Ludbreške novine broj 176 by Centar za kulturu Ludbreg

LIST GRADA LUDBREGA BE SPL AT NI PRIM JER A K

23. prosinca 2021. BROJ 176 / GODINA XVI.

SRETAN BOŽIĆ I Z D R AVA N OVA 2 0 2 2 .

AKTUALNO

23. prosinca 2021.

Digitalizacija sustava javne rasvjete kao dijela Smart city solutions na području Grada Ludbrega Ludbreški gradonač elnik reći da je preko 9 0 posto javne Dubravko Bilić je potpisao rasvjete na području grada LED ugovor o javnoj nabavi izrade štedljiva rasvjeta koja je smanji i provedbe projekta za - “Digita la ne samo potrošnju električ ne lizaciju sustava javneenergije rasvjete za više od 60 posto, kao dijela Smart city solutions nego je smanjila i svjetlosno za na području Grada Ludbrega”. gađenje i učinila naš grad - eko Ugovor je sklopljen s- ludbreš loški osjetljivim – rekao je Bilić kom tvrtkom Energy plus d.o.nakon o. potpisivanja ugovora do čiji je predstavnik Miroslav davši kako je zahvaljujući tvrtki Hlebar nazočio današnjoj Energy kon plus i njihovim inovaci ferenciji za medije održ anoj jamau napravljenonajvjerojatnije povodu potpisivanja ugovora. najviše u Republici Hrvatskoj Vrijednost projekta - jena 1, mili smanjenju potrošnje, prela jun kuna od čega 40 posto- su skunaLEDrasvjetuismanjenju financira Fond za zaštitu - okoli svjetlosnog zagađenja. ša. Dosada je zamijenjeno 051 2 Miroslav Hlebar istaknuo je lampi, a dolaskom iduće godine kako će ovim ugovorom Gradu u planu je nastavak osvjetljava biti omoguć eno jednostavno i njanovihulicaikritičnihmjesta učinkovito praćenje javne ra na drž avnoj i lokalnim cestama svjete. s ciljem povećavanja sigurnosti -Radi se o jednostavnim su u prometu. stavima koji uz pomoć najnovi Gradonačelnik Bilić jejih po tehničkih dostignuć - a omo potpisivanju ugovora naglasio gućuje putem sekvencionalnog jekakovećduginizgodinarade uključivanja praćenje potrošnje konkretne stvari po pitanju svake eko pojedinač ne svjetiljke, logije i pametnih rješenja. njezin nadzor funkcionalnosti - Grad Ludbreg je zajedno i kroz nadzor putem posebnog s partnerima od .3120 do krajasoftvera praćenje u kakvom je ovegodineuložiovišeodmi 01 stanju potrošnja pojedine lam lijuna kuna u obnovu-javne pe, ara i cijelog sustava na nivou svjete. Danas ponosno mož emo grada – rekao je Hlebar. Dubravko Bilić i Miroslav Hlebar

Cijena vrtića i u 2022. godini ostaje ista Dječji vrtić Radost prijavio je ove godine projekt „Rekonstrukcija i dogradnja Dječjeg vrtića „Radost“ Ludbreg“ na Mjeru 7 koja se odnosi na temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima« iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014-2020. Cilj projekta je rekonstrukcija i dogradnja postojećeg objekta dječjeg vrtića Radost Ludbreg u svrhu unaprjeđenja prostornih i drugih materijalnih uvjeta za podizanje kvalitete odgoja i obrazovanja. Ulaganjem će se unaprijediti kvaliteta socijalnih usluga i pridonijeti zadovoljavanju razvojnih potreba djece kako bi se postigao daljnji razvoj i unaprjeđenje odgojnoobrazovnog procesa i djelatnosti dječjeg vrtića Radost Ludbreg

Nakladnik: CZKI “D. N.“ Ludbreg Glavna urednica: Iva Havaić Grafički urednici: Matea Maltarić, Miroslav Vađunec Redakcija: Branko Dijanošić, Iva Havaić, Matea Maltarić, Dražen Vađunec, Neven Jerbić, Željka Namesnik, Ivana Dežić Kontakt:

Centar za kulturu i informiranje Ludbreg,

Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 / 306 130 Fax: 042 / 306 068

ludbreske-novine@czkidn.hr iva.havaic@ludbreg.hr Tisak: Tiskara Zagreb

prema svim pedagoškim standardima. Realizacijom projekta nadogradit će se zgrada vrtića u vidu polivalentne dvorane sa sanitarnim čvorom i spojnim hodnikom. Uz navedeno, izvršit će se rekonstrukcija postojećeg dijela vrtića, zamjena podnih obloga i izrada spuštenog stropa, bojanje, uređenje kuhinjskog bloka, premještanje nadstrešnice, zamjena postojeće rasvjete za efikasniju LED rasvjetu. Ukupan broj djece u dobi od 3-6/7 godina koji će po završetku projekta biti uključen u sportski program je 162. Očekivani rezultat projekta bit će nadograđen, rekonstruiran i opremljen objekt dječjeg vrtića ukupne površine od 1.960,47 m2 bruto površine. Predviđeno trajanje provedbe projekta je 22 mjeseci. Prva 4 mjeseca provodit će se postupak javne nabave i pripremi radovi, dok će se građevinski i drugi radovi implementirati sveukupno 12 mjeseci. Ostale aktivnosti koje će se provodit odnose se na uređenje interijera, opremanje te na informiranje i obavještavanje javnosti. Ukupna vrijednost projekta je 6.504.267,50 kuna, gdje sredstva davatelja bespovratnih sredstava iznose 5.203.414,00 kuna, a ostatak sredstva od 1.300.853,50 kuna osigurat će korisnik Dječji vrtić RadostLudbreg. Prijava projekta dio je kontinuiranog ulaganja u predškolski odgoj. Na području Ludbrega djeluju tri dječja vrtića, gradski vrtić Radost pohađa 180 djece, dok dva privatna vrtića pohađa

163 djece. U Iskrici je 70 djece, a u Smjehuljici 93. Ekonomska cijena vrtića u 2021. godini bila je 1300 kn, od čega je Grad po djetetu sufinancirao 800 kn mjesečno, a roditelji su plaćali 500 kn. Iduće 2022. godine povećat će se ekonomska cijena vrtića na 1450 kuna mjesečno, pri čemu će Grad sufinancirati 950 kn, a cijena za roditelje će ostati 500 kn kao i dosad. Sufinanciranje boravka djece u vrtićima je isto, bez obzira radi li se o gradskom ili privatnim vrtićima. U dogradnju gradskog vrtića uloženo je 3.125.000,00kn, 300 tisuća kuna uloženo je u uređenje dječjeg igrališta, a također je uloženo oko 100 tisuća kuna u edukacije i osposobljavanja stručnih djelatnika-odgojitelja.

23. prosinca 2021.

AKTUALNO

U tijeku je obnova kino dvorane

Održano 40-ak kulturno-umjetničkih programa

CENTAR ZA KULTURU I INFORMIRANJE LUDBREG ZAVRŠIO ENERGETSKU OBNOVU ZGRADE, ZAPOČEO OBNOVU KINODVORANE, OSNOVAO MUZEJ GRADA LUDBREGA, ODRŽAO 40-AK KULTURNO-UMJETNIČKIH PROGRAMA, SVAKOG MJESECA PRIPREMAO LUDBREŠKE NOVINE...

Puno noviteta u ovoj godini na izmaku

Kraj godine uvijek je period u kojem se okrenemo iza sebe i rezimiramo što smo sve postigli, što smo mogli malo bolje odraditi i što želimo popraviti u budućnosti. U Centru za kulturu i informiranje Ludbreg čini se kako nemaju za čime žaliti. Naime, ovu 2021. godina pamtit će po dugoočekivanim pozitivnim pomacima u funkcionalnosti i izgledu zgrade. -Nakon više od 60 godina iduće godine. Nova dvorana imat zgrada je konačno doživjela će 250 sjedećih mjesta, a budući obnovu zahvaljujući kojoj se da će biti multifunkcionalna u smanjila godišnja potrošnja njoj će se moći održavati razni energije i povećalo korištenje kulturno-umjetnički programi, obnovljivih izvora energije. koncerti, kino projekcije, Napravljena je nova toplinska konferencije, seminari, ovojnica, nova kotlovnica, tribine, predavanja i Umjesto klimatizacija dvorane ostali slični sadržaji. planiranih i fotonaponska - Obnovom kino 1. 839.486,42 elektrana. Vidljiva dvorane zaokružit kuna, potrošili je velika ušteda u ćemo priču koja je 1.426.285.71 kuna. potrošnji električne jedva čekala da bude Proračunu ušteenergije, jer smo ispričana. Vjerujem djeli 412.200,73 primjerice u lipnju kako će moderno kuna. proizveli više nego uređeni prostori biti što smo potrošili.- kaže dodatan poticaj mladima ravnatelj Centra, Branko da se malo više uključe u Dijanošić i ističe kako je stvaranje kulturnog sadržaja. provođenje projekta energetske kaže ravnatelj. obnove zgrade donijelo i Upravo su kulturnouštedu jer umjesto odobrenih umjetnički programi ove godine 1.839.486,42 kune kredita kao bili u fokusu organizacijskih vlastitog učešća, realizirano je aktivnosti Centra. Tako je u 1.426.285,71 kuna. - Time smo sklopu svima poznatog programa proračunu uštedjeli 413.200,73 'Ludbreg petkom' održano 40-ak kune za otplatu u slijedećih 5 kulturno-umjetničkih događaja. godina. - objašnjava. Bilo je izložbi, koncerata klasične, U tijeku je i dugoočekivana jazz, gospel i zabavne glazbe, obnova kino dvorane, a čiji je predstava za djecu koje su bile završetak predviđen za travanj pun pogodak i čini se upravo

ono što ludbreškim mališanima treba. Održana su i predstavljanja knjiga, performansi na otvorenom te kuharski natječaj. Programe Centra tijekom godine pratilo je oko 3000 posjetitelja. - Naša želja je da kroz program „Ludbreg petkom” doprinesemo i dodatno unaprijedimo kulturni život grada Ludbrega stoga nas iznimno veseli da su umjetnici amateri, ali i profesionalni umjetnici prepoznali njegov potencijal i da nam se javljaju sa svojim programima. Ovogodišnji program je uistinu bio raznovrstan, prilagođen i djeci i odraslima, tako da je svatko mogao nešto odabrati. Potrudit ćemo se da takav bude i u idućem razdoblju. - govori Branko Dijanošić. Osnovan Muzej grada Ludbrega Od ove godine, točnije od 2. lipnja 2021., u sastavu Centra za kulturu i informiranje Ludbreg djeluje i Muzej grada Ludbrega. Klasificiran je kao

opći, regionalni muzej zavičajnog i kompleksnog tipa unutar kojeg se sabire, istražuje i prezentira materijalna i nematerijalna baština s područja Ludbrega. Muzejska djelatnost raspoređena je po ustrojbenim jedinicama – odjelima i zbirkama: Arheološki odjel, Etnografski odjel i Povijesna zbirka koja ima različite fondove (Fond dokumentacije, Fond numizmatike, Zbirka fotografija i negativa, Stalni postav Zbirke predmeta sakralne umjetnosti). Ove je godine potpisan i sporazum s udrugom Žene iz Centra svijeta kojim Muzej grada Ludbrega preuzima na sebe brigu oko prikupljenih predmeta pod nazivom „Bakina hiža i dedekov dvor“ (stručna obrada, zaštita premeta i prezentacija). Udruga je vrijednim radom prikupila brojne predmeta za koje se sad treba pobrinuti struka, pa smo tako zaposlili i etnologa koji će sve predmete i obraditi. Muzejski odjeli i zbirke smješteni su u tri zgrade u gradu Ludbregu – Dvorac Batthyany, Arheološki park 'Iovia' te Bakina hiža i

dedekov dvor. - Slijedeće godine nas čeka dosta posla oko završetka obnove dvorane, organizacija kulturnih programa pod nazivom „Ludbreg petkom“ u kojima ćemo opet nastojati pokriti što više različitih sadržaja tako da svatko može odabrati ono što ga zanima. Muzej Grada Ludbrega ima veliki posao oko obrade prikupljene građe i njene promocije da bismo dobili što više posjetitelja. Arheološki park Iovia također trebamo što više promovirati, a u planu je i pokretanje akcije da se arheološki predmeti koji su nađeni na ovom području, a čuvaju se u drugim muzejima i nisu izloženi, vrate u Ludbreg jer postoji mogućnost proširenja stalnog arheološkog postava i to bi bila onda zaokružena priča o životu na ovom području. zaključuje Dijanošić. Za kraj napomenimo kako Centar jednom mjesečno izdaje i Ludbreške novine koje upravo čitate, a koje su dostupne i u digitalnom obliku kroz portal Ludbreške e-novine.

DOZNAJEMO

23. prosinca 2021.

Uskoro otvorenje kampa u Ludbregu

U sklopu projekta “Promicanje promocije i razvoja transnacionalnih hodočasničkih ruta povezanih s održivim i kulturnim turizmom“, akronim: VIA SAINT MARTIN u sklopu programa suradnje Interreg Mađarska-Hrvatska 2014-2020 u završnoj je fazi uređenje autokampa. - Kamp je smješten ispod Črn bela i zapravo je početak našeg velikog autokampa. Na trenutnoj lokaciji nalazit će se 14 mjesta za autokampere i planiramo povezati taj dio s našim otokom, odnosno prostorom za kampiranje koji se tamo nalazi. Otok mladosti već je ugostio putnike prolaznike, boravili su tamo izviđači iz Belgije i Francuske, motociklisti koji putuju Europom i drugi. Uređenjem prostora za kampiranje pripremamo turističku infrastrukturu koja je neophodna u današnje vrijeme s obzirom da se turizam sve više mijenja. Danas turizam više nije samo more i kontinent već ima sve više šansi postati jedna zdrava turistička priča. Nama je cilj pripremiti Ludbreg, pripremiti infrastrukturu da Ludbreg postane zanimljivo turističko odredište. Ovaj autokamp je dio projekta s Mađarima u sklopu kojeg smo već organizirali hodočasnički dan, planinarski pohod i želja nam je nastaviti u tom pravcu razvijati se i dalje – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

Projekt se provodi u partnerstvu u partnerstvu s Općinom Zalaszentmárton iz Mađarske Vrijednost projekta je 350.130,75E, dok je udio Grada Ludbrega 181.590,00E, od čega 85 posto financira EU, a preostali dio Grad Ludbreg. – Ovo je za nas jedan uistinu vrijedan Interreg projekt kojim nastavljamo dobru suradnju s Mađarskom. Zajedno smo proveli već nekoliko projekata bilo kao partner na projektu, bilo kao vodeći partner. Ovaj projekt došao je kao nastavak naše strategije ulaganja u turizam, prije svega u hodočasničke sadržaje, ali i u ovoj Covid situaciji popularan outdoor turizam gdje pozivamo ljude da što više vremena borave vani – rekao je gradonačelnik Bilić te dodao kako je Grad Ludbreg pripremajući se i tražeći partnere za projekt naišao na jednu prekrasnu malu općinu u Mađarskoj i u kojoj se nalazi crkva svetog Martina iz 13. stoljeća. Grad Ludbreg i općinu Zalaszentmárton povezala je zajednička želja za razvijanjem hodočasničkog turizma.

Opći cilj projekta je razviti i primijeniti inovativni turistički proizvod koji se odnosi na razvoj hodočasničkih turističkih ruta, koji uključuju vjerske spomenike i objekte u prekograničnom području. Specifični ciljevi projekta su: razvoj novih usluga u obliku tematskog turizma kao novootvorene turističke atrakcije; uspostavljanje zajedničke hodočasničke tematske rute koje će povezati grad Ludbreg i Zalaszentmárton; poboljšanje uvjeta prihvaćanja turista i posjetitelja na tematskoj ruti izgradnjom novih smještajnih jedinica; podrška lokalnim gospodarstvima i održivom turizmu. Projektne aktivnosti koje će se provoditi tijekom 20-mjesečnog trajanja projekta su: izrada zajedničkog programa za hodočasnički turizam; zajedničke akcije za izgradnju kapaciteta lokalnih dionika o održivom turizmu; organizacija kulturnih događanja; razvoj zajedničkog pametnog rješenja (aplikacije) za promociju nove turističke ponude; uspostavljanje tematske rute i opremanje turističkim sadržajima; poboljšanje usluga smještaja za posjetitelje na lokacijama; testiranje hodočasničkog programa i izviđanje rute.

DONOSIMO

23. prosinca 2021.

Učenici Srednje škole Ludbreg uče uz VR tehnologiju U sklopu projekta VR EDUCATION koji je sufinanciran iz Programa Erasmus+, učenici u Srednjoj školi Ludbreg uče nastavni sadržaj uz VR tehnologiju. U sklopu aktivnosti dugoročnog učenja i poučavanja učenici iz Srednje škole Ludbreg, zajedno s učenicima iz srednjih škola iz Sjeverne Makedonije, Cipra i Bugarske uče nastavni sadržaj na edukativnom modulu "Znanje kao jedini izlaz". Koristeći najnoviju tehnologiju virtualne stvarnosti, učenici su stavljeni u virtualnu situaciju u kojoj je potrebno riješiti problem vezan uz određenu nastavnu temu. Učenici na glavi imaju VR naočale i nalaze se u učionici iz koje trebaju pobjeći. Da bi se to postiglo, profesori iz škola sudionica, na kratkoročnim treninzima postavili su zagonetke koje učenici moraju riješiti. Zagonetke su dizajnirane prema specifičnom predmetu (fizika, kemija, geografija, engleski jezik i matematika) kako bi testirali znanje učenika i naučili ih kako ga primijeniti u stvarnom životu. Glavna ideja inovativnog VR edukativnog modula "Znanje kao jedini izlaz" koji je temeljen na konceptu „Escape room“, je stvaranje inovativnog pedagoškog pristupa i metoda poučavanja,

učenja i vrednovanja, kao i poticanje nastavnika i učitelja na suradnju i korištenje digitalnih tehnologija na kreativan i učinkovit način. -Većina učenika se prvi puta uživo susrela s VR sustavom, a svi su po prvi puta imali priliku upoznati s Oculus Quest 2, jednim od najboljih takvih sustava. Prvi dojam je oduševljenje koje vodi u daljnje istraživanje. Iako su učenici upoznati s raznim digitalnim gadgetima, ovaj sustav čini virtualnu stvarnost posebnom i time još više pobuđuje njihovu znatiželju. Učenici su uvidjeli razne mogućnosti primjene VR tehnologije u vojsci, medicini, sportu, dizajnu, a posebno u edukaciji što će i sami isprobati.

