što učinkovitije i kvalitetnije provođenje osnovnog obrazovanja, a visoko obrazovanje dostupno svima zvuči kao daleka budućnost. U drugim dijelovima svijeta, konkretno u onim razvijenijim, sve je veći naglasak na visokom obrazovanju. Prisutna su brojna i prestižna sveučilišta koja pružaju kvalitetno obrazovanje, a broj visoko obrazovanih povećava se iz godine u godinu. Na ljestvici vodećih svjetskih sveučilišta prvo mjesto zauzima Cambridge (UK), zatim slijedi Harvard (SAD), MIT (SAD), Yale (SAD), Oxford (UK). Školarine na navedenim prestižnim svjetskim sveučilištima dosežu vrtoglave iznose, konkretno za Cambridge oko 20 tisuća dolara dok za Harvard oko 40 tisuća dolara. Nakon Rusije slijedi Kanada sa 48 posto, a SAD se smjestio na dvanaesto mjesto sa 40 posto visokoobrazovanog stanovništva. Zanimljive su različitosti koje su prisutne u svijetu po pitanju visokog obrazovanja. U mnogim državama visoko obrazovanje ne zadovoljava kriterije studenata te im ne pruža ˝ono˝ što oni smatraju da bi im trebalo pružati. Iz tog razloga studentski prosvjedi i izrazi nezadovoljstva prisutni su diljem svijeta. Izuzetno je važno da se mladi i studenti uključe u borbu za svoja prava i prava drugih jer su oni nositelji promjena te mogu oblikovati bolju budućnost za zemlju u kojoj žive.

Što nam govori statistika? U Hrvatskoj trenutno je oko 20 posto visokoobrazovanih u ukupnoj radnoj snazi, prema podacima 2011. godine Državnog zavoda za statistiku. Projicirani prosjek bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) Europske unije

po stanovniku iznosi 30 tisuća eura, a da bi Hrvatska dostigla taj iznos prema procjeni Nacionalnog vijeća za konkurentnost, trebala bi do 2025. godine povećati broj visokoobrazovanih u radnoj snazi za 170 tisuća osoba. U Hrvatskoj je trenutno suprotan tijek događaja jer je u kolovozu 2011. godine broj visokoobrazovanih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje iznosio 30.358 osoba.

PREMA PODACIMA COLLEGE BOARDA IZ 2010. GODINE NAJVEĆI BROJ VISOKOOBRAZOVANIH, IZMEĐU 25 I 64 GODINE STAROSTI, PRISUTAN JE U RUSIJI, A IZNOSI ČAK 54 POSTO. Ipak svim tim silim brojkama nije kraj. Studentima su najvažnije one koje govore o njihovim studentskim i ostalim troškovima. EUROSTUDENT istraživanje iz 2010. godine donosi zanimljive podatke o studiranju u Hrvatskoj, a provedeno je putem internetskog upitnika na realiziranom uzorku od 4.664 studenata. EUROSTUDENT je međunarodno istraživanje o različitim aspektima stu-

dentskog života u Europi, a u ovom slučaju u Hrvatskoj. Pokazalo se da ukupni prosječni godišnji troškovi studiranja po studentu iznose 31.510 kuna. Najveći broj i to 45 posto studenata živi kod kuće s roditeljima, dok 31 posto studenata su podstanari. Ukupno 11 posto studenata smješteno je u studentskim domovima. Više od polovice studenata ne radi tijekom semestra, dok je 45 posto studenata u semestru u kojem je provedeno istraživanje obavljalo neki plaćen stalan ili povremeni posao. Osim toga istraživanje je pokazalo da najviše studenata tijekom prosječnog tjedna u učenju i studiranju provede više od 30 sati, dakle ekvivalent punog radnog vremena. Što se tiče međunarodne dimenzije i mobilnosti, gotovo svi studenti su se izjasnili da se služe engleskim jezikom, no svega dva posto studenata navodi da su studirali u inozemstvu. Zanimljivo je da su studenti u samoprocjeni dostatnih financijskih sredstva iskazali osrednje zadovoljstvo. U Izvješću o globalnoj konkurentnosti 2009. – 2010. pokazalo se da Hrvatska prema konkurentnosti visokog obrazovanja zauzima 75. mjesto. Između ostalog konkurentnije visoko obrazovanje od nas imaju Slovenija, Crna Gora, Makedonija, Srbija. Kao glavni problem u Hrvatskoj navodi se trajanje visokog obrazovanja od prosječno sedam godina, a postotak studentata koji diplomira je manji od europskog prosjeka.

Kako razmišljaju studenti? Za potrebe ovog članka kreirana je kratka anonimna internet anketa kojom su se željele prikupiti dodatne informacija o visokom obrazovanju u lijepoj našoj. Prvenstveno je važno napomenuti da je anketu ispunilo 144 studenata, sa udjelom od 81 posto stude-

nata koji studiraju na Ekonomskom fakultetu Zagreb.

obrazovanja u Hrvatskoj sa 74 posto glasova, smatra se nedostatak stručne prakse.

Na pitanje zašto ste upisali fakultet na kojem studirate, najviše studenata, i to čak 83 posto se izjasnilo da su željeli upisati baš taj fakultet na kojem se trenutno nalaze, a osim toga 80 posto studentata ga planira završiti u roku. Nitko ne planira odustati od upisanog fakulteta. Zaključak je taj da su studenti motivirani i željni završiti upisani fakultet jer uviđaju koristi koje imaju od dobivenog znanja, iskustva i diplome. Unatoč tome u društvu se stvara slika da postoji velik broj studenata koji upisuju fakultete bez želje i motivacije za studiranjem, ali ovo istraživanje i istraživanje EUROSTUDENTA pokazuju drukčije.

Previsoke upisne kvote zauzimaju drugo mjesto sa 47 posto, razlog tomu su nedovoljni kapaciteti nekih fakulteta da prime toliki broj studenata, a s time povezan rad u velikim grupama što narušava kvalitetu studiranja. Među ostale probleme izdvajuju se previsoke školarine sa 43 posto, zatim nedovoljna ponuda stipendija te nedostatak mogućnosti za međunarodnu razmjenu. Između ostalog 74 posto studenata smatra da bi trebalo prosvjedovati za poboljšanje visokog obrazovanja u cjelosti, dok bi samo 50 posto sudjelovalo u prosvjedima.

Fakulteti zajedno sa profesorima trebali bi potaknuti studente na učenje i razvoj sposobnosti te im pružiti ono najbolje od sebe, pritom je važna uloga države i institucija koja će omogućiti sve ostalo što visoko obrazovanje čini izvrsnim. Koliko na tom području Hrvatska zaostaje mišljenja su podijeljena, ali većina studenata se slaže u sljedećim navodima. Prosječna ocjena znanja koje pružaju fakulteti u Hrvatskoj iznosi 3.32 od pet, a sa dodijeljenim studentskim pravima zadovoljno je 43 posto studenata. Zanimljiv je podatak da je najlošije ocijenjena organiziranost fakulteta i to sa prosječnom ocjenom 2.30. Kao najveći problem visokog

Otvoreno pitanje u provedenoj anketi je glasilo smatrate li da RH nudi kvalitetno visoko obrazovanje? Većina studenata je odgovorila sa DA (35 posto) ili NE dok se jedan dio ipak malo više raspisao. Izdvajaju se sljedeći komentari studentata na postavljeno pitanje:

Ne! Previše teorije i nepotrebnih “činjenica”, a premalo prakse i stvarnog znanja. Visoko obrazovanje u Hrvatskoj nije dovoljno prepoznato u inozemstvu, a samo po sebi je zadovoljavajuće kvalitete.˝ Smatram da u ovom razdoblju sve zemlje koje su kategorizirane u srednje razvijene, a da ne govorim o visokorazvijenim zemljama imaju vrlo dobar sustav obrazovanja i kvalitetan stručni kadar, a ˝stvar˝ je u samoj želji i volji studenata za usvajanjem novih znanja i vještina. U prilog tome govori i činjenica kako sve više studenata ili učenika sudjeluje na raznim međunarodnim natjecanjima i ostvaruju vrhunske rezultate i ostaju zapaženi.˝ Lidija GRAHO

Sam potencijal većine profesora je velik te ništa manji od ostalih profesora u inozemstvu. Razlika je u nekvalitenoj organizaciji nastave fakulteta koji broje po 1500 studenata na godinu i sl. Još jedan problem je i inflacija petica, vjerojatno potaknuta kako smanjenom kvalitetom kadra, tako i željom Hrvatske da se dokaže kao “zemlja znanja” i “napuše” statistika.˝

FAKULTET

INTERNETSKO UČENJE

Revolucija online obrazovanja

to je danas svijet bez Interneta? Mnogi od nas ne mogu se zamisliti bez tog svemoćnog alata koji, iz dana u dan, ima sve više mogućnosti i postaje prisutan u svim segmentima života - pa čak i u obrazovanju! Mnogi od nas, ali i naših bližnjih nije ni svjesno koliko toga nauče surfajući internetom, guglajući i pretražujući razne stranice. Internet je enciklopedija novog doba.

Internetska raznolikost Od raznih baza podataka gdje možete naći znanstvene tekstove u punoj veličini u pdf formatu preko Wikipedije gdje se u par rečenica objašnjava neki pojam pa sve do video konferencija koje u dvadesetak minuta prezentiraju neku temu - Internet postaje platforma koja nudi za svakoga ponešto. Tu se ne radi samo o e-learningu, koji se definira kao korištenje multimedije i interneta u sklopu svakodnevnog formalnog obrazovanja, tu je riječi i o nekonvencionalnim putevima stjecanja znanja. Internetsko obrazovanje je širok pojam koji uključuje neformalne tečajeve i video konferencije koje su stvar preferencije svakog pojedinca. Tu se radi o raznim video isječcima gdje se uči sve od kuhanja do izrade origamija, raznim stranica na kojima možete učiti strane jezike, na vlastitu inicijativu, te je općenito omogućen pristup širokoj lepezi znanja iz raznih područja.

Nekonvencionalne metode učenja TED je neprofitna organizacija namijenjena širenju ideja. Započeta je 1984. kao konferencija koja spaja ljude iz triju svjetova tehnologije, zabave i dizajna, od kuda dolazi i naziv organizacije. Međutim, otada je spektar ideja proširen. Među dvjema godišnjim konferencijama u Palm Springsu i Long Beachu te globalnoj konferenciji u Edinburghu, TED uključuje i TEDTalks video stranicu. TEDTalks je započeo kao mali projekt čiji je cilj bio prikazivanje svjetskih promjena i raznih događanja preko TED-a. Razgovori su pušteni online, te su ubrzo privukli milijune gledatelja. Takva entuzijastična reakcija je dovela do reorganizacije cijele TED stranice oko TEDTalks-a kao centralnog dijela, te je omogućavala svim zainteresiranim pristup najinspirativnijim govornicima svijeta. Teme su šarolike - od kulinarstva do svemirske

Popis tema je podugačak, a sastoji se od arhitekture, astronomije, biologije, ekonomije, kemije, informatike, električnog inžinjeringa, poduzetništva, povijesti, prava, matematike, psihologije, filozofije, religijskih studija, književnosti, medicine, studija zaštite okoliša i mnogih drugih. Neka od sveučilišta koja prakticiraju ovakav način distribuiranja znanja su Stanford, Berkley, Harvard, MIT, NYU, UCLA... Osivačima ove stranice cilj je uklanjanje granica za postizanje edukacije svjetskih razmjera, želja im je da cijeli svijet postane jedna velika učionica.

Praktični e-learning TEDTalks je započeo kao mali projekt čiji je cilj bio prikazivanje svjetskih promjena i raznih događanja preko TED-a. tehnologije. Svi su izvođači stručnjaci u svom području, nadasve zanimljivi te predstavljaju neku revolucionarnu spoznaju ili informaciju. Govoreći o nekonvencionalnim metodama učenja, moramo spomenuti i stranicu Academic Earth koja omogućuje pristup online video sadržajima s predavanja prestižnih sveučilišta iz cijeloga svijeta.

Trebate li napisati seminarski rad ili prezentaciju, uvijek se možete pouzdati u Internetske tražilice i baze podataka. Prva i osnovna je ona koja se nalazi na stranici fakulteta, a zove se knjižnica online. Kada kliknete na link otvoriti će vam se novi prozor koji s lijeve strane ima popis linkova - tada kliknete na E-knjižnica i onda na baze podataka. U suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa, CARneta i Instituta Ruđer Bošković stvoren je centar za online baze podataka koji je dostupan svima uz korištenje AAI korisničkog računa. Centar nudi više od četrdeset baza podataka razvrstanih po znanstvenim područjima, što bi trebalo biti dostatno za svakog studenta. AAI korisnički račun možete dobiti u informatičkom centru koji se nalazi ispod KEFE ili na mail adresu: daxmann@efzg.hr. Također tim korisničkim računom dobivate i pristup fakultetskom intranetu čiji se link također nalazi na početnoj stranici fakulteta. Tu su dostupna sva predavanja na slajdovima svih profesora i asistenata koji su se potrudili staviti ih online. Na stranicama zagrebačkog sveučilišta postoji centar za e-učenje koji je uspostavio sustav za

Od raznih baza podataka gdje možete naći znanstvene tekstove u punoj veličini u pdf formatu preko Wikipedije, gdje se u par rečenica objašnjava neki pojam, pa sve do video konferencija koje u dvadesetak minuta prezentiraju neku temu - Internet postaje platforma koja nudi za svakoga ponešto. e-učenje MoD ( Moodle Community ) namjenjen projektima e-učenja koji su nastali ili su pokrenuti unutar akademske zajednice. Kolegije koji se tiču tih projekata mogu otvoriti članovi akademske zajednice koji imaju elektronički AAI račun. Također, sukladno strategiji e-učenja Sveučilišta u Zagrebu, uspostavljen je i sustav za e-učenje Merlin koji ustanovama, nastavnicima i studentima omogućuje pouzdanu platformu za učenje bez naknade. Sustav se kontinuirano razvija i prilagođava

