6 NATO+
Alb&Cro=28 8 Sve je pod Intervju kontrolom
Magazin Bezbjednost Izdava~ Centar za me|unarodne odnose Crne Gore Osniva~ i direktor mr Savo Kentera
Lektor Goran Popovi}
Crna Gora
26
Partnerstvo za miran san
I "strele" u staro gvo`|e
36
Tehni~ki urednik Budimir Bukili}
40 Predivni
stari jedrenjak kojeg svi `ele
Fotografije Aleksandar Jaredi} www.nato.int www.vcg.cg.yu Arhiva Bezbjednosti
Sekretar redakcije Jelena Vujovi} Tel/fax +382 (0)20 60 10 50 +382 (0)20 60 10 51 e-mail: redakcija@cir.cg.yu [tampa Kolor pres Lapovo
30
Nauka za bezbjednost regiona
Prevod Sonja Papak
Dizajn naslovne strane @eljko Krgovi}
SADRŽAJ
Ure|iva~ki odbor Savo Kentera Dragan Samard`i} Petar Baucal Jack Petri Petar Krstaji}
11
KOSOVO zavr{ena pri~a?
Top story
Glavni i odgovorni urednik Du{ica Tomovi} Redakcija Ne|eljko Rudovi} Brano Mandi} Marijana Bojani} Sini{a Lukovi}
Fokus
44 Bu{ov
Global
Vijetnam 48
Crnogorski mirovnjaci u zemlji otete slobode
SLJEDE]I BROJ MAGAZINA BEZBJEDNOST IZLAZI U JUNU 2008. Projekat je realizovan uz podr{ku Ambasade Kraljevine Norve{ke
APRIL 2008
BEZBJEDNOST
3
Sve~ani prijem povodom promocije prvog broja magazina “Bezbjednost”,
“
U op{tem nedostatku kvalitetnih publikacija u Crnoj Gori, prvo izdanje magazina „Bezbjednost“ ostavlja veoma pozitivan utisak.
“
Dragi prijatelji, Pred vama je drugi broj magazina “Bezbjednost”. Obi~no ka`u da se “prvi ma~i}i bacaju u vodu”, ali komentari koje smo dobili na adresu redakcije povodom izlaska prvog broja govore da ta izreka ne mora biti uvijek ta~na. Kao {to smo obe}ali na po~etku, u drugom broju zna~ajnije su zastupljene teme koje se ti~u policije, ali i ostalih segmenata bezbjednosti. Proces evro-atlantskih integracija i dalje ostaje u fokusu interesovanja ovog ~asopisa, i nastoja}emo da tako bude i u narednim izdanjima. Tako|e, vi{e je i stru~nih tekstova, analiza, ali i novinarskih izvj{taja sa najzna~ajnijih bezbjednosnih doga|anja u svijetu. Zavr{en je jedan od najzna~ajnijih NATO Samita u proteklih 60 godina - Hrvatska i Albanija su dobile poziv u ~lanstvo. Makedonija je, kao {to se i pretpostavljalo, bila uskra}ena, prije svega, zbog blokade Gr~ke, radi imena. Isto tako, po mnogim analiti~arima, i zbog unutra{nje situacije u samoj zemlji. Koliko je jedna ovakva odluka pravedna ili ne, tema je za neke druge ~asopise, ali ostaje ~injenica da se i ovog puta pokazalo da nijedna odluka ne mo`e pro}i bez konsenzusa u okviru Alijanse, {to pokazuje njenu politi~ku dimenziju i zna~aj. Na doma}oj politi~koj sceni, predsjedi~ki izbori, i ubjedljiva pobjeda u prvom krugu novog/starog predsjednika Filipa Vujanovi}a, pokazali su da jo{ ne postoji dovoljno jaka opozicija niti intelektualna elita u njenim redovima koja bi mogla da se na pravi na~in suprotstavi vladaju}oj koaliciji. U svakom slu~aju, u narednom periodu Crna Gora }e morati pokazati svima da je veoma zainteresovana i voljna sprovesti sve neophodne reforme u dru{tvu, kako bi postala dio savremenog svijeta zapadnih zemalja. A kada je magazin “Bezbjednost” u pitanju ostaje nada da }e ve} u junu iza}i tre}i broj, za koji }emo se tak|e truditi da bude bolji od prethodnih. mr Savo Kentera direktor Centra za me|unarodne odnose
4
BEZBJEDNOST
APRIL 2008
“
Ure|iva~ki odbor i tim okupljen oko magazina "Bezbjednost" nalaze se pred izazovom da i naredna izdanja budu ovog kvaliteta, s obzirom na visoko postavljene standarde u prvom broju.
“
uprili~en 13. decembra 2007. u Zelenom salonu hotela “Crna Gora” u Podgorici
“
U stilu svog imena, „Bezbjednost" plovi sigurnim vodama, vje{to izbjegavaju}i hridi koje vrijebaju, tik, ispod povr{ine. I tako, od prve do poslednje stranice, sigurno plovi ovaj brod pod kormilom, moram priznati, perspektivnog mladog urednika i njegovih saradnika. Uo~ljiva `elja da se istovremeno privu~e i {iroka ~itala~ka publika i postigne balans izme|u `elja koje bi zna~ile hrabriji iskorak u jednu novu oblast, na novinarski na~in, jo{ nedovoljnu obra|enu. Me|utim, ja bih voljela da pro~itam ne{to vi{e o konkretnim ljudima u konkretnim vojnim i policijskim jedinicama i saznam vi{e o tome kako se oni uklapaju i uskla|uju sa NATO i EU standardima. Ima tu jo{ puno tema koje bi valjalo uklju~iti u narednim brojevima. Kona~no, ovo je prvi ~asopis u na{oj zemlji koji obra|uje jednu ovakvu oblast i zaslu`uje da mu po`elimo sre}u i uspjeh u ovim burnim vremenima. SRE]NO!
“
“
• Osnovni princip novinarstva, pa i jednog ovako specijalizovanog ~asopisa, trebalo bi da bude objektivnost. „Bezbjednost“ izgleda da zadovoljava taj princip jer daje mogu}nost izno{enja stavova i onima koji su protiv transatlantskih integracija. Tako je u prvom broju prisutan Dobrilo Dedei}, portparol SNS-a, koji tvrdi „da ako Kosovo bude nezavisno, CG ne smije da bude ~lanica NATO-a“ i tra`i obavezan referendum o pristupanju Sjevernoatlantskom savezu.
“
APRIL 2008
BEZBJEDNOST
5
SAMIT U BUKURE[TU
NATO+ Alb&Cro= Od 2. do 4. aprila NATO saveznici i partneri su se sastali u Bukure{tu da bi diskutovali o trenutnim aktivnostima i budu}nosti Alijanse. Sa jednim izuzetkom, mo`e se re}i da su svi prisutni dobili ne{to zbog ~ega bi se dobro osje}ali. Nesretni izuzetak predstavlja Makedonija, ~ije je ~lanstvo taoc odbijanja Gr~ke da prizna njeno ustavno ime, ali je vjerovatno da }e se ono rije{iti do NATO samita slede}eg prole}a kada }e ozna~iti i {ezdesetogodi{njicu svoga postojanja. Najzna~ajniji rezultat jeste da }e Albanija i Hrvatska postati ~lanice NATO-a. [to se ti~e drugih klju~nih pitanja, Rusija je nadja~ala u zaustavljanju ponude Gruziji i Ukrajini za MAP, po{to su je podr`ale Njema~ka i Francuska predvode}i jo{ par NATO zemalja koje se pla{e nagle ruske povratne reakcije. No, usljed NATO obe}anja da su vrata za
6
Zapadni Balkan je zauzimo centralno mjesto u dogovaranju NATO zemalja u Bukure{tu. Uklju~enjem jo{ dvije dr`ave u regionu u NATO, pove}a}e se regionalna bezbjednost i sigurnost. Druga dobra vijest jeste
Albanska i Hrvatska delegacija na svom prvom zasijedanju Sjeveroatlantskog savjeta (NAC)
28
u vezi sa Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom. BiH je napravila napredak u integraciji snaga bo{nja~kog, hrvatskog i srpskog entiteta pod jednim krovom, dok je pozdravljen kontinuirani uspjeh Crne Gore u PzM. Obe su nagra|ene stadijumom "Intenzivirani politi~ki dijalog" (IPD), {to predstavlja pomalo zbunjuju}i stadijum pre MAPa, koji se uglavnom zasniva na konsultacijama na politi~kom nivou. U me|uvremenu }e obje dr`ave razviti i svoje Induvidualne akcione planove partnerstva (Individual Partnership Action Plan - IPAP), to jest program reforme odbrane koji je rukovo|en principima demokratije, a koji se zasniva na {ablonu koji je sli~an, iako ne identi~an MAP-u. U slu~aju Gruzije, rad na IPAP je prethodio IPD-u, dok, kada su u pitanju BiH i Crna Gora, NATO skoro da djeluje u`urbano da ih primi u ~lanstvo, nude}i oba programa is-
~lanstvo definitivno otvorena, ove zemlje su Bukure{t napustile dobiv{i vi{e nego {to su o~ekivale. Ameri~ki raketni odbrambeni {tit je odobren, uprkos protivljenju Rusije. Po{to su Francuzi ispunili svoje ranije dato obe}anje da }e poslati jo{ jedan bataljon u Avganistan, a jo{ nekoliko dr`ava se obavezalo da }e pove}ati svoje prisustvo, a Kanada je bila primorana da pristane da }e ostati tamo do 2011. godine, ovo pitanje djeluje uspje{no, makar to bilo na jedvite jade. A Francuska izgleda da je na pravom putu da se ponovo priklju~i integrisanoj vojnoj strukturi NATO-a, iako nije najavljen nikakav rok.
Foto NATO
FOKUS
Pi{e: JOS BOONSTRA
Crna Gora je pozvana u Intenzivirani dijalog: Vu~ini}, Shefer i Ro}en u Bukure{tu tovremeno. To predstavlja jasan znak da u NATO-u nije sporno pro{irenje na dr`ave zapadnog Balkana. Razo~aranje za region predstavlja odbijanje da se Makedoniji ponudi ~lanstvo, a koje je bilo sputano zbog pitanja imena. Nisu postojale nesuglasice oko ~injenice da su njene reforme bile uspje{ne koliko i one u Albaniji i Hrvatskoj. Dok je preko stotinu zemalja priznalo Makedoniju pod njenim ustavnim imenom, Gr~ka insistira na kori{}enju BJRM (Biv{a Jugoslovenska Republika Makedonija), i ljuti je
~injenica {to mala dr`ava na Balkanu koristi isto ime kao i sjeverni dio Gr~ke. Dalja Gr~ka beskompromisnost }e negativno uticati na makedonsku unutra{nju etni~ku integraciju kao i njenu evropsku perspektivu. EU }e kroz nekoliko godina biti suo~ena sa istim problemom, a obje organizacije }e morati da vr{e pritisak na Atinu i Skoplje da postignu pragmati~ni dogovor. Kosovo je tako|e bilo na dnevnom redu u Bukure{tu. 17.000 vojnika KFOR-a mora ostati, ali treba se posti}i dogovori sa Evropskom unijom, koja trenutno planira EULEX misiju. Obzirom na nedostatak bilo kakvog odr`ivog rje{enja za Mitrovicu, prosto je izbjegnuta neka dublja diskusija. Defakto deluje sigurno da ono ostaje vi{e deo Srbije nego Kosova, makar u nekoj previdivoj budu}nosti. Drugo pitanje koje je bilo izbjegnuto jeste pitanje o budu}em partnerstvu NATO-a i Kosova. To je pitanje koje se mo`e odlo`iti, ali ne i odbaciti, tako da su izgledi da }e to biti visoko kotirano na dnevnom redu Samita sjlede}e godine. Poslednja briga jeste Srbija. Alijansa ima pote{ko}a da privu~e Srbiju, {to
je rezultat ru{evina u kojima se nalazi njena trenutna vlada i zadr`anog neprijateljstva prema EU i NATO-u, iako iz razli~itih razloga. Srbiji je potrebno vrijeme da prona|e sebe. U me|uvremenu je NATO obe}ao da }e u~initi ono {to mo`e da bi se izgradilo ~vr{}e partnerstvo, a preduzelo je dobru inicijativu da pozove Srbiju kako u IPAP, tako i u IPD. ^lanstvo u NATO-u za ovu klju~nu dr`avu zapadnog Balkana predstavlja daleku budu}nost, ne toliko iz vojne ili demokratske perspektive, koliko usljed nedostatka javne podr{ke ~lanstvu, velikog uticaja radikalnih politi~kih elemenata i uop{te potpunog zastoja. Dok je dalje pro{irenje na istok problemati~no, jasno je da se Alijansa u slu~aju Balkana nije susrela sa zamorom usljed pro{irenja, {to je veoma bitan indikator rije{enosti Alijanse da donese mir i stabilnost regionu. Mo`e se o~ekivati da }e NATO i njeni partneri sa zapadnog Balkana i dalje raditi na osnovama za bezbjednost u regionu koja je nesumnjivo klju~ stabilnosti unutar evro-atlantskog prostora. Autor je stariji istra`iva~, Program za demokratizaciju FRIDE, Madrid
APRIL 2008
BEZBJEDNOST
7
DIREKTOR UPRAVE POLICIJE
Pi{e NE\ELJKO RUDOVI] IAKO je {kolovan za oficira, direktor Uprave policije Veselin Veljovi} svoju profesionalnu karijeru vezao je za policiju. Kada je sa mjesta {efa specijalnih jedinica preuzeo vo|enje Uprave policije nagovijestio je uvo|enje vojni~ke discipline i u policiji, a zbog nekih istraga u vezi sa privrednim kriminalom nije se dopao pojedinim krugovima u vlasti. U intervjuu za "Bezbjednost" Veljovi} ka`e da je bezbjednosna situacija u Crnoj Gori u kontinuitetu stabilna, da mu je prioritet dalja modernizacija policije, presijecanje kanala za krijum~arenje droge...
8
BEZBJEDNOST
APRIL 2008
SVE JE POD
„U odnosu na 2006. godinu, bilje`imo smanjenje kriminala za 3,2%, a u okviru toga znatno je smanjen broj ubistava — 60%, silovanja — 30%, otmica — 50%, kao i razbojni{tava, odnosno svih imovinskih delikata i to za 13,2%. Posebno bih istakao rezultate koje je policija ostvarila na rasvjetljavanju krivi~nih djela".
Od ukupnog broja registrovanih krivi~nih djela — 9.258, u momentu saznanja za 3.947 krivi~nih djela po~inilac je bio nepoznat. Rasvijetljeno je 2.347 ili 59,5%, {to je rezul-
tat koji znatno prevazilazi petogodi{nji prosjek. Sva ubistva su rasvijetljena i procesuirana, a identifikovani su i po~inioci za jo{ tri ubistva iz prethodnog perioda”, ka`e Veljovi}. U kojoj mjeri situacija na Kosovu mo`e uticati na bezbjednost u Crnoj Gori, i kakva je trenutna situacija po tom pitanju? Svakodnevno pratimo situaciju na podru~ju koje gravitira prema Kosovu. Ona je pod punom kontrolom i nadzorom grani~ne policije.
VESELIN VELJOVI] ZA ”BEZBJEDNOST” Koje su najzna~ajnije aktivnosti na sprovo|enju reforme policijske organizacije?
U kojoj mjeri je do sada sproveden Pravilnik o unutra{njoj organizaciji i sistematizaciji Uprave policije i koji su klju~ni problemi na tom planu? To je jo{ u toku jer njegovu potpunu primjenu limitiraju faktori karakteristi~ni za dru{tva u tranziciji, pri ~emu bih istakao vi{ak slu`benika. Vjerujem da }emo u bliskoj budu}nosti otkloniti ovaj, kao i druge probleme.
dalje neadekvatan stepen stru~no — tehni~ke osposobljenosti. Tako je u 2007. godini specijalnom tu`iocu za borbu protiv organizovanog kriminala Uprava policije podnijela 12 krivi~nih prijava, kojima je obuhva}eno 76 lica, pod sumnjom da su po~inila 1.136 krivi~nih djela. U strukturi tih krivi~nih djela su falsifikovanje isprave — 503, prevare — 491, zlo~ina~ko udru`ivanje — 48, nedozvoljeni prelazak dr`avne granice — 21, nedozvoljeno dr`anje oru`ja i eksplozivnih materija — 18, zloupotreba slu`benog polo`aja — 15, po 11 krivi~nih djela pranja novca i krijum~arenja, zatim 9
Nacionalni centralni Biro Interpol Podgorica tokom pro{le godine raspisao je 74 me|unarodne potjernice, od kojih je 65 validno. Po tom osnovu izvr{eno je osam ekstradicija lica u Crnu Goru i 17 ekstradicija lica iz Crne Gore, koja su potra`ivana zbog po~injenih te{kih krivi~nih djela [to ste do sada uradili kada je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala, posebno onog sa prekograni~nim efektima? Ostvarili smo dobre rezultate, posebno kada se ima u vidu jo{ i
KONTROLOM
INTERVJU
Prioriteti su poslovi na iniciranju izmjena i dopuna i dono{enju zakona i podzakonskih akata koje policija sprovodi, zatim na strategiji organizacije u sjedi{tu i na terenu, materijalno — tehni~kom opremanju, specijalisti~kim edukacijama policijskih slu`benika, ja~anju saradnje sa relevantnim ino i unutra{njim subjektima, realizaciji projekata, od kojih bih izdvojio ”Policija u zajednici”, ”Ja~anje kapaciteta policije vo|ene obavje{tajnim radom” i „Uvezivanje grani~nih prelaza sa sistemom I 24/7”. Strate{ki va`an projekat Uprave policije je i formiranje forenzi~ke laboratorije, {to }e omogu}iti uvo|enje metoda DNK analiza i drugih tehnika istra`ivanja i vje{ta~enja. Jednu od novina predstavlja formiranje Tima policije na konjima, koji }e imati preventivnu, represivnu i paradnu ulogu. Ostaje da u periodu pred nama reformske aktivnosti intenziviramo i, vjerujem, realizujemo u realnoj dinamici, sa jasnom namjerom da Uprava policije zauzme svoje mjesto
kao savremena policijska organizacija u procesu evroatlantskih bezbjednosnih integracija.
krivi~nih djela utaje poreza i doprinosa, po dva krivi~na djela te{ka kra|a, zloupotrebe ovla{}enja u privredi i falsifikovanja novca i jedno krivi~no djelo ubistvo, primanja mita i davanja mita. Crnogorska policija, kao zna~ajan i uva`en partner, u 2007. godini u~estvovala je u osam me|unarodnih policijskih akcija, koje su upravo imale za cilj presijecanje kriminalnog djelovanja grupa lica iz vi{e dr`ava, organizovanih za vr{enje trgovine ljudima i njihovog ilegalnog transporta, krijum~arenja droga... Zna~ajne su i aktivnosti koje Uprava policije realizuje na implementaciji Akcionog plana za sprovodjenje Programa borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, koji koordinira i sinhronizuje Vlada Crne Gore. Koliko ste raspisali me|unarodnih potjernica? Nacionalni centralni Biro Interpol Podgorica osnovan je krajem 2006. godine. Komunikacija se odvija na ~etiri zvani~na jezika (engleski, francuski, {panski i arapski) i funkcioni{e 24 sata dnevno, sedam dana u nedjelji, putem najsigurnijeg sistema me|unarodne policijske komunikacije u svijetu, poznatog kao I-24/7.
APRIL 2008
BEZBJEDNOST
9
INTERVJU
[to se de{ava sa suzbijanjem korupcije u redovima policije, prekora~enja ovla{}enja...?
Svakodnevno pratimo situaciju na podru~ju koje gravitira prema Kosovu. Ona je pod punom kontrolom i nadzorom grani~ne policije
Od mnogobrojnih poslova kojima se Interpol bavi, jedna od najzna~ajnijih funkcija je traganje za licima na me|unarodnom planu. To ipak ne zna~i da NCB Interpol Podgorica, obavezno mora biti obavije{tena o svim me|unarodnim potjernicama, jer ~lanica koja raspisuje potjernicu mo`e odlu~iti kojim dr`avama }e Interpol, sa sjedi{tem u Lionu, dostaviti potjernicu. Radi ilustracije, NCB Interpol Podgorica 2007. godine raspisao je 74
me|unarodne potjernice, od kojih je 65 validno. Po tom osnovu izvr{eno je osam ekstradicija lica u Crnu Goru i 17 ekstradicija lica iz Crne Gore, koja su potra`ivana zbog po~injenih te{kih krivi~nih djela. Saradnju sa ostalim ~lanicama Interpola, bez izuzetka, ocjenjujem kao visoko profesionalnu, {to, pored rezultata u vezi me|unarodnih potjernica, potvrdjuju i druge zna~ajne aktivnosti Interpola.
NEMA SLU^AJA ”RO@AJE” [to je sa slu~ajem „Ro`aje”, poslije kojeg se stekao utisak da su pojedini kriminalci ja~i od dr`ave? Tu se apsolutno ne mo`e govoriti o „slu~aju”, bez obzira {to su te aktivnosti bile predmet i poku{aj politizovanja od strane pojedinih politi~kih i drugih subjekata. Podsjeti}u da su operativne strukture Podru~ne jedinice Berane 08. i 09. marta ove godine, nakon planiranja i realizacije operativnih saznanja, sprovele policijske aktivnosti na {irem podru~ju. Te aktivnosti su bile usmjerene na identifikovanje lica koja se bave krijum~arenjem i rasturanjem opojnih droga, ilegalnim posjedovanjem vatrenog oru`ja i drugim oblicima kriminogenog djelovanja. Protiv dva lica su procesuirane krivi~ne prijave pod sumnjom da su po~inila krivi~no djelo neovla{}ena proizvodnja, dr`anje i stavljanje u promet opojnih droga, a jedno od njih i za krivi~no djelo nedozvoljeno dr`anje oru`ja i eksplozivnih materija. U toku akcije prona|eno je oko 150 grama kokaina, dva niklovana pi{tolja, kalibra 6,35 mm, 98 komada municije, digitalna vaga, no` — ma~eta, 55 numeratora za falsifikovanje brojeva motora na vozilima i 20.150 eura, za koje se sumnja da su ste~eni prodajom narkotika. Policija vr{i provjere i za jedan broj motornih vozila visoke klase, za koja se sumnja da su predmet krivi~nog djela falsifikovanje isprave. U okviru tih aktivnosti, policija je izvr{ila kontrolu u jednom broju ugostiteljskih objekata, izme|u kojih i u diskoteci hotela „Ro`aje”. Ova aktivnost je realizovana profesionalno i u skladu sa Zakonom i zakonskim ovla{}enjima, {to je konstatovala i Unutra{nja kontrola. U toku kontrole, dva lica, od ranije poznata slu`benicima policije, zbog omalova`avanja policijskih slu`benika privedena su u Ispostavu policije Ro`aje. Protiv njih je, nakon uzimanja izjave, podnesen zahtjev za pokretanje prekr{ajnog postupka. Ostali gra|ani, koji su prisustvovali ovim aktivnostima, na bilo koji na~in, nijesu ometali policijske radnje ili izra`avali negodovanje.