Oculus Quest 2 omogućuje ulazak u svjetove igara, pristup video sadržaju i aplikacijama od 360 stupnjeva. Uz korištenje VR naočala u Srednjoj školi Ludbreg rješavamo zadatke iz engleskog, matematike, fizike i geografije. Učenicima više nije dosadno i teško, već interesantno, uzbudljivo i zabavno – rekla je profesorica Renata Flajšman. Koncept „Escape room“, koji je osmišljen i realiziran od strane ludbreške tvrtke Lunar kroz Erasmus+ program, osim usvajanja nastavnih sadržaja, pomaže učenicima razviti i unaprijediti vlastite sposobnosti logičkog razmišljanja, kognitivne sposobnosti, društvene vještine, timski rad te prostornu orijentaciju.

Sadržaj priopćenja isključiva je odgovornost Grada Ludbrega.

Poljoprivredna zadruga "Ludbreški kraj"

Sezona krastavaca kornišona krenula je dvadesetak dana kasnije od previđenog Kraj kalendarske godine označava i završetak poljoprivredne sezone u Poljoprivrednoj zadruzi "Ludbreški kraj". Kakva je bila ova sezona? Kak i naveke, vele ljudi mogla je biti i bolja al nemo se žalili, dobra je bila – zadovoljni smo. Nek i druga bude takva već ak nebre biti bolja, a nadamo se da bu bolja – kažu iskreno poljoprivrednici našega kraja koji se već dugi niz godina bave proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda i prošli su sve i svašta, pamte i dobre i loše proizvodne godine. U Zadruzi se trenutno najviše bave cijenom repromaterijala, ponajprije cijenom umjetnih gnojiva koja svakodnevno rastu i ponajviše ih brinu. - Poljoprivredna sezona u svim kulturama je dosta kasnila zbog vremenskih uvjeta i loše situacije u proljeće s danima punim oborina i hladnim temperaturama koje nisu išle u prilog proizvođačima - našim zadrugarima i kooperantima PZ Ludbreški kraj. Sezona krastavaca kornišona krenula je dvadesetak dana kasnije od previđenog i na kraju je uspjela s nekih 30 posto manjih prinosa! Ljetni mjeseci stvorili su berbu koja je bila odlična i odvijala se svakodnevno, a tako je i krenula paprika rog i

patlidžan! – kaže Saša Lenček, predsjednik Zadruge. Član zadruge Branko Križan jedan je od većih proizvođača povrća u našem kraju. Po struci poljoprivredni tehničar zajedno sa suprugom Sanjom ove je godine proizveo čak 50 tona crvene rog paprike. - Moja obitelj počela se baviti proizvodnjom povrća početkom 90–tih godina, a mi smo nastavili njihovim stopama. Danas najviše proizvodimo crvenu rog papriku ali uz nju proizvodimo i krastavce kornišone te patlidžan. Posljednjih par godina proizvedeno povrće plasiramo u Podravku putem zadruge Ludbreški kraj i zadovoljni smo. Sve proizvedeno zadruga nam otkupi i plati u ugovorenom roku tako da nemam nekih zamjerki na našu suradnju. Dapače, planiramo povećati proizvodnju te smo zadovoljni budući da od svojeg rada možemo pristojno živjeti – zadovoljan je Branko Križan. On je samo jedan od poljoprivrednih proizvođača koji surađuje s našom zadrugom i koji iz godine u godinu povećava svoje poljoprivredno gospodarstvo. A kako i ne bi, kad se u zadruzi trude da svi proizvođači na što lakši način prebrode poljoprivrednu sezonu.

I ove godine Poljoprivredna zadruga Ludbreški kraj je osigurala sjeme, repromaterijal, gnojiva i prihrane za sve njih. Otkup i transport proizvedenih proizvoda također su bili unaprijed dogovoreni te su njihovi proizvođači bezbrižno uzgajali svoje povrće i predavali ga u zadrugu. S obzirom da je na tržištu nedostajalo gotovih proizvoda, Podravka je dogovorenu otkupnu cijenu tijekom sezone povećavala tako da su i proizvođači na kraju dobili više nego su planirali. - Sjećam se, repromaterijal, troškovi goriva i ostala ulaganja

prije su bila puno, puno jeftinija nego danas, međutim na to ne možemo previše utjecati. Isto tako, nažalost rast cijene povrća nije na istom nivou kao i rast troškova međutim pozitivno je što putem zadruge cijene povrća ipak iz sezone u sezonu rastu tako da se nadamo da će nam se trud u novoj sezoni još više isplatiti – zaključuje Branko i želi svim svojim kolegama, članovima zadruge kao i svim ostalim poljoprivrednicima sretne blagdane i uspješnu Novu 2022. godinu i kratko poručuje – Živjeli! -Svaka godina nosi svoje po-

zitivne strane i rizike poslovanja ali ne odustajemo. Od osnivanja Zadruge možemo reći da smo postali velika karika u lancu organizacije i distribucije povrtlarskih kultura i vođeni sloganom domaćih proizvoda koji su od berbe u kratkom roku u samoj distribuciji proizvodnje. U godini pred nama tj. novoj poljoprivrednoj sezoni povećat ćemo kapacitete otkupa, transporta i skladištenja i proširiti ugovore s novim kooperantima i zadrugarima – kaže Saša Lenček , predsjednik poljoprivredne zadruge Ludbreški kraj.

DOZNAJEMO

23. prosinca 2021.

Djelatnice Razvojne udruge Ludbreg uspješno završile osposobljavanje Radnice RUL-a zaposlene na projektu “Zaželi u Ludbregu” položile su završni ispit za poslove gerontodomaćice te su time uspješno završile osposobljavanje. Na taj način stekle su uvjerenje o osposobljavanju koje je verificirano od strane Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, a koje se upisuje u radnu knjižicu. Time se ulaže u znanja i kompetencije zaposlenih žena, a iste će ujedno i nakon završetka projekta biti konkurentnije na

Zavod za hitnu medicinu Varaždinske županije raspolaže novim vozilom koje će koristiti za intervencije na području ludbreške ispostave. Vrijednost novog vozila je 537.500 kuna, a financirano je iz proračuna Varaždinske županije, iz decentraliziranih sredstava. Opremljeno je najsuvremenijom opremom, a ima i nadstandard u vidu autopulsa. - Ovime podižemo zdravstveni standard i pokazujemo da vodimo brigu o svakom našem građaninu te osiguravamo kontinuitet skrbi o zdravlju stanovnika. Također, nabavom novog vozila dodatno se povećava sigurnost pacijenata. I sljedećih godina ćemo ulagati u opremanje svih naših zdravstvenih ustanova – istaknula je zamjenica župana Silvija Zagorec na nedavnoj primopredaji vozila, kojoj je prisustvovala i Ljubica Božić, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, civilno društvo i hrvatske branitelje. Sada Zavod za hitnu medicinu raspolaže s devet vozila za hitnu intervenciju, koja su prosječne starosti ispod godinu dana jer su četiri nabavljena prošle godine, a jedno ove godine. Tri su u Varaždinu i po dva u Novom Marofu, Ludbregu i Ivancu. - Zavod za hitnu medicinu napravi na području Županije godišnje oko 230.000 kilometara. Godišnje imamo 9.700 intervencija na terenu, te 8.869 intervencija u ambulantama – izvijestio je ravnatelj Zavoda Mladen Smoljanec

tržištu rada i imati veću šansu za daljnje zaposlenje. Program stručnog osposobljavanja za zvanje gerontodomaćice provodilo je Pucko otvoreno uciliste Varazdin uz potporu Centar za kulturu i informiranje "Dragutin Novak" Ludbreg. Edukacije i testiranja provodila su se uz pridržavanje epidemioloških mjera nadležnih institucija. Razvojna udruga Ludbreg kroz projekt „Zaželi u Ludbregu“

zapošljava 25 žena na radno mjesto gerontodomaćice koje svakodnevno pružaju brigu i skrb o 150 krajnjih korisnika, osobama starije životne dobi ili osobama s invaliditetom. Projektom se direktno utječe na smanjenje stope siromaštva i socijalne isključenosti, smanjenje nezaposlenosti kao i smanjenje broja institucionaliziranih osoba starije životne dobi. Uz grad Ludbreg, projekt se provodi na području još 5 po-

dravskih općina - Sveti Đurđ, Mali Bukovec, Novigrad Podravski, Đelekovec i Hlebine. Više informacija o projektu dostupno na mrežnim stranicama: www. zazeli.rul.com.hr

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Razvojne udruge Ludbreg.

Zavod za hitnu medicinu Varaždinske županije

Novo vozilo za intervencije na ludbreškom području

DONOSIMO

23. prosinca 2021.

LUCERA PREDSTAVLJALA HRVATSKU NA KONTAKTNOM SEMINARU NA ISLANDU

'Ostvarili smo vrijedne kontakte i prilično detaljno definirali nekoliko projektnih prijedloga na kojima ćemo zajedno raditi' LUCERA d.o.o. poduzetnički inkubator Ludbreg koji je osnovan kao potporna institucija koncipirana tako da korisnicima s idejom pomogne u njihovoj realizaciji u posljednje vrijeme dokazala se uspješnom i u pisanju, prijavi i provedbi europskih projekata. Stoga nimalo ne čudi da je upravo Lucera odabrana od strane Nacionalne agencije za mobilnost i EU projekte kao predstavnik Hrvatske na Digital, Inclusive and Green Innovation kontaktnom seminaru koji se održao na Islandu u razdoblju od 22. studenog do 25. studenog 2021. Sudjelovanje na događaju u potpunosti je financirano od strane Nacionalne agencije za mobilnost i EU projekte. - Iz poslovnog stajališta svakako bih ocijenio događaj na Islandu vrlo uspješnim obzirom da smo ostvarili vrijedne kontakte i prilično detaljno definirali nekoliko projektnih prijedloga na kojima ćemo zajedno raditi. Bila je čast prezentirati Hrvatsku na ovakvom događaju – pojasnio je Robert Majhen, predstavnik Lucere na spomenutom seminaru. Uz hrvatskog predstavnika seminaru su nazočili oni iz Islanda, Litve, Luksemburga, Mađarske, Nizozemske, Norveške, Slovačke, Slovenije i Švedske. U Luceri očekuju kako će sudjelovanje na događaju rezultirati pokojom prijavom na Erasmus program. - Obogaćen sam novim iskustvom, znanjem i energijom novih ljudi. Više od toga bi bilo zaista neskromno za očekivati. Kroz jednu vježbu definirao sam novo kao novu priliku za korištenje novih tehnologija kako bi ljude učinili boljima – zaključuje Robert Majhen te kroz putopisnu reportažu iznosi dojmove s dalekog Islanda. Dan 0 - Vijest, 3. studeni 2021. Naizgled sasvim običan dan u uredu. Iako ni jedan dan zapravo nije takav, ovaj je bio svakako posebniji. Dolazi e-mail u kojem nas organizatori s Islanda obavještavaju kako smo odabrani biti sudionikom DIG-I-Pact seminara.Prekrasno iznenađenje. Tim više jer smo odabrani na osnovu dosadašnjeg rada i aktivnosti u Erasmus + projektima kao i out-of-box razmišljanju kojim pristupamo svakoj novoj projektnoj ideji. Barem bih volio vjerovati da je tome tako. Jeste li znali da oko 40% Islanđana vjeruje u patuljke, trolove i vilenjake? Kako ne radovati se posjeti takvoj zemlji. Auroro, dolazim. Dan 1. - Dolazak Ni ovo putovanje ne započinje drugačije. Rano jutro...Zagreb... aerodrom…remen, sat, laptop, imate li nekih zabranjenih sredstava, COVID pass i za par sati (čitaj 6 sati leta sveukupno) preko Frankfurta slijećemo na Keflavik. Island. Jedinstven islandski jezik ima preko 100 riječi za vjetar. Nakon izlaska iz aerodroma i suočavanja s ovom

prirodnom pojavom meni je na pamet pala samo jedna - wtf (odnosno 3). Nikad nećemo napustiti ovaj otok. Ispostavilo se na kraju da to uopće ne bi bio loš scenarij. Organizatori seminara potrudili su se i poslali nam detaljne upute gdje, kamo i kako. To je uvelike olakšalo transport autobusom od aerodroma do Reykjavika. Autobusna stranica u glavnom gradu Islanda nikako ne odaje dojam da je glavna stanica, ali odiše šarmom mirnog i staloženog života. To je mjesto na kojem se po prvi puta susrećem s činjenicom kako Island nije jeftina zemlja. Ta spoznaja dolazi u obliku malenog peciva sa šunkom i sirom procijenjenog na kojih 55kn. Nasuprot tome, energenti su jeftini, 99% svojih potreba za energijom pokrivaju iz geotermalnih izvora. Sunce na Islandu u ovo doba godine izlazi u 10:15, a mrači se već oko 16 sati. Mrkli je mrak kad po nas dolaze organizatori. Na prvu djeluju otvoreno srdačno i toplo. Sasvim suprotno od vremena koje nas je dočekalo. Promatram ostale sudionike. To ionako svi radimo kad se po prvi put susrećemo s grupom ljudi. Djeluju isto tako istraživački kao i ja, no čine se kao ekipa s kojom bi se mogao odraditi produktivan brainstorming. Mjesto u kojem smo odsjeli zove se Hveragerði. Do kraja putovanja uspio sam ispravno izgovoriti naziv. Gospođa s Islanda nas obavještava da je to mjesto zvano i kao earthquake city. Mjesto poznato po potresima. Smirenim glasom odala je dojam da to nije nešto što bi nas trebalo brinuti. Odlučujem da to bude moj izbor. Naši domaćini su Helga i Margret. Glavni moderator i spiritum movens cijele priče je Paul. Paul Guest iz Škotske. Dolaskom u hotel imamo cijelih 30 min za raspakiravanje i počinje prva seansa u obliku ice breaker događaja. Prema nazivu daje se zaključiti da će to biti inicijalno upoznavanje sudionika kroz formalno-neformalan

pristup. Iznenađuje me činjenica kako je većina sudionika iz sjevernih zemalja. To je potpuno suprotno pogrešnoj informaciji kojom sam do sada baratao da razvijene zemlje sa sjevera Europe nisu zainteresirane za Erasmus projekte. Čak štoviše. Ispostavit će se da postoji značajan interes, pogotovo prema partnerima koji u partnerstvo unose svježinu i kreativan način uporabe novih digitalnih tehnologija. Ubrajam se u takve. Dan 2. - Rad, rad i još rada Na stolovima nas dočekuju domaći proizvodi kao poklon. Island je jedna od ekološki najprihvatljivijih zemalja na svijetu. Stupovi islandskog gospodarstva su ribolov, topljenje aluminija i u zadnje vrijeme turizam. Upoznavajući se s agendom seminara, vrlo jasno se zaključuje kako će raspored biti zgusnut i da će se tražiti konstantan angažman sudionika. Iz iskustva znam da su agende zapravo smjernice kako će neki dan izgledati i vrlo često se mijenjaju u hodu ovisno o postignutim rezultatima. Kroz prozor konferencijske hale gledam grijane vanjske bazene, snijeg pada. Razmišljam kako će aktivnosti planirane do 19 sati popodne biti gotove ranije i da će biti vremena nagraditi tijelo vrućom kupkom. Uzalud. Nakon inicijalnog upoznavanja i definiranja pravila, počinjemo s izlaganjima. Sudjelovao sam u podosta pisanja projektnih prijedloga i poznata mi je procedura. Potvrđuje se kako je potrebno studiozno pristupiti svakoj ideji. Jasno definirati osnovne ciljeve s brojčanim pokazateljima ukoliko je rađeno istraživanje tržišta kao i pokazati održivost projekta u smislu korištenja intelektualnih outputa i nakon završetka projektnih aktivnosti. 1 od 10 Islanđanina će napisati knjigu. Ova otočna država s nešto više od 300.000 ljudi ima više pisaca, više objavljenih knjiga i više pročitanih knjiga, po glavi stanovnika, nego bilo

gdje drugdje u svijetu. Imajući na umu tu činjenicu, mudar je potez imati projektnog partnera iz Islanda i pouzdati se u njihovu literarnu nadarenost. Pronalazak kvalitetnih partnera koji će zajedno razvijati projektnu ideju i sudjelovati u pisanju projektnog prijedloga je ključan. To je jedan od glavnih ciljeva ovog seminara. Bez lažne skromnosti mogu reći da smo kroz rad u grupi i konstantno sudjelovanje u raspravama kao i inovativne tehnologije kojima obogaćujemo projekte, učinili da kao LUCERA postanemo vrlo poželjan sugovornik i potencijalan projektni partner. Kreativan i inovativan pristup uostalom je točno ono što moj tim i ja radimo kod prijava projekata u kojima sudjeluje Grad Ludbreg - Grad koji je proglašen šampionom u povlačenju sredstava iz EU po glavi stanovnika u razdoblju 2013 - 2018. Popunjavamo BINGO tablicu, glasamo crvenim i zelenim kartonima, izjašnjavamo se po pitanju važnih i manje važnih stvari, radimo u grupama, definiramo i smišljamo nove projektne ideje. Zahtjevno je i očekuje se konstantan angažman. Radni dio dana završava marshmalovima i špagetima. Sirovim špagetima. Odlična vježba za stvaranje timskog duha. Potrebno je bilo izgraditi što je moguće viši toranj i na vrh postaviti balon. Najviši toranj s najmanje uloženog "materijala" pobjeđuje. Moj tim sastavljen od 4 momka je napravio najviši. I preskup. Nazvao sam ga Trump tower. Nakon ručka odlazimo u

simulator potresa od 6 stupnja po Richteru. Naglasak je - nakon ručka. Recimo da to nije bila najbolja ideja. Za sam kraj dana odlazimo u obližnje mjesto Selfoss te na samom kraju u restoran kraj kojeg suklja podivljali gejzir. Peku kruh na njemu. Od patuljaka još ni traga. Kao ni od Aurore. Ne gubim nadu. Još jedan dan je pred nama. Dan 2. - Još rada i odlazak Vrijeme je da predstavimo projektne ideje koje smo razvili kao timovi. Radim na ideji s kolegicom iz Luksemburga i paralelno na ideji s kolegom iz Švedske. Prezentiramo obje i dobivamo pozitivno mišljenje od gurua Erasmus+ programa utjelovljenog u Paul obliku. Popunjavamo do kraja BINGO tabelu te smo kao sudionici nagrađeni islandskim slasticama. Vrijeme je za završna slikanja i pozdrave. Sada smo se već dovoljno upoznali i rastanak pomalo neobično teško pada, no ostaje dogovor o daljnjem kontaktu i razradi inicijalno postavljenih projektnih ideja. Velikodušno, islandski domaćini su nam omogućili da ostanemo dan duže ukoliko je potrebno s obzirom na raspored letova. O njihovom trošku. Krećemo prema Reykjaviku gdje ćemo provesti zadnji dan i noć. Putujemo po danu i ovaj put cijelim putem imamo priliku vidjeti vulkansko tlo bez ijednog drveta. Pokoji oblak pare iz gejzira pojačava nadrealan dojam. Monoton ali na čudan način nadrealno lijep. Reykjavik. Island je uvijek na ili blizu vrha kada je riječ o većini pokazatelja kvalitete života. i to se osjeti na svakom koraku. Island je najsigurnija zemlja na svijetu. Šećući gradom pomalo se stječe dojam serije Život na sjeveru. Sinergija sjevernjačke hladnokrvnosti i vikinškog genoma čini Islanđane vrlo interesantnim osobama za razgovor. Gospođa u trgovini suvenirima, jedinog mjesta gdje sam vidio patuljka, trola i Auroru Borealis, veli da je prošlu godinu bila u Hrvatskoj. Naravno na našoj prekrasnoj obali. U većini slučajeva Hrvatsku povezuju baš s time. Ne samo Islanđani. Razgovor sa svakim sudionikom započeo je na sličan način. Bili smo kod vas na moru. Ništa neobično. Prava vrijednost Erasmus+ programa u svojoj suštini i jest networking i upoznavanje različitih kultura i običaja i s potvrdom toga vraćam se s Islanda. Kažu da se posjet Islandu ljeti i zimi razlikuje kao da ste posjetili dva različita planeta. Jedino što mogu reći sjáumst aftur Ísland.

