__MAIN_TEXT__

Page 1

ISSN 1333-2775

LIJEČNIČKE NOVINE Broj 191

BR. 191 SRPANJ 2020.

Matea Brkić

Anđela Pijuk

Ana Šmaguc

MEF Zagreb

MEF Split

MEF Zagreb

Jelena Kosor

Nora Pušeljić

MEF Split

MEF Osijek

Marina Ivanišević

Marija Olujić

Petra Smajić

MEF Split

MEF Osijek

MEF Osijek

Ana Smajo

Roberta Šverko

MEF Zagreb

MEF Rijeka

Jelena Materljan

Irma Širanović

Dora Gašparini

MEF Rijeka

MEF Zagreb

MEF Rijeka

TEMA BROJA

HRVATSKE LIJEČNICE - ŽENE U MEDICINI BROJČANO DOMINIRAJU, ALI NE NA VODEĆIM POLOŽAJIMA


Bez kompromisa prvi izbor električnog vozila! Hyundai Kona Electric ISPORUKA

ODMAH!

#NextAwaits Hyundai Kona Electric najprodavaniji je električni automobil u Hrvatskoj! Kompaktan električni SUV bez kompromisa uspješno kombinira Hyundaijev ekspresivan dizajn i električni pogon s nultom emisijom CO2. Putujte sa stilom uživajući u izuzetnom dometu od 484 kilometra* i brzom punjenju baterije, a za dobar osjećaj povezanosti i sigurnosti tu je Smart Tech s navigacijom i 10.25“ LCD zaslonom. Iskoristite potencijal električne Kone, spremne za isporuku odmah.

hyundai.hr

Hyundai 5 godišnje jamstvo bez ograničenja kilometraže vrijedi samo za Hyundai vozila koja je krajnjem kupcu prodao ovlašteni Hyundai trgovac, kako je navedeno u uvjetima i odredbama u jamstvenoj knjižici. 8 godišnje jamstvo na bateriju ili jamstvo na prijeđenih 160.000 km. Za više detalja možete kontaktirati vašeg lokalnog Hyundai distributera. *Kona EV MY20, 64kWh, Primacy gume.


IMPRESSUM

KAZALO

LIJEČNIČKE NOVINE Glasilo Hrvatske liječničke komore Adresa uredništva: Središnji ured Hrvatske liječničke komore Ulica Grge Tuškana 37, 10000 Zagreb, Hrvatska

4

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA Prof. prim. dr. sc. Lada Zibar, dr. med. e-mail: ladazibar@gmail.com

IZVRŠNI UREDNIK Prof. dr. sc. Željko Poljak, dr. med. Vlaška 12, 10000 Zagreb e-mail: zeljko.poljak@zg.t-com.hr IZDAVAČKI SAVJET Alen Babacanli, dr. med. • Prim. Ines Balint, dr. med. • Ivan Lerotić, dr. med. Dr. sc. Krešimir Luetić, dr. med. • Prim. Mario Malović, dr. med. Dr. sc. Jadranka Pavičić Šarić, dr. med. • Ivan Raguž, dr. med. Marija Rogoznica, dr. med. • Prim. Boris Ujević, dr. med. Vesna Štefančić Martić, dr. med. • Prof. prim. dr. sc. Lada Zibar, dr. med. TAJNIK UREDNIŠTVA Doc. prim. dr. sc. Dražen Pulanić, dr. med. e-mail: lijecnicke.novine@hlk.hr UREDNIČKI ODBOR Doc. prim. dr. sc. Tomislav Franić, dr. med. • Ana Gverić Grginić, dr. med. Prof. dr. sc. Zdenko Kovač, dr. med. • Prim. Slavko Lovasić, dr. med. Dr. sc. Adrian Lukenda, dr. med. • Doc. dr. sc. Ingrid Márton, dr. med. Izv. prof. dr. sc. Anna Mrzljak, dr. med. • Prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr. med. Izv. prof. dr. sc. Davor Plavec, dr. med. • Prim. Matija Prka, dr. med. Doc. prim. dr. sc. Dražen Pulanić, dr. med. • Prof. dr. sc. Livia Puljak, dr. med. Prof. prim. dr. sc. Adriana Vince, dr. med. • Mr. sc. Ivica Vučak, dr. med. Ksenija Vučur, dr. med. UPUTA SURADNICIMA I ČITATELJIMA Liječničke novine su glasilo Hrvatske liječničke komore za staleška i društvena pitanja. Članovi ih dobivaju besplatno. Izlaze mjesečno (osim u siječnju i kolovozu). Godišnja pretplata: 400,00 kn. Pojedinačni broj 50,00 kn. Rukopisi se šalju e-mailom na adresu: hlk@hlk.hr ili e-adresu urednika. Članci ne podliježu recenziji i uredništvo se ne mora slagati s mišljenjem autora. Članci se mogu pretiskati samo uz naznaku izvora. OGLAŠAVANJE Na temelju odluke Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi od 12. prosinca 2005. (Klasa: 612-10/05-01/8. Ur. broj: 534-04-04/1005/01) za sve oglase lijekova objavljene u ovom broju Liječničkih novina cjelokupni odobreni sažetak svojstava lijeka te cjelokupna odobrena uputa sukladni su člancima 16. i 22. Pravilnika o načinu oglašavanja i obavješćivanja o lijekovima, homeopatskim i medicinskim proizvodima (NN br. 62/05). HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA NA INTERNETU www.hlk.hr • e-mail:hlk@hlk.hr Pretplatnička služba Radno vrijeme: svaki radni dan 8:00 - 20:00 Tel 01/ 45 00 830, Fax 01/ 46 55 465 e-mail: lijecnicke.novine@hlk.hr

6

10

18

24

RIJEČ G LAVNE UREDNICE

Breaking news

RAZGOVOR

Dr. sc. Krešimir Luetić

TEMA BROJA

HRVATSKE LIJEČNICE - žene u medicini brojčano dominiraju, ali ne na vodećim položajima

AKTUALNO

„COVID oblige“ Kronologija COVID-19 u Hrvatskoj

IZ KOMORE

Kako je nastao logo Komore • Komora podijelila stipendije Sastanci tijela Komore

30 IZ HRVATSKOG ZDRAVSTVA

Transplantacija fekalne mikrobiote u Merkuru • Prvi online sastanak Europskog udruženja mladih liječnika (EJD) Alkohol i droge • Goran Hauser dekan MEF-a u Rijeci Alen Ružić ravnatelj KBC-a Rijeka • Plaćanje prekovremenih Poliklinika Helena

40

PRIKAZ SLUČAJA

Alert – stjenice

42 COVID-19

Prvi lijek za COVID-19 u EU-u • Dojenje i COVID-19 - DA! Djeca nisu pošteđena • Osvrt na osvrt Nore Pfaff • Epidemiološki probir na COVID-19 • Molekularno testiranje na SARS-CoV-2 Nastava na MEF-u tijekom epidemije • Brijem na internu

55 56

LIJEČNIČK A PRIČA S TAT IS T IK A

Liječnik - sam svoj statističar

58

NOVOS T I IZ MEDICINS K E LIT E R AT U R E

66

H RVAT S K I Z A LIJEČNIK E

68

PRAVO I MEDICINA

69

72

REA GIRA NJA

Profulali cijeli fudbal ili... Od tokofilije do tokofobije

IZ S VIJETA

Rasni nemiri u SAD-u

Dizajn: Restart, Hrvojka i Antonio Dolić, e-mail: hrvojka@restart.hr, tel. 091/3000 482

74

LIJEČNIK F ILAT ELIS T

Tisak: Grafički zavod Hrvatske

75

ET IK A

Naklada: 19.000 primjeraka

76

S JEĆA NJA

Predano u tisak 14. lipnja 2020.

78

IZ POVIJES T I H RVAT S K E MEDI C I N E

87

POT RES

88

PUT OPIS

90

LIJEČNIČK I Z A PIS I

91

PREMA IZ B ORU G LAVNE UREDN I C E

92

H RVAT S K I LIJEČNICI S PORTA Š I

94

LIJEČNICI UMJET NICI

95

K A LENDA R S T RUČNOG US AVRŠAVAN J A

LIJEČNIČKE NOVINE Journal of the Croatian Medical Chamber Address: Ulica Grge Tuškana 37, 10000 Zagreb, Croatia Editor-in-chief: Lada Zibar, MD, PhD Published in 19.000 copies IZDAVAČ Aorta d.o.o., Grge Tuškana 37, 10000 Zagreb, Croatia e-mail: info@aorta.hr, tel. + 385 1 28 24 645 NASLOVNICA Fotografije najuspješnijih diplomantica hrvatskih medicinskih fakulteta

191 - srpanj 2020. LIJEČNIČKE NOVINE

3


RIJEČ GLAVNE UREDNICE

Breaking news Dvadeset i pet godina, dakle, četvrt stoljeća je proteklo otkako smo osnovali Hrvatsku liječničku komoru u tada novoj nam Lijepoj našoj, mladoj, toliko željenoj državi, najljepšoj na svijetu. Komora je trebala štititi interese liječništva i to se do danas nije promijenilo. Svaki naš član je važan pojedinačno da bismo održali cijeli sustav i bilo bi izvrsno kad bi imali takvu situaciju u kojoj bi personalizirano stvarali uvjete koji odgovaraju potrebama svakog liječnika. Privatnika i onoga u sustavu javnog zdravstva, bolničkoga i onoga u PZZ-u, mladoga i staroga, onoga u metropoli i onoga na udaljenom otoku. I nije nam lako jer smo od takvih uvjeta jako daleko. Neku večer pratim breaking news na CNN-u u kojemu se policija obraća stanovnicima Atlante zbog toga što se velik dio gradskih policajaca zbog navodne bolesti danima ne pojavljuje na poslu. Ispričavaju se ukazujući na smanjene kapacitete i tomu prilagođene sposobnosti ovoga sigurnosnog državnog aparata. Pa zamišljam kako bi izgledala naša domaća analogija kada bismo se u izvanrednim vijestima obratili građanstvu i izvijestili ih da je državu tijekom posljednjih pet godina napustilo više od 600 liječnika, da su smanjeni specijalistički kapaciteti i tomu prilagođene mogućnosti zdravstvene skrbi. Uh, mislim da to ne bi išlo. Pokušavam se „perom“ odmaknuti od korone i potresa, ali se nove uzlazne krivulje incidencije nameću i ne ostavljaju izbor dok se istodobno Zagreb svako malo potrese kao upozorenje da nije još sve gotovo. Psihološkim trikovima već smo na godišnjim odmorima, po morskim

4

LIJEČNIČKE NOVINE 191 - srpanj 2020.

obalama, imuni na još uvijek ružnu i prijeteću realnost. Uz blagoslov sunca virus preživljava već treće godišnje doba uz svakakve utješne nam pretpostavke ili činjenice, o slabijoj patogenosti i za sada lakšim kliničkim slikama u "drugom valu", a svakako i o većem iskustvu i znanju o epidemiološkom i terapijskom postupanju. Trebamo li se radovati ispravljenoj pogrešci koja se nije nikada niti smjela dogoditi? Je li pravilno plaćanje prekovremenih sati koje nam se odnedavno obračunava razlog za vjeru u uspjeh našeg truda? Ili je ipak samo žalosno na što trošimo silnu energiju i koliko dugo je sustavu dozvoljeno odolijevati jasno opravdanoj korekciji? Tri koraka natrag pa dva naprijed, je li to napredak? Ili

bismo trebali biti sudbini ponizno zahvalni jer bilo je i gore. Svjedočimo još jednoj generaciji novih tek diplomiranih mladih kolega koji u ovom čudnom trenutku nakon još čudnijih završnih virtualnih mjeseci nastave, neobičnih vježbi i teško odrađenih diplomskih radova uz izvanredne i nikako prijateljske uvjete ulaze u naš svijet jedinstvenog poslanja i želim im toplu kolegijalnu dobrodošlicu. Želim im da nastupajućih četvrt stoljeća, to njihovo vrijeme, bude manje burno, darežljivije i da novovjekovnim mogućnostima nađu ljudsku mjeru. S vjerom da nas ljeto voli više od proljeća, LADA ZIBAR glavna urednica Liječničkih novina


RIJEČ GLAVNE UREDNICE

PBZ DIGITALNO BANKARSTVO

KLIKNITE SA SVOJOM BANKOM.

#withCASH - podižite gotovinu na bankomatima bez kartice #withPAY - plaćajte kontaktima iz mobilnog uređaja #withSAVE - štedite manje iznose kada god poželite Apple Pay i Google Pay™ – plaćajte beskontaktno svojim iOS i Android mobilnim uređajima

JEDNOSTAVNIJE BANKARSTVO.

www.pbz.hr

Bank of

*Korisnici PBZ digitalnog bankarstva mogu koristiti uslugu Apple Pay i Google Pay za plaćanje na prodajnim mjestima označenim simbolima za prihvat beskontaktnog plaćanja i/ili simbolom Apple Pay i Google Pay. Mobilni telefon treba podržavati NFC tehnologiju i imati operativni sustav iOS 8.1 ili viši, odnosno Android 5.0 Lollipop ili viši. Google Pay je zašitni znak Google LLC. 191 - srpanj 2020. LIJEČNIČKE NOVINE Ovaj oglas informativnog je karaktera i nije obvezujući za PBZ.

5


RAZGOVOR

Dr. sc. Krešimir Luetić Pandemija potvrdila: ljudski resursi u zdravstvu su prioritet

OD NOVE VLADE OČEKUJEMO ZAKON O PLAĆAMA I STATUSU LIJEČNIKA Razgovarala prof. LADA ZIBAR

 Dvadeset i pet je godina od ponovnog osnutka Hrvatske liječničke komore. Izvanredne epidemiološke okolnosti odgodile su svečano obilježavanje te obljetnice važne za sve hrvatske liječnike. Što se ključno razlikovalo u ovoj posljednjoj godini, dvadeset i petoj, u odnosu na strukovna stremljenja liječnika prije četvrt stoljeća? Je li što ostalo nepromijenjeno? Točno. Prije 25 godina, 27. lipnja 1995. godine održana je osnivačka skupština HLK-a u Liječničkom domu u Zagrebu. Preciznije govoreći, radilo se o obnovi rada Komore. Naime, Liječnička komora je osnovana još 1923. godine, ali joj je 1946. tadašnja komunistička vlast u bivšoj državi zabranila rad. Trebalo je proteći skoro pola stoljeća da se ponovno steknu pretpostavke za obnovu njezina rada. Željeli smo svečano obilježiti tu obljetnicu, ali smo zbog epidemiološke situacije donijeli jedinu moguću racionalnu odluku o odgodi te svečanosti. Treba svakako odati dužno priznanje i zahvaliti liječnicima koji su početkom devedesetih godina

6

LIJEČNIČKE NOVINE 191 - srpanj 2020.

prošlog stoljeća pokrenuli obnovu rada Komore i konačno 1995. uspjeli u tom naumu. To nikako nije bio lak ni jednostavan zadatak. Trebalo je puno argumenata, strpljenja, uvjeravanja, kompromisa, diplomacije i mudrosti kolega uključenih u taj postupak da bi u konačnici rezultat bio pravno regulirana, istinski neovisna strukovna i staleška organizacija. Četvrt stoljeća dugo je razdoblje u ljudskom životu, ali stremljenja i želje liječnika 1995. i 2020. godine poprilično su slična. Rekao bih da su u pogledu nekih pitanja liječnici čak imali bolji status tada 1995. nego sada; spomenimo samo (ne)reprezentativnost liječničkog sindikata. Ono što je ostalo nepromijenjeno jest nezadovoljstvo kolega činjenicom da sudjelovanje liječničke struke u donošenju presudnih odluka o našem društvenom statusu, radno-pravnom položaju te općenito profesionalnom okruženju i organizaciji sustava, nažalost, još uvijek nije dovoljno.  Koja su bila osnovna ostvarenja Komore u prvoj godini vašeg mandata? Prvu godinu mandata kao predsjednika Komore podijelio bih u dva razdoblja. Uvjetno rečeno, normalno razdoblje koje je trajalo od ljeta 2019. do veljače ove godine te izvanredno razdoblje ili „novo normalno“ razdoblje koje traje od početka

korona-krize i za sada mu još ne vidimo kraj. Kako smo i prije isticali, prepoznali smo da je trenutni status i položaj liječnika loš i besperspektivan za budućnost hrvatskoga liječništva te smo stoga prošlog ljeta pokrenuli zajedničke aktivnosti krovnih liječničkih asocijacija okupljenih oko napora da se odgovorne uvjeri u nužnost promjena. Na tom tragu su predsjednici HLZ-a, HLS-a i HLK-a potpisali Rujansku izjavu o hrvatskom liječništvu i sustavu zdravstva, koja nije samo deklaratorni iskaz zajedništva liječničkog staleža nego i jasan zahtjev predstavnika liječničke struke za konkretnim promjenama našega statusa. Najvažniji zahtjev artikuliran u Rujanskoj izjavi jest donošenje posebnog Zakona o plaćama liječnika ili strukovnog kolektivnog ugovora. Upravo snažno zagovaranje takvog zakona obilježilo je ovu prvu godinu mandata. Kako bi vladajuće uvjerili u potrebu donošenja tog zakona, Komora i Sindikat su pokrenuli akciju „Hoću raditi zakonito“, tijekom koje su tisuće liječnika potpisale izjave o uskrati rada iznad zakonskog maksimuma. Na taj su način kolege osnažile zahtjeve sadržane u Rujanskoj izjavi, a Vladu RH potaknule na postupanje. Podsjetit ću da smo uz više sastanaka u resornom Ministarstvu, održali sastanak i s premijerom upravo o


RAZGOVOR

tom pitanju, uz snažnu i jasnu argumentaciju u prilog donošenja zakona. Neposredno prije početka korona-krize prilike su bile razmjerno povoljne i postojao je realan scenarij da se Zakon o plaćama liječnika donese do kraja mandata zadnjeg saziva Hrvatskog sabora. Nažalost, eskaliranjem pandemije bolesti COVID-19, sve su te aktivnosti stavljene u drugi plan i prolongirane za neko buduće vrijeme. Zakon o plaćama liječnika na neki je način također svojevrsna žrtva korona-krize. Pored napora za donošenjem Zakona o plaćama, Komora je svojim članovima omogućila najpovoljnije stambene i nenamjenske kredite na tržištu, koje su brojni kolege i iskoristili. Pokrenuli smo besplatne radionice iz medicinskog prava za mlade liječnike koji više nemaju obvezu

polaganja državnog ispita, a za koje su pokazali veliko zanimanje. Nastavili smo te još i pojačali program stipendiranja inozemnoga stručnog usavršavanja liječnika, omogućili i dalje dopunsko zdravstveno osiguranje svim zainteresiranim članovima o trošku Komore, predstavili Digitalni atlas hrvatskog liječništva kao velik i značajan projekt koji će omogućiti bolje planiranje ljudskih resursa u hrvatskom zdravstvu. U ovom posljednjem razdoblju, u „novo normalnoj“ fazi, tijekom pandemije COVID-19, Komora je pomagala nadležnim institucijama u što uspješnijoj borbi s virusom, ali istovremeno odlučno i pravovremeno štitila interese liječnika. Poduprli smo Sindikat u naporima za primjerenim radno-pravnim reguliranjem rada

liječnika, zastupali interese kolega iz PZZ-a u načinu vrednovanja njihovog rada od strane HZZO-a u novonastalim okolnostima, Uspjeli smo s nadležnima dogovoriti model rada liječnika roditelja na način da mogu skrbiti za malodobnu djecu kada vrtići i škole nisu radili, osigurali smo, pomoću liječničkih iskaznica Komore koje je Nacionalni stožer na prijedlog Komore prihvatio kao zamjenu za propusnice, mobilnost liječnika u Hrvatskoj u vrijeme zabrane kretanja. U suradnji s Tehničkom školom u Vinkovcima osigurali smo izradu i kolegama distribuirali 2000 vizira, proveli humanitarnu akciju za nabavku zaštitne opreme za liječnika i pokrenuli program pomoći liječnicima čije su nekretnine stradale u potresu.

>> 191 - srpanj 2020. LIJEČNIČKE NOVINE

7


RAZGOVOR

riješi. Očekujem od ministra zdravstva da, uz konačno potpisan dodatak Kolektivnom ugovoru koji donosi korektan način obračuna prekovremenih za ubuduće, žurno definira način i dinamiku vraćanja duga svima koji još nisu tužili za proteklo razdoblje. Podsjetit ću da je to novac koji su liječnici pošteno odradili i zaradili, a koji im već godinama nije isplaćen.  Što očekujemo od nastupajuće vrhovne zdravstvene administracije? Jesu li predizborni programi koji se odnose na zdravstvo uključivali poboljšanje statusa liječnika na način na koji Komora drži da bi se zaustavio njihov odljev iz Hrvatske? U čemu zapravo Komora vidi moguće rješenje?

Poduprli smo Sindikat u naporima za primjerenim radno-pravnim reguliranjem rada liječnika, zastupali interese kolega iz PZZ-a u načinu vrednovanja njihovog rada od strane HZZO-a u novonastalim okolnostima, Uspjeli smo s nadležnima dogovoriti model rada liječnika roditelja na način da mogu skrbiti za malodobnu djecu kada vrtići i škole nisu radili, osigurali smo, pomoću liječničkih iskaznica Komore koje je Nacionalni stožer na prijedlog Komore prihvatio kao zamjenu za propusnice, mobilnost liječnika u Hrvatskoj u vrijeme zabrane kretanja.  Komora predvodi borbu za liječnička prava, no učinkovitost te borbe ovisi o političkim sugovornicima. Koliko je prethodna vlada imala sluha za naše zahtjeve? Jedan je od većih uspjeha Komore, naravno uz sindikat, HUBOL i ostale, pravosudni epilog borbe liječnika za ispravan obračun prekovremene satnice. Pravno shvaćanje Vrhovnog suda RH iz prosinca 2019., koje daje za pravo liječnicima koji su ustali tužbama za ispravan obračun prekovremenih sati, rezultat je

8

LIJEČNIČKE NOVINE 191 - srpanj 2020.

višegodišnjih napora liječničkih asocijacija da se naša plaća za dio prekovremenog rada obračunava po zakonu. Upravo je preko Komore najveći broj, oko 1500 liječnika, tužilo svoje ustanove, što je zasigurno bilo od velike važnosti kod donošenja pravnog shvaćanja Vrhovnog suda. Prethodnu administraciju, predvođenu prof. Kujundžićem, više smo puta upozoravali na taj problem te argumentirali da će doći do nepotrebnog gomilanja sudskih troškova i kamata, ali nažalost nije bilo sluha da se problem dogovorno

Komora je upućena na suradnju s državnom i zdravstvenom administracijom, takav je i zakonski položaj Komore kao pravne osobe s javnim ovlastima. Prema preliminarnim rezultatima proteklih parlamentarnih izbora, izvjesno je da će na Ksaveru ostati ista administracija, odnosno da će Ministarstvo zdravstva i nadalje voditi aktualni ministar. Ako to bude tako, od prof. Beroša očekujemo da kroz konkretne poteze oživotvori ono što komunicira od početka svog mandata – da su mu ljudski resursi u zdravstvu prioritet. Upravo je osnaživanje statusa i položaja liječnika te ostalih zdravstvenih radnika, nužan preduvjet za osiguravanje dostupne, pravodobne i kvalitetne zdravstvene zaštite naših građana. Ako se žurno ne prione donošenju Zakona o statusu i plaćama liječnika, bojim se da sve veći broj kolega neće vidjeti perspektivu u našemu zdravstvenom sustavu i da će potražiti svoju profesionalnu budućnost negdje drugdje. Zakon o statusu i plaćama liječnika stoga je povijesna razdjelnica za hrvatsko liječništvo, prvorazredno statusno, radno-pravno, ali i civilizacijsko pitanje za hrvatsko društvo. Razdjelnica je to ne samo za liječničku struku, nego i za održiv hrvatski zdravstveni sustav, stoga treba biti jedan od apsolutnih prioriteta nove hrvatske vlade. Komora, a nadam se i ostale liječničke asocijacije, mogu biti od pomoći u tom nastojanju.


RAZGOVOR

 Činjenica je da hrvatski liječnici sve češće traže profesionalnu i privatnu sreću izvan domovine. U kojim je državama status liječnika i u kojim aspektima uzoran? Komora prati broj odlazaka hrvatskih liječnika u inozemstvo. Od ulaska u EU, prije 7 godina, naš zdravstveni sustav napustilo je 874 liječnika, a ukupan broj odlaska s godinama se ne smanjuje. Novi zabrinjavajući fenomen je eksponencijalni rast broja odlazaka najmlađih liječnika, odmah nakon diplome, bez i jednog dana radnog staža u Hrvatskoj. Generacije mladih liječnika perspektivu u inozemstvu vide svakako kroz bolji materijalni položaj te rad u bolje organiziranom i uređenijem sustavu. Nije zanemarivo niti pitanje slobodnog vremena, odnosno obiteljskog života jer, podsjetimo, da liječnici u Hrvatskoj odrađuju više od tri milijuna prekovremenih sati godišnje, da je to prosječno 500 prekovremenih sati po liječniku, što dugoročno bitno narušava kvalitetu života i dovodi do kroničnog nezadovoljstva. Mlade generacije više „ne žive da bi radili“, čak niti „ne rade da bi živjeli“, nego žele „živjeti dok rade“, a upravo takvu mogućnost sve manje vide u našem zdravstvenom sustavu. Trebamo u njemu mijenjati način organizacije, funkcioniranja i upravljanja. Uz učinkovitost i funkcionalnost sve više trebamo inzistirati na sigurnom, poticajnom i ugodnom radnom okruženju u kojem će se napredovati u skladu sa sposobnostima i ambicijama, a ne prema podobnosti i negativnom selekcijom.  Danas je moguće različitim simulacijama i kalkulacijama predviđati eventualnu budućnost. Koliko je izvjesno da bi se profil, položaj, uloga i način funkcioniranja liječnika za sljedećih 25 godina značajno razlikovali od današnje zamisli o željenom idealu? Koliko će se promijeniti znanje, obrazovni postupci, način komunikacije u odnosu između pacijenta i liječnika i između liječnika međusobno? Prilagođava li se Komora svojim aktivnostima takvoj budućnosti?

