Ludbreške novine broj 153

Page 1

LIST GRADA LUDBREGA BE SPL AT NI PRIM JER A K 31. SIJEČNJA 2020. BROJ 153 / GODINA XV.

RADOVI

TRSEK

U tijeku su radovi na uređenju parkirališta i pristupne ceste kod NK Podravina.

Str. 3.

VATROGASTVO

Svoje prvo i osnovno zvanje u karijeri operativnih dobrovoljnih vatrogasaca steklo je 36 kandidata.

Str. 5.

BOŽO HLASTEC

Ovogodišnji 5. po redu Dani Bože Hlasteca imali su dva središnja događaja.

Str. 8. - 9.

Str. 13.

NK PODRAVINA

Izložba vina dobila novo ime - VINCEKOVO

Matija Kristić (41), novi je trener ludbreške „Podravine”. Blagajev nasljednik imati će zadatak izvući ekipu iz opasne zone.

Str. 15.


2

AKTUALNO

31. siječnja 2020.

Novi prostori namijenjeni djeci jasličke dobi Dječji vrtić "Radost" Dječji vrtić Radost jedan je od najstarijih u Varaždinskoj županiji. Djeluju više od pola stoljeća, a kroz to vrijeme vrtićem su prošle tisuće djece. Ove, 2020. godine očekuje se i završetak radova na dogradnji vrtića. Vrijednost radova je preko 3 milijuna kuna, a riječ je o projektu za koji su sredstva osigurana preko Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Radove na dogradnji u četvrtak 23. siječnja obišao je i gradonačelnik Dubravko Bilić. - Ovo je za nas važan projekt jer pokazujemo koliko nam je briga za djecu važna. Odlučili smo se za ovaj projekt skromnijih razmjera, za razliku od drugih sredina, s obzirom da u gradu već funkcioniraju dva privatna vrtića, a gradit će se još jedan u budućnosti. Želimo opremiti naš gradski dječji vrtić da bude najbolji, najsuvremeniji i da roditeljima, ali prvenstveno djeci omogući najbolje odrastanje, najbolje one početne godine koje su kasnije zapravo neprocjenjive u životu svakoga pojedinca – rekao je gradonačelnik Bilić. Dodao je i kako očekuje da će biti premašena brojka vrijednosti projekta. -Prijavili smo se na natječaj ruralnog fonda, dobili preko 3 milijuna kuna i započeli smo radove. Vjerojatno ćemo i premašiti ovu brojku jer u dogradnji i spajanju dvaju objekata uvijek postoje neki problemi koji se nisu mogli predvidjeti. Ni to nije problem za nas jer želimo da ova priča završi dobro, da bude temelj i postavi standarde i za druge vrtiće, da vide na koji način treba brinuti o našim najmlađim sugrađanima – kazao je gradonačelnik.

Novi projekt Grad Ludbreg je ostvario bespovratna sredstva od strane Ministarstva za demografiju, mlade, obitelj i socijalnu politiku za izradu programa za mlade. Naime, Grad Ludbreg je prijavio projekt pod nazivom „Lokalni program za mlade Grada Ludbrega“ ukupne vrijednosti 60.360,00 kuna na Javni poziv za prijavu projekata usmjerenih mladima za financijsku potporu

Nakladnik: CZKI “D. N.“ Ludbreg Glavni urednik: Iva Havaić Sakač Grafički urednik: Miroslav Vađunec Redakcija: Branko Dijanošić, Iva Havaić Sakač, Darko Skupnjak, Matea Lukić, Dražen Vađunec, Neven Jerbić, Željka Namesnik Kontakt: CZKI “D. Novak” Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19 Telefon: 042 / 306 130 Fax: 042 / 306 068 e-mail: ludbreske-novine@czkidn.hr dskupnjak@czkidn.hr Tisak: Tiskara Zagreb

U obilasku radova bila je i Zvjezdana Jadanić, ravnateljica Dječjeg vrtića "Radost" kojeg trenutno pohađa 140 djece. - Kapaciteti su puni, a i lista čekanja za sljedeću godinu je već popunjena. Najvažnija je bila briga za najmanje, djecu rane predškolske dobi od jedne do tri godine, gdje su nam kapaciteti puni i nemamo dovoljno prostora za sve koji bi htjeli dati djecu u vrtić. Upravo smo zato dogovorili da ovaj novi objekt bude namijenjen isključivo za djecu jasličke dobi. Očekujemo da ćemo moći primiti barem 20 jasličara više, a da postojeće kapacitete malo rasteretimo i dobijemo mogućnost prihvata još jedne skupine – rekla je Zvjezdana Jadanić. Osvrnula se i na "stari" dio vrtića koji se obnavlja u kontinuitetu. Tako je prošle godine obnovljeno dvorište i postavljene su nove sprave na igralištu. Od starih garaža napravili smo djeci prostoriju za vježbanje i kad se pomaknemo u novi dio, onda će se taj dio osloboditi za tjelesne aktivnosti i čeka nas opremanje. Očekujemo da će radovi završiti sljedeće jeseni, iako je s Ministarstvom dogovoreno da to može biti i proljeće 2021. Stiže i nova oprema, a mi se jako veselimo novim igračkama, opremi i samom vrtiću – rekla je ravnateljica. Gradonačelnik Dubravko Bilić naglasio je kako je sve to dio kontinuiranog ulaganja u predškolski odgoj. -To je jedino što trenutačno smijemo i možemo raditi u potpunosti onako kako mi to želimo. Grad i ja osobno sudjelujemo u jednom istraživanju UNICEF-a vezanom uz kvalitetu usluga za predškolsku dob i mogu reći da je Ludbreg jedna od najnaprednijih sredina

u Republici Hrvatskoj, ne samo po onome što se nudi najmlađim sugrađanima, nego i po uvjetima koje Grad osigurava – od cijene, prehrane i svih drugih aspekata. Želja nam je da i dalje imamo

Lokalni program za mlade Grada Ludbrega iz raspoloživih sredstava dijela prihoda od igara na sreću i Državnog proračuna za 2019. godinu i odobreno mu je 42.000,00 kuna. Projekt se odnosi na poticanje mladih osoba na preuzimanje uloga aktivnih građana u lokalnoj zajednici i razvoj njihovih kompetencija za rješavanje lokalnih potreba i problema te na podizanje razine informiranosti mladih o njihovim pravima, mogućnostima, pravnim obavezama te o programima i uslugama koje im se nude u lokalnoj zajednici Grada Ludbrega, u RH te na razini EU. Aktivnosti projekta odnose se na izradu višegodišnjeg programa za mlade i akcijskog plana djelovanja, organizaciju i provedbu neformalne edukacije za mlade, uspostavu novih kanala informiranja mladih preko dostupnih komunikacijskih alata, provedbu istraživanja o problemima i potrebama mladih, dijeljenje najboljih praksi iz svijeta koje se odnose na una-

pređenje rada jedinica lokalnih samouprava s mladima, na unapređenje rada udruga s mladima, na unapređenje položaja mladih u lokalnim zajednicama te na obavještavanje mladih o njima relevantnim stavkama, problematikama, otvorenim natječajima, dostupnim edukacijama, stipendijama te ostalim usluga koje stoje mladima na raspolaganju u Gradu Ludbregu, RH te na razini EU. -Preko ovog projekta Grad Ludbreg će ojačati svoje kapacitete, razviti nove usluge za mlade, donijeti program za mlade na lokalnoj razini koji će davati pregled problematike s kojom se mladi susreću te davati konkretna rješenja. Nakon što se mladi kroz provedbu neformalne edukacije upoznaju sa svojim pravima, mogućnostima i prednostima koje im se nude u lokalnoj zajednici, bit će u mogućnosti samostalno davati sugestije, prijedloge i rješenja problema koji su njima bitni – rekao je gradonačelnik Dubravko Bilić.

najkvalitetnije, ali i najjeftinije vrtiće u Varaždinskoj županiji, ali i da zaposlenici koji rade u vrtićima budu sretni i zadovoljni na svome radnom mjestu. Prošle i ove godine smo sa sindikatom

dogovorili i povećanje plaća, znači dodatna ulaganja i u taj dio, a djeci omogućujemo besplatne tečajeve stranih jezika i razne druge sadržaje – zaključio je Bilić.

Pravnim putem do zaštite građana Ustavni sud Republike Hrvatske Rješenjem od 29. siječnja pokrenuo je postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom. Do donošenja konačne odluke Ustavnog suda o suglasnosti s Ustavom i zakonom osporenih Uredbi privremeno se obustavlja izvršenje. Podsjećamo, Grad Ludbreg 27. prosinca 2019. podnio je Ustavnom sudu Republike Hrvatske Prijedlog za ocjenu suglasnosti pojedinih odredbi Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom i Ustavom RH smatrajući da su ustavnopravno neprihvatljive i kontradiktorne. - Ovo je pobjeda Grada Ludbrega i ostalih koji su podnijeli tužbu, između ostalih i kluba SDP-a u Saboru, jedinim ispravnim pravnim putem u zaštiti građana od loše odluke HDZ-ovog ministra Zaštite okoliša. Za razliku od svih onih koji pozivaju na kršenje zakona Republike Hrvatske i ne primjenu Uredbe, mi smo odlučili tužbom Ustavnom sudu zaštiti građane od loše i štetne odluke HDZ-a i njegovih koalicijskih partnera koja bi cijeli sustav zbrinjavanja otpada učili nepravednim i skupim. Istovremeno smo pokazali kako se odgovorno može obavljati i posao u Gradskom vijeću gdje su vijećnici SDP-a, HSU-a, HSS-a i Hrvatskih laburista donijeli novu Odluku o gospodarenju otpadom u skladu sa spornom Uredbom, ali su i podržali zakonito rješavanje problema putem Ustavnog suda. Upravo zbog te nepravde koja se nanosi pojedinim kategorijama građana tužili smo one koji su takvu odluku donijeli. No, ovo još nije konačna pobjeda nego tek iznenađujuće brza reakcija Ustavnog suda koji si je uzeo dodatno vrijeme da cijeli slučaj razmotri detaljnije. Želimo spriječiti nanošenje takve nepravde građanima od strane HDZ-a i njegovih partnera te se nadamo i Odluci Ustavnog suda u najkraćem mogućem roku – poručio je gradonačelnik Dubravko Bilić.


AKTUALNO

31. siječnja 2020.

3

Ludbreg među vodećim gradovima po izdvajanju za poljoprivredu Prema podacima FINA-e za 2018. godinu, na temelju konsolidiranih proračuna, a u odnosu na ukupne rashode i izdatke, Grad Ludbreg je u top 10 gradova kada je u pitanju subvencioniranje poljoprivrede zauzevši šesto mjesto. Grad Ludbreg već dugi niz godina kontinuirano provodi poticajne mjere i aktivnosti usmjerene na rast i razvoj poljoprivrede kao vrlo važnu djelatnost ludbreškog kraja. Poticajnim mjerama Grad Ludbreg odlučio je pokrenuti poljoprivredne grane, a koje su tradicionalno vezane uz ovaj kraj. Poljoprivrednike potiče kroz 14 različitih mjera kroz koje se prvenstveno nastoji pomoći malim proizvođačima, tj. obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. – Dostupne mjere i dostupni natječaji pokazali su velik interes, a najveći interes vidljiv je u potporama za poticanje malih proizvođača svinja – poticaj za uzgoj i držanje svinja. Ovom mjerom nastojimo potaknuti mala obiteljska gospodarstva da se vrate uzgoju svinja. Tako je u

2019. godini isplaćeno preko 285 tisuća kuna potpora u poljoprivredi, od čega se najveći dio odnosi upravo na poticanje malih proizvođača svinja. Grad Ludbreg kontinuirano potiče razvoj pčelarstva, vinogradarstva i cvjećarstva kao vrlo važnih grana poljoprivredne proizvodnje, subvencionirajući nabavu novih košnica i pčelinjih zajednica, sadnog materijala, izgradnju plastenika i staklenika te navodnjavanje. Uz mjere u poljoprivredi Grad Ludbreg je pokrenuo i inicijativu za osnivanje poljoprivredne zadruge „Ludbreški kraj“ koja je u 4 godine djelovanja okupila 41 člana te dvadesetak kooperanata. Zadruga je time postala važan čimbenik lokalnog razvoja i omogućila snažne gospodarske i razvojne učinke, a okuplja članove ne samo iz Ludbrega već s područja cijele bivše općine Ludbreg pa i šire – kaže gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić. Na području Grada Ludbrega dominiraju obiteljska poljoprivredna gospodarstva, njih ukupno 594, koji su ujedno

i nositelji poljoprivredne proizvodnje, a slijede obrti, njih 26, zatim trgovačka društva, njih 8 te 2 zadruge. Posljednjih godina raste broj mlađih osoba nositelja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Tako je 2017. godine bio prijavljen 71 nositelj OPG-a mlađi od 41 godine, a s 31.12.2018. godine taj broj iznosi 87 OPG-a. – Valja napomenuti da su OPG-ovi i ostali poljoprivredni, ali i drugi ponuđači s područja Grada Ludbrega uključeni u različite europske projekte koje provo-

di Grad Ludbreg, a sve u cilju poboljšanja promocije i prodaje poljoprivrednih proizvoda te proizvodnje ekološke ili bio hrane, kao i očuvanje okoliša – kaže Bilić. Poljoprivreda ima budućnost, gradovi je potiču izravnim poticajima iz svojih proračuna, no postoji i niz mjera kroz koje se iz EU fondova mogu povući sredstva. Jer za domaću poljoprivredu je neophodno veće ulaganje u istraživanje i razvoj, ali i prema nizu preporuka, povezivanje proizvođača.