INFORMATOR

23. prosinca 2021.

Prijavljen projekt vrijedan 5,5 milijuna eura Grad Ludbreg uspješno je prijavio projekt ReLIFE Bed nja na program Europske komisije LIFE . 720 - 1 20 Predviđeno trajanje projekta je 6 godina, a ukupna vrijednost ,5 milijuna eura. U projektnom konzorciju, osim Grada Lud brega, nalaze se Prirodoslovno-matematički - fakultet Za greb, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatsko ihtiološko društvo, Hrvatske vode i Varaždinska ž upanija. Ciljprojektnogprijedlogajereguliratiirevitaliziratikoritorijeke Bednje od Kučana Ludbreškog do željezničkog mosta - u Ludbre gu,uklonitiinvazivnebiljneiživotinjskevrste,obnovitistaništa inativneribljezajednicedonjegdijelaBednje uludbreškompo dručju,uključujućiiludbreškajezerateomoguć- itiodrživokori štenjeuslugaobnovljenogvodenogekosustava nakoristLudbre gainjegovihstanovnika,aliiznatnoširegpodručja. RijekaBednja,najdužarijekačijisečitavtok nalaziuHrvat skoj,posjedujevrlobogatuiraznolikuihtiofaunu.Preliminarnim istraživanjemprovedenimodstranePMF-aZagrebtijekom. 1 20 godine utvrđeno je da je područje oko korita rijeke Bednje,ali i čitav Otok mladosti, izrazito bogato stanište različitih biljnih i životinjskih vrsta. Rijeku Bednju nastanjuje 5 3 vrsta, što pred stavlja čak četvrtinu od ukupnog broja slatkovodnih riba Hr vatske i naglašava važnost obnove i očuvanja riblje zajednice Bednje za cjelokupnu hrvatsku bioraznolikost. toviše, Š čak 1 ribljihvrstakojeobitavajuilisuobitavaleuBednjiuvrštenojena Dodatke Direktive o staništima i divljim vrstama Europske uni je te se njihovo očuvanje smatra od posebnog značaja za čitavu Europskuuniju. Nažalost,antropogeneaktivnostidovelesudo - negativnihpro mjena u nativnoj ihtiofauni pa je nekoliko-vrsta nestalo iz Bed nje,smanjenesupopulacijeinarušenastrukturaostalihnativnih vrsta,aprisutnesuičetiristranevrste.Kao - glavnirazlozinega tivnih efekata po riblju zajednicu, ali i čitav vodeni ekosustav, prepoznate su znatne promjene staništa, kao i pregrade koje su dovele do urušavanja staništa i sprječavaju - migracije migrator nih vrsta riba. Kako bi se uklonio taj negativan učinak, projek tom je predviđena izgradnja riblje staze koja će povezati rijeku BednjusaMlinskimkanalomitakoomogućitimigracijuriba. –Projektjeosmišljenurazine: 3 prvarazinaaktivnosti usmje rena je isključivo na obnovu i očuvanje prirodnog ekosustava, druga povezuje vrijednosti prirodnih zajednica s ljudskom za jednicom,dokseaktivnostitrećerazineodnose nauređenjepro stora za rekreativne i edukativne svrhe. Ovaj projekt osmišljen je kao višerazinski, multidisciplinarni konzervacijski program čijim se aktivnostima nastoje riješiti primijeć eni problemi i ob novitiprirodnostanjeekosustavate,ukonačnici,vratitiprirodu unašeživote–rekaojegradonačelnikDubravkoBilić.

U Ludbregu pad nezaposlenosti od 12,6%, najveći u županiji Sredina mjeseca je vrijeme njom četverogodišnjom školom. kada na našu e-mail adresu Ovoga sti puta najmanje nezaposle Najtraženija zanimanja žeizvještajHrvatskogzavoda nihza jesazavršenomgimnazijom.tijekom studenog 2021. gozapošljavanje, Područnog ured dine bila su: Varaždin koji donosi podatkePONUDA o SLOBODNIH tržištu rada u Varaždinskoj ž u RADNIH MJESTA .Prodavač 1 /prodavačica paniji. 2.Skladišniradnik/skla Tijekom studenog . 1 20 godišnaradnica Saznajemo kako trenutno dine na prijavljeno je -1 6 slobod .Čuvar 3 području ž upanije imamo 206 no radno mjesto, što je za 1 4 Konobar/ . 4 konobarica nezaposlenih osoba od čegaslobodnih su radnih mjesta manje . 5 Odgojitelj / odgojitelji 24 prijavljene u Ludbregu. Unegouproteklommjesecu,te1 2 odnosunaprethodnimjesec slobodno broj radnomjestovišeca nego predškolskedjece nezaposlenihmanjijeza%6,au u istom mjesecu prošle godine .6 Radnik / radnica na odnosu na isti mjesec-prošle studeni ( go .) 20 proizvodnojliniji dine broj nezaposlenih je manji .Njegovatelj 7 /njegovate za%.482,KonkretnoLudbregje Najvišeslobodnihradnih - mje ljica bolesnika u kuć i u studenom zabilježio pad - neza staimauprerađivačkojindustriji . 8 Tekstilni radnik / tek poslenostiuodnosunaprethodni koja je proteklog mjeseca pro mjesecza%2.6,1 našla tek 40% traženih radnika,stilnaradnica zatimuobrazovanjukojetraži. 9 Kož 58 arski radnik / ko Trenutno najviše nezaposle djelatnike, trgovini-kojažarska je zaporadnica nih ima završenu srednju - trogo slila 24 od 27 tražena radnika te .Kuhar/ 01 kuharica dišnju školu. Potom slijede u administrativnim oni i pomoć nim sazavršenomosnovnomte - sred usluž nim djelatnostima.

ČESTITKE

23. prosinca 2021.

NAŠIM DRAGIM SUGRAĐANIMA, KORISNICIMA USLUGA I POSLOVNIM PARTNERIMA ŽELIMO

S R ETA N

BOŽIĆ

TE USPJ E ŠNU I ZDR AVU NOVU

202 2. G ODINU

LUDBREŠKA ŽUPA

23. prosinca 2021.

PETAR KRAŠEK, NOVI ŽUPNI VIKAR

akon dvije godine Ludbrežani ponovno imaju novog župnog vikara. Naime, Mislava Mikaca iz Jalžabeta zamijenio je Petar Krašek iz Ivanca.-Radostan sam što vas mogu pozdraviti na ovaj način kao novi župni vikar Župe Presvetog Trojstva. Svoje djetinjstvo proveo sam u šesteročlanoj obitelji oca Mladena i majke Spomenke, uz dva brata i sestru uvijek je bilo živo i veselo. Tamo sam pohađao i osnovnu školu, nakon koje sam otišao u sjemenište i pohađao Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju s pravom javnosti na Šalati u Zagrebu. Nakon položene mature upisao sam Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu, na kojem sam diplomirao 2020. godine. Iste sam godine, po rukama Mons. Bože Radoša, varaždinskog biskupa zaređen za đakona. Đakonski praktikum vršio sam u župi Svetog Ilije Proroka u Svetom Iliji gdje sam mnogo toga naučio od svog mentora preč. Izidora Fereka. U toj župi sam boravio devet mjeseci kada sam zaređen za svećenika Varaždinske biskupije u lipnju ove godine – rekao je Petar Krašek. Nakon slavlja mlade mise, koja je bila ove godine na spomendan Svetog Antuna Padovanskog, Petar je imenovan na službu župnog vikara u Ludbregu. -Ovdje sam stigao dan nakon svetkovine Velike Gospe i mogu reći da sam jako lijepo primljen i da se osjećam veoma ugodno u ovoj župi. Župljani su veoma

srdačni, susretljivi gostoljubivi i puni razumijevanja. Ova župa je veoma dinamična i bogata pastoralnim djelovanjem za što je zaslužan dugogodišnji župnik Župe Presvetog Trojstva i upravitelj Svetišta Predragocjene Krvi Kristove, Mons. Josip Đurkan. Tijekom godine mnogi hodočasnici iz Hrvatske i inozemstva dolaze u Ludbreg kako bi se pomolili pred relikvijom Predragocjene Krvi Kristove koja je neprocjenjiv dar za svakoga od nas. Imao sam priliku posjetiti Ludbreg još kao dječak sa svojim roditeljima, jer je u našoj obitelji bilo uobičajeno hodočastiti u Ludbreg za Dane Svete nedjelje. Također, godinama sam kao bogoslov dolazio pomagati oko organizacije za dane proštenja pa mogu reći da mi je ovo mjesto priraslo srcu, da me vežu lijepe uspomene i da se ovdje ugodno osjećam – završio je Petar. Piše: Dražen Vađunec

Hvala ti Isuse što si naš došao ljubiti bezuvjetnom ljubavlju Dragi vjernici, dragi Ludbrežani osvrnimo se na ovo vrijeme koje nas vodi prema svetkovini Božića, malog Boga koji dolazi među nas u liku djeteta. Rođenje djeteta je nešto najljepše što se može dogoditi u životu, to je nešto veličanstveno, nešto što mijenja sve. Pokreće naše živote, daje nam snagu nadići razne teškoće i probleme u životu. Rođenje djeteta je

velika radost koja ostavlja dojam da ništa drugo oko nas ne postoji. Toga dana slavimo Kristovo rođenje. Velika je radost prisutna u našim srcima dok su nam pogledi uprti u maloga Boga – Božića. Zvijezda je pokazala put, obasjala nam je mjesto gdje se rodilo malo djetešce. Nijedan kršćanin ne smije ostati ravnodušan na tu radosnu vijest, na tu vijest spasenja, već trebamo radosno širi tu vedrinu, tu toplinu koju osjećamo u našim srcima, pokazujmo svojim životima da se danas dogodilo nešto posebno, da se danas utjelovio Bog koji će nas sve otkupiti, po kojem ćemo se svi spasiti. Od dana Kristova dolaska sve se mijenja, više ništa nije isto. Prije Isusova rođenja Bog nam je progovarao po ocima i prorocima, u ove dane kako kaže Sveti Pavao, progovara nam u Sinu. Cijelo čovječanstvo čekalo je na dolazak otkupitelja – Mesije i sada je konačno došao, radi nas ljudi i radi našega spasenja. Ključ razumijevanja Božića jest vjera u Isusovo utjelovljenje, da je došao od Boga poslan da nas spasi. Radi mene se rodio, radi svakoga od nas. Božić je prilika koja nam pruža da se svake godine nanovo rodimo iznutra, da u njemu pronađemo snagu kojom ćemo se oduprijeti svakoj kušnji. Isus se rodio za nas i time nam daje primjer ljubavi, primjer koji trebamo svojim životima slijediti, da ljubimo jedni druge, da praštamo jedni drugima. Upravo je to

Caritas Varaždinske biskupije darivalo višečlane obitelji

CaritasVaraždinskebiskupije nosti više od 072 kuna koji su uoči božićnih blagdana darivao se sastojali od dječjih igr je obitelji s petero i više prehrambenih djece proizvoda, hi tradicionalnim bož ić nim pake jenskihpotrepštinaiodje tima. U suradnji s Povjerenst Zbogpandemijekoronavirusa za pastoral Roma Varaždinsk i epidemioloških mjera koje biskupije su ove pakete dobil na snazi, i ove godine nije bilo 0romskih 1 obitelji. moguće u sigurnim uvjetimaOsim toga, u ovo predbož - ić održati tradicionalni - zimski no vrijeme, su Caritas Varaždin sretsobiteljimapetero - ibiskupije višedje izdvojit će i 03 tis ce.Obiteljisustogabilepozvane kuna za tridesetak obitel da svoj obiteljski paket nih podignu ž upa Varaždinske biskupi .5i 1 .6 prosinca 1 u Caritasovom zaplaćanjerežijskihtroškov CentrunaBanfici. Vrijedno je za istaknu Usprkos nešto zahtjevnijoj kako je biskupijski Carit i izazovnijoj godini kojakom je.godine 1 20 na bioprodužena izmaku, Caritas je, uz pomoćrukatedarovaoimadraca 05 i05 donatora, volontera i ljudi nadmadraca dobre na području - Var volje, učinio sve da mnogobroj dinske biskupije, ali i izvan nim obiteljima uljepša božić ukupne ne i vrijednosti-oko 250 t novogodišnjeblagdane. ćakuna.Bilajetodonacijaj Tako su za ukupno03 obite 1 tvrtke kojoj ovim putem, u lji pripremljeni paketi korisnika, u vrijed izCaritasazahva

put spasenja – ljubav. Slušajući evanđelje na dan Božića i promatrajući jaslice upitao sam se zašto je Isus rođen u tolikom siromaštvu, neprihvaćen, u jednoj štali, kad je imao priliku roditi se u raskoši, bogatstvu kao pravi kralj, kralj nad svim kraljevima? Upravo se tu nalazi snaga, kada se rodi dijete ono je slabo i krhko, tako dolazi i Isus, kao malo i slabašno dijete, rođeno za mene, tebe, za svakoga od nas. Da time poruči kako se rodio za siromašne, za one na rubu društva, za odbačene za slabe i neprihvaćene. Draga braćo i sestre, dok promatramo ovaj čin ljubavi prema nama recimo u svojim srcima: Hvala ti Isuse, hvala ti što si došao na ovaj svijet, što si došao ljubiti bezuvjetnom ljubavlju. Danas često zaboravljamo na pravi smisao Božića, uvijek se pojavi neko prolazno blještavilo koje nam odvrati pogled s vječnog svjetla. Ove godine to čini jedan nepozvani gost koji se,

poput kradljivca, ušuljao u našu okolinu, u naše domove i naše obitelji. Uočimo kako jedan mali virus ima moć zaustaviti cijeli svijet, no u Božićnom evanđelju vidimo kako jedno malo dijete ima moć pokrenuti ga, spasiti ga. No, mogu li nam izazovi današnjeg vremena doista ukrasti Božić? Mnogo nam je toga već oduzeto no vjeru i ljubav u našim srcima, dar kojim nas i ovog Božića daruje Bog, ne može se ukrasti. Ljubav, pažnja, praštanje, sreća sve su to osjećaji koje iskazujemo jedni drugima, na Božić nam to pruža ovo malo novorođenče i daje nam snagu da možemo i ova vremena prebroditi. Zagledajmo se i ove godine u jaslice, zastanimo pred njima, pomolimo se. Unesimo tu toplinu u naša srca, naše odnose, u našu okolinu, naše obitelji. Svima vama i vašim najmilijima od srca želim Sretan Božić i blagoslovljenu novu 2022. godinu!

23. prosinca 2021.

ČESTITKE

Božićna čestitka gradonačelnika Dubravka Bilića

red nama je najradosniji blagdan u godini – Božić. Blagdan je to koji nas ispunjava nadom i optimizmom, podsjeća na važnost zajedništva, blagdan koji nas bez obzira na godine vraća u djetinjstvo. Nažalost danas je sve u znaku virusa, svakodnevno pratimo informacije o broju novooboljelih, a maske su postale obavezan detalj. One istinske biti Božića koje uključuju solidarnost i zajedništvo danas su nam potrebnije nego ikad kako bismo čim prije izašli kao pobjednici iz ove situacije. Izostala je vjera u pojedince, ljude koji danonoćno rade u borbi protiv bolesti, od znanstvenika, medicinskog osoblja. Zastanimo stoga ovih blagdana barem na trenutak, pretvorimo sva ova iskušenja u najpozitivnije misli i pokušajmo vratiti optimizam. Jer Božić je upravo to, novi život koji pobjeđuje zloću i tminu. Nasmiješimo se onima oko sebe, budimo zahvalni, strpljivi i susretljivi, darujmo jedni drugima svoje vrijeme kojeg je toliko malo, a tako puno znači. Prisjetimo se ovih blagdana da su male i jednostavne geste važnije od skupocjenih poklona.