Položaj liječnika možemo gledati na više načina, kroz društveni i radnopravno položaj, kroz ulogu u zdravstvenom sustavu, kao i kroz prizmu našeg obrazovanja. Kakva god budućnost bila i što god nam ona donosila, smatram da su znanja i vještine naše profesionalne ishodišne točke. To su naši liječnički temelji, ono što nosimo u sebi i što nam nitko ne može oduzeti. Kao što nam je prije 25 godina bio pisaći stroj, danas je to računalo, a za 25 godina, uvjeren sam, postojat će još naprednija tehnološka rješenja koja će nam tehnički olakšavati posao. Alati koji će omogućiti liječniku da manje vremena troši na pisanje i zapisivanje, a da sve više vremena može posvetiti konkretnom radu s bolesnikom. Već i sada možemo vidjeti da telemedicina, digitalni način komunikacije, sve više uzima maha u odnosu liječnika i pacijenta ili konzultacijama liječnika međusobno. Nedvojbeno se radi o racionalnijem upravljanju osobnim vremenom, kako liječnika, tako i pacijenta. Digitalizacija zdravstvenog sustava donijet će zasigurno bolje praćenje parametara kvalitete, ishoda liječenja i sigurnosti bolesnika, što će u svakom slučaju pridonijeti kontinuiranoj evaluaciji i unaprjeđenju rada kako na razini svakog pojedinog liječnika, tako i na razini ustrojstvenih jedinica i cijelih zdravstvenih ustanova. Komora je prepoznala važnost digitalizacije i značajan dio svojih resursa odvaja u tu svrhu. Digitalni Atlas hrvatskog liječništva velik je Komorin projekt, koji će se narednih godina dodatno nadograđivati kako bi svi važni podaci o liječnicima bili prikupljeni na jednom mjestu. Cilj Atlasa je omogućiti donositeljima odluka na različitim razinama korištenje podataka u svrhu boljeg planiranje ljudskih potencijala hrvatskoga zdravstva. Također, kroz svoje kanale komunikacije pratimo trendove i pokušavamo na suvremen način doći do svakog člana, potičući pritom dvosmjernu komunikaciju. Kada je riječ o odnosu liječnika i pacijenta, s nekadašnjeg paternalističkog modela, mi već sada možemo govoriti o

sve prisutnijem suradnom modelu, gdje su liječnik i pacijent partneri u donošenju odluka o liječenju, temeljenih na uzajamnom povjerenju i dijeljenju odgovornosti. Mislim da će budućnost odnosa liječnika i pacijenta nastaviti tim smjerom.  Ako se vratimo u aktualnu sadašnjost, u sasvim smo nezavidnim prilikama zbog nesigurnosti izazvane mjesecima epidemije novoga koronavirusa, nakalemljene na miraz prijeepidemijskih problema liječnika u našoj zemlji. Ostavlja li ipak ovo „novo normalno“ i nekakve dobre posljedice, nekakvu sreću u nesreći za hrvatsko liječništvo, izravno ili posredno? Ova pandemija jasno je pokazala cijelom hrvatskom društvu važnost zdravlja, a samim time i važnost liječništva te funkcionalnoga zdravstvenog sustava. Vjerujem da će se kroz prizmu borbe s virusom te napora i žrtve koje u toj borbi podnose upravo hrvatski liječnici, cijelo društvo suglasiti s našim strateškim staleškim ciljevima. Želim ostati nepopravljiv optimist i nadam se da ćemo, unatoč izazovnim ekonomskim vremenima koja su pred nama, ubrzo svjedočiti boljem pozicioniranju te, u konačnici, primjerenom statusu liječnika u Hrvatskoj.

Očekujem od ministra zdravstva da, uz konačno potpisan dodatak Kolektivnom ugovoru koji donosi korektan način obračuna prekovremenih za ubuduće, žurno definira način i dinamiku vraćanja duga svima koji još nisu tužili za proteklo razdoblje.

191 - srpanj 2020. LIJEČNIČKE NOVINE

9


TEMA BROJA

Kolike su razlike u mogućnostima žena i muškaraca u medicini?

>

HRVATSKE LIJEČNICE - ŽENE U MEDICINI BROJČANO DOMINIRAJU, ALI NE NA VODEĆIM POLOŽAJIMA

Danas u Hrvatskoj, prema Demografskom atlasu Hrvatske liječničke komore, imamo 67 % liječnica i 37 % liječnika. To znači da je od 15.294 liječnika u zdravstvenom sustavu u Republici Hrvatskoj 9635 liječnica, dok je u javnom zdravstvu od 14.904 liječnika 64 posto žena, tj. liječnica (9538). Prema podacima HLK-a broj novih članova upisanih u Komoru 2019. godine bio je 1084, od čega je 416 novodiplomiranih liječnika i 668 liječnica. U HLK-u ističu da je 2019. godina bila posebna po tome što su bili upisi dviju generacija članova: one koji su diplomirali 2018. (imali su obvezu odrađivanja staža i polaganja stručnog ispita) i članove koji su diplomirali 2019. (i odmah dobivali licencije za samostalan rad,

10

LIJEČNIČKE NOVINE 191 - srpanj 2020.


TEMA BROJA

HRVAT S K E L I J E ČNI CE

bez obveze staža ili polaganja stručnog ispita). I ovdje je evidentno da je broj mladih liječnica znatno veći od broja muških kolega. Također, od 8848 specijalista u javnom zdravstvu čak su 61 posto (5397) žene. Iz ovih brojeva dalo bi se zaključiti da je medicina postala žensko zanimanje. Unatoč tome što su liječnice u zdravstvu prisutne u značajno većem broju

>>

od kolega liječnika, ne može se reći da „dominiraju“ u ovoj profesiji. Naime, na vodećim položajima, na mjestima ravnatelja bolnica i zdravstvenih ustanova te na mjestima predstojnika klinika, još uvijek je znatno više muškaraca nego žena, a slično je i na akademskim položajima, kao i u napredovanjima liječnika/liječnica izvan medicine (npr. u politici). >> 191 - srpanj 2020. LIJEČNIČKE NOVINE

11


TEMA BROJA

Nadalje, u medicini postoje neke specijalizacije, poput primjerice kirurgije, u kojima su još uvijek dominantni muškarci. Isto zvanje, različit pristup? Zašto je tome tako i kakav je pogled na akademsko i stručno napredovanje žena u medicini razgovarali smo s nekoliko uspješnih i afirmiranih liječnica. Marija Švagelj, dr. med., specijalistica opće kirurgije i uža specijalistica abdominalne kirurgije u Općoj županijskoj bolnici Vinkovci, lanjska je dobitnica nagrade Grada Vinkovaca za izniman doprinos u području zdravstva. MARIJA ŠVAGELJ, dr. med. specijalistica opće kirurgije i uža specijalistica abdominalne kirurgije u Općoj županijskoj bolnici Vinkovci

Prof. dr. sc. MARIJA HEFFER redovita profesorica na Medicinskom fakultetu u Osijeku

Doc. dr. sc. INES STRENJA bivša predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku

12

LIJEČNIČKE NOVINE 191 - srpanj 2020.

„Bilo je to davne 1984. godine kada sam započela sa specijalizacijom iz kirurgije za Kirurški odjel Medicinskog centra Vinkovci. Kako bih vam lakše dočarala sliku toga vremena treba znati da je u to vrijeme bilo oko šest do sedam kirurginja na području tadašnje Republike Hrvatske, te kako je to tada bilo primarno muško zanimanje. Biti žena koja želi biti kirurg u tom vremenu značilo je biti hrabra, biti spremna na utiranje nekog novog puta, tražilo je jako puno odricanja. Pamtim cijelo to razdoblje kao većinom ugodno, vrlo naporno (ali ne u negativnom kontekstu), izazovno, gdje sam svojim trudom i znanjem ravnopravno parirala kolegama, često radeći puno više od njih. Možda sve to najbolje oslikava jedna crtica iz moga početnog specijalističkog staža: nedugo nakon povratka sa specijalizacije primila sam na odjel pacijenta kojega sam pripremila za operaciju. Nakon što je shvatio kako ću ga ja operirati, raspitao se kod glavne sestre odjela i tadašnjeg voditelja odjela, jesam li ja stvarno kirurg i jesam li završila specijalizaciju, jer je u to vrijeme bilo jako neobično susresti ženu kirurginju. Danas sam subspecijalistica abdominalne kirurgije s 36 godina kirurškog staža te nezaboravnim iskustvom ratnoga kirurga. I sretna sam. Udata sam i majka dvoje odrasle djece te baka dviju unučica i unuka. Bitna je činjenica, vrlo važna za svaku ženu koja se odluči za ovo zvanje a želi imati i obiteljski život - udati se i imati djecu, ta da uz sebe ima supruga koji će je razumjeti i dati joj podršku. Mislim da je svakoj ženi puno teže ostvariti karijeru u ovakvom zanimanju koje traži maksimalno odricanje, te potpunu posvećenost i predanost poslu (trajno usavršavanje, noćni rad, dežurstva, pripravnosti...), i neusporedivo s angažmanom muških kolega“ pojašnjava dr. Švagelj. Danas su prilike drukčije, nastavlja dr. Švagelj, puno je više žena u kirurgiji, kao uostalom i na medicin-

BILJANA BORZAN, dr. med. zastupnica u Europskom parlamentu

Prof. dr. sc. ALEMKA MARKOTIĆ ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“

Mr. sc. SANDRA ČUBELIĆ spec. pedijatrije. ravnateljica OB-a Gospić


TEMA BROJA

Elizabeth Blackwell prva liječnica modernog doba U plemenitom liječničkom pozivu danas je više žena nego muškaraca, no nije oduvijek bilo tako. Medicina je kroz povijest bila struka potpuno rezervirana za muškarce. Prva liječnica modernog doba bila je Elizabeth Blackwell, koja je 23. siječnja 1849. postigla u SAD-u stupanj doktorice medicine, što je do tada bilo nezamislivo za ženu. Kako u SAD-u nije mogla dobiti posao u bolnicama, osnovala je privatnu kliniku u New Yorku. Naposljetku se vratila u Englesku, gdje je s Florence Nightingale otvorila ženski medicinski koledž.

skim fakultetima u Hrvatskoj. Jedina je kirurška struka u kojoj je podjednak broj žena i muškaraca estetska kirurgija, kaže dr. Švagelj i zaključuje kako su prepreke za žene u ovom zvanju puno veće, ali unatoč tome žene uspješno trče na duge staze, s puno većih i manjih prepreka. Doc. dr. sc. IRENA HRSTIĆ ravnateljica pulske Opće bolnice

Dr. MIRELA BUŠIĆ Nacionalna koordinatorica transplantacijskog programa u Ministarstvu zdravstva

Redovita profesorica u trajnom zvanju na Medicinskom fakultetu u Osijeku, neuroznanstvenica prof. dr. sc. Marija Heffer, pojasnila je što sve stoji na putu akademskom i stručnom napredovanju žena u medicini. „Što znači biti žena u akademskim i stručnim krugovima? To više ne bi smjela biti otežavajuća okolnost, no je li tako? Priznajem da si ovo pitanje nisam postavljala jer je moja odlučnost da se bavim onim što volim bila veća od svih prepreka. Jednoga me dana, nakon predavanja, zaustavio moj jako dobar student i upitao: ‘Profesorice, zašto je tako malo žena među znanstvenicima?’ I pri tome nije mislio na sadašnje stanje, već na povijesno breme. Da sam bila mlađa vjerojatno bih se upecala na pitanje i odgovorila feminističkom paljbom. No, s odmakom u godinama i iskustvom podizanja troje djece odgovor je

Od 29 žena u bivšem sazivu Sabora RH bile su tri su liječnice. Jedna od njih je i zastupnica MOST-a, specijalistica neurologije te dragovoljka Domovinskog rata koja je provela 1629 dana u borbenom sektoru. bio sasvim drukčiji. Rekla sam:’ U pitanju je vrijeme i povijesno, čak evolutivno breme. Zamisli koliko sati u danu ode na presvlačenje djece, kuhanje, pranje, peglanje... I zamisli da se ti poslovi ne dijele na dva supružnika – i tako stoljećima...i sjeti se Tesline majke – imao je njenu inventivnost...’ Znam da je pitanje bilo dobronamjerno i znam da ga odgovor nije povrijedio. Je li usput shvatio kako jednom vlastitoj ženi ne odmoći u njenom ostvarenju sebe – ne znam“, govori prof. Heffer. Prema rezultatima istraživanja objavljenom u britanskom medicinskom časopisu Lancetu žene su podcijenjene u medicinskim karijerama. Iako im je pravo na jednaku plaću na istim poslovima zajamčeno u

>> 191 - srpanj 2020. LIJEČNIČKE NOVINE

13


TEMA BROJA

Kornelija Sertić - prva diplomirana liječnica na MEF-u u Zagrebu Prve hrvatske liječnice svoje diplome stekle su na njemačkim i švicarskim sveučilištima. Milica Šviglin Čavov  diplomirala je 1893. na Medicinskom fakultetu u Zürichu i postala prva hrvatska liječnica. No kako joj nije bilo omogućeno obavljati svoj poziv u domovini, na početku karijere radila je u njemačkim lječilištima, a nakon udaje za bugarskog liječnika Bogdana Čavova, vodila je zajedno s njim privatnu ordinaciju u Sofiji. Na istom švicarskom fakultetu 1900. godine diplomirala je i Karola Maier Milobar, koja je 1906. otvorila ordinaciju u Zagrebu i tako postala prva liječnica u Hrvatskoj. Tome je prethodila Banska uredba iz 1903. godine kojom je ženama odobreno obavljanje liječničke prakse u Hrvatskoj. Kornelija Sertić, pak, prva je žena liječnica koja je diplomirala na MEF-u u Zagrebu, i to 1923. godine. Zagrebački MEF osnovan je 1917. i slijedio je već uhodanu europsku praksu pa je od samog početka omogućio upis studija i ženama.

mnogim zemljama, one i dalje zarađuju manje od muških kolega te su suočene s brojnim preprekama. Premda na nižim položajima žena ima više nego muškaraca, no kako se položaji i moć povećavaju, broj žena se smanjuje. Također, zasebno istraživanje je pokazalo da su žene diskriminirane i kad apliciraju za sredstva za istraživanja.  Da u hrvatskom društvu još uvijek postoji nerazmjer žena i muškaraca, govori i činjenica da političke stranke radije plate kaznu zbog kršenja zakona nego da ispoštuju žensku kvotu na izbornim listama. U posljednjem, 9. sazivu Sabora, od 151 zastupnika bilo je samo 29 žena. Za ilustraciju, austrijska vlada ima mnogo ministrica, a parlament 39 posto ženskih zastupnica, što je oko 20 posto više nego u Hrvatskoj. U svjetlu žena u politici pozitivan je primjer Finska koja je postala prva zemlja u svijetu čiju vladu, kao i sve koalicijske stranke u njoj, predvode žene. Sanna Marin inače je najmlađa premijerka u svijetu (rođena 1985. godine). Od 29 žena u Saboru RH tri su liječnice. Jedna od njih je i zastupnica MOST-a, specijalistica neurologije te dragovoljka

14

LIJEČNIČKE NOVINE 191 - srpanj 2020.

Domovinskog rata koja je provela 1629 dana u borbenom sektoru. „Završila sam svoj mandat saborske zastupnice i odlazim iz aktivne politike, vraćam se u medicinu. Unatoč vrlo intenzivnom političkom angažmanu, u meni je ipak pobijedio liječnik, odnosno odluka da nastavim svoju dalju karijeru kao liječnik koji intenzivno prati neurologiju, ali i zdravstvenu politiku, a ne političar koji će se tek povremeno vraćati prvoj ljubavi i jedinom pravom izazovu – medicini, odnosno neurologiji“, kaže doc. dr. sc. Ines Strenja. Poznato je, nastavlja, da je motivacija jedan od najjačih pokretača čovjeka. I ona, ako je dovoljno jaka, može čovjeka držati aktivnim vrlo dugo usmjerenoga ka cilju. “Medicina i žene? Medicina je sjajna stvar, ako joj se možete posvetiti. No postaje jako frustrirajuće kad znate što hoćete, imate za to i znanje, i energiju, i motivaciju, no morate se istodobno brinuti i o obitelji koja vas treba, imate majčinstvo koje ne treba odgađati, djecu koja su najčešće u najosjetljivijih godinama kada specijalizirate itd. No ako me pitate može li obitelj i medicina, definitivno može. Je li medicina

ženska struka? Nadam se da nije, jer bi to bilo loše i za žene, i za muškarce, a osobito za pacijente”, govori Strenja. Položaj žena se u medicini u posljednja tri desetljeća značajno promijenio, no mjesta za napredak još itekako ima. Kako u medicini tako i u politici, znanosti te drugim društvenim područjima. Brojni izazovi usklađivanja privatnog života i liječničke profesije, uz česta noćna dežurstva i rad vikendom i blagdanima, vjerojatno su znatno veći nego u drugim profesijama. I zastupnica u Europskom parlamentu, liječnica Biljana Borzan (koja se na međunarodnoj razini u EU-u izborila za sigurniju hranu i druge potrošne proizvode namijenjene hrvatskom tržištu i europsko istoku), specijalistica medicine rada i sporta, smatra kako je ženama teže napredovati, kako u politici tako i u struci. „Moram priznati da još nisam čula da je netko za ženu koja napreduje u politici rekao da je pametna, sposobna ili odlučna. Obično se razloge njenog napredovanja vidi u tome da je “ljubimica šefa stranke” ili u nekom sličnom razlogu koji nije rezultat njenih vrlina. Svaka riječ joj se važe i ismijava,


> KAKVA JE BUDUĆNOST PRED MLADIM LIJEČNICAMA?

TEMA BROJA

TEMA BROJA

Na budućnost koja je pred mladim liječnicama osvrnula se Marija Olujić koja upravo diplomira na MEF-u u Osijeku s najboljim ocjenama: „Biti žena u medicini i biti dijelom medicinske struke istovremeno je velika čast i privilegij, ali ponajviše odgovornost. Živjeti medicinu znači svaki dan biti tu za druge i s njima proživljavati njihove najveće trenutke sreće, ali nažalost i one trenutke koje nitko ne želi pamtiti. Znam da je, kao i do sada, predamnom mnogo godina truda, rada i upornosti. Osim toga, ono što je doista važno, također je i vrijedno svakodnevnoga, neprestanog marljivog rada i dočekivanja novog dana za dobrobit drugog čovjeka. Vremena se mijenjaju... Medicina koja je nekada bila tipično muška struka, danas broji sve više žena. Ono što je i dalje jasno primjetno, jesu tzv. karakteristične muške i ženske specijalizacije. Još uvijek se muški liječnici češće odlučuju za kirurgiju, iako već danas svjedočimo porastu broja ženskih kirurga. Također, iako i jedni i drugi teže ravnoteži, ipak su žene u medicini te koje češće moraju balansirati između privatnog i poslovnog života, s ciljem ostvarivanja željene životne harmonije. Naposljetku, idući u korak s vremenom, jasno vidimo da svakim danom sve više počinju pripadati zasluge ženama koje su svojim predanim radom kroz godine i zavrijedile. Na nama je, kao mladim ženama na kojima budućnost medicine već jest i ostaje, da danas učimo od najboljih kako bismo već sutra, upravo mi mogle biti te koje će jednoga dana biti uzori drugim, mladim generacijama. Krenimo stoga već sada činiti ono što će nas učiniti ponosnim ženama u medicini i iz medicine te inspiracijom za bolju i uspješniju budućnost!

a greške se ne opraštaju. U politici ne postoji jasan sustav vrednovanja pa bi bilo očekivano da je u medicini stanje bitno drukčije jer bi stručni napredak trebao biti posljedica znanja, iskustva i marljivosti. No, kada pogledamo spolnu strukturu rukovodećeg kadra u zdravstvenim ustanovama, ne bi se reklo da medicinskom strukom danas dominiraju žene. Bez obzira na to i na činjenicu da danas imamo općenito natpolovičan broj visokoobrazovanih žena, to nije bitno promijenilo poražavajući način funkcioniranja našega društva u kojem se “zna tko je gazda”, zaključuje Borzan. Žene u medicini svakodnevno se suočavaju s neravnotežom i diskriminacijom te mnogo češće doživljavaju prepreke napretku karijere od svojih muških kolega. Hrvatski liječnički sindikat, na čijem je čelu liječnica, mr. sc. Renata Čulinović Čaić, proveo je lani, u sklopu istraživanja Europske federacije liječničkih sindikata (FEMS), anketu među hrvatskim liječnicama čiji cilj je bio istražiti status liječnica na njihovim radnim

mjestima u Hrvatskoj, analizirati jesu li radni uvjeti prilagođeni obitelji i ženama i dobiti uvid u stavove liječnica o odnosima s kolegama i uvjetima na njihovim radnim mjestima. Anketa je provedena u svim zemljama članicama EU-a, a rezultati su izneseni na lanjskoj Generalnoj skupštini FEMS-a u Napulju. Od 360 ispitanica liječnica koje su ispunile anketu gotovo 42 % bile su u dobi između 36 i 49 godina, približno 1/4 ispitanica nikada se nije osjetila diskriminirano na radnom mjestu, približno 1/4 je osjetila diskriminaciju od kolega, približno 1/4 od nadređenih, a malo više od 1/4 (najviše ispitanica) - od pacijenata. Čak je gotovo 37 % anketiranih liječnica izrazilo nezadovoljstvo organizacijom rada na radnom mjestu s obzirom na ravnotežu između posla i privatnog života. Među tri mjere koje bi poboljšale na svom radnom mjestu za postizanje zadovoljavajuće ravnoteže između posla i privatnog života, anketirane liječnice na prvo su mjesto stavile nagrađivanje (22 %), potom organizaciju radnog vremena (22 %) i moguć-

MARIJA OLUJIĆ MEF Osijek

nost napredovanja (21 %). Potpuno zadovoljstvo karijerom izrazilo je 27 % ispitanica. Najveći broj anketiranih liječnica (46 %) odgovorilo je kako u njihovim ustanovama liječnice nisu ravnopravno raspoređene na vodeće položaje. Usporedbe radi, postoji nerazmjer u omjeru žena na vodećim položajima u kliničkim bolnicama i kliničkim bolničkim centrima (31 %) u odnosu na njihov broj na vodećim položajima u općim bolnicama (54 %). Što se tiče liječnica na mjestima ravnatelja zdravstvenih ustanova, od pet kliničkih bolničkih centara i tri kliničke bolnice samo su dva KBC-a imala na čelu ženu, ikad. Prof. dr. sc. Santa Večerina Volić bila je prva žena na mjestu v. d. ravnatelja KBC-a Zagreb, a funkciju sanacijske upraviteljice KBC-a Sestre milosrdnice jedno je vrijeme obnašala i prof. dr. sc. Vesna Šerić. Također, 2004. godine došla je na čelo tadašnjeg KB-a Osijek liječnica, prof. prim. dr. sc. Silva Soldo Butković. A da su liječnice vrsni stručnjaci, ali i izvrsni šefovi i ravnatelji zdravstvenih ustanova, dokazala je i prof. dr. sc.

191 - srpanj 2020. LIJEČNIČKE NOVINE

15


> NJEMAČKA, SKANDINAVSKE DRŽAVE, NOVI ZELAND, TAJVAN... ... što je zajedničko tim državama koje su se pokazale najuspješnijima u borbi protiv novoga koronavirusa? Njima vladaju žene. Ne znamo hoće li se žene, jednom kada podvučemo crtu u borbi s koronom, na kraju pokazati boljim liderima u borbi protiv pandemije. No nedavno izvješće Forbesa svrstalo je ženske tehnike vodstva tijekom krize u četiri kategorije: istina, odlučnost, tehnologija i ljubav. Svim lidericama bilo je zajedničko jasno iznošenje isključivo istinitih podataka, čime su razvile golemo povjerenje svojih građana.  Pitate se kakve ljubav ima veze s tim? Norveška premijerka Erna Solber organizirala je press konferenciju samo za djecu, na kojoj se obratila isključivo najmlađoj populaciji, odgovarala na njihova pitanja i objasnila im zašto je OK da se osjećaju preplašeno u doba pandemije. Možete li zamisliti predsjednika Trumpa da učini tako nešto?

