UVODNIK
Politika kadroviranja u zdravstvu
JESMO LI SPREMNI ZA PROMJENU? zovemo Vinogradska. Gotovo svi mediji u Hrvatskoj prenijeli su sadržaj tog razgovora koji je na taj način postao dostupan javnosti. Ne namjeravam ovdje analizirati taj razgovor u smislu proceduralne odgovornosti, niti secirati izrečenu riječ po riječ odnosno analizirati jačinu glasa dvoje sugovornika ili ga pak pokušati “čitati između redaka”. Želim progovoriti o reakciji koju je razgovor izazvao kod liječnika i ostalih građana te o pitanjima koja se nakon njega otvaraju. D r. s c . K R E Š I M I R LU E T I Ć predsjednik Hrvatske liječničke komore
Krajem kolovoza u medijima se pojavila audio snimka razgovora ministra zdravstva i predstojnice Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBC-a Sestre milosrdnice. Riječ je o razgovoru koji se navodno odvio 4. lipnja ove godine, a osnovna mu je tema bio natječaj za izbor ravnatelja bolnice koju kolokvijalno
4
LIJEČNIČKE NOVINE 192 - rujan 2020.
Čitajući transkript razgovora, a pogotovo slušajući snimku, javlja se osjećaj nelagode. Razgovor je to koji zasigurno izlazi iz klasičnog kolegijalnog okvira, u kojem se isprepliću pitanja ingerencije odlučivanja, zakonitosti, procedure, odgovornosti, stranačke politike i najave predizbornih skandala. Najvažnijim smatram što taj razgovor otvara puno širu temu kadroviranja u hrvatskom zdravstvu. Liječnici, kao temeljni nosi-
telji zdravstvenog sustava, vitalno su zainteresirani za tu temu ili bi barem to trebali biti. Nažalost, ali ne iznenađujuće, ovaj tonski zapis još nam jednom ukazuje na utjecaj politike na kadroviranje u javnim zdravstvenim ustanovama. Ne samo na razini izbora ravnatelja, nego često i na nižim razinama poput predstojnika klinika, a ponekad sve do voditelja zavoda ili odjela. Podsjetimo se, prema hrvatskom zakonskom okviru za rad javnih zdravstvenih ustanova odgovorni su osnivači, odnosno jedinice regionalne samouprave i središnja država, svatko na svojoj razini. Iz toga proizlazi njihova ovlast imenovanja upravnih vijeća ustanova. Takav utjecaj politike na upravljanje zdravstvenim ustanovama trebao bi uključivati visoku razinu odgovornosti prema pacijentima i zaposlenima u javnom zdravstvenom sustavu. Izborom upravnih vijeća, koja pak biraju ravnatelje ustanova, osnivači preuzimaju i odgovornost za njihov rad, njihove uspjehe, ali i