Drage Ludbrežanke, dragi Ludbrežani, zahvaljujem vam na potpori i razumijevanju koju nam dajete. I ove smo godine učinili mnogo, svaki naš uspjeh djelo je čitave zajednice jer svatko doprinosi u svom segmentu djelovanja odolijevajući izazovima koji su danas pred nas stavljeni. Imamo još brojne ciljeve, prijavljujemo nove projekte, kraju privodimo odobrene. Svi zajedno svakodnevno stvaramo još ljepši Ludbreg. Ove smo godine učinili mnogo, stoga bih želio najprije zahvaliti svima na potpori. Uspjeh nije naime djelo pojedinca već zajednice. Svatko od nas nastojao je doprinijeti u onome što radi najbolje i zato možemo biti ponosni. No, upravo takvi lijepi rezultati pomoći će nam i da svladavamo sve ono što nam nosi budućnost. Ciljeva je mnogo, no vjerujem kako ih vođeni duhom zajedništva možemo lakše realizirati.

Drage sugrađanke, dragi sugrađani čestit vam Božić, nek nas optimizam ovog blagdana prati čitavu 2022. godinu. Ostanimo zdravi!

BOŽIĆNI

Sveti Nikola posjetio Centar svijeta 6. prosinca, dan je kada slavimo omiljenog dječjeg sveca – Svetog Nikolu. Vjerujemo kako su mali Ludbrežani marljivo ‘glancali’ svoje čizmice ne bi li u njima pronašla nekakav poklon – znak da su ove godine bili dobri. Međutim, Sveti Nikola je na poziv Turističke zajednice grada Ludbrega i Grada Ludbreg odlučio doći u Centra svijeta i osobno uručiti malo slatkiša mališanima. Kako bi mogao obići svu djecu, stigao je na kočiji koja mu je omogućila da juri od mjesta do mjesta. Zajedno sa svojim malim pomoćnikom vilenjakom vozio se gradskim ulicama, svima mahao, posjetio škole i vrtiće te se na kraju zaustavio na Trgu Svetog Trojstva gdje se još malo družio s najmlađima.Djeca su bila oduševljena kako Svetim Nikolom i darovima, tako i s njegovim neobičnim prijevoznim sredstvom.

23. prosinca 2021.

Obilježavanje rođenja Krista u obitelji Horvat

Svakako jedan od najznačajnijih događaja u tradicionalnoj kršćanskoj kulturi je rođenje Isusa Krista. Događaj se obilježava na Badnjak, dan uoči Božića, unošenjem slame oko svečanog stola. Na taj dan se kiti božićna jelka i cijeli dan se posti da bi nakon obreda unošenja slame cijela obitelj bogato večerala. Obredu se najviše raduju djeca pa je tako bilo i u obitelji bogatog kršćanskog svjetonazora, obitelji Horvat iz Ludbrega. -Svake nedjelje idem na misu u crkvu sa susjedom Milanom, a pjevam i u crkvenom zboru. Nisam ni trenutka dvojio kada ste me nazvali i odmah sam pristao da ovaj lijepi običaj ovjekovječimo. Čak štoviše, slamu ću nositi gore na kat gdje žive mladi kako bi i moji unuci Mia i Vito vidjeli kako se to nekad radilo – rekao je Ivan Horvat, glava obitelji. Za potrebe naših novina ovaj tradicionalni događaj uprizoren je nekoliko dana ranije i djeca nisu znala što će se dogoditi radi boljeg doživljaja koji onda dulje ostaje u pamćenju. Mlada obitelj Horvat, snaha Ivana, sin Franjo s dvoje djece kitilo je božićnu jelku, a baka Marica donijela im je pšenicu u zdjelici, svijeću, zdigane kolače s makom i orasima te pečenu patku iz vlastitog uzgoja. Kada se već dobrano smračilo na vratima se začulo kucanje, snaha je ugasila svjetlo, baka upalila svijeću, a onda je djed Ivan izrekao molitvu sa dobrim željama u novoj godini. -Hvaljen Isus i Marija! Nato mlado leto, zdravi i veseli, tusti i debeli kak jeni jeleni. Daj vam Bog piliće, praščiće, puriće, guščiće, teliće. Rodilo vam pole z žitom, a gorice z vinom. Hiža vam bila puna mira i Božjega blagoslova' – božićne su želje Ivana, ponosnog na obitelj i zdravu unučad. Svaki put se izrazi želja za dobrim urodom, napretkom i dobrim zdravljem, a onda se slama rasprostre oko stola kako bi se simboliziralo rođenje Krista. Baka posipava pšenicu u obliku križa po stolu i pokriva starinskim stolnjakom, a zatim cijela obitelj ide k večeri. Nakon večere djed Ivan uskače u svečano odijelo i priprema se za polnoćku. Nekad su na polnoćku išli svi pješice iz susjednih sela u župnu crkvu, a sada se taj dio običaja sasvim promijenio. (dv)

Djeda Mrazovi na božićnom zadatku Već je uobičajeno da uoči Božića u Vinogradima Ludbreškim možete susresti Djeda Mrazove s vrećama punih darova za djecu. Tako je bilo i ove godine. -Vijeće mjesnog odbora Vinogradi Ludbreški na čijem je čelu Mario Vusić uz podršku Grada Ludbrega pripremilo je 105 poklona. Radi se o slatkim paketima za djecu iz našeg naselja do deset godina starosti. Božićne poklone na kućne adrese dostavit će šest Djeda Mrazova Udruge za šport i rekreaciju Gornji grad – rekao je Željko Zember, predsjednik Udruge. U nedjelju na Štefanje Djeda Mrazovi će još jednom krenuti u akciju darivanja. Ovoga puta darove će dobiti djeca njihovih članova bez obzira u kojem naselju se nalazili. Tako ćete 'Djedice iz Gornjeg grada' na 'božićnom zadatku' moći vidjeti u Čukovcu, Ludbregu, Svetom Đurđu pa čak i u Hrženici. (dv)

23. prosinca 2021.

Veselo na Cinkušu adventskom U organizaciji Turističke zajednice grada Ludbrega i Grada Ludbrega i ove je godine održana prigodna jednodnevna manifestacija Cinkuš adventski. Prodajni program održan je na Zanatskom trgu gdje je dvadesetak izlagača pokazalo svoje proizvode, a posebna zanimljivost bila je Kuća djeda Mraza. Dobroćudni starac stigao je u kočiji na radost brojnih okupljenih mališana. Kulturno-umjetnički dio programa održan je na Trgu Svetog Trojstva, a sudjelovali su ritmičari KUD-a "Anka Ošpuh" i Pajdašice. Stihove je kazivao ludbreški stihoklepec Aleksandar Horvat. Odred izviđača i ove je godine građanima podijelio Betlehemsko svjetlo, a program je zaključen paljenjem četvrte adventske svijeće i prigodnom izvedbom Trinitasa.

Božićna poruka Odreda izviđača Ludbrega: Večeras Vam želimo ispričati jednu priču. Jer kupujemo i igramo gotove igrice, na internetu i televiziji pratimo neke tuđe priče, a bojimo se da ćemo zaboraviti naše… A naša priča govori o Svjetlu, ljubavi i ljudskoj dobroti. Ne o dobroj hrani i adventskom provodu - o onoj pravoj dobroti koju možda i gluhi mogu čuti i slijepi vidjeti. U vrijeme adventa Austrijska radio televizija provodi dobrotvornu akciju „Svjetlo u tami“ za prikupljanje pomoći onima kojima je najpotrebnija. Iz njihova studija u Linzu krenula je ideja da jedno dijete s dobivenom svjetiljkom ode u Betlehem, u Bazilici rođenja Isusova upali svijeću i donese nam Svjetlo. Tako je počela ta lijepa priča koja i u našoj domovini traje već 30 godina. Rianna iz Betlehema, Tobias iz Austrije, Petra iz Zagreba, tisuće nositelja prenose mali plamen s porukom ljubavi i mira koji želi biti Svjetlo svima. I Vama je došlo, njegova toplina će Vam ogrijati ruke, a Svjetlo potražiti sebi mjesto u srcu. Prihvatimo Svjetlo naše nade u bolji i sretniji svijet i stvarajmo zajedno puno lijepih priča sa sretnim krajem. A njihov najbolji dio neka budu ona mala, nekad i nezapamćena djela dobrote i ljubavi koja sve nas zajedno čine sretnijima. I neka Vam već danas, ovo darovano Betlehemsko svjetlo, bude jedno od njih…

Sretan Vam Božić, najljepši i najsretniji kojeg ste ikad imali!

DOGAĐAJI

NOVO

23. prosinca 2021.

'Plan mi je istražiti sve običaje na području ludbreškog kraja, a ima ih zaista mnogo. Ludbreško područje je kulturno veoma bogato.'

Upoznajte novog člana kolektiva Centra za kulturu i informiranje Ludbreg, etnologa i magistru edukacije sociologije

ROBERTA KAPEŠA: 'LUDBREŽ ANI DOISTA DRŽE DO TRADICIJE, OBIČA JA I TOGA DA SE ONI NE Z ABORAVE'

Ludbreg se može pohvaliti bogatom kulturnom baštinom. Pritom ne mislimo samo na fizičko naslijeđe već i na nematerijalne aspekte kulture poput običaja koji čine ostavštinu prošlih generacija. Baština koja je kroz povijest ostala očuvana često je jedinstvena i nenadomjestiva, te ostavlja odgovornost očuvanja na sljedeću generaciju. Upravo ta odgovornost pripala je novom članu kolektiva Centra za kulturu i informiranje Ludbreg. Riječ je o Robertu Kapešu, magistru etnologije i kulturne antropologije i magistru edukacije sociologije koji dolazi iz Beretinca. Kultura ga je zainteresirala već kao učenika srednje škole kada se priključio kulturno-umjetničkog društva „Ježek“ iz Beretinca. Od tada je usavršio folklorne plesove i postao član izvršnog odbora društva. -U vrijeme upisivanja fakulteta već sam bio pet godina u kulturnom amaterizmu, a budući da sam htio uz sociologiju završiti još jednu granu, logičan odabir bio mi je studij etnologije i kulturne antropologije i to mi je bila jedna od najboljih odluka. Studij je zanimljivo koncipiran, dodao bih samo više terenskog rada jer je to dosta važno za ovaj posao, ali studentima je

omogućeno da biraju kolegije prema vlastitim afinitetima i da se bave onim što ih zanima te se već i kroz fakultet mogu profilirati prema onom dijelu etnologije ili antropologije koji ih zanima. Osobno sam se najviše bavio narodnim nošnjama, plesovima i tradicijskim običajima. - objašnjava Robert i dodaje kako se svako mjesto ističe ponaosob, pa tako i Ludbreg. - Ako pogledamo nekoliko sela unutar jedne općine, čak i ta sela se razlikuju pa se tako i Ludbreg ističe svojim običajima, plesovima i tako dalje. Svako mjesto doda nekom običaju svoj pečat. Svakako mi je plan istražiti sve običaje na području ludbreškog kraja, a ima ih zaista mnogo. Ludbreško područje je kulturno veoma bogato. - Potvrda toga su i dvije zbirke smještene u dvorcu Batthyany. Izložena sakralna zbirka koja broji 31 predmet te bogata etnografska zbirka s upisana 757 predmeta. Pridodamo li tome inventarizaciju 'Bakine hiže i dedekovog dvora' koja je trenutno u tijeku, brojka će biti puno, puno veća. -Ono što je zanimljivo kod ludbreške etnografske zbirke jest to da je izuzetno bogata, očuvana i da Ludbrežani doista drže do tradicije, običaja i toga da se oni ne zaborave. Sama činjenica da se zasad sastoji od preko dvije tisuće

Robert trenutno radi na inventarizaciji predmeta 'Bakine hiže

23. prosinca 2021. predmeta koji su uglavnom donacije Ludbrežana govori u prilog tome. Etnografskom zbirkom želi se i može se prikazati život kakav je nekad bio, i što se tiče kuće i okućnice, ali i što se tiče rada na polju, običaja i navika koje su bile karakteristične za Ludbreg. Osim što je zbirka veliki potencijal, ona je zaista i veliko bogatstvo kakvim se rijetko koje mjesto može pohvaliti. - uvjeren je ovaj mladi etnolog koji trenutno bavi inventarizacijom već spomenutih zbirki. - Trenutno dorađujem bazu podataka zavičajne i sakralne zbirke pod vodstvom mentorice Jelene Koprek, nakon čega slijedi inventarizacija građe iz „Bakine hiže i dedekovog dvora“ gdje se nalazi preko tisuću predmeta. Svaki predmet potrebno je opisati, izmjeriti, adekvatno pospremiti i poslati na dezinsekciju u komoru, a za to vrijeme će se osmisliti postav i koncept koji će se u budućnosti prezentirati javnosti, što me izuzetno veseli jer ću iskusiti čitav proces od početne ideje do suradnje u kreaciji i stvaranju postava te na kraju i prezentacije finalnog rezultata. - kaže. Posebno se veseli i suradnji s kulturno - umjetničkim udrugama s ludbreškog područja. - Svi Ludbrežani koje sam zasad upoznao su izrazito pristojni, druželjubivi i pristupačni i uvijek će rado uskočiti ako zatreba bilo kakva pomoć ili odgovoriti na sva pitanja koja imaš. Očekujem da će suradnja biti ugodna, kvalitetna i na kraju krajeva uspješna. - uvjeren je Robert Kapeš. Za kraj, upitali smo ga, kao pripadnika mlađe generacije, kako potaknuti upravo tu generaciju da se aktivnije uključi i angažira oko kulture općenito. - Mlađu populaciju je općenito teško potaknuti da se aktivnije angažira oko bilo čega, uglavnom ih zanima tehnologija, a na muzej, kulturnoumjetnička društva, tradiciju i običaje gleda se iz perspektive nečeg ruralnog, zastarjelog i nepopularnog. Stoga, ne čudi da se danas i u muzejima sve više koriste virtualne šetnje, radionice, digitalne zbirke i slično. Otvaraju se i muzeji poput primjerice muzeja čokolade, mamurluka, iluzija i slično što se mladima čini zanimljivo pa obično kad posjete neki muzej shvate da muzeji zapravo nisu dosadna mjesta, već mogu biti itekako korisna i interaktivna. Kulturnoumjetnička društva odličan su primjer ne samo za folklor, napjeve i sviranje, već i za druženje, putovanja, upoznavanje novih kultura i slično. Svatko tko je član nekog KUD-a zna o čemu govorim, a oni koji nisu svakako trebaju to postati, pa makar u obliku podupirućeg članstva, ali požaliti sigurno neće. - zaključuje.

i dedekovog dvora'

LICE

Božićni običaji ludbreškoga kraja Božićno vrijeme jedno je od najradosnijih u cijeloj godini, kako za starije, tako i za one mlađe. Kroz advent, ili došašće, ljudi se pripremaju za dolazak i rođenje Isusa Krista kroz četiri tjedna koji prethode Božiću. Ta četiri tjedna simboliziraju četiri tisućljeća koliko je, prema Bibliji, prošlo od stvaranja svijeta do Kristova dolaska. U podravskom puku svako se jutro odlazilo na mise zornice, vjernici su pristupali ispovijedi i pričesti, a put na zornice osvjetljavali su lampašima i petrolejkama s obzirom da su se održavale prije svanuća. Također, kuću i okućnicu trebalo je pripremiti za nadolazeće blagdane što je uglavnom bio zadatak namijenjen ženama. One su često organizirale popodnevna i večernja druženja na kojima su izrađivale ukrase za uređenje doma, poput cvijeća od krep papira, perja ili sitine, lančića od slame ukrašenih kokicama, bundevinim košticama ili zrnjem graha, lustera ispletenih od slame i drugih maštovitih ukrasa za ogledala, raspela i slike svetaca. Takav običaj zadržao se u podravskim selima sve do sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada u modu ulaze kupovni ukrasi. Rijetke obitelji zadržale su naviku izrade tradicijskih ukrasa. Osim kićenja i ukrašavanja kuće i okućnice, obilježavalo se i mnogo pučkih običaja, a prvi od njih bio je već na početku mjeseca, 4. prosinca. Tada se obilježava spomendan svete Barbare („barbarinje“) kada su domaćice običavale sijati božićnu pšenicu, ili su to činile na dan sv. Lucije, 13. prosinca. Običaj sijanja pšenice potječe još od starodrevnih kultova čime se provjerava klijavost pšenice, procjenjuje se urod sljedeće godine, a susjedi se međusobno posjećuju kako bi vidjeli čija pšenica je zelenija, bujnija i gušća. Građanski običaji božićnog darivanja započinjali su blagdanom Svetog Nikole, 6. prosinca, a djecu u podravskim selima osobito su veselile jabuke, orasi i pokoja kocka šećera koja bi se našla u čizmicama. Također, još jedna zanimljivost vezana uz podravski kraj i dan sv. Nikole jest da su se na taj dan „zapijali mlinari“, odnosno radili su se ugovori s mlinarima, a poslije se slavilo uz pečenku i piće. Glavni fokus prosinačkog veselja ipak su Badnjak i Božić. Na Badnjak su žene rano ustajale da na vrijeme uspiju sve u kući i izvan nje počistiti i pripremiti obilje svakojake hrane, nemrsne za badnju večer i mrsne za Božić. Naime, na Badnjak nema objeda jer se posti do večere, ali i za večeru se jede samo nemrsna hrana. Tipično jelo u ludbreškoj Podravini na Badnjak bili su hajdinska kaša, kuhane šljive i jabuke te kuhani ili pečeni krumpir. Badnjakom se također naziva i jedan, a u nekim krajevima i tri velika panja, koja se unose u kuću na Badnju noć i stavljaju na ognjište. Tri panja simbol su Svetog Trojstva, a njihovim se žarom pripaljuju sve svijeće u kući. Vjerovalo se da će vatra tih panjeva donijeti dobro cijelom domu i svim ukućanima. Slama se kao znak Božića održala znatno duže od panjeva. Trenutak unošenja slame u plahti u kuću, što je obično činio glavni član domaćinstva, označavao je službeni početak proslave blagdana Božića. Tada je glavni član domaćinstva obitelji izrekao lijepe želje, tzv. „bajanje“, poput primjerice: „Hvaljen Isus i Marija! Nato mlado leto, zdravi i veseli, tusti i debeli kak jeni jeleni. Daj vam Bog piliće, praščiće, puriće, guščiće, teliće. Rodilo vam pole z žitom, a gorice z vinom. Hiža vam bila puna mira i Božjega blagoslova“. Slama bi se rasprostrla po podu pod stolom, manji se dio stavljao na stol i pokrivao stolnjakom, a dio se klasja vezivao u snopove ili pleo u vijence. Nakon večere, svi bi ukućani od stola pošli do slame gdje