Na stranicama zagrebačkog sveučilišta postoji centar za e-učenje koji je uspostavio sustav za e-učenje MoD ( Moodle Community ) namjenjen projektima e-učenja koji su nastali ili su pokrenuti unutar akademske zajednice. potrebama korisnika, a da bi stvari bile što jednostavnije, većina aplikacija je na hrvatskom jeziku. Izrađeni su i priručnici te tečaj o korištenju sustava. Svake godine održava se Sveučilišni Dan e-učenja kako bi se akademskoj zajednici omogućila razmjena iskustava te stjecanje novih spoznaja o primjeni informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Ove godine održat će se 7. prosinca. Tu je i nacionalni portal za učenje

na daljinu Nikola Tesla koji nudi online tečajeve za izradu web stranica pomoću FrontPagea i osnove Javascripta, obradu slika u GIMP-u, izradu animacija pomoću Flasha, te tečajevi računalne sigurnosti na Internetu i komunikacija i suradnja putem Interneta. Neke od stranica na engleskom jeziku su i www.free-ed.net koja sumira znanja iz zdravstvene skrbi, informacijske tehnologije, ekonomije, građevine, elektronike i matematike. Potpuno je besplatna, svatko sam slaže svoj raspored i frekvenciju učenja. Neke od stranica za učenje stranih jezika su i

British Councila kroz igre, priče i gramatičke vježbe, te razne testove znanja. Postajući članom možete stavljati svoje komentare i pitati za pomoć pri učenju eksperte iz područja engleskog jezika. Stranica Livemocha sustavno pomaže pri učenju svih svjetskih jezika. Na početnoj stranici odabere se jezik kojim govorimo, ali i koji bismo htjeli naučiti, zatim se odaberu neki od uvjeta učenja - npr želimo li ga naučiti hitno ili na duže razdoblje, želimo li konverzacijski ili osnovni smjer, a onda krećemo s učenjem. Učenje ne mora uvijek biti muka, ako Vas je ovaj članak barem malo potaknuo na učenje onda je poslužio svrsi i, hej, nešto vas zasigurno i naučio! Dorotea Albertina KNEŽEVIĆ

BBC learning English koja je osvojila prestižne nagrade u području inovacija i struke. Jezik se uči na nekonvencionalan način, čitajući tekstove na određenu temu ili slušajući audio snimke gdje se može čuti izvorni govor. Također postoje i gramatičke vježbe i vježbe vokabulara. Engleski možete potpuno besplatno naučiti i na stranici

FAKULTET

STUDIRANJE U

elika Britanija je jedna od kolijevki visokog obrazovanja i centar Europe za visoko obrazovanje. Brojna stara i nova sveučilišta, mnoštvo internacionalnih studenata, englesko govorno područje, bogata povijest i kultura te prosječni omjer od sedamnaest studenata na jednog profesora samo su neki od razloga zašto brojni studenti diljem svijeta dolaze na studij u Veliku Britaniju. Općenito o studiranju u Velikoj Britaniji Broj internacionalnih studenata u Velikoj Britaniji prelazi brojku od 405 tisuća studenata i svake godine raste. Visoko obrazovanje u Velikoj Britaniji se sastoji od brojnih sveučilišta koja se sastoje od jednog ili više fakulteta odnosno koledža ili škola. Sveučilište može imati više škola zaduženih za neko znanstveno područje, primjerice: University of St. Andrews, School of Economics and Finance ili više koledža primjerice: University of Oxford, Magdalen College. Na koledžima se u pravilu ne uči samo jedna znanstvena disciplina kao što je to, primjerice, u Hrvatskoj nego svaki koledž izučava više znanstvenih disciplina, zapravo, koledž predstavlja jednu studentsku zajednicu unutar sveučilišta.

Brojni studenti misle da su im te stipendije jedine dostupne i prelako odustaju od studiranja u Velikoj Britaniji radi visoke cijene studija. Velika Britanija je u sustavu bolonjskog procesa i trajanje studija je veoma slično hrvatskom i drugim europskim modelima; nakon 3-4 godine student stječe Bachelor’s degree osim na studijima medicine, veterine i stomatologije koji traju 5 godina, a nakon toga student može nastaviti obrazovanje na nekom postgraduate courseu; Master’s degree i MBA studiji traju jednu godinu dok PhD,

odnosno doktorat, traje tri do četiri godine. Hrvatskim studentima studiranje u Velikoj Britaniji je veoma privlačno prvenstveno radi usavršavanja engleskog jezika i strane diplome koja u većini slučajeva osigurava puno sigurnije zaposlenje nego domaća diploma, ali i radi individualnijeg pristupa prema studentu i drugačijeg pristupa studiranju. Jedna od negativnih stavki studiranja u Velikoj Britaniji je cijena studija koja u većini slučajeva premašuje iznos od 10 000 funti. Mnoga sveučilišta nude mogućnost online studiranja koje je mnogo jeftinije i ne zahtjeva fiziču nazočnost studenta na odabranom sveučilištu, nakon kojega se dobije u potpunosti ista diploma kao da ste studirali u Velikoj Britaniji. Online studiranje je relativno novi model u kojemu student sve ispite polaže u British Councilu u Hrvatskoj, a predavanja i konzultacije s profesorima se odvijaju putem Interneta. Online studiranje je izvrsno za studente koji radi fizičkih, obiteljskih, poslovnih ili nekih drugih razloga ne mogu otići u Veliku Britaniju, a i mnogo je jeftinije od „tradicionalnog“ studiranja. Ipak prednosti poput svakodnevnog usavršavanja engleskog jezika na engleskom govornom području, stvaranja novih prijateljstava s drugim studentima iz Velike Britanije, ali i raznih dijelova svijeta, pristup sveučilišnim knjižnicama, osobnog upoznavanja profesora, života u novoj zajednici, upoznavanja novih kultura itd. stavljaju „tradicionalno“ studiranje daleko ispred online studiranja.

Odabir studija i postupak prijave Odabir studija u mnoštvu sveučilišta u Velikoj Britaniji može biti podosta težak proces. U odabiru smjera studija i sveučilišta mnogo vam može pomoći stranica www.educationuk.org koja sadrži veoma jednostavnu tražilicu koja izbacuje sveučilišta koja nude smjer koji ste odabrali te veoma korisne informacije poput početka studija, cijene godine, kvalifikacije i adrese sveučilišta. Mnoštvo korisnih informacija možete saznati i na stranici britanske ambasade – www. ukincroatia.fco.gov.uk. Mnoge informacije i savjete na hrvatskom jeziku nudi i Institut za razvoj obrazovanja - www.iro.hr. Prilikom odabira sveučilišta postoji jedna veoma bitna stvar; u Velikoj Britaniji postoje mnoga sveučilišta različitih kvaliteta, iako je većina sveučilišta zadovoljavajuće kvalitete postoje i sveučilišta lošije kvalitete čije diplome nisu pretjerano cijenjene. Jedan od glavnih pokazatelja uspješnosti određenog sveučilišta, zasebne škole odnosno fakulteta ili neke druge visokoobrazovne institucije je upravo mjesto na rang listi koje objavljuju razne agencije i organizacije.

Jedan od glavnih pokazatelja uspješnosti određenog sveučilišta, zasebne škole odnosno fakulteta ili neke druge visokoobrazovne institucije je upravo mjesto na rang listi koje objavljuju razne agencije i organizacije.

U INOZEMSTVU

VELIKA BRITANIJA U Velikoj Britaniji redovito izlaze liste najcjenjenijih sveučilišta koje za svako sveučilište analiziraju kvalitetu, dobar glas, zadovoljstvo studenata, postotak zaposlenosti studenata nakon studija, omjer studenata i profesora i ostale stavke. Postoje mnoge liste i na svakoj listi se poredak sveučilišta razlikuje no ne više od pet mjesta. Ukoliko se vaše odabrano sveučilište nalazi primjerice u prvih pedeset rangiranih znate da je riječ o veoma dobrom sveučilištu s kojim ćete biti

najboljih sveučilišta, ali i pregled najboljih sveučilišta u određenoj regiji, detaljne kategorije za bodovanje te sve općenite informacijeo rangiranom sveučilištu. Veoma dobra rang lista sveučilišta nalazi se i na stranici britanskog magazina Guardian- www. guardian.co.uk/education/universityguide, a prednost ove rang liste je što se može izabrati rangiranje prema studijima pa primjerice ukoliko vas interesira koja su najbolja britanska sveučilišta za područje ekonomije možete dobiti detaljan popis najboljih.

i motivacijski razgovor/motivacijsko pismo. Mnoga sveučilišta nemaju kvote za internacionalne studente odnosno svi su jednaki i na slobodna mjesta za određeni studij konkuriraju i britanski i internacionalni studenti. Velika većina prijava za sveučilišta u Velikoj Britaniji se odvija putem UCAS-a (the Universities and Colleges Admissions Service) pa je veoma bitno proučiti njihovu web stranicu na kojoj možete naći apsolutno sve informacije i detalje oko prijave i studija za sva sveučilišta - www.ucas.com.

Veoma je bitno proučiti datume do kojih svaki dio prijave mora biti izvršen, jer ukoliko zakasnite samo jedan dan sveučilište odbija vašu prijavu bez mogućnosti pregovora.

zadovoljni. Savjet je da se ne bazirate samo na sveučilišta u okrugu Londona! Možete pronaći odlična sveučilišta primjerice u Walesu ili Škotskoj ili poznata sveučilišta u Edinburghu i Manchesteru. Jedna od odličnih stranica s rang listama britanskih sveučilišta se nalazi na adresi: www.thecompleteuniversityguide.co.uk/. Stranica obuhvaća pregled

Nakon što ste odabrali sveučilište ili sveučilišta na kojima bi htjeli studirati posjetite njihove stranice. Stranica svakog sveučilišta nudi mnogo korisnih informacija. Važno je proučiti svaki detalj na stranicama sveučilišta i onda eventualno ukoliko imate nekih pitanja ili nejasnoća možete sveučilište kontaktirati putem maila, telefona ili nekog drugog kontakta označenog na web stranici. Veoma je bitno proučiti datume do kojih svaki dio prijave mora biti izvršen jer ukoliko zakasnite samo jedan dan sveučilište odbija vašu prijavu bez mogućnosti pregovora. Svako sveučilište ima razne vrste kriterija i vrednovanja no na svima jedan od faktora koji se gledaju su ocjene (iako nisu od presudne važnosti)

Još jedna stvar koju student mora napraviti ukoliko ne dolazi s engleskog govornog područja je položiti neki od standardiziranih testova engleskog jezika. Britanska sveučilišta najčešće zahtijevaju polaganje TOEFL (Test of English as a Foreign Language) testa ili IELTS (International English Language Testing System) testa. Minimalan bodovni prag i vrste testova koji se trebaju položiti propisuje svako sveučilište zasebno no većina ih zahtjeva minimalan rezultat u

FAKULTET

Prednost studenata iz Hrvatske je što primjerice ukoliko dolaze na diplomski studij imaju veliko opće znanje iz srednje škole i fakulteta jer je naš, prvenstveno, srednjoškolski program podosta opširniji.

rangu C1 (advanced) razine. TOEFL test se može položiti u Institutu za razvoj obrazovanja dok se IELTS test polaže u British Councilu. Cijena TOEFL-a je 200 dolara, a IELTS-a 1450 kuna. TOEFL test traje otprilike 4 sata dok IELTS traje otrpilike 3. Za ove i slične testove postoje razni tečajevi i materijali pa je preporuka pohađanje nekog od pripremnih tečajeva ukoliko niste sigurni u svoje znanje engleskog jezika. Iako se mnogi boje ovih testova, prosječan student, uz dobru i kvalitetnu pripremu, može bez problema ostvariti potreban rezultat.

Troškovi i stipendije Studij u Velikoj Britaniji je veoma skup i prosječna cijena studija za jednu godinu znatno premašuje iznos od 100 tisuća kuna, no uz to treba napomenuti i troškove smještaja koji se kreću od 30 tisuća do 50 tisuća kuna (ovisno o mjestu studiranja) te

troškove hrane i druge troškove koji lako mogu premašiti iznos od 30 tisuća kuna. Na svakoj web stranici odabranog sveučilišta mogu se naći veoma detaljni izračuni troškova studija po smjerovima, ali i izračuni drugih troškova. Za plaćanje visokih cijena studija postoje mnoge stipendije koje su dostupne i hrvatskim studentima. U Hrvatskoj vjerojatno najpoznatija je Chevening stipendija koju nudi British Council. Za informiranje o stipendijama veoma je korisno pratiti web stranicu www.stipendije.info koja svake godine objavi nekoliko stipendija za britanska sveučilišta. Brojni studenti misle da su im te stipendije jedine dostupne i prelako odustaju od studiranja u Velikoj Britaniji radi visoke cijene studija. Iako je studiranje veoma skupo u Velikoj Britaniji postoje brojni fondovi, organizacije i udruge koje nude razne vrste financijske pomoći studentima. Na svakoj

web stranici odabranog sveučilišta možete pronaći i informacije o izvorima stipendiranja i raznim stipendijama dostupnim studentima. Bitno je napomenuti da te stipendije nisu rezervirane samo za studente iz Velike Britanije nego su za sve studente. Primjer će opet biti poznato sveučilište u Oxfordu pa tako ukoliko tražite stipendije za studij u Oxfordu veći dio njih možete pronaći na stranici: www.ox.ac.uk/feesanfundingsearch. Rezultati pretrage za diplomski studij ekonomije nam govore o 57 dostupnih stipendija. Postoje i druge tražilice za stipendije; jedna od takvih se može naći na već spomenutoj web stranici: www.educationuk.org. Postoji zaista velik broj stipendija koje su dostupne hrvatskim studentima. Kod biranja stipendije obavezno pročitajte sve uvjete dobivanja stipendije i svakako proučite da li Vas stipendija obvezuje na nešto; od ključne važnosti je pročitati cijeli tekst stipendije i dobro ga razumijeti. Ukoliko niste dobili sti-

pendiju, ali bi i dalje htjeli studirati u Velikoj Britaniji osim studentskog posla, štednje novca i posuđivanja istog od rodbine postoji i opcija rada uz studiranje u Velikoj Britaniji. Putem Interneta možete pronaći i prijaviti se za neki od studentskih poslova u Velikoj Britaniji tako da vas radno mjesto čeka čim dođete na studij. Ova opcija zahtjeva puno više truda i napora no isto tako može biti veoma dobro i zanimljivo iskustvo. Jedna od stranica koja vam može puno pomoći u traženju stipendija i studentskih poslova je stranica - www.ukcisa.org.uk.