10 BEZBJEDNOST
APRIL 2008
U 2007. godini podnesene su krivi~ne prijave protiv 53 slu`benika Uprave policije, pod sumnjom da su po~inili 85 krivi~nih djela, a nadle`nim dr`avnim tu`iocima je dat na ocjenu i odlu~ivanje jedan broj predmeta, gdje je Unutra{nja kontrola konstatovala da ima elemenata, odnosno indicija da su policijski slu`benici prekora~ili ovla{}enje ili zloupotrijebili slu`beni polo`aj. U 2007. Uprava policije je procesuirala 219 krivi~nih djela sa elementima korupcije, od ~ega 140 zloupotreba slu`benog polo`aja, 40 krivi~nih djela nesavjestan rad u slu`bi, 31 zloupotreba ovla{}enja u privredi, devet davanja mita, {est primanja mita itd.. Koji su, pored me|unarodne policijske saradnje, ostali prioriteti Uprave policije? Rasvjetljavanje te{kih krivi~nih djela iz ranijeg perioda, pobolj{anje materijalno — tehni~kih i stru~nih kapaciteta, bezbjednost saobra}aja, borba protiv svih oblika zloupotreba opojnih droga. Otkrivanje i presijecanje tih krijum~arskih kanala jedan je od prioritetnih zadataka Uprave policije. U posljednje dvije godine policija je, pored presijecanja vi{e krijum~arskih kanala, otkrila 987 krivi~nih djela u vezi sa opojnim drogama, nadle`nim tu`iocima prijavila 924 lica i zaplijenila preko 1.400 kilograma opojnih droga i oko 7 kilograma materija koje se koriste za mije{anje sa drogama. U strukturi zaplijenjenih droga je i oko 14,5 kilograma heroina i 700 grama kokaina. Koristim priliku da na kraju izrazim li~no zadovoljstvo radom i ostvarenim rezultatima crnogorske policije, kao bezbjednosne slu`be koja je u proteklom periodu uspjela da rije~i niz kapitalnih pitanja i stvori neophodne uslove za njenu uspje{nu transformaciju u skladu sa evropskim standardima. Time }e zna~ajno biti pobolj{ani kapaciteti za realizaciju policijskih poslova, o~uvanju bezbjednog ambijenta i za{titi li~ne i imovinske sigurnosti gra|ana Crne Gore.
TOP STORY
Nedavna zbivanja u regionu jo{ jednom su potvrdila ~injenicu da onaj nivo bezbjednosti i stabilnosti koji pri`eljkuje velika ve}ina ljudi u njemu jo{ nije dostignut. Me|utim, gruba realnost procesa tranzicije kroz koji region prolazi i napretka koji u tom procesu ostvaruje tako|e nam govori da je `eljeni novo bezbjednosti mogu}e dosti}i.
na ovom dijelu Balkana. Problem Kosova je „eksplodirao� 1999, potvr|uju}i njihova mra~na predvi|anja. U 2001. godini, konflikt u Makedoniji dodatno je ugrozio bezbjednost regiona. A u najskorije vrijeme, samoproklamovana nezavisnost Kosova komentari{e se u intelektualnim krugovima ili kao katastrofa ili kao trijumf.
Prije trinaest godina, posljedice raspada Jugoslavije navele su mnoge stru~njake da zaklju~e kako je to jo{ jedan tipi~an primjer problema koji se stalno javljaju u ovom regionu i koji }e uzrokovati trajnu nestabilnost
Dejtonski sporazum, potpisan 1995, iako nesavr{en, okon~ao je razorni konflikt iz ranih 90-tih. Juna 1999. g., Beograd je prihvatio uslove koje je ponudio Finsko-Ruski posredni~ki tim i saglasio se sa prisustvom
stranih vojnih snaga pod vo|stvom UN, ali koje uklju~uju i NATO trupe, koje su tada u~estvovale u prvoj borbenoj operaciji koju je NATO preduzeo van granica svojih zemalja ~lanica. Sredinom 2001. g., NATO je odgovorio na zahtjev predsjednika Makedonije za pomo} u rje{avanju nasilnog sukoba koji je tamo u to vrijeme izbio. NATO se slo`io sa tim da pru`i pomo}, ali pod uslovom da politi~ki dijalog me|u sukobljenim stranama dobije pozitivan ishod, uklju~uju}i tu i prekid vatre. Treba ista}i da je ovakav zahtjev NATO-u bio mogu} zahvaljuju}i odredbi prema kojoj zemlja u~esnica u NATO APRIL 2008
BEZBJEDNOST 11
nastavak na slede}oj strani
zavr{ena pri~a?
Pi{e: Jack Petri
nastavak sa prethodne strane
TOP STORY
programu Partnerstvo za mir (PzM) ima pravo da zatra`i pomo} Alijanse. U~esnici rasprave o nezavisnosti Kosova u oba tabora, i oni za i oni protiv nje, imaju pravo po odre|enim pitanjima, me|utim, realnost je takva da je nezavisnost progla{ena i, iako je bilo dosta incidentnih situacija, izbjegnute su katastrofalne posljedice, a nadajmo se da }e tako ostati i ubudu}e. Jasno je da je Srbiji zadat udarac progla{enjem nezavisnosti Kosova, {to ozbiljno dovodi u pitanje budu}e odnose izme|u Srbije i EU i NATO-a. Me|utim, u Srbiji postoje jaki politi~ki elementi koji uvi|aju prednosti pove}anog stepena bezbjednosti, stabilnosti i ekonomskog blagostanja koje proizilaze iz integracije sa EU, ali mora}emo da sa~ekamo odluke nove vlade kako bismo dobili bolju sliku budu}nosti. Ostaje otvoreno pitanje budu}nosti Kosovske Mitrovice, i mo`emo samo da se nadamo da kakvo god rje{enje bude prona|eno, ne}e biti novog nasilja. A po~inju da kolaju i pri~e o tome kako }e i Republika Srpska mo`da da se odvoji od BiH i da se priklju~i Srbiji; samo }e vrijeme pokazati kona~an ishod ovoga. Kad posmatramo ove doga|aje moramo, tako|e, da obratimo
KAKAV SPORAZUM SRBIJA NUDI UJEDINJENIM NACIJAMA Pi{e: BRANO MANDI]
Podjela Kosova na stolu
MOST u Kosovskoj Mitrovici, dvadesetak metara betona nad rijekom Ibar, sa jednom policijskom ku}icom i uvijek spremnim namotima bodljikave `ice tako u stvarnosti izgleda granica izme|u Srba i Albanaca na Kosovu. Preko mosta se u danima progla{enja nezavisnosti moglo prelaziti bez problema, sa obije strane bile su zastave, ali nije bilo avanturista raspolo`enih da tra`e kavgu na tu|oj teritoriji. Grad koji je u staroj Jugoslaviji imao Vuk Jeremi} jaku privredu, ali i kvalitetan d`ez festi-
12 BEZBJEDNOST
APRIL 2008
val, prezimio je ove godine u strahu od nasilja koje je 17. marta poslije 4 godine opet buknulo. Nepunih sedam dana kasnije, srpska Vlada u padu, preko ministra za Kosovo i Metohiju Slobodana Samard`i}a ponudila je Ujedinjenim nacijama Sporazum po kome bi se tamo{nji Srbi i Albanci „funkcionalno podijelili”. Iako je Samard`i} novinarima naglasio da se ”Sporazum o zajedni~kom sprovo|enju Rezolucije 1244” ne odnosi sa-
Te{ki izazovi o~ekuju ovaj region, ali tako|e se ne mo`e pore}i da je u njemu bilo i zna~ajnog napretka, {to nas u ovom ~lanku dovodi do uloge NATO-a kao pokreta~a promjena u regionu. Jo{ }e dugo u budu}nosti
mo na Srbe sjeverno od Ibra, analiti~ari konstatuju da je to ponuda podjele Kosova, koja je ve} za`ivjela u jeziku beogradskih medija. Iz Bjele ku}e se tome „o{tro protive”, dok "Njujork tajms" pi{e da je te{ko sprije~iti podjelu Kosova, ukoliko vlasti u Beogradu i kosovski Srbi budu na tome insistirali. Ako su te prognoze ta~ne, onda je to kraj slijepe vjere zvani~nog Beograda u Rezoluciju 1244, zbog ~ijeg su (ne)po{tovanja do sada poginuli jedan novosadski mladi} i ukrajinski vojnik, a kao domino efekat se prepoznaju neredi na Tibetu i obaranje gruzijske bespilotne letjelice u Abhaziji.
Ipak, u prvoj ta~ki ponu|enog Sporazuma pi{e da se Rezolucija 1244 mo`e uspje{no sprovoditi „samo zajedni~kim naporima UNMIK-a i Republike Srbije”. Podsjetimo, Rezolucija 1244 ka`e da je UNMIK „nesumnjivi autoritet za njeno sprovo|ene”. U Rezoluciji, dodu{e, pi{e i da status Kosova „ne mo`e biti promijenjen bilo kojom akcijom koju preduzimaju privremene institucije samouprave”. Dok se gra|ani pitaju odakle mandat Samard`i}u da predla`e novo rje{enje, a on odgovara da je to dio ranije usvojene Vladine strategije - otvara se i pitanje da li Srbija {alje novi ultimatum, budu}i da se ministar poslu`io uslovnom konstrukcijom. APRIL 2008
BEZBJEDNOST 13
nastavak na slede}oj strani
Makedonija je i dalje na rubu poziva u punopravno ~lanstvo u NATO, na {ta zna~ajan uticaj imaju njeni odnosi sa Gr~kom, kao i napredak na polju unutra{nje stabilnosti. Me|utim, o tome da li je Makedonija, uop{teno govore}i, na dobrom putu ka integraciji, jo{ uvijek se ne raspravlja. Najnovije zemlje u~esnice iz regiona u programu PzM, Crna Gora i Bosna i Hercegovina, dobro napreduju u aktivnostima u vezi sa ovim programom i bi}e im potrebni stalni signali podr{ke i odobravanja od NATO, na samitu u Bukure{tu, i one }e ih sigurno dobiti, u jednom ili drugom obliku.
nastavak na slede}oj strani
TOP STORY
pa`nju na to da je 2004. g. Slovenija postala punopravan ~lan i NATO-a i EU. I iako to nije u potpunosti izvjesno, o~ekuje se da bi Hrvatska mogla biti pozvana u puno ~lanstvo u Alijansi na sljede}em NATO samitu {efova dr`ava ~lanica u Bukure{tu, u aprilu 2008, a predvi|anja da bi Hrvatska mogla da postane ~lanica EU u 2009. g sasvim su razumna.
TOP STORY nastavak sa prethodne strane
nastavak sa prethodne strane
Ameri~ka baza Bondstil na Kosovu
istori~ari i drugi bacati i svjetlo i tamu na ulogu NATO-a u ovom regionu. Ali jo{ jedna neosporna ~injenica je da su sve novonastale dr`ave u regionu, izuzev Kosova koje tek {to je proglasilo nezavisnost, tra`ile da u~estvuju u programu PzM i sve su, osim Srbije, kao jasan cilj definisale punopravno ~lanstvo u NATO, s tim {to je Slovenija prva koja je taj cilj i ostvarila. Ovo se nadovezuje na ~injenicu da je svih 9 od 10 novonastalih dr`ava u regionu od prvih dana svoje nezavisnosti zacrtale sebi kao cilj punopravno
”Ako `ele mir i stabilnost sa Srbima, moraju da postignu trajan sporazum, a ne da se svakog drugog dana nasiljem gasi po`ar”. Izjava kao stvorena da potkrijepi sumnje da su nemirima u Kosovskoj Mitrovici dirigovali beogradski zvani~nici, odnosno da su molotovljevi kokteli politi~ko nali~je legalisti~ke kampanje talentovanog {efa srpske diplomatije Vuka Jeremi}a. On ka`e da bi potpisivanje novog Sporazuma bilo korisno. To bi fakti~ki zna~ilo i nastavak pregovora. Jeremi} se uzda u Me|unarodni sud pravde kome bi kosovski slu~aj trebalo da proslijedi Generalna skup{tina UN, ukoliko Srbija uspije da konsoliduje dr`ave koje se protive nezavisnosti. 14 BEZBJEDNOST
APRIL 2008
~lanstvo u NATO-a, dok znatan broj zemalja, koje su ranije zapo~ele svoje u~e{}e u programu PzM, nastavlja sa naporima da ostvari punopravno ~lanstvo u NATO-u. Mora da postoji logi~an razlog za ovo. I zaista postoji. Ove zemlje vjeruju da }e im integracija u NATO i EU donijeti `eljenu bezbjednost, stabilnost i ekonomsko blagostanje koje zapadna Evropa u`iva posljednjih 6 decenija. Prosto, one vjeruju da iako postoje znatni tro{kovi u vezi sa takvom integracijom, korist od nje je znatno ve}a. Na kraju krajeva, ni{ta
nije besplatno. Tako|e vrijedi napomenuti da se nijedna ~lanica NATO-a nikad nije odlu~ila da napusti Alijansu. I za ovo mora da postoji logi~an razlog...razlog je isti. Osniva~i NATO-a su ~vrsto vjerovali da }e, ukoliko se zemlje ~lanice slo`e sa tim da zajedno planiraju odbranu i bezbjednost, na otvoren i transparentan na~in, sa svojim vojnim snagama povezanim u jedinstvenu, integrisanu vojnu strukturu, kao mnogobrojni djelovi jedne ve}e cjeline, {ansa da krenu u rat jedna protiv druge biti zna~ajno umanjena. I opet, neosporno je da je ova ideja bila uspje{na. A tu je, naravno i drugi klju~ni aspekt, kolektivna odbrana, koja je evoluirala u kolektivnu bezbjednost nakon zavr{etka hladnog rata. Ukoliko NATO nije pokreta~ pozitivnih promjena, faktor koji unapre|uje bezbjednost i stabilnost, kao i demokratiju uop{te, ukoliko ne doprinosi dobrobiti svojih ~lanica na toliko mnogo na~ina, za{to onda ta Alijansa ima 26 ~lanica, od kojih su sve same tra`ile da postanu njeni ~lanovi i od kojih je ni jedna nije napustila? Autor ovog teksta bi se kladio na to da }e uloga NATO-a kao pokreta~a pozitivnih promjena pokazati da su predvi|anja stru~njaka sa po~etka 90-tih, koja se ti~u budu}nosti ovog regiona, pogre{na.
U Sporazumu koji Beograd nudi predla`e se da srpski policijski oficiri budu odgovorni lokalnim srpskim autoritetima i djeluju pod komandom policije UNMIK-a. Predvi|a se da Srbi imaju pravo da rje{avaju svoja sudska pitanja, a na mogu}e trgovinske barijere „uspostave svoj carinski autoritet”. Dok se u zvani~nom Begradu jo{ naga|a ko stoji iza Sporazuma, kosovski Albanci nastupaju politi~ki Ministar za Kosovo koherentno i odbacuju bilo kakvo i Metohiju odstupanje od Ahtisarijevog plana. u Vladi Predstavnici kosovskih Srba iz Srbije pri{tinskih su novina saznali da Slobodan Samard`i} Beograd nudi Sporazum.
PRO&CONTRA
NOVINAR
DU[KO VUKOVI]
NATO nije sladoled Kad ho}u da pojedem sladoled, moje ZA pripada mje{avini vanile, ~okolade, karamela i lje{nika. Kad su rakije u pitanju, ja sam ZA dobru kru{kova~u ili kajsijeva~u. Kad mogu da biram izme|u dva puta koja vode do istog odredi{ta, nerado vozim kra}im, ako je du`i bezbjedniji. U navedenim primjerima, iskustvo mi je savjetnik pri odlu~ivanju.
NIKAKVOG neposrednog iskustva nemam u slu~aju NATO-a, pa ne mogu s lako}om kazati da li sam ZA ili PROTIV toga da dr`ava ~iji sam dr`avljanin postane ~lanica toga vojno-politi~kog saveza. Stalo mi je, me|utim, kao i svakom normalnom ~eljadetu i svakoj drugoj svjesnoj ili polusvjesnoj `ivuljki, do vlastite i bezbjednosti onih koje volim i do kojih mi je stalo. I to na du`e staze. Ako ~lanstvo u NATO-u garantuje tu bezbjednost, onda sam ZA. Ne mislim, naravno, na stoprocentnu garanciju, ve} na onu koja je pouzdanija od garancije da }e biti bezbjednije u Crnoj Gori i oko Crne Gore ako ova dr`ava bude izvan NATO-a. Od malena znam da se bez vazduha i vode ne mo`e `ivjeti, ali da ta dva elementa nijesu dovoljna da u `ivotu odr`e ni najve}e svece, a nekmoli nas obi~ne gre{nike. Ako ~lanstvo u NATO-u garantuje razvoj od koga ne}u samo ja i meni bliski imati koristi, onda sam ZA. Jednako mi — ako ne i vi{e — ne bi bilo milo da od ~lanstva Crne Gore u NATO-u profitira neko drugi i njemu bliski neki}i. Znam da ima onih koji ne bi dali ni po lule duvana za 16 BEZBJEDNOST
APRIL 2008
zdrav prirodni okoli{. Svejedno im {ta udi{u i izdi{u. Ba{ ih briga je li hrana zdrava ili nije. Va`no je da se ima i da se krka. Meni, vidite, nije svejedno, kao ni mnogim drugi}ima kao ja. Da li je NATO-u svejedno? Ako je odgovor negativan, ZA je moj izbor. Niti se {alim, niti sprdam. Taman posla. Samo sam svoje „dilemi~no” gra|ansko JA poku{ao redukovati na bezbjednosno — biolo{ko - ekonomski minimum od koga svaki ~ovjek polazi kad razmi{lja o tome {ta je bolje a {ta gore za njega, njegovu porodicu, zajednicu u kojoj `ivi i radi. Minuli ratovi na prostoru moje biv{e dr`ave su me u~inili uvjerenim antimilitaristom i pacifistom. Svjestan sam, me|utim, da pacifisti, koliko ih je god, nijesu niti mogu biti garancija miru u ovom regionu. Kao ni drugdje, uostalom, u svijetu na krivo nasa|enom. Ne zna~i, naravno, da }u zbog prethodne re~enice svakom proNATOovcu na rije~ povjerovati kako su dragocjenosti mira najsigurnije u vojni~kim ruksacima. Ali, spreman sam da zavje{tam ZA onome ko me uvjeri da Crna Gora ne}e krvariti makar jednu ljudsku generaciju zbog toga {to je u NATO-u, a ne izvan njega.
VLADAN MI]UNOVI]
NOVINAR
Na pitanje za ili protiv NATO-a, moj odgovor je — ZA. Od dileme da li u}i u NATO, pred gra|anima Crne Gore je mnogo te`e i zna~ajnije pitanje koje bi moglo da glasi: Kako urediti sopstvenu dr`avu, u~vrstiti institucije, iskorijeniti korupciju, kako se za{titi od samovolje mo}nika, jer Crnoj Gori mnogo ve}a opasnost prijeti iznutra nego spolja. PRIJE dono{enja kona~ne odluke o tome da li treba u}i u Sjevernoatlantsku alijansu, prethodno pitanje na koje treba odgovoriti jeste da li se male zemlje, poput Crne Gore, sve i kada bi `eljela, mogu oduprijeti sna`nim globalnim procesima kao {to je {irenje NATO-a. Op{ti rat u Evropi gotovo je nemogu}. I ~lanice NATO-a i druge zemlje, me|utim, danas se so~avaju sa drugim rizicima i neizvjesnostima. Zbog toga je ~itava Zapadna i Srednja Evropa, osim par izuzetaka, u ovom vojnom savezu. Od evropskih ~lanica NATO-a, Turska, Island i Norve{ka nijesu u EU. Od ~lanica EU, u NATO nijesu Austija, [vedska, Kipar, Malta, Finska i Irska koja jeste u Partnerstvu za mir. Dakle, ni mnogo mo}nije zemlje od Crne Gore nemaju politi~ku snagu i vojne sposobnosti da bi njima mogle braniti svoju eventualnu neutralnost, ili protivljenje u~lanjenju u NATO. Sigurnim ulaskom na{ih prvih susjeda - Hrvatske i Albanije u Sjevernoatlantsku alijansu dodatno je obesmi{ljena teza da bi Crna Gora trebalo da ostane po strani.
U posljednjih nekoliko godina pri~u o NATO komplikuje kosovsko pitanje, odnosno ja~anje antiameri`kog i antizapadnog raspolo`enja u Srbiji, kao i sve ve}e politi~ko i finansijsko prisustvo Rusije na Balkanu. U takvim okolnostima, u Crnoj Gori je izvjesna jaka politizacija ovog pitanja, {to za sobom povla~i odsustvo sveobuhvatne, argumentovane i racionalne rasprave za i protiv NATO-a. Pripadanjem tom vojnom i politi~kom savezu male zemlje mogu imati vi{e koristi nego {tete, iako u Crnoj Gori sada nema dovoljno infomacija nephodnih za {iroku i odgovornu raspravu. Bez obzira na ~injenicu da neki djelovi spoljne politike Sjedinjenih Ameri`kih Dr`ava i pojedinih zemalja Zapadne Evrope zaslu`uju ozbiljnu kritiku i preispitivanje, u tim dr`avama nivo demokratije, ekonomskog razvoja i po{tovanja ljudskih prava i sloboda predstavlja model koji druge dr`ave tek treba da dostignu. Ulaskom u Evropsku uniju i NATO, Crna Gora bi morala da se obave`e da }e razvijati vi{e demokratske i druge standarde i upravo zbog toga partnerstvo sa Zapadom treba da ima prioritet. APRIL 2008
BEZBJEDNOST 17
PRO&CONTRA
Vi{e koristi nego {tete
[TA JE...?