U tijeku radovi na uređenju parkirališta i pristupne ceste kod NK Podravina U tijeku su radovi na uređenju parkirališta i pristupne ceste kod NK Podravina. Po završetku radova dostupno će biti pedesetak parkirališnih mjesta. Izvođač radova je PZC Varaždin d.d., a vrijednost radova je 560 tisuća kuna s uključenim PDV-om. Dodajmo i kako traju radovi na uređenju parkirališta nasuprot Svetišta Predragocjene Krvi Kristove. Uz Ulicu kardinala Alojzija Stepinca uredit će se prilazna prometnica, parkirališna mjesta i zelene površine. Uz dva mjesta za autobuse uređuje se 25 parkirališnih mjesta za automobile.

Održana javna tribina u Vinogradima Ludbreškim U okviru projekta “O okolišu se pobrini i otpad zbrini” u petak 24. siječnja održana je javna tribina u Vinogradima Ludbreškim. Predavanje je održala Maša Horvat, stručnjakinja za gospodarenje otpadom zaposlena u Križevcima. Svrha ovog projekta je informirati i educirati cjelokupno građanstvo prostora obuhvata projekta i time im podići svijest o važnosti odgovornog postupanja s otpadom, s naglaskom na sprečavanje nastanka otpada, pravilno odvajanje otpada u kućanstvima, kućno kompostiranje i ponovnu uporabu predmeta. Upravo o tome riječi je bilo i na održanoj javnoj tribini koja je samo jedna u nizu u sklopu projekta. - Čovjek je svojim aktivnostima ugrozio prirodnu ravnotežu na Zemlji, a samim time i svoje postojanje na njoj. Neracional-

no iskorištavanje prirodnih bogatstava, neplanska sječa šuma, prekomjerna upotreba pesticida, nagomilavanje otpada dovelo nas je do toga da ako sada nešto ozbiljno ne poduzmemo, više nećemo moći popraviti štetu. Stoga je Europska komisija propisala Zakone i postavila ciljeve zaštite okoliša kojih se moraju pridržavati sve članice Unije – rekla je Maša Horvat. Dodala je i kako svaki pojedinac može doprinijeti u očuvanju okoliša. - Osim pravilnim odvajanjem otpada možemo to učiniti kupovanjem proizvoda u većoj ambalaži, nošenjem platnene torbe u kupovinu, izbjegavanjem kupnje jednokratnih proizvoda, popravljanjem predmeta i uređaja, korištenjem punjivih baterija i štednih žarulja – kazala je M. Horvat. U sklopu projekta provode se izobrazno-informativne aktiv-

nosti o održivom gospodarenju otpadom koje uključuju održavanje javnih i edukacijskih tribina o održivom gospodarenju otpadom u Gradu Ludbregu i Općini Kalnik za građane, organizacija natjecanja i radionica o gospodarenju otpadom za učenike osnovnih škola pod nazivom „Uči djecu od malih nogu da otpad zbrinuti mogu“; organizacija edukativne platforme za djecu predškolske dobi i osnovnoškolske dobi od 1. do 4. razreda „Otpad nije fora jer okoliš čisti biti mora“, organizacija specijaliziranih radijskih i televizijskih emisija o gospodarenju otpadom, kreiranje letaka o sprečavanju nastanka otpada i izobrazno-informativnih materijala za predškolsku i školsku djecu, izrada brošura „O okolišu se pobrini i otpad zbrini“, izrada plakata za sprečavanje nastanka otpada i kompostiranje te izrada

O okolišu se pobrini i otpad zbrini

naljepnica za označavanje kanti i kontejnera za strane turiste. Očekivani rezultati projekta odnose se na održavanje izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom, obuhvaćanje 100% stanovništva izobrazno-informativnim aktivnostima na području obuhvata projekta i na izrađene te podijeljene promidžbene materijale (letke, brošure, plakate), održane radijske i televizijske emisije, održane radionice za djecu vrtićke i osnovnoškolske dobi, osobe s invaliditetom, organizi-

rana natjecanja za djecu, organizirane javne tribine za građane, izrađene novinske članke. Vrijednost projekta je 499.997 tisuća kuna, a 424.997,45 kuna je iznos odobrenih sredstava za projekt iz Kohezijskog fonda u financijskom razdoblju 2014.2020. Razdoblje provedbe projekta je od listopada 2018. godine do 20. ožujka 2020. godine. Kontakt osoba za više informacija je Petra Međimurec. E-mail: petra.medjimurec@ludbreg.hr, tel: 042 420 208.


4

INFORMATOR

31. siječnja 2020.

Najava nove poljoprivredne sezone u Ludbreškom kraju Poljoprivredna zadruga Ludbreški kraj broji pedesetak članova i u kooperantskom je odnosu s najvećom prehrambenom tvrtkom, Podravkom, koja putem zadruge otkupljuje proizvedeno voće i povrće od zadrugara. -Prilikom osnivanja zadruge željeli smo okupiti poljoprivrednike u našem kraju, male poljoprivredne proizvođače, mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja su poznata po proizvodnji i po radu u polju ali nažalost i nedovoljno cijenjena za isti. Svi oni mukotrpno rade da bi proizveli svjež i zdrav poljoprivredni proizvod bez kojeg mi danas ne možemo, a za koji su oni premalo ili uopće nisu plaćeni. Podravka nam je tu dala jednu sigurnost, tj. siguran otkup njihovih proizvedenih proizvoda

i poštenu cijenu za te proizvode koja svake godine raste, tako da je i ove godine veća nego prošle, te svaki proizvođač zna zbog čega radi i da će mu se trud isplatiti – rekao je Saša Lenček. Trenutno razmišljaju da uz proizvodnju povrća i voća, a na upit poljoprivrednika ratarskih kultura zadruga od ove godine počne ugovarati i otkup žitarica kako bi i oni imali koristi od zadruge. -Upravo iz tog razloga, sredinom mjeseca veljače planira se za sve zainteresirane poljoprivredne proizvođače održati tribina i predavanje o ugovaranju proizvodnje i otkupa voća, povrća i žitarica. Predavanje će održati tvrtka Podravka d.d., a o točnom datumu i vremenu održavanja predavanja naknadno ćemo Vas

obavijestiti putem Radio Ludbrega te putem internetskih portala – kaže Lenček. Cilj spomenute tribine i radionice je povećati suradnju PZ

Ludbreški kraj, odnosno njezinih zadrugara i kooperanata s tvrtkom Podravka d.d. kako bi se povećale količine domaće sirovine u proizvodima Podravke d.d. na obostrano zadovoljstvo. -Pozivamo sve zainteresirane, sve poljoprivredne proizvođače koji žele surađivati sa zadrugom i putem zadruge da dođu na radionicu i čuju iz prve ruke što Podravka nudi u novoj sezoni, ali i koje pogodnosti ih očekuju ukoliko postanu član naše zadruge –zaključuje Lenček. Za više informacija možete se obratiti predsjedniku Zadruge, Saši Lenčeku na broj mobitela 098 844 415, ili osobno doći u sjedište zadruge koje se nalazi u sklopu Poduzetničkog inkubatora u Hrastovskom.

U tijeku je natječaj za organizacije civilnog društva U sklopu Javnog natječaja organizacije civilnog društva svoje prijave mogu podnijeti za projekte – kratkoročne, manje opsežne, uglavnom jednokratne aktivnosti u koje je uključen manji broj korisnika te koje se provode na području Grada Ludbrega. Organizacije civilnog društva svoje prijave mogu podnijeti za programe – dugoročne, opsežnije, više aktivnosti u koje je uključen veći broj korisnika te koji se provode većinom na području Grada Ludbrega, a u manjoj mjeri na području Varaždinske županije, Republike Hrvatske i u inozemstvu. Trajanje programa može biti najdulje 12 mjesec, zaključno do 31. prosinca 2020. godine. Najmanji iznos koji se može odobriti za projekte iznosi 1.000,00 kuna, a najveći 3.000,00 kuna. Za programe najmanji iznos koji se može odobriti iznosi 3.000,00 kuna, a najveći 30.000,00 kuna. Prijave se podnose do 8. veljače 2020. godine.

Podnošenje inicijativa za dodjelu javnih priznanja do 17. veljače Povjerenstvo za dodjelu javnih priznanja Grada Ludbrega raspisalo je oglas kojim se pozivaju građani, pravne osobe, političke stranke i udruge građana na podnošenje inicijativa za dodjelu javnih priznanja Grada Ludbrega. Javna priznanja Grada Ludbrega su: 1. Proglašenje počasnim građaninom Grada Ludbrega 2. Nagrada Grada Ludbrega za životno djelo 3. Nagrada Grada Ludbrega 4. Plaketa Grada Ludbrega 5. Zahvalnica Grada Ludbrega Počasnim građaninom Grada Ludbrega može se proglasiti fizička osoba, koja je svojim javnim djelovanjem, postupcima i radom doprinijela gospodarskom i društvenom razvitku ili je zaslužna za promicanje ugleda,

značaja i položaja Grada Ludbrega u zemlji i svijetu. Počasnim građaninom Grada ne može se proglasiti osoba koja ima prebivalište na području Grada Ludbrega. Proglašenje počasnim građaninom Grada Ludbrega javno je priznanje koje se iskazuje posebnom Poveljom Grada Ludbrega. Nagrada za životno djelo dodjeljuje se građanima Grada Ludbrega koji su svojim višegodišnjim radom i djelovanjem postigli trajne i značajne rezultate na području znanosti, gospodarstva, prosvjete, kulture, umjetnosti, sporta, zdravstva, socijalne skrbi, humanitarnog djelovanja i drugih područje društvenog života u Gradu i time značajno doprinijeli njegovom razvitku, ugledu i promidžbi. Nagrada Grada Ludbrega dodjeljuje se građanima Grada Ludbrega za najvrjednije ostvarene rezultate u protekloj godini u području znanosti, gospodarstva, prosvjete, kulture, umjetnosti, sporta, zdravstva, socijalne skrbi, humanitarnog djelovanja i svih drugih područja društvenog života u Gradu Ludbregu, čime su doprinijeli njegovom razvitku, promidžbi i ugledu.

Plaketa Grada Ludbrega dodjeljuje se trgovačkim društvima, ustanovama, udrugama, sportskim društvima, vjerskim zajednicama i drugim pravnim osobama koje su svojim višegodišnjim radom i djelovanjem postigle uzorne uspjehe u područjima gospodarskog i društvenog djelovanja od interesa za Grad Ludbreg i njegove građane, te prijateljskim gradovima odnosno drugim jedinicama lokalne samouprave u zemlji i inozemstvu u znak priznanja za uspješnu i korisnu suradnju i promicanje razvitka i ugleda Grada Ludbrega. Zahvalnica Grada Ludbrega dodjeljuje se domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama za dugotrajno javno djelovanje, te donatorima koji su na osobit način doprinijeli razvitku i ugledu Grada Ludbrega. Podnositelji inicijativa za dodjelu javnih priznanja dužni su svoje pismene prijedloge na priloženom obrascu dostaviti Povjerenstvu za dodjelu javnih priznanja Grada Ludbrega, Trg Svetog Trojstva 14 i to najkasnije do 17. veljače 2020. godine. Obrazac možete pronaći na mrežnoj stranici Grada Ludbrega – www.ludbreg.hr.


USPJEH

31. siječnja 2020.