Dojmovi studiranja u Velikoj Britaniji Među mnogim studentima postoje zablude i strahovi od studiranja općenito u inozemstvu pa tako i u Velikoj Britaniji. Prva od tih zabluda je strah studenata da njihov engleski jezik nije dovoljno dobar i da će radi jezika imati probleme na studiju, ali i u socijalizaciji s drugim studentima. Prvenstveno da bi uopće došli na neko britansko sveučilište morate ostvariti neki propisani rezultat na

nekom od standardiziranih testova engleskog jezika što znači da ukoliko ste ga položili možete bez problema pratiti nastavu. U prilog hrvatskim studentima ide i činjenica da za razliku od primjerice studenata iz Kine, Japana ili nekih drugih zemalja, studenti koji dolaze iz slavenskog jezičnog govornog područja imaju veoma dobar izgovor i naglasak. Druga zabluda koje se boje hrvatski studenti je da se na sveučilištima u Velikoj Britaniji mnogo više uči i da neće moći držati korak s drugim kolegama.

Online studiranje je relativno novi model u kojemu student sve ispite polaže u British Councilu u Hrvatskoj, a predavanja i konzultacije s profesorima se odvijaju putem Interneta. Prednost studenata iz Hrvatske je što primjerice ukoliko dolaze na diplomski studij imaju veliko opće znanje iz srednje škole i fakulteta jer je naš, prvenstveno, srednjoškolski program podosta opširniji.

Dolazak na diplomski studij na neko od sveučilišta u Velikoj Britaniji koja imaju individualniji pristup studentu i prosječan omjer studenata na jednog profesora od 17:1 veoma je dobra kombinacija i stimulans za hrvatskog studenta koji se tijekom obrazovanja u Hrvatskoj susretao s mnogo većim omjerom studenata na jednog profesora i koji je stekao podosta teoretskog znanja pa su u većini slučajeva hrvatski studenti mnogo bolji i motiviraniji od svojih kolega. Svaki student koji je otišao na diplomski studij u Veliku Britaniju reći će Vam da se isplatilo, ako ništa drugo radi iskustva i poznanstva koja se steknu. Proces od želje do samog studiranja na nekom od sveučilišta u Velikoj Britaniji nije lagan ali iskustva, znanja i prijatelji koje ćete steći tijekom vašeg studija promijenit će vam život i pogled na svijet te zauvijek ostati u sjećanju. Andrej HANZIR

Proces od želje do samog studiranja na nekom od sveučilišta u Velikoj Britaniji nije lagan ali iskustva, znanja i prijatelji koje ćete steći tijekom vašeg studija promijenit će vam život i pogled na svijet te zauvijek ostati u sjećanju. Na svakoj stranici sveučilišta uz informacije o samom sveučilištu i studijima nalaze se i upute o postupku prijave, informacije za internacionalne studente i datumi do kojih prijave moraju biti izvršene.

FAKULTET

Udruga TIM Leadership is the capacity to translate vision into reality TIM je studentska udruga menadžera ekonomskog fakulteta osnovana 2009. godine, te je poprilično mlada organizacija vođena isključivo od strane studenata. Misija udruge je povezati studente sa stručnjacima iz područja menadžmenta te razmjena i prenošenje radnih iskustava s menadžera na studente, stvarati ugodno radno okruženje i poticati na slogu i timski rad. Cilj osnivanja Udruge TIM Cilj osnivanja ove Udruge je razvitak i unapređenje edukacije studenata, bolje upoznavanje članova Udruge s područjem menadžmenta kao i stvaranje brojnih kontakata u poslovnom svijetu i izvan njega. U svrhu ostvarivanja cilja, Udruga se bavi djelatnostima kao što su: informiranje i pomoć pri edukaciji studenata, organiziranje projekata, manifestacija, radionica, tečajeva, skupova, seminara, putovanja, humanitarnih akcija i sličnih aktivnosti vezanih uz razvoj studenata, podrška samostalnim projektima članova, povezivanje s domaćim i međunarodnim studentskim organizacijama.

Projekti Diversity of business - prikazati razliku u poslovanju između pojedinih gospodarskih sektora putem predavanja menadžera čime se žele pokazati različiti pristupi upravljanja poduzećima. Tjedan dobre volje - sakupljanje novčanih priloga za pomoć dječjem domu u Zagrebu. I jedan od najuspješnijih projekata ove dvije godine bio je NICE Project. The NICE (Northern Ireland Croatia Exchange) Project dvogodišnji je projekt na

međunarodnoj razini. Dvije uzastopne godine sudionici iz Sjeverne Irske i Hrvatske (u dobi 17-19 god.) imali su prilike upoznati kulturološke i religijske razlike tih dviju zemalja. Cilj je bilo učenje, raspravljanje i sudjelovanje u radionicama na teme kulture, konflikata i vodstva te se održao u Belfastu 2010.godine i u Republici Hrvatskoj 2011. godine. Ove godine nama je pripala velika čast

ČLANSTVO U UDRUZI JE DOBROVOLJNO TE ČLANOM MOGU POSTATI SVI STUDENTI NAŠEG FAKULTETA. pokazati im Zadar, Kornate, Plitvička jezera, Zagreb te Vukovar, koji bih izdvojila kao destinaciju od najveće važnosti. Obzirom da je jedna od naših važnijih tema svakako bila Domovinski rat, sudionici, učenici zagrebačke X. gimanazije to su detaljno prezentirali u jednoj od brojnih radionica. Svoj su posao shvatili jako ozbiljno te se odlično snašli i u ulogama turističkih vodiča upoznajući ih s povijesnim znamenitostima u spomenutim gradovima i to naravno sve na engleskom jeziku. S druge strane, Irci su nam kroz vrhunsko pripremljenu prezentaciju predstavili dio svoje povijesti koja uključuje Crkveni raskol (katolici-protestani).

Fascinantno je bilo od kolikog je značaja toj djeci bila spoznaja da katolici i protestani zapravo mogu u miru i kvaliteno surađivati, međusobno se dopunjavati znanjem proizišlog iz takvih loših iskustava. „Osim što smo kroz radionice razvijali znanje, ponašanje i uvjerenja vezana za teme konflikata,vodstva i kulture, proširivali smo svoje i njihove horizonte. Naučili smo živjeti s ljudima druge vjere, kulture i jezika, međusobno si pomagati i tolerirati drugačije vrste osobnosti“ kaže Marija Šimurina, voditeljica ovog projekta i članica udruge. Ovim putem želimo zahvaliti našim vrijednim članovima Mariji Šimurini i Borisu Lukovnjaku na uspješno vođenom i realiziranom projektu.

Kako postati član Udruge TIM? Članstvo u Udruzi je dobrovoljno te članom mogu postati svi studenti našeg fakulteta. Obaveza svakog člana je svojim aktivnim radom pridonositi ostvarenju ciljeva i zadaća udruge na način sudjelovanja i kreiranja projekata i sudjelovanjem u timovima. U TIM-u postoji 5 timova, a to su: tim za ljudske potencijale, kreativni centar, tim za marketing, financijski tim i informatički tim. Više o udruzi TIM možete saznati na web stranici : http://www.udruga-tim.hr/ Žana OMAHEN

ŠTO SE MUTI U eSTUDENTu? Vodiči za brucoše, predavanja, akcija uređivanja dječjeg vrtića, tulum... Što vas još očekuje ove akademske godine...? Detalje pronađite na našoj Facebook i web stranici. eSTUDENT je do danas tvorac brojnih uspješnih projekata, motivator, odlično praktično iskustvo i inicijator promjena. Sve projekte, radionice, inicijative, cijelu udrugu vode i čine studenti. eSTUDENTi. Bez iskustva, ali s velikom motivacijom i voljom da mijenjaju svoj svijet i okruženje u kojem žive.

Početak naše akademske godine I ovu akademsku godinu započeli smo proaktivno. Zajedno s našim projektnim partnerima - Erste bankom i tiskarom Kasanić omogućili smo gotovo svakom brucošu i brucošici Ekonomskog fakulteta u Zagrebu (EFZG) i Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) vlastiti tiskani primjerak Vodiča. Online primjerak je još uvijek dostupan na eSTUDENT službenoj web stranici.

Organizirali smo brojna predavanja, pa smo tako, među ostalim, na EFZG-u ugostili i Mariju Miholjek, urednicu i voditeljicu informativnih emisija Nove TV koja nam je otkrila kako izgleda stvaranje informativnog programa iza kulisa. Studenti su bili oduševljeni predavanjem, a Marija Miholjek zahvalila nam se i preko svoje Facebook stranice. eSTUDENTovci su se uključili i u akciju Antene Zagreb i Zagrebačke banke – Za ljepši grad! i zajedničkim su snagama uređivali dječji vrtić Siget. Tematskim tulumom, Zadnji dan ljeta, u Lemon baru obilježili smo promociju pristupnog procesa za eSTUDENT. Čak se više od 350 ljudi prijavilo za party preko ENTRIA, a kroz party ih je prošlo još i više. Hrvoje Kraševac i članovi plesnog centra Fever iznanadili su sve prisutne salsa show-om, dok su Jägerove hostese donosile dašak ljeta Hawaii vijencima.

Pratite naš rad Nastavljamo i dalje proaktivno te organiziramo razna predavanja, radionice, projekte. Kako ne biste propustili sve što vam spremamo pratite nas preko Facebooka na www.facebook.com/eSTUDENT.hr. A ako ste brucoši ili se niste uspjeli prijaviti na ovogodišnji pristupni proces za eSTUDENT – nije sve izgubljeno. I dalje možete primati obavijesti o aktivnostima naše udruge. Samo se prijavite na prijatelji.estudent.hr. Vidimo se uskoro! Marija ANTUNOVIĆ eSTUDENT Kako ne biste propustili sve što vam spremamo pratite nas preko Facebooka na www. facebook.com/eSTUDENT.hr.

DOZNAJ ŠTO ZNAČI ODGOVORNO SE PONAŠATI Brošura “Održivi razvoj” Potražiš li primjerak brošure, doznat ćeš što je održivi razvoj i kako je povezan s društveno odgovornim poslovanjem. Studentice Ekonomskog fakulteta u Zagrebu u suradnji sa studentom Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta i studenticom Grafičkog fakulteta predstavljaju Vam projekt Brošura “Održivi razvoj”. Ta dopadljiva brošura kratko i razumljivo objašnjava osnove načela održivog razvoja. Autori su odlučili izraditi brošuru jer su primijetili da u društvu postoji nerazumijevanje načela održivog razvoja, nerazlikovanje pojmova održivi razvoj i društveno odgovorno poslovanje, te poistovjećivanje načela samo s ekologijom. Smatrajući da je važno usvojiti princip međusobnog poštovanja, uvažavanja i obazrivosti, jednako kako svaki pojedinac želi da se drugi u zajednici ponašaju prema njemu, nastoje pozitivno djelovati na njih kako ne bi unosili iskrivljene vrijednosti u svoje poslovne i privatne veze i odnose.

TA DOPADLJIVA BROŠURA KRATKO I RAZUMLJIVO OBJAŠNJAVA OSNOVE NAČELA ODRŽIVOG RAZVOJA. Tko su članovi tima, o aktualnostima i dodatne informacije o projektu pročitajte na našoj Facebook stranici Brošura “Održivi razvoj”. Voljeli bismo čuti i vaše prijedloge kako unaprijediti projekt, stoga se veselimo vašem aktivnom sudjelovanju u izgrađivanju

odgovornijeg društva. Svoj digitalni primjerak brošure možete naručiti na e-mail adresi koraljkab@hotmail. com. Koraljka BOBINAC

FAKULTET

ERASMUS ZA AKADEMSKU GODINU 2012./2013. Studiranje u nepoznatom Raspisan je natječaj za sudjelovanju u Programu Erasmus i financijsku potporu studentima koji odlaze na studijski boravak u akademskoj godini 2012./2013. Što je erasmus Program Erasmus prihvaćen je od Europskog Parlamenta i Vijeća 2002. godine, kao program koji će spajati europske visokoobrazovne ustanove. Ovaj program je centralna tema Bolonjskog procesa. Primarni cilj mu je poboljšanje kvalitete i atraktivnosti europskog visokog obrazovanja širom svijeta. Njegove stipendije omogućavaju razmjenu studenata, nastavnika i istraživača. Ovakve razmjene su jedinstvene jer podupiru upoznavanje i dijalog kultura, ali i iskustvo za život u globalnom društvu temeljenom na znanje.

Najbitnije je da znate rok prijave: 15.veljače 2012 godine. Svi predstavljeni studenti vratili su se u Hrvatsku samo s pozitivnim dojmovima, puni euforije za povratak u zemlju razmjene.

60 upisanih ECTS bodova te upisanu drugu godinu studija. Na internetskoj stranici Ekonomskog fakulteta (pod ‘Stipendije’) možete naći poveznicu za prijavu na natječaj. Uz poveznicu, postavljeni su i mnogi linkovi za pomoć pri snalaženju u samoj prijavi, informacije o stranim sveučilištima te sve ostale potrebne informacije. Najbitnije je da znate rok prijave: 15.veljače 2012. godine.