CRNA GORA TRA@I PODR[KU SUSJEDNIH ZEMALJA ZA NOVI
EUROPOL
CRNA GORA
Policija Evropske unije Misija - Europol je organizacija za sprovo|enje zakona EU koja se bavi obavje{tajnim poslovima u vezi s kriminalnim djelatnostima. Cilj Europola je unapre|ivanje aktivnosti i saradnje izme|u nadle`nih vlasti zemalja ~lanica u spre~avanju i borbi protiv te{kih oblika me|unarodnog organiziranog kriminala i terorizma. Istorijat - Osnivanje Europola utvr|eno je Ugovorom o Evropskoj uniji iz Mastrihta iz 1992. Sa sjedi{tem u Hagu, Europol je zapo~eo s ograni~enim djelovanjem 1994. kao Jedinica za borbu protiv droge (EDU). Postupno su mu dodavana i ostala va`na kriminalna podru~ja. Po~ev{i od 2002, mandat Europola pro{iren je na sve te{ke oblike me|unarodnog kriminala. Mandat - Europol podr`ava aktivnosti u vezi sa sprovo|enjem zakona dr`ava ~lanica EU u sljede}im podru~jima: nezakonita preprodaja droge; nezakonite imigrantske mre`e; terorizam; falisifikovanje eura; trgovana ljudima, uklju~uju}i dje~ju pornografiju; nezakonita preprodaja vozila; pranje novca. Ostali prioriteti Europola uklju~uju zlo~in protiv ljudi, finansijski kriminal i kibernetski kriminal, i to u slu~aju umje{anosti struktura organizovanog kriminala u dvije ili u vi{e zemalja ~lanica. Uprava i nadzor - Europol je odgovoran Savjetu ministara pravosu|a i unutra{njih poslova. Savjet je odgovoran za upravljanje i nadzor nad Europolom i imenuje direktora i zamjenike direktora, te odobrava bud`et. Savjet ministara sastavljen je od predstavnika iz svih zemalja ~lanica, a obaveza jednoglasnog dono{enja odluka poma`e u osiguravanju demokratske kontrole Europola. Upravni odbor Europola uklju~uje po jednog predstavnika iz svake zemlje ~lanice, a njegov je krovni zadatak nadzor aktivnosti organizacije. Zajedni~ki nadzorni organ, uklju~uju}i i dva stru~njaka za za{titu podataka iz svake zemlje ~lanice, nadgleda sadr`aj i upotrebu svih osobnih podataka u posjedu Europola.
18 BEZBJEDNOST
IDEJA stara skoro deceniju ponovo je aktivirana na nedavnom sastanku pomo}nika ministara odbrane zemalja regiona, u okviru Clearing house inicijative. Ukoliko bude prihva}en predlog Crne Gore, iznijet na tom sastanku, na vojnom aerodromu u Golubovcima po~e}e da radi me|unarodni centar za obuku pilota na helikopterima, ~ije bi usluge koristile sve zemlje regiona, ali i me|unarodne snage stacionirane na Balkanu. ^elnici Ministarstva odbran su na drugom Regionalnom sastanku Clearinghouse na nivou pomo}nika ministara,
APRIL 2008
kandidovali taj projekat i zatra`ili podr{ku zemalja regiona i stranih donatora. Za po~etak rada Centra za obuku pilota, kako tvrde, potrebno je oko tri miliona eura, a u Ministarstvu odbrane o~ekuju da }e projekat dobiti podr{ku susjednih zemalja. U Ministarstvu odbrane smatraju da je projekat koji su kandidovali realan, ali i da Crna Gora ima zna~ajne prednosti u odnosu na druge zemlje - na malom geografskom podru~ju ima i sredozemnu i kontinentalnu klimu, i veliki broj sun~anih dana pogodnih za letove.
U GOLUBOVCIMA 250 LETA^KIH DANA U GODINI Vazduhoplovna baza Vojske Crne Gore u Golubovcima ima zaokru`en sistem leta~ke obuke svih profila, po~ev od selektivnog letjenja na lakim klipnim avionima, preko osnovne leta~ke obuke, do borbene obuke najvi{eg stepena na helikopterima op{te namjene, protivoklopnim i transportnim helikopterima. Baza raspola`e iskusnim pilotskim i nastavni~kim kadrom, starje{inama vazduhoplovno tehni~ke slu`be, kao i vazduhoplovima sa resursima koji daju dovoljno prostora za paralelnu modernizaciju, preobuku na nove tipove vazduhoplova i po~etak {kolovanja sopstvenog leta~kog kadra. Na aerodromu se mo`e formirati i vazduhoplovni medicinski centar sa kadrom koji ve} ima me|unarodne licence za ocjenu zdravstvene sposobnosti leta~kog kadra. Geografsko-klimatske karakteristike aerodroma Golubovci su veoma povoljne, tako da omogu}avaju oko 250 leta~kih dana u toku kalendarske godine. Zbog u~estalih ki{a, najnepovoljniji period za izvo|enje leta~ke obuke je tokom novembra, decembra i februara, kada se mo`e izvoditi obuka u instrumentalnom letjenju. Prakti~no, leta~ku obuku je mogu}e izvoditi neprekidno tokom cijele godine, zbog toga {to su ekstremni vremenski uslovi koji bi onemogu}avali ili prekidali obuku na du`i period izuzetno rijetki i kratkotrajni. Ove karakteristike daju veliku prednost vojnom aerodromu Golubovci u odnosu na ostale kontinentalne aerodrome u regionu.
PROJEKAT U OKVIRU CLEARINGHOUSE INICIJATIVE
Obuka pilota iz regiona Tako|e, uslovi za letjenje su bolji nego bilo gdje u regionu, a na aerodromu u Golubovcima je i za vrijeme biv{e dr`ave postojao centar za obuku pilota.
— regionalni centar za obuku ronioca. Naravno, podr{ku je dobila Hrvatska, jer raspola`e boljim kapacitetima za taj posao, a vojni Centar za ronioce u Divuljama kod
Splita jo{ od 80-tih ima tradiciju u tim aktivnostima. Clearinghouse inicijativa (Southeast Europe Clearinghouse, SEEC), u kojoj Crna Gora u~estvuje jo{ od sticanja
Planirano je, ukoliko projekat dobije podr{ku, da uz odre|ena ulaganja u opremu i infrastrukturu, svaka zainteresovana strana koristiti resurse u Crnoj Gori sa svojim helikopterima. Osima toga, u MO se nadaju da }e dobiti podr{ku jer se njihov zahtjev ne preklapa sa projektima koje predla`u druge dr`ave. Upravo takva situacija dogodila se Crnoj Gori na prvom regionalnom sastanku Clearinghouse, u septrembru pro{le godine u Dubrovniku, kada su kandidovali identi~an projekat kao i hrvatsko Ministarstvo odbrane
nezavisnosti, pokrenuta je sa ciljem koordinacije pomo}i u odbrambenim reformama dr`ava Jugoisto~ne Evrope. U okviru inicijative djeluje {est radnih grupa, za Albaniju, Hrvatsku, Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju. SEEC je nastala na ameri~ko — slovena~koj inicijativi, a krajem 2004. godine odr`ana je osniva~ka konferencija u Ljubljani, na kojoj je predstavljeno stanje odbrambenih procesa i reformi sistema svih dr`ava regiona. Vojni aerodrom Golubovci kod Podgorice
Cilj inicijative je razmatranja mogu}nosti razvijanja regionalnih projekata i aktivnosti od interesa za ve}i broj zemalja SEEC-a. APRIL 2008
BEZBJEDNOST 19
CRNA GORA
Pi{e: DU[ICA TOMOVI]
Ukoliko bude prihva}en predlog Crne Gore, na vojnom aerodromu u Golubovcima po~e}e da radi me|unarodni centar za obuku pilota na helikopterima, ~ije bi usluge koristile sve zemlje regiona, ali i me|unarodne snage stacionirane na Balkanu
CRNA GORA
NACIONALNA STRATEGIJA ZA VANREDNE SITUACIJE — Moramo biti svjesni ~injenica da postoji mogu}nost da se ponove zemljotresi, klizi{ta, odronjavanja a tu su i opasnosti od velikih poplava, po`ara i zaga|enja prirodne okoline, smatra Begovi} Pi{e: MARIJANA BOJANI]
Pravi odgovor u pravo vrijeme
CRNA GORA, kona~no, ima dokument kojim je precizirano {to je zadatak dr`ave u slu~aju kriznih situacija kada treba pomo}i velikom broju ljudi - u pitanju je Nacionalna strategija za vanredne situacije. Nepostojanje tog dokumenta naj~e{}e je pominjano u javnosti nakon stravi~ne saobra}ajne nesre}e na Bio~u, kada je voz iskliznuo sa {ina, a u njemu `ivot izgubilo 47 putnika, dok je preko dvije stotine povrije|eno. Slu`be i gra|ani koji su na najrazli~itije na~ine bili uklju~eni u spasavanje putnika dobro su reagovali. Ipak, zaklju~eno je da se u takvim situacijama ne smije oslanjati na instinkt i humanost, ve} da bi trebalo imati i osmi{ljen plan za razli~ite krizne situacije. Zemljotresi, po`ari, velika zaga|enja vazduha iz fabri~kih pogona.... duga~ak je spisak nevolja koje nas mogu zadesiti, {to od prirode, {to zbog ~ovjeka i savremene tehnologije. Zato je dr`ava donijela Strategiju, koja predstavlja sveobuhvatan koncept za stvaranje funkcionalnog sistema za prevencija nesre}a, ali i za{tite i spasavanja u potencijalnim prirodnim i tehni~ko-tehnolo{kim katastrofama, akcidentima biolo{kih, hemijskih, nuklearnih i radiolo{kih nesre}a. Naravno, strategija se odnosi i na sistem reagovanja u slu~aju epidemija zaraznih bolesti sa velikim brojem oboljelih i umrlih. Zoran Begovi}, rukovodilac Sektora za civilnu za{titu i vanredne situacije Ministarstva unutra{njih poslova, za 20 BEZBJEDNOST
APRIL 2008
Zoran Begovi}, rukovodilac Sektora za civilnu za{titu i vanredne situacije Ministarstva unutra{njih poslova
magazin ”Bezbjednost” obja{njava kako Nacionalna strategija za vanredne situacije predstavlja jedan od strate{kih dokumenata nacionalne bezbjednosti. ”Cilj strategije je uspostavljanje dr`avnog odnosa prema vanrednim situacijama i organizovanog djelovanja. Tu podrazumijevamo
spre~avanje njihove pojave preventivnim djelovanjem, te ubla`avanje posljedica ako se vanredna situacija ve} desi”, kazao je on. Begovi} poja{njava da se pod vanrednom situacijom podrazumijeva stanje prouzrokovano prirodnim ili ljudskim faktorom koje predstavlja neposrednu opasnost po `ivot i zdravlje ljudi, imovinu gra|ana, ili je zna~ajno ugro`ena `ivotna sredina ili kulturno-istorijsko naslje|e na odre|enom podru~ju. ”Masovno stradanje stanovni{tva, veliki obim o{te}enja i potreba za pomo}i, osnovne su odlike katastrofa. Katastrofe naglo i drasti~no remete socijalnu ili ekolo{ku ravnote`u na pogo|enom podru~ju, uslovljavaju}i zna~ajno pogor{anje higijensko-epidemiolo{ke situacije na zahva}enom terenu”, ka`e Begovi}. Starije generacije gra|ana Crne Gore i dalje pamte stravi~an zemljotres koji je 1979. godine pogodio crnogorsko Primorje, ali je ostavio
NEOPHODNA KOORDINACIJA SVIH DR@AVNIH SLU@BI Begovi} smatra da je spre~avanje nesre}a, ubla`avanje {tetnih posljedica i ja~anje pripremljenosti dru{tvene zajednice humaniji i efikasniji pristup nego sam odziv na nesre}u koja se ve} dogodila. ”Odgovaraju}e informacije, znanje i tehnologija, neophodni su preduslovi za uspje{no smanjenje {tetnih efekata prirodnih i drugih katastrofa. Svaka zemlja ima suverenu odgovornost da {titi svoje gra|ane od katastrofa, da razvija i ja~a dr`avne kapacitete, da unapre|uje i ja~a regionalnu i me|unarodnu kooperaciju u aktivnostima za spre~avanje, smanjenje i ubla`avanje prirodnih i drugih katastrofa”, ka`e Begovi}. Zato, kao strate{ka rje{enja i smjernice za smanjenje rizika od hazarda Crna Gora treba da uspostavi harmonizovanu mre`u postoje}ih i novih institucija za djelovanje u vanrednim situacijama. Naravno, bitno je da postoji pouzdano obavje{tavanje nadle`nih institucija i koordinacionog tima za upravljanje u vanrednim situacijama, pa i da sve te slu`be u {to kra}em roku odreaguju na hitne pozive.
OSNOV ZA STVARANJE FUNKCIONALNOG SISTEMA
Po`ari velikih razmjera svakog ljeta pogode Crnu Goru
CRNA GORA
@eljezni~ka nesre}a kod Bio~a u kojoj je poginulo 47 putnika
Kada se ve} dogodi nesre}a, va`no je da dr`ava ima pripremljen plan {ta da radi traga i na drugim dijelovima Crne Gore. Begovi} nagla{ava da se mora biti svjestan ~injenica da postoji mogu}nost da se ponove zemljotresi, klizi{ta, odronjavanja. Tu su i opasnosti od velikih poplava, po`ara i zaga|enja prirodne okoline. ”Realno je o~ekivati da se u bliskoj budu}nosti ponovo manifestuju takvi prirodni fenomeni, ali i tehni~ki hazardi, nastali kao posljedica neminovnog tehnolo{kog i industrijskog razvoja regiona, uklju~uju}i ne samo prostor Crne Gore, nego i susjednih teritorija”, ka`e Begovi}. On obja{njava da su izra|uju}i strategiju, kao osnovni cilj definisali zna~ajno smanjenje svih vrsta gubitaka - ljudskih `ivota, materijalnih dobara, elemenata kulturnog naslje|a i `ivotne sredine. ”Op{te je poznata ~injenica da se
CILJEVI STRATEGIJE: - smanjenje broja i posljedica mogu}ih nesre}a i njihovih daljih konsekvenci preventivnim djelovanjem - pobolj{anje op{te pripremljenosti dru{tvene zajednice na prirodne, tehni~ke i tehnolo{ke nesre}e, primjenjuju}i principe odr`ivog razvoja - uspostavljanje efikasnog sistema brzog i pouzdanog obavje{tavanja nadle`nih institucija i koordinacionog tima za upravljanje u vanrednim situacijama - smanjenje vremena reagovanja relevantnih slu`bi u nesre}ama - pobolj{anje upravljanja opasnim, toksi~nim i radioaktivnim materijama - stvaranje formalnih preduslova za me|usobno sadejstvo sa drugim dr`avama u okru`enju, u slu~ajevima pojave katastrofa regionalnih razmjera - razvijanje novih koncepata sanacije posljedica vanrednih situacija
obim ljudskih i ekonomskih gubitaka, koji nastaje kao posljedica prirodnih katastrofa, tokom prethodnih godina znatno uve}ao. Po pravilu, najvi{e pogo|ene kategorije dru{tva su siroma{ne i socijalno hendikepirane grupe, uglavnom u zemljama u razvoju, {to je posljedica najmanje opremljenosti tih grupa da se nose sa takvim izazovima”, tvrdi Begovi}. Ipak, iako su hazardi neizbje`ni a eliminacija svih rizika nemogu}a postoji niz mjera, tradicionalne prakse i iskustava ~ijom primjenom mo`e biti smanjen ekonomski i socijalni obim katastrofa. Va`no je, tvrde stru~njaci, osmisliti kako preduprijediti neki nemio doga|aj, a kada se ve} desi va`no je da dru{tvo ima pripremljen plan — {ta da radi.
APRIL 2008
BEZBJEDNOST 21
CRNA GORA
EFIKASNO I EFEKTIVNO UPRAVLJANJE GRANICOM Upravljanje granicom se najbolje posti`e povjeravaju}i taj zadatak specijalno obu~enim, profesionalnim i multinamjenskim policijskim snagama koje operi{u pod nadle`no{}u Ministarstva unutra{njih poslova Pi{e: Andrus Oovel
GRANI^NA policija ima posebnu ulogu koju uobi~ajeno sprovodi posebno obu~eno i opremljeno osoblje. Integrisano upravljanje granicom se sastoji iz 5 razli~itih funkcija: (1) kontrola granice- provjera i nadzor- kao {to je definisano u Zakonu o {engenskim granicama (Schengen borders code), uklju~uju}i i relevantne analize rizika i obavje{tajne djelatnosti o kriminalu; (2) otkrivanje i istra`ivanje prekograni~nog kriminala u saradnji sa svim nadle`nim kriminalisti~kim slu`bama; (3) model kontrole pristupa u ~etiri vida- mjere u tre}im zemljama, saradnja sa susjednim zemljama, kontrola granice, kontrolne mjere u oblasti slobodnog kretanja uklju~uju}i i povratak, kao {to je opisano u {engenskom katalogu (Schengen catalogue); (4) saradnja izme|u institucija za upravljanje granicama - grani~ari, carina, policija, dr`avna bezbjednost i druge bitne vlasti, kao i me|unarodna saradnja; (5) koordinacija i povezanost aktivnosti dr`ava ~lanica, institucija i drugih tijela Zajednice i Unije. Misija svih organizacija grani~ne policije bi trebalo da bude javna bezbjednost koja obezbje|uje efikasnu za{titu granica koja je u slu`bi gra|ana zarad o~uvanja i pove}anja bezbjednosti stanovni{tva i izvr{ava svoju misiju unutar dr`avnog i me|unarodnog bezbjednosnog saveza. 22 BEZBJEDNOST
APRIL 2008
Klju~ za pridobijanje povjerenja Evrope Ciljevi grani~ne policije su: (1) spre~avanje i onemogu}avanje svih nelegalnih ulazaka i trgovine ljudima; (2) otkrivanje i suzbijanje drugih vrsta kriminala i opasnosti koje su relevantne za grani~nu policiju; (3) spre~avanje i suzbijanje rizika unutar njihove nadle`nosti; (4) repatrijacija stranaca koji su ilegalno ili legalno u{li u zemlju ili koji moraju da napuste zemlju; (5) obezbje|enje pravno zagarantovane pomo}i i za{tite drugim slu`bama; (6) predstavljanje centra slu`be grani~ne policije namijenjen gra|anima. Sem toga, grani~na policija mora da sprovodi carinske inspekcije u oblastima gdje Carinska slu`ba normalno nije nadle`na. Od vojnih jedinica, `andarmerije ili civilne policije ne bi trebalo da se o~ekuje da sprovode du`nosti koje se odnose na bezbjednost granica, a bez prethodno dobijene specijalizovane obuke i relevantne opreme. Grani~ne oblasti predstavljaju koherentnu i slo`enu operativnu sredinu sa kojom se mora upravljati fleksibilnim i jednostavno prilagodljivim metodama. Bezbjednost granice, u svoj svojoj kompleksnosti, vi{e nije samo pitanje
nacionalne bezbjednosti, ve} igra bitnu ulogu u stvaranju povjerenja izme|u evropskih i me|unarodnih aktera, kao i u stvaranju me|unarodnih saveza, a samim tim bi trebalo da ide ruku pod ruku sa spoljnom politikom. Stoga bi sistemi bezbjednosti granice
dinica kao {to su centrale i ministarstva sa nacionalnim vlastima, po{to saradnja mora da dose`e do svih prijetnji i aktivnosti koje su u vezi sa granicom — obuhvataju}i politi~ku, ekonomsku i fiskalnu bezbjednost, vojnu i ekolo{ku bezbjednost, kao i spoljnu politiku. Tako|e mora podrazumijevati tranzitne zemlje i dr`ave koje su pogo|ene migracijama, kao i interne i eksterne grani~ne prostore. Djelotvornost i efikasnost se mogu posti}i samo ako pos-
toji prava saradnja — dr`avna, bilateralna, regionalna i sa EU. Upravljanje granicom se najbolje posti`e povjeravaju}i taj zadatak specijalno obu~enim, profesionalnim i multinamenskim policijskim snagama koje operi{u pod nadle`no{}u Ministarstva unutra{njih poslova jedinstvenoj kriminalisti~koj slu`bu sa jasnom i nedvosmislenom linijom komandovanja nad organizacijom i unutar nje, gde sva tijela koja su uklju~ena moraju imati precizno definisane odgovornosti i sredstva za djelovanje. Dodu{e, centralizovana struktura upravljanja ne mo`e biti efikasna ako regionalne grane koje posjeduju dublje znanje i bolji uvid u situaciju o pitanjima regionalnih problema i karakteristika nemaju ovla{}enja za suo~avanje sa problemima i ne mogu sami rje{avati probleme. Stoga, odred|eni procesi odlu~ivanja mogu zahtijevati decentralizaciju.
