VO D A
Jamnica u službi zdravlja Autor: Mašenjka Katić, mag. nutricionizma
Prirodna mineralna voda Prirodna mineralna voda Jamnica je voda posebne kakvoće, sačuvana u izvornom obliku, koja se jasno može razlikovati od svih ostalih voda za piće po svojoj prirodnoj čistoći, karakterističnom mineralnom sastavu te specifičnim fiziološkim učincima. S tradicijom punjenja u Jamničkoj kiselici dužom od 180 godina, Jamnica je od davnina budila zanimanje stručnjaka i znamenitih osoba. Prema arheološkim nalazima, pretpostavlja se da su Kelti koristili izvor od 4. st. pr. Krista. Prva kvalitativna analiza izrađena je 1772. godine, a mišljenje o vodi te opis izvorišta, zapisani su u balneološkom djelu H. J. von Crantza izdanom u Beču 1777. godine. Zastupnici u Saboru Kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije 1827. godine donose odluku da se u Jamničkoj kiselici osnuje ustanova za liječenje s kupalištem, nakon čega se, 1828. godine, započinje s punjenjem prvih boca Jamnice.
poput fluorida. Ukoliko voda prirodno na izvoru sadrži 250 mg/kg ili više slobodnog ugljikovog-dioksida ona se još naziva i kiselica, što je i obilježje Jamnice. Upravo je ugljikov dioksid, osobito kod prirodnih mineralnih voda bogatih mineralima, ključan za održavanje ravnoteže topivih hidrogenkarbonatnih soli kalcija, magnezija, i drugih kationa, sprječavajući njihov prelazak u teže topive forme. Gazirane prirodne mineralne vode imaju osvježavajući učinak, djelovanjem CO2 na krajeve živaca mukozne membrane u usnoj šupljini, uključenih u osjećaj žeđi. Ukoliko su ujedno dominantno hidrogenkarbonatne vode, poput Jamnice, tada smanjuju dispeptične poremećaje, normaliziraju sekreciju i motilitet probavnog trakta, te olakšavaju hepatobilijarne funkcije.
Uporaba u ljekovite svrhe Jamnica se kroz povijest koristila s različitim ciljem, pijenjem, inhaliranjem i u kupelji, a liječnik je terapiju pijenjem pripisivao za svakog bolesnika posebno. Korištena je, primjerice, kod: - kroničnog gastritisa s pojačanom želučanom sekrecijom (3-4 puta dnevno, 1-1.5 sat prije uzimanja hrane, ispočetka s dozom od 1 dl s postupnim povećanjem do 2dl, temperature vode 38-45oC), čime se postizalo dvanaesnično djelovanje vode;
Specifičnost sastava
- kroničnog gastritisa s normalnom želučanom sekrecijom (polako u malim gutljajima, 3-4 puta dnevno, 30-40 minuta prije obroka, početno s dozom od 1 dl s postupnim povećanjem do 2dl, temperature vode 28-35oC), postižući pilorično i dvanaesnično djelovanje vode;
Prirodne mineralne vode imaju složen kemijski sastav, ovisno o sastavu stijena kroz koje prolaze. Tako glavne ionske komponentne Jamnice čine kationi natrija, kalcija, magnezija, i kalija te od aniona dominatno hidrogenkarbonati (bikarbonati), zatim kloridi i sulfati, te ioni u tragovima,
- kroničnog gastritisa sa smanjenom želučanom sekrecijom (polako u malim gutljajima, 3-4 puta dnevno, 20 minuta prije obroka, s početnom dozom od 1 dl i postupnim povećanjem do 2dl, temperature vode 18-25oC), postižući pilorično djelovanje vode, potičući želučanu sekreciju;
64
zatim kod bolesti žučnih puteva, diskinezije žučnih puteva s insuficijentnom peristaltikom, kroničnog pankreatitisa, bolesti bubrega i mokraćnih puteva, uričnog artritisa i drugih.
Novije znanstvene spoznaje Novija istraživanja ukazuju na pozitivan utjecaj gazirane natrij-bikarbonatne mineralne vode na postprandijalni metabolizam kolesterola, triacilglicerola odnosno lipidnog profila u krvi i time redukciju kardiovaskularnog rizika. Zanimljivo da natrij- bikarbonatna voda, često suprotno mišljenju, ne pokazuje negativan utjecaj na krvni tlak. Voda bogata natrij-hidrogenkarbonatima u kombinaciji s dijetom s niskim udjelom soli rezultirala je kod starijih osoba značajnim sniženjem krvnog tlaka. To se pokazalo i u drugim istraživanjima, čiji rezultati su otkrili različito djelovanje natrija na krvni tlak kada je u spoju s kloridom u odnosu na natrij kada je u spoju s hidrogenkarbonatom.
Literatura: Čepelak R. (1998): Jamnička Kiselica – od prastare kaptaže do suvremene proizvodnje. Balneoklimatologija, 2(3) 27-32. Ivanišević G, Čepelak R. (1995): Uporaba mineralnih voda Jana i Ivino vrelo u ljekovite svrhe, Izvješće. Klinika za reumatske bolesti i rehabilitaciju, KBC Rebro i Zavod za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Kotchen TA (2005): Contributions of Sodium and Chloride to NaCl-Induced Hypertension. Hypertension. 45:849-850. Luft FC et al. (1990): Sodium bicarbonate and sodium chloride: effect on blood pressure and electrolyte homeostasis in normal and hypertensive man. J Hypertens. 8:663-670. Pérez-Granados AM et al. (2010): Reduction in cardiovascular risk by sodium-bicarbonated mineral water in moderately hypercholesterolemic young adults. J Nutr Biochem. 21 948–953. Petraccia L et al. (2006): Water, mineral waters and health. Clin Nutr. 25, 377-385. Schoppen S et al. (2005): Sodium bicarbonated mineral water decreases postprandial lipaemia in postmenopausal women compared to a low mineral water. Brit J Nutr. 94, 582-587. Schorr U et al. (1996): Effect of sodium chloride- and sodium bicarbonate-rich mineral water on blood pressure and metabolic parameters in elderly normotensive individuals: a randomised double-blind crossover trial. J Hypertens. 14:131-135. Toxqui L et al. (2012): A sodium-bicarbonated mineral water reduces gallbladder emptying and postprandial lipaemia: a randomised four-way crossover study. Eur J Nutr. 51(5):607-14.
Sponzorirani članak