kongresima i simpozijima predsjednici, članovi organizacijskih i znanstvenih odbora, pozvani predavači, moderatori rasprava, članovi ili predsjedatelji sekcijama te aktivni sudionici.
Djelatnice Zavoda za kliničku citologiju i citogenetiku, sudionice Simpozija. Stoje: dr. Mia Šunjić Stakor, prim. dr. sc. Gordana Kaić (voditeljica Odjela za aspiracijsku citologiju), Gordana Knežević (citotehnologinja), dr. Biljana Jelić Puškarić, Veronika Anić (citotehnologinja), Ana Goleš-Babić (administratorica); sjede: doc. dr. Ika Kardum-Skelin (pročelnica Zavoda), dr. Karmela Šentija i dr. Dunja Šušterčić
ženog ispita iz citopatologije u Beču pred Internacionalnim odborom za citopatologiju, 1978. postaje redovni član (FIAC) IAC-a. Godinu dana nakon toga i Odsjek za citologiju i kliničku genetiku, čiji je voditelj prof. Singer, dobiva status pridruženog laboratorija IAC-a (IAC Board for Laboratory Certification). S dolaskom dr. Đurđice Šips, uz rano otkrivanje malignih promjena, počela se pridavati pozornost hormonalnoj citologiji. Prof. Singer se rano počeo baviti citogenetikom; 1972. g. uvedena je metoda rane amniocenteze. Kasnije se, za potrebe Interne klinike, počela raditi i kariotipizacija koštane srži, a krajem 1986. se uvodi dijagnostika kromosomskih abnormalnosti iz tkiva korionskih resica. (Acta Med Croatica, 2011.).
Laboratorij za citologiju Prof. Škrabalo kao stipendist Humboldtove zaklade boravi na usavršavanju iz endokrinologije i dijabetologije 1962. i 1963. u Hamburgu, gdje radi na klinici prof. Joresa, uz prof. Nowakowskog, koji osniva prvi laboratorij za citologiju endokrinih organa (štitnjače i muških spolnih žlijezda) u Njemačkoj. Neko je vrijeme na usavršavanju u Londonu (Guy's Hospital), Louvainu (Université Catholique du Louvain), Bostonu (Harvard University – Joslin Clinic) i Torontu (Banting and Best Diabetes Centre). Prof. Škrabalo zajedno s prof. Črepinko
LIJEČNIČKE NOVINE 148 04 / 2016
razvija citologiju štitnjače te od 1967. radi na osnivanju Laboratorija za citologiju u klinici „Vuk Vrhovac“. Nakon toga s dr. Katonom i dr. Papićem potiče istraživanja muških gonada kod muške neplodnosti (HAZU). Dr. sc. Zvonimir Papić 1974. postaje prvi voditelj Laboratorija za endokrinološku citologiju, koji od 1975. djeluje u sklopu Morfološkog odsjeka. Osim citologije štitnjače i muških gonada, rade se biopsije testisa te rutinska hematološka dijagnostika. Zaslužan je za citodijagnostiku muških gonada, naročito u neplodnosti, koja je bila i tema njegove doktorske disertacije. Njegove ideje i istraživanja i danas se citiraju u domaćoj i stranoj literaturi. (Acta Med Croatica, 2011.). Citolozi KB-a Merkur od samoga su početka sukreatori sustavne edukacije svih profila uključenih u kliničku citologiju u Hrvatskoj kao osnivači, voditelji i/ili predavači te mentori specijalizantima, diplomantima i doktorandima. Članovi su i/ili predsjednici te tajnici mnogih domaćih i međunarodnih znanstvenih i stručnih udruženja, kao što su AMZH, Internacionalna akademija za citologiju, Europsko udruženje citologa, Europsko udruženje citotehnologa, Hrvatsko društvo za kliničku citologiju (HDKC) HLZ-a i Hrvatska udruga citotehnologa. I danas su citolozi KB-a Merkur na domaćim i svjetskim
Do 2010. godine djelovale su ove citološke djelatnosti kao zasebne jedinice, a nakon kada počinju djelovati zajedno u sklopu Zavoda za kliničku citologiju i citogenetiku KB-a Merkur. U sklopu ZKCC-a rade jedna osoba s znanstveno-nastavnim zvanjem, tri primariusa s doktoratom znanosti i zvanjem znanstvenog suradnika, dvije polaznice doktorskog studija na MEF-u u Zagrebu, tri prvostupnika imaju edukaciju iz citotehnologije te šest zdravstveno-laboratorijskih tehničara, također s edukacijom i golemim iskustvom iz citotehnologije.
Multidisciplinarni pristup Stručni dio Simpozija kojim je obilježena 60-godišnjica obuhvatio je kliničko-dijagnostički multidisciplinarni pristup u području mijelodisplazija, bolesti endometrija i štitnjače. Zavod za hematologiju KB-a Merkur je u rujnu 2015. postao Referentni centar Ministarstva zdravlja za mijelodisplastični sindrom, što je bio razlog izbora prve teme Simpozija. O novostima u mijelodisplastičnom sindromu s različitih aspekata govorili su kliničari i dijagnostičari, prof. dr. Slobodanka Ostojić Kolonić, dr. sc. Njetočka Gredelj Šimec, doc. dr. Kardum-Skelin, dr. Jelić Puškarić, prim. dr. sc. Gordana Kaić, mr. sc. Zoran Šiftar, doc. dr. Mirjana Mariana Kardum Paro i dr. Inga Mandac Rogulj. Drugu temu, o citologiji u bolestima endometrija, obradile su prim. dr. sc. Karmela Šentija, prim. dr. sc. Ines Krivak Bolanča i dr. Suzana Katalenić Simon, nakon uvodnog predavanja o multidisciplinarnom pristupu dijagnostici raka endometrija kliničara prof. dr. Vlastimira Kukure. Dr. Mia Šunjić Stakor prikazala je zanimljiv slučaj papilarnog karcinoma štitnjače u scintigrafski vrućem čvoru. Opširnije o Simpoziju na web stranicima KB-a Merkur http://www.kb-merkur.hr/ i HDKC, HLZ-a http://citologija.hlz.hr/
91