Sem toga, efikasni sistem kontrole granice zahtijeva: (1) komandni, kontrolni i komunikacioni sistem koji podrazumijeva razmjenu obavje{tajnih podataka, analizu i procjenu rizika, stalno stanje spremnosti i sposobnosti i mogu}nosti podizanja nivoa spremnosti i koncentrisanja snaga na kriti~nim lokacijama; (2) jedinice za nadgledanje granica izme|u grani~nih kontrolnih punktova na kopnenoj granici i na moru, sa takti~kim koordinacionim centrom za morske granice; (3) jedinice koje sprovode paso{ku kontrolu na grani~nim kontrolnim punktovima, aerodromima i lukama; (4) jedinice sa pravno zagarantovanim i regulisanim kapacitetima i sredstvima za kriminalne istra`ne radnje; (5) jedinice za obrazovanje i obuku; (6) avion, helikopteri, vozila i postavljanje elektronske i vizuelne mre`e osmatranja koja je integrisana u jednoobrazan sistem kontrole granica sa paso{kim kontrolnim punktovima i sektorima grani~ara; (7) jednoobrazna osnovna obuka za sve snage koje su odgovorne za zadatke kontrole granica; (8) bliska saradnja izme|u razli~itih nivoa unutra{njih bezbjednosnih struktura, po{to kontrola granica, imigracija i rad policije podupiru red i zakon; (9) nacionalna kontakt slu`ba sa oficirima za vezu za centralizovane i efikasne zvani~ne kontakte sa susjednim zemljama;
CRNA GORA
trebalo da budu izgra|eni po istom principu i osmi{ljeni imaju}i u vidu {iru evropsku i me|unarodnu dimenziju modernog rada i saradnje grani~ne policije. Saradnja je neophodna na svim nivoima. Mora biti uklju~en i rad je-
Dalje, sistem komandovanja na mestu bi trebalo da dopu{ta jedinicama koje ~uvaju granicu da budu anga`ovane u kriznim i vanrednim situacijama i lako integrisane u nacionalne strukture civilne za{tite. Autor je ekspert @enevskog centra za kontrolu naoru`anja DCAF
APRIL 2008
BEZBJEDNOST 23
CRNA GORA
SPECIJALNE JEDINICE SISTEMA BEZBJEDNOSTI CRNE GORE
Terorizam novi izazov
Pi{e: mr Oto Iker
Da li je neka jedinica ”antiteroristi~ka” ili ”protivteroristi~ka” nije samo jezi~ko pitanje, ve} i su{tina koja odra`ava defanzivnost ili ofanzivnost iz koje proizilaze razli~iti ciljevi, organizacija, opremanje, obuka i profil kadra. POJEDNOSTAVLJENO mi{ljenje da se u miru protiv terorizma bori policija a u ratu vojska, ponekad u praksi mo`e biti veoma komplikovano. Pogotovu ako se u sukob uklju~e teroristi~ke organizacije, grupe vjerskih ekstremista, grupe organizovanog kriminala, ili svi pomalo. U tom slu~aju, pojedina~ni teroristi~ki akt lako mo`e postati okosnica bezbjednosne krize. Tada ispit pola`e cio sistem bezbjednosti i dru{tvo u cjelini. Naravno, postoji vi{e aspekata sagledavanja tog problema. Sa stanovi{ta teorije sistema, to je upravlja~ki problem. Klju~ upravljanja doga|ajima jeste organizacija i informacija. Dakle, mo`emo zaklju~iti da perspektivu razvoja specijalnih jedinica odre|uju strategijska i doktrinarna
24
opredeljenja i mogu}nosti dr`ave. Razvoj specijalnih jedinica zasniva se na nau~nim znanjima, vlastitim iskustvima i me|unarodnim standardima. To je dio ukupnog razvoja snaga bezbjednosti i potrebno je da bude prikazan u Strategijskom pregledu odbrane. Prihvatanje me|unarodnih zakona i propisa, kao i izra`ena `elja za u~enjem omogu}avaju Specijalnim jedinicama da do|u do novih znanja. Usvajanje NATO standarda imperativ je za postupno dostizanje interoperabilnosti kao preduslova da ove jedinice u skladu sa ciljevima Crne Gore mogu pouzdano izvr{avati zadatke na nacionalnom i me|unarodnom planu. Sada kao partneri, a u uskoro i kao punopravni ~lanovi Sjevernoatlantskog saveza.
Kada govorimo o specijalnim jedinicama tada mislimo na posebno organizovane, opremljene i obu~ene jedinice za izvr{enje specijalnih zadataka. Pojam „specijalne jedinice” u naj{irem smislu obuhvata; diverzantske, gerilske, izvi|a~ke, protivdiverzantske, protivgerilske, protivteroristi~ke, obave{tajne, juri{ne, minerske, jedinice za elektronsko ometanje i druge. Njihovo formiranje, obuka i upotreba podlije`u naj~e{}e posebnim propisima i reguli{u se izvan kriterijuma klasi~nih vojnih jedinica. U vojsci su specijalne jedinice tradicionalno vidovske, ali zbog zna~aja u nekim vojskama mogu biti i izdvojene na operativnom ili strategijskom nivou kao posebna intervidovska jedinica. Tako|e, one mogu biti po pitanju opremanja, obuke i predlaganja upotrebe u nadle`nosti samostalne komande (specijalnih jedinica, snaga ili operacija), dok o njihovoj upotrebi odlu~uje najvi{i dr`avni vrh. Pored specijalnih jedinica vojske danas postoje i specijalne jedinice policije. One su za razliku od vojnih, naj~e{}e usko specijalizovane za borbu protiv terorizma. Zavisno od strategijskih i doktrinarnih opredjeljenja, neke zemlje imaju formirane protivteroristi~ke jedinice u vojsci i policiji, kao i u specijalnim bezbjed-
CRNA GORA
nosnim slu`bama. Druge zemlje u skladu sa skromnijim mogu}nostima formiraju protivteroristi~ke jedinice u vojsci ili policiji. U tom slu~aju za specijalne jedinice koje imaju drugu namjenu protivteroristi~ka borba je dopunski zadatak. Danas, zbog realne opasnosti od terorizma, specijalne jedinice nastoje kvalitetom i malim mobilnim snagama posti}i nadmo} u borbi pritiv teroristi~kih grupa. Specijalne jedinice sistema bezbjednosti u Crnoj Gori u {irem smislu predstavljaju Brigada za specijalne operacije Vojske (u daljem tekstu Brigada) i Specijalna antiteroristi~ka jedinica policije (u daljem tekstu S.A.J.). U u`em smislu, to su pot~injene jedinice Brigade; Protivteroristi~ki bataljon, Planinski bataljon i Pomorski odred, kao i antiteroristi~ki timovi iz S.A.J. Namjena i zadaci ovih jedinica, definisani su u strategijama, doktrinama i drugim dokumentima koji iz njih proisti~u a ~iji je sadr`aj za{ti}en. Zato o njima mo`emo govoriti samo u na~elu. Naravno, uz uva`avanje specifi~nosti tih jedinica kao i ~injenice da je danas terorizam jedna od najve}ih prijetnji bezbjednosti. Protivteroristi~ke jedinice obi~no su namijenjene izvo|enju specijalnih dejstava u urbanoj i ruralnoj sredini,
dok je namjena specijalnih planinskih jedinica namijenjene za izvo|enje specijalnih dejstava, na srednjem i visokom planinskom zemlji{tu. Pomorsko-diverzantske jedinice su namijenjene za izvodjenje specijalnih dejstva na moru i obali. U na~elu osnovni zadaci ovih jedinica proisti~u iz oblasti protivteroristi~kih dejstava, protivdiverzantskih dejstava, diverzantskih dejstava,
izvi|a~kih dejstava, a mogu obuhvatiti i patroliranja, traganja, spasavanja i borbeno izvla~enje pilota oborenih letjelica, ili u~e{}e u patrolnim misijama ratnih brodova, itd. Antiteroristi~ki timovi policije obi~no su namijenjeni izvo|enju najslo`enijih zadataka u borbi protiv terorizma, organizovanog kriminala i rje{avanja situacija u kojima se pru`a otpor vatrenim oru`jem. U skladu sa namjenom i {irokim spektrom zadataka, vojne jedinice se opremaju specijalnom opremom, sredstvima i naoru`anjem. Pripadnici ovih jedinica prolaze dugu, slo`enu i te{ku obuku u spartanskim uslovima. Ste~ena znanja, vje{tine i specijalna taktika omogu}avaju ovim borcima da budu superiorni na kopnu, moru i vazduhu u svim vremenskim i borbenim uslovima. Sli~no njima i policijske jedinice se u skladu sa namjenom i zadacima, opremaju specijalnom policijskom opremom, sredstvima i naoru`anjem. Policijska obuka i taktika ovih jedinica usko je vezana za borbu protiv terorizma, kao i pru`anje pomo}i drugim snagama policije u miru. Autor je nekada{nji komandant 82. pomorskog centra Mornarice APRIL 2008
BEZBJEDNOST 25
”POLICIJA U ZAJEDNICI”- PROJEKAT UPRAVE POLICIJE I OEBS-A NASTAVLJA SE POLICAJAC u uniformi {eta se gradskim naseljem, pozdravlja sa djecom koja se igraju na ulici, rukuje sa njihovim roditeljima... Tu je - ne zato {to se ne{to desilo - ve} da se ne desi. Prizor iz filmova. Ali, upravo tako je zami{ljen projekat ”Policija u zajednici” koji je za`ivio u mnogim evropskim zemljama, pa i u na{em susjedstvu — Hrvatskoj i Srbiji. U Crnoj Gori je projekat stavljen na papir jo{ 2006. i od tada se polako razvija i {iri. Za sada u devet crnogorskih gradova postoje kontakt policajci koji se svakodnevno brinu o stanovnicima rejona u kojima su raspore|eni.
Iskustva iz drugih zemalja pokazuju da je u prvoj fazi sprovo|enja novog na~ina rada policije uo~ljiv ”porast” stope kriminala Ova pojava se obja{njava ~injenicom da javnost u kojoj je poraslo povjerenje u policiju prijavljuje ve}i broj krivi~nih djela nego ranije Dvadeset~etvorogodi{nji Dra`en Vuliki} jedan je od 15 podgori~kih policajaca koji su uklju~eni u taj projekat. Svakodnevno obilazi centar Podgorice, Osnovnu skolu ”Savo Pejanovi}”, vrti}, brojne dr`avne institucije i privatne radnje koje se nalaze u dijelu grada koji mu je dat ”na ~uvanje”. Zadatak mu je da se na|e pri ruci svakome ko treba njegovu pomo}.
26
Dra`en Vuliki}, jedan od kontakt policajaca u Podgorici
U SVIM CRNOGORSKIM OP[TINAMA
”Svakodnevno sam gledao kako se sugra|ani koji koriste invalidska kolica mu~e da pre|u raskrsnicu kod kina ”Kulture”. Pokrenuo sam inicijativu da se, {to prije naprave pristupne rampe. Administrativna procedura je malo potrajala, ali ve} nakon nekoliko mjeseci rampe su ura|ene i sada se kolicima tuda
vizija projekta „za{tititi i slu`iti gra|anima Crne Gore”. A osnovni principi na kojima po~iva su - da je kriminal problem cijelog dru{tva, a prevencija prioritet. Pri ~emu — policajac treba da bude profesionalac koji {titi i poma`e gra|ane. Patrick McNulty, iz misije OEBS-a u Crnoj Gori, obja{njava kako su os-
Raspore|eni policajac bi trebalo da ima sve informacije o rejonu u kojem radi, da razumije {ta je potrebno gra|anima sa kojima je u kontaktu. On bi, zami{ljeno je u projektu, trebalo da bude direktna veza izme|u `itelja zajednice i policijske organizacije lak{e ide”, navodi Vuliki} primjer iz svakodnevice kontakt policajca. Dok {eta centrom — pozdravljaju ga djeca koja izlaze iz {kole, prodava~ice, penzioneri sa dnevnim novinama ispod ruke. U osmi{ljavanju projekta ”Policija u zajednici” i njegovom sprovo|enju, crnogorskoj policiji pomogao je OEBS. U toj organizaciji za magazin ”Bezbjednost” ka`u da je osnovna
novni ciljevi projekta pobolj{anje komunikacije policije sa gra|anima, uspostavljanje bolje saradnje koja }e prerasti u partnerstvo, ja~anje povjerenja u policiju i kona~no smanjenje stope kriminala. U OEBS-u ka`u da su pripremaju}i projekat organizovali niz treninga — od 2004. do 2006. godine. U tom periodu obu~avano je 90 policajaca. U po~etku osposobljeno 28 kontaktslu`benika i program je sprovo|en
27
nastavak na slede}oj strani
”Osim {to vodim ra~una o javnom redu i miru, tu sam i da pomognem starijim sugra|anima kojima je pomo} neophodna, stanarima zgrada da urede i obezbijede zajedni~ke prostorije, kontaktiram sa lokalnom upravom kako bi se na vrijeme rije{ili komunalni problemi”, obja{njava Vuliki}. Broj njegovog mobilnog telefona u imeniku je mnogih stanovnika centra grada. Vizit kartu daje onima sa kojima se prvi put susre}e. ”^esto zovu. Odmah priska~em u pomo}. Naravno, desi se i da me zovu za ono {to im ja ne mogu rije{iti. Ali sam tu da makar pozovem slu`bu koja bi im mogla biti od pomo}i”, pri~a Vuliki}. A problema ima raznih. Od maloljetnika koji uni{tavaju fasadu zgrade, porodi~nih razmirica koje se pretvaraju u nasilje, du{evno oboljelih koji napadaju kom{ije... Njegovo je da 24 ~asa bude na raspolaganju i prisko~i u pomo} kada ga zovu, ali i da sam uvidi probleme i osmisli na~in da ih rije{i.
Pi{e MARIJANA BOJANI]
CRNA GORA
Partnerstvo za miran san
CRNA GORA
nastavak sa prethodne strane
u tri opstine — Ulcinju, Nik{i}u i Podgorici. U program je uklju~eno 50 hiljada gra|ana, 10 {kola i 10 hiljada studenata. Kasnije se broj policajaca pove}avao, pa se trenutno projekat sprovodi i u Baru, Budvi, Herceg Novom, Kotoru, Tivtu i Danilovgradu, i sada je u projekat uklju~eno vi{e od 100 hiljada
gra|ana, 20 {kola i 20 hiljada studenata. Sagovornika iz OEBS-a ohrabruju istra`ivanja koja je sproveo CEDEM na temu — kakav je stav javnog mnjenja o policiji. ”Ta istra`ivanja ukazuju na pozitivan trend javnog povjerenja i mi{ljenja o policiji. Zasnovano na ovim pozi-
VRA]ANJE POVJERENJA U POLICIJU Rukovodilac odsjeka za prevenciju i rad policije u zajednici Feho Mehovi} ka`e da }e projektom koji sprovode {irom Crne Gore uticati na vra}anje povjerenja gra|ana u policiju. ”Na{i kontakt policajci se trude, sem {to su tu da brzo reguju u alarmantnim situacijama, da pobolj{aju uslove `ivota sugra|anima. Tako su u Ulcinju i Nik{i}u ukazali na lo{e stanje vrti}a, pa smo uspjeli da na|emo donatora koji ih je sredio. Poma`u i u svakodnevnim situacijama — kao kad dijete iz {kole zakasni na autobus pa mu kontakt policajac obezbjedi prevoz do ku}e ili pozove roditelje i pri~uva |aka dok oni ne do|u”, obja{njava Mehovi}. On obja{njava kako su pa`ljivo birali policajce koji }e biti uklju~eni u projekat. "Policajac mora da je komunikativan, po{ten, iskren, da zna da rje{ava probleme, da ima samoinicijativu... Svi su pro{li obuku u kojoj su osposobljavani kako da komuniciraju sa stanovnicima, kako da rje{avaju probleme nastale u lokalnoj zajednici u kojoj rade". Za neke od kontakt policajaca utvrdjeno je da nijesu dobro radili svoj posao. "Za trojicu }emo pokrenuti postupak razrje{enja pa }e biti preba~eni na neke druge poslove, jer je utvr|eno da nijesu kvalitetno obavljali posao”, tvrdi Mehovi}. On poja{njava kako projekat "Policija u zajednici" podrazumijeva redovnu komunikaciju predstavnika policije i lokalne zajednice. Policija bi trebalo da razmotriti potrebe zajednice, a za uzvrat da lokalna samouprava pru`i zna~ajne informacije policiji te da pru`i moralnu podr{ku policijskim aktivnostima. Zajednica treba da bude aktivni partner policiji u identifikaciji i rje{avanju pitanja. A gradjani bi u svakom trenutku mogli da nazovu ”svog” policajca koji }e im pomo}i za svega nekoliko minuta. ”Raspore|eni policajac bi trebalo da ima sve informacije o kraju u kojem radi, da razumije {ta je potrebno stanovnicima sa kojima radi. On je, u stvari, direktna veza izmedju `itelja zajednice i policijske jedinice”, ka`e Mehovi}.
28 BEZBJEDNOST
APRIL 2008
MNOGI JO[ ^EKAJU SVOG KONTAKT-POLICAJCA Pred policjacem je i zadatak da organizuje okupljanja i forume gdje bi se razgovaralo o najva`nijim pitanjima za lokalnu zajednicu u kojoj on radi. Time bi se podstakli gra|ani da se dogovaraju i tako efikasnije i br`e rje{avaju probleme i defini{u {ta su im prioriteti. Dobar primjer je i akcija podgori~kog kontakt policajca Gorana Stani{i}a. Zabrinut za |ake Osnovne {kole ”Maksim Gorki”, koja se nalazi u njegovom rejonu, Stani{i} je upozorio gradjane, ali i nadle`ne da se ispred {kolske kapije odvija gust saobra}aj na nepreglednoj cesti. Nije se libio ni preko medija da ih pozove da {to prije rije{e problem i djeci obezbjede siguran prelaz preko ceste. No, sem svakodnevne pomo}i, projekat ”Policajac u zajednici” bi trebalo da polako ru{i barijere izme|u gra|ana i policije koje su u godinama za nama uporno rasle i postajale gotovo nepremostive. Jo{ puno je naselja koja ~ekaju da im se dodijeli policajac od kojeg njegovi stanovnici ne bi zazirali ve} bi im ulivao osje}aj sigurnosti.
tivnim pokazateljima, donijeta je odluka da se projekat implementira {irom zemlje”, obja{njava McNulty. U OEBS-u najavljuju da sa projektom idu dalje. Sada je na redu sjever Crne Gore i centralni dio. Uskoro }e obu~iti jo{ 56 slu`benika i tada }e ih ukupno biti 112.
Pi{e: VOJISLAV DRAGOVI]
GLOCK 17 PI[TOLJ ZA SPECIJALNE VOJNE I POLICIJSKE JEDINICE U toku testa, pi{tolj je ~i{}en svakih 750 — 1.500 metaka, i to bez podmazivanja. Detaljno ~i{}enje je ura|eno poslije 10.000 i 17.500 metaka. Nakon 17.500 metka pre{lo se na „maltretiranje” pi{tolja. Pi{tolj je stavljen u zamrziva~ gdje je proveo nedelju dana, nakon ~ega je izva|en, led nahvatan spolja je lomljen, a unutra{njost postepeno odmrzavana. Ispaljeno je 150 metaka i sve je opet besprekorno funkcionisalo. Sljede}a provjera je bila stavljanje pi{tolja u zemlju, pijesak i pepeo, nakon ~ega je ispaljeno po 100 metaka (ukupno 500 metaka) bez zastoja, iako je pijesak uslovio sporije kretanje navlake. I poslije bacanja u blato ispaljuje se 100 metaka, bez zastoja, kao {to je i poslije potapanja pi{tolja sa okvirom u vodu, oru`je funkcioni{e normalno. Na kraju testa je preko pi{tolja pre{ao terenac ”TOYOTA TUNDRA” mase skoro 2 tone, koji je zadr`an i parkiran neko vrijeme na pi{tolju, a zatim je ispaljeno
„GLOCK 17” U JEDINICAMA VOJSKE CG Ministarstvo odbrane Crne Gore donijelo je odluku krajem pro{le godine o nabavci pi{tolja Glock 17 u vrijednosti od 117.000 eura. Novo oru`je namijenjeno, prije svega, jedinicama u okviru Brigade za specijalne operacije, odnosno za antiteroristi~ki bataljon. Kupljena su 183 pi{tolja "Glock" model - tip 17, sa kompletnom prate}om opremom i posebnim ni{anima za dnevno i no}no ga|anje. Drugim ugovorom predvi|ena je nabavka savremenih automata i takozvanih juri{nih pu{aka ”heckler i koh”, sa snajperima i kompletnom prate}om opremom, u vrijednosti od 1.124.000 eura. Osim toga, po~etkom ove godine realizova}e se i ugovor za nabavku municije po NATO standardima, kalibra 5,56 mm. Time }e nakon vi{e decenija, vojska na ovim prostorima prestati da koristi dosada{nji kalibar 7.62 mm, odnosno automatske pu{ke proizvedene u nekada{njaoj SFRJ.
100 metaka bez zastoja. Preostalih 1.400 metaka se ispaljuje na „normalan” na~in bez zastoja. Bitno je napomenuti da su pojedini testovi, koje je ovo oru`je pro{lo, potvrdili da se iz njega mo`e ispaliti, bez zastoja, i 100.000 metaka, a da pri tome preciznost bude u velikoj mjeri zadr`ana(grupa pogodaka je iznosila do 76 mm na 25 m). Znatna prednost ovog pi{tlja je kapacitet metaka — 17 + 1, na ~ije se magacine mogu staviti i ekstra dodaci, kojima se kapacitet pove}ava za jo{ 2 metka, {to omogu}ava strijelcu jednu respektabilnu vatrenu mo}. Veoma povoljno kod ovog pi{tolja je i to {to zamjenu i manipulaciju okvira, zahvaljuju}i kvalitetno ura|enim okvirima sa debelim polimerskim poklopcima, uvje`ban strijelca mo`e obaviti brzo i efikasno. Rasklapanje i sklapanje oru`ja, radi pregleda, ~i{}enja i zamjena djelova je veoma jednostavna, a kvalitet materijala upotrijebljen za izradu ~eli~nog dijela pi{tolja kao i cijevi (`ljebovi su poligonalni), omogu}ava veoma lako odr`avanje. To je veoma bitno u uslovima u kakvim se mogu ~esto na}i pripadnici specijalnih jedinica, gdje nekada nema mnogo vremena i prostora za odr`avanje. Ono {to je tako|e, velika povoljnost kod nabavke ovog pi{tolja, jeste i njegova cijena koja je znatno ni`a u odnosu na neke od renomiranih proizvo|a~a sli~nih vrsta oru`ja (italijanska BERETTA, ameri~ki STI, SIG-SAUER, {vajcarski SPHINX i drugi). Ergometrija rukohvata, dobar dizajn, odli~an ni{an, kompaktnost navlake i naravno kvalitet izrade je ne{to {to je veoma pa`ljivo i kvalitetno odra|eno, sa namjerom da se korisnicima olak{a rukovanje i odr`avanje. I pored svih navedenih odli~nih karakteristika, ~injenica je da ovaj pi{tolj kao i svaki drugi komad oru`ja zahtijeva dobru obu~enost rukovanja oru`jem koja se posti`e ~estim i kvalitetnim treningom. Svaki vlasnik ”GLOCK”-a 17 vrlo brzo biva iznena|en kojom lako}om se ovaj pi{tolj kontroli{e pri svim re`imima paljbe. Zbog svih navedenih karakteristika ne ~udi {to je ovo oru`je u velikom broju zastupljeno u IPSC prakti~nom strelja{tvu - disciplini ~iji je moto „sigurno, brzo, precizno”. Potvrda da ovo oru`je ima veliki broj poklonika je i nedavno odr`ano evropsko prvenstvo u Francuskoj u prakti~nom strelja{tvu gdje je veliki broj takmi~ara u klasi ”produkcija” koristio upravo ”GLOCK 17” bez ijedne prepravke.
