HRVATS K I ZA L IJEČNI K E
Dulce cum utili!
Pisanje riječi iz stranih jezika (2. dio) Doc. dr. sc. Tamara Gazdić-Alerić, e-mail: tamara.gazdic1@gmail.com
U prošlom smo broju Liječničkih novina govorili o riječima i svezama riječi koje su preuzete iz stranih jezika. Tako smo govorili o stranim riječima koje su u hrvatski jezik preuzete bez prilagodbe, dakle u izvornome obliku u kojem se pojavljuju u stranome jeziku te o riječima koje su više ili manje prilagođene hrvatskomu jezičnom sustavu, tzv. posuđenicama. U svjetlu aktualne obrazovne reforme posebno smo objasnili podrijetlo i normativni status u hrvatskome jeziku riječi kurikul. Za ovaj smo broj pripremili nastavak vezan uz pisanje riječi iz stranih jezika, posebno posuđenica iz latinskoga i grčkoga jezika, nekih latinskih i grčkih naziva i imena u hrvatskome jeziku koji se koriste u medicini. Iako se u novom tisućljeću dosta pisalo o medicinskome nazivlju, jer je standardizacija medicinskoga nazivlja temelj medicinske struke i komunikacije, i dalje je neophodna suradnja i zalaganje stručnjaka iz medicine i lingvistike u izradi jedinstvenoga stručnog i znanstvenoga nazivlja. Medicinski nazivi podrijetlom iz latinskoga i grčkoga jezika imaju međunarodnu važnost, ali ne treba zaboraviti da se usporedno razvijala i terminologija na narodnim jezicima koja također ima veliku važnost u medicini. U proteklih je petnaestak godina izdano i nekoliko rječnika iz toga područja poput Rječnika latinskoga i hrvatskoga medicinskog nazivlja Vladimira Loknara (Medicinska naklada d. o. o., 2004.) i Enciklopedijskoga rječnika humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja (Leksikografski zavod Miroslava Krleže, 2006.) i drugih. Mi ćemo se u ovom broju usredotočiti na pravopisnu normu, odnosno na pisanje stranih riječi. Kao što smo rekli u prošlome broju, riječi i sveze riječi iz stranih jezika pišu se ovisno o stupnju njihove prilagođenosti hrvatskomu jeziku. Tako se latinski nazivi živih bića: Homo sapiens (čovjek), Felis silvestris (divlja mačka), Lumbricus terrestris (kišna glista), Daucus carota (mrkva), Fragaria vesca (šumska jagoda) i sl., pišu izvorno, tj. onako kako se pišu u jeziku iz kojega su preuzete, i to kosim slovima (ili se stavljaju u navodnike) jer se ne uklapa-
90
ju u glasovni sastav hrvatskoga jezika. Takvi se latinski nazivi i imena u hrvatskome tekstu pišu velikim početnim slovom i ne sklanjaju, pa ćemo napisati: Proveli smo opsežna istraživanja na Homo sapiens. Za razliku od latinskih naziva živih bića, koji se pišu izvorno, nazivi mjernih jedinica, npr. amper, džul, farad, gram, hektar, henri, herc, inč, kilogram, kubik, kulon, litra, metar, om, vat itd. te nazivi kemijskih elemenata, npr. ajnštajnij (od lat. einsteinium), arsen (od lat. arsenicum), bor (od lat. bor), pišu se fonetizirano, odnosno prilagođeno hrvatskomu jeziku. Tako se pišu i posuđenice i njihove izvedenice koje su se ustalile u hrvatskome jeziku, npr. apneja, laboratorij, menadžer; apnejski, laboratorijski, menadžerski, te tvorenice od stranih imena osim posvojnih pridjeva: darvinist, fulbrajtovka, humboltovac; darvinizam; donkihotovski, šekspirovski, vangogovski. Ako iz odnosnoga pridjeva nije jasno od kojega je imena izveden, može se u osnovi odnosnoga pridjeva zadržati i izvorni zapis imena do tvorbene granice, npr.: Breughel – breughelovski, Heimlich – heimlichov, O’Neill – oneillovski, Saint-Exupéry – saintexupéryjevski. U posuđenicama iz latinskoga jezika prefiksi ab-, ob-, sub- zbog jednačenja po zvučnosti ispred p, t, k, s, š, č, ć, c, h, f (bezvučnih suglasnika) pišu se kao ap-, op-, sup-: apsces, apsolut, apsolvent; opservacija, opservatorij, opsesija, opskurnost, opstipacija, opstrukcija; supkategorija, supkultura, supkutani, supskripcija, supstandard, supstantiv, supstitucija, supstrat, suptropski. U svim ostalim slučajevima ostaju u obliku ab-, ob-, sub-: ablacija, odbukcija, subluksacija. (Napomena: sub- se ne mijenja u sup- ispred bezvučnoga glasa p: subpapilaran, subperiodizacija, subpolaran) Treba osvijestiti činjenicu da riječi preuzete u hrvatski jezik iz latinskoga koje završavaju na –ium najčešće odbacuju taj završetak i dobivaju završetak -j te su muškoga roda, npr. latinske imenice auditorium ‘slušateljstvo’,
laboratorium ‘prostor opremljen za primjenu znanstvenih istraživanja’, studium ‘pohađanje visokoga učilišta’ preuzimaju se kao auditorij, laboratorij, studij. Zadržavanje -um iza -j nije u skladu s pravilima prema kojima se latinske posuđenice prenose u hrvatski standardni jezik. Pogrešno je npr.: akvarijum, aluminijum, kalijum, kriterijum, talijum, a pravilno je: akvarij, aluminij, kalij, kriterij, talij. Pozivamo vas da nam na adresu elektroničke pošte: hlk@hlk.hr pošaljete pitanja u vezi s hrvatskim jezikom.
Provjerite znanje: 1. Dopuni rečenicu. Strane se riječi pišu _____________ako odudaraju od glasovnoga sastava hrvatskoga jezika, npr. _______________. 2. Zamijenite ove strane riječi hrvatskom riječju ili svezom: attachment – ___________; bookmark –___________; bypass –___________; call-centar –___________; copyright –___________; e-mail –___________; donor – ___________; futsal – ___________; header – ___________; jackpot – ___________; pacemaker – ___________; printer – ___________; remake – ___________; rent-a-car – ___________; revival – ___________; software – ___________; stage – ___________; summit – ____________. Točni odgovori: 1. Strane se riječi pišu kosim slovima ako odudaraju od glasovnoga sastava hrvatskoga jezika, npr. attachment; 2. attachment – privitak; bookmark – straničnik; bypass – premosnica; call-centar – pozivni centar; copyright – autorsko pravo; e-mail – e-pošta, e-poruka, e-adresa; donor – darivatelj; futsal – mali nogomet; header – zaglavlje; jackpot – glavni zgoditak; pacemaker – srčani stimulator; printer – pisač; remake – prerad(b)a; rent-a-car – iznajmljivanje automobila; revival – oživljavanje; software – programska podrška; stage – pozornica; summit – sastanak na vrhu.