5

36 novih operativnih dobrovoljnih vatrogasaca Vatrogastvo Zimsko razdoblje u dobrovoljnom je vatrogastvu uobičajeno u znaku provedbe različitih oblika osposobljavanja operativnog članstva. Za ulazak u vatrogasnu operativu, kao najvažniji segment vatrogastva, najvažnija je provedba programa za stjecanje osnovnog zvanja “vatrogasac”, nakon čega članovi imaju mogućnost daljnjeg napretka prema višim zvanjima i specijalnostima, no već s ovim početnim zvanjem mogu biti ravnopravni sudionici vatrogasnih intervencija i vježbi. Svoje prvo i osnovno zvanje u karijeri operativnih dobrovoljnih vatrogasaca na blagdan Tri kralja u Ludbregu je steklo 36 kandidata, položivši uspješno ispit iz 7 predmeta, dok 4 polaznika nisu došla do zadanog cilja. Dvomjesečni program edukacije organiziran je u vatrogasnom domu u Ludbregu pod okriljem Vatrogasne zajednice Varaždinske županije, uz koordinaciju Stjepana Kovačeka, zapovjednika VZO Sveti Đurđ i Jurice Havaića, zapovjednika VZG Ludbreg. Valja napomenuti kako ovaj program predstavlja svojevrstan nastavak uspješne tradicije s obzirom da se najmanje jedan zajednički program osposobljavanja za zvanje “vatrogasac” na razini cijele ludbreške regije organizira već niz godina zaredom, što ukazuje na vrlo dobru suradnju među vatrogasnim organizacijama ove regije. Sam program imao je i međužupanijski karakter s obzirom da su među polaznicima bili pripadnici DVD-ova iz Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije. Svoje prvo zvanje u vatrogastvu uspješno su stekli: Sara Ko-

vač (najbolji polaznik programa), Kristina Premec, Vita Nemec, Lucija Lončarić, Mario Premec (DVD Ludbreg), Kristijan Gložinić (DVD Sigetec Ludbreški), Mario Kraljić (DVD Bolfan), Jasmina Premužić, Ivana Čanaki, Ivana Habjanić, Mario Novak, Tomislav Grgek (DVD Hrženica), Patricija Balaić (DVD Martijanec), Nino Tropšek (DVD Sudovčina), Josip Požgaj, Antonija Gača, Marta Novosel (DVD Veliki Bukovec), Vedran Kotišćak, Davor Jeren, Mario Lovasić, David Šarec, Karlo Šarec, Nikola Kotišćak, Dario Ledinko, Mateo Kovaček (DVD Lunjkovec), Marin Halec, Tomislav Ledinko, Mihael Golenja, Antonio Ipša, Igor Okić (DVD Dubovica), Karla Horvatić, Ivana Repnjak, AnaMarija Cvrtnjak, Mirko Bartolec (DVD Ljubešćica), Viktorija Valenko (DVD Karlovec Ludbreški) i Mario Švegović (DVD Koprivnički Ivanec).

Ludbreg ugostio vatrogasce iz susjednih zemalja Udruga za promicanje sigurnosti, ekologije i zdravog života, sa sjedištem u Varaždinu, uspješno je prijavila međunarodni projekt “Cool Rescue Ride” na prošlogodišnji natječaj Saveza Alpe-Jadran. Njegova operativna provedba krenula je dvodnevnim stručnim skupom održanim sredinom siječnja u Ludbregu, uz sudjelovanje istaknutih pripadnika vatrogasnih dužnosnika iz Austrije, Slovenije i Hrvatske. Sama svrha projekta usmjerena je prema dodatnoj obuci vozača žurnih službi, uključujući pripadnike vatrogastva, gorske službe spašavanja, hitne medicinske službe, Crvenog križa i sličnih organizacija. Oni bi se temeljem rezultata ovog projekta trebali dodatno obučavati za sigurnu vožnju u stresnim odnosno opasnim situacijama, u skladu s dubinskom analizom

dosadašnjih iskustava glede prometnih nezgoda u kojima su sudjelovali vozači žurnih službi. Prevencija istih odnosno razrada modela dodatne edukacije ciljane populacije vozača žurnih službi bila je središnjim dijelom dvodnevnog skupa u Ludbregu. Voditelj odnosno idejni začetnik projekta je Stjepan Kovaček, predsjednik Udruge za promicanje sigurnosti, ekologije i zdravog života iz Varaždina, a među ostalim sudionicima s hrvatske strane su predstavnici Vatrogasne zajednice Varaždinske županije, Vatrogasne zajednice grada Ludbrega i Vatrogasne zajednice općine Sveti Đurđ. Koordinator slovenskog tima je Marija Kunstelj, članica PGD-a Šinkov Turn zadužena za EU projekte, dok austrijski tim vodi dr. Michael Halwachs, zapovjednik područja u okviru Dobrovoljnog vatrogasnog društva Pinkafeld. U uvodnom dijelu stručnog skupa nazočne je u ime Varaždinske županije pozdravio Tomislav Jarmić, pomoćnik pročelnika za komunalno gospodarstvo i civilnu zaštitu, naglasivši pritom

važnost konstantne edukacije pripadnika svih žurnih službi koji čine sustav civilne zaštite. Nakon radnog dijela sudionici skupa razgledali su turističke znamenitosti Ludbrega odnosno “centra svijeta”, da bi ih potom članovi DVD-a Ludbreg upoznali sa svojom 150-godišnjom bogatom poviješću i uvjetima u kojima danas predano djeluju. Za mjesec dana projekt se nastavlja trodnevnim stručnim skupom u Sloveniji i Austriji, pri čemu će naglasak biti na terenskom uvidu u protokole i praktično predstavljanje obuke vozača žurnih službi u spomenutim državama. U tom dijelu programa sudjelovati će i predstavnici drugih žurnih službi s područja Varaždinske županije, kao i predstavnici obrazovnih ustanova za obuku vozača. U završnom dijelu programa predviđen je posjet dobrovoljnim vatrogasnim društvima u austrijskom Gradišću, u mjestima s brojnom hrvatskom nacionalnom manjinom, s obzirom na moguću suradnju u drugim europskim projektima.


6

PUTOVANJA

Senegal je država koja se prostire na 196 tisuća četvornih kilometara u zapadnoj Africi. Glavni grad zemlje s tropskom klimom i uglavnom pješčanim ravnicama je Dakar. Grad se smjestio na poluotoku Cape Verde čiji se rt smatra i najzapadnijom točkom kontinenta. Upravo je taj grad bio cilj putovanja za dvojicu motorista. Naš sugrađanin Alen Grgec zajedno sa svojim kolegom Ivicom Dukarićem uputio se u tu pravu avanturu i to naravno na motoru. - Motor je način i stil života, ljubav, strast i to od najranije dobi. Osim Hrvatske i susjednih zemalja koje sam motorom prošao već nekoliko puta obišao sam još Rumunjsku, Grčku, Makedoniju, Bugarsku i Albaniju. Sve dalje želje i apetiti su sve veći. I nakon ovog putovanja u Afriku već ima novih željenih destinacija. Kad jednom krenete na putovanja to postaje vrsta ovisnosti i stalno tražite nove avanture – kaže nam Alen te dodaje kako je izniman užitak vidjeti nova mjesta, ljude, kulturu i običaje. - Naravno da bi nam bilo daleko jeftinije kada bismo putovali avionom, ali putovanje motorom daleko je veća avantura, upoznajete više ljudi, stajete gdje želite. Uostalom nitko motor ne vozi jer mora već zato jer želi – kaže Alen. Njegova afrička avantura trajala je 19 dana, a prevozilo se čak 9500 kilometara. - Bilo bi još i više, ali smo brodom putovali od Savone do Tangera te u povratku od Tangera do Genove. Imali smo nekih problema s motorom pa je putovanje brodom na tom dijelu bilo isplativije i jednostavnije, a usput smo iskusili i putovanje brodom, doživljaj koji također treba iskusiti – kaže Alen. Potom ih je put vodio kroz Maroko, te Zapadnu Saharu do Mauritanije te konačno i same destinacije Senegala. Ističe kako je Afrika sasvim drugačiji svijet i teško je uopće zamisliti taj način života. - Jedno je kad gledate na televiziji ili čitate u novinama, a sasvim drugačije kad to i doživite. Kako smo prolazili Marokom tako se mijenjala klima, teren... Blizu izlaska iz Maroka sve je manje zelenila, a sve više kamenja, zemlje, pijeska i tako stotinama kilometara. Naravno bilo je tu i poprilično deva uz cestu, ali i na samoj cesti. Potom je uslijedila Mauritanija, zemlja koja nas se od samog početka nikako nije dojmila. Sam ulazak

31. siječnja 2020.

Afrička avantura na dva kotača

je trajao preko 4 sata uz prisilno spavanje kod granice na dan dolaska do nje. Viza za ulazak u tu zemlju plaća se 80 do 100 eura pa u povratku ponovo toliko. Na granici smo prošli sve moguće kontrole, od davanja otisaka ruku, šaka, slikanja itd. Prelaskom granice osjeća se napetost, siromaštvo, ceste postaju sve lošije. - kaže Alen. Mauritanija je zapadnoafrička država visokog sigurnosnog rizika koja izaziva ljubitelje pješčanih dina i nepreglednih prostranstava. Turizam te zemlje u opadanju je zbog nepredvidljivih sigurnosnih situacija odnosno djelovanja terorističkih grupa stoga su se i naši putnici držali preporučene rute do Senegala, države s kojom Mauritanija graniči na jugozapadu i ujedno cilja svog putovanja. Za razliku od ulaska u Mauritaniju, sasvim drugačija situacija na ulazu u Senegal. - Čak se i policajac vozio na mom motoru, ali nažalost nije mi dozvolio da to zabilježim i fotografijom. Za to vrijeme je drugi policajac primijetivši da sam u stanju dehidracije nakon silnih prevoženih kilometara kroz makadam otrčao po Coca colu ni ne znam koliko daleko. Cijena 1,5 litre napitka bila je 50 centa. Osjećao sam neizmjernu zahvalnost zbog njegove geste pa sam mu naravno ostavio i više – prisjeća se Alen te dodaje kako je već prvi dojam Senegala bio odličan. Do glavnog grada trebalo je prijeći još 300 kilometara. - Polako se već osjećala napetost i iscrpljenost od puta, ali ljudi su itekako gostoljubivi, na benzinskim postajama su nam prilazili i fotografirali se s nama. Putem su nas pratili majmuni

koji su skakali po drveću, ali i cestama. Nakon deva koje su nas pratile dobrim dijelom puta bilo je lijepo vidjeti i majmune kako uživaju u punoj slobodi. Meni kao velikom ljubitelju životinja, a bio sam i vlasnik nesvakidašnjih kućnih ljubimaca bio je to pravi doživljaj – kaže Alen. U Dakar, glavni grad Senegala stigli su oko 23 sata, a potom je uslijedilo traženje smještaja. Uz probleme do smještaja su napokon došli u 5 sati ujutro. - Pomogao nam je jedan lokalni čovjek, bio je uz nas i uistinu od pomoći tih dana. Njegova je pak želja nakon upoznavanja da s djevojkom dođe u Hrvatsku – kaže Alen. Njihova želja i nije čudna kad se u obzir uzme stanje u zemlji i zabilježeni sukobi, a i relativno visoka stopa kriminala. - Za vrijeme boravka u Dakaru otišli smo na safari udaljen od mjesta 60 kilometra i bio je to pravi pogodak. Uistinu je vrijedilo to doživjeti. Kako nismo u Afriku došli praznih ruku, uspjeli smo pronaći skupinu djevojčica i dječaka kojima smo podijelili plišane i druge igračke i slatkiše. Bila je to situacija koja mi je potvrdila koliko je malo potrebno za usrećiti nekoga. Danas smo rijetko kad zadovoljni i stalno tražimo nešto više, a to je potpuno bespotrebno. U ovoj zemlji u to smo se uvjerili – kaže Alen. Senegalska kuhinja pretežno se temelji na ribi i riži pa su ribu isprobali i naši putnici. Boravak u Dakaru trajao je tek dva dana, ali ostavio uspomene za cijeli život. Nakon pozdrava s čovjekom koji im je pomogao oko smještaja vrijeme je za povratak doma.

Nažalost, tu kreću i problemi. - Po povratku smo kupovali suvenire i u toj neopisivoj prometnoj gužvi kolega i ja udaljili smo se. Interneta nije bilo nigdje u blizini. Svatko je svojim putem vozio prema Saint Louisu udaljenom 300 kilometara. Dolazim do benzinske u tom gradu i kolege nema ni tamo, ne znamo ni on ni ja gdje se drugi nalazi. Odlučio sam krenuti prema planiranom odredištu za taj dan, a to je bio glavni grad Mauritanije. Pokazalo se da je ta odluka bila pogrešna – kaže Alen pred kojim su bila dva moguća puta. Prvi je bio već poznata trasa kojom su i stigli i koja je uključivala makadam, a drugi je bio prijelaz Rosso. Upravo taj prijelaz slovi kao iznimno problematičan. - Spuštala se noć i nekako sam zaključio da ne treba vjerovati svemu što se piše i odlučio sam se na taj prijelaz. Na prijelazu su mi lokalni „mutni igrači” htjeli oduzeti putovnicu za koju bih, kako bih ju dobio natrag, vjerojatno morao dati sve novce, a možda bih još i gore prošao. Primjećujem da su sve nervozniji i napetiji i shvaćam da ovo nije trenutak za previše razmišljati. Ubacujem motor u prvu i gas. Sljedećih 40 kilometara vozio sam kao da su mi zadnji strahujući da nisu nekome dojavili. Dolazim do benzinske crpke na kojoj su tri naoružana čuvara. Ispričam im situaciju, a oni samo kažu: To ti je Afrika! No srećom, i taj dio je završio dobro. Lovim napokon internet i stižu poruke. Kolega je bio kojih 10 kilometara udaljen od mene. Dogovaramo mjesto susreta, a potom slijedi i prepričavanje doživljaja od posljednjeg susreta. Do Dakara smo bili napeti da čim prije dođemo do tog grada, a sada smo se već zaželjeli doma – kaže Alen. Uslijedili su potom i problemi s motorom, popravci i improvizacija, ali uz sve poteškoće sretno su se vratili svojim kućama. Doma je najljepše, kaže nam sugovornik, ali ipak već razmišlja o novim putovanjima. - I kolega i ja imali smo u tom razdvojenom povratku neugodnih situacija, ali svejedno ovo je bila velika avantura i događaj za pamćenje. Primjerice, u glavnom gradu Senegala u malom dućanu kruh nešto poput "francuza" dijeli se na 4 komada i tako kupuje, cigarete se kupuju na komad, brašno, sol i papar na grame.