APRIL 2008
BEZBJEDNOST 29
CRNA GORA
DA BI se mogao donijeti iole kvalitetniji sud o karakteristikama nekog oru`ja, veoma je bitno da se pored njegovog izgleda, kvaliteta materijala od kojeg je izra|en, te`ine, kapaciteta metaka u okviru, i jo{ odre|eni broj stvari koje se mogu vidjeti na prvi pogled, testira i njegov kvalitet i pouzdanosti kod kori{}enja u svakodnevnim i ekstremnim uslovima. Testovi na pi{tolj ”GLOCK 17” koji je radio veliki broj stru~njaka, novinara, ~asopisa o oru`ju, kao i mi{ljenja velikog broja ljubitelja i poznavalaca oru`ja i strelja{tva u Crnoj Gori i okru`enju, ukazuju na to da se radi o pi{tolju polimerske izrade koji spada u sam vrh borbrnog oru`ja 21. vijeka. Jedan od tih testova koji je radio ameri~ki ~asopis ”HAND GUNS”, po~inje kupovinom tog oru`ja u prodavnici (dakle metodom slu~ajnog izbora), te kupovinom 20.000 metaka sa zrnima iste mase, 115 grejna (1 grejn = 0.0648 grama), do kori{}enja oru`ja po vremenu koje je bilo prili~no vjetrovito, sa obiljem pijeska. Jednom rije~ju, pi{tolj je funkcionisao besprekorno. Prva neznatna promjena se osjetila nakon ispaljenih 150 metaka kada je primije}eno da je sila povla~enja oroza (sila okidanja) ne{to smanjena, {to se ponovilo i nakon ispaljenih 2.400 metaka. Testiranje se nastavilo bacanjem pi{tolja na beton i niz liticu , gdje do punog izra`aja dolazi stopostotna sigurnost od samoopaljivanja napunjenog oru`ja, {to ga ~ini izuzetno bezbjednim za rukovanje. Slabljenje sile okidanja je primije}eno tek poslije opaljenih 16.000 metaka, i to neznatno (sa 2,5 kg na 2,3 kg), {to veoma malo uti~e na nastavak ga|anja. Ispaljivanje ovolikog broja metaka je i{lo prili~no velikom brzinom pa je dolazilo do porasta temperature cijevi i kliznih elemenata. Zatim je pi{tolj stavljan u vodu, pri ~emu je i dalje funkcionisao bez problema.
CRNA GORA
CRNA GORA SE INTENZIVNO OSLOBA\A VI[KA NAORU@ANJA I MUNICIJE U KRATERIMA Borovog brda, kod Nik{i}a, iz kojeg se do prije nekoliko godina vadio crveni boksit, u naredne dvije godine trebalo bi da bude uni{teno vi{e od 600.000 kilograma razne municije, nekoliko vrsta mina, ru~nih bombi, raketa, oko hiljadu „zolja M70”. Bi}e uni{tene i ruske protivavionske rakete RZ-13H, kao i druge tipa „osa”, „maljuka”, vi{e od 842 tone morskih mina i bombi, kao i vi{e od 108 tona avionskih bombi. Ipak, najvi{e opre~nih reakcija izazvala je odluka crnogorskih vojnih vlasti da se oslobodi 1.500 komada raketa zemlja-vazduh tipa ”strela 2M”, ponosa nekada{nje PVO. Uni{tavanje zastarelog naoru`anja predvi|eno je Tehni~kim sporazumom izme|u SAD i crnogorskog Ministarstva odbrane, koji je potpisan po~etkom decembra pro{le godine. Sporazum su potpisali crnogorski ministar odbrane Boro Vu~ini} i ameri~ki ambasador u Podgorici Roderik Mur, a Borovo brdo ozna~eno je kao ”bezbjedna i najpogodnija” lokaciju na kojoj bi mogao biti uni{ten vi{ak naoru`anja i vojne opreme Vojske Crne Gore. Amerikanci su taj posao dali nik{i}kom „Boosteru”, firmi poznatoj od prije dvije godine kada je u no}i izme|u 7. i 8. jula u vazduh odletjelo skladi{te eksploziva u mjestu Vir kod Nik{i}a. Tom prilikom je uni{teno i o{te}eno vi{e od 3.000 stam30 BEZBJEDNOST
APRIL 2008
I "strele" u staro gvo`|e Pi{e: DU[ICA TOMOVI]
Laki prenosni raketni sistem PVO "Strela"-2M (NATO oznaka SA-7B Grail) namijenjen je za uni{tavanje niskolete}ih ciljeva u vazdu{nom prostoru u uslovima opti~ke vidljivosti
benih i drugih objekata, pri~injena je ogromna materijalna {teta, a zvani~no jo{ nijesu saop{teni razlozi zbog kojih je do{lo do eksplozije. Mje{tana `upe kod Nik{i}a, u ~ijoj su neposrednoj blizini Borova brda, uznemireni vije{}u da }e se u njihovom kom{iliku unu{titi na stotine tona naoru`anja, vi{ednevnim protestima su poku{ali da zaustave aktivnosti ”Bostera”, Ministarstva odbrane i ameri~ke kompanije ”EOD Solution”. Nekako u sijenci tih protesta ostala je odluka vojnih vlasti da se rije{i raketa "Strela 2M", iako to nije uradila nijedna dr`ava u okru`enju. U Srbiji je prije nekoliko godina u sli~nom projektu sa ameri~kom vladom uni{teno svega hiljadu komada, ali je na desetine hiljada tih raketa i dalje u redovnom naoru`anju vojske. Sli~no su postupile i Hrvatska, budu}a ~lanica NATO-a, ali i Bosna i Hercegovina, iako je prema navodima bosanskh medija, po~etkom aprila kod Gora`da oboren jedan "harijer" raketom "strela 2M" lansiranom sa ramena. Laki prenosni raketni sistem PVO "strela-2M" (NATO oznaka SA-7B Grail) namijenjen je za uni{tavanje niskolete}ih ciljeva u vazdu{nom prostoru u uslovima opti~ke vidljivosti. Razvijen je u biv{em SSSR-u 1970. godine, na osnovu sistema Strela-2 (NATO oznaka SA7A Grail).
OPASNE U RUKAMA TERORISTA
Sistem se sastoji od IC samonavo|ene rakete (9K32M) u stakloplasti~nom kontejneru 9P54M koji slu`i i kao lanser, vi{ekratno upotrebljivog lansirnog mehanizma 9P58, i spolja{njeg izvora napajanja (baterije) 9B17. Postupak ga|anja "strelom-2M" je jednostavan. Strijelac postavlja cijev sa raketom na lanser, ni{ani i pritiska okida~ do prvog stepena. Nakon 4-6 sekundi IC traga~ se uklju~uje, odbacuje se poklopac sa kontejnera, a na optici lansera se
pali crveno svjetlo. Kada IC traga~ zahvati cilj pali se zeleno svjetlo na optici ni{ana i aktivira se zvu~ni alarm. Strijelac tada pritiskom okida~a do kraja startuje raketu i ona nastavlja let potpuno autonomno (po principu �fire& forget�). Raketa se lansira iz stoje}eg ili kle~e}eg stava. Raketa se osim sa lakog prenosnog lansera mo`e lansirati i sa brodova, helikoptera i vozila.
TAKTI^KO-TEHNI^KE KARAKTERISTIKE Du`ina rakete:
1340 mm
Du`ina lansera:
1440 mm
Pre~nik rakete:
72 mm
Pre~nik lansera:
100 mm
Masa rakete:
9,8 kg
Masa lansera:.
4,71 kg
Vo|enje:
IC
Maksimalan brzina leta rakete:.
580 m/s
Maksimalna brzina leta cilje u dolasku:.
550 km/h
Maksimalna brzina leta cilja u odlasku:
950 km/h
Minimalan domet:
500 m
Maksimalan efikasan domet za cilj u dolasku:
2800 m
Maksimalan efikasan domet za cilj u odlasku:.
4200 m
Minimalna visina upotrebe:
18-50 m
Maksimalna visina upotrebe:
2300 m
Masa eksploziva u BG:
0,38 kg
Masa BG:
1,15 kg
Sistem Strela-2M se nalazi se ili se nalazio u naoru`anju 61 svjetske vojske i kori{}en je u ve}ini lokalnih sukoba od 1960. godine do danas. Samo u vijetnamskom ratu, preko sedamdeset americkih letjelica je oboreno tom raketom. "Strela-2M" je licencno proizvo|ena i u Jugoslaviji i nalazila se u naoru`anju JNA i VJ, a sad i Vojske Srbije. Taj raketni sistem je kori{}en u sukobima na teritoriji biv{e SFRJ gde je, s obzirom na svoju starost, pokazao zadovoljavaju}u efikasnost.
APRIL 2008
BEZBJEDNOST 31
CRNA GORA
Raketni sistem Strela-2M danas je ipak zastarjeo i ne mo`e se efikasno koristiti protiv savremenih borbenih aviona i helikoptera opremljenih IC mamcima i aktivnim IC ometa~ima. Me|utim, zbog malih dimenzija i mase, jednostavnosti upotrebe i niske cijene, sistem Strela-2M je i dalje veoma rasprostanjen i ~esto se sre}e u aresenalu raznih gerilskih i teroristi~kih formacija. Rakete strela su oru`je koje je veoma pogodno za teroristi~ke napade, posebno na civilne avione, a pojedini vojni izvori smatraju da su upravo one kori{}ene u teroristi~kim napadima na ameri~ke helikoptere u Iraku .
CRNA GORA
DA LI JE CRNA GORA PROPUSTILA [ANSU DA SE NA VRIJEME UKLJU^I U ME\UNARODNI SISTEM KONTROLE JADRANA
Raketna topovnja~a 404 Mornarice Crne Gore
Neodlu~nost koriste susjedi Pi{e: SINI[A LUKOVI]
Ponude stranih partnera da Crna Gora napokon preuzme svoj dio odgovornosti u kontroli zajedni~kog mora, ostaju bez kona~nog odgovora, {to na kraju ne mo`e a da ne ostavi i posljedice na njihovo raspolo`enje za saradnju i pomo} Crnoj Gori
DOK crnogorski vojno-odbrambeni ~elnici saop{tavaju da su za nepune dvije godine od izglasavanja nezavisnosti napravili ~uda u uspostavljanju odbrambeno-bezbjednosnog sistema dr`ave, u praksi bi situacija mogla i druga~ije izgledati. Iako je formirana prije nepune dvije godine, crnogorskoj Vojsci ve} predstoji nova transformacija, jer se aktuelni sistem pokazao prili~no neefikasnim, pogotovo sa stanovi{ta objedinjavanja komande sva tri vida vojske.
bovima” du`e i ~e{}e nego samo jednom u mjesec-dva. Posebno lo{e u ovom vakuumu i nedostatku kona~nih strate{kih
FREGATE NA KORAK OD STANDARDA NATO-a
Problem je jo{ ve}i kada se ima u vidu da ni Ministarstvo odbrane izgleda nije „na~isto” {to zapravo ho}e, pa su Mornarica i Vazduhoplovstvo kao „najtehni~kiji” i najskuplji vidovi vojske protekle dvije godine proveli prekrcavaju}i opremu sa ili na brodove, koji su ~as bili nu|eni na prodaju a ~as nisu, ili zanose}i se mislima da }e njihovi piloti letjeti na „supegale32
BEZBJEDNOST
procjena i odluka pro{la je Mornarica, koja je od osamostaljenja Crne Gore do danas rapidno propadala, iako je upravo taj vid Vojske do
APRIL 2008
Stru~njaci iz Gr~ke, koji su pro{log ljeta boravili u Crnoj Gori, konstatovali su da su RF-33 „Kotor” i RF-34 „Pula” u izuzetno dobrom stanju, jer nijesu potro{ile ni 30-tak odsto svojih tehnolo{kih resursa, te da ispunjavaju sve preduslove da uz manju modernizaciju, zadovolje NATO standarde. Grci su bili posebno impresionirani na~inom na koji su ta dva broda do sada bili vrlo kvalitetno odr`avani u dosta te{kim materijalno-finansijskim okolnostima. Gr~ki eksperti u svom izvje{taju su konstatovali da se dvije crnogorske fregate „uz veoma malo ulaganje” mogu brzo prilagoditi NATO standardima za of-{or patrolne brodove, te da se postoje}e naoru`anje, komunikacioni i komandno-informacioni sistem tih brodova, vrlo lako mo`e prilagoditi da fregate budu potpuno interoperabilne sa ratnim brodovima zemalja-~lanica NATO. Projekat rekonstrukcije brodova tipa „Kotor” u OPV na idejnom nivou podrazumijeva uklanjanje sa fregata lansera protivbrodskih raketa P-22 i PVO sistema „Osa-M”, te protivpodmorni~kih raketnih baca~a RBU-6000, ugradnju na krmi platforme za slijetanje helikoptera veli~ine „Westland Lynxa” ili AB212, zamjenu pram~anog topa AK-726 kalibra 76 mm, kompaktnijim i modernijim topom „bofors”, kalibra 57 mm, zamjenu dijela elektronsko-komunikacijske opreme i ugradnju soha za prihvat na brod brzih RHIB ~amaca za ukrcne timove specijalaca koji bi se koristili u operacijama kontrole pomorskog saobra}aja.
CRNA GORA
Raketna fregata 34 Mornarice Crne Gore
sada najvi{e postigao na planu me|unarodne saradnje, bezbjedonosnih i atlantskih integracija. Protekle dvije godine prelaznog perioda za Mornaricu su bile vrlo te{ke, a u najve}oj mjeri ostale su neiskori{}ene brojne prilike koje su strani partneri nudili da MCG zauzme svoje mjesto u kontroli bezbjednosti na Jadranu, jer je dr`ava bila neodlu~na {to }e od ratnih brodova zadr`ati u upotrebi, i na kojim premisama }e graditi sistem odbrane na moru. Ponude stranih partnera da Crna Gora napokon preuzme svoj dio odgovornosti u kontroli zajedni~kog mora, ostaju bez kona~nog odgovora, {to na kraju ne mo`e a da ne ostavi i posljedice na njihovo raspolo`enje za saradnju i pomo} Crnoj Gori. Sve to zastalo je, jer se crnogorsko Ministarstvo odbrane jo{ strate{ki ne mo`e odrediti, niti je, izgleda, napravilo ra~unicu koja nesumnjivo pokazuje da je za Crnu Goru najjeftiniji i ujedno najefikasnije da u me|unarodnim vojnim misijama u~estvuje sa Mornaricom i ovakvim patrolnim brodovima koji bi preuzeli svoj dio odgovornosti na Mediteranu, pa ako treba i u Persijskom zalivu. Crnogorski vojnici, odnosno mornari, mnogo su bezbjedniji na brodu nego kao pje{adija u nekoj avganistanskoj ili ira~koj pustinji, a sama misija kontrole pomorskog
saobra}aja mnogo je manje kontroverzna sa stanovi{ta eventualnih negativnih posljedica. Sve to poklopilo se i sa izuzetnom a`urno{}u i aktivnostima na{ih susjeda i prvih „takmaca” u me|unarodnim vojnim integracijama Hrvatske i Albanije. Osim {to su bili doma}ini najve}e NATO vje`be u pro{loj godini, Hrvati su krenuli i u projektovanje serije od 8 novih manjih patrolnih brodova dugih 40-45 metara za svoju mornaricu, i ~etiri nove patrolne korvete od 80-tak metra du`ine i 1.500 tona deplasmana, a nije potpuno otpala ni mogu}nost da kupe savremene francuske vi{anamjenske raketne korvete tipa „Gowind”. Albanci su u sastav svoje RM uvrstili ~etiri novoizgra|ena patrolna broda klase ”Damen stan patrol 4207”, a najavljuju da }e ih kupiti jo{, dok je po~etkom marta u zvani~noj posjeti njihovoj luci Dra~ boravio sastav od 5 ratnih brodova iz Stalne grupe 2 pomorskih snaga NATO u Mediteranu. Dakle, ako Crna Gora ne}e, ima ko ho}e. Mjesta za Crnogorce u Avganistanu ili Iraku ima, ali je pitanje ho}e li ga uskoro biti tamo gdje su na{i momci sigurniji, a efekat u~e{}a je ve}i — na plavim prostrastvima Jadrana i Mediterana. 33
BEZBJEDNOST I REGION
Pi{e: dr Zoran Kekovi}
POSLJEDNJE decenije bilje`e dramati~ne doga|aje (terorizam globalnih razmjera, me|uetni~ki sukobi, prirodne i tehni~ko-tehnolo{ke katastrofe), koji su za posljedicu imali masovna stradanja civilnog stanovni{tva i gra|ana. Posthladnoratovska politika je pokazala da }e opstanak nacija i gra|ana sve vi{e zavisiti od bezbjednosti najva`nijih funkcija dru{tva i klju~ne infrastrukture, prije nego od klasi~nog usmjerenja na bezbjednost teritorija. U tom smislu, standardi u oblasti dru{tvene bezbjednosti su ozna~ili novi pravac djelovanja me|unarodne zajednice koji se zasniva na najboljoj praksi i nacionalnim standardima u pripremi i odgovoru na potencijalno {tetne doga|aje. Brojne inicijative u svijetu da se standardizuje ovo podru~je potekle su ili bile potpomognute aktivnostima i resursima onih koji su i najvi{e ugro`eni: poslovnih zajednica, gra|ana i drugih zainteresovanih strana, mimo klasi~nih mehanizama za{tite (vojske i policije). Termin ”dru{tvena bezbjednost” integri{e cio niz povezanih disciplina kao {to su: za{tita resursa, upravljanje vanrednim situacijama, upravljanje rizikom, krizni menad`ment, upravljanje kontinuitetom poslovanja i oporavkom u postkriznom periodu. Prijetnje po dru{tvenu bezjbednost u regionu Zapadnog Balkana Veoma je bitno da se prepoznaju postoje}e prilike i praksa dru{tvene bezbjednosti u regionu Zapadnog Balkana sa aspekta osnovnih podru~ja primjene zami{ljenih standarda. Posebno izdvajamo: • tranzicijske probleme koji su pra}eni nedovoljno izgra|enim dr`avnim institucijama, pogor{anjem socijalnih prilika, sukobljavanjem razli~itih centara mo}i, kao i porastom kriminala i korupcije; • probleme ekonomskog razvoja i zavisnost od pomo}i spolja, kao i zaostalost privredne i saobra}ajne infrastrukture; 34 BEZBJEDNOST
APRIL 2008
• veliku stopu nezaposlenosti i siroma{tvo znatnog dijela stanovni{tva, nekontrolisane migracije uz prisustvo velikog broja izbjeglica i interno raseljenih lica, kao potencijalna `ari{ta ozbiljnih socijalno-politi~kih tenzija u zemljama regiona koje mogu da proizvedu stanje visokog rizika; • nacionalni i vjerski ekstremizam, koji, zbog sporosti u demokratizaciji ekonomskih i politi~kih procesa, mo`e znatno da doprinese porastu me|uetni~kih tenzija i njihovom prerastanju u potencijalne sukobe; • nerije{en status i te`ak polo`aj izbjeglih, prognanih i interno raseljenih lica i rje{avanje sudbine nestalih sa prostora biv{ih jugoslovenskih republika posebno ote`ava normalizaciju odnosa izme|u njih i predstavlja mogu}i izvor konflikata; • nekontrolisano tro{enje prirodnih resursa i njime izazvano ugro`avanje `ivotne sredine, koje se prvenstveno odnosi na prekomernu eksploataciju {uma, zaga|ivanje vodenih tokova i zemlji{ta nekontrolisanim odlaganjem otpada, nekontrolisanim raspolaganjem izvorima pitke vode, kori{}enjem najplodnijeg zemlji{ta za izgradnju stambenih i privrednih objekata i sli~no; • mogu}e posljedice elementarnih nepogoda, tehni~kih i tehnolo{kih nesre}a; • nepostojanje sistema ranog upozorenja na nacionalnom i regionalnom nivou i nedovoljno razvijena organizacija za{tite i spasavanja pri elementarnim nepogodama i katastrofama. Dok preventivne strategije i ne postoje, kapaciteti za pripravnost na nesre}e i otklanjanje posljedica ograni~eni su na reagovanje "od slu~aja do slu~aja" i
STANDARDIZACIJA Ciljevi standardizacije u oblasti dru{tvene bezbjednosti Me|unarodna standardizacija u oblasti dru{tvene bezbjednosti ima za cilj razvijanje kapaciteta dru{tva za upravljanje krizama i omogu}avanje nastavka privrednih i poslovnih aktivnosti zajednice u situacijama nastale krize. Imaju}i u vidu zna~aj ISO standarda za sveukupni ekonomski i socijalni razvoj, kao projektni ciljevi standardizacije u ovoj oblasti navode se: • Izgradnja nacionalnih kapaciteta sa ciljem njihovog uklju~ivanja u proces me|unarodne standardizacije, a kasnije i razvoj i primjenu ovih standarda, • Identifikovanje relevantnih aktera zajednice, postoje}ih standarda koje primjenjuju i njihovih potreba za me|unarodno priznatim standardima u oblasti bezbjednosti, • Preporu~ivanje akcija od strane Me|unarodne organizacije za standardizaciju u kojima subjekti u oblasti bezbjednosti imaju konkretne koristi od primjene me|unarodnih standarda, • Ja~anje nacionalnih i regionalnih kapaciteta saradnje u razmjeni informacija, iskustava, resursa u sferi upravljanja rizicima i krizama u javnom, privatnom i civilnom sektoru,
• Razvoj elektronskih komunikacija i ekspertiza primjenom informati~kih alata u uskla|ivanju nacionalnih sa me|unarodnim standardima i ~injenja dostupnim ISO usluga klju~nim akterima dru{tvene bezbjednosti. Posebno je apostrofirana uloga zemalja u razvoju u kreiranju ovih standarda, ~ijim prihvatanjem i primjenom se omogu}ava da njihovi proizvodi, usluge i ostali resursi budu uskla|eni sa globalnim zahtjevima i okru`enjem, pa time i konkurentni i atraktivni za strana ulaganja. Zna~aj i potencijalni uticaj primjene ISO standarda iz oblasti dru{tvene bezbjednosti na dru{tvene procese u zemljama regiona je vi{estruk - smanjenje {tetnih posljedica kriza po ljude i imovinu, sigurnost poslovanja, bolja za{tita `ivotne sredine, pove}ana atraktivnost zemalja regiona za strane investitore, uticaj na subjektivni ose}aj bezbjednosti, ve}e zadovoljstvo kvalitetom `ivota, pozitivan uticaj na razvoj informati~kog dru{tva, podizanje nivoa bezbjednosne kulture, saradnja vladinog i profitnog sektora. Realizacija standarda ima}e pozitivne efekte i na prekograni~nu saradnju. ^im je jednom uspostavljen sistem upravljanja rizicima i krizama, otvara se mogu}nost za me|unarodnu saradnju sa sli~nim institucijama radi razmjene podataka, ekspertskih znanja i iskustava, zajedni~kih ve`bi, me|usobne pomo}i i saradnje u slu~ajevima kriznih situacija. Realizacija standarda imala bi efekte na smanjenje siroma{tva jer bi se spre~avanjem nastanka kriznih situacija (preventivno) i ograni~avanjem {teta, smanjilo rasipanje ljudskih i materijalnih resursa, ~ime bi se sa~uvao dio dru{tvenog bogatstva koji bi mogao da se upotrebi za investicije i smanjenje siroma{tva i nejednakosti. Autor teksta je predsjednik Nacionalne komisije Srbije za ISO standarde u oblasti dru{tvene bezbjednosti i profesor na fakultetu beybjednosti u Beogradu APRIL 2008
BEZBJEDNOST 35
REGION
bez jasne strategije koordinacije izme|u vojnih organa, vatrogasnih, policijskih, medicinskih, drugih javnih slu`bi i djelatnosti i privatnih aktera bezbjednosti. Ne postoje efektivni planovi pripravnosti na nesre}e, niti je definisana odgovornost nadle`nih subjekata lokalne zajednice. Analizom iskustava u odgovoru i saniranju posljedica masovnih nesre}a u proteklom periodu, utvr|eno je da glavni problemi nastaju kao posljedica rapidnog zaostajanja menad`erskih sposobnosti i za{titne infrastrukture u odnosu na potrebe za{tite.