Alemka Markotić, specijalist infektolog, koja je na čelu Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu. Tijekom epidemije COVID19 postala je prof. Markotić, kao nezamjenjiva članica Stožera koja je mjesecima svakodnevno izvještavala javnost o epidemiološkim prilikama, prepoznatljivo lice u cijeloj Hrvatskoj. Prof. Markotić odnedavno je i predsjednica Akademije medicinskih znanosti Hrvatske u kojoj su od 235 redovitih članova 63 žene liječnice. U Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, u Razredu medicinskih znanosti, samo su dvije liječnice stalne članice (prof. Vida Demarin i prof. Mirna Šitum), tri liječnice su članice suradnice (prof. Iva Dekaris, prof. Lovorka Grgurević i prof. Alemka Markotić), dok je prof. Hedvig Hričak dopisna članica. Promatramo li zastupljenost žena na upravljačkim položajima u bolničkom sustavu, primjetno je da su u Hrvatskoj žene zastupljene kao vodeći kadar u manjim bolnicama, poput općih bolnica, pa tako primjerice, među ostalima, OB Pula, OB Gospić, bolnicu u Vukovaru te OB Šibensko-kninske županije vode liječnice. „Iz perspektive osmogodišnjeg isku-

16

LIJEČNIČKE NOVINE 191 - srpanj 2020.

stva vođenja bolničke ustanove s oko 250 zaposlenika, kao žena, liječnica, mogu reći da je potrebna sva škola ikad izučena, ona životna, puno strpljenja da se sasluša i nastoji pomoći svakom zaposleniku, promišljanja, procjene granica i vrlina svake osobe od subspecijalista do spremačice, da bi kao dobar menadžer, a k tome i žena, kolegica, pomogla da dosegnu svoje mogućnosti, na korist tima, bolnice, pacijenta. Ljudi često nisu skloni promjenama, nedovoljno su informirani, a tijekom ovih godina bilo ih je više, uključujući i reforme zdravstvenog sustava. Često ovo razdoblje u kojemu sam upoznala po četiri ravnatelja na istom položaju drugih zdravstvenih ustanova, uz čast upoznavanja pet ministara zdravstva zovem – „od sanacije, preko masterplana, Cop-a do Korone“.... Putovanje od klasične ekonomije do suvremenog managementa, kroz reforme, ovaj put bilo je moguće proći samo uz veliku prilagodljivost. Prilagodljivost koja je početak i kraj svega, bez oholosti, s puno kolegijalnosti i ljubavi prema čovjeku“, kaže ravnateljica OB-a Gospić, mr. sc. Sandra Čubelić, spec. pedijatrije. Ravnateljica pulske Opće bolnice doc. dr. sc. Irena Hrstić kazala je o percep-

ciji žene na mjestu ravnatelja kako biti žena na vodećem položaju nije jednostavno niti u jednom sustavu pa tako niti u zdravstvenom. “Multitasking”, koji se često pripisuje ženama, mit je, kaže. „Nitko ne može više stvari raditi istovremeno, ali je kod žena moguća brza izmjena aktivnosti pa to u konačnici nalikuje “multitaskingu”. Najveća je mana žene, ma koliko god svi mislili da je to vrlina, iskrenost. A najveća vrlina je ustrajnost. Iz svoga sadašnjeg položaja smatram kao najveću prepreku karijeri činjenicu da se ženama greške ne praštaju, ma koliko god one male i nevažne bile u cjelokupnoj karijeri, pojašnjava dr. Hrstić.  Dr. sc. Mirela Bušić iz Ministarstva zdravstva, još je jedna liječnica na iznimno odgovornom položaju. Nacionalna koordinatorica transplantacijskog programa kaže kako je taj naš program “perjanica” hrvatskoga zdravstvenog sustava i ogledni primjer učinkovitog strateškog upravljanja resursima u području visokodiferentne transplantacijske medicine, kao i sinkroniziranog rada svih bolničkih zdravstvenih ustanova u području darovanja organa, a u kontekstu intenzivne skrbi na samom kraju života.


TEMA BROJA

Ipak, ne smijemo zaboraviti spomenuti da je u svim dosadašnjim hrvatskim vladama samo jednom na čelu Ministarstva zdravstva bila žena. Bila je to prof. dr. sc. Ana Stavljenić Rukavina, koja je obnašala funkciju ministrice zdravstva u Vladi Ivice Račana.

veliko iskustvo uspješnoga zajedničkog rada sa suradnicima u svim područjima u kojima sam imala voditeljsku ulogu. Uz podršku suradnika stjecala sam liderske kompetencije u publicistici (od časopisa Medicinar do Liječničkog vjesnika), organizaciji Zavoda za kliničku imunologiju i reumatologiju u okviru interne medicine i širem kontekstu zdravstvene skrbi. Imala sam podršku širokoga kruga kolega kao dekanica i predsjednica Dekanske konferencije medicinskih fakulteta Hrvatske u razvoju izobrazbe liječnika tijekom uvođenja Bolonjskog procesa i harmonizacije programa u pristupu EU-u“, kazala je prof. Čikeš.

Nažalost, i u 21. stoljeću, čak i u najrazvijenijim državama svijeta, žene se često moraju mnogo više dokazivati i više raditi od svojih muških kolega žele li napredovati u karijeri. Krajem 2017. godine u JAMA Internal Medicine objavljeno je izvješće o istraživanju u kojemu je, između ostaloga, analizirano mentalno zdravlje više od 3100 mladih liječnika u 44 američke bolnice. Prije započinjanja staža postojala je među muškarcima i ženama približno jednaka učestalost simptoma depresije. Nakon šest mjeseci stažiranja oba su spola pokazala drastičan skok na ljestvicama depresije, ali je učinak bio izraženiji u grupi liječnica stažistica. Najvažniji razlog: razdor između posla i obitelji, naveden u više od trećine slučajeva nejednakosti. Istraživanje je također pokazalo da liječnice imaju manje izglede napredovanja prema mjestu redovitog profesora čak i kada ispune sve stroge kriterije, a tek jednu šestinu svih dekana i šefova katedri medicinskih fakulteta u SAD-u čine žene. U Hrvatskoj je od svih ikada izabranih dekana četiriju medicinskih fakulteta samo jednom bila izabrana žena, i to na MEF-u u Zagrebu. Prof. dr. sc. Nada Čikeš bila je na dužnosti dekanice od 2004. do 2009. godine. Ujedno je bila prva i do sada jedina liječnica urednica Liječničkog vjesnika. I Liječničke novine su kroz povijest uređivali isključivo muškarci. No to se promijenilo 2018. godine kada je glavna urednica Liječničkih novina postala prof. prim. dr. sc. Lada Zibar. Bivša dekanica prof. Čikeš (aktualna potpredsjednica UEMS-a, zadužena za specijalističko usavršavanje liječnika u EU-u) kaže kako joj je tijekom karijere bila vrlo važna podrška suradnika i kolega. „Sretna sam kad mogu podržati rad, pozitivno ocijeniti i dati savjete mlađim kolegicama liječnicama i motivirati ih u daljnjim uspješnim koracima i napredovanju. Imam

Prof. dr. sc. NADA ČIKEŠ bivša dekanica MEF-a u Zagrebu

Prof. dr. sc. ANA MARUŠIĆ glavna urednica Journal of Global Health

Što se tiče pročelništva na katedrama medicinskih fakulteta u Hrvatskoj, na MEF-u u Zagrebu 11 od tridesetak katedri vode liječnice, a isto toliko ih vodi katedre i na osječkom MEF-u. Na splitskom MEF-u 12 je pročelnica katedri, dok na riječkom fakultetu 14 od tridesetak katedri vode liječnice. Nesporno je da su žene u svim profesijama, pa tako i u medicini, izborile svoje mjesto u društvu, no prostora za napredak je još puno. Nema razlike u sposobnostima između muškaraca i žena kada je riječ o znanju i izvrsnosti u medicinskom zvanju, no uz fizički i psihički napor koji zahtijeva zdravstvena skrb za pacijente, liječnice imaju i dodatan element usklađivanja profesionalnog i privatnog života, kako kroz majčinstvo tako i kroz, barem u našem društvu, još uvijek prisutne brojne obiteljske obaveze koje se u nas vrlo često smatraju „ženskim poslovima“. Problem je što u društvu još uvijek ne postoji jednakost u napredovanju između muškaraca i žena, na što statistike jasno ukazuju. Za kraj, završimo ovu temu o ženama u medicini i iz medicine citatom liječnice, prof. dr. sc. Ane Marušić, svjetski priznate urednice znanstvenih časopisa i glavne urednica Journal of Global Health: „Žene u medicini i iz medicine temelj su medicine. Ono što nedostaje su žene u medicini iznad staklenog krova. Ciljajmo visoko, dosegnimo nebo!“.

191 - srpanj 2020. LIJEČNIČKE NOVINE

17


AKTUALNO

“Covid oblige” P r i m. dr. s c . B ERN A RD KA IĆ Vo d i te l j S l u žb e za epi dem i o lo g i j u zarazni h bo les t i HZJ Z -a

RAZGOVOR VODILE Lada Zibar i Anna Mrzljak

 Kako procjenjujete “tajming” hrvatske reakcije na pandemiju novog koronavirusa? Jesmo li pravovremeno reagirali? Jesmo li strateški spremni za ovakve izvanredene situacije? Da, sigurno jesmo. U početku smo uveli zdravstveni nadzor bez izolacije. Praćenje zdravstvenog stanja ljudi koje ulaze u Hrvatsku, prvo iz Kine a zatim iz Južne Koreje, uveli smo puno prije nego ijedna zemlja u Europi. U to su vrijeme zemlje EU putnicima iz zahvaćenih zemalja dijelile letke s informacijama o tome kako da se ponašaju ako obole, a mi smo aktivno nadzirali njihovo zdravstveno stanje tijekom boravka u Hrvatskoj. Nadalje, vrlo smo rano, početkom ožujka, uveli karantenu, puno prije nego većina zemalja u Europi. Tako da mislim da je naš “tajming” bio dobar. Na vrijeme smo bili uveli što je bilo potrebno. Međutim, mislim da u sustavu postoji još dosta slabosti. Tako je primjerice u početku nedostajala koordinacija između zdravstvenog i drugih sektora. Odmah smo se dobro iskoordinirali sa sanitarnom inspekcijom, s obzirom da zbog zdravstvenog nadzora s njima već dugo dobro surađujemo, ali nam je za koordinaciju s drugim sektorima trebalo više vremena. Mislim da se to s vremenom ispravilo, iako se sve to, nažalost, razvijalo prilično sporo. Mnoge stvari koji su najavljivane provedene su s većim odmakom. Primjerice, karantene za ljude koji nisu imali gdje biti samoizolaciji. Organiziranu karantenu trebalo je imati puno prije nego što su je stožeri organizirali po županijama. To je u početku funkcioniralo prilično loše, a poslije se karantena uhodala. U Splitu je karantena jako dobro funkcionirala, neko vrijeme i u Zagrebu. No, trebalo smo s time započeti ranije. Zatim, jedinice za izolaciju bolesnih koji imaju blage oblike bolesti, da ne moraju biti u bolnici i ne opterećuju bolnički sustav, zapravo nisu zaživjele. U Zagrebu to zapravo nije nikada ni organizirano, a u tu svrhu je u Rijeci organizirana Thalassotherapia. U Zagrebu se pripremala Arena koja nikada nije dovršena, ali, na sreću, nije niti trebala.

18

LIJEČNIČKE NOVINE 191 - srpanj 2020.

Međutim, manje smještajne jedinice za izolaciju osoba s blagim oblicima bolesti, a koje nismo imali, bile bi korisne jer se ljudi ne bi kod kuće “izolirali” i usput pozaražavali svoje ukućane. No, takve stvari su se trebale brže napraviti. Kao i nabava osnovne zaštitne opreme. Ipak, to se sve u hodu ispravljalo i mislim da je na kraju dosta dobro ispalo. Onaj prvi udar epidemije u ožujku, travnju i početkom svibnja dobro se posložio. Jedino sam nezadovoljan brzinom i pojedinačnim koordinacijama. Tako primjerice, kada je trebalo nekoga staviti u karantenu u Zagrebu, u početku se nije znalo tko će organizirati prijevoz tih ljudi. Ljudi su nakon pregleda u Zaraznoj znali satima čekati prijevoz u karantenu na Tomislavov dom na Sljemenu jer djelatnici klinike niti nadležni epidemiolozi nisu znali koga zvati. A čekali su na hladnoći na otvorenome jer Klinika nije imala prostoriju za takve osobe. Na kraju je isključivo na temelju vlastitog entuzijazma i osjećaja odgovornosti predsjednik kriznog stožera grada osobno došao i organizirao prijevoz ljudi do karantene. U početku nisu postojali algoritmi, koji su se s vremenom stvari uredile i posložile.  Što je prema Vašem mišljenju zaslužno za razmjerno povoljne brojeve iz prvog vala? To što je rano uveden zdravstveni nadzor, što smo vrlo rano počeli stavljati u izolaciju oboljele i njihove kontakte, te poduzete mjere na državnim granicama, što je uključivalo obveznu karantenu za one koje ulaze. A što se tiče zabrane napuštanja prebivališta koja je uvedena nakon potresa, moram priznati da ne znam bih li ja u tom trenutku to smatrao potrebnim. No to se, sasvim sigurno, pokazalo kao jedna od mjera koja je bitno doprinijela smanjenju prijenosa bolesti. Kao i zatvaranja restorana, kafića, klubova i sve što je uz to išlo - zabrana okupljanja općenito. To su sve mjere koje smo mi uveli kao jedni od prvih u Europi i to je dovelo do prekida prijenosa bolesti.  Iznenađuje li Vas brzina drugoga vala? Jesmo li prerano popustili s mjerama? Ne, ne iznenađuje me, jer tih mjera praktički više nema, sadašnja je situacija više od popuštanja. Vrijeme početka popuštanja je bilo ispravno, jer znam kada bi ih i trebalo popustiti ako ne u tom trenutku kad smo imali

tako dobru epidemiološku situaciju. Ako je ikad trebalo, onda ih je tad trebalo popustiti. Međutim, uz popuštanje mjera, otvaranje granica, otvaranje restorana i kafića, trebalo je ojačati opće mjere – razmak - distancu, maske o kojima se tada još nije puno govorilo, kao i općenito higijenu. Bilo je bitno to ojačati i naglašavati te insistirati na pridržavanju općih mjera i onda ne bi došlo do ovakvog porasta oboljelih kakav sada imamo. Kada su se otvorile granice za deset zemalja, nisam bio previše sretan, jer su Njemačka i Poljska u tom trenutku imale još uvijek jako visoku incidenciju bolesti. Pripremili smo upute za povratnike iz inozemstva kako bismo smanjili riziik od širenja bolesti koju nam unesu putnici iz inozemstva, no rijetko ih se tko pridržavao. U istom tom aktu su i za sve druge zemlje Europe, ali i izvan nje, dodane su iznimke poput gospodarskih i osobnih interesa, što je široka kategorija, a to nam je jako povećao priljev ljudi iz inozemstva. S time je počeo ovaj novi porast oboljelih, a nakon toga u Zagrebu, sada slobodno možemo reći, imamo proširenu transmisiju bolesti. Do izlaska tiskanog izdanja Novina, možda će biti proširene transmisije i u drugim dijelovima Hrvatske. Jer nakon početnog unosa izvana, ponajviše iz Srbije, Bosne i Slovenije, sada više ne dominiraju importirani slučajevi nego naši vlastiti. Pogotovo među mladima koji se druže po klubovima, a to se moglo spriječiti i nije se baš trebalo samo tako pustiti. Jer iako postoje preporuke za rad klubova, teško je za očekivati da će se ih se netko prdržavati na mjestima gdje se uobičajeno pleše, grli i skače. Zvuči li ikome realističan višesatni boravak u noćnom klubu uz trajno održavanje razmaka od 1,5 metra od svih ostalih gostiju?  Kakav je Vaš stav u vezi s ekonomskim prioritetima? Jesu li naši postupci u prvom valu bili predrastični? Koje su nam sada za svakodnevni život najvažnije mjere kojih se moramo pridržavati? Broj oboljelih smo mogli zadržati na nuli da smo ostali u lockdownu, ali tada bismo ubrzo ekonomski propali. Naravno da se mora napraviti kompromis između želje za očuvanjem zdravlja i ekonomije. Ne mislim da su postupci u prvom valu bili predrastični. Mislim da je predrastično bilo postupanje prema ljudima u samoizolaciji.


TEMA BROJA

Ja mislim da nije trebalo ljude kažnjavati ako su u samoizolaciji izašli iz kuće nešto nužno obaviti. Jer netko tko je u samoizolaciji je zapravo zdrava osoba koja ima samo nešto veći rizik da će oboljeti nego bilo tko drugi, zato što je bio u kontaktu s oboljelim. A osobito ljudi koji su došli izvana, oni čak nisu ni bili u izravnom kontaktu s koronom. Takva osoba mora ići u dućan ili ljekarnu ili doktoru i nije primjereno da ga se kazni. Nije svrha samoizolacije nekoga držati dva tjedna zaključanoga u sobi, nego je svrha da ta osoba ne ostvaruje bliske fizičke kontakte s drugim ljudima jer se tim putem prenosi bolest. Drugim riječima, ako osoba u samoizolaciji s maskom ode pješice do ljekarne bez upuštanja u razgovor s prolaznicima ili noću prošeće psa po livadi bez zadržavanja u skupini i bez razgovora s drugim ljudima, to nije kršenje načela i svrhe samoizolacije. Osobito su me začudili natpisi na ljekarnama koji su isticali da osobe koje su u samoizolaciji ne smiju dolaziti kao i osobe koje su bile u kontaktu s njima. Pitao sam se pa kako će uopće netko odnijeti lijek iz ljekarne osobi koja je u samoizolaciji. U kasnijoj fazi epidemije ljekarne su organizirale dostavu, ali u početku, dok nije bilo dostave, to je bilo apsurdno. Što se ekonomije tiče, ljudi pogrešno misle da će privući turiste ako im dozvole da rade što hoće. Ja imam kontakata s tour operatorima, ljudima koji prodaju turističke aranžmane, ambasadorima, i svi žele znati da će njihovi građani u Hrvatskoj biti sigurni. Oni žele vidjeti da se drži razmak, da se pojedinačno ulazi u trgovinu, da se nose maske jer su u principu puno skloniji poslati svoje turiste u zemlju koja se pridržava svih tih mjera. Vidim da turisti dolaze, ali mislim da bi mogli i više dolazili kada bi vidjeli da se pridržavamo propisanih mjera. Kao pozitivan primjer imam informacije da se po hotelima ljudi lijepo pridržavaju mjera koje postoje za turističke objekte i to je veliki plus. Što se mjera u svakodnevnom životu tiče, one su vrlo jednostavne - to su razmak, maske i često pranje sapunom ili dezinfekcija ruku.  Je li ovo najava nekog novog razdoblja? Možemo li u skorijoj budućnosti očekivati slične epidemije? Mi oduvijek očekujemo ovako nešto, no mislili smo da će to biti pandemijska gripa, ali nije gripa nego koronavirus. Ali i dalje očekujemo pandemijsku gripu, s promijenjenim virusom koji će poharati stanovništo prije nego što se razvije cjepivo. Uvijek postoji mogućnost da se pojavi neki novi virus s ovakvim potencijalom, ali se to zapravo jako rijetko događa. Povijesno smo imali najave da će se tako nešto dogoditi s ptičjom gripom koja je bila u Kini prije 10-tak godina, pa se nije proširila. Imali samo SARS prije 13 godina koji je nestao.

Što se mjera u svakodnevnom životu tiče, one su vrlo jednostavne - to su razmak, maske i često pranje sapunom ili dezinfekcija ruku Posve novi virus u ljudskoj populaciji je bio manje očekivan nego neka rekombinirana inačica virusa gripe, ali se upravo to dogodilo. Imamo li dovoljno epidemiologa u Hrvatskoj? Za ovakvo opterećenje smo sada na rubu, sada već stvarno sustav puca. Kada ovako naglo dođe do porasta broja oboljelih, od bolesti koja se mora na ovaj način obrađivati, svaki bolesnik i svi njegovi kontakti, sustav nije dostatan. Kada bi se sada ovako nastavilo, i broj nastavio rasti na 150 - 200 novooboljelih dnevno, uz sve njihove kontakte, ne bismo imali dovoljno ljudi. Zapravo bi morali prestati pratiti kontakte jer fizički to više ne bi mogli. Postoje, dakako, alternative, može se prebaciti praćenje kontakata i zdravstveni nadzor nad kontaktima na obiteljsku medicinu ili na neke druge službe u javnom zdravstvu kao što neke zemlje rade. Ovakva alternativa preporučena je od Svjetske zdravstvene ogranizacije ukoliko dođe do opterećenja rutinskog sustava. Neke zemlje kod takvog preopterećenja sustava odustaju od aktivnog praćenja kontakata oboljelih u zajednici i fokusiraju se na rano identiiciranje oboljelih, a kontakte prate samo u institucijama poput bolnica i domova za starije osobe.  Što mislite o mobilnim aplikacijama za praćenje kontakata? Da, trenutačno se radi na mobilnoj aplikaciji za praćenje kontakta, što je preporuka Europske komisije i neke je zemlje imaju. Pojednostavljeno, to je aplikacija koja putem Bluetootha komunicira s drugim uređajima koji imaju instaliran isti pogram. Ideja je da bilježi blizinu drugog mobitela prema jačini signala i trajanje. Tako da, recimo,

ako netko oboli od korone može kroz taj program poslati poruku da je bolestan, a koja će anonimno stići do svih kontakata unatrag nekoliko dana. Neki smatraju da će to biti velika pomoć epidemiologiji u traženju kontakata. Međutim, smatram da to neće biti pomoć, nego će izazvati dodatno opterećenje sustava. Jer osoba će s mobitelom doći doktoru i pokazati da je bila u kontaktu. No, potrebno je procijeniti je li taj kontakt bio dovoljno blizak za odlazak u samoizolaciju, što povlači sa sobom izostanak s posla ili iz škole, povećavaju se troškovi HZZO-a ukoliko mu se otvori bolovanje, donosi sa sobom gubitak osobnih primanja, što je sve zapravo vrlo teška odluka koju je teško donijeti na temelju nikakvih informacija, tj. signala na mobitelu. Često kad znamo točno s kime je osoba bila u kontaktu, znamo podatke o zaraženoj osobi i znamo pojedinosti o vrsti i trajanju kontakta, teško je donijeti odluku o potrebi samoizolacije. S ovakvom aplikacijom treba biti oprezan, te ukoliko se implementira, treba biti unaprijed jasno hoće li HZZO platiti bolovanje na temelju takvog signala, hoće li poslodavac omogućiti iizostanak s posla bez bolovanja, hoće li samoizolacija u tom slučaju biti obvezna, a sve na temelju manjkave informacije poput signala na mobitelu za koju nitko ne preuzima odgovornost.  Je li nam ova pandemija donijela išta dobro i novo? Iz moje perspektive ne pada mi ništa na pamet. Sve to što se možda nekome čini kao nekakva pozitivna novost, kao intersektorska suradnja, uključivanje cijelog društva u postizanje zajedničkog cilja, nije ništa novo, tako bi trebalo uvijek biti, ako ne i bolje. Čitav zdravstveni sustav bio je preopterećen, osim onih koji su se pozatvarali od straha od

191 - srpanj 2020. LIJEČNIČKE NOVINE

19


AKTUALNO

korone, a uz to cijelo gospodarstvo nije funkcioniralo i ljudima je bila vrlo otežana dostupnost zdravstvene skrbi. Ne vidim ništa dobro.  Kakve su Vaše preporuke za daljnje funkcioniranje zdravstvenog sustava? Ne smije se uskraćivati ostala zdravstvena skrb zbog korone. Ne smije nam se dogoditi da samo zato što se bojimo da korona uđe u zdravstveni sustav, ljudi umiru od drugih bolesti. Nadam se da se to nije dogodilo, ali to se može dogoditi. Ne smije se dogoditi da ljudima bude onemogućen pristup zdravstvenoj skrbi zato jer su u samoizolaciji ili zato što su pozitivni, ako im treba npr. hitan zahvat, ili da im se uskrati uputnica da se napravi obrisak. Do sada smo zaprimili razne pritužbe, da neki ljudi uopće ne mogu doći do svojega doktora, da im je otežan pristup u bolnice, osobito sada kada se traži test na koronu, a ljudi ne mogu doći do uputnice za obriske. To nije generalno, to su pojedinačni slučajevi, međutim, ne smije ih biti toliko da upadaju u oči. Zahtjev za negativnim nalazom obriska prije hospitalizacije ili nekih zahvata je zgodna odluka da se zaštititi zdravstveni sustav, da se smanji mogućnost ulaska korone u bolnice, no, mora postojati prateća logistika koja to mora omogućiti, a ne da ljudi lutaju i gube termine za pretrage na koje su čekali mjesecima. To se događalo za vrijeme

prvog vala i sada se ponovo počelo događavati. To treba zaustaviti. Doktori moraju znati da je svatko tko dođe potencijalno zarazan i moraju se štititi. Mi u zdravstvenom sustavu moramo promijeniti svoj odnos prema postupcima sprječavanja infekcija na način da se na siguran način svima pruži potrebna zdravstvena skrb, umjesto da se na štetu pacijenata skrb odgađa ili uskraćuje. U početku epidemije to je bilo teško provesti zbog nedostatka osobne zaštitne opreme, ali mislim da sada ima dovoljno zaštitne opreme za funkcioniranje zdravstvenog sustava na malo izmijenjen način, ali u zadovoljavajućem opsegu.  A što je sa studijom seroprevalencije? Završili smo testiranja, ali nismo od prioritetnih poslova stigli napraviti temeljitu analizu. Mogu Vam reći osnovne podatke. Kod 24 osobe smo našli protutijela IgG testiranjem pomoću postupka ELISA, što bi ukazivalo da je oko 2 % stanovništva, temeljeno na našem uzorku, bilo u kontaktu s virusom, tj. bilo zaraženo i razvilo specifična protutijela. Od tih 24, samo dvoje je testom neutralizacije bilo jasno pozitivno, što ukazuje da manje od 10 % zaraženih ima zaštitu. Od 24 pozitivnih u testu ELISA, njih 15 je imalo simptome koji se mogu pripisati COVID-19, a 9 je bilo bez ikakvih simptoma u vrijeme otkad

je epidemija krenula u Hrvatskoj. Dakle, na našem malom uzorku, više od 30 % zaraženih je bilo bez simptoma bolesti. Ovi rezultati ukazuju na nekoliko stvari. Prvo, mali je postotak ljudi bio u kontaktu s virusom u prvom dijelu epidemije, što smo i očekivali. Ali i taj mali postotak znači da je na jednog prepoznatog bolesnika bilo 30 neprepoznatih. To dovodi u pitanje smisao ogromnog angažmana oko identificiranja svih kontakata poznatih bolesnika i zahtijeva revidiranje epidemiološkog nadzora nad oboljelima i kontaktima. Nadalje, zabrinjavajuće je što je samo dvoje od 24 koji su najvjerojatnije bili zaraženi steklo imunitet definiran neutralizirajućim protutijelima. Ako je to doista tako, ideja o tome da će se s vremenom postići nekakva visoka razina kolektivnog imuniteta je iluzorna. Nadalje, ovo nam istraživanje omogućuje uvid u smrtnost od COVID-19, koja je, ako se broj poznatih umrlih od COVID-19 podijeli s procjenom broja zaraženih, oko 0,13 %. To na prvi pogled zvuči kao dobra vijest, ali nije dobra kad se zna da je više od 99 % stanovništva osjetljivo.