Ipak dobar dio stanovništva u trgovini uopće ne zalazi jer nemaju apsolutno ništa. U Mauritaniji i Senegalu policija je na svakom uglu zbog sigurnosnih razloga. Svakih 40-50 kilometra su policijske kontrole i evidentiranja. Tu je i prometni kaos kakvog treba doživjeti jer je riječima teško opisati – prisjeća se Alen. Afrička je avantura završena, a nova želja su Mongolija i Nepal, Turska, Armenija i Gruzija. Nakon prijeđenih 9500 kilometara u 19 dana sve se čini blizu. - Sve naravno ovisi o vremenskim, financijskim i obiteljskim situacijama – kaže nam Alen. Iako je 2014. godine teško stradao na motoru nakon oporavka ni sekunde nije dvojio i jedva je dočekao nove kilometre na dvokotačnom ljubimcu. - Bilo je upitno hoću li hodati, raditi, voziti... Doktor je rekao da imam veliku sreće jer 1 na 1000 nakon takvih ozljeda vraća se oporavljen. Ozlijeđena je bila vratna kralježnica, dva kralješka su napukla, dva su pukla, a najteže i najopasnije je bilo to što je jedan bio skroz smrskani i njega su mi drugoga radili. No motor mi je u krvi, baš kao i mom pokojnom dedi koji je na njemu bio do kraja svog života, imao ih je tri komada. On je bio taj koji mi je i kupio prvi mali motor. Od tad do danas ljubav je samo rasla. Motor je sloboda i meni najbolji odmor za mozak, srce i dušu. – kaže Alen koji nije član moto klubova, ali zato ima Facebook grupu Život na motoru koja broji sada već blizu 6 tisuća članova.


ŠKOLSTVO

31. siječnja 2020.

7

PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA U OSNOVNOJ ŠKOLI LUDBREG Učenici i učitelji OŠ Ludbreg od ove su školske godine uključeni u projekt LORA (laboratorij održivog razvoja). Cilj ovog projekta je educiranje učitelja o održivom razvoju i njegovo provođenje. Suradnjom Vlade RH i Švicarsko-hrvatskog programa suradnje projekt je ujedinio 21 školu. Ciljevi koji se žele ostvariti kroz projekt su: osigurati zdrav život i promovirati blagostanje za ljude svih generacija, izgraditi prilagodljivu infrastrukturu, promovirati uključivu i održivu industrijalizaciju i poticati inovativnost, osigurati uključivo i kvalitetno obrazovanje te promovirati mogućnosti cjeloživotnog učenja, osnažiti i promovirati socijalnu uključenost, osigurati jednake mogućnosti i smanjiti nejednakosti.

Projektom su obuhvaćeni i radovi na Senzornom parku te obnova istog kako bi se sadržaji SP još više primjenjivali u nastavi i izvan nje. U izradi je i Hrvatsko-romski rječnik kako bi se olakšao problem međusobne komunikacije među učenicima. Projekt obuhvaća velik broj učenika i učitelja naše škole, vanjskih suradnika, a glavni koordinator je učiteljica Olja Dijanošić koja se dodatno educira te je bila na dvjema trodnevnim edukacijama o održivom razvoju. Treba napomenuti i da smo jedna od 20 odabranih škola za provedbu projekta. Realizacija navedenih projekata očekuje se u ožujku i travnju 2020. godine. Novinarska skupina OŠ Ludbreg

Ne odustajte od glazbene škole, ne odustajte od umjetnosti Doru Pretković možda ste već imali priliku upoznati, 2014. godine bila je pobjednica Nacionalnog natjecanja u čitanju na glas, godinama je članica Kulturno-umjetničkog društva "Anka Ošpuh" Ludbreg, a ove zime odlučila je s javnošću podijeliti i svoje pjevačko umijeće. Iako su pohoditelji kulturnih događanja već imali prilike čuti Dorine izvedbe, novonastali video uradci svakako su doprijeli do nove publike. S 14 godina, Dora o svojoj budućnosti ima jasne stavove, a umjetnost je njezina svakodnevica. – Puno nam je toga dostupno, umjetnost je u svemu, a na nama je hoćemo li ju vidjeti. Umjetnost su osjećaji, odnosno ona je stvorena našim osjećajima, a ljudi sami sebe ograničavaju, ne odvaže se njome baviti. Možda je to zato jer očekujemo uspjeh preko noći, ali ništa se ne događa preko noći već je potrebno slijediti stepenice – kaže nam Dora. Učenica osmog razreda Osnovne škole Ludbreg pohađala je i glazbeni odjel u kojem je završila smjer klavir. Njezin pak pjevački talent zapazila je Barbara Othman. - Kad je učiteljica Othman došla u školu čula me kako pjevam predložila je da bih mogla upisati srednju glazbenu smjer solo pjevanje. Bila sam malo iznenađena jer nisam uopće bila upoznata s činjenicom da taj smjer postoji. Počela sam se raspitivati i trenutno sam u fazi pripreme za upis – otkriva Dora. Kako bi mogla upisati željeni smjer potrebno je završiti dva pripremna razreda kroz koja se upoznaje sa solo pjevanjem kao predmetom, ali i s osnovama talijanskog jezika. - Pomalo je izazovno, sve je nekako u isto vrijeme, ali vjeru-

jem da se svaki trud isplati – kaže Dora te dodaje kako je i glazbeni odjel Osnovne škole Ludbreg koji traje šest godina ponekad izazovan i često puta učenici razmišljaju o odustajanju. - Nemojmo stavljati maske, mnogima nam je često došlo da odustanemo, ali svakako se isplati. Zahvaljujući tom obrazovanju sada mi je puno lakše, imam više otvorenih vratiju – kaže Dora. Glazbeni put naslijedila je od tate koji je i najveći kritičar kada je u pitanju pjevanje, zapravo i kritičar čije joj je mišljenje najvažnije. - Teško je svima ugoditi i zato se na razne komentare ne treba obazirati – kaže Dora. Zimski odmor iskoristila je za snimanje videa. U tome joj je pomogao Miroslav Vađunec, stručni suradnik u izdavaštvu Centra za kulturu i informiranje "Dragutin Novak". - Nisam zapravo mislila da će sve skupa ispasti tako profesionalno. Iako sam jako samokritična ovim sam projektom jako zadovoljna – kaže Dora. Iako je trenutno u pripremama za daljnje glazbeno obrazovanje kada je riječ o studiju ipak prevladava druga umjetnost, a to je gluma. - Kazalište i gluma moja su prva ljubav i tu vidim svoju budućnost. Nekako kroz glumu može do izražaja doći i pjevanje, gluma objedinjuje više toga – kaže nam Dora. Bavi se ona još i fotografijom, zanima ju apstraktno slikarstvo, a od malih je nogu i članica KUD-a "Anka Ošpuh" gdje je dio ritmičke skupine jer i plesna umjetnost dio je njezina života. Nama pak ne preostaje ništa drugo nego da ju na tom umjetničkom putu pratimo.

Učenici OŠ Ludbreg posjetili Kulturni centar „Ivan Rabuzin“ U okviru filmskog programa Sedmi kontinent, učenici OŠ Ludbreg posjetili su Kulturni centar „Ivan Rabuzin“ u Novom Marofu gdje su pogledali projekciju filma Krokodili iz predgrađa. Krokodili iz predgrađa dio su filmsko-obrazovnog programa Sedmi kontinent koji provodi udruga Djeca susreću umjetnost kao nadopunu sadržajima medijske kulture u okviru nastave Hrvatskoga jezika u osnovnim školama. Nakon projekcije filma održana je njegova analiza uz gostovanje redatelja. Film je namijenjen djeci od devet godina na dalje, a vrijednosti koje osvješćuje uključuju odrastanje, prijateljstvo, nasilje među djecom, zajedništvo, odnos s roditeljima, iskrenost, poduzetnost, sagledavanje stvari iz tuđe perspektive, prihvaćanje različitosti i pozitivne vrijednosti u društvu.


8

IZLOŽBA

31. siječnja 2020.

VINOGRADARI VJERUJU U BOLJU GODINU Pretposljednje siječanjske nedjelje, tri dana uoči Vincekova, kod najvećeg kipa svetog Vinka u našem Sigečaku opet je bilo svečano, ali i zabavno. Naime, po deveti put, kod svog vinogradarskog zaštitnika, ludbreška vinarska udruga Trsek organizirala je posvećenje trsovih grančica i tako obilježila početak nove vinogradarske godine. Vrijeme je bilo gotovo potpuno isto kao i prošle godine, prohladno, s rosuljom. Slab snijeg u koji je pao pred jutro, nekoliko sati prije proslave, bjelinom je prošarao pitome ludbreške brežuljke, ali se ubrzo otopio. Obilježavanje Vincekova započelo je ceremonijom u kojoj je sudjelovalo devet jednako uniformiranih članova 'Trseka' s obilježjima Udruge. Članovi 'Trseka' održali su ceremoniju prvog obrezivanja vinove loze. Već uhodana trojka u osobama dvaju Stjepana, Sanjkovića i Gerića te Nenada Vrbana izvela je tradicionalni performans kojim su simbolično najavili početak radova u vinogradu. Obrezali

Večer zlatnih vina

Rotary Club Ludbreg u petak 7. veljače organizira tradicionalnu "Večer zlatnih vina u Centru svijeta". Program u hotelu „Amalia” počinje u 19 sati, a predviđena kotizacija po osobi iznosi 150,00 kuna. - Obzirom da ova izložba slovi kao jedna od najboljih izložbi mladih vina u Hrvatskoj, Rotary klub Ludbreg će i ove godine organizirati tradicionalnu „VEČER ZLATNIH VINA U CENTRU SVIJETA“ na kojoj će se moći kušati najbolje nagrađena mlada vina proizvedena u prošloj godini. Tako ćemo ponuditi najbolje od najboljih sorti kao što su Chardonay, Rajnski rizling, Graševina, Zeleni silvanac, Sauvignon, Muškat žuti, Pinot bijeli i sivi, Traminac te neke od crvenih vina – poručuju iz Rotary cluba Ludbreg. Sva sredstava prikupljena u ovoj akciji iskoristit će se za nagrađivanje izvrsnosti učenika i studenata, još jednu od tradicionalnih akcija ludbreških Rotarijanaca.

su par čokota i dobro ih zalijali mladim vinom kako bi vinske kapljice bilo više negoli prošle godine. Na vinogradarske žice navjesili su veliku ploču špeka, buncek i dugačke kobasice koje poslije ceremonije nisu zaboravili uzeti s posebno pripremljenog reda s desetak trsova. -Ha, gledajte. Da bi se mlado vino moglo piti mora se prije toga nekaj jakšega i pojesti. Kuhano vino je i ove godine besplatno, a kobasice nabodene na drvene šipke su si posjetitelji sami mogli spržiti na pripremljenom žaru u koritima za svinokolju. Vjerujemo da smo s novim kapelanom dobro izmolili bolju vinogradarsku godinu te da će se napad američkog cvrčka na našem području polako smanjivati. Nadamo se da ćemo ove godine imati manje problema s fitoplazmozom. Svima koji uoče tu bolest još jednom poručujem da odmah izvade i spale zaražene trsove jer je to jedini način da spasimo svoje vinograde. Osim toga izbjegavamo i visoke kazne koje će nadležna inspektorica, od ove godine, početi pisati neodgovornim vinogradarima. – rekao je Mladen Matijašec, tajnik 'Trseka'.

Nakon tradicionalnog obreda održan je misni obred kojeg je predvodio kapelan Mislav Mikac koji je posvetio trsove grančice. Tri grančice na posvetu donijeli su i supružnici Jasenka i Goran Bajrović. -Imamo vinograd udaljen oko 1200 metara odavde na najvišoj točci od 263 metra nadmorske visine. Njegujemo oko 350 čokota rajnskog rizlinga i graševine te se možemo pohvaliti da nemamo fitoplazmozu zahvaljujući savjesnim mejašima koji uzorno štite vinovu lozu i pravovremeno vade zaražene trsove. – rekli su supružnici Bajrović. Vjerujemo da je više od dvjesto posjetitelja ovog zanimljivog događaja kod kipa svetog Vinka i ove godine bilo zadovoljno ne samo zbog druženja koje je nastavljeno u okolnim klijetima već i zbog dragocjene razmjene iskustava. Sasvim smo sigurni da će se deseto jubilarno Vincekovo kod kipa održati i sljedeće godine. Zato, pazite na svoje zdravlje, pijte umjereno i ne vozite nakon što ste možda previše uživali u vinskoj kapljici kako bi se mogli ponovno vidjeti i dogodine na ovom istom mjestu. Živjeli! (D. Vađunec)

Radionica:

KUŠAJMO NAJBOLJE

Otvorenju ovogodišnje izložbe vina prethodile su i dvije degustacijske večeri. Nakon prve večeri u Varaždinu, druga po redu održana je u Hotelu Amalia u Ludbregu. Okupljene goste na početku večeri pozdravio je Antun Šimić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Ludbrega koji je spomenuo značaj ove najveće izložbe mladih vina u Hrvatskoj i njezin doprinos kvaliteti proizvedenih vina na području ludbreškog vinogorja. Pod motom „VINCEKOVO 2020: KUŠAJMO NAJBOLJE!” publici su predstavljena najbolje ocijenjena vina izložbe koja je u Ludbregu održana ovog petka. 28 pažljivo odabranih vina, pretežito zlatnika i pokoji srebrnjak, kušalo je preko pedeset sudionika radionice u banketnoj dvorani Hotela Amalia. Iako je na raskošnim pratećim materijalima radionice pisalo da će se kušati puno vina, opći je dojam kako se kušalo, ali o njima i vrlo stručno i zanimljivo slušalo, puno dobrih vina, vina s trenutnim potencijalom, ali i vina s budućnošću. Moderiranje radionice trostrukog hrvatskog sommelier prvaka i suca na Decanteru Siniše Lasana za mnoge je bilo prvo vinsko sommeliersko iskustvo koje podrazumijeva prepoznavanja dobrog i lošeg u vinu, analize, preporuke, savjete i hrabrenje onih koji su na dobrom putu. Koristi od takvih susreta s vinom i neupitnim autoritetom su brojne i praktične, primjenjive već danas odnosno sutra.