bi sjedili i pričali do vremena polaska u i u pratnji sakristana koji je nosio crkvu, a u pojedinim se krajevima na kadionicu s tamjanom. Za blagoslov kuće Badnju noć nije spavalo u krevetu već na uvijek se pripremala jedna soba, obično je donesenoj slami. Slama razasuta po tlu to bio dnevni boravak gdje je bio smješten bila je znak Isusova rođenja u štalici, dok bor. Pazilo se da soba bude uredna i je simbolika snopova i vijenaca vezana čista, na stol se stavljao križ, a za vrijeme uz plodnost. Poslije blagdana tu su slamu blagoslova zapali se i svijeća te se pokraj smatrali blagoslovljenom i jamstvom stavi posuda s blagoslovljenom vodom dobrog uroda u vrtu i polju. U ponoć se i grančicom (najčešće s božićnog drvca) odlazilo na ponoćnu misu, „polnoćku“ čime svećenik poškropi i blagoslovi koja i službeno označava da je stigao kuću. Svećenik nakon izmoljenih molitvi Božić. blagoslovi kuću i ukućane te Najstariji zapis u kojem podijeli svete sličice, najčešće Do pred se spominje kićenje drvca božićnih motiva. Ukućani kraj 19. stoljeća na području Podravine pak svećenika daruju Podravci nisu znali je onaj Rudolfa Horvata, milodarom. za božićno drvce. objavljen u Zborniku za Dan nakon štefanja Soba se obično kitila narodni život i običaje slijedi dan sv. Ivana, 27. zelenilom, a kasnije 1896. godine:“… iza prosinca, tzv. ivanje. Tada zelenim granama večere pravi se božićno se obično blagoslivljalo bora, smreke i drvo, tzv. “božić”. Nad vino u crkvi te se iznosila jele. sredinom stola metne se slama iz kuće, ona koja se za “tram”. Za grančice bora na Badnjak unijela. Slama se privezuje se svakojako voće: jabuke, davala domaćim životinjama, a dio kruške, šljive, orasi i lešnjaci, pozlaćeni se stavljao ispod kokoši koje će na njemu i posrebrenjeni pjenicama. Iz papira snesti jaje jer se vjerovalo da božićna prave košarice i lampaše, pa u njih slama ima posebno, posvećeno djelovanje. meću orahe i jabučice, ovo privezuju Također, u nekim dijelovima postojao također koncem za grančice bora. Sav je i „blagoslov sada“, odnosno blagoslov bor opletu lančićima, napravljenim od sadnica. Božićna slama omotala se oko papira. Svaka i najsiromašnija kuća mora voćki kako bi bolje urodile plodom. u sobi imati bor i na njemu voće preko Sljedeći dan obilježava se dan Nevine božićnih blagdana.” Do pred kraj 19. dječice, 28. prosinca. Tada se Crkva sjeća stoljeća Podravci nisu znali za božićno nevine dječice koje je Herod dao pogubiti drvce. Soba se obično kitila zelenilom jer se bojao da će novorođeni Isus zauzeti (bršljan, imela/cengar, šimšir/fušpan…), njegovo prijestolje pa je naredio da a kasnije zelenim granama bora, smreke se poubijaju svi dječaci u Betlehemu i i jele, koje su zataknuli za kipe (svetačke okolici mlađi od dvije godine. Na taj dan slike), za tram (glavna nosiva greda), za čest je običaj šibanja, lagano bi se udarali zrcalo (veliko zidno ogledalo) i za kipiće vrhovima šiba, a ta bol ustvari simbolizira smještene u kutu kuće gdje se nalazio stol. bol ubijene dječice. Na stolu ispod stolnjaka nalazilo se klasje, Što se tiče nove godine, proslava Nove zrnje, sušeno voće, orašasti plodovi, sitni godine manje je intimna, nego što je to novci i slično, posloženi u obliku križa, proslava Božića, ali također uz bogatu a na stolu obavezno posijana pšenica, trpezu. Našli su se tu sarma, hladni kruh, raspelo i sveta voda u staklenoj čaši pečeni odojak s hrenom, pečena purica s ružmarinom. Od hrane se tu na Božić s mlincima, pečene domaće kobasice, našao kuglof, orehnjača, makovnjača, svinjetina iz rasola, vinski gulaš, sitni kolačići, juha, razne vrste pečenja s orehnjača, makovnjača, uštipci, suhi povrćem, sarma, razne vrste peciva i vino. kolači i tako dalje. Ponegdje u podravskim Drugi dan Božića, na dan sv. Stjepana, krajevima postojala je tradicija ophoda tzv. štefanje, mnogi se običaji ponavljaju čestitara između Nove godine i Sveta tri kao i na Božić. Ide se na misu, posjećuju kralja. Tri dječaka obukla bi bijele košulje se rođaci, prijatelji, kumovi, još se čestita i nagaravili lica, a onaj koji je bio u sredini i Božić te se upućuju najljepše želje. Slavi nosio je zvijezdu i tako su obilazili od se i svetac zaštitnik i imendan. U nekim kuće do kuće, otpjevali prigodnu pjesmu podravskim mjestima, na štefanje se prva i završili sa uzrečicama poput: „Cin, cin, diže snaha. Ona se trudi očistiti kuću i dejte čurko sim; jena čurka je premalen dokazati svojoj novoj obitelji kao vrijedna dar, da bi nam dali barem jeden par“. Ti i marljiva žena. čestitari nazivali su se zvezdari/svjećari. Na štefanje isto tako kreće i blagoslov Na dan Sveta tri kralja, 6. siječnja, domova i obitelji i obično traje do završavaju katolički božićni običaji, Bogojavljanja, a može i kraće, ovisi o uklanjaju se božićna drvca iz domova, veličini mjesta u kojem se blagoslivlja. završava blagoslov domova i obitelji te se Svećenik je u blagoslov išao u pratnji posljednji put pali božićna svijeća. ministranata u dugim, bijelim haljinama Piše: etnolog Robert Kapeš

Jedna od rijetkih obitelji koja svake godine oživljava tradicionalne božićne običaje našega kraja je obitelj Havaić iz Sigeca o kojoj smo već više puta pisali.

CRVENI

23. prosinca 2021.

PRIČA S TERENA Proveli smo jedan dan s korisnicima Gradskog Ponedjeljak je, 13. prosinca. Bliži se 9 sati stoga pripremamo svoje tekice i fotoaparate te polako krećemo prema Vinogradskoj 1, prema sjedištu ludbreškog Crvenog križa. Ulazimo u prostorije društva koje su zatrpane tetrapacima mlijeka, bocama ulja, pakiranjima tjestenine, šećera, soli, vrećicama juha... - Ovo su potrepštine koje smo kupili zahvaljujući donacijama prikupljenima u sklopu akcije 'Solidarnost na djelu' koja se provodila tijekom listopada. Danas ćemo to sve zapakirati i krenuti s podjelom. Imat ćemo 110 paketa. - upoznaje nas sa situacijom ravnateljica Mirjana Jerbić. S njom smo dogovarali ovaj izlazak

na teren stoga s njom dogovaramo i posljednje detalje te raspored obilaska. Nakon kratkog brifinga pozdravljamo se s ekipom, oblačimo prsluk Crvenog križa i krećemo posjetiti neke od korisnika o kojima brinu gerontodomaćice. Na teren s nama ide i Tomislav Havaić, dugogodišnji zaposlenih Crvenog križa koji će nas voditi od mjesta do mjesta, od sela do sela, od korisnika do korisnika. - Iako živim na ludbreškom području tek sam nakon zaposlenja u Crvenog križu i aktivnog rada na terenu upoznao sve te ulice, zaseoke i mjesta. Netko tko ide prvi puta bi se zasigurno teško snalazio. - objašnjava nam Tomislav kojem ovim putem zahvaljujemo na strpljenju, ali i dobrom društvu.

'Moje Zlatice meni priskoče dok ja nešto ne mogu. Puno mi to znači.'

Gerontodomaćica Zlatica Vrbanić Prva adresa – samačko domaćinstvo u selu Hrastovsko. - Idemo do jednog korisnika koji je pravi primjer pozitive. Vidjet ćete sami. - priprema nas Tomislav. Ulazna vrata kuće otvara nam Zlatica Vrbanić, gerontodomaćica koja trenutno brine o gospodinu Ivanu Matuliću. S njom na terenu je i gerontodomaćica Zlatica Cindori. Obično zajedno obilazimo korisnike. Kod gospodina Matulića dolazimo svakog ponedjeljka, odnosno jednom tjedno. - objašnjavaju nam. Zlatica Vrbanić posao gerontodomaćice obavlja skoro dvije godine. - Kad je stigla korona ostala sam bez posla, pa bi se moglo reći da su me životne prilike odvele u ovo. Nije mi teško, treba imati puno empatije i osjećaja za potrebe korisnika. Obično se radi o nekim fizičkim poslovima, čišćenju, pripremi i nošenju drva, odlasku u dućan i ljekarnu, ali nerijetko je dovoljno i samo malo razgovora. - priča nam gerontodomaćica i dodaje kako je gospodin Matulić jedan od samostalnijih korisnika. Ivan je zbog šumske nesreće u invalidskim

kolicima već 15 godina. Puno toga još uvijek može sam, no za neke mu stvari pomoć ipak dobro dođe. - Moje Zlatice meni priskoče dok ja nešto ne mogu. Dosta sam mobilan još uvijek, ali neke stvari si jednostavno ne mogu sam odraditi, poput cijepanja drva i slično. To odrade one. - priča nam gosp. Matulić koji ne dozvoljava da mu njegova situacija diktira raspoloženje. - Čujte, ja sam u invalidskim kolicima već 15 godina i te godine računam puta dva. Znači da sam u tih 15 godina zapravo ostario 30 godina. Po tome sam stari kaj metuzalem već, al gledajte kak se još dobro držim. - kroz smijeh nam govori Ivan i dodaje kako je poanta priče ne zapustiti se. - Lako je odustati od svega, ali treba se boriti, pomiriti sa situacijom, ne se prepustiti crnim mislima, ostati pozitivan i uvijek naći nešto dobro u svakom danu. U dobrom i veselom raspoloženju pozdravljamo se s našim domaćinima i produžujemo dalje na teren, do Sigeca Ludbreškog gdje nas toplo dočekuje Ljubica Zember zajedno sa svojom gerontodomaćicom Danicom Blatarić.

Ljubica Zember i Danica Blatarić

'I dok nema puno posla drago mi je da je tu jer me nasmije.' - Sama sam, muž mi je umro, djece nemam, borim se s karcinomom, ne izlazim previše. Moja Danica mi je zato velika utjeha. Obavi mi sve kaj mi god može, od nekih poslova u dvorištu do doktora, ljekarne, pošte, pomaže mi i u čišćenju i u svemu što ja više ne mogu sama. I dok nema puno posla drago mi je da je tu jer me rado nasmije i barem na tren skrene misli. - otvoreno nam govori Ljubica Zember koju smo iznenadili svojim posjetom. Gerontodomaćica Danica gospođu Ljubicu posjećuje tri puta tjedno od srpnja ove godine. - Meni je to prva godina kako radim ovaj posao. Mislim da sam se jako dobro snašla i prilagodila. Smirena sam osoba i to mojim korisnicima odgovara. Ono što mogu pomoći pomognem i stvarno to radim od srca. Lijepo mi je raditi. - kaže nam Danica koja je u ovih pet mjeseci s Ljubicom stvorila odnos pun

poštovanja i povjerenja. Vidi se to po načinu na koji pričaju jedna o drugoj. - Imam nećake koje jako volim, ali ih zbog bolesti ne mogu čuvati. Njihovi roditelji moraju radit, takav je današnji tempo života i rijetko se viđamo. Ja sam vam onda sama i zato mi je drago da mi Danica dojde. Baš ju čekam i baš joj se veselim. Jako mi je drago da je taj projekt zaživio jer meni puno znači. Sretna sam dok mogu biti doma, leći u svoj krevet, a ne na tuđi, u domu. - zahvalna je Ljubica koja si dane krati heklanjem. - Prije sam vam puno delala na domaćem platnu, velike stolnjake, čak smo i preživljavali jedno vrijeme od toga. Sada mi je to zanimacija to me ispunjava i čini mi radost kad mogu nekome pokloniti nešto. objašnjava Ljubica. Tome smo svjedočili i sami jer nam je kod odlaska s veseljem poklonila heklanog anđela. Hvala draga Ljubice!

Nevenka Povijač i Radmila Štefanec s Anom Fotak

'JA VAM NISAM STARA! ČEKAM MLADOST.' Put nas dalje vodi do Velikog Bukovca i gospođe Ane Fotak. U hodniku kuće dočekuje nas nasmijana i pričljiva baka, nikad ne bismo rekli da se radi o 98-godišnjakinji. - Ja vam nisam stara! odmah nas 'upozorava' i govori kako ju zdravlje unatoč godinama još uvijek dobro služi, samo uha malo otkazuju poslušnost pa teže čuje. Lijekove ne pije nikakve. - Da ih pijem možda bi bila malo mlajša. - šali se Ana koja u samačkom domaćinstvu živi već 50 godina, od kako je muž umro. Svako jutro obavezno čita novine, rado kuha sarmu, hladentinu, faširance, peče kolače, veseli se posjetu kćeri i unuke iz Varaždina. - Uvijek ih nekaj dočeka na stolu i tak bude dok god budem ja mogla. - kaže Ana. Ipak postoje neke stvari koje više ne može, pa tu uskaču Radmila Štefanec i Nevenka Povijač. - Danas smo počistile kuće i još nas čeka donošenje drva za ogrjev kako bi Ana imala za idućih par dana, dok ponovno ne dođemo. Zadovoljne smo svojim poslom. Sprijateljile smo se s našim korisnicima i oni jedva čekaju da dođemo, koliko zbog fizičkog posla toliko i zbog razgovora koji im jako fali jer svi žive sami. – govore nam gerontodomaćice koje uz Anu zajedno brinu još o 13 korisnika. - Jako dugo nisam htjela pristati na pomoć u kući jer sam sve mogla

sama. Ali u ovih par mjeseci kolko me moje dekle posjećuju puno mi je lakše. To su vam tak dobre pucke. Ne treba im nikaj reči, sve same vide i naprave. Jedva čekam da mi dojdeju. - hvali Ana svoje gerontodomaćice koje joj dolaze po potrebi, obično dva puta tjedno. - Al znate, dok si malo bolje razmislim, bolje je dok ih nema, onda si drva prešparam. - šali se opet. Uistinu se radi o jednoj veseloj i druželjubivoj baki koju smisao za humor ne napušta i jedna je od onih koje vam svojim prisustvom popravljaju dan. Dogovaramo s njom zdravicu za 100. rođendan, pozdravljamo se s ekipom i krećemo dalje pritom se nadajući da ćemo i mi u svojoj starosti biti barem upola toliko veseli, zabavni i pozitivni kao što je Ana Fotak.

23. prosinca 2021.

KRIŽ

društva Crvenog križa Ludbreg koje posjećuju gerontodomaćice Odlazak van kuće radi nabavke namirnica i lijekova najveći je problem svim korisnicima, posebice zimi Nastavljamo put prema Svetom Petru Ludbreškom gdje posjećujemo Franju Štefanca, korisnika o kojem brine gerontodomaćica Ljuba Rupec. Franjo je moj korisnik već duže vrijeme, još od kako sam radila kao gerontodomaćice u gradskom projektu. Već smo uhodana ekipa. - priča Ljuba. Franjo je radio kao strojobravar u ludbreškoj Opremi te u bukovečkom i ludbreškom mlinu. Uz stalni posao radio je i poljoprivredu sve dok ga prije 17 godina nije zadesila nesreća koja ga je smjestila u invalidska kolica. - Puno mi znači Ljubina pomoć posebno sad kad sam ostao sam i kad se baš ne mogu kretati po

vani. Ode mi u dućan, u ljekarnu, po drva, svugdje gdje treba. objašnjava. Gerontodomaćica kaže kako je upravo odlazak van kuće radi nabavke namirnica i lijekova najveći problem svim korisnicima, posebice zimi. U ljeti je nešto drugačija situacija. - Imam rampu, flašencuga kak ja velim, ispred ulaza u kuću i po ljeti mogu lakše izaći van i otići negdje. Doduše nekad malo zaglavi, ali u principu mi služi. - priča nam kroz smijeh. Često onda na svojim električnim kolicima otputuje u gorice, kod nećakinje pa čak i do Ludbrega. Zimske si mjesece pak krati uz glazbu, svira trubu. - Bio sam četiri godine u domu

u Varaždinu pa sam tamo pisao i pjesme. Sada samo sviram. Naučio sam još u mladosti od Josipa Golubića, nekadašnjeg glazbenog profesora. - objašnjava Franjo i dodaje kako u ovom periodu za njega nema baš puno poslova koje može raditi unutar kuće, osim kuhanja. Posjet Ljube mu zato malo ispuni vrijeme. - Kad ste sami često razmišljate o nekim negativnim stvarima, to vas lako odvuče. Dok imate društvo lakše je. - zaključuje Franjo Štefanec. Pozdravljamo se, zahvaljujemo na finim fritulama koje smo kušali i ostavljamo Franju u dobrom društvu njegove gerontodomaćice Ljube.