Ekonomski fakultet i Erasmus Ekonomski fakultet u Zagrebu dogovorio je mobilnost s 54 europska sveučilišta u 16 država za akademsku godinu 2012./2013. od toga 54 sveučilišta za preddiplomski studij, 24 za diplomski te četiri sveučilišta za poslijediplomski studij. Na ovaj program mogu se prijaviti svi redovni i izvanredni studenti preddiplomskog, diplomskog i poslijediplomskog studija s državljanstvom Republike Hrvatske. Studenti preddiplomskog studija u trenutku mobilnosti moraju imati minimalno

Na fakultetu se održao i informativni sastanak s prezentacijama studenata Ekonomije koji su prošle akademske godine sudjelovali na Erasmus programu. Svi predstavljeni studenti vratili su se u Hrvatsku samo s pozitivnim dojmovima, puni euforije za povratak u zemlju razmjene. Mnogi od njih rekli su kako im je, osim mnogo novostečenih prijatelja i velikog iskustva, ova razmjena pomogla u zaposlenju. Odvažite se, prijavite i odputujte u nepoznato! Iva KOVAČIĆ

POŽELI! Projekt koji se bavi ostvarivanjem želja Na Badnjak, sada već protekle 2011. godine, započela je s radom internet stranica www.pozeli.com. Poželi! je projekt studenata Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, gdje bilo tko može posjetiti stranicu i bez potrebe za ikakvom naknadom ostaviti svoju želju. Želje tada čita tim koji stoji iza projekta i pažljivo bira želje koje vjeruju da mogu ostvariti, nakon čega se upuštaju u ostvarivanje istih. Oglašavanje kao ključni element Vjerojatno se pitate zašto bi netko ispunjavao vaše želje. Odgovor je jednostavan. Poduzeća se oglašavaju gdje vjeruju da će njihovi oglasi biti zapaženi, što znaći postavljanje oglasa u sve medije koji će im osigurati oglašavanje što većem broju potrošaća. To projekt Poželi! čini vrlo zanimljivim poduzećima, ali i korisnicima stranice. Razlika između ove internet stranice i ostalih koje pružaju usluge oglašavanja, jest da poduzeća umjesto plaćanja oglasa, pomažu korisnicima ostvariti želje.

Korisnici određuju uspjeh Još jednu posebnost ovog projekta čini angažman krajnjeg korisnika, koji zapravo sami sebi, odnosno jedni drugima, pomažu ostvariti želje. Uz predviđenu mogućnost da i korisnici mogu drugima ispunjavati želje, obujam ostavljenih želja i posjeta stranici povećavaju vjerojatnost ispunjavanja želja od strane poduzeća. Korisnici se moraju pridržavati određenih pravila kako bi se njihova želja uopće objavila na stranici, na što treba obratiti pozornost.

Uspjeh ovog projekta, koji pokušava ulijepšati svijet, očito ovisi o odazivu i povjerenju, stoga vas pozivamo da provjerite o čemu se ovdje radi i posjetite www.pozeli. com. Na kraju nam preostaje samo poželjeti vam ostvarenje vaših želja. Ivan MARASOVIĆ

OMOGUĆIMO ENOCKU VISOKO OBRAZOVANJE Promijenimo sebe i svijet oko sebe Grupa motiviranih studenata diplomskog sveučilišnog studija našeg fakulteta želi omogućiti visoko obrazovanje Enocku iz Gane jer obrazovanje mu je jedina prilika da izađe iz okrutnog svijeta siromaštva, neznanja i bolesti. Grupa jednako tako želi osvijestiti o problemu obrazovanja u zemljama “Trećeg svijeta”, a budući da studenti i profesori znaju koliko je obrazovanje danas važno, žele sve zajedno uključiti u akciju prikupljanja financijskih sredstava kako bi Enocku osigurali bolju budućnost.

rojekt „Gana 2011.“ kojeg kao grupa rade na kolegiju „Menadžment promjena“ kod profesora Omazića, u suradnji s Hrvatskom salezijanskom mladeži, je zapravo projekt koji postoji već godinu dana. Postojeći projekt je zamišljen i organiziran s ciljem da se prikupe financijska sredstva za obrazovanje djece u Gani kako bi svojoj obitelji onda omogućila i egzistenciju.

Mladić željan znanja Nova generacija projekta „Gana 2011.“ odlučila je prikupiti financijska sredstva u iznosu od 400 do 500 eura za prvu godinu visokog obrazovanja jer su saznali da postoji jedan mladić, Enock Nazzie koji je željan proširiti svoje znanje kako bi pomogao sebi, ali i ljudima oko sebe. Enock potječe iz osmeročlane obitelji, četvrti je po redu od šestero braće. Svaki se dan budi u tri sata ujutro kako bi učio i pripremio se za školu. Od kuće do škole ima trinaest kilometara te kreće ujutro u sedam sati, a kući se vraća u šest popodne. Završio je automehaničarski smjer u školi “Don Bosco Technical Institute” u Ashaimanu, mjestu

Neobrazovanost stanovništva Jedan od temeljnih problema i uzroka siromaštva u zemljama “Trećeg svijeta” jest neobrazovanost stanovništva. Bez znanja o tome kako je svaki pojedinac vrlo snažan pokretač promjena vlastitog života i okoline, te čimbenika koji utječu na bezizlazno stanje u kojem se nalaze, stanovnici siromašnih zemalja ostaju doista zakinuti za mogućnošću bilo kakvih promjena na bolje. Većina ljudi nije ni svjesna u kakvim teškim uvjetima ti ljudi žive. Mnoga djeca ulice odrastaju bez roditelja te su najugroženija jer se uvijek nalaze u opasnosti od raznih bolesti, kriminala i raznih protuzakonitih postupaka. Većina djece ulice nikada ne upiše osnovnu školu zbog svih navedenih razloga. Budući da djeca “Trećeg svijeta” i njihovi roditelji nemaju mogućnosti ostvarivanja sna o obrazovanju, grupa studenata koja cijeni svoje obrazovanje i ciljeve odlučila je nastaviti projekt “Gana 2011.” duboko se nadajući da će zajedničkim djelovanjem pomoći i pokazati obeshrabrenim naraštajima da nisu sami te da ne gube nadu u bolje sutra.

život. Time potvrđujemo koliko je znanje, spoznaja, volja i svijest svakog pojedinca bitna za promjene u nama i oko nas.

Pomozimo Enocku Ljudi su ogorčeni i misle kako su stjerani u kut i ne mogu kao entitet pridonositi promjenama. Zapravo su u pravu. Ne mogu mnogo toga promijeniti, ne mogu promijeniti čovječanstvo, ali mogu promijeniti nečiji život. Svaki prikupljeni novčić vratiti će vjeru i nadu jednom djetetu, a zar postoji išta ljepše i blaženije od iskrenog i neiskvarenog osmijeha djeteta? Ta djeca nemaju pravo na izbor svoga puta. Mnoge želje i snovi su im ograničeni. Sjetimo se sebe, mogli smo birati u koju ćemo školu ići, što ćemo jesti ili s

Jedan od temeljnih problema i uzroka siromaštva u zemljama “Trećeg svijeta” jest neobrazovanost stanovništva.

udaljenom tridesetak kilometara od glavnog grada Gane.

kime se družiti. Oni to ne mogu jer ne znaju što im donosi novo jutro.

Ovim se projektom drage kolege studente kao i cijenjene profesore želi potaknuti na spremnost da zajedno sudjeluju u ostvarivanju pruženog sna te da se ovim projektom probudi humanost i socijalna osjetljivost pokazujući da smo na ovom fakultetu i na spomenutom kolegiju doista stečeno znanje spremni primjenjivati svakodnevno kroz

Stoga i vi možete pomoći! Kako? Donirajte novčani prilog u granicama vaših mogućnosti na broj žiroračuna 2360000-1500210986 (Hrvatska salezijanska provincija, Omiška 8, 10000 Zagreb) s naznakom “za Enockovo visoko obrazovanje”. Tajana Šipušić MUNĐER

FAKULTET

NAJVEĆE EUROPSKO STUDENTSKO INŽENJERSKO NATJECANJE BEST Zagreb organizira EBEC 2012 Studenti tehničkih i tehnoloških fakulteta Sveučilišta u Zagrebu okupljeni u studentsku udrugu BEST Zagreb prihvatili su se jednog od najvećih pothvata u studentskom inženjerstvu u povijesti Republike Hrvatske. Naime, organizirat će najveće studentsko inženjersko natjecanje – EBEC 2012. Što stoji iza kratice BEST? BEST (Board of European Students of Technology) je studentska udruga koja djeluje u 90 sveučilišta u 30 gradova diljem Europe. Kao svoj glavni cilj BEST ističe provođenje stručnih seminara širokog spektra tema u velikom broju europskih gradova uz prisustvo članova međunarodnih BEST grupa. Osim stručnih seminara BEST Zagreb organizira i razne druge projekte kao što su susreti predsjednika svih lokalnih BEST grupa, motivacijski vikendi za nove članove i kulturne razmjene s drugim lokalnim BEST grupama. Ured BEST-a Zagreb nalazi se u zgradi Fakulteta elektrotehnike i računarstva.

natjecanju Europe – EBEC-u (European BEST Engineering Competition). Tu se očituje piramidalna struktura triju razina natjecanja kojom će najbolji doći u Zagreb.

Najveće studentsko inženjersko natjecanje Europe istaknut će Zagreb kao važan faktor u europskoj budućnosti. EBEC 2011 Posljednje izdanje EBEC-a, koje se održalo u Istanbulu u Turskoj 2011. godine, okupilo je preko 200 studenata s tehničkih sveučilišta diljem Europe. Sveukupno, 11 međunarodnih i lokalnih partnera podržalo je događaj, dok su u samom finalu sudjelovala 104 studenta, odnosno 26 najboljih timova. Ovogodišnje EBEC-ovo finale postavilo je visok standard za sljedeću godinu.

EBEC 2012 Natjecanje na tri razine Svake godine BEST Zagreb u proljeće održava BEST dane inženjera (BDI) na kojima se uz inženjersko natjecanje organizira i predstavljanje tvrtki koje omogućava njihovo povezivanje sa studentima Sveučilišta u Zagrebu – svojim budućim zaposlenicima. Na samo natjecanje u sklopu BDI-ja mogu se prijaviti ekipe čiji članovi nisu članovi BEST-a Zagreb. Inženjersko natjecanje zapravo je Lokalno natjecanje i uvod je u Regionalno natjecanje na kojem se biraju najbolji mladi inženjeri regije kojoj BEST Zagreb pripada. To je srednjoeuropsko natjecanje na kojem se uz zagrebačke, natječu i studenti iz 9 drugih gradova, a to su Bratislava, Budimpešta, Graz, Brno, Beč, Prag, Veszprém, Ljubljana i Maribor. Nakon Regionalnog natjecanja slijedi finale. Godina dana lokalnih i regionalnih natjecanja kulminirat će u kolovozu 2012. godine kada će se najbolji mladi inženjeri susresti na najvećem studentskom inženjerskom

Organizaciju samog EBEC-a 2012 BEST Zagreb osvojio je na natječaju održanom unutar BEST-a na europskoj razini u lipnju ove godine. Svjesni veličine zadatka s radom se krenulo godinu dana prije samog događaja. Kao glavni organizator izabran je Željko Martinović, student FER-a, i dugogodišnji BEST-ov član. On je, uz upravni odbor BEST-a Zagreb, odabrao tim koji će podijeljen po funkcijama, ne samo organizirati najveće studentsko inženjersko natjecanje Europe, nego i istaknuti Zagreb kao važan faktor u europskoj budućnosti.

Samo natjecanje EBEC 2012 traje osam dana, od 1. do 8. kolovoza, od kojih će jedan dan biti odvojen za razgledavanje Zagreba. Na njemu će sudjelovati preko 200 studenata iz cijele Europe. EBEC 2012 strukturno je podijeljen u dva natjecanja; Case Study i Team Design. Za Case Study tvrtke sponzori natjecanja daju timovima realne probleme za koje oni moraju smisliti neko hipotetsko rješenje. Team Design dio natjecanja traži od natjecatelja razvijanje fizičkog prototipa rješenja nekog određenog problema. Nakon osam dana natjecanja, ne brojeći jedan dan uživanja u gradu, studenti će se vjerojatno htjeti opustiti i ostati još koji dan u Zagrebu ili posjetiti našu obalu. Budući da je to sredina ljeta, vjerujemo kako će se odlučiti za put na more. Iz Zagreba će vjerujemo ponijeti samo najljepše uspomene, a nama će ostati samo da uživamo u činjenici da su Zagreb i Hrvatska barem na trenutak bili središte Europe. Maja ŠARENIĆ

LOUNGE

Veliki pozdrav svima,

Pa napokon da ste i vi dočekali naš 85. broj Managera! Ovaj put smo za vas pripremili svašta nešta lijepoga. ;) Malo ćemo vas informirati (htjeli vi, ne htjeli) kakva je situacija sa second hand shopovima i antikvarijatima, a, svjesni rasta popularnosti modnih blogova, istražili smo o čemu se tu radi. Svi znate što je ‘tračanje’, ali možda niste čuli za zanimljive tvrdnje koje postoje o tom fenomenu (koji, usput budi rečeno, nije rezerviran samo za ženski rod :P ). Prosječan student mora se nositi sa cimerima – otkrivamo kako preživjeti s njima bez da ih ne zadavite! Donosimo čak tri zanimljive priče studenata koji su odlučili proširiti svoje vidike i otići izvan granica Lijepe naše – bilo to prilikom turističkog putovanja u Pariz, bilo volontiranjem na farmi u Barceloni ili pak odlaskom na cijeli semestar u Nottingham (ah, lucky bastards -.-). Imali smo priliku popričati sa mladim i perspektivnim osnivačem Krpe.hr, a evo nešto i za ljubitelje košarke – članak o NBA lockoutu. Želite li pak više ‘muževnijih’ tema, dragi naši dečki, očekujem vaše prijedloge (bilo na FB stranici, bilo na redakciji), jer uz toliku koncentraciju ženskog dijela novinara i uredništva teško je ne posvetiti se temama poput mode i tračeva. ;) P.S. Kad smo već kod odjeće i trendova – apsolutno smo sigurni da će naše EFZG Hoodice postati najveći hit!  Daria KERŠIĆ urednica rubrike Lounge

DO SLJEDEĆEG ČITANJA, UŽIVAJTE MI (AL PROBAJTE POLOŽIT I KOJI ISPIT)!

LETEĆI ODRED 25.02.2012. U TVORNICI KULTURE

Ne propustite slavljenički koncert popularne rock skupine Leteći Odred! Proslavimo zajedno njihovih jubilarnih 20 godina rada!