Sigečani na Sigečaku Vinorodno područje na kojem je sagrađen kip svetog Vinka nazvano je Sigečak. Možda je to sasvim slučajno, ali najviše vinograda na području Sigečaka imaju Sigečani iz Sigeca Ludbreškog, a tamo su najčešća prezimena Makar, Havaić i Kirić. Obred pokrštenja goric sve do ove godine odvijao se u vinogradu Antuna Havaića, a nakon ceremonije kod kipa posjetili smo obitelj Vjekoslava Kirića. Vjekoslav je svoje imanje uredio do zadnjeg detalja. Osim glavnog objekta u kojem se može živjeti uređena je i vinogradarska konoba za druženje i uživanje. -Ovdje se često okupe mladi i slave rođendane, imaju struju za puštanje muzike, mogu igrati pikado, biljar, kartati se i sl. Prije par mjeseci na proslavi mog 50-og rođendana ovdje je bilo 70 gostiju. Imamo krušnu peć pa nam gosti rado dolaze i za svako Vincekovo ovdje ugostimo mnogo prijatelja, ali i onih koji dolaze po prvi put vidjeti kako smo uredili 'tvrđavu'. Ugrađeno je dosta kamena kako voda ne bi ispirala zemljište jer je imanje uz samu cestu blizu raskrižja prema kipu svetog Vinka pa s te strane izgleda kao neka utvrda. – rekao je Vjekoslav. Vjekoslav sa suprugom Natalijom i sinovima Petrom, Nikolom, Gabrijelom i Karlom u vinogradu uzgaja 1100 trsova graševine, žutog muškata, bijelog pinota, ali i hotele koju osobno najradije piju. -Tu u neposrednoj blizini je izvor prirodne vode i vjerujem da ćemo uz podršku Grada Ludbrega taj izvor u skoroj budućnosti urediti kamenom. U planu je izgradnja i nekoliko parkirnih mjesta kako bi izvor bio dostupan ne samo turistima koji posjećuju vinsku cestu već prvenstveno građanima Ludbrega koji po zdravu pitku vodu ne bi trebali ići prema Varaždinskim Toplicama na 'Leskovečki curek'. – rekao je Vjekoslav.


VINA

31. siječnja 2020.

9

Trsekova izložba dobila novi naziv - Vincekovo Na 28. Međunarodnoj izložbi mladih vina najvećoj takve vrste u Hrvatskoj, koja se 31. siječnja održala u Ludbregu, okupilo se više od 300 vinara s područja Hrvatske, Slovenije i Mađarske, a za ocjenjivanje je bilo prijavljeno 543 uzoraka. Ove godine izložba se po prvi put održala pod imenom „Vincekovo“, a uz snažnu podršku Županije i Grada Ludbrega. – Nakon oštre selekcije, na izložbi je ostalo 500-tinjak uzoraka vina, što govori o velikoj konkurenciji mladih vina, po čemu je izložba iznimno važna i zanimljiva u hrvatskim razmjerima. Ova regija je regija modernih vina, svježih vina niskih alkohola s kiselinom, koja su apsolutno svjetski hit. Mi danas nismo veliki proizvođači, na našu županiju se odnosi 1,5 do 2 posto ukupne hrvatske proizvodnje. Međutim, već imamo prvorazrednu ponudu, koja je prošle godine prepoznata i u svjetskim okvirima, a očekujem da sutra imamo 10 do 15 vrhunskih vina svake godine na svjetskim natjecanjima. Ova izložba kroz pet do šest godina može u hrvatskim i regionalnim europskim razmjerima biti najbolje što ova regija može ponuditi

– rekao je župan Čačić, koji je i otvorio izložbu. Ludbreg je kroz cijelu svoju povijest povezan s vinom, a posljednjih 20-ak godina ljudi u proizvodnji vina ne vide samo uživanje za sebe, nego i priliku da prezentiraju svoj kraj te da na tome i zarade, naveo je gradonačelnik Bilić. – Ova izložba je bila velika škola za mnoge od naših vinara koji su u 28 godina naučili raditi dobra i odlična vina, a sad je došao trenutak da se svi vinari iz šire okolice ujedine s Varaždinskom županijom i Gradom Ludbregom koji žele pomoći da se od njihovih vina stvori brend. Ludbreška izložba mladih vina je prerasla okvire grada, postala je međunarodna, pa je ovo prilika da naši vinari i vinogradari stvore cjelogodišnju turističku priču, od koje će koristi imati svi. Za nas je to velika prilika jer se ljudi sve više okreću kontinentu, a mi možemo ponuditi uživanje za sva osjetila tijekom cijele godine. Potencijal postoji i sad se trebamo primiti posla. Kao što je rekao župan, mi jesmo mali, ali da bismo bili prepoznati, moramo biti izvrsni u svemu što radimo – rekao je gradonačelnik Bilić.

Prije gotovo tri desetljeća, kad je održana prva izložba u Ludbregu, vinari su davali ocjene jedni drugima, dok su danas mlada vina ocjenjivali vrhunski stručnjaci, napomenuo je predsjednik udruge „Trsek“ Branko Kežman. – Na ovogodišnju izložbu pri-

javljena su 543 uzorka vina, a prvi put su ih ocjenjivali vrhunski enolozi i sommelijeri iz Hrvatske, Mađarske i Slovenije. Stigla su vina iz svih dijelova Hrvatske, od Međimurja, Zagorja i Podravine preko primorja i Dalmacije pa sve do Slavonije, a uz to i vina iz Slovenije i Mađarske. Najza-

Dragec Kladić

Vinogradarstvom smo se počeli baviti prije 18 godina. Naši počeci bili su na Puhlakima, a zanat smo "tesali" na rajnskom rizlingu i graševini. Nekako se razvila ljubav prema vinogradarstvu i počeo sam se ozbiljnije baviti time, ali isključivo za sebe. Nikada me nije zanimala količina vina već isključivo kvaliteta. Upisao sam i tečaj kako bi se dodatno educirao jer svjestan sam da se uspjeh ne događa preko noći već isključivo trudom i zalaganjem. Krenuo sam s priznanjem na ludbreškoj izložbi, zatim bronca i tako redom. Danas nam je vinogradarska baza na Sigečaku, a prevladava graševina. S rajnskim rizlingom i silvancem nismo imali sreće zahvaljujući cvrčku. Stoga smo uz graševinu krenuli i s proizvodnjom crnog vina i to merlot i cabarnet sauvignon. Iako mi ova riječ proizvodnja teško pada jer radi se od 1000 do 1200 litara i to je isključiva za obitelj i prijatelje. Prodajom se ne želimo baviti i ne zanima nas. Mi smo amateri koji su u vinogradarstvu pronašli mir i bijeg od stresa i svakodnevnih problema. Kroz izložbu koja se održava u Ludbregu upoznao smo prof.dr.sc. Dubravku Premužić koja mi je puno pomogla svojim savjetima i čast mi je bila s njom surađivati. Zlatnih medalja i kvalitetnog vina, ali ni vinograda ne bi bilo bez obitelji, bez mojih tamburaša "Bisera" i bez mojih Vukovaraca. Prijatelji koje sam tamo stekao ostaju to zauvijek. Svi oni puno su pomogli i od srca im na tome zahvaljujem. Kroz to zajedništvo i dalje ću ustrajati u vinogradarstvu i proizvodnji iskrenog vina, jer upravo to je naziv koji mu je dala prof.dr.sc. Premužić.

IVAN VAĐON Zlato za Chardonay Kaže se u narodu da svatko ima svoje veselje, a moje veselje je upravo vinograd. Imam oko 500 trsova i nikad nisam prodal niti jednu litru vina. Uglavnom to je za moju obitelj i prijatelje. Za gorice znam otkad znam i za sebe. Nekad su me roditelji tjerali u

vinograd kako bih im pomogao, ali se vremenom se rodila ljubav prema lozi i vinu. Danas mi je najvažnija kvaliteta i s tim ciljem krenuo sam u ozbiljniji posao prije petnaestak godina. Ovisno o godini proizvodim 500 do 800 litara vina, a sad mogu slobodno reći, kvalitetnog vina. Sudjelujem i na drugim izložbama, ali nekako mi se čini da su najjače komisije u Ludbregu, Križevcima i Svetom Ivanu Zelini. Dobiti priznanje na takvim mjestima je potvrda da radite dobro, a ujedno i poticaj za daljnji rad.

stupljenija su miješana vina, pa graševina, rajnski rizling, a sve više je i muškata te drugih sorti. Zahvaljujem Varaždinskoj županiji i Gradu Ludbregu na podršci, a dobru vinogradarsku godinu želim svim proizvođačima – istaknuo je predsjednik Udruge vinogradara „Trsek“ Ludbreg.


10

SUSRETI

31. siječnja 2020.

Supružnici Filipović proslavili zlatni pir:

„Prijatelji iz Udruge umirovljenika priredili su nam iznenađenje“ Sofija (68) i Ivan Filipović (75) 17. siječnja 1970. godine rekli su jedno drugom sudbonosno DA.

Povodom obilježavanja 50. godišnjice braka njihovi kolege iz Udruge umirovljenika i starijih osoba regije Ludbreg u svojim su im prostorijama priredili malu proslavu iznenađenja. - Sofija i Ivan svima su jako dragi, uvijek su dobro raspoloženi, podižu atmosferu i sudjeluju u svim našim aktivnostima. Za njihovu godišnjicu saznali smo tek u ponedjeljak tako da smo imali samo dva dana da sve isplaniramo i pripremimo bez njihova znanja. Nismo čak ni Sofijinoj sestri, također članici udruge, rekli što planiramo tako da stvarno bude iznenađenje. Zaslužili su. – kazali su nam članovi Udruge umirovljenika. Proslava je imala sve elemente prave male svadbe - „živa muzika“, prvi ples, rezanje torte, odlično raspoloženje, a i broj gostiju je bio na razini. Supružnici su, nespremni na ovakvo iznenađenje, ostali bez riječi. – Stvarno nam je neizmjerno drago što se druženje umirovljenika poklopilo s našom godišnjicom i zahvalni smo našim prijateljima što su se potrudili organizirati ovakvo iznenađenje. Stvarno nam je srce puno i ne znam kako bih vam taj osjećaj opisala riječima. – uzbuđena je bila mladenka.

„Bio je snijeg do koljena“ Ljubav između Sofije i Ivana započela je prije više od 50 godina. Sofija je živjela u Tuhovcu, a Ivan u malom mjestu zvanom Filipovići u kojem je svaka obi-

"Narcisa"

telj nosila isto prezime. Spletom okolnosti su se upoznali, zaljubili, a ubrzo i vjenčali. - U dane svadbe snijeg je bio do koljena. Budući da je Ivan živio u kući koja je bila na malenom brijegu sjećam se da sam hodajući prema njoj u cipelama s potpeticama propadala kroz snijeg. On me kao pravi džentlmen pridržavao da ne padnem. – prisjeća se anegdote Sofija. Obred vjenčanja održao se u crkvi u Svibovcu do koje su iz Tuhovca pješačili tri kilometra. Nakon vjenčanja slijedila je zabava. - Ja sam bila jedanaesto dijete u obitelji i svadba je bila skromna u skoro duplo manjoj prostori od ove prostorije naše udruge. Skromna, ali jako lijepa i srcu draga. Pripreme su trajale cijelog tjedna. Obitelj Žnidarić iz Ludbrega je pekla kolače, a žene iz sela su pomagale u kuhinji. Tak je to nekad bilo. – prepričava nam Sofija. Svoj zajednički život potom su nastavili u Selniku. Ivan je radio u nekadašnjoj Opremi, a Sofija u Varteksu. Ljubav i poštovanje koje su jedno za drugo uvijek imali bilo im je najvažnije u svemu, pa su zahvaljujući tome sretno i zadovoljno dočekali ovu veliku obljetnicu, za koju Ivan kroz šalu govori, da je ipak došla malo prebrzo. - Nisu cvale uvijek ružice, bilo je svakakvih problema, no ne žalimo ni za čim, da možemo sve bi ponovili. – zaključuju. Bračni par Filipović danas ima troje djece i petero unučadi.

