iciji
iciji, i od cega, i za cijeg itd. ici. Izraz "Kako ide?" puristi nazivaju germanizmom i traze da se zameni sa "Kako jeT; ipak, drllgi slicni spojevi, npr. "Ide Ii?", "Kako ide posao?", "Ovako ne ide" definitivno sllllsvojeni II knjiz. jeziku. fa na (neSto) II znacenju teiiti (neeemu) pripada birokratskom stilu. Receniee kao "Mi idemo na sto veci izvoz", "Ne treba ici na poskllpljenja" mogu se bolje iskazati: "Cilj namje da sto vise izvezemo", "Ne treba traziti izlaz u poskllpljenjll" i sl. identican, identitet, identifikovati (-icirati), ne indentican itd. idi mi - dodi mi (erta s razmakom): v. CRTA. Iglesijas (Iglesias, sp. prezime): ne Inglesijas,Iglezijas. iglu (eskimska kllciea od Ieda), ne igloo ignorantski znaCi "neznalacki"; ne moze znaCiti "koji nesto iii nekoga ignorise". U tom znacenjll treba llpotrebiti iIi neki oblik glagola ignorisati iIi prideve nemaran, nipodastavajuCi, potcenjivacki i sl. Ignorancija znaci "neznanje", nije isto sto i ignorisanje.
'Igo (fr. Hugo), Igoa, Igoov. -ij: v. -ijum.
64 -ijac se javilo u novije vreme pod llticajem mskog jezika. Za neka imena je takav zavrsetak neizbezan (npr. Sirijae, Libijae), ali gde god je mogllce treba mll pretpostaviti sllfikse -ac iii -ijanac: Somalae, Tanzanae, Bolivijanae, ne Somalijae itd. Tako i Gruzin (iii Gruzijanae) i Bask, ne Gruzijae i Baskijae. -ije i -ij. Latinski nastavak -ius kod nas se II imenima zamcnjllje obavczno sa -ije, npr. Iulius ~ Jlllije, Ovidius - Ovidije i sl. U zajednickim imenieama se llpotrebljava i nastayak -ij: genije, patricije, nuncije i genij itd. V. -ijum. ijedan (ikoji), i od jednog, i nom itd.
0
jed-
ijekavski, ijekavac, ijekavยงtina, obicnije negojekavski itd. -iji: v.
F
-ijka: v. -ijac. -ijski: ovaj nastavak javlja se u pridevima izvedenim od imeniea na -ija (istorijski, televizijski, komยงijski, austrijski) i od svih imeniea ciji se genitiv zavrsava na -ija (Mali, Malija - malijski, Tokio, Tokija tokijski, aluminij, aluminija - aluminijski). Upotrebljava se i u nekim drugim slllcajevima gde ne postoji pogodniji sllfiks: gegijski, toskijski (nazi vi dvaJu osnovnih dijalekata albanskogjezika, od imeniea Gega i Toska), baskijski (od Bask, v. to).