Z a n i m l j i v e l i č n o s t i i z p o v i j e s t i h r vat s k e m e d i c i n e
Prof. dr. Ruža Sabol pokretač je humanitarne akcije za borbu protiv raka dojke Dan narcisa
Svestrana liječnica i humanitarka velikog srca Prof. dr. sc. Tomislav Sabljak, član suradnik HAZU-a
Značajno ime moderne hrvatske medicine, prof. dr. Ruža Sabol, rođena je u mjestu Kuzma na samom sjeveru Slovenije uz austrijsku granicu i u blizini Mađarske. Kao dijete dolazi u Zagreb, gdje pohađa osnovnu školu, a potom i Školu za fizioterapeute u Bolnici Sestara milosrdnica u Vinogradskoj, gdje je Odjel za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju vodio prof. dr. Jozo Budak. Svestranošću svojih interesa na području medicinskih znanosti i upornim istraživačkim radom, završava studij medicine, započinje s radom na području rehabilitacije i specijalizira fizikalnu medicinu. Nakon završenog Medicinskog fakulteta, upisuje Fakultet za defektologiju. Prof. dr. Ruža Sabol (1929. - 2015.)
Uz impresivnu liječničku karijeru, bila je i osnivačica prvog ženskog radio kluba, a kontakt sa svojim pacijentima uspostavljala bi po potrebi i radio stanicom
LIJEČNIČKE NOVINE 147 03 / 2016
Studij u Houstonu i Oxfordu
Na stručno usavršavanje odlazi najprije u Dansku, zatim Švedsku. Doktorira 1975. u Ljubljani s temom "Studij funkcije ruke u bolesnika s progresivnim i degenerativnim neuromišićnim bolestima" i postaje primarijus. Godine 1980. odlazi na studij u Houston i 1993. u Oxford. Postaje voditeljica Službe za rehabilitaciju središnjeg Instituta za tumore i slične bolesti (1978. -1990.). Izvanredni je profesor na Fakultetu za defektologiju (1974.-1990.) i pročelnica Odsjeka za tjelesnu invalidnost Fakulteta za defektologiju. Objavljuje znanstvene radove u zemlji i inozemstvu: 86 znanstvenih i 40 stručnih radova citiranih u stranim časopisima. Koautorica je u knjigama "Klinička onkologija" (1994.) i "Comparative Reading and Learning Difficulties" (Toronto, 1981.). Član je Hrvatskog liječničkog zbora i dobitnica brojnih domaćih i stranih nagrada i priznanja. Predavala je na mnogim inozemnim i domaćim sveučilištima i medicinskim centrima. S dr. Miroslavom Prstačićem objavila je dvojezično izdanje (na hrvatskom i engleskom) "Psihosocijalna onkologija i rehabilitacija" (2006.). Sa studentima Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta 5. travnja 1997. pokrenula je humanitarnu akciju za borbu protiv raka dojke Dan narcisa, koji se svake godine obilježava u mjesecu ožujku i ta se akcija proširila i na druge
gradove u Hrvatskoj. U sklopu Instituta za tumore utemeljena je 1977. pod vodstvom svestrane Ruže Sabol, profesorice defektologije, fizikalne medicine i rehabilitacije - Klinička jedinica za rehabilitaciju onkoloških bolesnika. Bila je glavni inicijator uvođenja neprofitnih i humanitarnih programa udruga invalida (distrofija, spinalnih ozljeda, rehabilitacije žena liječenih od raka dojke). Svoj rad usmjerila je na medicinsku rehabilitaciju, psihosocijalnu rehabilitaciju i na znanstveni rad. Prva je predsjednica Hrvatske udruge prevencije raka dojke, članice Europske koalicije borbe protiv raka dojke - Europa Donna i aktivna članica nemedicinskog programa rehabilitacije – Reach to Recovery. Njezin interes proširen je i na palijativnu skrb; bavila se problemima hospicija i bila je počasni član na Drugom kongresu palijativne skrbi (Zagreb) u povodu Svjetskog dana hospicija, 11. listopada.
Uvijek na usluzi pacijentima
Profesoricu Sabol krasi znanstvena akribija i nevjerojatna želja za novim spoznajama u medicini, ali i u drugim oblastima. Malo se zna da je od 1955. bila član Saveza radioamatera i Radio kluba "Zagreb", da je osnivačica prvog ženskog radio kluba i da je koautor knjige prof. dr. Bože Metzgera "Radio priručnik za amatere i tehničare" (1985.). Nikada nije prekidala vezu s bolesnicama koje je liječila, uvijek im je bila na usluzi, posjećivala ih i održavala vezu čak i radio stanicom, koja je uvijek bila dostupna onima koji su trebali njezinu pomoć, savjet ili samo lijepu riječ. Bila je pretplatnik na koncerte u Lisinskom i predstava u HNK-u, voljela je i slikarstvo i znala bi katkada reći – Umjetnost, glazba, knjiga, slika - čine čovjeka boljim i zdravijim. Ta neobično marljiva, hrabra, samostalna žena, znanstvenica, liječnica, nesebično je posvetila svo svoje umijeće, cijeli svoj život, upravo zdravlju žena. 85