Ljuba Rupec i Franjo Štefanec

'Jedini posao koji im nedam da rade je nošenje drva.' Sjedamo u kombi i krećemo prema Hrženici kod gospodina Mirka Kirjakovića. Da smo stigli koju minuticu ranije svjedočili bismo ni više ni manje nego šišanju. - Morale smo zbigecati našeg Mirka, kaj bu lepo ispal na sliki. - šale se njegove Božice koje smo zatekli već na drugom poslu, peglanju odjeće i pospremaju kuće. Božica Gomaz njegova je gerontodomaćica već skoro 4 godine, a od nedavno ga posjećuje u društvu Božice Gašparić. - Božica Gomaz je u početku

bila gerontodomaćica mojoj supruzi koja je imala Alzheimera i nismo ju smjeli ostavljati samu. Puno nam je to značilo tada jer nam je trebalo otići i po lijekove i u dućan i obavljati neke stvari. Nekad je ona to obavljala, a nekad je ostala sa suprugom pa sam ja obavljao poslove. - prisjeća je Mirko. Pomoć u kući je ostala i nakon suprugine smrti, kada se malo razbolio i Mirko. - Podsjete me kad moram naručiti lijekove, podižu ih u ljekarni, idu mi u dućan u Ludbreg ili u Varaždin kad trebam

nešto na veće, plaćaju račune, čiste kuću, peglaju odjeću, ošišaju me.. Svašta mi pomažu i zahvalan sam im na tome. - kaže Mirko i dodaje kako im jedan posao ipak ne dozvoljava raditi, a to je da nošenje drva. - To je moj posao, moram se kretati malo i razgibavati. U ljeti kosim travu, moram biti aktivan jer ako si dozvolim da se ulijenim onda će mi biti teško. - objašnjava Mirko. Pozdravljamo se s njima i ostavljamo ih u poslu.

Baka Nada kaže: Ja sam zadovoljna! Iduća adresa na koju stižemo je Hrastovljan. Pred ulaznim vratima kuće čekamo da nam se pridruže Gordana Rak i Snježana Tomašić, gerontodomaćice koje brinu o gospođi Nadi Fajt. Ulazimo zajedno. - Joj, pa kaj ste mi danas došli? Baš mi je drago kaj vas vidim. - pozdravlja se sa svojim gerontodomaćicama baka Nada koja je pomalo iznenađena posjetom je nije ovo dan kad joj inače dolaze. Zatekli smo je u izradi ukrasa od krep papira.

- Nekad me prsti slušaju, nekad ne, ali trudim se, To mi je zanimacija i to me opušta. - kaže korisnica koja je ovog mjeseca proslavila 81. rođendan. Pitamo je kako je zadovoljna s uslugom svojih gerontodomaćica. Kratko i jasno nam odgovara: Ja sam zadovoljna! Najviše joj se sviđa što ima s kime popričati jer živi sama već 30 godina. - Ja vam zato morem još, kuham si sama, zanimaciju nekakvu imam stalno. Dobro mi je kaj mi one odu po namirnice i

lijekove posebno u ovim zimskim mjesecima. - kaže baka Nada koja se može pohvaliti s petero unučadi. - Kćer živi u Ludbregu, a sin u Bartolovcu. Dođu me posjetiti i oni i unuci, ali svi imaju svoj posao i rade i ne mogu od njih očekivati da skaču čim meni nešto treba. - Upravo zato su tu gerontodomaćice, da joj uskoče kad nitko drugi ne može. Ostavljamo baku Nadu u izradi ukrasa, a mi krećemo prema našoj posljednjoj adresu.

Snježana Tomašić, Gordana Rak i korisnica Nada Fajt

Mirko Kirjaković i Božica Gomaz

'Zahvaljujući njoj su mi iscijepali drva na vrijeme' Odlazimo u Slanje gdje nas čeka Ljuba Kežman sa svojom gerontodomaćicom Ružicom Kelin koja joj je malo prije nego što smo mi stigli donijela lijekove iz ljekarne. Osmijeh od uha do uha, sreća na Ljubinom licu. Veselo nas pozdravlja iako se vidimo prvi puta u životu. Voli kad ima goste. Jeste za sok, kavu? - nudi nas kao i svi korisnici koje smo danas posjetili. -Baš sam uzbuđena, ne znam što bih vam rekla. Zapravo znam! Prezadovoljna sam Ružicom i cijelim ovim projektom. Pomaže mi sve što mi treba. Najviše su to lijekovi i namirnice do kojih ja ne mogu ovdje u selu. - priča nam Ljuba koja je sama sebi obećala da će biti samostalna i da će se kretati dok god budem mogla pa je tako do nedavno sama kosila dvorište. - Sve što god ja mogu ja ću to i napraviti, ali moram pohvaliti gospođu Ružicu jer zahvaljujući njoj su mi iscijepali drva na vrijeme. Ona ih je onda složila na verandu u sušu iako sam joj i ja htjela pomoći.

- govori nam Ljuba koja svakog dana ustaje u pola 6. - Radila je u restoranu u Zagrebu pa joj je to radna navika. Nerijetko daje savjete o pripremi jela tako da i ja učim od nje. nadovezuje se Ružica. Njihov odnos je također pun povjerenja što je u ovoj situaciji najvažnija karakteristika.

Ljuba Kežman i Ružica Kelin

Ljuba Kežman je bila posljednja korisnica koju smo posjetili. Sjedamo u kombi i vraćamo se na početnu poziciju, u Gradsko društvo Crvenog križa. Putem 'vrtimo' sva lica u glavi, 'isprevrćemo' sve priče, 'vrtimo' dojmove i dolazimo do zaključka. Posao gerontodomaćice ne razlikuje se mnogo od uobičajenih kućanskih poslova i obaveza u svakom domu. Od plaćanja računa i lijekova do odlaska u nabavku, pranja suđa, prozora, pospremanja. Međutim, ono što je na vrhu liste obaveznih 'radnih zadataka' je ipak razgovor koji korisnicima, uvjerili smo se, najviše znači.

ČESTITKE

23. prosinca 2021.

ČESTITKE

23. prosinca 2021.

VINO

23. prosinca 2021.

29. Međunarodna izložba vina Prikupljanje uzoraka 8. i 9. siječnja Krajem prvog mjeseca, točnije 28. siječnja 2022., u Ludbregu će se održati tradicionalna izložba vina u organizaciji Udruge vinogradara 'Trsek'. Organizatori pozivaju vinare i vinogradare da prijave svoja vina. Sudjelovati možete s bijelim, ružičastim i crnim vinima, proizvedenim od jedne sorte ili mješavine sorata. Prema stupnju kvalitete, vina mogu biti stolna, kvalitetna i vrhunska. Proizvođači koji imaju vlastite etikete mogu ih staviti na boce, a ostali moraju rukom ispisane podatke

nalijepiti na boce. Nakon sugestije ocjenjivačke komisije odlučeno je da svaki proizvođač mora deklarirati svoje vino kao suho, polusuho, poluslatko ili slatko. Uzorci se pakiraju u 3 boce od 1 l ili 4 butelje od 0,75 l i donose u hotel Crnković 8. siječnja u periodu od 12 do 20 sati ili 9. siječnja u periodu od 10 do 20 sati. Svi uzorci će biti pohranjeni na temperaturi koja je propisana za pojedine sorte vina. Svaki sudionik kod predaje uzoraka plaća kotizaciju od

120,00 kn po uzorku, dok je kotizacija za članove udruge vinogradara “Trsek” 100,00 kn. Sudionik s tri i više uzoraka plaća 100,00 kn po uzorku. Kod predaje uzoraka može se platiti i članarina od 100,00 kn za sve dosadašnje i nove članove Udruge. Uzorci će se ocjenjivati prije otvaranja izložbe mladih vina, od strane stručne komisije sastavljene od eminentnih stručnjaka i enologa. Svako ocijenjeno mlado vino dobiva odličje prema odluci komisije.

Uspjeh članova udruge 'Trsek' u Nadinu Članovi udruge „Trsek“ Ludbreg i ove su godine sudjelovali na 13. izložbi mladih vina i maslinovih ulja u organizaciji prijateljske udruge „Nadin“ iz Nadina. – U jako zahtjevnoj, teškoj i klimatski nepovoljnoj godini mi smo na ocjenjivanje zaprimili zavidan i neočekivano veliki broj uzoraka. 193 vina i 52 maslinova ulja. I ove godine imamo uzorke vina iz svih krajeva Hrvatske. Imamo vina iz Hercegovine, pa čak i Mađarske, tako da smo već treću godinu manifestacija međunarodnog karaktera.Sve ovo možemo zahvaliti dobroj suradnji Udruge vinogradara i vinara „Nadin“ sa udrugama „Trsek“ iz Ludbrega, „Belica“ iz Kastva, „Bilikum“ iz Križevaca, udrugom vinara iz Ljubuškog i udrugom Maslinara i uljara „Ulika“ iz Medulina. -istaknuo je predsjednik udruge vinogradara i vinara ‘Nadin’, Tomislav Glavić. Između 193 uzorka vina koji su pristigli iz raznih krajeva Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Mađarske, naši vinari su osvojili 6 zlatnih, 22 srebrne, te 4 brončane medalje. Zlatne medaljesu dobili: OPG Orlović Miro za Rajnski rizling, Vrban Nenad za Laški rizling, Tenčić Stjepan za Sauvignon blanc, Vinska kuća Kirić za Pinot bijeli, Novak Neno za Pinot sivi i Muškat žuti.

GLAZBENA

Osnovna škola Ludbreg glazbeni odjel Učenici glazbenih odjela OŠ Ludbreg i ove školske godine u studenom i prosincu osim redovite nastave održavaju i produkcije odnosno koncerte. Zbog preuređenja dvorane u Centru za kulturu, a i zbog epidemioloških mjera odlučeno je da se nastupi održavaju u Svečanoj dvorani dvorca Batthyany. Produkcije su održane po odjelima uz prisustvo samih učenika i to redom;Produkcija gitarista i tamburaša 24. studenoga 2021., klavirista i harmonikaša 1. prosinca 2021. i na kraju se predstavio puhački odjel 8. prosinca 2021. Sve nastupe učenika je snimio audio i video stručni suradnik Centra za kulturu Miroslav Vađunec, te su snimke proslijeđene roditeljima. Božićni koncert je ove godine održan 22. prosinca 2021., a predstavili su se s prigodnim blagdanskim programom učenici sa solo točkama, skupnim izvedbama malih komornih sastava, puhačkog orkestra i za kraj zajednički nastup zbora i tamburaškog orkestra OGŠ Ludbreg. Božićni koncert je također sniman te će biti vidljiv na Facebook stranici Glazbene škole i Centra za kulturu Ludbreg. Audio snimku će također pustiti u eter i Radio Ludbreg u emisiji „Mlade glazbene nade“ 29. prosinca 2021. Svim učenicima, učiteljima, roditeljima i ljubiteljima glazbene umjetnosti želim Sretan Božić i Novu godinu. Voditelj GO Osnovne škole Ludbreg, Slobodan Vađunec

23. prosinca 2021.

ŠKOLA

Talentirani mladi glazbenici pozivaju vas da pogledate i poslušate njihov online božićni koncert Učenici OGŠ Ludbreg zajedno sa svojim učiteljima odlučili su uljepšati nam i ove blagdane. Naime, u svečanoj dvorani dvorca Batthyny snimili su božićni koncert te tako unatoč pandemiji nastavili svoju tradiciju. Složit ćete se s nama da virtualna tehnologija zasigurno ima svoje prednosti budući da ćete snimljene melodije moći slušati onoliko puta koliko ćete htjeti. Božićni koncert Osnovne glazbene škole tako možete slušati prilikom kićenja bora, obiteljskog ručka ili kad god vam zatreba malo dobre i vesele božićne atmosfere. Koncert će kroz nekoliko dana biti objavljen na Facebook stranici OGŠ Ludbreg.

JAZZ MUZIČARI, BRAĆA MAASEJ I JOŠUA KOVAČEVIĆ IZ ČAKOVCA TRAŽENI SU NE SAMO U HRVATSKOJ VEĆ I U SVIJETU

Sviraju s najpoznatijima i rade u OGŠ Ludbreg Ludbreška Osnovna glazbena škola koja djeluje kao Glazbeni odjel Osnovne škole Ludbreg može se pohvaliti mladim i stručnim kadrom. Najnoviji primjer su braća Maasej i Jošua Kovačević iz Čakovca, jazz muzičari traženi ne samo u Hrvatskoj već i u svijetu. -Prošli mjesec smo nastupali u Kairu s američkim glazbenicima i naš autobus je imao policijsku pratnju kao da se u njemu vozi predsjednik države. Inače, obojica sviramo u Gibonnijevom bendu, imamo svoj obiteljski jazz sastav Obojica Kovačević Brothers sviraju u i surađujemo s još mnogo poznatih Gibonnijevom glazbenika kao bendu, imaju svoj što je npr. gitarist obiteljski jazz sastav Elvis Stanić iz Kovačević Brothers Rijeke – rekao je i surađuju s još Maasej, stariji brat. mnogo poznatih Massej je glazbenika. akademiju za i Donje Dubrave. jazz klavir završio u Drugu školsku austrijskom Klagenfurtu, godinu u Ludbregu a prije dvije godine dobio je radi i mlađi brat Jošua koji je nagradu 'Status za najboljeg jazz akademiju za jazz saksofon klavijaturistu u Hrvatskoj 2019.' završio u austrijskom Beču. U OGŠ Ludbreg radi od ove -Sviram s braćom u mnogim školske godine i svoje glazbeno bendovima, a posebno još znanje prenosi sedmorici i sa Soul Fingersima. Može mladih polaznika klavira. se reći da živimo i spavamo -Može se reći da su klinci s s instrumentima, a ovdje u ludbreškog područja glazbeno Ludbregu se dobro osjećamo i nadareni, ali neki se premalo imamo podršku kolegica i kolega trude pa onda olako donose cijelog kolektiva. Pokušavamo odluku o prestanku. Ništa se djecu naučiti kako vježbati jer ne može postići preko noći nije bitna duljina vježbanja naročito ne na području već je potrebno poraditi na glazbene umjetnosti. I mi smo ispravljanju pogrješaka. Svaka se tijekom školovanja našli u izvedba mora biti bolja od sličnoj poziciji jer smo imali one prethodne tako da se ne strogu profesoricu klavira koja pogriješi uvijek iz istog razloga i je puno davala, ali i puno tražila na istom mjestu – rekao je Jošua pa su neki odustali od svog Kovačević. glazbenog školovanja. Treba biti Naši sugovornici pokušavaju uporan, a onda kada se vještine istovremeno biti i treneri usvoje mogućnosti su velike. i psiholozi pa nisu htjeli Recimo, mi smo proputovali nikoga isticati. Ipak, na naše desetak zemalja, a to svakako ne inzistiranje pristali su pohvaliti bi imali prilike ostvariti da se ne nekoliko svojih učenika. Jošua bavimo glazbom – pojasnio je uči i glazbeno odgaja trinaestero Maasej. učenika od čega devet mladih Nekoliko učenika u glazbenu saksofonista i četvero učenika školu u Ludbreg dolazi iz Preloga blok flaute.

-David Pokos je učenik prvog razreda i svira čak dva instrumenta, klavir i saksofon. Pohvaljujem još i glazbenog prvašića Petra Markovića te Kaju Filipašić, Petra Šmera i Jana Šegovića koji su učenici trećeg razreda – rekao je Jošua. -Evo, i ja želim pohvaliti većinu svojih učenika prvenstveno prvašiće Mia Rozu Kovačić i Davida Pokosa, Viktoriju Virag koja pohađa drugu godinu klavira i Evu Križanić učenicu trećeg razreda – završio je Maasej. Na kraju podsjećamo naše čitatelje da učenici OGŠ Ludbreg školarinu plaćaju u simboličnom iznosu od 100 kuna mjesečno, a ako ne posjeduju svoj instrument mogu ga od škole iznajmiti za svega 40 kuna mjesečno. Piše: Dražen Vađunec

Produkcije glazbenih odjela OGŠ Ludbreg U studenome i prosincu, unatoč pandemiji, u svečanoj dvorani dvorca Batthyany održane su produkcije svih odjela OGŠ Ludbreg. Zbog epidemiološke situacije održane su bez publike, ali su nastupi zabilježeni video zapisima koji su dostupni roditeljima kako bi imali povratnu informaciju o napredovanju svoje djece. Snimke će uskoro biti objavljeni i na Facebook stranicama OGŠ Ludbreg.

Učitelji OGŠ Ludbreg

KULTURA

23. prosinca 2021.

TAKO LIJEPA I BOGATA, NAŠA...VARAŽDINSKA ŽUPANIJA' Fotografije troje Ludbrežana izložene u atriju Županijske palače u Varaždinu U atriju Županijske palače na Franjevačkom trgu u Varaždinu održana je izložba fotografija „Tako lijepa i bogata, naša… Varaždinska županija“. Izložene su 24 fotografije koje prikazuju ljepote županije, a koje su pristigle na natječaj u organizaciji Radio Megatona i pod pokroviteljstvom Varaždinske županije i Turističke zajednice Varaždinske županije. – Varaždinska županija spada među prostorno manje županije u Hrvatskoj, no kad pogledamo sva prirodna i kulturna bogatstva koja imamo, vidimo koliko smo zapravo veliki. Kod fotografiranja nije dovoljno samo zabilježiti tu ljepotu, bitan je i trenutak, emocija, zraka sunca, sjena, jer tek na taj način dolazi do

večana dvorana dvorca Batthyany 17. prosinca bila je mjesto održavanja posljednjeg ovogodišnjeg događaja u sklopu programa 'Ludbreg petkom' u organizaciji Centra za kulturu i informiranje 'D. Novak'. Riječ je o gospel koncertu kojeg je održala svestrana vokalna umjetnica Ivana Galić u pratnji gitarista Darka Horvata, klavirista Nevena Resnika te Maria Jageca na bas gitari. Ivana Galić učila je solo pjevanje u klasi mezzosopranistice Rahilke Burzevske, a nakon završenog Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, magistrirala je solo pjevanje/vokalnu izvedbu na prestižnom Royal College of Music u Londonu, kao stipendistica nekoliko britanskih zaklada. Nastupala je kao solist i član zborova, održala niz solo koncerata te aktivno nastupa u sklopu raznih manifestacija, u Hrvatskoj i inozemstvu (Italija, Austrija, Francuska, Belgija, Norveška, Velika Britanija, Slovenija, Njemačka, SAD, Kenija). Od 2013. godine isključivo se bavi popularnim žanrovima, posebice njegujući gospel, soul, blues, R’n’B, žanr ‘Americane’ te svjetsku tradicionalnu glazbu, posebice afričku glazbu. Njezin osebujan vokalni izražaj, malo koga ostavlja ravnodušnim. U to se uvjerila i ludbreška publika koja je imala prilike čuti neke od najpoznatijih pjesama izvornog američkog crnačkog gospela popraćene pričom o nastanku gospela kao i o životu velike Mahalie Jackson, američka afroamerička gospel pjevačica smatrane najboljom u povijesti tog žanra. Koncert je bio jedan lijepi uvod u ovo blagdansko vrijeme jer su glazbenici počastili publiku i s nekoliko božićnih pjesama, a poseban atmosferu događaju dale su i božićne dekoracije u samoj dvorani.