Gost: grupa Buđenje 48

-POWERED by SELECTA PROMOTIONUlaznice u pretprodaji dostupne su na svim prodajnim mjestima Eventima (Dancing Bear, Generalturist, Dallas, Integral) te na blagajni kluba Tvornica kulture/Zagreb. Cijena ulaznice u pretprodaji 50 kuna. Cijena ulaznice na dan koncerta 70 kuna. Ulaznice u pretprodaji također možete nabaviti na slijedećim lokacijama: Dallas music shop - Teslina 6 Caffe bar Baredo - Varšavska 5a Caffe de Paris (Cvijetni trg) - Trg Petra Preradovića 5 Caffe de paris (Avenue Mall) - Avenija Dubrovnik 16 Caffe bar Maksimilijan - Svetice 2 Me Gusta bar - Kutnjački put 2 Caffe bar Pink - Drenovačka 2 Sve ostale informacije možete dobiti na broj +385 98 9666 014 ili info@selectapromocija.hr, http://www.selectapromocija.hr

ČARI ANIKVARIJATA I BUVLJAKA Not made in China

a sam pojam buvljaka i second hand shopova većina mladih u Hrvatskoj pomisli na istrošenu, staru odjeću koju su ljudi nakon godina nošenja donirali umjesto da je bace u smeće te se često isti uspoređuju sa Caritasom zbog negativne konotacije doslovnog prijevoda imena kao dućani rabljenom robom. Pri tome rijetki znaju da se u istima mogu pronaći dizajnerske krpice po nevjerojatno niskim cijenama u više nego odličnom stanju po cijeni ( ako ne i nižoj) od prosječne „no name„ nove odjeće. Iako naizgled iz izloga vire klasične bluze i suknje žena u najboljim godinama unutrašnjost dućana prikazuje jednu sasvim drugu sliku. Modne marke dostojne jednog outlet dućana, vintage komadi koji odlično se stapaju sa najnovijim modnim trendovima, odlični komadi odjeće poput male crne haljine koja može poslužiti u svakoj prilici ili formalne odjeće koja je nošena svega jedanput na par sati, a potom bačena u najdublji kutak ormara i na posljetku donirana željno očekuju nove vlasnike. Takvih se antiknih komada odjeće ne srame ni poznate holivudske zvijezde dok kroče crvenim tepihom kao i u privatnom životu jer takva odjeća je najčešće unikatna i time više vrijedna.

Antiknih komada odjeće ne srame se ni poznate holivudske zvijezde dok kroče crvenim tepihom. Poznavatelji ponude takvih dućana preporučuju kupnju samo određenog asortimana za koji se pretpostavlja da je više očuvan od prosječne svakodnevne odjeće. U taj asortiman ulaze svečane i manje svečane haljine, odijela i drugi oblici formalne odjeće, dječja odjeća i cipele te također odjeća mladih koja zbog brze izmjene modnih trendova kao i rasta osobe najčešće bude odbačena nakon samo nekoliko mjeseci. No nije samo odjeća podložna odbacivanju od strane vlasnika; na buvljacima se često nalaze najrazličitije stvari ili kako bi se reklo „od igle do aviona“- nakit, namještaj,

Roba koja se nalazi u hrvatskim second hand dućanima nije otkupljena u Hrvatskoj već je uvezena iz država Europske unije.

gramofonske ploče, bicikli, slike, setovi za čaj, ogledala, razglednice, torbice i još hrpa neobičnih stvari koje pričaju priču tog vremena, a savršeno se uklapaju u uređenje interijera kao nešto što odskače od standardiziranog i monotonog dizajna naše svakodnevice. Ako ste zaljubljenik u dobru knjigu i klasike, primjera radi, ruske književnosti tamo ćete moći pronaći raritetne primjerke dostojne kraljevske knjižnice kao i suvremene bestselere o kojima se još uvijek bruji među policama vaše knjižnice, a koji su uvijek mjesecima unaprijed rezervirani. Iako takve sajmove i dućane Hrvati

još uvijek doživljavaju „vašarom“ za one manje kupovne moći u Europi se takav način svojevrsne reciklaže podupire te je izrazito moderan i naširoko korišten izvor odjeće ili modnih dodataka koji upotpunjuju i daju poseban šarm svakodnevnom stilu. Za kraj, važna je napomena da roba koja se nalazi u hrvatskim second hand dućanima nije otkupljena u Hrvatskoj već je uvezena iz država Europske unije te kako modni trendovi kasne (iako u doba globalizacije jako malo) nemojte se začuditi ako vidite svoju novu haljinicu ili bilo koji drugi odjevni predmet koji je tek stigao u naše dućane. Antonija JURIČ

LOUNGE

Ludi spoj ruralnog i urbanog

VOLONTIRANJE NA FARMI U BARCELONI

Volontiranje… to mora da je nešto dosadno. Kome se da trošiti svoje ljetne praznike da bi volontirao..? I to još na nekoj farmi?? Fuj! Ako se slažete sa ovim rečenicama, pa, u krivu ste! Ako ne vjerujete, čitajte dalje.

Put pod noge Prvotni plan bio je desetak dana turistički razgledavati Barcelonu. No, činilo se ipak malo prejednostavno. Stoga smo odlučili lagano zapapriti stvari i prijaviti se za volonterski kamp, da napomenem – organsku farmu, nedaleko od Barcelone. Zamišljala sam se na farmi usred ničega, bez struje i ikakvog doticaja sa vanjskim svijetom, okruženu gomilom hipija koji po cijele dane pjevuše neke mantre, jedu tko zna kakvo bilje i odlaze spavati sa zalaskom sunca (to objašnjava činjenicu da sam u kofer, u kojem sam ionako već imala 90% manje odjeće nego što sam htjela, u strahu od dosade, ubacila i dvije knjige). Pipiri-štoo?!! Samo par trenutaka provedenih na željezničkoj stanici sat vremena udaljenoj od Barcelone bilo je potrebno da sruši moju

iluziju o budućim „suvolonterima“. Bilo je očito da ovi mladi ljudi nisu nimalo nalik hipijima koje sam zamišljala te da su u ogromnoj mjeri slični meni. Iz velikih urbanih sredina, željni putovanja, novih iskustava,

Shvatila sam da su stvari poput vremena, sterilnosti i komfora, zapravo potpuno umjetne, te da se život može živjeti u jednoj potpuno manjoj brzini bez konstantne brige oko malih i nevažnih stvari. zabave i upoznavanja različitih ljudi, totalno openminded i nadasve pozitivni. Bilo nas je petnaest i iz svih dijelova svijeta – meksi-

kanci, ruskinje, talijani, čehinje, šveđanin, britanka i slovenka. I svi smo stajali podjednako zbunjeni na toj željezničkoj stanici među hrpom kofera čekajući vlasnika farme da dođe po nas. Osim ruskinja. One su se, tek došavši s Ibize, ponašale kao da su na jednom od onih ludih beach partija. Nakon iznimno kratke vožnje, došli smo na farmu jako neobičnog imena - Pipirimosca (moram naglasiti da je ovo zvučno ime odigralo određenu ulogu pri našem odabiru kampa). Bila je to naizgled tipična farma, osim što je imala: activity room sa full opremom kakvu ima svaki manji klub u Zagrebu, bazen s izvorskom vodom koja nije bila tretirana klorom (bio je navodno bio potpuno čist, no meni je izgledao zeleno poput omanje bare), te knjižnicu u kojoj su se mogle naći sve moguće knjige i koja je skrivala nešto što se ni pod razno ne bi moglo nazivati eko ili organskim – kompjuter i gigantsku plazmu

(evo opet nešto što mi je srušilo prethodna očekivanja). Vrlo smo brzo uhvatili ritam boravka tamo. Zaključili smo da je ta farma zapravo tu zbog nas, a ne da smo mi tu zbog nje i to stoga što su poslovi koje smo radili minimalno pridonijeli održanju farme. Na Pipirimosci se proizvodio organski kruh, i to je bila njihova glavna aktivnost, a sve što smo mi volonteri radili svodilo se na potrošnju energije, hrane i vode, te sve u svemu omanje poslove uređenja. Radilo se oko pet sati dnevno, i to poslove poput sakupljanja sijena, rezanja grana, pregledavanja pšenice i – betoniranja, koje su pretežno radili dečki, i gdje sam ja s vremena na vrijeme poprilično rado uskočila. Najteže od svega palo nam je ranojutarnje ustajanje, a sve nakon tih par odrađenih sati svodilo se na totalni chill. Tik nakon završetka svi smo se sjatili na ranije spomenuti bazen, gdje smo se sunčali, čavrljali,

punili ljudi. Sa svakim od njih uspjela sam se povezati i poprilično ih dobro upoznati. Bilo je tu i tipičnih „BigBrother trenutaka“, no družeći se čitava dva tjedna, postali smo uistinu dobri prijatelji i svaki mi je od njih na neki način prirastao srcu. Ti ljudi bili su mi strašno zanimljivi, tako svestrani, puni iskustava i priča. Zaredala se tu i gomila izleta, koncerata i fiesti, a svojim sam frendovima doma samo javljala kako je farma prava partijana. Jedina stvar koja je bila katastrofalna bila je hrana, ali kada bih počela pisati o tome ovaj članak sveo bi se na nešto što bi se više moglo nazvati „kako preživjeti samo na tikvicama“. Kada je došao kraj našeg boravka na Pipirimosci, obuzeo me osjećaj žaljenja što ovakvo nešto više nikada neću moći ponovno proživjeti, na istome mjestu, s istim ljudima... Ali prije svega bila sam istinski sretna, što sam ta dva tjedna provela na mjestu koje mi je dalo tako veliku životnu lekciju, pokazalo mi da su stvari poput vremena, sterilnosti i komfora, zapravo potpuno umjetne, te da se život može živjeti u jednoj potpuno manjoj brzini bez konstantne brige oko malih i nevažnih stvari. A da ne govorim

Tamo su se održavali takvi ludi partiji da je bilo teško povjerovati kako se sve to događa na nekoj maloj zabačenoj farmi usred Katalonije. o svojim novopečenim prijateljima, koje ću još dugo pamtiti i koje kad tad namjeravam posjetiti. Barcelona spavali, čitali, te (samo najhrabriji) kupali. Moram napomenuti kako smo onu famoznu activity sobu iskoristili do maksimuma. Tamo su se održavali takvi ludi partiji da je bilo teško povjerovati kako se sve to događa na nekoj maloj zabačenoj farmi usred Katalonije. Glazba je bila vrhunska, a raznoraznih pića nikada nije nedostajalo. Nakon toga, oni najizdržljiviji (među kojima sam se uvijek našla i ja), legli bi na proplanak i, pod vedrim noćnim nebom na raznim dekicama i jastučićima, potpuno iscrpljeni gledali zvijezde. I da, uistinu je bilo tako idilično... Međutim, sve ovo ne bi bilo ni upola tako čarobno da sve te doživljaje nisu upot-

U Barcelonu smo se vratili sa manjim dijelom Pipirimosca posade. Prva dva dana tumarala sam sama sa četiri frenda predivnim ulicama Barcelone. Svi smo bili zaneseni opuštenom atmosferom koju taj grad pruža, pa smo tako svoje poslijepodnevne sieste odradili (ili bolje reći odljenčarili) ležeći na travi u hladu parkova. Inače ovisnici o vožnji biciklima, frend i ja jedva smo dočekali rentati ih kako bi si skratili muke i spriječili umor od pješačenja. Tada je počela prava avantura i hardcore obilazak svih mogućih kulturnih znamenitosti, must-see mjesta i dalekih plaža. Kada dođeš u Barcu nešto što se nikako ne propušta su slavna Gaudi-

jeva djela, pa smo ih mi, jureći ogromnim avenijama, prošli sve redom: počevši od slavne La Pedrere, preko veličanstvene Sagrade Familie, sve do Parc Guell-a. No od svih stvari koje sam uspjela vidjeti najviše me oduševila Magična fontana na Montjuicu, definitivno prizor koji nikoga ne može ostaviti ravnodušnim. Nezaobilazni su bili i vintage shopovi, nagomilani u gotičkom dijelu Barcelone uz La Ramblu, te poznati buvljak – Encants (nemoram niti naglašavati koliko smo jeftinih i stylish stvarčica pronašli tamo). Imali smo nevjerojatnu sreću da se u vrijeme našeg boravka tamo održao jedan od najvećih festivala – Festa Major de Gracia. Jedan čitav kvart bio je pretvoren u veeliki ludi parti. Ulice su bile ukrašene svakojakim šarenim ukrasima i na njima su se prodavala tradicionalna jela i pića, a na trgovima su bile postavljene pozornice sa zaista vrhunskom glazbom. Sve je bilo prepuno cool mladim ljudima, a ja i frend smo uspjeli osjetiti dašak istinske Barcelone (za razliku od centra grada koji je vrvio turistima), odlično se zabaviti i naplesati. Sve u svemu, ovo putovanje bilo je jedno nezaboravno iskustvo i učinilo je moje ljeto jednim od najboljih do sada. Vratila sam se ispunjenija, sretnija i pametnija, te apsolutno izmorena. Moje oduševljenje Barcelonom postalo je još veće i niti ne sumnjam da ću je ponovno posjetiti, a i sudjelovanje u jednom od volonterskih kampova ću apsolutno ponoviti. Andrea ŠARIĆ

LOUNGE

ODLAZAK NA RAZMJENU U NOTTINGHAM The new chapter begins Razmjena, razmjena, ERASMUS, CEEPUS, BASILEUS; bilateralci između UNIZG-a i ostalih sveučilišta......Sve su to načini kako da se dokopate na nekoliko mjeseci studija u inozemstvu. Svi će se složiti da je razmjena studenata iskustvo broj 1 u životu i da je u svakom slučaju rado viđena pojava u vašem životopisu no isto tako praksa je pokazala kako ćete se već prvi dan suočiti s cijelim nizom problema. U mom slučaju sve je počelo tog ranog jutra 16.9. na Plesu. Dok je „striček“ na check-inu gledao vagu koja je pokazala da moj kofer teži previše nastojao sam složiti što je moguće umiljatiju facijalnu ekspresiju u nadi da mi neće naplatiti kao suho zlato tih skoro 5 kila viška. Ah sve je u redu. Obožavam našeg nacionalnog prijevoznika i uvijek ću putovati s njima. Iako je činjenica da bi vjerojatno puno bolje poslovali kada bi ovakvima kao što sam ja naplaćivali dodatnu prtljagu.