KRONOLOGIJA EPIDEMIJE COVID-19 U HRVATSKOJ DRUGIH 70 DANA (27. travnja – 5. srpnja 2020.) 27. travnja Virus počinje znatno slabjeti i Hrvatska ulazi u prvu fazu popuštanja mjera, a nadležni pozivaju na oprez, upozoravajući da situacija još nije normalizirana niti se vraćamo na način života od prije epidemije. Omogućen je rad svim poslovnim subjektima koji obavljaju djelatnost trgovine, osim onih koji posluju unutar trgovačkih centara. 4. svibnja Počelo je postupno reaktiviranje zdravstvenog sustava i početak rada djelatnosti u kojima se ostvaruje bliski kontakt, poput frizera i pedikera, ali uz poštivanje epidemioloških mjera. 11. svibnja Počinje treća faza popuštanja epidemioloških pa su se tako otvorile osnovne škole za učenike razredne nastave, a nakon gotovo dva mjeseca počinju raditi trgovački centri, kafići i restorani. Uspostavlja se međugradski cestovni, željeznički i domaći zračni prijevoz putnika, te se otvaraju autobusni i željeznički kolodvori za međugradski promet.

20

LIJEČNIČKE NOVINE 191 - srpanj 2020.

18. svibnja Nakon gotovo tri mjeseca svakodnevne komunikacije s medijima i nakon 95 susreta s novinarima Stožer je ukinuo praksu svakodnevnih korona konferencija za medije. 23. svibnja Prvi put nakon 76 dana u Hrvatskoj u posljednja 24 sata nema novooboljelih od korone pa je ukupan broj slučajeva ostao na 2.243. 26. svibnja Nacionalni stožer je zbog povoljne epidemiološke situacije ukinuo zabranu rada trgovinama nedjeljom. 28. svibnja Vlada RH donosi odluku kojom se omogućuje ulazak u zemlju državljanima Slovenije, Austrije, Mađarske, Češke, Slovačke, Estonije, Litve, Latvije, Njemačke i Poljske. 31. svibnja I dalje nema novih slučajeva zaraze u Hrvatskoj. Stožer je donio i dvije nove odluke

o popuštanju mjera. Ukida se zabrana javnih događanja i okupljanja s više od 40 ljudi te će se od danas broj ljudi koji mogu biti prisutni na javnim događanjima i okupljanjima određivati preporukama i uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, zajedno s ostalim protuepidemijskim mjerama. Sportska natjecanja moći će se održavati bez prisustva gledatelja, od 30. svibnja na otvorenom i od 13. lipnja u zatvorenim objektima. Od 1. lipnja do 13. lipnja Broj oboljelih porastao je u dva tjedna za 8 te sada ukupan broj iznosi 2251. Do sada je testirano 69.967 osoba, na bolničkom liječenju je još 6 osoba, a ukupno je 107 preminulih. 15. lipnja Broj novooboljelih u RH u 24-satnom razdoblju je 2, čime je ukupan broj oboljelih od novog koronavirusa 2254. Do sada su testirane 70.254 osobe, a na bolničkom liječenju je 7 osoba. Na respiratoru nema pacijenata. Ukupan broj ozdravljenih je 2140.


AKTUALNO

17. lipnja Broj novooboljelih u RH u 24-satnom razdoblju je 3, čime je ukupan broj oboljelih od novog koronavirusa 2258. Jedna novooboljela osoba je iz Splitsko-dalmatinske županije, a dvije iz Grada Zagreba. Do sada je testirano 70.712 osoba. Na bolničkom liječenju je 5 osoba.

Grada Zagreba, 3 iz Osječko-baranjske županije, a 2 su iz Zadarske županije. Do sada je testirano 72746 osoba, a na bolničkom liječenju nalazi se 9 pacijenata. Vlada RH objavila je, nakon što se premijer Plenković vratio sa zadarskog teniskog turnira, da je njegov nalaz negativan. Premijer je kazao da nema potrebe da ide u samoizolaciju.

18. lipnja Broj novooboljelih je 11! Time je ukupan broj oboljelih od porastao na 2269. Jedna novooboljela osoba je iz Sisačko-moslavačke županije, dvije su iz Istarske županije, tri iz Splitsko-dalmatinske županije, zatim tri iz Zagrebačke županije te dvije osobe iz Grada Zagreba. Do sada je testirano 70995 osoba, a na bolničkom liječenju je 9 pacijenata.

23. lipnja Čak 30 novooboljelih podiglo je ukupan broj na 2366. Jedna novooboljela osoba je iz Istarske županije i jedna iz Brodsko-posavske županije. Dvije su iz Dubrovačko-neretvanske županije i dvije iz Zagrebačke županije. 12 novooboljelih osoba je iz Grada Zagreba te 12 iz Osječko-baranjske županije. Novo žarište korone je samostan Milosrdnih sestara Svetog Križa u Đakovu. Provincijalna poglavarica potvrdila je da je od 12 testiranih časnih sestara, njih 10 pozitivno. U samostanu je oko 180 sestara i sve su u samoizolaciji.

19. lipnja Broj novooboljelih osoba je 11, čime je ukupan broj porasao na 2280. Jedan je iz Zagrebačke županije, pet iz Splitsko-dalmatinske županije i pet je novooboljelih osoba iz Grada Zagreba. Do sada je testirano 71.814 osoba, a na respiratoru i dalje nema oboljelih. 20. lipnja Broj novooboljelih se povećava iz dana u dan! Danas je zabilježeno čak 19 njih te se ukupan broj oboljelih penje na 2299. Jedna novooboljela osoba je iz Primorskogoranske županije, jedna iz Zagrebačke županije, šest iz Grada Zagreba, sedam iz Splitsko-dalmatinske županije, dvije osobe su iz Osječko-baranjske županije, jedna je iz Brodsko-posavske županije i jedna je iz Šibensko-kninske županije. Ukupan broj ozdravljenih je 2142, od toga ih je 833 otpušteno iz bolnice, a kod kuće je ozdravilo 1314 osoba. 21. lipnja Sada je definitivno da se korona ponovno vratila među stanovništvo. Danas je 18 novooboljelih, čime je ukupan broj oboljelih 2317. Najviše novih slučajeva ponovno bilježi Grad Zagreb, njih 10. Jedna je novooboljela osoba iz Splitsko-dalmatinske županije, jedna iz Zagrebačke županije i jedna iz Dubrovačko-neretvanske županije te 5 iz Osječko-baranjske županije. Finale zadarskog teniskog turnira Adria Tour otkazano je zbog zaraze! Tenisač Grigor Dimitrov, koji je igrao i družio se s publikom i igračima na turniru u Zadru, objavio je medijima da je zaražen novim koronavirusom. Zadarski epidemiolozi pozvali su sve koji su bili u kontaktu s tenisačem da se prijave na testiranje. 22. lipnja Bilježimo 24 nova slučaja zaraze koronom pa ih je ukupno 2336. Po jedan novooboljeli je iz Bjelovarsko-bilogorske županije, Šibensko-kninske, Dubrovačko-neretvanske, Međimurske te Koprivničko-križevačke županije. Devet novooboljelih osoba je iz

24. lipnja Utvrđuje se poseban režim ulaska u RH osoba koje dolaze iz BIH, Kosova, Republike Srbije i Sjeverne Makedonije. Broj novooboljelih u Hrvatskoj je 22, čime je ukupan broj oboljelih od korone 2388. Po jedna novooboljela osoba je iz Zagrebačke županije, iz Zadarske županije, iz Primorsko-goranske, iz Vukovarsko-srijemske i Krapinsko-zagorske županije. Dvije novooboljele osobe su iz Istarske županije, četiri iz Osječko-baranjske županije i 11 iz Grada Zagreba. Na bolničkom liječenju je 18 osoba. Broj umrlih je 107. 25. lipnja Od danas je obvezno nošenje zaštitnih maski u javnom prijevozu! Broj novooboljelih je rekordan i iznosi 95, čime je ukupan broj oboljelih od korone skočio na 2483. Po jedna novooboljela osoba je iz Brodsko-posavske županije, Šibensko-kninske, Virovitičkopodravske, Splitsko-dalmatinske županije i iz Varaždinske županije. Dvije osobe su iz Istarske županije te iz Sisačko-moslavačke županije. Pet je iz Zadarske, sedam iz Zagrebačke te devet iz Primorsko-goranske županije, 25 novooboljelih osoba je iz Grada Zagreba, a 40 je iz Osječko-baranjske županije. Do sada je testirano 74657 osoba, a na bolničkom liječenju su 42 osobe. 26. lipnja Na koronu je pozitivan i naš najbolji tenisač Goran Ivanišević! U posljednja 24 sata zabilježeno je 56 novih slučajeva pa je do sada ukupno zabilježeno 2539 osoba pozitivnih na COVID-19. Dosad se oporavilo 2150 osoba. Po jedna novooboljela osoba je iz Brodsko-posavske županije i iz Varaždinske županije, po dvije su iz Koprivničkokriževačke i Zadarske županije, po pet ih je iz Zagrebačke županije, iz Primorsko-goranske te iz Splitsko-dalmatinske županije. Čak 23 su iz Grada Zagreba, a 12 novooboljelih osoba je

iz Osječko-baranjske županije. Liječnik Rajko Ostojić (SDP) od danas je u samoizolaciji jer se tijekom obilježavanja Dana antifašizma družio sa stranačkim kolegama od kojih je jedan objavio da je pozitivan na koronu. 27. lipnja Čak 85 novih slučajeva zaraze sa SARSCoV-2 te je broj trenutačno oboljelih (aktivnih slučajeva) u Hrvatskoj danas ukupno 368, a među njima su 54 pacijenta na bolničkom liječenju. Od 25. veljače 2020. kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj do danas je ukupno zabilježeno 2624 osoba zaraženo novim koronavirusom, od kojih je 107 preminulo, a 2152 se oporavilo. U samoizolaciji su trenutačno 2363 osobe. 30. lipnja Broj aktivnih slučajeva je 515, a novozaražene su 52 osobe, od čega su 2 pacijenta na respiratoru. Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske donio je Odluku o privremenoj zabrani prelaska preko graničnih prijelaza RH. 1. srpnja Jedna je novopreminula osoba (108 ukupno), a zabilježena su 54 nova slučaja zaraze. Broj oboljelih (aktivnih slučajeva) u Hrvatskoj danas je ukupno 568. U samoizolaciji je 3594 osoba, a do danas je ukupno testirano 80.456 osoba. 2. srpnja Uslijed 81 novog slučaja zaraze SARS-CoV-2 broj trenutačno oboljelih (aktivnih slučajeva) u Hrvatskoj je 647. Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 2912 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih je 110 preminulo, a 2155 se oporavilo. 3. srpnja U protekla 24 sata zabilježeno je 96 novih slučajeva zaraze SARS-CoV-2, najviše od početka epidemije. Broj oboljelih u Hrvatskoj danas je ukupno 728. Među njima je 88 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 4 pacijenta. Dvije su osobe preminule te se broj umrlih popeo na 112. U samoizolaciji su 4943 osobe.   4. srpnja 85 pacijenata je na bolničkom lječenju, a novih je 86 slučajeva zaraze. Broj trenutačno oboljelih je 798. U samoizolaciji su 5272 osobe, a do danas je ukupno testirano 84.166 osoba. 5. srpnja Zbog pandemije koronavirusa i epidemioloških mjera pod kojima se provode, današnji su parlamentarni izbori u Hrvatskoj jedni od najzahtjevnijih od stjecanja neovisnosti. U zemlji je zabilježeno 57 novih slučajeva zaraze SARS-CoV-2 te je broj trenutačno oboljelih 842. Među njima su 93 pacijenta na bolničkom liječenju, a od tog broja su na respiratoru četiri pacijenta.

191 - srpanj 2020. LIJEČNIČKE NOVINE

21


1x1 UDAH DNEVNO

2

PROMIJENITE TERAPIJU

BEZ PROMJENE

NAVIKA 2-6

ELLIPTA portfolio prilagođava se KOPB bolesnicima 2-6

KOPB - kronična opstruktivna plućna bolest TRELEGY ELLIPTA razvijen je u suradnji s društvom

SAMO ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE

22

LIJEČNIČKE NOVINE 191 - srpanj 2020.


SKRAĆENI SAŽETAK OPISA SVOJSTAVA LIJEKA

GSK zaštitni znakovi u vlasništvu su ili licencirani GSK grupi društava. Prilagođeno iz: 1. Podaci o potrošnji lijekova IQVIA 4/2020.; 2. Sažetak opisa svojstava lijeka TRELEGY ELLIPTA 92 mikrograma/55 mikrograma/ 22 mikrograma prašak inhalata, dozirani; 3. Sažetak opisa svojstava lijeka INCRUSE ELLIPTA 55 mikrograma prašak inhalata, dozirani; 4. Sažetak opisa svojstava lijeka ANORO ELLIPTA 55 mikrograma/22 mikrograma prašak inhalata, dozirani; 5. Sažetak opisa svojstava lijeka RELVAR ELLIPTA 92 mikrograma/22 mikrograma prašak inhalata, dozirani; 6. https://goldcopd.org/gold-reports/ pristupljeno na dan 15.05.2020. Ova informacija se odnosi na lijek koji se izdaje samo na recept i samo za zdravstvene radnike. Prije uporabe, molimo pogledajte cjelokupni Sažetak opisa svojstava lijeka dobiven od nositelja odobrenja te ga pažljivo pročitajte. Berlin-Chemie Menarini Hrvatska d.o.o. ne preporučuje korištenje ovog lijeka na drugi način nego što je opisano u Sažetku opisa svojstava lijeka.

Berlin-Chemie Menarini Hrvatska d.o.o. Horvatova 80/A, 10020 Zagreb Tel.: 01 4821 361, www.berlin-chemie.hr

Datum pripreme materijala: 15.05.2020.

SAMO ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE 191 - srpanj 2020. LIJEČNIČKE NOVINE

23

HR-TRE-9-2020

Ovaj je lijek pod dodatnim praćenjem. Time se omogućuje brzo otkrivanje novih sigurnosnih informacija. Od zdravstvenih radnika se traži da prijave svaku sumnju na nuspojavu za ovaj lijek. Upute za prijavljivanje dostupne su na www.halmed.hr. NAZIV LIJEKA: TRELEGY ELLIPTA 92 mikrograma/55 mikrograma/22 mikrograma prašak inhalata, dozirani (flutikazonfuroat, umeklidinij, vilanterol). * KVALITATIVNI I KVANTITATIVNI SASTAV: Jedna pojedinačna inhalacija osigurava isporučenu dozu (doza koja izlazi iz nastavka za usta) od 92 mikrograma flutikazonfuroata, 65 mikrograma umeklidinijeva bromida, što odgovara količini od 55 mikrograma umeklidinija, i 22 mikrograma vilanterola (u obliku trifenatata). To odgovara odmjerenoj dozi od 100 mikrograma flutikazonfuroata, 74,2 mikrograma umeklidinijeva bromida, što odgovara količini od 62,5 mikrograma umeklidinija, i 25 mikrograma vilanterola (u obliku trifenatata). TRELEGY ELLIPTA je kombinacija inhalacijskog kortikosteroida, dugodjelujućeg β2-agonista i dugodjelujućeg antagonista muskarinskih receptora (ICS/LABA/LAMA). TERAPIJSKE INDIKACIJE: Terapija održavanja u odraslih bolesnika s umjerenom do teškom kroničnom opstruktivnom plućnom bolešću (KOPB) koji nisu adekvatno liječeni kombinacijom inhalacijskog kortikosteroida i dugodjelujućeg β2-agonista ili kombinacijom dugodjelujućeg β2-agonista i dugodjelujućeg antagonista muskarinskih receptora. DOZIRANJE I NAČIN PRIMJENE: Odrasli: Preporučena i maksimalna doza je jedna inhalacija lijeka TRELEGY ELLIPTA od 92/55/22 mikrograma jedanput na dan, svaki dan u isto doba. Ako bolesnik propusti dozu, sljedeću dozu treba uzeti idući dan u uobičajeno vrijeme. Oštećenje jetrene funkcije: TRELEGY ELLIPTA treba primjenjivati uz oprez u bolesnika s umjerenim do teškim oštećenjem jetrene funkcije. Pedijatrijska populacija: Nema relevantne primjene lijeka u pedijatrijskoj populaciji (bolesnici mlađi od 18 godina) za indikaciju KOPB-a. Način primjene: TRELEGY ELLIPTA namijenjen je isključivo za inhaliranje. KONTRAINDIKACIJE: Preosjetljivost na djelatne tvari ili neku od pomoćnih tvari. POSEBNA UPOZORENJA I MJERE OPREZA: TRELEGY ELLIPTA ne smije se primjenjivati u bolesnika s astmom jer nije ispitivan u toj populaciji bolesnika. Nema kliničkih podataka koji bi poduprli primjenu lijeka za liječenje akutnih epizoda bronhospazma ili akutne egzacerbacije KOPB-a (npr. kao terapije za hitno ublažavanje simptoma). Pojačano korištenje kratkodjelujućih bronhodilatatora za ublažavanje simptoma može ukazivati na slabiju kontrolu bolesti. U slučaju pogoršanja KOPB-a potrebno je ponovno ocijeniti stanje bolesnika i režim liječenja KOPB-a. Bolesnici ne smiju prekinuti primjenu TRELEGY ELLIPTA bez liječničkog nadzora jer se simptomi mogu vratiti. Primjena lijeka TRELEGY ELLIPTA može uzrokovati paradoksalni bronhospazam praćen nastupom piskanja pri disanju i nedostatka zraka odmah nakon primjene, što može biti opasno po život. U tom slučaju potrebno je odmah prekinuti liječenje lijekom TRELEGY ELLIPTA, ocijeniti bolesnikovo stanje i po potrebi uvesti neku drugu terapiju. Nakon primjene antagonista muskarinskih receptora i simpatomimetika mogu nastupiti kardiovaskularni učinci poput srčanih aritmija, npr. fibrilacije atrija i tahikardije. Stoga lijek treba primjenjivati uz oprez u bolesnika s nestabilnom ili po život opasnom kardiovaskularnom bolešću. Bolesnike s umjerenim do teškim oštećenjem jetrene funkcije treba nadzirati zbog mogućih sistemskih nuspojava kortikosteroida. Ako bolesnik ima simptome kao što su zamagljen vid ili druge smetnje vida, treba razmotriti njegovo upućivanje oftalmologu radi ocjene mogućih uzroka, koji mogu uključivati kataraktu, glaukom ili rijetke bolesti poput centralne serozne korioretinopatije prijavljene nakon primjene sistemskih i topikalnih kortikosteroida. Lijek treba primjenjivati uz oprez u bolesnika s: konvulzivnim poremećajima, tireotoksikozom, neuobičajeno dobrim odgovorom na β2-adrenergičke agoniste, tuberkulozom pluća, kroničnim ili neliječenim infekcijama, glaukomom uskog kuta, retencijom mokraće. U bolesnika s KOPB-om koji su primali inhalacijske kortikosteroide zabilježeno je povećanje incidencije pneumonije, uključujući pneumoniju koja je zahtijevala hospitalizaciju. Agonisti β2-adrenergičkih receptora mogu u nekih bolesnika izazvati značajnu hipokalijemiju, koja može uzrokovati kardiovaskularne nuspojave. Potreban je oprez kada se TRELEGY ELLIPTA primjenjuje s drugim lijekovima koji također mogu uzrokovati hipokalijemiju. Agonisti β2-adrenergičkih receptora mogu izazvati prolaznu hiperglikemiju u nekih bolesnika. Nakon uvođenja lijeka TRELEGY ELLIPTA potrebno je pobliže nadzirati razine glukoze u plazmi u bolesnika sa šećernom bolešću. Bolesnici s rijetkim nasljednim poremećajima nepodnošenja galaktoze, nedostatka Lapp laktaze ili malapsorpcije glukoze i galaktoze ne smiju uzimati ovaj lijek. NUSPOJAVE: Često: pneumonija, infekcija gornjih dišnih putova, bronhitis, faringitis, rinitis, sinusitis, gripa, nazofaringitis, kandidijaza usne šupljine i grla, infekcija mokraćnih putova, glavobolja, kašalj, bol u usnoj šupljini i ždrijelu, konstipacija, artralgija, bol u leđima. Manje često: virusna infekcija dišnih putova, supraventrikularna tahiaritmija, tahikardija, fibrilacija atrija, disfonija, suha usta, frakture. NAČIN IZDAVANJA: u ljekarni, na recept. NOSITELJ ODOBRENJA ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET: GlaxoSmithKline Trading Services Limited, 12 Riverwalk, Citywest Business Campus, Dublin 24, Irska BROJEVI ODOBRENJA ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET: EU/1/17/1236/001, EU/1/17/1236/002, EU/1/17/1236/003. DATUM REVIZIJE TEKSTA: 11/2019 Ovaj skraćeni sažetak sadrži bitne podatke o lijeku istovjetne onima iz Sažetka opisa svojstava lijeka, sukladno članku 15. Pravilnika o načinu oglašavanja o lijekovima („Narodne novine“ broj 43/2015). Prije propisivanja ovog lijeka molimo pročitajte posljednji odobreni Sažetak opisa svojstava lijeka i Uputu o lijeku, dostupne na www.ema.europa.eu. ANORO ELLIPTA, RELVAR ELLIPTA i TRELEGY ELLIPTA razvijeni su u suradnji s društvom


IZ KOMORE

KAKO JE NASTAO LOGO KOMORE Već na jednom od prvih  sastanaka Izvršnog odbora Komore nakon njenog osnivanja 1995. godine odlučili smo nabaviti logo Komore. Svi su članovi dobili zadatak da nađu nekoga tko bi mogao dizajnirati logo ali – besplatno. Naime, u početku bili smo tako siromašni da nismo mogli platiti nikakav uradak, čak smo od Hrvatskog liječničkog zbora morali

posuditi novac za plaću administrativne djelatnice. Kako je svaki od nas imao puno prijatelja među kojima je bilo i slikara i dizajnera, već na idućem sastanku  dobili  smo na uvid nekoliko različitih prijedloga. Bilo je tu i okruglih i kvadratnih prijedloga za logo, no jedan se posebno isticao jer je imao sve što je trebao imati: Eskulapovu

zmiju, natpis, kockicu i sve tri hrvatske boje – crvenu, bijelu i plavu. Bio je to prijedlog koji je donio iz Slavonskog Broda dr. Josip Jelić, a autor je bio gospodin Zlatko Kuhar, slikar i dizajner. Vrlo smo se brzo svi izjasnili za današnji logo koji na pravi način odgovara našoj liječničkoj profesiji, a i nacionalnom identitetu. Egidio Ćepulić i Josip Jelić

Komorino sučeljavanje o zdravstvu: dug prešao 10 milijardi, a svaki dan raste za 150 milijuna

“Dug u zdravstvu iznosi 8,6 milijardi kuna, a tome treba dodati dvije milijarde, koliko iznosi obeštećenje liječnicima za neplaćeni prekovremeni rad, upozoreno je na tribini “Liječništvo i zdravstvo – programi, rješenja, obećanja” koja je održana 16. lipnja u organizaciji Hrvatske liječničke komore. Na tribini su HDZ, Restart koalicija, Most i Domovinski pokret predstavili predizborne zdravstvene programe svojih stranaka odnosno koalicija. No, dok Ivan Bekavac (Most)

24

LIJEČNIČKE NOVINE 191 - srpanj 2020.

smatra da nedostatak novca generira država koja ne podmiruje troškove zdravstvene zaštite za pojedine kategorije stanovnika, pa tu razliku plaćaju građani iz doprinosa. Ante Ćorušić (HDZ) rekao je kako se to događa zbog sve većih ulaganja u sve skuplje lijekove i tehnologiju. Danko Vrdoljak (SDP) pak ustvrdio je kako je bivša SDP-ova vlada drastično smanjila dugove u zdravstvu, ali u protekle četiri godine nije napravljeno ništa kako bi

se dug smanjio, već je porastao. "Dug u zdravstvu raste za 150 milijuna svaki dan, a ništa u protekle četiri godine nije napravljeno da se to smanji. Mi smo u bankrotu i ovisimo o tome hoće li nas dobavljači blokirati", kazao je Vrdoljak. Milan Vrkljan (Domovinski pokret) naveo je da od 27 milijardi kuna zdravstvenog proračuna 10 odlazi u bolnički sustav, a po 5 milijardi za primarnu zaštitu i lijekove. Vrkljan je istaknuo i da nije proveden ni jedan strateški projekt zapisan u Nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva do 2020.  Sudionici predizbornog sučeljavanja složili su se da liječnicima treba platiti odrađeni, a neplaćeni prekovremeni rad od 2012. Taj dug iznosi 2,1 milijardu kuna, a više tisuća liječnika potražuje svoj novac sudskim tužbama protiv svojih bolnica. (Izvor: Tportal, Hina)


IZ KOMORE

KOMORA DODIJELILA STIPENDIJE ZA INOZEMNO STRUČNO USAVRŠAVANJE Hrvatska liječnička komora odabrala je 115 kandidata kojima će dodijeliti novčana sredstva za inozemno stručno usavršavanje u 2020. godini. Time je završen natječaj kojim HLK svake godine podupire svoje članove u stjecanju novih ili unaprjeđenju postojećih znanja i vještina, kako bi ih zatim implementirali u svoj svakodnevni rad te prenijeli ostalim kolegama liječnicima. Na natječaju koji je bio otvoren od siječnja do ožujka

2020. prednost su imali kandidati čija inozemna edukacija traje dulje od 10 dana, kao i kandidati koji volonterski aktivno sudjeluju u Komorinim projektima. Budući da su ove godine zbog pandemije koronavirusa odgođena brojna inozemna stručna usavršavanja, molimo kandidate koji su ostvarili pravo na stipendiju da nam jave nove termine, s napomenom da edukacija mora započeti najkasnije do 31. prosinca 2020.