CRNA GORA NA ^ELU NATO PROJEKTA ZA NATO, ali i Partnerstvo za Mir, ne obuhvataju samo aktivnosti vezane za vojno-bezbjednosnu saradnju, ve} imaju i vrlo izra`enu civilnu dimenziju, posebno kroz nau~no-tehni~ku kooperaciju. Iako je Crna Gora, zajedno sa Srbijom i Bosnom i Hercegovineom, najmla|i sudionik u ”Partnerstvu za mir”, ve} na po~etku aktivnosti u tom programu, imenovana je za koordinatora aktivnosti u regionalnom projektu izrade i usagla{avanja seizmi~kih mapa za Zapadni Balkan. Projekat ”Harmonizacija karata seizmi~kog hazarda za zemlje Zapadnog Balkana” sprovodi u okviru NATO programa ”Nauka za mir i bezbjednost”, koji predstavlja najva`niji Alijansin nevojni program. Zadaci tog programa su izme|u ostalog, zajedni~ke aktivnosti ~lanica Alijanse i zemalja partnera u unapre|enju razvoj civilne nauke vezane za bejzbjednost. Direktor Seizmolo{kog zavoda Crne Gore Branislav Glavatovi}, za magazin ”Bezbjednost” ka`e da je uprkos ~injenici da je u~estalost zemljotresa u regionu Zapadnog Balkana znatno izra`enija u odnosu na ve}i dio Evrope, tehni~ki kapacitet i savremenost seizmolo{kih mre`a je generalno ispod evropskog standarda, a me|usobno na vrlo razli~itom nivou. Zato }e u toku realizacije projekta, dodao je
36
Direktor Seizmolo{kog zavoda Crne Gore, predstavio je projekat u NATO {tabu u Briselu
HARMONIZACIJU SEIZMI^KIH KARATA ZA ZEMLJE ZAPADNOG BALKANA
on, zemlje u~esnice inovirati i nadograditi svoje mre`e seizmolo{kih stanica i akcelerometara. ”Tokom prethodnih vjekova podru~je jugoisto~ne Evrope bilo je u vi{e navrata devastirano jakim zemljotresima koje su pratile velike ljudske `rtve, ali i trajne i te{ko nadoknadive materijalne {tete. PU zadnjoj deceniji to podru~je karakteri{u intenzivna ulaganja, veliki
obim izgradnje i vi{estruko pove}anje broja stanovnika, pa se procjenjuje da bi eventualni ponovljeni scenario razornog zemljotresa u ovom regionu imao jo{ te`e i dalekose`nije posljedice”, kazao je Glvatovi}. Zato je va`no, smatra on, da se u ovom regionu pridaje stalni zna~aj pitanju sigurnosti u slu~aju
CILJEVI PROJEKTA - Uspostavljanje konzistentne baze podataka o katalozima dogo|enih zemljotresa, seizmotektonici i seizmickom hazardu u regionu - Uvo|enje savremenog metodolo{kog pristupa u probabilisti~ku analizu seizmi~kog hazarda. - Harmonizacija karata seizmi~kog hazarda za region- prevazila`enje vje{ta~kih razlika nivoa seizmi~kog hazarda grani~nih podru~ja - Postavljanje osnova za uvo|enje i primjenu eurokodova u gra|evinarstvu, (posebno Eurocoda 8 koji tretira projektovanje zgrada otpornih na dejstvo zemljotresa) - Unapre|enje seizmi~kog monitoringa kroz postavljanje novih instrumenata - Uspostavljanje aktivne saradnje izme|u partnerskih institucija zemalja u~esnica, kao i edukovanje mladih saradnika-nau~nika u analizi seizmi~kog hazarda - Diseminacija rezultata
GLAVNI NOSIOCI PROJEKTA Albanija — Seizmolo{ki institut, Albanska akademija nauka Bosna i Hercegovina - Centar za seizmologiju, Sarajevo i Sektor za seizmologiju Hidrometeorolo{kog zavoda Republike Srpske, Banja Luka Hrvatska - Odsjek za geofiziku, Prirodoslovni fakultet Univerziteta u Zagrebu Makedonija - Institut za zemljotresno in`enjerstvo i in`enjersku seizmologiju Univerziteta ”Sv. Kiril i Metodije”, i Seizmolo{ka observatorija, Fakulateta prirodnih nauka, Univerzitet ”Sv. Kiril i Metodije”, Skoplje Srbija — Republi~ki seizmolo{ki zavod Srbije Crna gora - Seizmolo{ki zavod Crne Gore Turska - Srednje-isto~ni tehni~ki univerzitet METU, Ankara
zemljotresa, kako kroz prou~avanje same prirode potresa, projektovanje otpornih konstrukcija, kroz plansko i prostorno planiranje, tako i kroz podizanje javne svijesti i pripremljenosti na posljedice i upravljanje mogu}im katastrofama. Glavatovi} je kazao da su se zato nadle`ne institucije zemalja regiona (Crna Gora kao vode}i partner, Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija i Srbija) koje se bave izu~avanjem i pra}enjem zemljotresa kao i za{titom od njegovih posljedica, okupile oko ideje da kroz zajedni~ki seizmolo{ki projekat doprinesu na polju sigurnosti ljudi i dobara. APRIL 2008
BEZBJEDNOST 37
nastavak na slede}oj strani
Pi{e: DU[ICA TOMOVI]
- 1905. godine zemljotres ja~ine 6.6 jedinica Rihterove skale i procijenjenim epicentralnim intenzitetom od deset stepeni MKS skale, pogodio je Skadar, i razorio sjevero-zapadnu Albaniju kao i jugoisto~ni dio Crne Gore. - 1906. zemljotres ja~ine 6.1 Rihterove skale pogodio je Zagreb i potresao cijelu sjevernu Hrvatsku. - 1923. i 1942. godine dva jaka zemljotresa pogodila su grani~no podru~je Hrvatske i Bosne i Hercegovine. - 1963. godine zemljotres, magnitude 6.2 i sa najve}im intenzitetom od deset stepeni, razorio je u Skoplje u Makedoniji. U zemljotresu i po`arima koji su uslijedili kona~an broj `rtava bio je 1070. - 1968. zemljotres u Banja Luci, magnitude 6.1, prouzrokovao je velike materijalne {tete. - 1979. godine zemljotres ja~ine 7.0 jedinica, pogodio je Crnogorsko primorje. Broj `rtava u Crnoj Gori popeo se na 101, a u susjednoj Albaniji na 35. Ukupne materijalne {tete procijenjene su na preko 4 milijarde tada{njih ameri~kih dolara. - 1980. godine Kopaonik je pogodio zemljotres ja~ine 6.0 i nanio velike materijlne gubitke, te prouzrokovao znatna o{te}enja.
REGION
Nauka za bezbjednost regiona
RAZARAJU]I ZEMLJOTRESI U REGIONU TOKOM XX VIJEKA
nastavak sa prethodne strane
REGION
konkurisati u NATO-vom nau~nom programu ”Nauka za mir i bezbjednost”, kazao je Glavatovi}. Ve} formirana ideja je obrazlo`ena i oblikovana u projektni dokument ”Harmonizacija karata seizmi~kog hazarda za zemlje zapadnog Balkana” koji je od strane NATO Panela za `ivotnu sredinu i sigurnost povoljno ocijenjen, te je time i odobreno njegovo finansiranje od strane tog Alijansinog nau~nog programa. Tokom realizacije projekta, objasnio je Glavatovi}, u~esnici }e postoje}a saznanja o dogo|enim zemljotresima i seizmogenim izvorima objediniti u jedinstvenu bazu podataka. U realizaciji ideje projekta veliku i zna~ajnu pokreta~ku ulogu imala je Inicijativa za pripremljenost i prevenciju katastrofa (Disaster Preparedness and Prevention Initiative — DPPI) Pakta za stabilnost za jugoisto~nu Evropu. Ta organizacija preuzela je na sebe ostvarivanje inicijalnih kontakata me|u zainteresovanim institucijama
i njihovo povezivanje, ali i finansiranje koordinacionih sastanaka radne grupe koja je osmislila i definisala projektni dokument. ”Odlu~uju}i faktor koji je doprinio brzom predstavljanju projekta bio je priklju~ivanje Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije ”Partnerstvu za mir” ~ime su se stvorili uslovi da sve zemlje u~esnice, pa time i projekat u cjelini, mogu punopravno
NATO PROGRAM ”NAUKA ZA MIR I BEZBJEDNOST” U okviru NATO programa ”Nauka za mir i bezbjednost”, odnosno aktivnosti za podr{ku nau~nim dostignu}ima u korist globalne bezbjednosti, godi{nje se sprovode me|unarodni i regionalni projekti vrijedni nekoliko stotina miliona eura. O va`nosti programa govori i podatak da je na ~elu tijela u kojem se donose odluke, Komiteta za Nauka za mir i bezbjednost, po pravilu zamjenik generalnog sekretara NATO-a. Komitet odobrava godi{nje projekte, u skladu sa NATO strategijskim opredjeljinjima. Sastaje dva puta godi{nje u formatu stalnih ~lanica Alijanse, jednom godi{nje u formatu Evroatlantskog partnerskog savjeta, odnosno ~lanica NATO-a i Partnerstva za mir, i jednom godi{nje na nivou NATO-Rusija Savjeta. NATO program ”Nauka za mir i bezbjednost” ima ~etiri oblasti djelovanja — panel za hemiju, biologiju i fiziku (CBP), panel za bezbjednost `ivotne sredine (ESP), kao i onaj koji se odnosi na projekte u oblasti dru{tvene sigurnosti (HSD). ^etvrta oblast djelovanja podrazumijava aktivnosti u oblasti informacione i komunikacijske sigurnosti (ICS). Ti paneli poma`u Komitetu u njegovom radu i odabiru projekata koji }e finansijski i nau~no podr`ati. U proteklih pet godina, NATO je na Balkanu finansirao stotinak aktivnosti programa ”Nauka za mir i bezbjednost”, koje su zajedni~ki sprovodile ~lanice Alijanse i partnerske zemlje. Recimo, o~uvanje ~iste vode za pi}e i navodnjavanje u razvo|u rijeka Vardar i Aksios (Makedonija i Gr~ka), kontrola nezakonitog prometa opasnih materija (Hrvatska i Italija), odr`ivo upravljanje me|unarodnim vodama na Prespanskom jezeru (Makedonija i Velika Britanija), postavljanje jeftinih gumenih le`i{ta za seizmi~ku bezbjednost (Albanija i SAD).
38
KORISNICI REZULTATA PROJEKTA - Nacionalane agencije i direktorati za upravljanje u katastrofama - Agencije za civilnu za{titu - Ministarstva i agencije zadu`eni za `ivotnu sredinu i odr`ivi razvoj - Prostorni planeri i gra|evinski in`enjeri - Institucije u~esnice projekta
Na osnovu tih podataka savremenim pristupom, zasnovanim na principima teorije vjerovatno}e, bi}e procijenjen nivo seizmi~kog hazarda u regionu. ”Termin harmonizacija odnosi se na uskla|ivanje ocijenjenog hazarda pograni~nih podru~ja primjenom jedinstvenih modela i metoda. Tako|e, harmonizacija se odnosi i na usagla{avanje metodologije ocjene seizmi~kog hazarda, kao i parametara jakih pomjeranja tla pri dejstvu zemljotresa, kojima je taj hazard iskazan, sa preporukama Evrokoda 8”, kazao je Glavatovi}, poja{njavaju}i da evrokodovi, kao zajedni~ka tehni~ka normativa zemalja EU, postaju obavezni za upotrebu 2010. godine u EU, te }e na ovaj na~in seizmolo{ka struka pravovremeno ostvariti neophodne osnove za upotrebu tih normativa i u zemljama regiona.
MO N TEN EGRO DEFENCE INDUSTRY ranije ''YUGOIMPORT-MONT'' PODGORICA OSNOVNE DJELATNOSTI:
BASIC ACTIVITIES:
1. UPRAVLJANJE FABRIKAMA VOJNE INDUSTRIJE CRNE GORE - ''POLIEX'' - Berane - ''TARA Aerospace and Defence'' - Mojkovac - ''TARA Precision Works'' - Mojkovac - ''OPTEL'' - Pljevlja
1. MANAGING MILITARY FACTORIES IN MONTENEGRO - ''POLIEX'' - Berane - ''TARA Aerospace and Defence'' - Mojkovac - ''TARA Precision Works'' - Mojkovac - ''OPTEL'' - Pljevlja
2. SPOLJNOTRGOVINSKI PROMET NAORU@ANJA I VOJNE OPREME - Izvoz u vi{e od 30 zemalja - Stokovi Vojske Crne Gore - Nova proizvodnja i - Razvoj specijalnih proizvoda
2. FOREIGN TRADE OF ARMAMENT AND MILITARY EQUIPMENT - Export to more than 30 countries - Stocks of Army of Montenegro - New production and - Development of special products
3. ZASTUPANJE INOSTRANIH FIRMI - BTI - [vajcarska - HECKLER & KOCH - Njema~ka - GLOCK - Austrija - STEYER MANLICHER - Austrija - PRVI PARTIZAN - Srbija - ZASTAVA ORU@JE - Srbija - KRU[IK - Srbija - SLOBODA - Srbija
3. REPRESENTING FOREIGN COMPANIES - BTI - Switzerland - HECKLER & KOCH - Germany - GLOCK - Austria - STEYER MANLICHER - Austria - PRVI PARTIZAN - Serbia - ZASTAVA ORU@JE - Serbia - KRU{IK - Serbia - SLOBODA - Serbia
4. IN@ENJERING POSLOVI - Izrada programa i projekata za mala i srednja preduze}a - Izrada fizibiliti studija - Razvoj novih proizvoda - Remont i modernizacija naoru`anja i vojne opreme
4. ENGINEERING - Development of programs and projects for small and medium enterprises - Feasibility studies - Development of new products - Overhaul and modernization of armament and military equipment
5. VELEPRODAJA I MALOPRODAJA LOVA~KE I SPORTSKE OPREME - Lova~ki karabini i pu{ke sa~marice - Pi{tolji i revolveri - Vazdu{ne pu{ke - Pi{toljska i pu{~ana municija - Municija za pu{ke sa~marice - Oprema za lovce - Oprema za ~i{}enje i odr`avanje oru`ja
5. WHOLESALE AND RETAIL OF HUNTING AND SPORTING EQUIPMENT - Hunting shotguns and sporting rifles - Pistols and revolvers - Air rifles - Pistol and rifle ammunition - Shotgun ammunition - Equipment for hunters - Cleaning and maintenance equipment
Telefoni: (++382-20) 242-400, 242-407, 242-415 Faks: (++382-20) 242-509 E-mail: yumontpg@cg.yu
Phones: (++382-20) 242-400, 242-407, 242-415 (++382-20) 242-509 Fax: E-mail: yumontpg@cg.yu
REGION
”JADRAN”
Predivni, stari jedrenjak kojeg svi `ele Pi{e: SINI[A LUKOVI]
NAJSTARIJI brod u floti Mornarice Crne Gore, {kolski brod-jedrenjak «Jadran«, uprkos tome {to }e ovog ljeta navr{iti ~ak 75 godina slu`be, bez premca je najvrijednije i najskuplje plovilo kojim crnogorska Mornarica raspola`e, a sigurno i najcjenjeniji dio onoga {to pravnici defini{u "sukcesijskom masom" u vojnoj imovini nekada{nje zajedni~ke dr`ave SFRJ. Predivni stari jedrenjak ve} tri ~etvrt vijeka je `ivi simbol pomorstva i pomorske tradicije svih biv{ih jugoslovenskih naroda, jedinstveni je spomenik tehni~ke kulture, jer je i danas u 21. vijeku, "Jadran" najve}im dijelom 40
BEZBJEDNOST
APRIL 2008
opremljen i plovi na isti na~in kako su to radili klasi~ni jedrenjaci 19. stolje}a. Brod koji je napravljen za Ratnu mornaricu Kraljevine Jugoslavije u svojoj dugoj i bogatoj istoriji nosio je i zastave ratnih mornarica Italije, Njema~ke, SFRJ, SRJ i SCG i bez premca je najvrijednije plovilo kojim danas raspola`e Mornarica Crne Gore. Najljep{i i najfotografisaniji brod MCG, ljepotom i razigrano{}u svojih klasi~nih linija potpuno zasjenjuje mnogo mla|e i modernije ratne brodove Mornarice, ~ijim je pripad-
nicima najve}a ~ast i zadovoljstvo slu`iti na tom jedrenjaku, koji je uvijek bio najbolji i najbolji ambasador svoje dr`ave u stranim lukama. Potvrda tome je i ~injenica da je ”Jadran” bio dio postavke kojom se SCG predstavila na svjetskoj izlo`bi EXPO 1998. u Lisabonu. Tako|e, 2005. je taj jedrenjak bio zvani~ni predstavnik SCG me|u oko 200 drugih ratnih i reprezentativnih trgova~kih brodova iz 35 dr`ava svijeta na velikoj me|unarodnoj pomorskoj smotri i Festivalu mora koji su odr`ani u engleskoj luci Portsmaut, gdje je obilje`avana 200-ta godi{njica Trafalgarske bitke.
[KOLSKI BROD CRNOGORSKE MORNARICE HVATSKA @ELI «JADRAN« ZA OBUKU OFICIRA
NA ^IJOJ SU STRANI ARGUMENTI? U pri~i oko kona~ne sudbine starog jedrenjaka svi se pozivaju na storiju o nasle|u i sukcesiji SFRJ, i to svako iz
ugla koji mu najvi{e odgovara — Srbija pri~a o tome da je najve}i dio gradnje broda svojevremeno pla}en iz sredstava ratne od{tete koju je Njema~ka trebalo da plati Kraljevini Srbiji nakon Prvog svjetskog rata, Hrvatska tvrdi da je ona najvi{e me|u eks-SFRJ republikama decenijama izdvajala za zajedni~ku JRM, a Crna Gora za sada 'mudro }uti' i povremeno se u lokalnim medijima ”busa u prsa” pri~aju}i o crnogorskom ”Jadranu”, iako je upravo ona najmanje ulagala u njega, ali i sve ostale brodove nekada{nje jugoslovenske ratne flote koji su sada, igrom slu~ajeva, gotovo svi pripali Podgorici.