autobus za Nottingham. Autobus je srednje pun. (primjetite da sam optimist) Valjda su svi normalni rađe otišli do St. Pancrasa, pa onda vlakom u Nottingham i uskratili si 2 sata puta. Kaže najednom vozač da se vežem, ja se nasmijem; „Vi to ozbiljno?“ Kaže on da. My god, opasno je ovo moje Kraljevstvo. Moram se vezati u busu. Nasmijem se i mahnem rukom: „We don’t do that in Croatia.“ Odmah se nadovezali neki Talijani kako ni oni ne vezuju pojaseve u busevima....ali dobro sad smo primorani pa što da radim. „When in Rome...“ Sada mi je uslijedilo čekanje i vožnja. Moja stanodavka, tj. osoba koja je vlasnica kuće koju sam zajedno s cimerima Španjolcima iznajmio obavijestila me mailom da će me dočekati na stanici u Nottinghamu. I tako dođem ja na stanicu kad ono nema tu ni jedne babe koja bi izgledala kao da je upravo iznajmila kuću. Na kraju skužim ja da tu stoji neka poprilično zgodna plavuša koja mi eto pruža ruku. Da to je moja stanodavka koja ima ispod 30. Nakon dolaska u svoju kuću

i ostavljanja stvari čekaju me novi izazovi. Prvo si moram ić kupit nekakvu posteljinu. Primark je spas. Proguram se pored nekakvih muslimana i nađoh si savršenu posteljinu Union Jack dezena. Savršeno. Sad ću bit veći Kršćanin od Pape, veći Englez od Engleza. U dućanu me čeka novi šok. Pa s čime da ja perem odjeću u ovom Ujedinjenom Kraljevstvu? Gdje su svi oni prekrasni brandovi s naših polica? Hm, pitam ja ženu pa s čime oni peru vunu...Kaže žena da je oni nose na kemijsko. K vragu. U šoku sam. Pa tu nema ni jedan njemački ili talijanski proizvod osim tjestenine! Yes! Vidim Lidl odmah kraj kuće. Nitko sretniji od mene. Tu sam kao doma. Napokon donekle poznati proizvodi. Eto vrijeme je za ići spavati. Bio je ovo naporan dan. Još pokoja rečenica sa Španjolcem i ležim u svojoj Union Jack posteljini i

MY GOD, OPASNO JE OVO MOJE KRALJEVSTVO. NASMIJEM SE I MAHNEM RUKOM: „WE DON’T DO THAT IN CROATIA.“ Dok je avion lagano rulao po pisti na Zagrebačkom Plesu razmišljao sam o tome kako je bilo teško prikupiti sve informacije koje su mi bile potrebne za razmjenu u Engleskoj, a evo sada kao da mi se nebo ruga kraj mene sjedi britanski veleposlanik u Zagrebu. Drag gospodin. Nakon nekoliko sati nađem se ja na Gatwicku.  Krenem priupitati gdje moram čekati bus, i naravno već rutinski upotrijebim rečenicu koja je tako uobičajena kada putujete npr. u Italiju pa zapitam ljubaznu osobu na šalteru: „Do you speak English?“. Naravno, ljubazna trafikantica, pretpostavimo da se zvala Regina, (Krleža rules) se osmjehne, uputi me na pravo mjesto i super. Sjednem ja u

Ljudi moji, za ovakve se stvari živi. Što će vam dosadna svakodnevica i pranje rublja Dreftom.

razmišljam si kako mi je ovo bio najbolji dan ikada. Ljudi moji, za ovakve se stvari živi. Što će vam dosadna svakodnevica i pranje rublja Dreftom. Ovo je san, ovo je savršeno. Već volim ovo moje Ujedinjeno Kraljevstvo. Trenutno aktualan skandal u Ujedinjenom Kraljevstvu gdje je student s razmjene dobio pravo ostati u UK iako mu je istekla viza zato što je imao mačku, ponukala me da brzo otrčim u trgovinu i nabavim si hrčka. Pozdrav iz Notts-a Josip JURIĆ

ŽIVOT S CIMERIMA Cimeri – kako preživjeti s njima?

ajčešće se događa da upisom na fakultet studenti imaju priliku po prvi puta osjetiti ljepotu i čar suživota s drugim ljudima, koji nam nisu poznati poput mame, tate, brata ili sestre. U najboljem slučaju kada nam je cimer/cimerica jedan od najboljih prijatelja onda su problemi rijetki, no što kada moramo dijeliti životni prostor sa sasvim nepoznatom i različitom osobom od nas samih? Tko je cimer? Ako ste oduvijek na riječ „cimer“ kao prvu asocijaciju imali genijalnu ekipu iz popularne serije „Prijatelji“ i ukoliko ste mislili da je ultrazanimljivo, zabavno i nevjerojatno uzbudljivo živjeti s mladim ljudima bez roditeljskog nadzora i kontrole, a niste isprobali čari ajmo nazvati „cimerstva“, malo ste se prevarili. Kada ne stanujete u gradu u kojem idete na studij naravno da je nužno potražiti neki oblik smještaja pa je s time i nezaobilazan dio novog života – cimer, osoba s kojom ćete dijeliti životni prostor, lijepe i one malo manje lijepe trenutke, ponekad smijeh i suze.

Dom vs. stan Bilo da živite u studentskom domu ili u stanu u gotovo svim situacijama prostor morate dijeliti sa još jednom, dvije ili tri osobe. Idealno je ako si uspijete srediti da vam je cimer odnosno cimerica neki od najboljih prijatelja, tada je početak vašeg novog života lakši jer nema početnog napetog upoznavanja i privikavanja. Da bi život svima bio ljepši i ugodniji potrebno se malo prilagoditi, jasno postaviti svoje stavove, navike i potrebe te pokušati uvažiti i poštovati cimerove. Ukoliko ste u domu, problem je što je prostor relativno ograničen i što zbog toga morate uvelike uvažavati svog cimera odnos-

DA BI ŽIVOT SVIMA BIO LJEPŠI I UGODNIJI POTREBNO SE MALO PRILAGODITI, JASNO POSTAVITI SVOJE STAVOVE, NAVIKE I POTREBE TE POKUŠATI UVAŽITI I POŠTOVATI CIMEROVE.

no cimericu. Važna stavka svakog odnosa je poštovanje, pa ukoliko želite da vam bude dobro i ugodno morate se truditi. Nemojte šurati po cimerovim stvarima dok ga nema, nemojte posuđivati njegove/njezine stvari bez pitanja, pogotovo kozmetiku, odjeću ili laptop, nemojte koristiti njegov/njezin krevet i posteljinu. Prema svom cimeru ili cimerici trebali bi se ponašati kako želimo da se oni ponašaju prema nama i to je ključ dobrog odnosa. Također, važno je biti pozitivno i prijateljski nastrojen, ne bi li atmosfera bila što ugodnija. Nije lijepo biti konstantno namršten i ljutit na svaku sitnicu.

Što kad se jave problemi? Međutim koliko kod se trudili ako je osoba sasvim različita od vas, ako je iz drugog je kraja zemlje, druge religije, drugih životnih prioriteta i drugih stajališta često se jave problemi. Najčešći problemi su neuvažavanje tuđih želja i interesa, nerazumijevanje, nepravedno dijeljenje zajedničkih troškova režija ili hrane, neurednost, nemogućnost dogovora oko vremena predviđenog za tulumaranje i zabavu i sl. Kako preživjeti kada druga strana počne dovoditi dečka ili curu u sobu, kada glasno sluša glazbu, kada ostavlja svoje prljave svari po cijeloj prostoriji, kada ne želi čistiti, kada nije spremana na kompromis ili kada uzima tvoju hranu? U takvim situacijama najvažnije je drugoj strani dati do znanja u čemu je problem, što nam i zašto ne odgovara na jedan sasvim pristojan i jasan način. Svaku problematičnu situaciju potrebno je pogledati iz druge perspektive, pristupiti prijateljski nastrojen, razgovarati i probati naći nešto će svakome odgovariti. Ukoliko to nije moguće bolje je ostati na distanci nego u svađi ili na ratnoj nozi. Kako god bilo ukoliko imate cimera ili cimericu shvatite zajednički život kao priliku za upoznavanje novih stvari, učenje, proširivanje vidika i kulture, stvaranje novih životnih iskustava i uspomena te u svakom slučaju nastojte uživati tijekom studentskih dana i iskoristite mogućnosti koje su pred vama. Maja JURČEVIĆ

LOUNGE

PUTOVANJE U PARIZ Par klikova na internetskom portalu Easy Jet-a i eto nas u posjedu elektronski ispisanih avionskih karata s odredištem u gradu ljubavi, svjetla i umjetnosti, u Parizu. Dane koje smo odbrojavale do polaska obilježili su uzbuđenje, nestrpljivost, previđanja o tome kako ćemo se super provesti, no tek po dolasku na aerodrom smo se osjećale aspolutno spremne započeti naše putovanje.

je izgrađena u gotičkom stilu, prostrana i simetrična, s mnoštvom izrezbarenih detalja i likova. Velika gužva na ulazu u crkvu nas je upozorila da je za detaljnije razgledavanje znamenitosti ipak presudno imati na raspolaganju veću količinu vremena i strpljenja.

Welcome to Paris

Tu lekciju smo ponovile ušavši u muzej Louvre, jedan od najvećih muzeja na svijetu. Na ulazu smo se prihvatile proučavanja mape prostornog plana muzeja i već tada smo shvatile nedostatak razgledavanja građevina bez prisustva turiškog vodiča. Ipak, tri provedena sata smo iskoristile kako bismo vidjele ono nabitnije, ili barem ono što se u svijetu najviše promovira: Mona Lisu, kip grčke božice pobjede Nike, Madonu s djetetom i sv. Ivanom, van Goghov autoportret, itd. Nakon što smo obavile najvažnije (izborile se s mnoštvom drugih turista kako bismo zaradile svoju sliku pored Mona Lise), photosession smo nastavile u vrtovima i parku ispred samog muzeja, uz staklenu piramidu u pozadini.

Iza sebe smo ostavile oblačni Zagreb, a manje od dva sata leta kasnije nam se ukazao pariški Charles de Gaulle aerodrom. 30-minutna vožnja taksijem nas je dovela do naše privremene adrese u rezidenciji predgrađa Pariza, zvanom Nanterre. Nakon što smo obnovile energiju i utažile glad (kao istinske turistkinje) obrokom iz McDonald’sa, mogle smo krenuti u razgledavanje grada. Opremljene kartom pariškog javnog prijevoza, novčanicima, fotoaparatim i, naravno, visokom dozom euforije, uputile smo se do luksuzne Avenue des Champs-Élysées. Veličanstveni Slavoluk pobjede na jednom kraju, a trg Place de la Concorde s obeliskom iz Luksora na drugom, su značili da se nalazimo na mjestu ekskluzivnih marki parfema, odjeće, dragulja, i svega što može biti simbol statusa i visokog društvenog položaja. Blještavi natpisi, mnoštvo pješaka, buka automobila i crvenih dvokatnih turističkih autobusa, ulični zabavljači, te puni kafići su odmah izazvali nekoliko bljeskova naših digitalnih fotoaparata. Za potpuni doživljaj smo sjele u jedan od kafića i uz (skupo) pivo utonule u dinamični i šaroliki noćni život Pariza.

2. dan boravka Sljedeći dan smo započele razgledavanjem katedrale Notre-Dame. Pogled na katedralu se pojavio odmah nakon izlaska iz pariških podzemnih hodnika velikog spleta stanica za metro i RER linije. Taj dio Pariza definitvno ne oduzima dah u istom smislu kao i nadzemni dio, te smo njega prolazile manjeviše bacajući zbunjene poglede na mnoštvo ljudi različitih rasa, natpise na francuskom jeziku, sistem potvrđivanja vozne karte, te pronalaženje pravog izlaza. Sama katedrala

Idealan predah od užurbanog razgledavanja

smo pronašle u šarmantnoj, antiknoj knjižari „Shakespeare and Company“. Uređena je poput stana nekog ekcentričnog umjetnika, ispunjena mirisom starih knjiga debelih uveza poslaganih na mnoštvu polica, te nekoliko skrivenih kutaka u kojima možete zamisliti savršen bijeg od svakidašnjice uz maštovite svjetove ispisane iza korica. Sa zalaskom sunca smo pristojnu i kulturnu parišku knjižaru zamijenile dinamičnim i lepršavim Moulin Rouge-om, smještenim u povijesnom kvartu Montmartre. Našle smo se u ulici punoj sex shop trgovina i kafića, dok su nam koncentraciju remetili konstantni uzvici mladića koji svoju smionost vjerojatno mogu zahvaliti sveukupnoj atmosferi kiča i umjetničke ekspresije koja teži pretjerivanju. Uputile smo se dalje do slavne crkve SacréCœur, koja se nalazi na najvišem brežuljku Pariza, Montmartreu (130 m nadmorske visine). Udobno smo se smjestile na vrh stepenica ispred crkve, s čašom francuskog vina rosé te gotovo nestvarnim pogle-

La Vie en rose à Paris!

dom na živo osvijetljen Pariz. Cijeli kvart oduševljava tipičnim starim popločanim ulicama, simpatičnim umjetničkim galerijama, trgovinama, suvenirnicama, kao i kafićima s jednostavnim stolovima i stolicama gdje uživaju Parižani svih uzrasta.

3. dan boravka Raspored sljedećeg dana započinjao je posjetom Eiffelovom tornju. S obzirom da smo već savladale umijeće snalaženja pariškim javnim prijevozom, brzo smo se našle u redu za penjanje na vrh Eiffelovog tornja. Naporno penjanje na kraju se ipak isplatilo - pogled s vrha je nevjerojatan! Osjećaj je kao da držiš cijeli grad na dlanu. Naravno, nismo propustile slikati se s Eiffelovim tornjem u pozadini kao glavnim rekvizitom, što je značilo da smo se vidljivo uklopile s ostatkom tamošnjih turista, bez obzira što smo se u gradu počele osjećati kao doma. Sljedeću dozu oduševljenja smo doživjele posjetivši Musée d’Orsay koji udomljava slikarska djela impresionizma i post-impresionizma, kao i djela kiparstva, umjetničkog namještaja te fotografije. Djela Moneta, Maneta, Degasa, Renoira, Cézannea, Van Gogha i ostalih, ostavljaju promatrača zarobljenim u svijetu boja i odmjerenih oblika, svijetu fantastične ljepote. Po izlasku iz muzeja smo se počastile kupnjom prelijepih slika, preslika umjetničkih djela iz muzeja.