Zbog aktualne epidemiološke situacije u zemlji odgađa se svečano obilježavanje 25 godina od osnutka Hrvatske liječničke komore

191 - srpanj 2020. LIJEČNIČKE NOVINE

25


IZ KOMORE

NATJEČAJ Diploma Europskog odbora za transplantacijsku medicinu u sklopu UEMS (Union Europeene de Medecins Specialistes) predstavlja potvrdu najvišeg stupnja profesionalnog usavršavanja u transplantacijskoj medicini. Ove godine Europski odbor za transplantacijsku medicinu raspisao je natječaj u kojem etablirani transplantacijski stručnjaci mogu steći počasnu diplomu (Honorary diploma). Prijave za natječaj otvorene su do 15. rujna 2020. Za sve informacije o uvjetima, procesu prijave i vrednovanja posjetite stranice odbora https://uemssurg.org/divisions/transplantation/ transplant-medicine/ebtm-honorary-diploma ili se obratite na anna.mrzljak@gmail.com.

> PREGLED AKTIVNOSTI DUŽNOSNIKA KOMORE U LIPNJU 2020. 3. lipnja

On-line znanstvena konferencija Better Future of Healthy Ageing 2020-BFHA 2020 (dr. sc. K. Luetić)

4. lipnja

Sportsko-edukativni projekt Aktivna Hrvatska, Sisak

12. lipnja

Virtualni sastanak CPME - The Standing Committee of European Doctors (dr. sc. M. Perić)

15. lipnja

Konferencija za novinare: Predstavljanje Digitalnog atlasa hrvatskog liječništva, Zagreb (dr. sc. K. Luetić, dr. I. Raguž)

16. lipnja

Gostovanje u emisiji Hrvatskog radija „Izaberi zdravlje“ (dr. sc. K. Luetić)

16. lipnja

Tribina HLK „Liječništvo i zdravstvo – programi, rješenja, obećanja“, Zagreb

17. lipnja

Gostovanje u HRT-ovoj emisiji „Studio 4“ (dr. sc. K. Luetić)

19. lipnja

Virtualni sastanak ENMCA - European Network of Medical Competent Authorities (dr. L. Rossini Gajšak)

30. lipnja

Sastanak Ekspertne skupine Kriznog stožera Ministarstva zdravstva, Zagreb (dr. sc. K. Luetić)

>S  ASTANCI TIJELA KOMORE U LIPNJU 2020.

26

2. lipnja

Sjednica Povjerenstva za privatnu i USID

4. lipnja

Sjednica Izvršnog odbora

9. lipnja

Sjednica Povjerenstva za ostale liječničke djelatnosti

16. lipnja

Sjednica Povjerenstva za trajnu medicinsku izobrazbu liječnika

19. lipnja

Sjednica Povjerenstva za međunarodnu suradnju

24. lipnja

Sjednica Povjerenstva za primarnu zdravstvenu zaštitu

26. lipnja

Sjednica Vijeća

26. lipnja

Sjednica Povjerenstva za stručna pitanja i stručni nadzor

29. lipnja

Sastanak Uredničkog odbora Liječničkih novina

1. – 30. lipnja

8 rasprava na Časnom sudu

1. – 30. lipnja

6 rasprava na Visokom časnom sudu

LIJEČNIČKE NOVINE 191 - srpanj 2020.


IZ KOMORE

Članovima HLK-a popust pri kupnji školske opreme i pribora

Autor najbolje fotografije: VLASTA OBERITER BEŠKER

U suradnji s Hrvatskom liječničkom komorom Narodne novine d.d. kao znak zahvalnosti na nesebičnom i požrtvovnom angažmanu tijekom najtežih dana epidemije COVID-19 daruju popust od 30 posto članovima HLK-a za kupnju kvalitetnih anatomskih školskih torbi, ruksaka i pernica proizvođača Herlitz i Bodypack. Akcija traje do 25. srpnja 2020. i odnosi se na sve vrste plaćanja. Popust možete iskoristiti u svim prodavaonicama Narodnih novina d.d. širom Hrvatske uz predočenje liječničke iskaznice Hrvatske liječničke komore.

N A J B O L J A F OTO G R A F I JA TEMA IZBOR Pozivamo liječnike da nam za sljedeći broj Liječničkih novina (do konca lipnja) pošalju tematsku fotografiju čiji su oni autori, a koja prikazuje temu "PONOS". Najbolju fotografiju (prema izboru uredništva) nagradit ćemo objavom u Liječničkim novinama. Svoje fotografije možete poslati na info@restart.hr

191 - srpanj 2020. LIJEČNIČKE NOVINE

27


1x1 UDAH DNEVNO

2

PROMIJENITE TERAPIJU

BEZ PROMJENE

NAVIKA 2-6

ELLIPTA portfolio prilagođava se KOPB bolesnicima 2-6

LAMA - dugodjelujući antagonist muskarinskih receptora; LABA - dugodjelujući β2-agonist; KOPB - kronična opstruktivna plućna bolest ANORO ELLIPTA razvijen je u suradnji s društvom

SAMO ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE


* ANORO ELLIPTA je pokazao superiornu djelotvornost na promjenu najniže FEV1 od početne vrijednosti u 8. tjednu u ITT (eng. intention to treat) populaciji (p<0,001) u odnosu na IZ HRVATSKOGA ZDRAVSTVA tiotropijev bromidhidrat/olodaterolklorid 5/5 μg primjenjen jednom dnevno.1 Prospektivno, aktivno kontrolirano, randomizirano, otvoreno, ukriženo ispitivanje s 2 razdoblja i bloknim rasporedom, multicentrično, multinacionalno ispitivanje koje je uspoređivalo djelotvornost i sigurnost/podnošljivost umeklidinijeva bromida/vilanterol trifenetata 74.2/25 μg inhaliranog jednom dnevno putem Ellipta inhalera s tiotropijevim bromidhidratom/olodaterol kloridom 5/5 μg inhaliranog jednom dnevno putem Respimat # inhalera u ambulantnih bolesnika s kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti u dobi ≥40 godina i s mMRC≥2 (n=236) tijekom osmotjednih razdoblja liječenja odvojenih trotjednim periodom ispiranja. Primarna mjera ishoda ispitivanja bila je promjena najniže vrijednosti FEV1 do 8. tjedna, u populaciji liječenoj prema protokolu (PP). ANORO ELLIPTA je značajno povećao primarnu mjeru ishoda u odnosu na tiotropij bromidhidrat/olodaterol klorid 5/5 μg jednom dnevno pri čemu su zadovoljeni kriteriji za neinferiornost (p<0,001).1 #

Respimat je zaštitni znak kompanije Boehringer Ingelheim.

SKRAĆENI SAŽETAK OPISA SVOJSTAVA LIJEKA Ovaj je lijek pod dodatnim praćenjem. Time se omogućuje brzo otkrivanje novih sigurnosnih informacija. Od zdravstvenih radnika se traži da prijave svaku sumnju na nuspojavu za ovaj lijek. Upute za prijavljivanje dostupne su na www.halmed.hr. NAZIV LIJEKA: ANORO ELLIPTA 55 mikrograma/22 mikrograma prašak inhalata, dozirani KVALITATIVNI I KVANTITATIVNI SASTAV: Jedna pojedinačna inhalacija osigurava primijenjenu dozu (doza koja izlazi iz nastavka za usta) od 65 mikrograma umeklidinijeva bromida, što odgovara količini od 55 mikrograma umeklidinija i 22 mikrograma vilanterola (u obliku trifenatata). To odgovara odmjerenoj dozi od 74,2 mikrograma umeklidinijeva bromida, što odgovara količini od 62,5 mikrograma umeklidinija i 25 mikrograma vilanterola (u obliku trifenatata). TERAPIJSKE INDIKACIJE: ANORO ELLIPTA je indiciran kao bronhodilatator u terapiji održavanja u odraslih bolesnika s kroničnom opstruktivnom plućnom bolešću (KOPB) s ciljem ublažavanja simptoma. DOZIRANJE I NAČIN PRIMJENE: Odrasli: Preporučena doza je jedna inhalacija lijeka ANORO ELLIPTA od 55/22 mikrograma jedanput na dan. ANORO ELLIPTA treba primjenjivati svakoga dana u isto vrijeme, kako bi se održao bronhodilatacijski učinak. Maksimalna doza je jedna inhalacija lijeka ANORO ELLIPTA od 55/22 mikrograma jedanput na dan. Primjena lijeka ANORO ELLIPTA nije ispitivana u bolesnika s teškim oštećenjem jetrene funkcije pa se mora primjenjivati uz oprez. Pedijatrijska populacija: Nema relevantne primjene lijeka ANORO ELLIPTA u pedijatrijskoj populaciji (bolesnici mlađi od 18 godina) za indikaciju KOPB-a. Način primjene: ANORO ELLIPTA se primjenjuje isključivo putem inhalacije. KONTRAINDIKACIJE: Preosjetljivost na djelatne tvari ili neku od pomoćnih tvari. POSEBNA UPOZORENJA I MJERE OPREZA: Umeklidinij/vilanterol se ne smije primjenjivati u bolesnika s astmom jer lijek nije ispitivan u toj populaciji bolesnika. Primjena umeklidinija/vilanterola može uzrokovati paradoksalni bronhospazam, koji može biti opasan po život. U tom slučaju treba odmah prekinuti liječenje umeklidinijem/vilanterolom te po potrebi uvesti drugu terapiju. Nije za akutnu primjenu. Umeklidinij/vilanterol nije indiciran za liječenje akutnih epizoda bronhospazma. Pojačano korištenje kratkodjelujućih bronhodilatatora za ublažavanje simptoma ukazuje na slabiju kontrolu bolesti. U slučaju pogoršanja KOPB-a tijekom liječenja umeklidinijem/vilanterolom, treba ponovno procijeniti stanje bolesnika i režim liječenja KOPB-a. Nakon primjene antagonista muskarinskih receptora i simpatomimetika mogu nastupiti kardiovaskularni učinci poput srčanih aritmija, npr. fibrilacije atrija i tahikardije. Ovaj lijek treba primjenjivati uz oprez u bolesnika s teškom kardiovaskularnom bolešću. Zbog antimuskarinskog djelovanja, umeklidinij/vilanterol treba primjenjivati uz oprez u bolesnika s urinarnom retencijom ili glaukomom uskog kuta. β2-adrenergički agonisti mogu u nekih bolesnika izazvati značajnu hipokalijemiju, koja može uzrokovati kardiovaskularne nuspojave. Smanjenje razine kalija u serumu obično je prolazno i ne zahtijeva nadomjesno liječenje. Potreban je oprez kada se umeklidinij/vilanterol primjenjuje s drugim lijekovima koji također mogu uzrokovati hipokalijemiju. β2-adrenergički agonisti mogu izazvati prolaznu hiperglikemiju u nekih bolesnika. Nakon uvođenja liječenja umeklidinijem/vilanterolom, razine glukoze u plazmi treba pobliže nadzirati u bolesnika sa šećernom bolešću. Umeklidinij/vilanterol treba primjenjivati uz oprez u bolesnika s konvulzivnim poremećajima ili tireotoksikozom te u bolesnika s neuobičajeno dobrim odgovorom na β2-adrenergičke agoniste. Bolesnici s rijetkim nasljednim pormećajem nepodnošenja galaktoze, potpunim nedostatkom laktaze ili malapsorpcijom glukoze i galaktoze ne bi smjeli primjenjivati ovaj lijek. NUSPOJAVE: Često: infekcija mokraćnog sustava, sinusitis, nazofaringitis, faringitis, infekcija gornjeg dišnog sustava, glavobolja, kašalj, bol u orofarinksu, konstipacija, suha usta. Manje često: osip, tremor, disgeuzija, fibrilacija atrija, supraventrikularna tahikardija, idioventrikularni ritam, tahikardija, supraventrikularne ekstrasistole, palpitacije, disfonija. NAČIN IZDAVANJA: u ljekarni, na recept. NOSITELJ ODOBRENJA ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET: GlaxoSmithKline (Ireland) Limited, 12 Riverwalk, Citywest Business Campus, Dublin 24, Irska. BROJEVI ODOBRENJA ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET: EU/1/14/898/001, EU/1/14/898/002, EU/1/14/898/003 DATUM REVIZIJE TEKSTA: 19.09.2019.

ANORO ELLIPTA, RELVAR ELLIPTA i TRELEGY ELLIPTA razvijeni su u suradnji s društvom GSK zaštitni znakovi u vlasništvu su ili licencirani GSK grupi društava. Prilagođeno iz: 1. Feldman G.J i sur. Adv Ther 2017; 34:2518–33; 2. Sažetak opisa svojstava lijeka ANORO ELLIPTA 55 mikrograma/22 mikrograma prašak inhalata, dozirani; 3. Sažetak opisa svojstava lijeka INCRUSE ELLIPTA 55 mikrograma prašak inhalata, dozirani; 4. Sažetak opisa svojstava lijeka TRELEGY ELLIPTA 92 mikrograma/55 mikrograma/22 mikrograma prašak inhalata, dozirani; 5. Sažetak opisa svojstava lijeka RELVAR ELLIPTA 92 mikrograma/22 mikrograma prašak inhalata, dozirani; 6. https://goldcopd.org/gold-reports/ pristupljeno na dan 15.05.2020. Ova informacija se odnosi na lijek koji se izdaje samo na recept i samo za zdravstvene radnike. Prije uporabe, molimo pogledajte cjelokupni Sažetak opisa svojstava lijeka dobiven od nositelja odobrenja te ga pažljivo pročitajte. Berlin-Chemie Menarini Hrvatska d.o.o. ne preporučuje korištenje ovog lijeka na drugi način nego što je opisano u Sažetku opisa svojstava lijeka.

Berlin-Chemie Menarini Hrvatska d.o.o. Horvatova 80/A, 10020 Zagreb Tel.: 01 4821 361, www.berlin-chemie.hr

Datum pripreme materijala: 15.05.2020.

SAMO ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE

191 - srpanj 2020. LIJEČNIČKE NOVINE

29

HR-ANO-11-2020

Ovaj skraćeni sažetak sadrži bitne podatke o lijeku istovjetne onima iz Sažetka opisa svojstava lijeka, sukladno članku 15. Pravilnika o načinu oglašavanja o lijekovima („Narodne novine“ broj 43/2015). Prije propisivanja ovog lijeka molimo pročitajte posljednji odobreni Sažetak opisa svojstava lijeka i Uputu o lijeku, dostupne na www.ema.europa.eu.


IZ HRVATSKOGA ZDRAVSTVA

Transplantacija fekalne mikrobiote ili prijenos fekalne mikrobiote u Zavodu za gastroenterologiju KB-a Merkur d  oc. dr. sc. IVANA MIKOLAŠEVIĆ prof. dr. sc. TAJANA FILIPEC KANIŽAJ prof. dr. sc. MAJA ABRAM prof. dr. sc. DAVOR ŠTIMAC mr. sc. IRENA KRZNARIĆ-ZRNIĆ

Iako se individualno razlikuje, crijevna mikrobiota čovjeka stabilna je u broju i vrstama mikroorganizama. Duž probavnoga sustava broj bakterijskih stanica varira. Tako je u želucu broj mikroorganizama, pristiglih iz usne šupljine, zbog niskog pH želučane kiseline, reduciran na 100 bakterija po gramu. Broj mikroorganizama se zatim povećava od 1.000.000 u tankom crijevu do 1.000.000.000.000 u debelom crijevu. Osim velike antimikrobne zaštitne uloge, ljudska mikrobiota ima i značajan utjecaj na metabolizam i imunosni sustav čovjeka, čime ima važnu ulogu u očuvanju zdravlja čovjeka. „Zdrava“ ili uravnotežena crijevna bakterijska flora važan je čimbenik potpunog zdravlja čovjeka. No, taj uravnoteženi sustav mogu narušiti različiti unutarnji i vanjski čimbenici, npr. veće promjene i poremećaji u prehrani, unos antibiotika, starenje, utjecaji okoliša. Današnji “moderan” način života uvelike utječe na poremećaj crijevne mikrobiote. Mikrobiota ima potencijal u liječenju mnogih bolesti, posebno onih koje zahvaćaju tanko i debelo crijevo. Prije više od 2000. godina Hipokrat je rekao “sve bolesti kreću od crijeva”, čime je prepoznata uloga i važnost probavnog sustava. Promjene crijevne mikrobiote uočene su u različitim bolestima probavnog sustava: sindroma iritabilnog crijeva, kroničnih upalnih crijevnih bolesti poput ulceroznog kolitisa i Crohnove bolesti, karcinoma crijeva i nealkoholne masne jetre. Sve veći broj istraživanja upućuje i na njenu povezanost s nastankom pretilosti. Posljednjih se desetljeća znatno povećao broj oboljelih od alergijskih bolesti. Istraživanja potvrđuju da poremećaji u sastavu mikrobiote imaju ulogu i u njihovu nastanku. Posljednjih se godina znanstvenici bave proučavanjem uloge ljudske mikrobiote u razvoju šećerne bolesti, kao i različitih duševnih bolesti poput depresije. Neki znanstvenici povezuju i autizam s poremećajem crijevne mikrobiote.

30

LIJEČNIČKE NOVINE 191 - srpanj 2020.

Ideja o ljekovitom učinku transfera crijevne mikrobiote s jedne na drugu osobu stara je gotovo dvije tisuće godina. Prvi zapis o takvom postupku datira iz kineske medicine u četvrtom stoljeću, a Eiseman je 1958. god. liječio pseudomembranozni kolitis klizmama pripremljenima iz stolice. No, tek posljednjih desetak godina mikrobiota postaje jedna od najeksploatiranijih tema, ne samo u gastroenterologiji već i medicini uopće. Transplantacija fekalne mikrobiote ili prijenos (transfer) fekalne mikrobiote (FMT) oblik je liječenja infuzijom tekućeg filtrata stolice (fecesa) zdravog darovatelja u crijevo primatelja kako bi se postigla normalizacija crijevne flore. Najprihvaćenija indikacija za liječenje FMT-om je zaraza bakterijom Clostridium difficile (CD), otpornom na antibiotik. Prema ESCMID (European Society for Microbiology and Infectious Disease) kliničke slike mogu biti teške, rekurentne i refraktorne i ovakvi su oblici indikacija za liječenje FMT-om. Ovaj postupak liječenja prihvaćen je kao visoko učinkovit u zemljama Europske unije, Skandinavije te SAD-a i šire za ponovljenu ili otpornu zarazu bakterijom CD u razvoju teškog oblika te zaraze i bolesti koju predstavlja pseudomembranozni kolitis. Zbog starenja populacije je posljednjih godina povećan primjena antibiotika, osobito u bolničkim uvjetima, što za posljedicu ima porast incidencije zaraze CD-om. Koncept FMT-a prvi put se primjenjivao u Kini prije 1700 godina u liječenju gastrointestinalnih poremećaja ljudi uslijed trovanja hranom. U liječenju crijevne upale (pseudomembranoznog kolitisa) FMT je prvi put primijenjen 1958., no rutinska primjena ovog postupka prati se tek unatrag posljednjih desetak godina. FMT je prirodan postupak kojim se postiže normalizacija različitosti crijevne flore u bolesnika oboljelih od zaraze CD-om, s visokom stopom kliničkog odgovora; izlječenje se postiže u preko 90 % slučajeva (nakon neuspjeha primjene standardne antimikrobne terapije). Dio regulatornih tijela u svijetu tretira suspenziju fekalne mikrobiote kao lijek, a dio kao oblik tkivne transplantacije. Tehnički,

postupak FMT-a je prilično jednostavan i ne iziskuje testiranje podudarnosti između darovatelja i primatelja, kao što je to slučaj u klasičnim transplantacijama organa. Ono što je vrlo važno je pravilan odabir darovatelja i njegovo testiranje na druge mikroorganizme (analize stolice i krvi), gdje vrlo važnu ulogu imaju mikrobiolozi. Pažljiva selekcija darovatelja danas se temelji na kliničkoj ocjeni. Darovatelji stolice su zdravi dobrovoljci, zbog praktičnosti najčešće iz bolesnikove neposredne okoline, koji ispunjavaju potrebne kriterije. Postupak se sastoji u tome da se nakon pripreme bolesnika (antibiotička terapija, čišćenje debelog crijeva standardnim protokolom), uzima stolica zdravog darovatelja koji je prethodno testiran prema važećim smjernicama na zarazne bolesti i stanja koja predstavljaju isključni kriterij te se potom ta stolica tretira najčešće fiziološkom otopinom u omjeru 1 : 3-5. Tekući filtrat stolice zdravog darovatelja najčešće primjenjujemo tijekom pregleda debelog crijeva kolonoskopom gdje se tekući filtrat stolice instalira u cekum i uzlazni dio debelog crijeva. Također, tekući filtrat stolice može se primijeniti u prethodno postavljenu nazogastričnu ili nazojejunalnu sondu. Mogu se kombinirati i obje metode. Instalirati se može svježe pripremljena suspenzija stolice u vremenu od najviše 6 sati od dobivanja stolice ili svježe smrznuta suspenzija koja se otapa na dan transfera. FMT je relativno sigurna metoda, a nuspojave primjene FMT-a su rijetke i mogu uključivati mučninu, proljev, opstipaciju, zimice ili znakove sustavnog upalnog odgovora. Rijetko se može javiti i pogoršanje upale crijeva. U slučaju primjene otopine putem nazogastrične ili nazoduodenalne sonde moguća je i aspiracija, a zabilježeni su i smrtni ishodi koji su bili posljedica aspiracije fekalnog sadržaja. Najčešća i ujedno i jedina službena indikacija za primjenu FMT-a je crijevna zaraza bakterijom C. difficile (razvoj pseudomembranoznog kolitisa). Međutim, primjena FMT-a intenzivno se istražuje u liječenju upalnih te funkcionalnih crijevnih bolesti (sindroma


IZ HRVATSKOGA ZDRAVSTVA

iritabilnog crijeva). U tijeku su istraživanja o njezinoj primjeni u nizu bolesti, od debljine i metaboličkog sindroma pa sve do neuropsihijatrijskih bolesti poput multiple skleroze, Parkinsonove bolesti i autizma. Prva fekalna transplantacija u nas učinjena je u KBC-u Rijeka 2017. godine, čime je KBC Rijeka postao jedino središte u regiji koje provodi ovaj postupak. Otada je u KBC-u Rijeka učinjen FMT u 11 bolesnika. Sljedeći načela “dobre kliničke prakse” i uz podršku KBC-a Rijeka i njezinog ravnatelja prof. dr. sc. Davora Štimca, 29. svibnja ove godine je u Zavodu za gastroenterologiju KB-a Merkur učinjen prvi FMT u dvije bolesnice s recidivirajućom zarazom C. difficile, čime je Zavod za gastroenterologiju KB-a Merkur postao drugo središte u Hrvatskoj koje je uvelo ovu metodu. Zahvat je izveden u suradnji s prof. dr. sc. Maja Abram sa Zavoda za mikrobiologiju, KBC-a Rijeka, te uz veliku podršku mr. sc. Irene Krznarić-Zrnić sa Zavoda za gastroenterologiju KBC-a Rijeka. Tim liječnika i medicinskih sestara koji je sudjelovao u provođenju FMT-a u dvije pacijentice u KB-u Merkur bili su pročelnica Zavoda za gastroenetrologiju KB-a Merkur, prof. dr. sc.Tajana Filipec Kanižaj i liječnica doc. dr. sc. Ivana Mikolašević koja je prije nekoliko mjeseci prešla iz Zavoda za gastroenterologiju KBC-a Rijeka u Zavod za gastroenterologiju KB-a Merkur. Uz navedene liječnice sudjelovao je i tim sjajnih medicinskih sestara/tehničara; Ivona Periša, Goran Brstilo, Silvija Kovačić i Karolina Herceg. Kao gost i “supevizor” zahvatu prisustvovala je mr. sc. Irena Krznarić-Zrnić. Inače, KB Merkur je bolnica koja je poznata po sjajnom transplantacijskom programu, a Zavod za gastroenterologiju KB-a Merkur vjeruje da će i razvijanjem ovog oblika transplantacije doprinijeti sveukupnoj zdravstvenoj skrbi koju ova bolnica pruža. Infekcija u ove dvije pacijentice se razvila kao posljedica primjene antibiotika. Darovatelj je bila bolesnicama nepoznata, mlada i zdrava osoba kod koje su provedena sva potrebna testiranja prije uzimanja stolice. Metoda je primijenjena apliciranjem pripravka stolice putem kolonoskopa. Postignut je potpun oporavak. Fekalna mikrobiota postaje jedan od novih pristupa u personaliziranoj medicini, s prirodnim transferom mikrobiote zdravog darovatelja bolesniku s potencijalno izlječivom bolešću. Ovo je i primjer sjajne suradnje dviju ustanova u svrhu dobrobiti pacijenta.