Prevencija je najvažnija Udruga "Narcisa" Ludbreg drugu godinu zaredom pridružila se obilježavanju Dana Mimoza i Nacionalnog dana borbe protiv raka vrata maternice. U ludbreškoj udruzi ove su godine odlučili napraviti nešto drugačiji program kako bi pokušali doprijeti do još većeg broja posjetitelja. - Prošle godine imali smo zanimljivo predavanje, ali ove godine odlučili smo kroz pjesme i glazbu okupiti što veći broj gostiju. Bolest nije nešto što se događa nekome drugome, ali prevencija je najvažnija i njome možemo smanjiti crnu statistiku – rekla je Gordana Loparić iz udruge Narcisa. Glazbeno-poetska večer “O ženi kroz stih i glazbu” održana je u okrugloj dvorani Centra za kulturu i informiranje "Dragutin Novak" Ludbreg. Stihove su kazivali Ljubica Ribić, Milan Novak, Davorka Črnčec i Aleksandar Horvat. U glazbenom dijelu sudjelovali su učenici Osnovne glazbene škole Ludbreg: Tara Jakopović, Marcel Dodlek, Lucija Povijač, Ivona Dijanošić i Matija Pongrac. Održana je i prigodna

izložba slika čije su autorice Marija Kovačić i Jadranka Draganić. - Obilježavajući 13. Dan Mimoza moramo reći da je statistika neumoljiva. Godišnje u Hrvatskoj oboli oko 330 žena isključivo od raka maternice dok je stopa smrtnosti relativno velika i broji oko 128 žena. Riječ je o brojkama koje se odnose isključivo na vrat raka maternice. S druge strane, rak vrata maternice s obzirom na znanstvena istraživanja i znanstvene spoznaje je rak koji se u velikom postotku može uspješno liječiti ako se otkrije u relativno ranoj fazi. Stoga je tu velika važnost na redovitim ginekološkim pregledima i papa testovima – rekao je Nino Ivanuša, magistar sestrinstva. Dodao je i kako je cvijet mimoze izabran za zaštitni simbol borbe protiv raka vrata maternice jer mimoza u mnogim kulturama simbolizira ženu, slobodu, emancipaciju i osjećajnost, a samim time što cvjeta u ledenim uvjetima pokazuje i snagu i otpornost koju bi svaka žena trebala imati kad je u pitanju vlastito zdravlje.


31. siječnja 2020.

SA SVIH STRANA

11

Hladna srijeda na ludbreškoj tržnici Da je ponuda i potražnja nakon blagdana nešto slabija uvjerili smo se iz prve ruke kada smo posljednje srijede u mjesecu prošetali našom ludbreškom tržnicom. Osjeti se da na placu ima manje ljudi, a očigledno je kako ni prodavači nisu svi na broju. Je li to zbog hladnijeg vremena ili ispražnjenih novčanika zahvaljujući proteklim blagdanima? Možda je oboje. No, unatoč nešto slabijem broju ponuđača, na ludbreškoj se tržnici može pronaći većina sezonskih namirnica. Ajmo redom!

POVRĆE

VOĆE

SJEĆANJE Od povrća dominira krumpir kojem se cijena kreće od 1,5 do 4 kune te zeleno sezonsko povrće. U ponudi se može pronaći kelj po cijeni od 8 kn/kg, kelj pupčar po 20 kuna za kilogram, zelje po 5 kn/kg, poriluk po 15 kn/kg, salata po 10 kn/kg, a celer po 20 kn/kg jednako kao i peršin. Mrkvi se cijena kreće od 7 do 10 kuna za kilogram, a kilogram cikle cijeni se po 5 kuna. Uz zeleno povrće tu je još i očišćeni grah trešnjevac po cijeni od 25 kuna za kilogram, zelenček po cijeni od 30 kn/kg i češnjak. - Ha, prodaja ide tako kako ide. Primjereno ovom dobu godine. Oni ljudi koji imaju naviku dolaziti na tržnicu dolaze i u ove hladnije dane. To su većinom redovne mušterije. – kaže nam teta za štandom s najviše sezonskog povrća.

Kraljica ovog perioda i jedino voće koje smo pronašli u šetnji tržnicom je jabuka. - Kažu da je jabuka odlična za detoksikaciju organizma koja se često prakticira nakon blagdana tako da je i prodaja relativno dobra. – kaže nam prodavač. Za 5 kg Idareda, Jonagolda i Zlatnog delišesa potrebno je izdvojiti 25 kuna.

OSTATAK PONUDE Osim namirnica koje dolaze u sezonama tu je i konstantna ponuda meda za čiju teglicu je potrebno izdvojiti od 45 do 50 kuna, domaćih krpica, rezanca i mlinca, jaja te sireva i prgica.

Na voljenog

DARKA ZEMBERA (Lero) 16.2.2010. – 16.2.2020. Tvoja duša s anđelima spava, sve dok živimo živjet ćeš s nama. Hvala kumovima Potočki i svim prijateljima koji posjećuju grob tvoj. Supruga Mira i Mate


12

NAJAVLJUJEMO

31. siječnja 2020.

Ludbreg petkom Centar za kulturu i informiranje „D. Novak“ krajem protekle godine raspisao je natječaj za izlaganje u sklopu programa “Ludbreg petkom” za 2020. godinu. Prijaviti su se mogli svi akademski i amaterski umjetnici – slikari, fotografi, kipari, grafičari kao i svi ostali koji se bave nekom vrstom umjetnosti na području Republike Hrvatske, i to samostalno ili skupno. Natječaj je završio 31. prosinca 2019. godine, a prijavilo se ukupno 6 samostalnih autora te 2 koja će izlagati skupno. Uz njih izlagat će i Likovno udruženje Ludbreg te učenici Osnovne škole Ludbreg. Izložbene aktivnosti u sklopu programa održavat će se svakog prvog petka u mjesecu. Kroz prvu izložbu u sklopu programa „Ludbreg petkom“ predstavit će nam se Ludbrežanin Josip Juras, umjetnik amater kojem će izložba „Ludbreg u duši“ ujedno biti i prva samostalna. Josip Juras rođen je 1957. godine u Ludbreškom Karlovcu. Po zanimanju je inženjer geotehnike koji je svoj radni vijek proveo radeći u Geološkom zavodu Ljubljana. Od umirovljenja 2008. godine svoje dane provodi u Ludbregu gdje pronalazi vremena za različite hobije i interese, od kojih posebno mjesto ima sakupljanje starih predmeta, maketarstvo, pirografija te slikanje. Slikanjem se počinje baviti od 2018. godine u tehnici akrila i ulja na platnu, a inspiraciju pronalazi u rodnom selu, Ludbregu i Ljubljani. Otvorenje izložbe bit će u petak, 7. veljače, u izložbenom prostoru dvorca Batthyany s početkom u 18 sati.

Koncert "Za tetu Miru"

KUD „Anka Ošpuh“ u subotu 15. veljače organizira Memorijalni koncert „Za tetu Miru“ koji će biti održan u kino dvorani Centra za kulturu i informiranje „Dragutin Novak“ s početkom u 18 sati. Riječ je o programu koji je osmišljen u znak sjećanja na preminulu predsjednicu društva Mirjanu Bošnjak čije su zasluge za 30-godišnje uspješno djelovanje u društvu neizmjerne. Bila je članica društva od samog početka, a u svojstvu predsjednice društva bila je kroz nekoliko mandata gotovo 15 godina. Mirjana Bošnjak ostavila je snažan pečat u društvenom životu Ludbrega, a tada novoosnovanom KUD-u priključila se 1977. godine sa svojom dramsko-recitatorskom sekcijom ludbreških radnica Razvitka.

Raspored izložbi 2020. 7. veljače – Josip Juras 6. ožujka – Larisa Golec 3. travnja – Matija Bobek i Marija Vugrinec Bobek 8. svibnja – Likovno udruženje Ludbreg 5. lipnja – Osnovna škola Ludbreg 3. srpnja – Monika Bičkei Friščić 7. kolovoza – Elena Gašparić 4. rujna – Dražen Pavlović 2. listopada – Elvira Štabi 6. studenoga – Likovno udruženje Ludbreg

Dvorac Batthyany 18,00 sati

Kreće nova sezona kvizarenja

Ulaz besplatan

VELJAČA 2020. Popularni Caffe bar Rondo u veljači će ponovo postati domaćinom Rondo Pub Quizza, ludbreške inačice sve popularnijih pub kvizova. Promicanje kulture stjecanja znanja, kritičkog razmišljanja, procjenjivanja, timskog rada, natjecateljskog karaktera, ali i zabave, ciljevi su pub kvizova. Ludbreg ima potencijale, naši sugrađani se često prijavljuju na Milijunaša, Potjeru, Šifru. Prošle je godine pobjedu tijesno odnijela ludbreška ekipa Jean Luc Quizard za koju se natjecala i Karla Triplat, pobjednica nad lovcem Deanom Kotigom u Potjeri. Pub kviz obično se sastoji od dva do tri kruga pitanja s kraćom pauzom između. Natjecatelji prate pitanja na ekranu, na kraju kruga ispravljaju odgovore. Iako je zabava u prvom planu, natjecateljska atmosfera prisutna je cijelo vrijeme. Kada se čitaju odgovori redovito se čuje smijeh, uzvici iznenađenja, lupanje po čelu. Pobjednički tim simbolično se nagrađuje, a skupljaju se vrijedni bodovi za iduća kola. U ulozi kvizmajstora je i ovog puta Milivoj Dretar. Iskustvo je prikupio na kvizovima u Varaždinu, Čakovcu, Zagrebu, i naravno – Ludbregu. Obećao je da pitanja neće biti samo iz povijesti i geografije, već i sporta, opće kulture, svakodnevice, gospodarstva. Naučite i ponešto o Ludbregu. Oformite ekipu, dođite, osvježite svoje znanje. Dosadna zimska popodneva iskoristite za druženje na kvizu. Prvo kolo održat će se u subotu, 8. veljače s početkom u 16.00 sati.

DJEČJI PROGRAMI: Slušam, pričam, stvaram – kreativna radionica za djecu - srijedom od 18 sati Teme radionica: Kako su se ženile ptičice Maškare Priča za laku noć, srijedom u 19:00 sati : 5. 2. J. S. Berenstain: Medvjedići priskaču u pomoć 12. 2. J. i W. Grimm: Trnoružica 19. 2. J. i W. Grimm: Matovilka 26. 2. …Slatki snovi Pričaonica na njemačkom jeziku za predškolsku i školsku djecu - ponedjeljkom i utorkom od 15 sati Tema pričaonice: odjeća i boje Slovo po slovo - edukativna govorna pričaonica, utorkom u 8.30 sati 29. 2. Klinci u Knjižnici – program za djecu predškolske dobi, knjižnica od 9:30 do 11:30 sati

PROGRAMI ZA ODRASLE: 18. 2. Imati ili biti - filozofsko predavanje Nove Akropole iz Varaždina, knjižnica u 19:30 sati


KULTURA

31. siječnja 2020.

13

U ČAST LUDBREŠKOM KAJKAVCU

„Hlastecove korake i denes ludbreške vulice broje“ Već petu godinu zaredom Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“ sa svojim suradnicima i volonterima obilježava Dane Bože Hlasteca koji je uz Kerstnera jedan od najznačajnijih ludbreških kajkavaca. Ovogodišnji 5. po redu Dani Bože Hlasteca imali su dva središnja događaja. Prvi je održan 17. siječnja u izložbenom prostoru dvorca Batthyany gdje je otvorena izložba likovnih radova inspiriranih Hlastecovim pjesmama. Izložba „Poezija umjetnosti“ bila je sastavljena temeljem objavljenog natječaja na koji su se prijavili brojni autori s ludbreškog područja i šire. Prosudbena komisija od svih pristiglih radova izabrala je finalnih 25 koji su potom uvršteni u sastav. Izlagalo je ukupno 18 autora - Ljerka Bojovski, Anđelko Brkić, Ana Budija, Marina Dvorski, Željko Ježek, Kristinka Klarić, Ivan Kovačević, Gordana Krpanić, Marija Marcijuš, Vesna Martinjak, Jasna Mihalić, Ljiljana Mišir, Irena Perić, Marija Stipan, Marijana Šatrak, Marijana Vincetić, Radovan Vojvodić i Zdenka Vrabec. - Ovom izložbom službeno su započeli 5. po redu Dani Bože Hlasteca, manifestacija kojom se Ludbrežani prisjećaju svog sugrađanina i na neki način obilježavaju i ponovno vrednuju njegovo pjesničko djelo. Zahvaljujem kolegici Editi Kutnjak – Zlatar, djelatnicima knjižnice i njenim volonterima što rade na ovakvim projektima, ali i Gradu Ludbregu koji ih podupire u tome. – prilikom otvorenja izložbe poručio je ravnatelj gradske knjižnice Stjepan Stjepić. O samim radovima govorili su Štefanija i Zlatko Baranašić koji su sudjelovali u sastavljanju izložbe. -Na natječaj su pristigli brojni radovi međutim nismo u mogućnosti sve ih izložiti jer jednostavno nemamo mjesta. Kroz ove izabrane slike pokušali smo dočarati jednu priču zime. Imamo prilike vidjeti različite poglede i doživljaje zime. Drago mi je da imamo autore ne samo iz Ludbrega već i šire što znači da se širimo, širimo prijateljstvo, druženje i ljubav prema umjetnosti. – između ostalog poručio je Zlatko Baranašić. Izložbu je otvorio predsjednik Gradskog vijeća Antun Šimić, a za glazbeni ugođaj pobrinule su se Pajdašice.