SRBIJI NA KORI[]ENJE U PROTOKOLARNE SVRHE Iako Hrvatska za sada zvani~no jo{ nigdje nije saop{tila da `eli da uzme ”Jadran”, javna je tajna da bi ga Hrvati u svojoj floti radije vidjeli nego sve druge ratne brodove nekada{nje JRM zajedno. Istovremeno, iz Beograda je nedavno stigla potvrda da su ne{to sli~no razmi{ljali i u vrhu srpske Vlade. ”Postojala je ideja o tome da Srbija zadr`i 'Jadran' i to bi bilo lijepo za na{ imid`, ali nam bud`et to ne omogu}ava, odr`avanje broda ko{ta 41
REGIONN
Kao takvog, ”Jadrana” `ele gotovo sve biv{e jugoslovenske republike, pogotovo Hrvatska koja je prema pisanju tamo{nje {tampe, ve} preko kabineta predsjednika Stjepana Mesi}a, pokrenula akciju da od Crne Gore preuzme stari jedrenjak. Hrvati su naro~ito ljuti nakon {to je crnogorska Mornarica dobila poziv da sa ”Jadranom” u~estvuje na Me|unarodnom festivalu jedrenjaka koji }e se od 10. do 17.juna ove godine odr`ati u Brestu, pa je {tampa u Zagrebu ve} po~ela licitirati o na~inima na koji bi Hrvatska trebalo da preuzme nekada{nji jedrenjak jugoslovenske Kraljevske ratne mornarice. ”Brod mora biti u sustavu Hrvatske ratne mornarice (HRM) i slu`iti za obuku hrvatskih oficira i mornara. Predsjednikov prijedlog je da se jedrenjak ponudi za obuku i stranim oficirima, me|u kojima bi bilo mjesta i za crnogorske,” pi{e ”Slobodna Dalmacija” pozivaju}i se na nezvani~ne izvore iz ureda predsjednika Mesi}a koji je, prema tvrdnjama tog lista, svom crnogorskom kolegi Filipu Vujanovi}u ”jasno kazao kako Podgorica ne smije poduzimati samostalne poteze oko kona~ne sudbine jedrenjaka”.
mnogo”, rekao je, pored ostaloga, krajem januara u intervuju agenciji ”Beta” srpski ministar odbrane Dragan [utanovac. Ina~e, crnogorski i srpski predsjednici Filip Vujanovi} i Boris Tadi} u ljeto 2006. potpisali su poseban dokument po kojem }e Crna Gora povremeno ustupati ”Jadran” na kori{}enje Srbiji u protokolarne svrhe.
PLOVE]A ISTORIJA «Jadran« je trojarbolni jedrenjak tipa barkantina, deplasmana 750 tona, du`ine 60 metara preko svega, {irine 8,9 i srednjeg gaza 4,05 metara. Glavni jarbol mu je visine 39,1 metar od kobilice, a brod ima ukupno 933 kvadratna metra povr{ine jedara. Brod ima i motor snage 490 konja sa kojim posti`e brzinu od 9 ~vorova. Svojevrsni kuriozitet je da na obimnoj i komlikovanoj snasti «Jadrana«, odnosno jarbolima, kri`evima i jedrima, ima ~ak preko 11 kilometara du`ine raznovrsnih konopa.
REGION
Brod je projektovao jugoslovenski in`enjer Josip [karica, a izgra|en je od ~eli~nih plo~a spojenih zakovicama jer u vrijeme izgradnje «Jadrana« jo{ nije bila poznata tehnologija elektrolu~nog zavarivanja metala. Jedrenjak nosi i 179,5 tona balasta raspore|enog u blizini kobilice radi pobolj{anja stabilnosti, a pomorci koji su njime plovili isti~u da je rije~ o izuzetno sigurnom brodu izvanrednih karakteristika.
U prilog tome govori i podatak da je posljednji ve}i remont ”Jadrana”, obavljen u tivatskom Arsenalu u jesen 2004. i zimu 2005. prije puta jedrenjaka za [paniju i Englesku, vrijedan 140.000 eura koji su zajedni~ki platile Srbija i Crna Gora.
OVAKO JE SVE PO^ELO Gradnja «broja 669« kako je «Jadran« nazivan u internoj evidenciji svog graditelja, njema~kog brodogradli{ta ”Stulcken”, po~ela je 1930. godine u Hamburgu, a osta}e zabilje`eno da je osminu sredstava, od ukupno 660 hiljada tada{njih njema~kih rajhs-maraka potrebnih za njegovu izgradnju, obezbijedila dobrovoljnim prilozima gra|ana, tada{nja pomorsko-propagandna organizacija «Jadranska stra`a«, dok je ostatak ulo`ila Ratna mornarica Kraljevine Jugoslavije. Brod je porinut u more 25.juna 1931, a dovr{en i predat naru~iocu dvije godine kasnije. «Jadran« je prvi put u domovinu stigao 16.jula 1933. godine u Tivat, gdje mu je 42 BEZBJEDNOST
APRIL 2008
prire|en veli~anstveni do~ek u kome su u~estvovali gotovo svi ratni brodovi tada{nje RM, ~ak i hidroavioni. U godinama pred Drugi svjetski rat, "Jadran" je obavio niz {kolskih krstarenja slu`e}i za prakti~nu obuku pitomaca Mornari~ke akademije iz Dubrovnika, a naj~uvenije je svakako ono najdu`e putovanje kada je preplovio 11.262 milje, 1938. godine za Sjevernu Ameriku. Nakon kapitulacije Kraljevine Jugoslavije "Jadran" je zarobila italijanska mornarica, preimenovala ga u «Marko Polo« i koristila za {kolske svrhe, da bi ga 1943, preuzeli Njemci koji nijesu bili zainteresovani za plovila koja, poput ovog jedrenjaka, nijesu imala borbenu namjenu. Zbog toga je i «Jadran« kraj rata do~ekao u ruiniranom stanju, bez ve}ine svoje snage i opreme, slu`e}i kao most na jednom od kanala u Veneciji. Brod je 1946. dotegljen u tivatski Arsenal, gdje je poslije pune tri godine mukotrpnog rada, temeljno
renoviran i vra}en mu je nekada{nji sjaj i izgled. Nakon toga je jedrenjak nastavio svoju misiju broda za obuku pomorskih oficira sve do danas.
IPAK ZAJEDNI^KI? Iako do sada nijesu znale na pravi na~in iskoristiti sav promotivni i kulturolo{ki potencijal ovog izuzetno vrijednog broda, u dobro upu}enim krugovima ovih dana se ve} spekuli{e da su crnogorske vlasti spremne da jedrenjak "Jadran" ustupe na kori{}enje i Slovencima i Hrvatima i Srbima, kako bi se mladi pomorci iz tih zemalja i dalje obu~avali na tom brodu, a zemljekorisnice me|usobno podijelile tro{kove odr`avanja. Brod koji je za vrijeme SFRJ na moru izvan mati~ne luke provodio u prosjeku 260 dana godi{nje, sada najve}im dijelom godine ~ami u luci, nepopunjen ni`om posadom, a putovanja mu se uglavnom svode na odlaske do rive u Tivtu ili Kotoru kako bi «Jadran« poslu`io kao dekor neke privrednoturisti~ke ili zabavne manifestacije.
Rat, vojna intervencija i me|unarodno pravo
Pi{e: Petar Baucal
RAT je sve do tre}e decenije dvadesetog vijeka bio dozvoljen po me|unarodnom pravu. Svaka nezavisna dr`ava imala je pravo da vodi rat i izvodi vojnu intervenciju. Pravo na rat je bio jedan od atributa suverenosti dr`ava. Me|unarodno pravo je ra~unalo sa ratom kao sa ~injenicom.
Povelja UN, rat i svaki oblik agresije definitivno zabranjuje kao sredstvo za rje{avanje me|unarodnih sporova i metod nacionalne politike. Rat, vojna intervencija kao oblik (ili sinonim) agresije, dakle, pravno su zabranjeni i karakteri{u se u me|unarodnom pravu kao zlo~in protiv mira. Me|unarodna vojna intervencija ima pravni osnov samo ako je zasnovana na Povelji UN (Glava VII). Me|unarodna zajednica je ovla{}ena da protiv onoga ko sprovodi agresiju primijeni prinudne mjere, putem me|unarodne vojne intervencije. Te mjere pravno ne predstavljaju rat, ve} zakonitu odbranu me|unarodnog mira i bezbjednosti. Zbog toga je, Poveljom UN predvi|eno formiranje Me|unarodnih oru`anih snaga, koje bi bile nosilac me|unarodne vojne intervencije, i zadu`ene za o~uvanje i uspostavljanje (nametanje) mira. Me|utim, one nikada u smislu Povelje nijesu uspostavljene kao stalni organ UN, odnosno sistem kolektivne bezbjednosti. Samo UN imaju pravo na me|unarodnu vojnu intervenciju, na osnovu prethodne odluke SB ili Generalne skup{tine i samo takva intervencija je pravno osnovana. Me|unarodno pravo u svojoj teoriji predvi|a nekoliko razli~itih pravnih osnova za legalnu me|unarodnu vojnu intervenciju. Razmotri}emo ih kao teorijske modele, uz konstataciju da mi{ljenja oko njihove pravne utemeljenosti nijesu usagla{ena, i da ih razli~iti teoreti~ari razli~ito tuma~e i ocjenjuju njihovu pravnu valjanost. Ve} smo naglasili da je Povelja UN jedini akt koji u pojedinim slu~ajevima daje mogu}nost primene ”zajedni~ke me|unarodne prinudne akcije”, {to je u stvari drugo ime za me|unarodnu vojnu intervenciju. Vojna intervencija po odredbama Glave VII ~l. 39 Povelje UN Navedeni ~lan glasi: ”Savjet bezbjednosti utvr|uje da li postoji ugro`avanje mira, naru{enje mira ili napad i daje preporuke ili odlu~uje kakve }e se mjere preduzeti u skladu s ~lanovima 41. i 42, da bi se sa~uvali ili uspostavili me|unarodni mir i bezbjednost.” Postupak Savjeta bezbjednosti na osnovu ovla{}enja i glave VII Povelje, ima za op{tu pretpostavku postojanje neke situacije koja zna~i ugro`avanje mira, naru{enje mira ili napad. Iz tuma~enja ~l. 39, vidi se da samo Savjet bezbjednosti mo`e da utvrdi da li postoje ugro`avanje ili naru{enje mira, odnosno da li postoji napad. Iz ovoga je jasno, da Savjet bezbjednosti mora prvo utvrditi postojanje inkriminisanih radnji, pa tek onda dati preporuku ili odlu~iti o mjerama iz ~l. 41. i 42.
Vojna intervencija, kao akcija po osnovu ”prava na samoodbranu” ~l. 51 Povelje
GLOBAL
Izme|u dva svjetska rata, do{lo je i do prvog poku{aja pravne zabrane rata. Tako je prvi put u istoriji rat bio pravno zabranjen Brijan-Kelogovim paktom(1928), a dr`ave potpisnice tog ugovora odrekle su se prava na rat. To se odnosilo samo na njih, {to zna~i da ovaj ugovor nije obavezivao zemlje koje ga nijesu potpisale, (njega ~ak nijesu po{tovale tri od osam potpisnica, jer su bile agresori u II svjetskom ratu).
Mjere iz ~lana 41 su u praksi poznate kao sankcije UN, preduzete po osnovu odluke SB, a mjere iz ~lana 42 prakti~no su vojne mjere i predstavljaju me|unarodnu vojnu intervenciju. Mjere su u oba slu~aja prinudne, a njihova primjena je isklju~ivo u nadle`nosti SB UN. Prilikom utvr|ivanja da li postoji ”ugro`avanje mira, naru{enje mira ili napad” (agresija), SB mora imati u vidu Rezoluciju Generalne skup{tine UN 3314 od 14.12.1974, kojom je preciziran pojam agresije.
Pod samoodbranom se podrazumijeva ”zajedni~ki naziv za sve akcije i mere koje dr`ava preduzima - mada one same po sebi mogu biti protivne me|unarodnom pravu i predstavljati njegovo vrije|anje - da bi se odbranila od napadaja neke dr`ave ili od napada nekih snaga koje druga dr`ava poma`e ili na svom podru~ju trpi.” (Vladimir Ibler, Rje~nik me|unarodnog javnog prava, ”Informator”, Zagreb, 1987, str. 284) Pravo na samoodbranu, podrazumijeva legalizaciju odre|enih postupaka i aktivnosti. koje su ina~e Poveljom nedozvoljene, odnosno zna~e kr{enje me|unarodnog prava, kao {to su: blokade, represije, vojna pomo}, neposredno borbeno anga`ovanje i sli~no. Me|unarodno pravo poznaje individualno i kolektivno pravo na samoodbranu. Kolektivno pravo podrazumijeva da se dr`ave me|usobno udru`uju radi zajedni~ke odbrane i da u tom slu~aju pru`aju pomo} me|usobno, uklju~uju}i i vojnu silu. To zna~i da ta pomo} mo`e da poprimi oblik me|unarodne vojne intervencije, ili preventivnu akciju, odnosno akciju odmazde. Me|utim, navedenim ~lanom 51. Povelja ograni~ava pravo na samoodbranu u dvije dimenzije 1) vremenski, {to podrazumijeva da se mo`e koristiti dok ”SB ne preduzme mjere potrebne za ~uvanje me|unarodnog mira i bezbjednosti” i 2) sadr`inski, {to podrazumijeva da zemlje koje koriste ”pravo na samoodbranu” ne}e dovoditi u pitanje ovla{}enja i mjere SB. Vojna intervencija, kao akcija regionalnih organizacija
Ova intervencija nalazi pravni osnov u ~l. 52, glave VIII Povelje, koji u svom prvom stavu glasi: ”Ova Povelja ni~im ne isklju~uje postojanje regionalnih sporazuma ili ustanova, ~ija je svrha bavljenje pitanjima koja se ti~u odr`avanja me|unarodnog mira i bezbjednosti i koja su podesna da budu predmet regionalne akcije, pod uslovom da su ti sporazumi i ustanove i njihovo djelovanje u skladu s ciljevima i na~elima Ujedinjenih nacija.” Detaljnije obja{njenje ovog stava nalazi se u narednom ~lanu (53) Povelje gde se ka`e: ”Savjet bezbjednosti }e se, kad tome ima mjesta, koristiti takvim regionalnim sporazumima ili ustanovama, radi sprovo|enja prinudne mjere koja se preduzima po njegovom nalogu...” dalje se dodaje ”ali bez odobrenja Savjeta bezbjednosti, ne}e po regionalnim sporazumima, niti preko regionalnih ustanova, biti preduzeta nijedna mjera...”. Jasno je da je i u ovom slu~aju vrhovni arbitar Savjet bezbjednosti. Povelja, izvorno, daje prioritet regionalnim organizacijama kao mogu}im izvr{iocima prinudnih akcija i da se one u toj funkciji mogu javiti (za razliku od mirnog rje{avanja sporova) samo kao vojni instrument politi~ke akcije koju vode UN, a nipo{to kao samostalni nosioci takve akcije.
APRIL 2008
BEZBJEDNOST 43
RAT U IRAKU
DA LI ]E REZULTAT PREDSJEDNI^KIH IZBORA PROMIJENTITI AMERI^KU POLITIKU PREMA TOJ ZEMLJI PiĹĄe: mr SAVO KENTERA
Bu{ov Vijetnam GLOBAL
KADA je Kolin Powel pred Savjetom bezbjednosti UN-a iznio optu`be na ra~un Iraka o postojanju oru`ja za masovno uni{tenje, nikako nije mogao slutiti da }e u stvari upravo tog dana napraviti veoma zna~ajnu prekretnicu u ameri~koj spoljnoj politici. Poneseni teroristi~kim napadima od 11. septembra, ne slute}i {ta se sve mo`e jo{ dogoditi ukoliko se krene u rat protiv Iraka, SAD ipak donose odluku da krenu u rat protiv ove zemlje i na taj na~in doka`u da su i ovog puta u pravu. Me|utim, stvari nijesu krenule ba{ onim tokom kako su i prvobitno zami{ljene. Oru`je za masovno uni{tenje nikada nije prona|eno, ili makar ne u onoj mjeri koja je bila potrebna da bi se rat u Iraku opravdao. A kakav je sam ishod rata koji se jo{ vodi, i ~iji je kraj potpuno neizvjestan, ostaje samo da se vidi, pri ~emu treba imati u vidu da su SAD do sada pretrpjele velike gubitke, ne toliko u ljudstvu, koliko u ~injenici da su i same svjesne da su u{le u rat iz koga nije tako lako iza}i. Da li je Irak u stvari samo jedna velika repriza Vijetnama? Da li }e se ponovo SAD morati povu}i i ostaviti opusto{enu zemlju, bez i najmanje nade za potpuni oporavak? Ova, ali i mnoga druga pitanja u posljednje vrijeme zaokupljuju ameri~ku javnost, a jedna su od najzna~ajnijih tema i svih predsjedni~kih kandidata. Dok na jednoj strani demokrate, Klinton i Obama, govore o tome
44
kako }e u slu~aju da budu izabrani za predjednika odmah po~eti sa povla~enjem trupa iz Iraka, sa druge strane republikanac Mc Cain zagovara princip po kome bi trupe i dalje trebalo da ostanu u Iraku i na taj na~in doprinose miru u svijetu. ^injenica je da su i jedni i drugi u pravu. Ukoliko se odmah otpo~ne sa povla~enjem trupa iz Iraka, moglo bi do}i do veoma neugodne situacije, u kojoj bi Irak bio ponovo prepu{ten raznim teroristi~kim organizacijama i grupama koje bi uni{tile sve ono na ~emu je ra|eno u proteklim godinama. Irak bi veoma lako mogao postati zemlja nalik onoj iz doba Sadama Huseina. Sve ono na ~emu je radila ameri~ka administracija i
koalicione snage u prethodnom periodu veoma vjerovatno bi bilo naru{eno. Doma}e bezbjednosne snage jo{ nijesu spremne da u popunosti samostalno preuzmu kontrolu nad ~tavom zemljom, tako da bi svako povla~enje koalicionih snaga proizvelo suprotan efekat od onog koji se `elio posti}i — demokratizacija zemlje! Sa druge strane, ukoliko se nova ameri~ka administracija odlu~i da zadr`i svoje trupe u Iraku, nai}i }e na velike tro{kove sa kojima }e morati da se suo~i. Tro{kovi koji se izdvajaju za odbranu su i u ovom momentu veoma veliki i po mi{ljenju ve}ine analiti~ara potpuno nepotrebni, a sve zbog rata u Iraku,
Briga o bezbjednosti zemlje i onih koji `ive u njoj i tranzicija odgovornosti sa koalicionih snaga na Ira~ke snage klju~ni su segmenti na koje treba obratiti pa`nju prilikom povla~enja koalicionih snaga. ^injenica da je odre|eni broj trupa ve} napustio Irak, te da nisu zapa`eni bilo kakvi problemi govori o tome kako je i povla~enje ve}eg broja trupa ili ~ak svih snaga veoma
mogu}e ukoliko se dobro isplanira. O~igledno pou~eni izvje{tajem generala Petraeusa, oba predsjedni~ka kandidata demokrata predla`u upravo ovakav vid povla~enja. Mnogi }e postaviti pitanje da li je zapravo bilo {ta postignuto za sve vrijeme od kada su koalicione snage u Iraku.
Bezbjednosna situacija u Iraku je znatno bolja u odnosu na period prije dolaska koalicionih snaga. Mnoge teritorije koje su bile pod Al Quaidom sada su vra}ene Ira~kim bezbjednosnim snagama i situacija u njima je u potpunosti druga~ija. Niko nije mogao ni pretpostaviti da }e se odre|ena podru~ja i njihovo stanovni{tvo, poput provincije Anbar, okrenuti protiv Al Quaide i njenih pristalica. Takva situacija je bila ne{to {to niko nije mogao predvidjeti na bilo kojoj strani. Danas ne samo da je provincija Anbar okrenuta demokratskim procesima, ve} slijede}i njen primjer to isto su uradile i neke druge oblasti u Iraku. Ono {to je veoma bitno jeste da je do{lo i do velikog politi~kog napretka u samoj zemlji. U parlamentu se
GLOBAL
tako da bi dodatna izdvajanja mogla dovesti ameri~ku ekonomiju u krizu. Rje{enje naravno postoji, i ono je i ovog puta negdje izme|u. Koalicione snage bi trebale da {to prije po~nu sa povla~enjem iz Iraka, ali po prethodno utvr|enom planu koji ne bi dozvoljavao kreiranje vakuuma i naru{avanje postoje}e situacije. Glavnokomanduju}i koalicionih snaga general David Petraeus u svom izvje{taju Kongresu o situaciji u Iraku predla`e da se povla~enje trupa iz Iraka odvija po fazama.
45
GLOBAL
donose zakoni, raspravlja se o bud`etu, decentralizaciji i sl. Do prije par mjeseci politi~ki kompromis nije bio mogu}, a nije se ni raspravljalo o va`nim stvarima u samom parlamentu. Po prvi put u Iraku }e se nakon svrgnu}a sa vlasti Sadama Huseina, odr`ati i izbori u provincijama. Plan je da se odr`e do 01. oktobra, iako to u ovom momentu izgleda preambiciozno, ali ne i nemogu}e. Radi se naime o izborima na kojima }e se pokazati koliku zapravo nadle`nost imaju provincije, koje za vrijeme Sadama Huseina nijesu imale gotovo bilo kakvu mo} odlu~ivanja u zemlji. Ovo svakako govori o zna~ajnom napretku koji je postignut na doma}oj politi~koj sceni, ali i o distribuciji vlasti na zapostavljene provincije. Ovakve i sli~ne situacije dovele su do toga da danas ve}ina Ira~ana (oko 80%) razmi{lja o tome da bi Amerikanci trebalo da se vrate ku}i i
46
da su ve} dovoljno uradili za njihovu zemlju, te da sada sami mogu nastaviti brigu o njoj. Oni koji su ipak malo vi{e upu}eni u realnost govore o tome kako su koalicione snage ve} dosta uradile za njihovu zemlju, ali da isto tako moraju ostati jo{ neko vrijeme jer oni jo{ nijesu spremni da u potpunosti preuzmu kontrolu i vladaju zemljom. Ova konstatacija je svakako i mnogo realnija, s obzirom na sve o ~emu je ranije bilo rije~i. Na samom kraju mo`emo zaklju~iti da povla~enje ili dalji ostanak koalicionih snaga u Iraku zavisi od dvije stvari — situacije u samom Iraku i situacije u Va{ingtonu. Predsjednik Bu{ je bio veoma jasan kada je rekao da se ne}e i}i ispod 130.000 vojnika {to je plan do po~etka 2009. godine. Tako|e je veoma bitno ispitati da li je potrebno kontinuirano prisustvo ameri~kih snaga u Iraku. U svakom slu~aju za povla~enje koalicionih snaga iz Iraka bi}e potrebno
najmanje par godina, ukoliko se sve `eli uraditi na pravilan na~in i bez posljedica. Tada, naravno treba razmi{ljati i o tome {ta trupe koje ostanu u Iraku mogu uraditi za tu zemlju. Onog momenta kada se broj trupa spusti ispod nekog minimuma koji je neophodan za ostvarivanje zadataka sada{nje misije, moraju se promijeniti i zadaci, odnosno sama misija. Moraju se tako|e promijeniti i ciljevi koji se `ele posti}i jer jednostavno nema dovoljno ljudi koji bi mogli raditi sve ono {to se u ovom momentu radi u Iraku. Da li je rat u Iraku bio opravdan ili nije suvi{e je rano donositi bilo kakve zaklju~ke. Bi}e potrebno jo{ dosta vremena dok se situacija u Iraku u potpunosti ne iskristali{e. Vrijeme }e svakako pokazati ko je bio u pravu i da li su mnogi ameri~ki i vojnici koalicionih snaga dali svoje `ivote uzalud, ili ipak zarad nekog vi{eg cilja.