Prvi online sastanak Europskog udruženja mladih liječnika (EJD) European Junior Doctors Permanent Working Group (EJD) je udruga koja okuplja nacionalna udruženja mladih liječnika unutar Europe. Osnovana je 1976. godine i od tada je prerasla u europsku medicinsku organizaciju s najsveobuhvatnijim nacionalnim članstvom, predstavljajući preko 300 000 mladih liječnika diljem Europe. Registrirana je u Brusselsu kao nevladina organizacija, neovisna i neprofitna. Cilj EJD-a je osigurati najveću kvalitetu specijalističkog medicinskog usavršavanja, pravedne (fair) radne uvjete i prepoznatljivost, te slobodnu i neopterećenu mobilnost mladih liječnika Europe. Trenutačno EJD-a ima 21 zemlju članicu uključujući i Hrvatsku. Sastanci se održavaju dvaput godišnje. Ove godine proljetni sastanak je trebao biti održan u svibnju u Helsinkiju ali je spriječen zbog pandemije SARS-CoV-2, stoga se Izvršni odbor odlučio za sastanak online. Prvi puta u povijesti ove organizacije održan je takav sastanak 24. svibnja 2020. godine. Hrvatsku su predstavljali Vedran Šćuric dr. med., glavni delegat i član Povjerenstva za mlade liječnike te Marija Rogoznica, dr. med., delegat i predsjednica Povjerenstva za mlade liječnike. Sastanak je započeo odabirom Mathiasa Kornera, predsjednika EJD-a za voditelja sastanka te

odobravanjem dnevnog reda. Proces glasovanja na bilo koju temu je takav da svaka zemlja članica ima jedan glas, a pri ovom sastanku bilo je 19 članica s pravom glasa. Zapisnik prošlog sastanka koji se odvijao 1.studenog 2019. godine prihvaćen je s 18 glasova za i jednim suzdržanim. Izabran je novi komunikacijski činovnik EJD-a, Francuz Nicolas Kitić. Odluka da se trenutačni mandat predstavnika pri UEMS-i produlji pravdan je time što zbog aktualne pandemije predstavnici nisu mogli putovati i obavljati svoje dužnosti uobičajeno. Točka na kojoj se najdulje raspravljalo bila je odluka zemlje domaćina za jesenski sastanak ove godine. Naime, predstavništvo Belgije koje se unaprijed javilo da bi održalo taj sastanak je odustalo. Na kraju rasprave i glasovanja odlučeno je da Izvršni Odbor delegira organizaciju jesenskog sastanka Nizozemskoj. Naknadno nakon sastanka, saznali smo da je i Nizozemska ipak odustala. Trenutačno se i dalje ne zna kada i kako će biti organiziran jesenski sastanak EJD-a 2020. Zaključno s ovim proljetnim sastankom, Austrija je odlučila izići iz EJD-a. Više o ovoj udruzi možete pročitati na njenim novim internet stranicama: juniordoctors.eu Vedran Šćuric, dr. med. Povjerenstvo za mlade liječnike mail: vedranscuric@gmail.com

Ilustrirala Tisja Kljaković Braić

191 - srpanj 2020. LIJEČNIČKE NOVINE

31


IZ HRVATSKOGA ZDRAVSTVA

Alkohol i droge - rizični čimbenici za nastanak prometnih nesreća IVANA BRKIĆ BILOŠ, dr. med. specijalist epidemiologije, voditelj Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

U svijetu godišnje u prometnim nesrećama smrtno strada 1,35 milijuna ljudi. Vodeći su uzrok smrti u dobi od 5 do 29 godina. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (Globalno izvješće o stanju sigurnosti u cestovnom prometu 2018.) najviše stope smrtnosti od cestovnih prometnih nesreća imaju države Afričke regije (prosjek: 26,6/100.000), a najniže stope zabilježene su u Europskoj regiji (9,3/100.000). U većini europskih država glavni su izvori podataka o prometnim nesrećama, uključujući umrle i ozlijeđene osobe, zdravstvo, državni zavodi za statistiku, policija i osiguravajuća društva. Prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti, X. revizija, prometne nesreće označavaju se šiframa V01– V99, a koristi se još i šifra Y85 koja označava posljedice prometnih nesreća. U skupini V01–V99 nalaze se, uz cestovne prometne nesreće, druge prometne nesreće u kopnenom prijevozu te prometne nesreće u vodenom i zračnom prijevozu. Tjelesne ozljede nastale zbog prometne nesreće označavaju se šiframa S00–T98. Ovisno o izvoru podataka primjenjuju se različite definicije za umrle i ozlijeđene osobe u prometnim nesrećama. Podatci policije u europskim zemljama, uključujući Hrvatsku, najčešće definiraju smrtnost u prometnim nesrećama u vremenu do trideset dana od nastanka prometne nesreće. Podaci vitalne statistike, odnosno podaci o umrlima na temelju potvrde o smrti nemaju takva vremenska ograničenja. Ministarstvo unutarnjih poslova RH (MUP) vodi

32

LIJEČNIČKE NOVINE 191 - srpanj 2020.

detaljnu bazu podataka o prometnim nesrećama uključujući i podatke vezane uz ključne rizike kao što su neprimjerena brzina, konzumiranje alkohola i droga, nekorištenje kacige i sigurnosnog pojasa, te uporabu mobitela za vrijeme vožnje, stoga će u tekstu biti prikazani njihovi podatci. U Hrvatskoj je posljednjih godina izraženo smanjivanje prometnih nesreća kao i smanjenje broja umrlih i ozlijeđenih unatoč povećanju broja vozača, motornih vozila i prometnica. Prema podacima MUP-a, stopa smrtnosti od cestovnih prometnih nesreća za Hrvatsku iznosila je 2010. godine 9,6/100000, dok je u 2019. godini iznosila 7.1/100 000. U posljednjem desetogodišnjem razdoblju (2010. - 2019.) ukupno je u prometnim nesrećama u Hrvatskoj smrtno stradalo 3.513 osoba, a 153.006 ih je ozlijeđeno. U posljednjih deset

godina prosječno se u Hrvatskoj dogodilo 35 386 prometnih nesreća godišnje. Konzumiranje alkohola i droga u vozača povećava rizik nastanka prometnih nesreća. Posljednjih godina u Hrvatskoj svaka četvrta do svaka peta smrtno stradala osoba u prometnim nesrećama strada zbog utjecaja alkohola. Broj smrtno stradalih u prometnim nesrećama zbog utjecaja droga znatno je manji. Prema podacima MUP-a su od ukupno 31.367 prometnih nesreća u 2019. godini, njih 4.198 (13,4 %) skrivili vozači motornih vozila pod utjecajem alkohola. U tim je nesrećama 59 ljudi smrtno stradalo (19,9 % od ukupno smrtno stradalih u prometnim nesrećama 2019. godine), a 2.101 ih je ozlijeđeno. Vozači pod utjecajem droga skrivili su ukupno 63 prometne nesreće, u kojima je smrtno stradalo 9 osoba. U posljednjem desetogodišnjem razdoblju bilježi se smanjivanje prometnih nesreća koje su prouzročili vozači motornih vozila

Slika 1. Prometne nesreće koje su skrivili svi vozači motornih vozila pod utjecajem alkohola i droga u Hrvatskoj u razdoblju 2010. - 2019.

Izvor: Ministarstvo unutarnjih poslova (Bilten o sigurnosti cestovnog prometa 2010.-2019.)


IZ HRVATSKOGA ZDRAVSTVA

pod utjecajem alkohola i droga (slika 1.) U Hrvatskoj mladim vozačima (osobama mlađim od 24 godine) nije dopušteno konzumiranje alkohola i droga. U posljednjih deset godina vidljivo je

smanjenje broja prometnih nesreća koje su skrivili mladi vozači pod utjecajem alkohola i droga, a smanjen je i broj smrtno stradalih u tim prometnim nesrećama (slika 2. i 3).

Slika 2. Prometne nesreće koje su skrivili mladi vozači motornih vozila (mlađi od 24 godine) pod utjecajem alkohola i droga u Hrvatskoj u razdoblju 2010. - 2019.

Izvor: Ministarstvo unutarnjih poslova (Bilten o sigurnosti cestovnog prometa 2019.); *do 2014. godine prometne nesreće koje su skrivili mladi vozači obuhvaćale su osobe u dobi od 16. do 24. godine bez obzira na položen ispit

Slika 3. Broj osoba nastradalih u prometnim nesrećama koje su skrivili mladi vozači pod utjecajem alkohola i droga u Hrvatskoj u razdoblju 2010.-2019.

Izvor: Ministarstvo unutarnjih poslova (Bilten o sigurnosti cestovnog prometa 2019.); *do 2014. godine prometne nesreće koje su skrivili mladi vozači obuhvaćale su osobe u dobi od 16. do 24. godine bez obzira na položen ispit

Hrvatski sabor je radi povećanja sigurnosti u prometu donio Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08) koji je stupio na snagu u lipnju 2008. Prema njemu mladim vozačima, instruktorima vožnje kao i profesionalnim vozačima, odnosno onima kojima je upravljanje vozilom osnovno zanimanje (primjerice taksisti, vozači hitne pomoći, vozači u tvrtkama i tijelima državne vlasti i slično), nije dopušteno upravljanje vozilima ako u organizmu imaju opojnih droga i alkohola. Za ostale vozače nije dopuštena vožnja pod utjecajem droga, te nije dopušteno upravljati vozilom ako je koncentracija alkohola u organizmu iznad 0,50 g/kg, odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka . Od 2008. do 2020. godine bilo je više Izmjena i dopuna tog Zakona (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20). Izmjenama i dopunama tog Zakona u 2019. godini (NN 70/19) povećane su kazne za počinitelje nekih prekršaja, uključujući i vožnju pod utjecajem alkohola i droga i za one koji odbijaju podvrgavanje ispitivanju radi provjere alkohola i droga u organizmu. Također su propisane zaštitne mjere, odnosno zabrana upravljanja vozilom, te se povećava broj negativnih prekršajnih bodova. Primjerice, povećava se novčana kazna za prekršaj vozača koji u krvi ima alkohola iznad 1,5 g/kg (odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka), koja prema novoj izmjeni iznosi 10.000 do 20.000 kuna (prethodno je bilo 5.000 do 15.000 kn). Ista novčana kazna predviđena je ako u organizmu vozača ima droga ili lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti i na sposobnosti upravljanja vozilima. Vozačima koji su proglašeni krivim za ove prekršaje (koncentracija alkohola iznad 1,5 ili droge u organizmu vozača) izreći će se zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od najmanje šest mjeseci ako je prekršaj počinjen drugi put, te najmanje 12 mjeseci ako je prekršaj počinjen treći odnosno svaki sljedeći put. Ujedno se povećava broj prekršajnih bodova. Spomenutim Zakonom se propisuje i kazna zatvorom za prekršitelje. Zakon o sigurnosti prometa na cestama sadrži i niz odredbi vezanih uz konzumiranje alkohola i droga u prometu, uključujući i testiranje vozača na prisut-

191 - srpanj 2020. LIJEČNIČKE NOVINE

33


IZ HRVATSKOGA ZDRAVSTVA

nost alkohola i droga, te izvanredni nadzorni zdravstveni pregled. U Europskom izvješću o stanju sigurnosti u cestovnom prometu (European regional status report on road safety 2019) objavljeni su podaci o osnovnim pokazateljima sigurnosti u cestovnom prometu u državama Europske regije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Prema tom izvješću je 37,7 % poginulih osoba u prometu u državama Europske regije SZO-a pripisivo alkoholu. U izvješću su prikazani i podaci o dopuštenoj koncentraciji alkohola u vozača po državama. U većini država (primjerice: Hrvatska, Albanija, Belgija, Bugarska, Danska, Finska, Italija, Francuska, Njemačka, Grčka, Nizozemska, Slovenija i neke druge države) najveća je dopuštena koncentracija alkohola u vozača u općoj populaciji 0,5 g/kg. Neke države dopuštaju manje količine; primjerice u Švedskoj, Norveškoj, Poljskoj i Estoniji dopuštena je najveća koncentracija alkohola u vozača 0,2 g/kg, dok u Slovačkoj i Mađarskoj nije dopušteno konzumiranje alkohola za vrijeme vožnje. Što se tiče novih/mladih vozača, konzumiranje alkohola nije dopušteno

u Hrvatskoj, Njemačkoj, Italiji, Sloveniji, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Slovačkoj, dok je u većini država dopušteno do 0,2 g/kg, a negdje i više. Od ovdje spomenutih zakonom dopuštenih vrijednosti alkohola u vozača odskače Ujedinjeno Kraljevstvo gdje je dopuštena količina alkohola u vozača u općoj populaciji kao i kod mladih/novih vozača 0,8 g/kg. Radi unaprjeđenja sigurnosti u cestovnom prometu donesen je 1994. godine Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske. Od tada se ovaj program donosi periodično (1994., 1996., 2001., 2006. i 2011. godine). Posljednji, peti nastavak programa, donijela je Vlada RH u travnju 2011. za razdoblje 2011. - 2020.. On se programski poklapa s odredbama i smjernicama Moskovske deklaracije iz 2009. godine, 4. Akcijskim programom za sigurnost cestovnog prometa zemalja članica Europske Unije, s Globalnim planom za Desetljeće akcije za sigurnost cestovnog prometa kao i Ciljevima održivog razvoja. Osnovni je cilj programa za razdoblje 2011. - 2020. smanjiti broj poginulih u prometnim nesrećama za 50 % do 2020. godine (213 poginulih

u 2020.). Kako bi se glavni cilj postigao, programom su definirana glavna područja djelovanja, uključujući promjene ponašanja sudionika u prometu, bolju cestovnu infrastrukturu, sigurnija vozila i učinkovitu medicinsku skrb nakon prometnih nesreća. Prema sadašnjim podacima MUP-a nije izgledno da će se taj cilj ostvariti, ali treba istaknuti smanjivanje smrtnosti u desetogodišnjem razdoblju kao i niz poboljšanja u cestovnom prometu. Radi smanjenja broja prometnih nesreća, smrtnih slučajeva i ozljeda vezanih uz vožnju pod utjecajem alkohola i droga potrebno je trajno provoditi edukaciju populacije, posebno mladih osoba, te stalno provoditi zakonske propise. ivana.brkic@hzjz.hr Izvori: 1. Global status report on road safety 2018. https://www.who. int/violence_injury_prevention/road_safety_status/2018/en/ 2. European regional status report on road safety 2019. https://www.euro.who.int/en/publications/abstracts/european-regional-status-report-on-road-safety-2019 3. Bilten o sigurnosti cestovnog prometa 2010.-2019. https://mup.gov.hr/pristup-informacijama-16/statistika-228/statistika-mup-a-i-bilteni-o-sigurnosti-cestovnog-prometa/283233 4. Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19).

Za dekana Medicinskog fakulteta u Rijeci izabran je Goran Hauser Na 14. sjednici Fakultetskog vijeća Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci održanoj 29. lipnja izabran je za novog dekana izv. prof. dr. Goran Hauser za mandatno razdoblje 2020/23. Profesor Hauser je rođen u Brčkom, a srednju školu i medicinski fakultet je završio u Rijeci. Od 2001. radi na Zavodu za gastroenterologiju KBC-a Rijeka i na Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta u Rijeci, a 2018. izabran je u zvanje izvanrednog profesora. Trenutno je v. d.pročelnika Zavoda za gastroenterologiju i pročelnik Katedre za kliničku medicinu i na Fakultetu zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci.

34

LIJEČNIČKE NOVINE 191 - srpanj 2020.

Autor je više od 50 znanstvenih i stručnih publikacijas preko 1000 citata, te nekoliko poglavlja u stručnim knjigama. Recenzent je u 30-ak inozemnih časopisa te član uredničkog odboračetiriju inozemnih časopisa s područja gastroenterologije. Suradnik je na tri međunarodna i dva domaća znanstvena projekta te je član izvršnog odbora Europskog udruženja za neurogastromotilitet (ESNM), Američkog gastroenterološkog koledža (ACG) i odbora za kvalitetu Europskog endoskopskog udruženja (ESGE). Od 2019. predsjednik je Županijskog povjerenstva HLK-a i predsjednik Vijeća HLK-a.


IZ HRVATSKOGA ZDRAVSTVA

Prof. dr. sc. Alen Ružić novi je ravnatelj KBC-a Rijeka Kardiolog, pročelnik Zavoda za kardiomiopatije, bolesti zalistaka i zatajivanja srca KBC-a Rijeka, redoviti profesor Medicinskog fakulteta i aktualni prorektor za znanost i umjetnost Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Alen Ružić, novoizabrani je ravnatelj riječkog KBC-a. Na tom je mjestu zamijenio dosadašnjeg ravnatelja prof. dr. Davora Štimca. Prof. dr. sc. Ružić u KBC Rijeka radi od 2011. godine, a uže područje interesa su mu ultrazvuk srca, zatajivanje srca i bolesti srčanih zalistaka. Specijalizaciju iz

interne medicine je završio u KBC Rijeka, užu specijalizaciju iz kardiologije i poslijediplomski studij iz ultrazvuka srca u KBC Sestara milosrdnica, a doktorirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku. Od 2007. je nastavnik na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, sada u zvanju redovitog profesora. Od svibnja 2017. obnaša dužnost prorektora za znanost i umjetnost Sveučilišta u Rijeci u timu rektorice prof. dr. Snježane Prijić-Samaržija. (Izvor: NL)

Potpisan Dodatak Kolektivnom ugovoru u zdravstvu, riješeno plaćanje prekovremenih Ministar zdravstva, izv. prof. dr. sc. Vili Beroš, dr. med., je 5. svibnja 2020. potpisao Dodatak III Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (KU) s reprezentativnim sindikatima u zdravstvu. Dodatak KU se odnosi na izmjene članka 49. KU, koji regulira plaćanje prekovremenog rada, sukladno pravnom stajalištu Vrhovnog suda RH od 10. prosinca 2019. Počevši od 1. travnja 2020., na svaki sat prekovremenog rada obračunavaju se dodaci za otežane

uvjete rada, liječničku odgovornost i znanstvenu titulu. Novi obračun plaće primijenjen je već na plaćama za travanj. Podsjetimo, zbog neisplate dodataka na prekovremeni rad svoje ustanove tužilo je više od 4000 liječnika i drugih zaposlenika. Dodatak KU-u potpisali su ministar zdravstva Vili Beroš i dva reprezentativna sindikata - Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara - medicinskih tehničara i Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske. Hrvatski liječnički sindikat

još uvijek nije reprezentativan pa nije mogao sudjelovati u kolektivnim pregovorima. Predsjednica Liječničkog sindikata dr. Renata Čulinović Čaić rekla je Hini da njezin sindikat nitko nije obavijestio o potpisivanju dodatka KU-u. - Mi nismo znali za potpisivanje dodatka, iako se on najviše odnosi na liječnike, što dodatno pokazuje kakav je odnos prema statusu liječnika u društvu – kazala je Čulinović Čaić. (Izvor: Hina)

NOVO ČELNIŠTVO AKADEMIJE MEDICINSKIH ZNANOSTI HRVATSKE Na Skupštini održanoj 24. lipnja u Nastavnom zavodu javnog zdravstva „Dr. Andrija Štampar“ u Zagrebu izabrano je za sljedeće četverogodišnje razdoblje novo vodstvo AMZH-a u ovom sastavu: predsjednica Akademije prof. dr. sc. Alemka Markotić, prvi dopredsjednik prof. dr. sc. Davor Štimac, drugi dopredsjednik ak. Dražen Matičić, glavna tajnica prof. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević, pomoćni tajnik prof. dr. sc. Nadan Rustemović, financijski tajnik doc. dr. sc. Krunoslav Capak. Članovi Glavnog odbora su prof. dr. sc. Hrvoje Brkić, ak. Vida Demarin, prof. dr. sc. Ivan Malčić, prof. dr. sc. Asja Stipić Marković i prof. dr. sc. Marko Starešinić. Nadzorni odbor: prof. dr. sc. Mirko Koršić, prof. dr. sc. Julije Meštrović

i prof. dr. sc. Tomislav Rukavina. Sud časti: prof. dr. sc. Ivo Banović, prof. dr. sc. Silva Butković Soldo, prof. dr. sc. Olga Carević, ak. Josip Madić i prof. dr. sc. Luka Zaputović. Etičko povjerenstvo: prof. dr. sc. Marko Banić, prof. dr. sc. Vanja Bašić Kes, ak. Vjekoslav Jerolimov, prof. dr. sc. Duška Martinović Kaliterna i prof. dr. sc. Jadranka Morović Vergles. Izborno povjerenstvo: prof. dr. sc. Jasna Lipozenčić, prof. dr. sc. Nela Pivac, prof. dr. sc. Miro Jakovljević, prof. dr. sc. Maja Franceschi, prof. dr. sc. Ika Kardum Skelin i prim. dr. Hrvojka Tomac Brzac. Željko Poljak

191 - srpanj 2020. LIJEČNIČKE NOVINE

35


IZ HRVATSKOGA ZDRAVSTVA

POLIKLINIKA ZA DJEČJE BOLESTI HELENA

Prof. dr. sc. Andrea Cvitković Roić spec. pedijatrije, uža spec. pedijatrijske nefrologije Poliklinika za dječje bolesti Helena

Razgovor vodila prof. ANNA MRZLJAK

 Čime se bavite u Poliklinici za dječje bolesti Helena? Koji su sve dijagnostički postupci mogući u Vašoj ustanovi? Počeli smo s radom 2005. godine i, uz opću pedijatrijsku djelatnost, usko smo specijalizirani u nekoliko područja pedijatrijske medicine, prvenstveno u nefrologiji i gastroenterologiji. Zahvaljujući EU projektu, 2016. godine proširili smo i unaprijedili svoje prostorne kapacitete na novoj adresi adaptacijom stare upravne zgrade zagrebačke «Uljare», koju smo potpuno prostorno i koncepcijski prilagodili modernoj dječjoj polikliničkoj medicinskoj ustanovi. Kadrovski smo se doekipirali i drugim pedijatrijskim subspecijalnostima (pulmo-alergologija, kardiologija, neuropedijatrija itd.) te opremili najsuvremenijim dijagnostičkim, terapijskim i rehabilitacijskim medicinskim uređajima prilagođenim specifičnim potrebama suvremene pedijatrijske medicine. Regionalno smo prepoznati po pedijatrijskoj nefrologiji, posebice u području anomalija mokraćnog sustava, poremećaja mokrenja i urodinamske dijagnostike. Prvi smo u Hrvatskoj, 2006. godine, uveli dijagnostiku vezikoureteralnog refluksa (VUR) bez zračenja (ceVUS, engl. “contrast-enchanced voiding urosonography”), koja je od 2017. uvedena u algoritam Hrvatskog pedijatrijskog nefrološkog društva te je danas prva metoda za dijagnostiku i praćenje VUR-a. Promoviramo

36

LIJEČNIČKE NOVINE 191 - srpanj 2020.

Prof. Andrea Cvitković Roić pristup “image gently”, odnosno dijagnostiku bez ionizirajućeg zračenja, što je od izrazite važnosti u dječjoj dobi. Provodimo prenatalne konzultacije, kompletnu ultrazvučnu i urodinamsku dijagnostiku već od novorođenačke dobi, videourodinamiku i sve vrste funkcionalnih ispitivanja mokraćnog sustava te timske evaluacije, individualne planove praćenja i liječenja, sofisticirane terapije poput biofeedbacka zdjeličnih mišića, raznih oblika vanjske neuromodulacije i brojne druge po kojima smo vodeći u cijeloj regiji. Osim po pedijatrijskoj nefrologiji, prepoznatljivi smo i po polikliničkoj gastroenterološkoj djelatnosti, kojom pokrivamo dijagnostiku i terapiju široke gastroenterološke kazuistike. Posebno bih izdvojila funkcijske poremećaje probavnog trakta, alergije na hranu, malapsorpcij-

ske sindrome te poremećaje prehrane. Brza i objedinjena dijagnostika na jednom mjestu, od ultrazvuka, preko laboratorijskih i alergoloških testova te sofisticiranih funkcijskih pretraga poput anorektalne manometrije i 24h pH-metrije jednjaka, omogućuju brzu i učinkovitu evaluaciju probavnih poremećaja. Za istaknuti je da smo prema modelu vodećih europskih pedijatrijskih središta pokrenuli program za djecu s raznim oblicima neorganskih poremećaja hranjenja, tipa teškoća žvakanja, odbijanja određenih okusa i tekstura, selektivnosti u jelovniku, a s ciljem korekcije obrasca hranjenja. Osnovno načelo je timski koordiniran i individualiziran pristup svakom djetetu, od inicijalne evaluacije do radne terapije educiranog terapeuta hranjenja, uz specifična terapijska pomagala i uključivanje psihologa i logopeda prema potrebi.


IZ HRVATSKOGA ZDRAVSTVA

Liječnice Poliklinike Helena s prof. Annom Mrzljak (u sredini), slijeva nadesno: Tatjana Lesar, Andrea Cvitković Roić, Iva Palčić i Alemka Jaklin Kekez Poliklinika je prepoznatljiva, a pomoću projekta EU dodatno moderno opremljena i multidisciplinarno organizirana, kao Regionalni centar izvrsnosti za djecu s neurogenim mokraćnim mjehurom i crijevom. To su prvenstveno djeca s anomalijama kraljenice («spina bifida»), tumorima ili traumama kralježnice ili zdjelice; djeca koja su zbog operacija ili ozljeda zadobila oštećenja živčanih puteva za mokraćni mjehur i crijevo. Naša je kvaliteta što na jednom mjestu, tijekom nekoliko dana boravka, u pacijenata s ovom problematikom možemo učiniti cijelu multidisciplinarnu timsku procjenu, funkcionalnu i anatomsku dijagnostiku mokraćnog mjehura i crijeva, uz terapijski program za koji imamo visoko specijalizirane i educirane medicinske sestre uroterapeute, gastroterapeute, biofeedback terapeute, „pelvic floor“ fizioterapeute itd.  Kakvog su profila Vaši stručnjaci, tko su oni?  Iznimno sam ponosna na naš medicinski tim koji stalno nadopunjujemo. Poliklinika okuplja 40-ak stručnjaka pedijatrijske medicine različitih specijalnosti koji su priznati i afirmirani u svojoj struci. Temelj našega rada je opća pedijatrija koja se posljednjih godina pod vodstvom dr. Ive Palčić intenzivno razvija s kompletnom preventivom i kurativom te dnevnom bolnicom, uz individualizirani pristup svakom djetetu.