Održan recital kajkavske poezije u čast Bože Hlasteca Drugi središnji događaj u sklopu Dana Bože Hlasteca, a u organizaciji Gradske knjižnice i čitaonice „Mladen Kerstner“ održan je 25. siječnja u svečanoj dvorani dvorca Batthyany kada je na rasporedu bio 3. recital kajkavske poezije „Božo Hlastec“. Recital je također rezultat natječaja kojeg raspisuje gradska knjižnica, a na koji se mogu prijaviti autori kajkavske poezije s maksimalno tri dosad neobjavljene pjesme. Ovoga puta recital je nosio naziv „Zavuzlana misel“ prema pjesmi autorice Marije Hlebec. - Ove godine na natječaj je pristigla 101 pjesma 41 autora. Prosudbena komisija u sastavu profesorica Lidije Novosel, Jasminke Vugrinec i Ljudmile Kladić za recital je izabrala 21 pjesmu 21 autora. Za 5. Dane Bože Hlasteca tiskali smo i prigodan zbornik koji također nosi naziv „Zavuzlana misel“, a u kojem su objavljene pjesme sa sva tri dosadašnja recitala. – na samom početku poručio je novi ravnatelj gradske knjižnice Stjepan Stjepić. Nakon uvodnih riječi započelo je čitanje odabranih pjesama u interpretaciji samih autora. Pjesme onih autora koji nisu bili prisutni pročitala je volonterka gradske knjižnice Đurđa Kokanović.

Po završetku poezijskog dijela večeri slijedila je dodjela nagrada i priznanja. -Počašćeni smo dolaskom autora ne samo iz Podravine već i iz Međimurja, Zagorja, Prigorja i ostalih točaka naše kajkavštine. Isto tako počašćeni smo i pjesmom goranskog dijalekta kajkavske oaze Gorskoga kotara. Zahvaljujući autorima koji sudjeluju u ovoj manifestaciji uspjet ćemo održati svijet kajkavštine i

za mlađe naraštaje. Zahvaljujući zborniku u kojem smo sabrali njihova djela vrlo lako će se moći čuti kako Hlastecove korake i denes ludbreške vulice broje. – prije uručenja nagrada poručila je predsjednica prosudbene komisije profesorica Lidija Novosel. Po prvi puta dodijeljene su i skulpture za prve tri nagrade koje su rad ludbreške umjetnice Štefanije Baranašić. Priznanje Brončani kaj prosudbena komisija dodijelila je Mirjani Mikulec iz Oroslavlja za pjesmu Kalna voda, Srebrni kaj Ljubici Ribić iz Varaždina za pjesmu Čkomina te nagradu Zlatni kaj autoru Davoru Grguriću iz Delnica za pjesmu Maje sajne, muj svejt. - U ovu „škrinjicu s blagom“ koju sam primio kao nagradu sigurno ću spremiti i svoje dojmove s večerašnjeg druženja. Ona putuje za Gorski kotar, moje ishodište, moj zavičaj u kojem se trudim očuvati kajkavsku riječ i drago mi je da se moji napori i dosezi u pisanju domaće riječi i domaćega jezika i ovdje u Ludbregu prepoznaju. – kazao je Davor Grgurić. Dodijeljeno je i priznanje za najbolju interpretaciju na kajkavskom jeziku koje je pripalo autorici Elizabeti Herceg iz Koprivnice za pjesmu Nigdar vam nesem kušnola roke. Sve nagrade i priznanja uručio je gost ovogodišnjeg recitala, hrvatski kazališni, filmski i televizijski glumac Zvonko Novosel koji je prisutne posjetitelje i autore počastio izvedbom balade „Na mukah“ iz zbirke pjesama Balade Petrice Kerempuha te interpretacijama nagrađenih pjesama recitala. S njim u društvu stigao je i njegov sin Lav Novosel koji se pobrinuo za glazbeni dio programa. Za kraj spomenimo još kako je recital moderirala zamjenica ravnatelja gradske knjižnice Edita Kutnjak-Zlatar, a kroz čitanje autobiografije nagrađivanih autora u programu je sudjelovala i volonterka knjižnice Katerina Zagorc. Samom recitalu prisustvovala je i obitelj Bože Hlasteca.


14

SPORT

Pripreme za Crazy Hill Trail

31. siječnja 2020.

Očekuju 600 trkača

Šesto izdanje Crazy hill trail utrke u organizaciji utrke BSV očekuje vas 1. ožujka 2020. Utrka započinje i završava u samom Ludbregu, a prolazi najljepšim predjelima ludbreških i kalničkih brežuljaka, preko planina i šuma, preko polja i vinograda uz rijeke te natjecatelji na taj način iskonski doživljavaju svu ljepotu naše prekrasne prirode. I ove godine imamo dvije staze koje će biti u potpunosti označene te će zahtjevnija staza od 34 km sa 1040 m uspona i silaska biti namijenjena spremnijim i iskusnim trkačima, dok će za sve ostale trkače i rekreativce biti priređena staza od 16 km sa 415 m uspona i silaska. Naravno, tu su i bogate okrepe kao i startni paketi. Pozitivni dojmovi natjecatelja s naših prijašnjih trailova još se uvijek prepričavaju i CrazyHill Trail je postala prepoznatljiva i naširoko priznata utrka međunarodnog karaktera. Svake godine odaziv je sve veći i očekujemo oko 600 trkača iz svih dijelova Hrvatske, ali i susjednih zemalja. Dan uoči utrke u subotu 29. veljače, održat će se predavanje „U tišini himalajskih oblaka - Uspon na Island Peak 6189 mnv”. Predavanje će održati Selma Vajzović i Nikola Prprović koji će ispričati svoja iskustva s avanture u Nepalu.


SPORT

31. siječnja 2020.

Rukometaši kreću u drugi dio sezone Prvog dana veljače počinje drugi dio sezone u 2. HRL "Sjever". Prva utakmica bit će u Zagrebu protiv RK "ZG Dubrava". Nakon prvog dijela sezone ekipa RK "Ludbreg" je na začelju ljestvice. Ludbrežani će "loviti" ekipe "Ilove", "Zagorice" ili "Trnovca". S dečkima iz Grubišnog Polja bodovno su poravnati, "Zagorica" ima četiri, a "Trnovec" pet bodova više. Barem jednog od njih valjalo bi prestići da se možemo nadati ostanku u Ligi. Dodatno će posao otežati činjenica da će više utakmica igrati u gostima. Trener Andrija Pišpek nije u laganoj situaciji. -S mislima na ostanak u Ligi nismo niti prestajali s treniranjem. Nismo uspjeli pronaći adekvatne suparnike za prijateljske utakmice u pripremnom razdoblju. Nadam se da će ući u sezonu zdravi, da će nas malo pomaziti i sportska sreća te da ćemo ostati u ovom rangu. Ako se to i ne dogodi, rukomet će se i dalje igrati. Treba biti uz ludbreške rukometaše u ovim teškim trenucima. Često su nas razveselili, sjetimo se samo one kup utakmice protiv "Poreča", nekoliko gostovanja PPD "Zagreb". Rukomet je ovdje na plodnom tlu. Treba malo "zaorati" i opet ćemo se veseliti pobjedama u ovom toliko trofejnom hrvatskom sportu. Neven Jerbić

Košarkaši pobjedom krenuli prema cilju

U ove dane dok još uvijek oplakujemo jednog od najboljih košarkaša svih vremena Kobe Bryanta krenulo je i natjecanje košarkaških drugoligaša. "Sjevernu" karavanu predvode košarkaši "Grafičara" koji su u prvom kolu drugog dijela prvenstva na svojem parketu s 80-74 svladali vrbovečki KK "Petar Zrinski". Bilo je teško, što smo očekivali iz više razloga, nije igrao centar Kristijan Šamarija, nismo uspjeli dogovoriti protivnika u pripremnom razdoblju, a i protivnik je bio solidan. No, želja naših stožernih igrača Ante Božića, Luke Prprovića i Maria Novaka da i dalje ostanemo na vrhu bila je presudna. Primjetno je da odrastaju sad već gotovo juniori Stjepić, Križanić, Vađunec, pogotovo Mikec. Drago nam je da na vrata prve ekipe lagano kucaju i talentirani kadeti. Situacija za osvajanje naslova pogodnija je nego proteklih godina. "Podravac" za razliku od "Grafičara" koji ima jedan, već sada ima dva poraza, a dolazi u Ludbreg za tjedan dana. I ove su godine ipak osjetno slabiji nego prošlih sezona, makar daleko od toga da zaslužuju otpis. "Međimurje" je (pre)iskusno, no čini se najopasnije jer imaju isti broj bodova kao Ludbrežani, a još se i tamo odlazi u goste. Tu su i "plutajuće mine" poput "Radnika" (pogotovo kad zaigra kadetski reprezentativac Noa Svoboda), "Bjelovar", "Labrada", "Ivančica", a pogotovo i "Koprivnica" (Balaško, Beljan, Jančijev) kod koje se gostuje ovog vikenda. Ekipe će se dizati iz kola u kolo, kvaliteta će biti na višem nivou, a Ludbrežanima koje ove sezone prati lijepi broj zaljubljenika u ovaj sport želimo mnogo sreće i uspjeha i neka dočekaju košarkaško proljeće, što sugerira nastup u prvoligaškim kvalifikacijama. Neven Jerbić

15

Poznato trenersko ime na čelu ludreškog trećeligaša Mi, koji smo u sportu i uz sport više od četiri desetljeća, pamtimo brojne generacije varaždinskog "Varteksa" koji od prije nekoliko godina nosi ime "Varaždin" i natječe se u I. HNL. Svjetla je bila ona generacija krajem sedamdesetih koju je predvodio prof. Branko Ivanković, osamdesetih dominirali su sjajni Brlenić i Kocijan, a devedesetih su bile najplodonosnije godine, kad su uz velike uspjehe na domaćoj sceni ostvarene pobjede i na međunarodnoj sceni. Pobijeđen je nizozemski "Hereenven", s "Mallorcom" iz Španjolske je igrano europsko proljeće, a u dva ogleda eliminiran je engleski premierligaš "Aston Villa" iz Birminghama. Dio tih neponovljivih uspjeha bio je i novi trener "Podravine" 41-godišnji Matija Kristić, koji je uglavnom djelovao u defanzivom redu. -Nogomet sam počeo igrati u mojem Nedeljancu. No vrlo brzo put me odveo u mlađe kategorije "Varteksa". Tamo sam debitirao u 1. HNL 1996. godine. Igrao sam godinama u Varaždinu, a 2005. godine igrao sam u poljskom Zaglebiu. Nakon toga dvije svoje najbolje igračke godine provodim u koprivničkom "Slaven Belupu". Igrali smo finale kupa protiv "Dinama", bili drugi u prvenstvu. Sjajne godine. Četiri godine nogometni kruh sam zarađivao u dalekom ruskom Vladivostoku, u klubu "Luce energia". S 34 godine sam se vratio u Hrvatsku, igrao još u "Zelini", Austriji, slovenskom "Zavrču". Nogometnu karijeru sam završio u čakovečkom "Međimurju"

gdje mi je započela i trenerska karijera.Zanima nas u bogatoj karijeri tko je bio najteži suparnik. -Od igrača izdvojio bih dvojicu. Krunoslav Lovrek, onako okretan, snažan, mudar bio je težak za čuvati, kao i kralj 16-erca Eduardo da Silva.Kako je došlo do dolaska u Ludbreg te koji su ciljevi. -Nazvao me Dražen Crnković, predstavio plan i ambicije kluba. Meni se je to dopalo, do-

lazim u zdravu sredinu. Ekipa je na početku priprema, nadam se da ćemo uz koje pojačanje ostvariti cilj, a to je ostanak u društvu trećeligaša.Iz kluba je otišao talentirani veznjak Niko Havelka i to u koprivnički "Slaven–Belupo", a govori se o dolasku Karla Samboleca i još ponekog iz redova "Varaždina". Poželimo Matiji Kristiću i ekipi uspješno proljeće. Neven Jerbić