Foto: Miroslav Vađunec

izražaja sva ljepota. I sam volim šetati prirodom i fotografirati, pa vidim da su autori izloženih fotografija doista uspjeli u tome. Hvala svima koji su sudjelovali na natječaju, a posebno čestitam autorima 24 najbolje fotografije – rekao je župan Anđelko Stričak na otvorenju izložbe. Na natječaj „Tako lijepa i bogata, naša… Varaždinska županija“ pristiglo je ukupno 119 radova, od kojih su 24 najbolja izabrali članovi žirija u sastavu Miran Bojanić Morandini, direktor županijskog TZ-a, Siniša Sović, profesionalni fotograf, i Marlon Janiček, fotograf i djelatnik Radija Megaton. Među odabranima su i one trojice Ludbrežana – Miroslava Vađunca, Anje Špikić i Nikole Špikića.

Gospel koncert za kraj godine

KULTURA

23. prosinca 2021.

Zajednicatehničkekult

Brojne aktivnosti i kroz siječanj

U Zajednici tehničke kulture i u narednom razdoblju nastavit će s radionicama. 27. 12. - 30. 12 - svakim danom od 16 do 18 sati PROGRAMIRANJE ZA POČETNIKE

31.12. - 17:30 do 19 sati NOVOGODIŠNJI ORIGAMI

3.1. - 7.1. - svakim danom od 14 do 20 sati NAPREDNO PROGRAMIRANJE, 3D PRINTANJE, TEHNIČKO CRTANJE

Preporučamo za svu djecu od 4.razreda osnovne škole na više.Dodajmo i da će se svakog petka i dalje organizirati Origami radionice i to s početkom u 17 i 30 sati.

Božić u Bakinoj hiži Prigodnom izložbom Božić u Bakinoj hiži, Udruga žene iz Centra svijeta zaključuje 2021. godinu. Ugođaj stvoren u Bakinoj hiži za cilj ima podsjetiti nas na Božić kakav je nekad bio. Žene iz Centra svijeta i ove su godine izložbom Božić u Bakinoj hiži željele od zaborava otrgnuti nekadašnje običaje vezane uz najradosniji blagdan u godini. Kako bi sve funkcioniralo u najboljem redu danima prije marljivo su uređivale prostor Bakine

hiže a na radionicama su izrađivale potrebne ukras. Izostalo je ove godine tradicionalnog druženja i zajedničke pjesme, ali vrata Bakine hiže otvorena su za sve prolaznike. Dodajmo i kako je CompanyWall business „Pouzdana organizacija” dodijelila udruzi certifikat kojim se potvrđuje kako je ludbreška udruga zahvaljujući uspješnom poslovanju među najpouzdanijim u Hrvatskoj.

GRADSKA

23. prosinca 2021.

'Bila je ovo godina izazova, prilagođavali smo se stanju i Godinu u kojoj se korona ponovno nametnula kao glavna tema, ludbreška Gradska knjižnica i čitaonica 'Mladen Kerstner' ispratit će u tišini, a tu će sudbinu s njoj dijeliti i brojne druge knjižnice. -Pandemija, a s njom u vezi i primjena epidemioloških mjera iz navedenih podataka najgore se odrazila na broj posjeta knjižnici i na programe koji su se ranije održavali u prostorijama knjižnice. Na nepunih 15 četvornih metara slobodnoga prostora prema važećim mjerama smije biti četvero posjetitelja, ne računajući zaposlene i izvoditelje programa. U takvim ograničenjima doista nije moguće normalno raditi. I u našoj igraonici koja ima 20-ak kvadrata na redovitim dječjim programima sudjeluje najviše petero djece po grupi. Zbog tih ograničenja nema tematskih predavanja, tribina, sastanaka čitateljskih klubova, nema okupljanja. objašnjava situaciju ravnatelj knjižnice, Stjepan Stjepić i ističe kako će najveći izazov po završetku pandemije biti vraćanje korisnika u knjižnicu. - Za ovo vrijeme stvorilo se i određeno nezadovoljstvo jednog manjeg dijela korisnika protiv primjene mjera. Mi smo tu nemoćni, kao javna ustanova moramo ih se držati, sviđale se one nama ili ne. Nadam se da će to naši korisnici razumjeti. I u ovim restriktivnim uvjetima, korisnicima koji ne mogu ući u prostorije knjižnice, knjige koje naruče iznesemo pred vrata. Nadamo se ublažavanju mjera i povratku u normalan život. Uz ovakav način razmjene knjiga, korisnicima gradske knjižnice dostupan i online sustav posudbe komercijalne e-knjige.

- Sustav se gradi praktički od nule. Mi smo od grada namjenski za kupnju e-knjiga dobili prošle i ove godine po 10.000 kuna. Za to smo kupili dvjestotinjak naslova. U odnosu na nešto više od 42.000 tiskanih knjiga to je zanemarivo, pa je sukladno ponudi i potražnja slaba. Bilo je tek 30-ak posudbi. Međutim, status e-knjige u Hrvatskoj puno je kompleksniji problem koji se treba riješiti na razini države i tek onda se mogu očekivati neki pomaci. - objašnjava Stjepić i dodaje kako je situacija s posudbom tiskanih knjiga također daleko od idealne, ali sitni pomaci u odnosu na prošlu godinu su vidljivi. -Čini mi se da ćemo mi još dugo govoriti o vremenu prije i poslije korone. U godini prije korone broj svih posudbi u knjižnici je bio oko 23.000. 2020. taj je broj pao na 15.828. Iako ova godina nije gotova, zanimljivo je da imamo čak blagi trend rasta posuđenih knjiga, do početka prosinca bilo je 16.200 posudbi. Najviše se čitala beletristika, naslovi kriminalističke i ljubavne tematike stranih autora. - ističe ravnatelj kojeg najviše ipak zabrinjava pad broja korisnika. Naime, u odnosu na vrijeme prije korone to je smanjenje za visokih 28 posto. - Doista teška godina je iza nas, no unatoč svim poteškoćama uspjeli smo održati većinu planiranih aktivnosti čiju smo realizaciju prilagođavali epidemiološkim ograničenjima. Na Dječjem odjelu održano je 161 različitih programskih aktivnosti s ukupno 1122 korisnika, te pet virtualnih pričaonica. Na odjelu za odrasle organizirano je 22 programa s 413 posjetitelja, te 7 virtualnih aktivnosti.

To je, na žalost, za desetak posto manje programskih aktivnosti i broja korisnika u odnosu na prošlu godinu. Morat ćemo se potruditi kad pandemija završi te korisnike različitim sadržajima i vratiti u knjižnicu. kaže ravnatelj knjižnice Stjepan Stjepić.

Knjige na novim policama Gradska knjižnica ove je godine prijavila dva programa na natječaj Ministarstva kulture i medija – zamjenu polica te postavljanje novog parketa i ličenje zidova. - Odobren je program za-

mjene parketa i ličenje i za to smo dobili 50.000 kuna. Kako se promjena parketa ne može obaviti bez preseljenja cijelog knjižnog fonda i polica, a mi građu nismo imali kamo izmjestiti, tražili smo prenamjenu odobrenih sredstava i iz sigurnosnih razloga. - otkriva Stjepić. Naime, zbog nedostatka prostora, stare metalne police bile su produljene na preko 2 metra visine, tako da se do građe moglo jedino penjanjem na pokretne stepenice. Problem tako produljenih polica je statička nestabilnost i nesigurnost spojeva, što je bio sigurnosni rizik i za djelatnike i korisnike.

- Kad nam je program odobren, odlučili smo promijeniti dotrajale police na dječjem odjelu i dio polica na odjelu za odrasle. Kupili smo 18 metara dvostranih i 5 metara jednostranih polica koje su na odjelu za odrasle usklađene s propisanim standardima i visoke su 185 cm, što znači da su nove police kraće za jedan red knjiga tako da su knjige dostupne bez korištenja ljestava. Ovo je prigoda da se javno zahvalim ravnatelju Centra za kulturu i informiranje Branku Dijanošiću što je omogućio da se stare police i višak knjiga iz knjižnice privremeno presele u novouređeni dio

Bebe u knjižnici - I ovaj program je u velikoj mjeri reduciran zbog epidemioloških mjera. Do kraja godine svim novorođenim bebama i njihovim roditeljima poštom ćemo poslati dar. - poručuju iz gradske knjižnice.

23. prosinca 2021.

KNJIŽNICA

epidemiološkim mjerama u provođenju svojih aktivnosti' podrumskog spremišta. Problem se pojavio prilikom montaže novih polica koje su niže za jedan red od starih polica. Zbog toga smo izlučili dio građe koja se rjeđe posuđuje i izmjestili u spremište. U slučaju potrebe, brzo ih možemo donijeti korisnicima. - poručuje Stjepan Stjepić. Knjižnica je ove godine odradila i redovitu reviziju cjelokupnoga knjižnoga fonda koja se provodi svakih 6 godina. Nakon obavljene revizije knjižni fond knjižnice ima 42.458 jedinica knjižne i neknjižne građe. - Ove smo godine na žalost morali otpisati više od 860 knjiga koje je uništila vlaga u spremištu u gradskom podrumu. kaže ravnatelj.

A kakvi su planovi za 2022. godinu? Iz gradske knjižnice ističu kako će i u nadolazećoj 2022. godini nastojati održati sve svoje programske aktivnosti, pri čemu će se, naravno, prilagođavati epidemiološkim mjerama. Već je prošlog mjeseca raspisan natječaj za prvi nadolazeći program u idućoj godi-

ni. Riječ je o recitalu kajkavske komedije 'Božo Hlastec' koji se održava u sklopu manifestacije 'Dani Bože Hlasteca'. -Radovi su pristigli i prosudbeno povjerenstvo već radi svoj posao. Na koji ćemo mi način ove godine održati Dane Bože Hlasteca za sada još ne znamo. To će ovisiti od epidemioloških mjera. U planu je održati poetsko glazbeni recital na kojem će se čitati najbolji radovi i podijeliti nagrade. Ako se ne budemo mogli okupiti, proglasit ćemo pobjednike i recital kao i prošle godine održati u virtualnom obliku. objašnjava Stjepić. Ukoliko im Ministarstvo kulture i medija odobri projekt u nadolazećoj godini zamijenit će sve preostale police na Odjelu za odrasle, a nadaju se kako će uz pomoć Grada Ludbrega napokon krenuti i u projekt uređenja prostora stare pekare kod ludbreškog mlina za potrebe Gradske knjižnice. -Idejni projekt je završen i ako bude sve po planu knjižnica bi u toj zgradi trebala dobiti oko 1200 četvornih metara korisnog prostora. - zaključuje ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice 'Mladen Kerstner'.

NAGRAĐENI NAJČITATELJI GRADSKE KNJIŽNICE I ČITAONICE 'MLADEN KERSTNER' U ovo predblagdansko vrijeme, vrijeme darivanja u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Mladen Kerstner“ proglašeni su najčitelji za 2021. Godinu. Prema odredbama Pravilnika nagrada se dodjeljuje čitateljima koji pročitaju najveći broj knjiga, ali koji istovremeno promiču knjigu i čitranje. U kategoriji djece predškolske dobi za najčitateljicu je proglašena Ana Piškor sa 99 posuđenih slikovnica. Ana Dolovski, učenica 4. Razreda najčitateljica je u kategoriji nižih razreda osnove škole sa 56 pročitanih knjiga, a Adam Anadolac sa 81 pročitanom knjigom najčitatelj je u kategoriji viših razreda osnovne škole. Sa 24 pročitane knjige Magdalena Golec najčitateljica je u kategoriji studenata i učenika srednjih škola. U kategoriji odraslih najčitateljica je Vera Vukina sa 118 pročitanih knjiga. Uz priznanja i besplatnu jednogodišnju članarinu, ravnatelj Gradske knjižnice najčitateljima u svim kategorijama darovao je knjige. Tom je prigodom podsjetio na snagu pisane riječi koja se očituje u njenoj sposobnosti da utječe na čitatelja, mijenja doživljaj svijeta i sebe samih, te nam omogućuje susret s drugim i različitim, razvija empatiju i suosjećanje

Magdalena Golec, Adam Anadolac, Ana Dolovski i Ana Piškor

ACO PIŠE..

23. prosinca 2021.

Vurmaher, šumaher i drugi maheri Piše: Aleksandar Horvat Potrla mi se ručna vura i jen čas sam bil bez vure malo falični. Našel sam staru železničarsku žepnu vuru, švicarski Spendid, 17 rubinov, otporna na treskanje i lepo složena v srebrnasto kučište, koje na zadnji strani ima graviranu parnu lokomotivu od turske državne železnice (TCDD - Türkiye Cumhuriyeti Devlet Demiryolları). Navinem ju i dela, če dobro poslušam čujem ju na meter. Ali - sekundni cajnger ji se smeknul, pak je bil samo na zadevi i smical se po brojčaniku kak pijani. Vezda bi trebal jen vurmaher, koji se vu te vure razme. On bi si del onoga vurmaherskoga rešpetira, augenlupu, i lepo bi smeknul prednje glajže, pak bi tenkoga cajngera nazaj zapičil ma mesto. I kaj bum, idem ja k našemu ludbreškomu vurmaheru i zlataru pitat, ali kaj je… Zeznam da se mehanike več ne delaju, nema zaškolanih ljudi, nema maherov. On se rajši ne bi štel mešati. Dobro čovek pošteno prizna, v redu stvar. Zamena baterije more, zamena remenca more, zamena celoga mehanizma more, poliranje kakvo ili glancanje more, ali v strojček se nigdo ne bi mešal niti nalukaval. I tak sem se onda malo zamislil. Konzumerizam. Pošast novoga doba. Ekonomija veli da idemo napri samo če trošimo, kajti če trošimo onda proizvodimo, a če proizvodimo i tržimo onda neko profitira. I mam je industriji postalo jasno - bole napraviti prodati deset slabih vešmašini koje trajeju dve lete, nego jenu kvalitetnu koja traje dvajst. Višestruka je korist. Ove jeftine dveletne su i jeftineše za proizvodnju jer je tenši pleh, ne cinča se, na tenko se emajlera, a penezi se brže služiju. Posledica je da se za dvajst let na smetje hiti deset mašini, a ne jedna koja bi se čak dala i popraviti. Na nji eventualno otišel lager, a na ovih deset - v glavnom ili pleh ili elektronika. I to je ve biznis. Nikaj se ne splati popravljati. Gle, na priliku, auta, neče vužgati. Otpreš haubu, pogledaš nuter, megneš z očima, zapreš nazaj, zoveš vučnu. Negda si otprl bilo kojega toga fajercajga, od peglice do tristača, zel si par ključi i šrafcigera tu i tam kladivca

za malo kljucnuti po frtajleru i popravil si. Zameniš kojega dela i to je to. Tankaj, maži i vozi. A ove nove bez kompjutera nemreš popraviti. Spameten je, neče iti, još ga moraš otpelati na kolima. Još za aute moremo reči da ove stare firme držiju kvalitetu, jer si nečeju ime blatiti, i to si dobro naplatiju. Ali gle, v konzumerizmu je skupo ne baš popularno. Zato si je saka jaka auto firma, kupila negdi još jednu slabešu auto firmu kaj moreju svoje proizvode pod drugim brendom tržiti nekaj jeftineše. Mehanika je na ceni. A kak dohajaju električni auti ve bu jih delala saka šuša. Navodno bu jih delala i jena kosooka firma kaj ve dela telefone. A takvih ima miljon, delaju od lampici za bor, prek mlinca za kavu, klime i štaubzaugera, do električnoga kombija i bagera. I se traje tolko kolko traje garancija. Dok pogledaš, konzumerizam je napravil da si ti proizvodi koje kupimo nemaju sentimentalnu vrednost. Ne stigneš se v njega zaljubiti. Ko se zmisli zadnjega mlinca za kavu, od koje je bil firme i kak je zgledal. Potere se i hitiš ga, pardon, odvojiš ga v EE otpad. A stare “Obodinke“ vešmašine se saki zmisli, nekoji jih još denes imaju, znaju čak v kojem duru jim je fučkala centrifuga. Denes je leže je z električnim škarama šišati živicu nego s onim ručnima škljocati. Ili , na priliku, flakserica. Na flakserici ti more zmenkati benzina, nestati flaksa, zaštopati se fergazer, zacvikati se ili ftrči žnora za vužiganje, počiti feder na ti žnori, zalejati se ili krepati svečica, razleteti se glava, predreti se membrana, počiti crevo od goriva, razdrti se kakov šraf i još sto sitnici. I dok krepa, ostane nepokošeno podolje, jer dok ne mrči, flakserica je za ništ. A gle kosu, običnu, domaču. Brusiš, kosiš, brusiš, kosiš. I još čuješ kak ftičeki popevaju. Jedina stvar je da ftrgneš kosišče če si divlji i da kosu treba poklepati jemput na leto. E za to si vežbal klepati, ili našel pravoga mahera koji je imel strplenja. To je nekaj koštalo, ali ju je sklepal kaj si se mogel podbrivati z njom. Meni se nekak vidi da su si koji su znali klepati kosu več hmrli. A omladina nema tri blage kaj su klepec i babica. Gotovo je, živele flakserice. Konzumerizam.