Dr. Palčić je i iskusan subspecijalist pedijatrijske nefrologije s dugogodišnjim kliničkim iskustvom. Istaknula bih i prim. dr. Alemku Jaklin Kekez, koja je subspecijalist pedijatrijske gastroenterologije, vodi i organizira našu gastroenterološku djelatnost, stalno usmjerava članove svog tima na doedukacije te brine o razvoju viskosofisticirane dijagnostike i terapije. Posljednjih se godina našem timu pridružila i dr. Tatjana Lesar, također subspecijalist gastroenterologije, koja je dodatno stručno unaprijedila i proširila spektar gastroenterološke djelatnosti, posebice u liječenju poremećaja hranjenja i jedenja te pretilosti. Veliku pažnju polažemo trajnoj edukaciji naših djelatnika, inzistiramo na visokom stupnju kvalitete i visokim komunikacijskim standardima prema našim pacijentima i roditeljima. Stalno radimo na poboljšanju organizacije i uvodimo nove tehnologije. Liječnici, medicinske sestre i administratori u Poliklinici entuzijasti su u svom poslu i profesionalno posvećeni zdravstvenoj skrbi djece. Temeljno pedijatrijsko znanje stekli smo u Klinici za dječje bolesti Zagreb od naših mentora, od kojih smo posebno zahvalni prof. dr. sc. Josipu Grguriću, prof. dr. sc. Vlatki Mejaški Bošnjak te prof. dr. sc. Sanji Kolaček koji su nam uz nesebično dijeljenje znanja i iskustva usadili ljubav i empatiju prema pedijatrijskim paci-

jentima te nas naučili kritički pristupiti svakom problemu do njegovog rješenja. Zahvalni smo i prim. dr. Ivanu Fattoriniju koji je uvijek imao sluha podržati nas kao mlade liječnike u usavršavanju u europskim i američkim pedijatrijskim središtima. Osim na profesionalnom pristupu, inzistiramo i na pozitivnom ozračju koje je posebno važno u radu s djecom. Ključ našeg uspjeha temelji se na stalnoj edukaciji osoblja, dostupnosti pacijentima te na potpunoj i brzoj usluzi na jednome mjestu.  S kojim sve ustanovama surađujete i na koji način? Redovito surađujemo s brojnim zdravstvenim ustanovama u javnom i privatnom sektoru, u Hrvatskoj i inozemstvu. Iznimno nam je važno da su ustanove s kojima surađujemo također središta izvrsnosti jer želimo svojim pacijentima osigurati najvišu kvalitetu usluge u svakom segmentu liječenja. Djelatnici poliklinike redovito sudjeluju u znanstvenim i kliničkim istraživačkim projektima, aktivno sudjeluju na stručnim simpozijima, kongresima i tečajevima, kao i u nastavi na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i Osijeku te na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu. Niz godina u Poliklinici organiziramo međunarodne tečajeve i edukacije iz ultrazvuka pedijatrijske dobi, ultrazvučne kontrastne cistografije te iz urodinamske dijagnostike.

191 - srpanj 2020. LIJEČNIČKE NOVINE

37


IZ HRVATSKOGA ZDRAVSTVA

čite dobi. Iznimno je važna naša trajna dostupnost i predanost poslu koji volimo i za koji se stalno educiramo.  Vaše mišljenje o pedijatriji u Hrvatskoj? Imamo li dovoljno pedijatara? U kojem se smjeru potrebno razvijati?

Liječnice Poliklinike Helena slijeva nadesno: Tatjana Lesar, Andrea Cvitković Roić, Iva Palčić i Alemka Jaklin Kekez  Što vas razlikuje od drugih privatnih ustanova sličnog profila u Hrvatskoj? Jedna smo od rijetkih privatnih ustanova u cijeloj regiji i jedina pedijatrijska privatna ustanova u jugoistočnoj Europi koja je uspjela pomoću EU projekta značajno povećati svoje kapacitete, opremiti se najsuvremenijom opremom i dodatno educirati osoblje, čime smo se afirmirali kao najveća privatna pedijatrijska ustanova u cijeloj regiji. Odnedavno nova je kvaliteta poliklinike mogućnost smještaja roditelja i djece iz udaljenih područja u studio apartmane u okrilju Poliklinike. Mogućnost brze realizacije više dijagnostičkih i terapijskih metoda u kratkom vremenu i multidisciplinarna timska procjena naročito su bitni bolesnicima iz manjih ili udaljenijih mjesta te okolnih zemalja. Naša je misija da Poliklinika Helena bude središte izvrsnosti pedijatrijske specijalističko-konzilijarne medicine, mjesto pozitivne energije gdje će se roditelji s povjerenjem javiti radi zdravstvene skrbi svojeg djeteta, a svaki član tima imati priliku razviti svoj profesionalni potencijal. Naravno, toj misiji podređen

38

LIJEČNIČKE NOVINE 191 - srpanj 2020.

je način pristupa poslu kojim se bavimo, komunikacija s djecom i roditeljima, posvećenost, uređenje prostora i ambijenta i pozitivno okružje u kojem radimo.  Koji su glavni nedostaci rada privatnih ustanova Vašeg profila, a koja su moguća rješenja? Pedijatrijska medicina sama po sebi vrlo je zahtjevna i odgovorna te vezana uz velika očekivanja roditelja. Naš je imperativ pružiti vrhunsku medicinsku uslugu i zadobiti povjerenje djece i roditelja. U pedijatrijskoj medicini, koja pokriva pacijente od rođenja do 18. godine života, vrlo je širok spektar bolesti i stanja za koja je potrebno imati znanja i iskustva kako bi se pružila primjerena zdravstvena skrb. Organizirati ovakvu djelatnost na visokoj razini kvalitete i širokom spektru medicinske usluge vrlo je zahtjevno i odgovorno, tu nema mjesta improvizaciji i lošim kompromisima. Svaki segment našeg posla iznimno je bitan kako bi naša usluga bila kvalitetna, od osmjeha medicinske sestre, topline u komunikaciji, empatije, vještina pregleda nemirne ili nesuradljive djece, do okoliša i ambijenta prilagođenog i bliskog djeci razli-

Hrvatska ima vrlo kvalitetne pedijatre, ali nije imuna na aktualne probleme društva i zdravstvenog sustava. Pedijatrijsku primarnu zdravstvenu zaštitu opterećuju nedostatak pedijatara, visoka prosječna dob liječnika, od kojih su mnogi već i u mirovini, te mnogo djece po pojedinom timu. A upravo je prevencija, te dobro organizirana i ekipirana primarna zdravstvena zaštita, temelj funkcioniranja cijelog sustava. Sve više je psihosocijalne problematike, suvremeni način života dovodi do sve više alergijskih bolesti, debljine, autoimunih bolesti, autizma, kronično bolesne i invalidne djece, što zahtijeva nov organizacijski model zdravstvene zaštite. Veću pažnju treba usmjeriti holističkom pristupu medicinskog, socijalnog i edukacijskog sustava kao i funkcionalnoj povezanosti pedijatrijske zdravstvene skrbi primarne, sekundarne i tercijarne razine kako bi se osigurao kontinuitet, ali i dinamika u stvarnim kliničkim prilikama.  Tko je Andrea Cvitković Roić i kakav je Vaš životni put ? Rođena sam u Zagrebu, no zbog prirode posla oca živjeli smo u Beču, Moskvi, Seattleu i Varšavi. Školovala sam se u Moskvi, pohađala zagrebačku matematičku gimnaziju (MIOC) te završila srednju školu u Seattleu. Ruske škole naglasak stavljaju na predmete iz prirodnih znanosti, posebno matematiku, koja je bila i moja prva ljubav. S obzirom na matematički talent bilo bi logično da sam krenula u tehničke znanosti, no već od rane dobi otac me usmjeravao prema medicini. Matematika me naučila logičnom razmišljanju, stvaranju ideja, upornosti i koncentraciji. Završila sam medicinu u Zagrebu i još kao studentica, tijekom turnusa iz interne medicine na KBC-u Zagreb, zarazila sam se ljubavlju prema nefrologiji. S užitkom sam učila od svojih profesora, uzora i velikana nefrologije - prof. Duška Kuzmanića i


IZ HRVATSKOGA ZDRAVSTVA

Tim Poliklinike Helena

njegovog tima, poslije i prof. Mirjane Sabljar Matovinović, prof. Krešimira Galešića i drugih zaljubljenika u nefrologiju. Moju tetu, prim. dr. Ingeborg Winter Fudurić, vrsnu i predanu nefrologicu, slušala sam kao mlad specijalist s divljenjem i upijala njezine savjete. Odlučila sam se baviti pedijatrijskom nefrologijom, koju sam doživjela kao još veći izazov. Specijalizaciju iz pedijatrije završila sam u Klinici za dječje bolesti Zagreb i još tijekom specijalizacije počela se intenzivno baviti ultrazvučnom i urodinamskom dijagnostikom, educirajući se u najboljim europskim i svjetskim središtima. Osim kliničkog rada, s velikim sam entuzijazmom sudjelovala u znanstveno-istraživačkim projektima i doktorirala u dobi od 32 godine u području pedijatrijske urodinamike i ultrazvuka. Kao mlad znanstvenik dobila sam Nagradu Akademije medicinskih znanosti „Borislav Nakić“ za najbolji znanstveni rad objavljen u stranoj literaturi, Nagradu Hrvatskog pedijatrijskog društva „Ernst Mayerhofer“ za najbolji rad objavljen u stranoj literaturi i Nagradu European Society of Pediatric Nephrology na Svjetskom

kongresu nefrologije u Berlinu. Zahvaljujući prof. Antunu Tucaku, kojem sam neizmjerno zahvalna što me prepoznao kao mladu znanstvenicu i uključio u svoj znanstveni projekt o urolitijazi, već u dobi od 35 godina postala sam docent, a u dobi od 39 godina izvanredni profesor na Katedri za pedijatriju Medicinskog fakulteta u Osijeku. Nakon bogatoga kliničkog iskustva u Klinici za dječje bolesti Zagreb te brojnih edukacija u najboljim svjetskim središtima, imala sam viziju otisnuti se u vrlo zahtjevan put privatne polikliničke pedijatrijske djelatnosti. Vođena velikim entuzijazmom, nisam imala osjećaj koliko je taj put težak, odgovoran i zahtjevan, no unatoč brojnim preprekama, danas sam ponosna na status poliklinike i svoj tim djelatnika. Redovito sudjelujem u poslijediplomskoj nastavi na Medicinskom fakultetu u Zagrebu te u dodiplomskoj nastavi na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu i Medicinskom fakultetu u Osijeku, gdje sam i redoviti profesor. Dopredsjednica sam Hrvatskog društva za pedijatrijsku nefrologiju, voditelj Radne skupine za poremećaje mokrenja i neurogeni mokraćni mjehur, član

Upravnog odbora Hrvatskog društva za ultrazvuk u medicini i biologiji te članica brojnih stručnih društava. Pozvani sam predavač na brojnim stručnim i znanstvenim skupovima i tečajevima u Hrvatskoj i inozemstvu. Ponosna sam na svoju obitelj, supruga Gorana, koji je liječnik, kćer Taju i sina Roka te svoje roditelje bez kojih moj profesionalni životni put ne bi bio moguć i koji su me naučili da ne postoji uspjeh bez upornosti, vjere, hrabrosti i ljubavi prema onome što radite.  Kakvi su planovi za budućnost Poliklinike? Cilj nam je dalje stalno razvijati sve medicinske djelatnosti Poliklinike prateći razvoj moderne pedijatrije, širiti spektar sofisticirane dijagnostike, terapije i rehabilitacije, uz trajnu edukaciju svih djelatnika. Povjerenje roditelja i kolega te osmijeh na licu naših malih pacijenata dovoljna su satisfakcija, ali i putokaz našem daljnjem razvoju. Cilj nam je sustavno jačati stručni tim i širiti znanja kojima raspolažemo jer upravo to je i naša najveća snaga.

191 - srpanj 2020. LIJEČNIČKE NOVINE

39


PRIKAZ SLUČAJA

A L E R T > > S TJ E N I C E L  ADA ZIBAR, IVANKA MURŠIĆ, SNJEŽANA ŠULC, ANA KLOBUČAR

Novi koronavirus vjerojatno nam stiže sa životinja što mnogima samo po sebi izaziva nelagodu. Nije potrebno imati fobiju u pravom smislu da bismo zazirali od raznih glodavaca i letećih im rođaka. Opasnost je nažalost nerijetko objektivna i povezana sa zaraznim bolestima. U društvenim životima statistika je važnija od pojedinačnih iskustava, u medicinskim vijestima također, barem ozbiljnima. Tako nas novi koronavirus ugrožava u svjetskim razmjerima a potres u zagrebačkim. Ako se od buhe - anegdote napravi slon, tada to ostaje u okvirima nerazumnoga, no kada se ta buha zakratko pretvori u krdo slonova, tada se mnogi pitaju zašto ona buha nije bila obuzdana još dok je bila buha. Ili šišmiš. Ljenivac ili što već. Za potres nažalost nemamo anegdotalni „valić“ upozorenja. Ovim tekstom željeli bismo upozoriti ne baš na buhu, već nešto slično, iz nedavne realne anegdote. Imunosuprimirana pacijentica iz Zagreba se tijekom onih lockdown tjedana prvoga vala epidemije COVID-19 žalila na dermatitis, koji je praćen telemedicinskim tehnologijama, slikom i simptomima imponirao kao skabijes. No, traje tjednima i ne prolazi na primijenjenu terapiju. Do onoga jutra kada otkrije gmižuće gošće na plahti kreveta u kojemu spava, a za koje se ispostavi da su stjenice.

40

LIJEČNIČKE NOVINE 191 - srpanj 2020.

Već par dana nakon napuštanja stana (koji je prepustila DDD-u radi dezinsekcije) i uz primjenu samo sredstva za nakon uboda insekta (bezreceptno kupljenoga u ljekarni), sve kožne promjene su se povukle bez rezidua. Pacijentica je zbog imunosuprimirajuće terapije imala modificiranu kliničku sliku, reakcija i svrbež kože su bili manje izraženi. Svježe promjene su bile minimalno urtikarijske, a starije su odgovarale kliničkoj slici skabijesa, osobito uz podatak da je svrbež bio jači noću. Parazitološki dokazati uzročnika skabijesa (Acarus, Sarcoptes scabiei) nije lako, jer se mora naći papula u kojoj je trenutačno uzročnik aktivan, a to nalikuje traženju krtice u polju na kojem se nalaze brojni krtičnjaci. Stjenicu pak moramo naći najčešće u posteljnom rublju („bed bugs"). Potom slijedi dezinsekcija prostora, što predstavlja priličnu brigu jer često zahtijeva napuštanje stana dok postupak traje. Kućna stjenica, lat. Cimex lectularius (Linnaeus, 1758.), pripada porodici insekata Cimicidae i redu Hemiptera, polukrilaca. Povremeni je parazit, nema značenje kao prijenosnik bolesti, nego kao napasnik ili molestant. Hrani se krvlju, pa stoga spada u parazite, ali ne završava svoj životni ciklus na domaćinu, već u njegovoj blizini. Stjenice su aktivne noću, danju se skrivaju u pukotinama i šupljinama prostora (zidova, podova, stropova, namještaja, ispod lajsni, okvira prozora,

štokova vrata, ispod tapeta, između rubova i nabora posteljine i madraca, u okvirima slika, uz električne vodove, ispod utičnica te osobito ispod tapeciranog namještaja). Tijekom noći izlaze iz skrovišta i u krevetima pronalaze žrtvu na kojoj se hrane, sišu krv. U praksi su opisane i prilike u kojima se stjenice pojavljuju i na mjestima gdje se ne spava, ali se boravi noću. Svi razvojni stadiji nimfi i odrasle jedinke (mužjaci i ženke) sišu krv. Odrasla kućna stjenica je dužine 5,5 - 7 mm i širine 2,5 - 3 mm. Ima ravno, crvenkasto-smeđe, ovalno tijelo. Koliko je poznato, stjenica ne prenosi uzročnike zaraznih bolesti. Unatoč činjenici da nema ulogu vektora, ima javnozdravstveno značenje zbog lokalnih kožnih reakcija na ubode. Hrani se obično noću, i to krvlju čovjeka i sisavaca, a u njihovom nedostatku napada i ptice, žabe i guštere. Privlači ju toplina i ugljikov dioksid. Hranjenje je bezbolno, jer stjenica probija kožu s pomoću dviju šupljih cjevčica - jednom cjevčicom injicira slinu koja sadrži antikoagulans i anestetik, tako da domaćin ništa ne osjeća, a drugom povlači krv. Ubodi stjenica izazivaju manje ili više izražene kožne alergijske reakcije. Ljudi teško prihvaćaju da se radi o ovim parazitima i nametnicima, jer se kao simbol neimaštine, bijede i prljavštine smatraju reliktima iz nekih davnih vremena, što može biti stigmatizirajuće. No istina je da su ovi nametnici danas globalno prisutni i možemo ih "pokupiti" i donijeti u svoj dom iz najprestižnijh destinacija i najluksuznijih hotela.


PRIKAZ SLUČAJA

U Z D O Z VO LU PACIJE N T ICE

Tipična kožna promjena nakon uboda stjenice urtika sa sitnom središnjom petehijom

Stjenice se prenose s jednoga mjesta na drugo pasivno, najčešće u koferima i torbama tijekom putovanja. Razvoj turizma, porast trgovine robama i porast broja putovanja općenito, dovodi do sve češće pojave stjenica u razvijenom svijetu. Hrvatska prati taj porast. Ipak, iako stjenice možemo donijeti i iz "finog svijeta", veća je opasnost smještaj u siromašnijim prenoćištima s većim prometom gostiju. Zato je važna dodatna pažnja pri rutinskoj higijeni na putovanjima

Kožne promjene od uboda stjenica na nozi imunokompromitirane pacijentice

i pri dolasku kući (pažljiv pregled prtljage, osobito unutarnjih skrivenih rubova torba i kofera). Sve tvrtke registrirane kao izvođači mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (mjere DDD) početkom godine prijavljuju Zavodu za javno zdravstvo nadležnom za županiju broj provedenih mjera DDD na području te županije. Prema ukupnom broju, broj provedenih mjera dezinsekcije stjenica na području grada Zagreba u 2019. godini veći je tri puta nego u

Stjenica na dlanu naše pacijentice

2016. godini i pet puta nego u 2015. godini. Najveći broj dezinsekcija stjenica proveden je u ugostiteljsko-hotelsko-turističkim objektima. U 2019. godini uočen je značajan porast provedenih mjera u privatnim stanovima (za razliku od prethodnih godina). U kontaktu s korisnicima stanova koji zatraže dezinsekciju redovito se doznaje da je pojavi stjenica prethodilo putovanje. Postoji li veza između stjenica, potresa i novog koronavirusa za sada ostaje u sferi teorija zavjere.

U želji za prilagodbom tema Liječničkih novina aktualnostima i zanimanju čitateljstva uvodimo rubriku Prikaz slučaja namijenjenu liječnicima koji nalaze prikladnim upravo u našim novinama izvijestiti o osobitostima slučaja iz vlastite prakse. Uvjet za Prikaz je izvorna fotografija (ili drugi prateći slikovni prikaz). Struktura je analogna standardnom Prikazu slučaja, a stil ležerniji. Referencija je dozvoljeno do pet, a ukupna veličina prikaza, zajedno sa slikom, ne smije biti veća od jedne do dvije stranice u Novinama.

191 - srpanj 2020. LIJEČNIČKE NOVINE

41


COVID -19

Prvi lijek za COVID-19 u EU-u: Europska agencija za lijekove preporučila davanje uvjetnog odobrenja za remdesivir EMA je za procjenu remdesivira provela procjenu u skraćenom vremenskom roku postupkom koji se naziva postupna procjena (engl. rolling review); u takvom se postupku podatci analiziraju postupno, kako postaju dostupni.

Prof. dr. sc. LIVIA PULJAK, dr. med. Hrvatsko katoličko sveučilište, Centar za medicinu i zdravstvenu zaštitu utemeljenu na dokazima

Povjerenstvo za lijekove za primjenu u ljudi (engl. Committee for Medicinal Products for Human Use (CHMP) Europske agencije za lijekove (EMA) preporučilo je davanje uvjetnog odobrenja za stavljanje u promet lijeka Veklury (remdesivir) za liječenje COVID-19 osoba starijih od 12 godina s upalom pluća, čije liječenje zahtijeva primjenu dodatnog kisika. Informacija o preporuci javno je objavljena 25. lipnja na mrežnim stranicama EMA-e. Nakon informacija o lijekovima za COVID-19 u prošlom broju Liječničkih novina, ovo je velika vijest jer je remdesivir prvi lijek za COVID-19 za koji je europsko regulatorno tijelo preporučilo stavljanje lijeka u promet. Remdesivir je ujedno i prvi lijek za COVID-19 za koji se u EU-u traži odobrenje za stavljanje u promet. Zbog aktualne javnozdravstvene krize koju je uzrokovao COVID-19

42

LIJEČNIČKE NOVINE 191 - srpanj 2020.

CHMP je 30. travnja započeo ocjenjivanje podataka o kakvoći remdesivira, o njegovoj proizvodnji, podataka iz pretkliničkih istraživanja, prvih podataka iz pokusa na ljudima i dostupnih podataka o sigurnosti primjene koji su prikupljeni tzv. milosrdnim (engl. compassionate use) programom po kojem pacijenti mogu dobiti neodobrene lijekove u hitnim stanjima. Na taj su način prvi dostupni podatci procijenjeni prije nego li je 5. lipnja proizvođač lijeka podnio zahtjev za stavljanje lijeka u promet. Nakon procjene zaprimljene dokumentacije o remdesiviru CHMP je preporučio njegovo uvjetno odobrenje. Procjena se temeljila uglavnom na podatcima iz kliničkog pokusa NIAID-ACTT-1, koji je financirao američki Nacionalni institut za alergije i zarazne bolesti (NIAID), uz dodatne podatke iz drugih ispitivanja remdesivira. Klinički pokus NIAID-ACTT-1 registriran je na mrežnoj stranici ClinicalTrials.gov 21. veljače pod brojem NCT04280705. Beigel i suradnici objavili su 22. svibnja u New England Journal of Medicine rezultate pokusa, koji je prijevremeno zaustavljen jer su već rezultati prvih analiza pokazali bolje rezultate u skupini koja je primala remdesivir. Preliminarni rezultati dobiveni na uzorku od 1059 ispitanika (538 u skupini koja je primala remdesivir i 521 u skupini koja je primala placebo) pokazuju kako su ispitanici koji su primali remdesivir imali medijan vremena oporavka 11 dana,

u usporedbi s 15 dana u placebo skupini. Vrijeme oporavka definirano je kao otpust iz bolnice i/ili prestanak potrebe za liječenjem dodatnim kisikom kod kuće, ili prestanak potrebe za dodatnim kisikom u hospitaliziranih bolesnika i prestanak potrebe za trajnom medicinskom skrbi. Takav učinak na vrijeme oporavka nije utvrđen u skupini ispitanika koji su imali blage do umjerene simptome bolesti; u tih je bolesnika medijan vremena oporavka bio 5 dana, bez obzira na to jesu li primali remdesivir ili placebo. Osobe s teškim oblikom bolesti, koje su činile oko 90 % svih ispitanika u pokusu, imale su vrijeme oporavka od otprilike 12 dana ako su primale remdesivir, a 18 dana ako su primale placebo. Međutim, nije uočena razlika u vremenu oporavka između bolesnika koji su započeli uzimati remdesivir kad su već bili na mehaničkoj ventilaciji ili izvantjelesnoj membranskoj oksigenaciji (engl. extracorporeal membrane oxygenation, ECMO). Kaplan-Meierove procjene smrtnosti za 14. dan pokazale su rezultat od 7,1 % u skupini koja je primala remdesivir a 11,9 % u placebo skupini. Ozbiljne nuspojave opisane su u 114 (21 %) osoba koje su primale remdesivir i 141 (27 %) osobe s placebom. Podatci o udjelu ispitanika koji su umrli prvih 28 dana od početka terapije još uvijek se prikupljaju za konačnu analizu. Analizirajući dostupne podatke, CHMP je zaključio kako je omjer koristi i rizika za remdesivir povoljan, jer koristi nadmašuju rizike za pacijente s upalom pluća kojima je nužna i terapija dodatnim kisikom, i za one s teškim oblikom bolesti. Remdesivir se primjenjuje intravenski i njegova je primjena ograničena na zdravstvene ustanove u kojima se može intenzivno nadzirati bolesnike i moguće štetne učinke lijeka. Način doziranja je sljedeći: prvi dan 200 mg remdesivira, a nakon toga 100 mg dnevno


COVID -19

najmanje četiri dana, ali ne dulje od devet dana. Uvjetno odobrenje koje preporučuje CHMP jedan je od mehanizama stavljanja lijeka u promet koji podrazumijeva ubrzan postupak i raniju dostupnost lijekova za bolesti za koje još nema odgovarajuće terapije. Takvim postupkom odobrava se stavljanje u promet lijeka za koji još ne postoji odgovarajuća i očekivana količina podataka, jer se procjenjuje kako bi ranija

dostupnost lijeka bolesnicima nadmašila rizike privremenog nedostatka cjelovitih podataka. Kako bi se u cijelosti mogla procijeniti djelotvornost i sigurnost remdesivira za liječenje COVID-19, podnositelj zahtjeva (tvrtka koja želi prodavati lijek) mora EMA-i dostaviti konačne podatke o rezultatima ispitivanja remdesivira najkasnije do prosinca ove godine. Daljnji podatci o učinkovitosti i sigurnosti primjene priku-

pljat će se nakon stavljanja lijeka u promet te će ih tijela EMA-e redovito procjenjivati. Preporuku CHMP-a još treba odobriti Europska komisija; EMA najavljuje da se očekuje ubrzan postupak odlučivanja kako bi bilo moguće što skorije stavljanje lijeka u promet u EU-u. Literatura Beigel JH i sur. Remdesivir for the Treatment of Covid-19 Preliminary Report. N Engl J Med. 2020. PMID: 32445440.

Dojenje i COVID-19 - DA! Prim. TATJANA NEMETH BLAŽIĆ, dr. med.