Radni posjet Ludbregu poznatog košarkaša i novinara U petak 24. siječnja u Ludbregu je boravio Mladen Cetinja. Mlađim stanovnicima našeg kraja možda nepoznat, no mi nešto stariji pamtimo ga kao člana sjajne "Cibone" s kraja "sedamdesetih", početka "osamdesetih". Ovdje je došao u svojstvu novinara SPTV, no o tome ćemo nešto kasnije. Popularni "Cet" kao svaki pravi stanovnik zagrebačke "Dubrave" proveo je u druženju s ekipom na ulici. Među prijateljima je bio i legendarni Jasenko Houra. - Išli smo skupa u školu. Radili dječje spačke, a jednom su provalili u "Jugotonovo" skladište i "posudili" dvjestotinjak singlica, koje smo kasnije kao frizbi razbacivali po livadi. "Jajo" iako malen zaigrao je sa mnom u mom prvom klubu KK "Jugoton" ( kasnije "Dubrava"). Ta njegova ljubav prema košarci još traje, ali prema glazbi je na sreću bila veća.Nakon te prve košarkaške stanice Mladen je zaigrao za "Dubec" gdje su ga zapazili Mirko Novosel i Željko Pavličević. Htjeli su ga odvesti u "Cibonu" no "Dubec" nije dao svog osamnaestogodišnjaka koji je bio izrazito eksplozivan i precizan. Zaigrao je ipak na dvojnu registraciju, za seniore "Dubca" i juniore "Cibone". Vrlo brzo prelazi u redove seniora "Cibone" gdje mu je suigrač Krešimir Čosić. - S Krešom sam bio cimer dvije godine, bilo je to nezaboravno iskustvo. Dao mi je mnogo korisnih savjeta, jednom nam je u New Yorku sredio ulazak u jedan od najpoznatijih disko klubova "Studio 54", gdje je svirala grupa "Bee Gees". Ukupno sam u Americi bio kao igrač četiri puta. Iako sam u Zagrebu bio među najbržima, tamo su tamnoputi igrači bili u tom segmentu mnogo dominantniji od mene.- S "Cibosima" je osvojio i Kup pobjednika kupova. -Bilo je to nezaboravno iskustvu za mene. Kao tinejdžer nagrađen sam s tadašnjih dvjesta milijuna dinara. Otišao sam u salon automobila i pitao koliko košta novi model FIATA 132. Rekli su pedeset milijuna. Zamislite kako sam bio velik u svojim očima?- Nakon Kreše u Zagreb je stigao drugi velikan, Dražen Petrović. -Bio sam čvrst karakter, nisam želio dijeliti svoju minutažu, pa sam otišao. Draženu je ostala moja "desetka". Kroz svoju karijeru igrao je u niz renomiranih klubova, a karijeru zaključio krajem osamdesetih u "Dubravi". Nakon toga posvetio se trenerskom poslu, a sportu u kojem je sad već više od četiri desetljeća još pomaže radom kao novinar. -Iza mene je već više od petsto emisija u kojima govorim o lokalnim sredinama i njihovom odnosu prema sportu. Sport je moj život i to se neće promijeniti. Ovdje u Ludbregu ugodno sam iznenađen dosezima vaših sjajnih sportaša o kojima se malo zna. Razgovarao sam s Vašim nogometašima, rukometašima, košarkašima, upoznao sjajne i vrhunski odgojene sportašice Ivanu Dežić i Ivu Gerić. Zaista se imate s čim ponositi.Znamo, hvala "Cet" i do viđenja. Neven Jerbić


16

ACO PIŠE

Piše: Aleksandar Horvat

31. siječnja 2020.

Božo Hlastec, fala lepa

Nigdar ne znaš kam te bu točno život pelal i v koga se buš zabušil. Negdo ti donese probleme i brige, a negdo sreču i veselje. A dok si misli malo potiraš v rikverc, onda si misliš kak si se z nekima morti i mimoišel, a bili bi ti važni. To nekoji ljudi onak lirski zoveju - sudbina, tak je moralo biti, tak je zapisano i zapovedano. Po tomu znači da je se več rešeno, mi samo moramo oddelati. Ne znam je l’ baš tak, ili po Krleži: “...Kajti, kak bi bilo da nebi nekak bilo, / nebi bilo nikak, ni tak kak je bilo...” Kaj got, kak got bilo, denes mi je na pameti naš dični Ludbrežanec Božo Hlastec. Ja sam još ne bil v planu dok je on bil v ratu, z osemnajst, devetnajst let. Dok sam se ja v Ludbregu rodil, prvi oblok, doli levo, na denešnji Sv. Bernardi, bilo je leto šezdeset šesto. To leto je Božo več imel četrdeset tri lete, bil je deset let mlajši nek sam ja ve i več je trinajst let živel v Samoboru. Dok sam ja bos dobežal do petoga rođendana on je več bil v penziji, napisal je “Stare pote” i to se protuletje boril za pravicu na Jelačič placu, na čelu samoborske grane Matice hrvatske. Osamdeset devete je več imel petu zbirku lubavne poezije, a ja sem imel dvajst tri. Portir na Elektri ili farbar v Opremi, ne zmislim se. Onda sam pak ja išel v rat, a Božo je preminul devedeset četrte. Mi smo se jako teško mogli negdi slučajno ziti, makar smo po svetu skup v isto vreme tackali celih dvajst osem let. Znači, ne znam, kak nekoji drugi Ludbrežanci, čoveka osobno, osim po dve tri slike na kojima ga se more videti. Ali mi se sejeno čini kak da ga znam od navek. Nesam se, doduše, zabušil direkt v njega, ali sam pred jedno pet let naletel na “Stare pote” . I kaj... otpreš knigicu, vidiš da je to posebno izdanje časopisa “KAJ”, da je štampal “Vjesnik”, da je napisal Ludbrežanec Božo Hlastec, a da je drugi zvučeni Ludbrežanec, filozof i esteta Danilo Pejović, v predgovoru, med ostalim, ovak napisal:”...Koji su to i kakvi »stari poti«? Oni su to putovi kojima čovjek ide čitav život, ma kuda se kretao i kamo god hodio, puti su to po kojima kroči i ovaj pjesnik tražeći svoj zavičaj. On ga svugdje i ponovno prepoznaje iako znade gdje se on prostire - tražeći ga napokon i nalazi u Ludbregu, goricama, na ravnici od Bednje do Drave, »sigde ga vidi«...”. A ja, koji sam v Ludbregu celi život, kak da sam z Bednjinoga mulja zronil, ja sam se mom vužgal za toga čoveka, Hlasteca. I malo za poeziju. Do toga časa sam bil dibiduz… Koko i duhovi, Winetou, Zagor Tenej… I onda sam malo po tim Hlastecovim Starim potima prelistal:”...Kesne su vre vure, / V Lubregu si spiju, / Sam na tornju starem, / Pustači hučijo…”. U, ti bokca, of je moj, pomislil sam. Onda najdem nekaj za Bednju: ”Idem sam kraj vode, / Mirna je i stiha teče, / Sonce ftonulo bode, / Tam za brege treče.”. Stoput bi ja za Bednju rekel da mi je najlepša i najdrajša, ali nisem vupal kaj nebu negdo mislil da sam pekmezasti. Al mi je Hlastec otprl oči. Zakaj ne bi čovek smel na glas reči če je celi vrasel v svoju domaju. I tak sam Stare pote sprečital pol na stoječki, pol na sedečki. Kak da bi gledal slikovnicu, tak me je pogodil z tem našim zavičajem i ze slikama kaj jih je vu verse uramil. Tak se ve vračam na ono prvo - sudbina. Kak god, zapovedano ili ne, je pokojni Hlastec imel prste vu tem kaj i ja denes nekaj pišem. Dok sam njega sprečital, sam počel iskati druge i tak se čovek na nekaj navleče, bi rekel, pod stare dane. A on je samo pokazal pota. V Ludbregu sako leto imamo Dane Bože Hlasteca, njemu v spomenek. Hlastec se rodil 19. sečnja, a vmrl je 26. sečnja. Zato su njegovi dani od 19.-26., i navek bar jeden vikend legne v tih sedem dani. Lepo je to ludbreška knjižnica zapakerala, v tih sedem dani se kojekaj kajkavskoga i književnoga po Ludbregu spelava, od likovne izložbe po Hlastecovim temama, dečjeg stvaralaštva, Hlastecove poetske večeri i Hlastecovoga recitala. Recital se dogodil več treči put za redom. Na njega se javljaju kajkavci z cele Hrvatske, gledi samo, se sam jih nabrojil...Varaždin, Koprivnica, Nedelišče, Vrbovec, Oroslavlje, Ivanec, Madžarevo, Zlatar, Delnice, Krapina, Dubravica, Zagreb, Adamovec, Đurđevac, Zadar, Lukač, Breznički Hum, Sv. Martin na Muri, Sigetec Koprivnički, Kutnjak, Sračinec, Mače - Križ, Stubičke Toplice, Veliki Bukovec, Lunjkovec, a ja igram za Ludbreg. I dok se si ti ljudi sjatiju, saki je bar jemput pital, “a gdo je te Božo Hlastec?”. A mi jedva čekamo… “Gledi, ovak! On ti je…”. Evo, baš sam vesel da se mi ludbrežanci tak zmislimo našega pajdaša koji je svojega Ludbrega proslavil čez svoje pesme i knjige. Da se za njega zna i čuje čim dale i da bude za primer drugima kak se voli svoj zavičaj i domovina.

Božo je bil domoljub i o domovini je navek rado pisal: “Po ravnici jel si šečem, / Ili s brega pun miline, / Gledim nate, pak si šepčem, / Drage reči domovine.”. Takaj je bil velki nepopravljivi kajkavec, veliju da ga je vučitelka navek šimfala jer je zadaču ftruc pisal na kajkavskom. “Se druge reči / Spram tebe su niš / Slajše nemreš zreči / dok »Kaj« - ne veliš.”. Hiljadu takvih versov bi čovek mogel zvaditi kaj bi pokazal kak je Božo Hlastec bil jeden pravi čovek velikoga srca. Da se razmemo, ovo kaj pišem za njega, nije nikakvi pretirani hvalospjev, niti znači “Hlasteca za predsednika”, jer je Ludbreg sem njega dal još jen bataljon pravih vrednih i poznatih ženi i muži (o kojima bum isto nekaj napisal v budučnosti), ali Hlastec mi je ve na pameti jer su bili njegovi dani, sečanj je njegov mesec i ja ga kak pesnika imam rad. Tak! A plus toga, moglo bi se reči da v Ludbregu vekšega kajkavskoga pesnika od njega nemamo. Joža Skok (veliju, najvekši kajkavski stručnjak i znalec, da je ne bilo kajkavskoga on bi ga zmislil), je za Hlasteca rekel ovak, školano: “On kao da ne posjeduje ni prenaglašene ambicije ni pretjerano samouvjerenje, jer to je jednostavno pjevanje i govorenje iz iskrenog srca i plemenite duše. [...] To pjesništvo želi pravo na svoju intimnu ispovjed [...] ali uvijek s iskrenim uvjerenjem da će koje zrno njegove riječi naći svoj odzvuk u nama.”. Na to mi nemamo kaj komentirati. Jer kak veliju, če negdo more biti za primer drugima, onda valjda more biti i svojima. Da bi ova štorija o Boži Hlastecu bila kompletna moram još reči da je za života pet knjigi donesel: Stari poti (1970.), Zvezde nad Sanoborom (1971.), Podravske senje (1977.), Na zemli tragi (1980.) i Lubavne popevke (1989.), a ludbreška knjižnica mu je objavila jednu posthumnu, po rukopisima, Sonca bi štel (2019.). Se jih imam na stalaži osim Zvezde nad Sanoborom (no, se spominamo, ne?). Žal mi je zato kaj v svojih dvajst osam let života, od šezdeset šeste do devedeset četrte nisem bil zaraženi z poezijom i kaj sam ne, priznam, znal za Hlasteca. Jer da jesam, sigurno bi ga negdi našel, makar na Svetu nedelu v Ludbregu, ili bi se otkotural do Samobora, negdi bi ga našel da mu onak pošteno i pajdaški stisnem roku. Mel bi se ja z njim kaj za spominati, če bi on štel. Ve nemam kaj, čitam kaj je napisal, kak su mu pesme “denešnje”, tu i tam se kaj nafčim napamet jer, kaj če me negdo naglo zapita - kaj je te tvoj Hlastec napisal?. A ja kak z topa “Puno sam prešel sveta, / I fnogi lepi videl kraj, / Al srce navek me je vleklo / V Lubreg, v zavičaj…”. More se reči da je Božo Hlastec ostavil za sobom svetloga traga po kojem se more v ovi književni umjetnosti koracati. Zato još navek mislim da je v Ludbregu vulica Bože Hlasteca premala. Če znate gde je, onda znate da je premala. Če ne znate gde je, onda je očigledno premala. Niti vas gdo za nju pita, niti gdo vu nji živi. Ali nije vulica to radi čega je čovek veliki. Vulicama se ime sako malo menja, ali čoveku ime ostane i dok ga več nema. Ono kaj je v knjigama i v glavi to pak nigdo nemre premeniti. Zato Hlastecu fala za saku lepu sliku kaj ju je z rečima narisal. Od njega smo herbali to da si moramo paziti na zavičaj i na sami sebe. Tu gde smo doma nas nikaj nesme zastaviti ili spuntati vu ti ljubavi i poštuvanju, tak je zapovedano, takva je sudbina: “Sikud su ti dobri ludi, / Dok ti sudba reče stoj. / Spram čoveka čovek budi, / Živet se ne boj.” (A. Horvat, 2020.) Sljedeći broj Ludbreških novina izlazi 28. veljače 2020.


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.