Drvene bačve, jezoš. Pintara ni za lek. Rastepsti bačvu, z nje napraviti ogradu i kupiti inoksicu. Če očeš vu vinu meti duha po drevu, kiti nuter desku, ko bu znal. Ili cipele. Denes je ne v redu dva dane za redom v istim cipelama hodati, a kamoli dve tri lete nositi jene te iste, jer kaj budu ljudi rekli. A negda smo imeli šumahera, ili šoštara, koji je stare cipeliše zbegecal kak nove, a pasali su k nogi kak zalejani kajti smo jih z letima razgazili. Denes, a posebno ženske, žule dobivaju od novih cipelišov. Čim jim žuli prejdeju, cipele su več demode, kupiju nove kajti su tak nafčene. Maher za cipeliše je tu i tam koji, ali od toga se ne da živeti. Kovačija još tu i tam kadi z dimnaka, ali posla za njih nema, v štacunu imaš se fele šrafov, spregi, vinklinov, sponi i sakojačkoga železovja. Tišljarija, dobro ajde, to još nekak ide, proizvodnja, pak čak i umetničke kreacije, drevo je navek bilo “naš“ materijal. Ali ovo industrijsko… lepo zgledi, jemput zmonteraš i više nesmeš petati jer centimeterni šraf ide direkt v retku ivericu. Drži se na Božji milosti, popravlati se ne splati. Konzumerizam. I ve se moram vrnuti na vurmahera. Zeznal sem da če ima morti koj vu Varaždinu, ili v Čakovcu i par njih v Zagrebu. I čak da se moraš naručiti, predi dojdeš na magnetnu rezonanciju nego na red pre vurmaheru. Ne da je baš tak jako puno posla nego jih nema. Niko nejde v školu za to. A ovi vurmaheri koji jesu, nečeju nikakve praktikante, kajti bi jim ovi mogli posla zeti, fletneši su, bole vidiju i tak dale. Znači, kak zgleda z ovim zadnjim vurmaherima bu i te posel odišel v pozablenje. Električne vure su več zdavnja zamenile mehaničke. Pa, ajde, ko je doma ne imel vekericu, starinsku, onu z zvoncom i batekom kaj je v jutro zvonilo kak sam vrag peklenski. Je li se zmislite? Sedneš si na krevet, navineš prvo na jen leptirek kaj bu vekerica išla, onda na drugi leptirek onoga fedra za zvonec. Vreme je bilo porihtano i more se gasiti svetlo. I onda po noči lepo, tik-tak, tik-tak, točno v ritmu herca. Spiš kaj tuka. I dok bi ta vekerica stala, odnesel si ju k vurmaheru, on ju je posložil, podmazal i išla je dale. A na ruki? Doxa, Poljot, Start, Molnija, Cortébert, Seiko, Movado, Kienzle, Omega, Omicron, Rotary, Spendid, Zenith, a sima najdraža - Darwil.

Te su se vure čuvale i nosile k vurmaheru popravljat, služile su makar su požotele od vremena. I kaj ve? Ova moja žepna Spendid železničarska vura dela, ali cajnger se kopiče. Zemem ja nekaj čvrstoga tenkoga i nježno stisnem, na moju odgovornost, i glajže je zišlo doli. Bu nekaj z toga. Sam svoj vurmaher. Onda sam sekundnoga cajngera najpre zgubil jer je frcnul kak iskra. Nekam. Našel sam ga za pol vure, jedva, misleči, da če ga i ne najdem, vura dela i bez njega, bitno da je ne na zadevi. No nekak, sam ga, ne znam kak, našel i namestil na sredinu v onu osovinu i počel se je vrteti. Za čoravoga čist dober posel. Kak sam našel je ta vura negdi z kraja devedesetih, znači malo ober dvajst let, mehanička. I gle, dela. A onda sam našel još jenoga žepnoga, z lancom. Ruska vojnička Molnija (Молния), kaj na ruskomu znači Munja. Na zadnjemu poklopcu je gravirani spomenik “Priča u Urala“ kaj je postavleni v Čeljabinsku v Rusiji. Navinem i - dela. Prekapal sem po medmrežju i našel da je ta firma delela od posle rata, drugoga, i da su te vure z spomenikom delane osamdesetih. Znači, apšisana vura z požutelim glajžem, stara prek 40 let, mehanička, dela kaj vurica. Našel sam da je osamdeset posto posla na ti vuri napravleno ručno, a da je na leto fulala največ tridesti sekundi napri ili nazaj. Sreča kaj je ajnc A kvaliteta, i kaj fercera bez problema. Dok se jemput potere, teško da bu to imel ko popraviti. Obesiš ju nekam radi sentimenta, i kupiš jedno pol kile plastičnih na struju, če očeš znati gda je gda je polne. A stare vekere, Darwilke i železničarske žepne vure bu, ironično, skup z vurmaherima - pregazilo vreme. I na kraju, vreme je Božiča, pak nek vam je lepo, toplo i blagoslovleno vu saki familiji, i gledite kaj vam bu tristprvoga v polnoči vura dobro kazala, kaj v novo leto ne zakesnete. I če bute kakve dare kupovali, kupite nekaj kaj traje. Jer konzumerizam. (A. Horvat, 12/2021.)

23. prosinca 2021.

SPORT

Športsko rekreativno društvo BSV Ludbreg

Organizirali CH Trekk, u tijeku pripreme za nogometni ogled ŠRDBSVunedjelju.pro91 se najviše kreć u šumom-ili ne sinca organizirao je CrazyHill kim drugim ou road terenom, Trekk 2 0.1 Natjecatelji-su mo dok asfalt koriste vrlo malo ili gli birati izmeđ u dvije staze, uopć e ne. Treking utrke se od duž a je bila duž ine 81 -2 0 km, a ostalih razlikuju utoliko što se krać a 8 -10 km. na trekingu uglavnom prelazi puno već a kilometraž a,- natje Treking se mož e definirati catelji ne moraju baš - svaki pe kao kombinacija orijentacij dalj pratiti kartu pa tako imaju skog i planinskog trč anja. moguć Nainost istovremenog ra me,prijeutrkesvisudionici zgledavanja do prirode, a kad se bivaju kartu terena s ucrtanim jako umore uobič ajeno je da kontrolnim toč kama ili ih uspore oni ili predahnu. sami precrtavaju s karte koju je postavio organizator. Nakon Na zanimljivoj utrci sudje starta natjecatelji lovalo morajuje zapreko 50 natjecatelja. danim redoslijedom proćVrijedni i sve BSV- ovci već su u kontrole, no redoslijed pripremama mož e sljedećeg -događ a biti i proizvoljan, ako - organi ja, tradicionalne starogodišnje zator tako odluč i. Stazu treba utakmice.Rezervirajte 31. stoga proć i što brž e i po moguć nosti prosinca od1satizazanimljiv sa što manje gubljenja. Trekeri ogled na BSV- ovom igralištu.

SPORT

23. prosinca 2021.

3. Blagdanski turnir u parovima

U Ludbregu se opet natjecalo u badmintonu Badminton klub „Centrum Mundi“ organizirao je u nedjelju turnir u mješovitim i muškim parovima. Treće izdanje ovog Blagdanskog turnira odigralo se nakon prošlogodišnje stanke. Nastupili su igrači i igračice iz Ludbrega i okolice, Preloga i Varaždina, neki su već postali tradicionalni gosti na ovom turniru. Korona je prekidala treninge u dvorani u nekoliko navrata, pauze su odradile svoje, ali to se nije odrazilo na turnir. 19 igračica i igrača odmjerilo je snagu i vještine u jednom od najbržih i najpopularnijih sportova u svijetu. Pojedini su mečevi završavali nakon 15-ak minuta, a neki su se odvukli na tri seta. Na kraju, zlato su ponosno odnijeli Nenad Levanić i Ivan Frančić iz BK „Centrum Mundi“ Ludbreg, dok su najbolji u mješovitim parovima bili A. Čeh iz Varaždina i F. Frančić iz Preloga. Nakon turnira uslijedilo je druženje. Nije nam toliko važan sjaj odličja, već druženje i želja da na kraju godine okrunimo trud i rad. Ove godine i nije bilo nekih turnira u okolici pa se već svi zaželjeli nadmetanja, a napredak kod igrača je vidljiv. Drago mi je da nam se nakon osam godina organiziranog igranja badmintona u Ludbregu i dalje priključuju novi ljubitelji ovog sporta. Interesa ima, a u dvorani sve manje mjesta. Hvala svim igračicama i igračima na turniru, hvala sponzoru Opremi-Pit, čestitam osvajačima medalja. Vidimo se dogodine izjavio je Milivoj Dretar, predsjednik BK „Centrum Mundi“ Ludbreg.

Sportska 2021. u našem kraju I ove godine na izmaku Covid situacija diktirala je sportskim događajima pa tako i onima u kojima su sudjelovali ludbreški sportaši i sportašice. Sportski peak sezone svakako je bila Olimpijada u Tokiju gdje je sudjelovala Sara Kolak. Samo sudjelovanje na najvećoj svjetskoj smotri sportaša velika je stvar, no nažalost nije se dogodilo ono povrh. Sara je uslijed gubitka trenera tražila najbolji put do dobrog rezultata, no nisu se posložile sve kockice. Ove godine rijetko je nastupala, nije bila rezultatski na nivou na kojem smo je navikli gledati. No, ono što smo vidjeli i čuli na obilježavanju 1000. emisije Fair-play u Hrastovskom budi nam veliku nadu da ćemo se iduće godine radovati njenim velikim rezultatima. Iva Gerić, članica HK Ludbreg, došla je do olimpijskih kvalifikacija. Samo sitnice dijelile su nas od toga da je gledamo u Tokiju. Znamo da je njen stožer, a sigurni smo i ona, priželjkivali takav rasplet. No, za Ivu ima vremena, vjerujemo da ćemo na Olimpijadi u Parizu 2024. kao Grad imati barem dvije predstavnice. Uz Ivu odličja su na Mediteranskim igrama i Balkanijadi ostvarile i Nina Gerić te sestre Sandra i Marta Besek. Odlični rezultati u toj uzrasnoj kategoriji. No, uspjeti u seniorskoj konkurenciji nije lagano, nadamo se da će mlade uspješne sportašice biti ustrajne. Košarkaši Grafičara imaju za sobom Covid godinu s malo nastupa. Stigli su do završnice Županijskog kupa gdje su ih iznenadili Ivančani. U prvenstvu su u gornjoj polovici. Nadamo se da će se približiti samom vrhu ljestvice. Igrački,

uvjetima tamo i pripadaju. I još uz sve to glavni konkurenti niz godina Međimurje i Podravac su slabiji nego proteklih godina. No, valja se pripaziti Ivančice i Vindije koji su narasli ove godine. Nogometaši Podravine imali su sezone s niz turbulencija. Došli su do finala Županijskog kupa gdje su bili domaćin četvrtoligašu Bednji koji je u Ludbreg stigao samo s 14 igrača. Bila je velika vrućina, prigoda za nametnuti tempo protiv ekipe koja ne trenira toliko kao Ludbrežani, no srce ekipe iz Beletinca bilo je veće. U pretkolu kupa ispalo se od Bjelovara na domaćem terenu, u prvenstvu se igralo s malim bodovnim učinkom. Pa, onda poraz u Svetom Đurđu protiv Drave u četvrtzavršnici Županijskog kupa što automatski donosi neigranje iduće godine u pretkolu hrvatskog kupa. Bilo je vrijeme

da se prigoda da novom treneru Nevenku Blagaju koji je ustabilio ekipu i prava je šteta da je prvi dio prvenstva završen. Ako se zaigra u tom tonu na proljeću ni Liga za prvaka nije tako daleko. Što se tiče rukometa Matija Špikić dobro brani u Norveškoj. No, u našoj reprezentaciji koja jednostavno vapi za tehnički potkovanim vratarom kao da nemaju njegovu adresu. Ivana Dežić zabilježila je sjajan povratak na parketu. U nekoliko odigranih utakmica za Koku bila je najefikasnija igračica što je rezultiralo interesom najvećih hrvatskih klubova za ljevoruku bombarderku. Između povratka u Podravku i Lokomotive izabrala je metropolu. U međuvremenu otišla je kao članica reprezentacije na Svjetsko prvenstvo u Španjolsku. Tamo je zaigrala protiv Paragvaja

i postigla pet zgoditaka. Nažalost, dohvatio ju je Covid pa je ostatak prvenstva provela u hotelskoj sobi. Rekli bi u zlatnom kavezu gdje je u dresu reprezentacije gledala utakmice svojih suigračica i usput napisala kolumnu za Sportske novosti. Igrači RK Ludbreg ovu polusezonu odigrali su u skladu s mogućnostima. Njihovo je mjesto na ljestvici nešto bolje nego prethodnih sezona, no bodovno ekipe s dna ljestvice nisu toliko daleko. Ove godine fakultetske obveze igrača nisu bile toliko prisutne, no ozljeda je bilo kao u priči. Bilo je tu i uspjeha naših mažoretkinja i twirlingaša, David Šalomon stavio je atletiku malo sa strane, Emerson Žnidarić kao trener vrlo dobro vodi rukometnog premierligaša iz Varaždina. Iako Covidna ova je sportska godina bila dosta sadržajna, čak i s dosta uspješnih trenutaka za ludbreški sport. Kad bi mogli šapnuti Djeda Mrazu što sportski želimo šapnuli bi mu: "Nek' Sara i hrvačice ostvare sve što žele na sportskoj sceni. Naši rukometni predstavnici u drugim klubovima da naprave napredak u karijeri, a oni koji igraju u domaćem klubu neka dostojno obilježe pedeset godina rada. Grafičar i Podravina budu i dalje pri vrhu, a nogometni klubovi iz našeg kraja i dalje da ostanu važan čimbenik županijskog nogometa. Svi naravno da godinu završe zdravi." Sretna nam sportska 2022. godina! Piše: Neven Jerbić

Podravina okupljanjem selekcija završila polusezonu U subotu 18. prosinca na Gradskom stadionu u Ludbregu održano je prigodno druženje klupskih selekcija, veterani, seniori, juniori. Teren je bio pogodan za igru, temperatura oko 7 Celzijevih stupnjeva. Sudac utakmice u kojima su nastupali navedeni bio je predsjednik Podravine, dugogodišnji golman Dražen Crnković. Zahtjevan posao obavio je na visokoj razini, uz jednu opasku koju mu je dao VAR-arbitar Mladen Balažinec Ćiro, koji je sa sjetom pričao kako mu je žao da se Dražen nije posvetio sudačkom poslu jer bi bio vrh. Na terenu je bila dominacija seniora, očekivano, a „glavni“ je Josip Golubar koji je juniorima pokazao koliko trebaju raditi da postanu legitimni trećeligaški igrači. Nakon toga uslijedilo je „Treće poluvrijeme“ u kojem su svoju snagu pokazali veterani. Bilo je među njima nekih koji imaju staž igranja od četrdeset godina, a neki ih toliko nisu ni skupili. Okupljeni su uživali u slasnom obroku (gulaš tjestenini) te evocirali uspomene s travnjaka. Atmosfera je bila na dobrom nivou, uspješni trener juniora Kramar razmišljao je da uputi prigodne riječ, ali je srećom odustao. Primjetili smo, s nestrpljenjem se očekuje drugi dio sezone jer je prvi imao završnicu na visokom nivou. Sretna Nova svim nogometašima ludbreškog kraja.. Piše: Neven Jerbić Novi broj Ludbreških novina izlazi 28. siječnja

SPORT

23. prosinca 2021.

SPORTSKA RADIJSKA EMISIJA 'FAIR-PLAY'

23 godine, 1000 emisija Sportska emisija Radio Ludbrega „Fair–play“ već 23 godine prati nastupe sportaša i sportašica iz ludbreške regije, a ove 2021. godine imala je 6. prosinca i svoje jubilarno 1000. izdanje. Obilježavanje je bilo u nedjelju 5. prosinca u Društvenom domu u Hrastovskom. Zbog epidemioloških mjera smanjen je broj gostiju, a 1000. emisija „Fair-play“ je emitirana jučer, 6. prosinca, na valovima Radio Ludbrega. Na početku su bile prigodne riječi direktora Radio Ludbrega Mladena Vukine. Uslijedili su i gosti – predsjednik Gradskog vijeća Grada Ludbrega Darka Jagića, predsjednik Općinskog vijeća Općine Martijanec Branimir Nađ, predsjednik „Podravine“ Dražen Crnković, sportski direktor KK „Grafičar „ Siniša Beser, tajnik HK „Ludbreg“ Krešo Horvat, Josip Mađarić iz NK „Tehničar“ Cvetkovec, sportski djelatnik Dražen Cesar, otac troje sportaša Branko Leščak, jasno i Sara Kolak. Glazbeno je svečanost popratio Danijel Kolak s bandom. Urednik emisije Neven Jerbić podsjetio je na 23 godine emisije kroz odlične rezultate koji su ostvareni u tom razdoblju te na ovo dugo vremensko razdoblje emitiranja emisije. Kao i u proteklih dvadesetak godina dodijeljena su priznanja najboljim ludbreškim sportašicama i sportašima po izboru „Fair-playa.

Mladen Vukina, direktor Radio Ludbrega

Glazbeni gosti

Neven Jerbić, urednik i voditelj emisije

Dodijeljena su i priznanja...

Priznanje za izuzetnu promociju Grada Ludbrega u svijetu primila je Sara Kolak. Priznanje za najbolji povratak u sportu 2021. godini dobila je Ivana Dežić (RK „Lokomotiva“). Priznanje za izuzetne rezultate i sudjelovanje na olimpijskim kvalifikacijama dodijeljeno je Ivi Gerić (HK „Ludbreg“). Priznanje za osvojeni jesenski naslov u 4. HNL Bjelovar- KoprivnicaVirovitica uručeno je NK „ Tehničar“ Cvetkovec. Priznanje za najboljeg mladog nogometaša Ludbrega u 2021.godini dobio je Pavao Zadravec (NK „Podravina). Priznanje za najboljeg mladog košarkaša Ludbrega u 2021. godini dodijeljeno je Aleksandru Zemberu (KK „Grafičar“). Priznanje kadetskoj hrvačkoj prvakinji Mediterana i Balkana dodijeljeno je Sandri Besek (HK „Ludbreg“). Priznanje za treće mjesto na kadetskom hrvačkom prvenstvu Mediterana dobila je Nina Gerić (HK „Ludbreg“). Priznanje za treće mjesto na kadetskom hrvačkom prvenstvu Balkana dodijeljeno je Marti Besek ( HK „Ludbreg“). Priznanje za nastup u kadetskom hrvanju na Svjetskim školskim igrama primio je Florijan Varović (HK „Ludbreg“). Priznanje za nastup na Svjetskom atletskom juniorskom prvenstvu u Keniji dobila je Rahela Leščak (AK „Sloboda“). Najboljim klubom Grada Ludbrega u 2021. u izboru „Fair playa’ proglašen je KK „Grafičar“ Ludbreg.

ZADNJA

23. prosinca 2021.