Punih vrećica suvenira i zadovoljne upijenim dojmovima, prepustile smo se uživanju u jednosatnoj vožnji brodom rijekom Seineom koja je uključivala prolazak ispod čak 24 pariška mosta. Na ovaj način smo doživjele znamenitosti Pariza iz drugačije perspektive, uz objašnjenja stručnih vodiča i autentičnu francusku glazbu nekih prošlih razdoblja. Činilo se kao da smo se vratile u vremena kada su građevine oko nas udomljvale razne umjetnike, a okolni parkovi su bili mjesta razmjenjivanja ideja i kreiranja inspiracije. Savršen završetak dana značio je šetnju tim istim putem duž Seine, iznova se diveći slici prekrasnog Pariza na mjesečini.

4. dan boravka Zadnji dan boravka je značio posjet dvorcu Versaillesu, nekadašnjoj rezidenciji francuskih kraljeva. Dvorac je usađen u prirodni krajolik oblikovan po strogom geometrijskom principu simetričnosti. Raskoš interijera je skoro pa zanemariva u usporedbi s raskoši eksterijera, odnosno parkova ispred same palače. Bogati vrtovi s bazenima i fontanama s tipičnim baroknim osobitostima jednostavno oduzimaju dah. Mogle smo zamisliti francusku aristokraciju koja je nekoć tu boravila i ekstravaganciju svakog detalja njihovog života. No, koliko god bespotrebno rasipnički da su se ponašali, nama je ipak bilo drago da jesu jer su svijetu ostavili jedan veličanstven muzej.

Ostatak dana smo provele u opuštanju u lokalnim kafićima i pubovima. Razmjenjivale smo proživljena iskustva i razmišljale kako ćemo ih i u budućnosti svima entuzijastično prepričavati. Osvrtale smo se s divljenjem, po zadnji put, na pariške ulice, simpatične suvenirnice, prefina peciva, predivan jezik i dinamičan noćni život u pubovima. Pomalo tužne smo se morale suočiti s činjenicom da ćemo se ubrzo oprostiti od našeg pariškog života i pripremiti na povratak u Hrvatsku.

Au revoir Paris Spakiranih kovčega, zajedno sa svim doživljajima i uspomenama, u ranu zoru smo napustile još uspavani Pariz. Njega će tek nekoliko sati kasnije probuditi jutarnje sunce i novim ljudima pokazati njegovu raskoš u umjetnosti i arhitekturi, nostalgiju i profinjenost kulture njegovih žitelja, te mirise i zvukove koji opijaju sva osjetila. Paula MATEŠAN

LOUNGE

INTERVJU SA TVORCEM KRPE.HR

Eh, te krpice...

U posljednje vrijeme modna i streetstyle scena u Hrvatskoj područje je na kojem se neprestance javljaju nove superkul inovacije. U prilog tome govori nedavno osnovana prva specijalizirana online zajednica u regiji koja okuplja samouke i školovane modne dizajnere, modele, vizažiste i frizere. Tko god je ove jeseni odlučio posjetiti sajam mode Fashion.hr Industriju definitivno nije mogao zaobići daleko najšareniji i najveseliji od svih štandova. Upravo na tom štandu stalno okuženom hrpom mladih kreativaca predstavljala se Krpa.hr - modna online zajednica. Krpa služi kao platforma na kojoj školovani i samouki dizajneri odjeće, modnih dodataka i nakita, te vizažisti, frizeri i modeli imaju priliku predstaviti svoje radove. Otvaranjem vlastitog profila svatko iz navedene kategorije ima mogućnost postavljanja profesionalnog portfolia, komuniciranja s ostalim članovima te, kroz prodajni izlog, sa potencijalnim kupcima. Na taj način omogućena im je veća posvećenost kreativnom dijelu priče i olakšano ostvarenje dosad teško ostvarivog, ali vrlo bitnog aspekta, a to je promocija njihovih radova. Istovremeno, posjetitelji mogu pregledavati profile članova zajednice, saznavati novosti o trendovima, kupovati krpice u izlogu, pisati vlastiti blog, te pratiti krpa.tv multimedijalni kanal. Da ovaj projekt uistinu obećava ukazuje i činjenica da se od dana osnutka, u veljači 2011., do danas u Krpu učlanilo 450 aktivnih korisnika (samo neke od njih su svima nam znane naLA torbice i Mary Bo Bags). U tako kratkom razdoblju Krpa je ostvarila i svoju „offline“ prezentaciju na Danu D, te na ranije spomenutoj Fashion.hr Industriji. Između ostalog organiziran je i prvi Krpa meetup na kojem su se svi članovi imali mogućnost i osobno upoznati, te Krpa zadaci koji su svojevrsni natječaji za torbice, nakit i sl. Krpa je trenutno medijski sponzor za nadolazeći Electronic Beats festival, a nedavno izdani PDF magazin definitivno je još jedan dokaz da novih ideja u Krpi ne nedostaje.

Imali smo priliku popričati s osnivačem Krpe, mladim Filipom Šardijem, koji nam je ispričao nešto više o svojim iskustvima pri procesu stvaranja Krpe.

Filip Šardi: „Mislim da je za sve koji žele razvijati vlastitu ideju najbitinije da što posto i bez ikakve sumnje vjeruju u svoj projekt, budu spremni na mnoge neprospavane noći i ne posustanu ni nakon tisuću i prvog problema.“

Kako si došao na ideju za pokretanje Krpe?

Kako je tekao proces razrade i otvarenja ideje?

Ideja o razvoju platforme Krpa.hr rezultat je znanja koje sam prikupio u dosadašnjem radnom iskustvu, i poznavanja (ne)prilika na domaćoj modnoj sceni. Cilj mi nije bio izraditi revolucionarni koncept, već iz postojećih izvući najbolje i prilagoditi ih okruženju u kojem se nalazimo. Za inicijalnu provedbu zaslužna je jasna vizija finalnog produkta i ustrajnost bez obzira na niz neočekivanih “izazova” tijekom procesa realizacije.

Nisam želio ništa forsirati pa je inicijalna razrada ideje trajala punih godinu dana. Najveći izazov bilo je pronaći ime, ali sam dedukcijom raznih (ne)kreativnih varijanti došao do onog baznog pojma od kojeg sve kreće i na kojem sve završava - krpe. Ideju o Krpi podijelio sam sa nekoliko potencijalih suradnika za koje sam vjerovao da će im se sviđati te da bi mogli pridonijeti projektu. Većina njih je u startu bila oduševenja konceptom, a vrijeme je pokazalo tko dijeli zajedničke vrijednosti i sto posto vjeruje u

Da ovaj projekt uistinu obećava ukazuje i činjenica da se od dana osnutka, u veljači 2011., do danas u Krpu učlanilo 450 aktivnih korisnika (samo neke od njih su naLA torbice i Mary Bo Bags). projekt. Prirodnom selekcijom nastao je Krpa tim koji postoji danas, i na koji sam iznimno ponosan.

Na kakve si komentare naišao kod okoline i postoji li neki savjet koji bi dao nekome tko ima određenu inovativnu ideju, ali ju još nije ostvario? U startu je bilo svakakvih komenatara, od oduševljenja do ismijavanja. Mislim da je za sve koji žele razvijati vlastitu ideju najbitinije da sto posto i bez ikakve sumnje vjeruju u svoj projekt, budu spremni na mnoge neprospavane noći i ne posustanu ni nakon tisuću i prvog problema. Znam da je financijska stavka vrlo bitna, ali Krpa je primjer kako je uz minimalan budžet moguće uspješno realizirati dobru ideju.

Kako je Krpa.hr promijenila tvoj život? Od kad radim na Krpi defintivino puno manje spavam, ali i konačno uživam u poslu jer radim na vlastitom projektu i okružen sam sjajnim suradnicima.

Da li si zadovoljan sa dosadašnjim radom Krpe? Čime se osobito ponosite u vašem timu?

Kakvi su tvoji planovi za Krpu? Postoji li određena vizija, egzaktan cilj koji želiš ostvariti? Imamo mnogo planova, a trenutni glavni cilj je pozicioniranje Krpe.hr kao vodeće online platforme za promociju modnih kreativaca u regiji i povezivanje sa susjednim zemljama. Andrea ŠARIĆ

Krpa se razvija mnogo brže od inicijalnog plana što je odličan pokazatelj da idemo u pravom smjeru. Nailazimo na isključivo pozitivan feedback od strane modnih kreativaca što nam je vrlo važno za daljni razvoj Krpa communitya.

LOUNGE

FENOMEN MODNIH BLOGOVA Ljubav prema modi ili način samopromocije?

ratite modu i modna događanja? Imate pun ormar krpica? Svakodnevno smišljanje novih odjevnih kombinacija za faks vas veseli? Ako je, dragi čitatelji, vaš odgovor na ova pitanja potvrdan, a uz to imate i solidan fotoaparat, možda biste mogli razmisliti o pokretanju modnog bloga. Rastući trend Naime, trend vođenja modnih blogova u svijetu se razvija već nekoliko godina a u posljednje vrijeme i u Hrvatskoj se rapidno povećava broj ljubitelja mode koji svakodnevno objavljuju fotografije svojih odjevnih kombinacija, pišu o modnim trendovima, iznose svoje stavove o modnim događajima, daju čitateljima modne savjete.

Hiperinflacijom modnih blogova, postavlja se pitanje – postaje li pisanje modnih blogova „posao“ i način na koji se dotad nepoznati ljudi pokušavaju probiti i pokazati svijetu?

Možda je krenulo kao bezazleni hobi nekog ljubitelja mode, ali hiperinflacijom modnih blogova, postavlja se pitanje – postaje li pisanje modnih blogova „posao“ i način na koji se dotad nepoznati ljudi pokušavaju probiti i pokazati svijetu? Kakve koristi se kriju iza svakodnevnog objavljivanja vlastitih odjevnih kombinacija? Mogu li blogeri utjecati na modne trendove? Neminovno je da mišljenje modnih blogera postaje sve uvaženije, svi popularniji blogeri često su viđeni u prvim redovima svih važnijih modnih događaja – u Hrvatskoj fashion.hr, cro-a-porter, dok su to u svijetu različiti fashion week-ovi. Nerijetko im dizajneri i različiti modni brandovi poklanjaju svoju odjeću i šminku i tako dolaze do mnogo jeftinije reklame, naravno, na obostrano zadovoljstvo. Sve su to mladi ljudi, većinom studenti, koji

KAKVE KORISTI SE KRIJU IZA SVAKODNEVNOG OBJAVLJIVANJA VLASTITIH ODJEVNIH KOMBINACIJA I MOGU LI BLOGERI UTJECATI NA MODNE TRENDOVE? traže svoju priliku i nastoje privući pažnju i status u društvu. U posljednje vrijeme, često dobivaju ponude različitih internetskih portala ili modnih časopisa gdje vode vlastite rubrike u kojima komentiraju stylinge i trendove na špici ili pak daju savjete čitateljima. Dakle, na neki način spajaju ugodno s korisnim – ljubav prema modi i sve povlastice koje idu pod ruku te sve više postaju „posao“ i način samopromocije. Izdvojili smo nekoliko zanimljivijih svjetskih i domaćih blogera koji bi mogli zainteresirati (ali i inspirirati) modno osviještene čitatelje i sve ljubitelje trendova.

Poznate blogerice Jedan od popularnijih svjetskih blogova je The Blonde Salad koji piše studentica iz Milana, Chiara Ferragni, a o njezinoj popularnosti svjedoči i brojka od 102 168 obožavatelja na Facebook-u. U zadnjih godinu dana postala je modno lice koje svi obožavaju, te je jedna od privilegiranih djevojaka koja je imala čast nositi Lavin za H&M haljinu. Gotovo nema eventa na koji nije pozvana. Sljedeća je Andy Torres iz Amsterdama. Njezin blog možete pronaći pod nazivom Style Scrapbook. Također obiluje mnogim zanimljivim kombinacijama, svakodnevno objavljuje nove postove, poznata je po svojoj

suradnji s modnim brandom Mango. Iduća koja ‘žari i pali’ blogerskom modnom scenom je Hanelli Mustaparte. Hanelli prati odlično odjevene ljude, a o njezinoj popularnosti svjedoči i činjenica da je uspjela dobiti svoj editorijal u ELLE-u. Vrijedilo bi još izdvojiti Veronicu Ferraro, poznatiju kao blogericu The Fashion Fruit. Nažalost, ne možemo predstaviti posebno sve poznatije svjetske blogere pa ćemo izdvojiti nekoliko upečatljivijih: Irene’s closet, Lovely Pepa, My Silk Fairytale, Superficial Girls, Raspberry Jam, Necklace of pearls, Fyndigt by Frida, Karla’s closet. Od hrvatica, poznatije su: Sonja Cvrk (blog Trendy White), Matea Martek (Gypsy Gardens), Ljupka Tanevska (Sad pony guerrilla girl), Ana Karadžole (Psycho Couture), te Barbara Repe (1,2,3 Style). U budućnosti svakako možemo očekivati još veći broj modnih blogova koji će nas inspirirati svojim manje ili više kreativnim idejama i stilovima oblačenja, a na vama je dragi čitatelji, hoćete li se voditi njihovim savjetima ili ostati dosljedni svome stilu. Pa, tko zna, možda se baš među vama krije nova zvijezda među blogerima. Ivana JURJEVIĆ

ZANIMLJIVOSTI O TRAČANJU Psssst! Nemoj to nikome reć’!

esto nam govore: „Vidi tračerice“! ili „Čuvaj se one lajače!“, kao da prenose kugu. Možda je za nekog to i gore, kad mu nečije laži, tračevi unište prijateljstvo, ljubav ili karijeru. Nije društveno prihvatljivo tračati, no svi to činimo!

zinu progesterona, hormona odgovornog za smanjenje osjećaja tjeskobe i stresa, a dokazano je i da naše sive ćelije vole tračeve. Tračanje je samo po sebi privlačno, jer potpuno neobavezno, često nesvjesno i bez ikakvih posljedica ulazimo i u najintimnije dijelove nečijeg života. Što je predmet ogovaranja šokantniji mi se zbog svojih vlastitih slabosti osjećamo bolje. To je fenomen kojim su se bavili i bave stručnjaci, koji je u

‘TRAČ JE POPUT DIMA KOJI IZLAZI IZ PRLJAVE LULE PUŠAČA. NE DOKAZUJE NIŠTA OSIM NJEGOVOG LOŠEG ZADAHA.’

nečije prijateljstvo, karijeru, ugled, uništiti obitelj, dovesti do psihičkih poremećaja, osamljenosti, izolacije. Tračamo zato da bi sebe doživjeli boljim, da privučemo pažnju, da bi se osjetili članom skupine. Tračamo i zbog uzbuđenja, jer život ponekad može izgledati dosadan i siv pa ga ljudi odluče malo začiniti šireći priče. Najčešće tračaju ljudi koji misle da će tako steći popularnost među kolegama ili status onih koji “sve znaju”. Zapravo si žele podići samopouzdanje privlačenjem njihove pozornost jer im nedostaje vlastitog samopoštovanja. No dobro razmislimo da li vlastite nedostatke možemo zamijeniti neukusnim i štetnim ogovaranjem.