DNEVNIK VOJNIH POSMATRA^A
48
- LIBERIJA
Crnogorski mirovnjaci u zemlji otete slobode
KO SU VOJNI POSMATRA^I Jednu od su{tinskih i najbitnijih uloga u misiji imaju vojni posmatra~i. Mo`da nekome djeluje kao otrcana fraza, ali vojni posmatra~i stvarno predstavljaju ”o~i i u{i” misije. Kao ambasadori mira i pomirenja, predstavljaju}i prvo dr`avu iz koje dolaze, a onda i sebe, vojni posmatra~i moraju biti pa`ljivo odabrani oficiri sa odgovaraju}im vje{tinama, iskustvom, zrelo{}u, fizi~ki i posebno mentalno spremni za izazove misije. Sa naglaskom na sposobnosti da prepoznaju, prikupe, procijene, analiziraju i precizno i ta~no izvjeste pretpostavljene o de{avanjima na terenu. Prema UN propisima, vojni posmatra~i moraju posjedovati sve prethodno navedene osobine i vje{tine. To je njihovo ”jedino” oru`je, drugog nemaju. U misiji UNMIL vojni posmatra~i su podijeljeni u 4 sektora i 13 timova. Po dolasku u misiju prou~avaju se samo specifi~nosti vezane za konkretnu misiju na uvodnom treningu (induction training). Vje{tine kao {to su znanje engleskog jezika na nivou normalne komunikacije i voza~ke sposobnosti su, po novim propisima UN, prvi uslov za ostanak u misiji. Ne znam da li mo`ete zamisliti osje}aj osramo}enog ~ovjeka ili mi{ljenje drugih o nekoj dr`avi, ako poslije samo 2-3 nedjelje vojni posmatra~ bude vra}en u zemlju iz koje je do{ao. Zato odabir kadra u zemlji mora biti na najvi{em nivou. Poslije dono{enja naredbe o postavljenju u komandu sektora ili neki od timova, vojni posmatra~ ima obi~no 5-7 dana da obavi pripreme (kupi neophodne stvari za boravak u timu, rezervi{e mesto u helikopteru ili obezbijedi drugu vrstu prevoza od Monrovije to tima. Dolaskom u sektor (najvi{e 6 ~lanova) ili tim (najvi{e 15 ~lanova), vojni posmatra~ dobija odre|eno zadu`enje od vo|e sektora/tima kao {to je oficir za operativne poslove, oficir za transport, oficir za personalne poslove, oficir za komunikacije, oficir za logistiku, oficir za informisanje itd.. Du`nosti i na~in rada propisani su operativnim procedurama, tzv. SOP (Standing Operating Procedures). Vojni posmatra~ u svakom trenutku mora dostojno predstavljati svoju zemlju. Mo`da je nepotrebno navoditi kako oficir jedne Vojske, pogotovo sa dugom i svijetlom tradicijom kakva je na{a, treba da izgleda.
vrijedno jedne suze va{e `ene ili zagrljaja oca, majke, brata i deteta kada do|ete iz zemlje ~uda, ali iskustvo koje se ovdje sti~e, zaista je neponovljivo, a usput se zaradi i neki dolar. Tek kada `ivite i radite sa ljudima razli~itih nacija, mo`ete sagledati svoje mjesto u svijetu i jo{ jednom, sa ponosom, mo`emo re}i da je na{e mjesto daleko ispred mnogih. Dobro do{li u Liberiju!
RADNI DAN VOJNOG POSMATRA^A Osim kada je na odobrenom odmoru, vojni posmatra~ je obavezan biti na du`nosti svaki dan i spreman za izvr{enje zadataka, prakti~no 24 ~asa. Naravno, ne treba bukvalno shvatiti da oficir u toku misije nema trenutak slobodnog vremena, ali je istina da sukobi i nepredvi|ene situacije vrebaju na svakom koraku. Radni dan vojnog posmatra~a malo se razlikuje od jednog do drugog tima. Posao posmatra~a u komandi sektora je ne{to druga~iji, jer ~lanovi sektora nemaju svakodnevne patrole, pa se vrijedi zadr`ati na aktivnostima koje sprovodi tim vojnih posmatra~a. Jutarnji sastanak (morning brief) u prosjeku traje od 20 do 30 minuta. Oficir za operativne poslove i ~lanovi patrole od prethodnog dana daju kratak izvje{taj o obavljenoj patroli, eventualnim te{ko}ama na koje su nai{li i predlozima za njihovo otklanjanje. Ostali oficiri tima daju zapa`anja u vezi sa patrolom i svojim zadu`enjima. U toku sastanka 49
nastavak na slede}oj strani
menima, dje~aka koji su nekada u jednoj ruci dr`ali pu{ku, a u drugoj mrtva~ku glavu, a duboko u svojoj dje~ijoj du{i `eljeli bi samo da ”pikaju” fudbalsku loptu kao D`ord` Vea. Ne morate mnogo tragati za profesorom Bistroumom i njegovom letjelicom da bi vidjeli ~uda, sve to danas mo`ete na}i u jednoj ranjenoj zemlji. Naravno, ni{ta na ovom svijetu nije
GLOBAL
Prvih nekoliko nedjelja u misiji djelovali su kao da ste u{li u nekakav vremeplov i kao da Vas je neki zli nau~nik poslao nekoliko vjekova unazad, `ele}i da ispita kako }ete sagledati svijet poslije takvih iskustava. U tom putu kroz vrijeme ~ovjek se svega nagleda, od mo}nih d`ipova nisan patrol, satelitskih komunikacija, najve}ih svjetskih mo}nika, pa sve do jadnih i nevoljnih ljudi koji jo{ `ive u ple-
se ~lanovi tima upoznaju sa karakteristikama patrole za taj dan, mjestima koje treba posjetiti i eventualno ako treba obratiti pa`nju na sru{ene i o{te}ene mostove, te{ko prohodne puteve i sli~no, a kojih je u Liberiji zaista mnogo.
GLOBAL
Posmatra~i koji odlaze u patrolu obavezno sa sobom nose mapu, GPS, formular sa preciznim pitanjima koja se postavljaju lokalnom stanoni{tvu (tzv. Patrol Form), VHF i HF radio-stanice (ugra|jene su u vozilu), satelitski telefon, dvogled, zalihe vode i hrane za jedan dan, kao i sve ono {to posmatra~u mo`e olak{ati `ivot u slu~aju da se vozilo zaglavi u blatu, da se sru{i most ili ako ga zadesi neka druga nevolja. Kao obavezna oprema svakog posmatra~a u svim priru~nicima se, naravno, navodi i {ljem, pancirni prsluk, zastava UN i sli~no, ali se zbog prirode misije u Liberiji takva oprema ostavlja u skladi{tu i izdaje samo u slu~aju ukazane potrebe. U zoni odgovornosti svakog tima nalazi se veoma mnogo objekata, �napu{tenih� rudnika u kojima se ilegalno kopaju dijamanati i zlato, grani~nih prelaza, gradova, sela, naselja, ~ak i grupacije ljudi koje treba obi}i i posjetiti. Za svaki dan u nedjelji planiraju se obi~no dvije patrole sa po dva ~lana, pa ako je maksimalni broj ~lanova tima 15, a uzimaju}i u obzir ~injenicu da su maksimalno 3 ~lana tima na odobrenom odsustvu, dobija se broj od 3-4 patrole sedmi~no koje obavlja svaki posmatra~. Naravno, ponekad se de{ava da tim ima samo
50
Mapa Liberije
10-11 ~lanova, pa su onda i patrole ~e{}e. Oprema koja se koristi tokom patrola mora biti savr{eno ispravna. Nevjerovatan je osje}aj kada ostanete u toku no}u zaglavljeni u blatu, a radio-stanica koju koristite nema domet ili je zbog konfiguracije terena domet ograni~en i nemate koga pozvati da vam pomogne. Tokom patrole obavlja se razgovor sa lokalnim stanovni{tvom, a po preciznim uputstvima i pitanjima, zapa`anja se olovkom unose u formular, a kasnije dora|eni u formi izvje{taja elektronskim putem dostavljaju pretpostavljenoj komandi sektora. Provjera veze je obavezna u prosjeku na svakih sat vremena, da bi de`urni oficir imao uvid gdje se
patrola nalazi. To je posebno bitno kod dugih patrola koje mogu trajati i po 14-15 ~asova i u slu~aju o{te}enja ili zaglavljivanja vozila i drugih nezgoda, de`urni oficir je du`an poslati drugo vozilo kao ispomo}. Sre}om, u Liberiji, stanovni{tvo uglavnom nije neprijateljski raspolo`eno prema osoblju misije, pa ako se desi neka nezgoda spremni su da u ve}ini slu~ajeva pomognu. Poslije odra|ene patrole i poslatog izvje{taja, odlazi se na zaslu`eni odmor. Infrastruktura u ostalim gradovima, izuzev Monrovije, je uglavnom primitivna i bez glavnih sadr`aja (nema izvora ~iste pija}e vode, struje, hrana je lo{eg kvaliteta itd.), tako da se ~lanovi tima moraju dobro pomu~iti da na|u smje{taj koji bi odgovarao osnovnim ljudskim potrebama. Uglavnom sve zavisi od kulture i stepena razvoja zemlje iz koje posmatra~ dolazi. Ako posmatra~ ima sre}e da se na|e u nekom ve}em gradu ili bar u blizini ve}e vojne jedinice nekog od kontingenata, postoje sadr`aji koji olak{avaju `ivot, poput siroma{no opremljenih ko{arka{kih i
grupe oko njih, koji su bez zaposlenja i koji s vremena na vrijeme organizuju proteste, pa policija mora intervenisati. U sada{njim uslovima, ukoliko ne do|e do nekog zna~ajnijeg pogor{anja bezbjednosne situacije, ve}a prijetnja su bolesti. Mogu}nosti za razna oboljenja i zaraze ima na svakom koraku. Malarija je naj~e{}a bolest, koju je jedan od pripadnika na{eg kontigenta, na`alost, imao
Nakon progla{enja nezavisnosti Crne Gore, odlukom Savjeta bezbjednosti UN Crnoj Gori su dodijeljena dva mjesta u misiji, gdje se trenutno nalaze dva oficira Vojske Crne Gore u svojstvu vojnih posmatra~a. Prva misija Ujedinjenih nacija u Liberiji (UNOMIL) uspostavljena je kao podr{ka ECOWAS-u i tranzicionoj vladi Liberije u septembru 1993. godine i imala je mandat do septembra 1997. godine. Sada{nja misija (United Nations Mission in Liberia-UNMIL) uspostavljena je na osnovu rezolucije Savjeta bezbjednosti UN, broj 1509 od 19. septembra 2003. godine sa ciljem podr{ke implementaciji sporazuma o prekidu vatre i mirovnom procesu, za{tite osoblja UN, podr{ke humanitarnim aktivnostima i za{tite ljudskih prava kao i pomo}i u reformi bezbjednosnih struktura, uklju~uju}i nacionalnu policiju i formiranje nove vojske. Napominjemo da je ovo jedna od najbrojnih misija UN u svijetu, sa preko 15.000 pripadnika iz vi{e od 48 zemalja.
odbojka{kih terena, solidno opremljenih TV sala sa kablovskim programom itd. I pored svih nevolja i neprilika koje mogu zate}i vojnog posmatra~a u misiji, ona, naravno, ima i svoje prednosti. Neprocjenjivo iskustvo, usavr{avanje engleskog jezika, upoznavanje novih i do tada nepoznatih kultura, obi~aja, nacija, sticanje novih prijateljstava i mnogo, mnogo drugih prednosti, mogu se dobiti samo u jednoj ovakvoj misiji UN.
NAJVE]A OPASNOST U MISIJI Obzirom na to da je lokalno stanovni{tvo poslije silnih sukoba umorno od neprijateljstava, uglavnom je prijateljski nastrojeno prema UN. Naravno, uvijek postoje odre|eni problemi, protesti, pa i manji sukobi koje policija UN-a dosta efikasno rje{ava. Liberijcima, uglavnom, i ne ide u prilog da se sukobljavaju sa UN, jer su mnogi od njih zaposleni kao lokalno osoblje i za liberijski standard imaju relativno visoke plate i dobro `ive. Problemati~ni su uglavnom biv{i borci i
GLOBAL
CILJ MISIJE UNMIL
priliku iskusiti na sopstvenoj ko`i. Nimalo prijatno! Pored malarije, tifoidna groznica, `uta groznica i hepatitis su naj~e{}e bolesti. Zemlja je tokom gra|anskog rata postala prepuna oboljelih od side, a dosta je i HIV pozitivnih. Tokom pro{le godine, u grani~nim djelovima zemlje, bilo je slu~ajeva oboljelih od lasa groznice, u ovim uslovima smtronosne bolesti, koju prenose glodari. Pravovremenim preventivnim mjerama opasnost od nekih od navedenih bolesti, zaista se mo`e svesti na minimum, ali ne mo`emo zaboraviti da i sre}a igra veliku ulogu u svemu ovome. Pripadnici kontingenta Vojske Crne Gore kapetan Rade ]ur~i} kapetan Sa{a Jovanovi}
APRIL 2008
BEZBJEDNOST 51
NOVE TEHNOLOGIJE
NOVI BRITANSKI RAKETNI RAZARA^ - ”DARING” D-32
Pi{e: SINI[A LUKOVI] NOVOIZGRA\ENI raketni razara~ „Daring”D-32 Ratne mornarice Velike Britanije, prvi u seriji novih razara~a ozna~enih kao „tip 45”, zapo~eo je seriju probnih vo`nji i vi{emjese~nih testiranja svojih oru`nih sistema, prije nego {to po~etkom 2009. godine i formalno ne bude uveden u flotu Njenog kraljevskog viso~anstva, britanske kraljice Elizabete II.
[tit flote od vazdu{nih napada protivbrodskih raketa. ”Daring” je ve} u poodmakloj fazi probnih vo`nji i ispitivanja pred isporuku. Drugi po redu razara~ iz serije koji je dobio ime „Dauntless”, porinut je u more krajem januara
Ministarstvo odbrane Velike Britanije naru~ilo je izgradnju ukupno {est novih razara~a klase „Daring” supermodernih ratnih brodova ~iji je primarni zadatak PVO za{tita i odbrana flote od napada
2007, tre}i po imenu „Diamond” porinut je u novembru pro{le godine, a u raznim fazama izgradnje nalaze se jo{ tri broda za koja su ve} odre|ena i imena ”Dragon”, ”Defender” i ”Duncan”. ”Daring” je brod od 7.350 tona, dug je 153,2 metra, {irok 21,2 a maksimalnom brzinom od 29 ~vorova pokre}u ga dvije gasne turbine tipa Rolls-Royce Northrop Grumman DCN WR-21 snage 28.800 konja i dva porivna elektromotora 52
Alstom, snage 26.800 konja. Akcioni radijus broda pri ekonomskoj brzini od 19 ~vorova iznosi 7 hiljada milja. Brod ima 190 ~lanova posade, iako su smje{tajni kapaciteti na „Daringu” dovoljni za potrebe 235 ljudi. Brod je projektovan u tzv. stealth tehnologiji kako bi se smanjio njegov radarski odraz koji odgovara nekom malo ve}em ribarskom brodu. Ipak, osnova ovog ratnog broda je njegov protivvazdu{ni raketni sistem (Principal Anti Air Missile System — PAAMS) francusko-italijansko-britanske proizvodnje, ~ije je srce novi multifunkcionalni radar „samson”, proizvod „British Aerospace Electronicsa”. Ovaj radar, namijenjen osmatranju i kontroli vatre PVO raketa, postavljen je u kupolu na visini od 30 metara nad palubom broda, a toliko je jak da mo`e otkriti, pratiti i uni{titi objekat veli~ine kriket loptice koji leti brzinom tri puta ve}om od brzine zvuka. Na prvim probnim vo`njama „Daring” je nadma{io o~ekivanja — postigao je maksimalnu brzinu od 31,5 ~vorova, iako je o~ekivana bila 29 ~vorova. Do te brzine, ina~e, iz stanja mirovanja „sprintao” je za samo 70 sekundi, a napravio je puni zaokret u krugu pre~nika tri du`ine broda.
AMERI^KA VOJSKA SPREMNA ZA NOVI VI[ENAMJENSKI BORBENI AVION PETE GENERACIJE — F-35C STELT
NA SAMOM vrhu liste te`i{nih zadataka u razvoju oru`anih snaga SAD nalazi se intervidovski program JSF (Joint Strike Fighter — Zdru`eni takti~ki lovac), odnosno razvoj vi{enamjenskog borbenog aviona za precizne napade na povr{inske ciljeve. Na osnovu takti~ko-tehni~kih karakteristika koje su uskladili Ratno Vazduhoplovstvo (USAF), Ratna mornarica (US Navy) i Korpus mornari~ke pje{adije (US Marine Corps), radi se na stvaranju sofisticirane borbene platforme sa minimalnim radarskim odrazom i integrisanom avionikom. Zahtjeva se nadzvu~na brzina krstarenja i smje{taj naoru`anja unutar aviona. Na konkursu za JSF u~estvovala su dva tehnolo{ka demonstratora izra|ena 2000. godine — "Boing" X32 i "Lokid-Martin" X-35. Letovi u bazi Edvards okon~ani su odlukom Vlade SAD iz oktobra 2001. godine i pobijedila je firma ”Lokid-Martin”. Odlu~eno je da se nastavi sa razvojem aviona X-35, koji je tada preimenovan
Nevidljivi nasljednik F-16
u F-35 u skladu sa standardom oznaka za avione u naoru`anju OS SAD. Uslovi konkursa su zadovoljeni izrazitim oblicima aviona za prodore u protivni~ku PVO — na F-35 posebna pa`nja posve}ena je vezama krila i nose}ih povr{ina i profilu uvodnika vazduha izvedenih bez pokretnih djelova. Slo`eni sistem za skra}eno polijetanje i vertikalno slijetanje ~ini F-35C avionom za podr{ku marinaca sa desantnih brodova i isturenih i djelimi~no ure|enih baza na ~vrstom tlu. RM SAD tra`i 480 F-35C sa ve}im nose}im povr{inama potrebnim radi pobolj{anja karakteristika aviona u upotrebi na nosa~ima aviona. Zbog razlika u hitnosti potrebe
Borbeni avion za precizne napade na povr{inske ciljeve
NOVE TEHNOLOGIJE
F-35C prvi put }e poletjeti u julu ove godine, a u operativnu upotrebu }e u}i do 2014.
uvo|enja novih aviona u naoru`anje, F-35 treba da do|e u jedinice u nekoliko podvarijanti: "blok 1" naoru`an samo minimalnim izborom ubojnih sredstava, treba da u|e u sastav marinskih skvadrona bar godinu dana prije F-35C. Termin uvo|enja u naoru`anje zavisi od dinamike rje{avanja problema vi{ka mase aviona. Nasljednik F-16 predstavlja privla~an mamac za saveznike Sjedinjenih Dr`ava i zato su se oni pridru`ili u razvojnoj fazi novcem ili znanjem, zavisno od tehnolo{kih mogu}nosti. Zauzvrat }e dobiti dio proizvodnje elemenata aviona. Britanci su u poslu od po~etka i ve} su garantovali porud`binu 67 aviona. Do sada, u JSF klub su se sa privilegovanim statusom u~lanili Izrael, Australija, Danska, Holandija, Italija, Kanada, Norve{ka, Turska i Singapur. Prema procjenama ”Lokid-Martina”, do 2040. godine bi}e prodato vi{e od 3.000 primeraka F-35, za oko 200 milijardi dolara. To bi trebalo da bude najunosniji posao u istoriji svjetske industrije. D.T. APRIL 2008
BEZBJEDNOST 53
NAJNOVIJE RATNE IGRICE
54
Crysis je igra postavljena u 2020. godinu. Tim arheologa na udaljenom pacifi~kom ostrvu, zarobljen je od strane sjevernokoreanskih trupa, a ameri~ke specijalne snage poslane su na ostrvo sa ciljem da prona|u i spasu nau~nike. Obu~eni u high-tech nanoodijelo sposobno da poja~a va{u snagu, brzinu I izdr`ljivost, spu{tate se padobranom na tropsko ostrvo koje vrvi od inteligentnih neprijatelja I jo{ ne~ega nepoznatog kako vama tako I sjevernokorejskim snagama. [to se grafike ti~e Crysis izgleda toliko realisti~no da je skoro nevjerovatno. Crytek je uspio da postigne vizuelno savr{enstvo koje prevazilazi sve do sada vi|eno, I nebrojeni su trenuci kada }ete zastati I diviti se onome {to vidite. Ponekad je sve sasvim obi~no, suncevi zraci I sjenke kroz d`unglu, a onda odjednom ne{to epohalno, recimo gledate ogromnu vanzemaljsku ratnu ma{inu kako mar{ira prema vama. DirektX 10 iskori{ten je maksimalno, I da biste u potpunosti u`ivali u resursima igre ra~unar mora biti mnogo iznad prosje~ne konfiguracije sa posebnim naglaskom na grafi~ku kartu. Sve u svemu vrijedi odigrati I u`ivati.
55
NOVE TEHNOLOGIJE
Crysis
Radna ljetnja uniforma Working summer uniform
Radna `enska uniform Working female unifor Slu`bena uniforma pripadnika policije Crne Gore Official police uniform
Radna zimska uniforma Working winter uniform
56
Sve~ana uniforma pripadnika policije Crne Gore Parade police uniform
ma rm
Amblem - oznaka jedinice Emblems - unit sign
Zna~ka pripadnika policije Police badge
57