Zašto ja? Kada dođete u novo okruženje već na samom početku postajete predmetom ogovaranja. Procjenjuju vas, kroz vašu odjeću,

Stručnjaci su otkrili kako tračanje podiže razinu progesterona, hormona odgovornog za smanjenje osjećaja tjeskobe i stresa, a dokazano je i da naše sive ćelije vole tračeve.

Ja ne tračam, samo prenosim činjenice Govore nam da se toga treba kloniti i da samo donosi nevolje. S druge strane, u časopisima možete pročitati: „Tračanje zbližava“, „Tračanje je važno za žensko zdravlje“, „Tračanje razvija vještinu govora“ i slične naslove. Otkud dolazi sad ta nagla promjena? Jesmo li zaključili da je iskorijeniti tračanje iz svakodnevne komunikacije nemoguća misija pa smo se okrenuli za 180° i prihvatili to kao nešto sasvim o.k., izvukavši na površinu njegove „pozitivne učinke“?

Fenomen koji se ne da iskorijeniti? Stručnjaci su otkrili kako tračanje podiže ra-

potpunosti protivan vjerskim propovijedima i religijskim zapisima, fenomen koji se u konačnici može i zakonski sankcionirati. Međutim, u stvarnom životu ne postoji taj zakon ili metode koji bi spriječile ljudsku znatiželju da kopaju po nečijim životima. Svatko od nas je bio i bit će predmet trača. Svatko je, na ovaj ili onaj način pa čak i prešutno sudjelovao u traču. Pravo je pitanje zapravo kako se osjećamo kada tračamo, a kako kada smo otračani. Jasno je da nitko ne želi postati ona strana koja se nađe u samom traču. Pa što nas to onda tjera da ogovaramo i pričamo u „povjerenju“? Zanimanje za druge i njihov život je glavni razlog ljudske sklonosti ogovaranju. Najteži oblik ogovaranja je kleveta, odnosno izmišljotina i laž na temelju kojih se stvaraju potpuno krivi sudovi o osobama. Štetno ogovaranje doista može upropastiti

govor, ponašanje. Nakon toga slijedi stvaranje izmišljene i iskrivljene slike o vama. Ogovara se u „povjerenju“ i to „povjerenje“ postaje javna tajna. I poslije više nije važno da li je nešto istinito ili ne. Ljudi počinju stvarati sliku o vama, bez provjere činjenica.

Kako to izbjeći? Trač se naprosto ne može iskorijeniti i smanjiti. Kad vam netko pristupi s “vrućom” informacijom, najbolje je promijeniti temu. Ako ne uspijete, dobra ideja je da samo šutite i čekate dok ne završi s tračanjem. Ubrzo će shvatiti da vas ogovaranje ne zanima. No možete i reći da se ne želite baviti neprovjerenim informacijama. Poslušajte onu staru: „Ako ne znaš pametno govoriti, pametno šuti!” Jedini ispravan način da sačuvamo svoj integritet te dostojanstvo drugih, je da se živimo svoj, ispunjeni život i pustimo druge da rade to isto. Tihana KEPČIJA

LOUNGE

KOŠARKAŠKI KARAMBOL Privremeno prazni NBA parketi uslijed naprasitog NBA lockouta

o prvi puta nakon sezone 1998./1999. regularna NBA sezona neće trajati pune 82 utakmice. Tako je komesionar NBA lige David Stern odgodio početak sezone koja je trebala početi 1. studenog, no na sreću nakon 160 dana lockouta sezona je napokon počela na sam Božić 2011. Prema novom ugovoru godišnja zarada će biti podijeljena polovično(puno više od izvorne ponude vlasnika od 47% za igrače) s mogućnošću drugačije podjele koja će ovisiti o visini godišnje zarade. Na osnovu toga, igrači bi mogli dobiti 51 ili 49 posto, prenose agencije. Drugo razilaženje je u vezi salary capa, odnosno visine limita za plaće.

Pet najvažnijih uzroka nba lockouta Problematika lockouta Naime, još je do 30. lipnja u ponoć po istočno-američkom vremenu istekao rok do kada su se udruga košarkaša i vlasnici NBA momčadi mogli dogovoriti oko novog desetogodišnjeg kolektivnog ugovora.

Što je to NBA lockout? Kolektivni ugovor u NBA ligi funkcionira tako što se vlasnici klubova i igrači dogovore o podjeli zarade. Klubovi zaradu od ulaznica, prodaja dresova i suvenira moraju dijeliti s igračima koji im taj prihod i priskrbljuju.

Način funkcioniranja NBA lige poprilično je zamršen i mnogima nisu jasni procesi koji su doveli do zastoja – lockouta. Kako bi što bolje pojasnili koja to pitanja i problemi zadržavaju nastavak NBA lige u nastavku 5 najvažnijih. 1. Igrači žele da NBA liga bude bliža MLB-u (bejzbol ligi) u kojoj igrači imaju ogromne ugovore koji su im garantirani čak i ako loše igraju. Vlasnici žele da NBA bude bliža NFL-u (američki nogomet), žele manje plaće za igrače, veće udjele od prihoda i mogućnost da tjeraju igrače kad požele.

BIT ĆE TO 66. IZDANJE NAJJAČE KOŠARKAŠKE LIGE NA SVIJETU, A UMJESTO 82 SVAKI KLUB ĆE U REGULARNOM DIJELU ODIGRATI 66 UTAKMICA. Prirodno, i jedni i drugi žele svoj udio da bude veći i kada se ne mogu dogovoriti, nastaje lockout. U tom slučaju nema utakmica jer igrači ne žele igrati besplatno, a vlasnici ne žele održavati utakmice bez profita. Zbog toga svi gube, ali najviše sama liga, navijači i TV postaje. Igrači po dosadašnjem kolektivnom ugovoru koji ističe ove godine, a koji je donesen nakon mučnog lockouta 1998/1999. sezone, primaju 57 posto od onoga što klubovi zarade. Uz iznimku nekoliko stvari, poput prihoda od sponzorstva na dvorane i takve stvari.

2. NBA je u bila u prošloj sezoni u gubitku 300 milijuna dolara i toliki se gubitak očekuje i iduće sezone. U gubitku nije samo nekolicina slabijih klubova, nego skoro dvije trećine lige. Vlasnici klubova smatraju da bi se “izvadili” iz minusa ako bi podjela prihoda s igračima bila barem do 50 posto, umjesto dosadašnjih 57 za igrače. Tu je ležao najveći sukob. 3. Salary cap je limit koliko određeni klub smije potrošiti na plaće igrača. Međutim, postoje strogi i fleksibilni salary cap. U NFL-u je strogi i zato više momčadi računa na visoke domete. U NBA je fleksibilni i ima ogroman broj iznimki, pa se događa da

nekolicina ekipa, poput Lakersa, Celticsa, Knicksa na igrače troše puno više iznad limita od 58 milijuna dolara. Salary cap o kojem se vode bitke između igrača i vlasnika u teoriji funkcionira izvrsno. Radi se o limitu koji ograničava klubove da plaćaju svoje igrače pa neki veći klubovi, iz bogatijih tržišta, ne mogu momčadi nakrcati zvijezdama i tako dominirati ligom. Iz godine u godinu njegov limit se mijenja, ovisno o prihodu koji je NBA liga utržila sezonu ranije. Primjerice, u sezoni 2007./2008. iznosio je 55,6 milijuna dolara po momčadi, a prošle 58 milijuna. Da recimo u nogometu postoji salary cap možda bi idući pobjednik Lige prvaka bio Dinamo Zagreb, a ne Barcelona ili Manchester United. 4. Osim raspodjele prihoda i manjeg salary capa vlasnici žele tzv. “negarantirane ugovore” koji bi im omogućili da se izvuku iz nekog velikog ugovora ako igrač ne daje

očekivano. Najbolji primjer za to je Rashard Lewis. Krilni igrač Washingtona je jedan od najplaćenijih u NBA i za dvije preostale godine ugovora zajamčeno mu je da će dobiti 21 milijun eura. Bez obzira što je u zadnje dvije sezone igrao ukupno 50 utakmica uz slabe prosjeke. Vlasnici žele način po kojem mogu raskidati takve ugovore. 5. Igrači žele više novca i žele zadržati garantirane ugovore. Oni su protivnici strogog salary capa jer bi to spriječilo najjače momčadi da se utrkuju za najboljim igračima. Bez utrkivanja nema ni “divljanja” njihovih plaća. Igrači, također, žele da raspodjela prihoda uđe u kolektivni ugovor čime bi sve ekipe, pa i one najslabije, bile prisiljene davati veće iznose igračima.

PREMA NOVOM UGOVORU GODIŠNJA ZARADA ĆE BITI PODIJELJENA POLOVIČNO, S MOGUĆNOŠĆU DRUGAČIJE PODJELE KOJA ĆE OVISITI O VISINI GODIŠNJE ZARADE.

Posljednji lockout Zadnji lockout dogodio se u sezoni 1998./1999. i rezultirao je time da se sezona igrala samo od veljače do lipnja. Umjesto 82 utakmice koliko bi igrao svaki klub u sezoni, te sezone igrali su samo po 50. Dogovor je tada ipak pronađen, samo par dana prije nego je Stern dao rok uoči otkazivanja kompletne sezone. Igrači i vlasnici kao i danas nisu se mogli dogovoriti oko plaća, a dok se oni nisu dogovarali NBA liga gubila je stotine milijuna dolara. Zastoj je trajao oko 200 dana. Nakon lockouta neki igrači su izašli bogatiji, no liga je definitivno izgubila. NBA igrači stvorili su dojam u javnosti da su pohlepni, a sezona 2000./2001. imala je mizerne brojke u posjeti i gledanosti pa je američkoj profesionalnoj košarci trebalo puno godina da se oporavi.

Epilog Novac je bio glavni kamen spoticanja u neuspjelim pregovorima, a paradoksalno novac su izgubili i jedni i drugi. Nakon 160 dana ‘lockouta’ i 240 otkazanih utakmica na Božić je krenula nova sezona NBA lige. Sukob između vlasnika klubova i igrača oko novog kolektivnog ugovora prijetio je otkazivanjem cijele sezone. Dogovor je postignut i NBA sezona će trajati do 26. travnja. Komesar lige David Stern nije krio zadovoljstvo nakon konferencije u newyorškom City hotelu. “Obje strane su bile popustljive. Ugovor nije

idealan, ali riješio je ključna pitanja. Siguran sam da će doprinijeti boljem razvoju igre i natjecanja.’’ Bit će to 66. izdanje najjače košarkaške lige na svijetu, a umjesto 82 svaki klub će u regularnom dijelu odigrati 66 utakmica. Zanimljivo, tijekom sezone svaka će momčad barem jednom igrati tri večeri uzastopce što se nije dogodilo od 1999. godine. i zadnjeg lockouta. Dakako, lockout je donio neke pozitivnosti poput dolaska Derona Williamsa, Mehmeta Okura, Rudya Fernandeza, Serga Ibake, Tonya Parkera i drugih u Europu te priuštio europskim ljubiteljima košarke da uživaju u majstorijama koje ovi igrači pružaju svake godine u NBA-u. Čak je i KK Zagreb imao priliku gledati jednog NBA igrača u svojim redovima, ali je okončanjem lockouta TJ Ford otišao i potpisao za San Antonio Spurse.

NBA liga je najpopularnija i najplaćenija liga na svijetu zbog sveopće svjetske popularnosti košarke i kvalitete košarke koju samo može ponuditi ona i niti jedna druga liga. Današnji NBA igrači su svojom virtuoznošću, snagom, lucidnošću i atrakcijama dosegli vrhunac ove igre. Tko bi uopće očekivao da će Dallas Mavericksi ove godine osvojiti NBA naslov. Zato je i NBA tako gledan i zanimljiv, zato jer je nevjerojatno nepredvidljiv. Vjerujem da se ovakve eskapade više neće događati i da će igrači, vlasnici i ponajprije navijači napokon moći uživati u čarolijama koje NBA nudi. Matko MAVRAČIĆ

MY EFZG HOODIE My EFZG hoodie, još jedna izvrsna inicijativa Hrvatske studnetske asocijacije (HSA). Od ove godine studenti Ekonomskog fakulteta u Zagrebu po prvi put u povijesti moći će obući popularne “koledžice” koje su na najvećim i najboljim svjetskim sveučilištima poput Oxforda, Cambridgea, Yalea i mnogih drugih, poznate kao simbol ponosa i pripadnosti određenom sveučilištu. EFZG hoodie, projekt je kojemu je jedan od ciljeva spajanje genaracija studenata koji su studirali, koji studiraju i koji će studirati na Ekonomskom fakultetu. Inicijativu vrijednu svake pohvale svesrdno je podržao Ekonomski fakultet u Zagrebu, a s oduševljenjem prihvatili brojni studenti.

Hrvatske studentske asocijacije na linku http://www.hsa.hr/hoodie/ hoodienarudzba.

A ti dragi moj čitatelju? Imaš li svoj primjerak najpoželjnjijeg modnog dodatka ove godine?

Hrvatska Studentska Asocijacija

Svoj primjerak možeš nabaviti jednostavnom narudžbom na stranicama

Sve druge informacije možeš saznati na Facebook fan page -myEFZGhoodie- na linku facebook.com/myefzghoodie ili putem maila myefzghoodie@hsa.hr

my EFZG hoodie – proud to wear it