S novonastalim stanjem svjetske epidemije COVID-19 pojavilo se i pitanje može li se on i njegov uzročnik SARS-CoV-2 prenijeti s majke na dijete tijekom dojenja. Stoga je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) 23. lipnja donijela preporuke vezane uz dojenje i COVID-19. Dojenje ima pozitivne zdravstvene i druge učinke na dijete (poticaj tjelesnog, emocionalnog, osjetilnog i kognitivnog razvoja, pomaže zaštitu od nekih infekcija), a i na majku (smanjenje rizika od raka jajnika i dojke, pomoć u regulaciji tjelesne mase, pozitivan utjecaj na financije obitelji, okoliš i dr.). Osim što pruža prvu i najbolju hranu za dijete, to je i jedinstvena mjera očuvanja zdravlja djece od najranije dobi, uz razne oblike blizine majke i djeteta koji značajno doprinose zdravlju i razvoju novorođenčadi. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje početak dojenja neposredno nakon rođenja te prvih šest mjeseci isključivo dojenje (samo majčino mlijeko u prehrani, bez ikakvih namirnica i vode), uz postupno uvođenje dohrane uz nastavak dojenja do druge godine djetetova života i dulje, ako majci i djetetu to odgovara. Sustavnim pregledom dostupne znanstvene literature u analizu su uključena 153 članka o dojenju majki koje su imale

COVID-19. U 46 parova majka-dijete testirani su uzorci majčinog mlijeka na novi koronavirus. Od 46 majki koje su imale COVID-19 13 dojenčadi imalo je pozitivan ishod testiranja na SARSCoV-2 , a u 43 majke mlijeko je prilikom testiranja molekulskim postupkom (RT-PCR) bilo negativno. U tri majke nađen je pozitivan nalaz mlijeka na virusne čestice (nevijabilan virus), od kojih je jedno dijete imalo pozitivan nalaz na COVID-19 (nepoznat način dojenja i zaraze - zbog prijenosa preko mlijeka ili bliskog kontakta s majkom?), a druga su dva djeteta bila negativna (jedno je dojeno, a drugo je hranjeno izdojenim mlijekom bez otkrivenih virusnih čestica. U 80 % (12/15) uzoraka majčinog mlijeka nađeni su imunoglobulini A (IgA). Unatoč određenim ograničenjima istraživanja (podaci iz prikaza slučajeva, niza slučajeva ili klastera, bez istraaživanja poput kohortnih ili istraživanja parova, nedovoljno podataka o jačini i trajanju zaštite djeteta protutijelima IgA, nepoznati podaci o putu prijenosa zaraze na dijete te nepoznati podaci o vijabilnosti i infektivnosti virusa), i nepoznanicama može li se SARSCoV-2 prenijeti majčinim mlijekom ili bliskim kontaktom s majkom, sadašnji podaci nisu dostatni za zaključak da se ovaj virus može prenijeti vertikalnom transmisijom pri dojenju. Zaključno, SZO preporučuje da bi majke s potvrđenim COVID-19 ili sumnjom

na COVID-19 trebale započeti ili nastaviti dojenje, uključujući i zajednički boravak rodilje sa svojim čedom (rooming-in), prakticiranje kontakta „koža na kožu“, posebice nakon rođenja i u prvim danima uspostavljanja dojenja. U male djece je mogućnost zaraze novim koronavirusom mala, a infekcija je obično blaga ili asimptomatska pa koristi pretežu nad nedostacima nedojenja i odvojenosti majke i djeteta. U ovom trenutku dokazi upućuju na to da je COVID-19 puno manji rizik za dijete nego druge infekcije od kojih dojenje štiti. Pritom je važno pridržavati se mjera prevencije kontaktnog prijenosa novog koronavirusa s majke na dijete. Majka treba nositi masku u blizini djeteta te redovito prati ruke prije i nakon bliskog kontakta s djetetom. Koristi dojenja i interakcije između majke i djeteta u zaštiti od infekcija i za poboljšanje zdravlja posebice je važno u kriznim stanjima, kada mogu biti ugroženi higijena i opskrba čistom vodom, osiguravanje trajnih zaliha zamjenske hrane i dostupnosti zdravstvenih i drugih službi. Koliko je dojenje poželjno i važno pokazuje i činjenica da se već godinama obilježava Međunarodni tjedan dojenja od 1. do 7. kolovoza, što je jedan od mnogih načina promicanja dojenja. U tome možemo pomoći i mi, tako da im budemo podrška, a ako imamo iskustva s dojenjem podijelimo ih s budućim majkama. e-mail: tatjana.nemeth-blazic@hzjz.hr

191 - srpanj 2020. LIJEČNIČKE NOVINE

43


COVID -19

COVID-19 - djeca nažalost nisu pošteđena Pripre m i l a L A DA ZI BA R

U novinskom članku „Children have not been spared by the coronavirus“ objavljenome u San Francisco Chronicle u SAD-u 05. lipnja ove godine, autorice Nore Pfaff, mlade američke pedijatrice hrvatskog podrijetla (rođene u Zagrebu 1989.), djeca se ističu kao kolateralne žrtve aktualne pandemije novog koronavirusa na brojne načine koji nisu izravna posljedica njihove eventualne zaraze SARS-CoV-2. U početku se, kao pedijatrica i majka, bojala samoga virusa, bojala se da ga ne „donese“ kući i ne prenese ukućanima, uključujući i djetetu. Također je strahovala da bi odjeli u njezinoj bolnici mogli biti „pretrpani“ djecom oboljelom od COVID-19. Ubrzo je odahnula uvidjevši da sam SARSCoV-2 rijetko značajno aficira dječju populaciju. I konačno, priznaje da nije ni slutila kakvim su drugim skrivenim opasnostima djeca izložena uz ovu pošast. U svibnju su očekivali male bolesnike s, uglavnom, egzacerbacijom astme, no bolničke krevete punili su mališani sa stanjima koja su bila posljedica aktualnog društvenog stresa. Pokazalo se da za mnogu djecu obiteljski dom zapravo nije sigurno mjesto. Dr. Pfaff navodi da je tijekom samo jednoga tjedna vidjela više suspektnih zlostavljanja djece nego se inače vidi tijekom više mjeseci. Djeca su sada zatvorena s potencijalnim zlostavljačem koji je možda ostao bez posla i gleda u prazan hladnjak (što ga nikako ne opravdava, samo se navode realne društvene okolnosti), a vrtići i škole su zatvoreni. Porast učestalosti zlostavljanja djece tijekom prirod-

44

LIJEČNIČKE NOVINE 191 - srpanj 2020.

nih katastrofa, nažalost, nije ništa novo. Djeca s psihičkim poremećajima rizična su za pogoršanja, a zbog epidemiološke opasnosti nemaju dostupnu uobičajenu bolničku skrb, što dodatno ugrožava njihovo zdravlje. Autistična djeca postaju agresivnija i autoagresivnija, a roditelji, opet zbog epidemioloških mjera, ostaju bez stručne i institucijske pomoći u zaštiti takve djece od samoozljeđivanja. Brojna dotada zdrava djeca projiciraju psihički stres zbog novonastalih ograničenja, straha i napetosti kroz organske simptome i postaju pacijenti podvrgnuti pretragama pa i liječenju zbog npr. probavnih ili dišnih teškoća (dodatne frustracije i djeci i roditeljima izaziva neizvjesnost dijagnoze koja često ostaje neotkrivena). Druga pak stvarno bolesna djeca ne dobiju pravodobnu medicinsku skrb zbog straha

od zaraze i zbog epidemioloških uputa čime njihovo zdravlje biva dodatno ugroženo a dijagnostika i liječenje odgođeni, katkad nepovratno neponovljivo i s teškim posljedicama. Zaključuje kako djeca, nažalost, nisu pošteđena. Naprotiv. Multisustavni upalni poremećaj svakako je teška prezentacija COVID-19 koja zahvaća baš dječju dob, no prethodno navedene neinfektivne posljedice ove pandemije nisu zanemarive i zapravo su puno većih razmjera. Fizičko distanciranje i izolacija nužne su mjere, no uz iste moramo imati strategiju prepoznavanja, sprječavanja i „liječenja“ mogućih kolateralnih zdravstvenih rizika u vezi s novonastalim nezahvalnim socijalnim okolnostima. Dr. Nora Pfaff navodi da je sretna što radi u bolnici koja provodi istraživanje na tu temu i na taj način se posvećuje boljoj spremnosti na ovakvu ugrozu.


COVID -19

OSVRT NA OSVRT NORE PFAFF Djeca i COVID-19 Au t o r: TOMISLAV FRANIĆ

U svom osvrtu na predhodnoj stranici ovoga broja kolegica Pfaff kaže da djeca nisu ostala pošteđena u vremenu COVID-19. Njeno je iskustvo u hrabroj opreci s vrhunskim znanstvenim časopisima koji tvrde da su djeca ipak pošteđena. Pa se tako u Lancet Child and Adolescent Health može pročitati da je COVID-19 u djece prosječne dobi od pet godina obično blaga bolest, vrlo mali udio razvije ozbiljne simptome s potrebom hospitalizacije u jedincima intenzivne skrbi, a fatalan ishod je vrlo rijedak (četvoro od 582 praćena djeteta). Dodatno, Nature Medicine tvrdi da djeca i mladi do 20 godina imaju dvostruko manje izglede da obole od COVID-19, a i tada puno rjeđe iskuse kliničke simptome od starijih dobnih skupina. Takvi rezultati sugeriraju da protuepidemijske intervencije i mjere koje ciljaju djecu, poput zatvaranja škola, imaju ograničen učinak u nadzoru širenja zaraze i propituju konačnu vrijednost i ishod restriktivnih mjera, kako za društvo tako i za samu djecu. U svjetlu takvih nalaza moglo

bi se promišljati da smo potpunim lockdownom oštetili djecu i mlade puno više nego što smo predviđali. Stoga se iskustvo naše kolegice uklapa u širu sliku koja kazuje da djeca ne samo da su jako pogođena pandemijom u akutnom smislu, nego bi se jatrogene posljedice tretmana mogle očitovati u svojoj punini tek u vremenu koje nas čeka. Pandemija je uzrokovala neviđene socioekonomske promjene širom svijeta. Uloženi su golemi napori da se očuvaju životi i učinkovit zdravstveni sustav. Drugi, ne manje važan cilj, bio je umanjiti ozbiljne ekonomske posljedice zdravstvene krize. Zdravlje i/ili ekonomija? U kategoriji zdravlja pretpostavljeno je akutno pitanje spašavanja golih života dugoročnim posljedicama. Ostvarivanje tih suprotstavljenih ciljeva teško je pomiriti i dugo će nas pratiti dvojbe. Težak je to zadatak čak i u uvjetima postojanosti, jasnih smjernica i pravila. To je u ovim okolnostima izostalo i uzrokovalo strah, zabrinutost i neizvjesnost na brojnim razinama. Taj strah se proteže na svim razinama naših života i funkcioniranja. Tu je strah u vezi sa sadašnjim stanjem, zabrinutošću za zdravlje i dobro stanje članova obitelji i voljenih osoba, mogućnošću da se mi ili oni ne zarazimo, zabrinutošću koliko će kriza trajati i kakve će ekonomske posljedice imati te ultimativnom nesigurnošću u vezi s nadolazećom budućnošću. U atmosferi straha, ograničenjima i izazovima funkcionirao je i zdravstveni sustav koji je morao adresirati izazove pandemije novim i nepoznatim virusom, a ne zapostaviti ostale zdravstvene potrebe. Kako i koliko smo uspjeli to ćemo tek vidjeti. No kriza ovih razmjera ne može ne ostaviti traga na psihičkom funkcioniranju svih nas uključujući, pa čak i naglašavajući najmlađe. Oni su imali i svoje bonuse u vidu štrajka obrazovnog sustava, Zagreb je iskusio i potres, a samo je čudo da se meteorit iznad sjever-

Nažalost imamo razmjerno nedavna ratna iskustva velikih društvenih trauma na temelju kojih možemo povući usporedbu i predvidjeti da će to biti iskustvo traume. Stoga naslove o bezopasnosti korone za mlade treba uzeti s oprezom.

ne Hrvatske krajem veljače raspao u zraku u gromoglasnoj eksploziji i nije završio na tlu pa da upotpunimo kolekciju nevolja. U tom kaosu nepredvidivosti, nesigurnosti i loših odluka dodatno loše su prošle najmanje tri kohorte djece: učenici prvih razreda, učenici osmih razreda i maturanti koji su poslužili kao moneta za potkusurivanje nekoliko uključenih donositelja odluka. Sve ovo neizbježno je povezano s mentalnim zdravljem populacije, skrbi za mentalno zdravlje i ishodima u području mentalnog zdravlja. Skrb za duševno zdravlje mladih fundamentalno je pitanje na samo zbog aktualnih potreba nego i zbog vrlo vjerojatnih posljedica pandemije. Nažalost, za brojnu djecu djetinjstvo i bez epidemije nije razdoblje bezbrižnosti i sreće, te je neupitno da će ovakve iznenadne promjene bez presedana ostaviti posljedice na buduće psihološko funkcioniranje pojedinaca i društva u cjelini. S obzirom na to da je ovo nedoživljeno stanje, teško je točno predvidjeti prirodu tih promjena. Nažalost imamo razmjerno nedavna ratna iskustva velikih društvenih trauma na temelju kojih možemo povući usporedbu i predvidjeti da će to biti iskustvo traume. Stoga naslove o bezopasnosti korone za mlade treba uzeti s oprezom. U ovim prilikama, na razini sadašnjih saznanja i imajući na umu dosadašnja iskustva, puno životniji je dojam i upozorenje kolegice Pfaff. tomislav.franic@mefst.hr

Štivo: Florian Götzinger, Begoña Santiago-García, Antoni Noguera-Julián, Miguel Lanaspa, Laura Lancella, Francesca I Calò Carducci et al. COVID-19 in children and adolescents in Europe: a multinational, multicentre cohort study. Lancet Child and Adolescent Health (2020) Nicholas G. Davies, Petra Klepac, Yang Liu, Kiesha Prem, Mark Jit, CMMID COVID-19 working group & Rosalind M. Eggo Age-dependent effects in the transmission and control of COVID-19 epidemics. Nature Medicine (2020) Tomislav Franic & Katarina Dodig Curkovic. Covid-19, Child and Adolescent Mental Health - Croatian (in)experience. Irish Journal of Psychological Medicine (2020)

191 - srpanj 2020. LIJEČNIČKE NOVINE

45


COVID-19

Interaktivni epidemiološki probir na COVID-19 Primjena novih tehnologija u epidemiološkom probiru – primjer dobre prakse  Dr. sc. MATIJANA JERGOVIĆ, dr. med. spec. epidemiologije i uži spec. zdr. ekologije Prim. MELITA JELAVIĆ, dr. med. spec. epidemiologije Prim. MIRJANA LANA KOSANOVIĆ LIČINA, dr. med. spec. epidemiologije Izv. prof. prim. dr. sc. VANJA TEŠIĆ, dr. med. spec. epidemiologije Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ Zagreb

Služba za epidemiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ (dalje: Zavod) pokazala je tijekom provedbe protuepidemijskih mjera na razini Grada Zagreba u odnosu na broj provedenih mjera nadprosječnu mogućnost prilagodbe na izvanredne uvjete nastale nastupom epidemije. Epidemiološki tim Zavoda pokazao je otvorenost za primjenu novih tehnologija u radu, kako bi se osigurali maksimalna učinkovitost procesa, sigurnost i informatizacija procesa prikupljanja epidemioloških podataka te ubrzao i unaprijedio način komunikacije s potencijalno zaraženim osobama. Zahvaljujući donaciji IT sustava Pozivnog centra

(www.korona.prijavnicentar.hr) Zavodu, sustav je nadograđen brojnim alatima za epidemiološki probir u svrhu procjene razine rizika obolijevanja. Algoritmi probira i kategorizacije rizika podataka o pacijentu razvijeni su na temelju praćenja praktičnog rada epidemiologa Zavoda tijekom najintenzivnijeg razdoblja epidemije u Gradu Zagrebu tijekom mjeseca ožujka 2020. godine, kada je trebalo kontaktirati oko 800 ljudi dnevno. Tada se pokazala potreba najviše razine spremnosti epidemiologa za probir osoba u povećanom riziku, prikupljanje velikog broja podataka, smanjenje trajanja telefonskih poziva i povećanje brzine donošenja odluka o postupanju. Ovaj sustav s kapacitetom za unos preko 10.000 upisa u minuti značajno je pomogao u povećanju učinkovitosti i integraciji protuepidemijskih procesa u Službi. Informatizacija epidemiološkog probira i upravljanja podatcima predstavlja dodanu vrijednost za suvremeni zdravstveni nadzor zaraznih bolesti radi: povećanja učinkovitosti epidemiologa tijekom epidemije, primjene standardiziranih algoritama za probir upisanih slučajeva,

Slika 1. Shematski prikaz funkcionalnosti sustava

više razine sigurnosne pohrane podataka, jedinstvenog sučelja s vidljivim svim slučajevima za sve epidemiologe u Gradu Zagrebu, formiranje “dinamičnog” kartona s detaljnom epidemiološkom anamnezom za svaku osobu pod nadzorom, nadzora i povezivanja kontakata s oboljelim osobama u svrhu prevencije širenja zaraze, evidencije i brzog probira svih izvršenih akcija tijekom zdravstvenog nadzora, praćenja grupiranja žarišta epidemije u web GIS sučelju sustava, olakšanog izvještavanja iz sustava prema Digitalnoj platformi za praćenje COVID19 Ministarstva zdravstva i prema brojnim ostalim ključnim dionicima, automatiziranog naručivanja na testiranje u drive-inu Zavoda te automatizacije i pohrane povijesti komunikacije s pacijentima generiranjem obavijesti o rezultatima testiranja, završetku nadzora i ostalom, izravno iz sustava Prijavnog centra. Sustav je prilagođen korisnicima te omogućuje epidemiologu da tijekom razgovora dodijeli statuse građanima, osobama sa sumnjom na COVID-19 ili oboljelima te definira potrebne akcije pa se tako prati i vodi cijeli tijek postupanja, sve do oporavka, izlaska iz karantene, prijema u bolnicu ili otpusta iz nje. Ovaj primjer jedan je od dokaza mogućnosti učinkovite suradnje između gospodarskog i zdravstvenog sektora i tijekom najvećih kriza, sukladno načelima Europske zajednice u smislu poticaja inovacija. Zahvaljujemo se tvrtki INTIS iz Zagreba što je prepoznala tu mogućnost i donirala svoj informatički prijedlog, koji se kroz svakodnevnu suradnju s epidemiolozima pretvorio u učinkovito informatičko rješenje za borbu protiv COVID-19. Kontakt: matijana.jergovic@stampar.hr

46

LIJEČNIČKE NOVINE 191 - srpanj 2020.


COVID-19

Molekularno testiranje na SARS-CoV-2 Nezamjenjiv dio COVID-19 dijagnostike ključan za suzbijanje pandemije u prijecijepnom razdoblju Prof. dr. sc. JASMINA VRANEŠ, dr. med.

Molekularne metode imaju veoma značajnu ulogu u dijagnostici i liječenju zaraznih bolesti. Dijagnostičke mogućnosti u kliničkoj mikrobiologiji s vremenom su se mijenjale i unaprjeđivale. Dok je 19. stoljeće bilo zlatno doba bakteriologije zbog uvođenja mogućnosti kultivacije i izolacije pojedinih bakterijskih patogena uvođenjem krutih hranilišta u dijagnostički proces, a 20. stoljeće zlatno doba virologije zahvaljujući uvođenju stanične kulture kao novog medija za kultivaciju virusa, 21. stoljeće je doba molekularne mikrobiologije. Molekularne metode imaju svakodnevnu primjenu u postavljanju etiološke dijagnoze bakterijskih i virusnih infekcija, odabiru terapije i praćenju njena uspjeha te sprječavanja širenja rezistencije i širenja patogena u bolnicama, domovima za starije i zajednici. U kliničkoj virologiji i mikologiji također se danas sve više upotrebljavaju pa molekularne metode nisu više rezervirane samo za znanstvena istraživanja. Molekularna detekcija virusnih patogena danas je temelj virološke dijagnostike i amplifikacijske metode zamijenile su kultivaciju virusa te snažno prodrle u kliničku praksu. Brojne mogućnosti su na raspolaganju: od brzih molekularnih testova POC (testova koji se upotrebljavaju na mjestu pružanja zdravstvene skrbi, od engl. point of care), preko različitih amplifikacijskih i hibridizacijskih testova, do tzv. multipleks amplifikacijskih testova koji su laboratorijski testovi i upotrebljavaju ih kliničke mikrobiologije osposobljene za molekularnu dijagnostiku. Molekularno testiranje na novi koronavirus (SARS CoV-2) nezamjenjiv je dio dijagnostike COVID-19. Iako je SARS CoV-2 lako uzgojiv virus, kultivacija je dugotrajna i traje danima. Kako je riječ o

novom virusu visoke infektivnosti, te zbog činjenice da kultivacija generira veliku količinu virusnih čestica pa stoga što još nema cjepiva niti specifične protuvirusne terapije, kultivacija je moguća samo u laboratorijima koji imaju visok stupanj zaštite (BSL 3, od engl. biosafety level 3). Nasuprot tome, molekularna je detekcija virusa uporabom amplifikacijskih testova brza, specifična i osjetljiva, pa je cijeli postupak od izolacije virusne nukleinske kiseline, amplifikacije i detekcije ciljnih gena moguće završiti u vremenu od tri do četiri sata uz uobičajene zaštitne mjere kliničkog mikrobiološkog laboratorija (BSL 2) i prethodnu inaktivaciju uzorka. Brojni su molekularni amplifikacijski testovi za detekciju SARS CoV-2 dostupni već i na našem tržištu. Od brzih testova POC, koje rabe manji klinički mikrobiološki laboratoriji koji nemaju mogućnost molekularne dijagnostike i bolnice za hitne slučajeve, pa do multipleks testova PCR koji pored drugih respiratornih virusa u panelu sadržavaju i SARSCoV-2, sve je trenutačno dostupno i nama u Hrvatskoj. Na početku pandemije, kada se radio jedino in house test RT-PCR u znanstvenoj jedinici Klinike za zarazne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, preko poluautomatiziranih te u potpunosti strojno automatiziranih testiranja RT-PCR s komercijalno dostupnim kitovima u samo tri dijagnostička mjesta u Zagrebu, postupno su uvedena testiranja prvo u svim većim gradovima (Rijeka – Split - Osijek), a poslije i u gotovo svim drugim hrvatskim regionalnim središtima. Danas smo mnogo bolje tehnološki opremljeni nego na početku pandemije. Nedavno je Klinika za zarazne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ dobila i uređaj visoke protočnosti uz pomoć kojega se može u jednom danu potpuno automatizirano obraditi oko 1300 uzoraka. U kliničkim mikrobiološkim laboratori-

jima širom zemlje nabavljena je i nabavlja se i druga nužna oprema, koja je značajno povećala dijagnostičke kapacitete testiranja u nas. Testovi RT-PCR, koji se upotrebljavaju nakon što klinički mikrobiološki laboratorij uspješno prođe dijagnostički panel za postavljanje metode, razlikuju se ovisno o uređajima koje laboratorij posjeduje; prednost imaju pouzdani klinički validirani testovi s certificiranom kvalitetom (IVD-CE), visoke osjetljivosti i specifičnosti. Cijenu molekularnog testa na SARS-CoV-2 odredio je HZZO i iznosi 1506,08 HRK. To je uprosječena cijena materijala i rada za taj dijagnostički postupak. Cijena je ista za cijelu Hrvatsku, i nije dozvoljeno snižavanje cijene kod velikog broja testiranja u slučaju tržišnog ugovaranja, budući da je to ugovorena cijena s HZZO-om koji je povlašteni partner. Klinički mikrobiološki laboratoriji u Hrvatskoj uveli su i serološka testiranja na SARSCoV-2, ali HZZO još nije donio cijenu za imunoenzimne -ELISA i kemiluminiscentne - CLIA testove koji detektiraju protutijela. Za sada postoji cijena samo za test neutralizacije (NT) koji se radi samo u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ (surogat NT - BSL2). Serološka testiranja dijagnostička su dopuna i ne mogu zamijeniti molekularna testiranja koja detektiraju sam virus i imaju ključnu ulogu u suzbijanju pandemije u prijecijepnom razdoblju jer omogućuju brzu detekciju virusa i provođenje epidemioloških mjera za suzbijanje širenja novoga koronavirusa. Brzi imunokromatografski testovi za detekciju SARS-CoV-2 i brzi imunokromatografski serološki testovi za detekciju protutijela na SARS-CoV-2 ne preporučaju se zbog visokog udjela lažno pozitivnih i lažno negativnih rezultata, a ako se upotrebljavaju nužna je potvrda njihovih rezultata bilo uporabom validiranog RT-PCR-a ili ELISA/ CLIA serološkog testa.

191 - srpanj 2020. LIJEČNIČKE NOVINE

47


COVID-19

O rga n iz ira nj e n as t ave n a M EF - u ti j e ko m e p id emi j e C OVID-19 u vrijeme donošenja odluke, prelaze iz klasičnoga u virtualno okruženje.

Prof. dr. sc. MIRZA ŽIŽAK, dr. med.

Epidemija COVID-19 promijenila je tijekom protekla tri i pol mjeseca ne samo naš svakodnevni način života, već je dovela i do tektonskih promjena u visokoškolskom obrazovanju. Naime, u okviru preventivnih mjera s ciljem sprječavanja širenja epidemije COVID19 među studentima i osobljem fakulteta, prof. Marijan Klarica, dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (MEF) 13. ožujka 2020. donosi, na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske o obustavi izvođenja nastave u visokim učilištima, srednjim i osnovnim školama te redovnog rada ustanova predškolskog odgoja i obrazovanja, odluku o prekidu svih oblika klasične nastave te nalaže svim katedrama da osiguraju nastavak provođenja nastave u virtualnom okruženju fakultetskog sustava za upravljanje nastavnim sadržajima i aktivnostima, poznatijeg kao fakultetski LMS (eng. Learning Management System). Navedenu odluku i tražene promjene na MEF-u dočekujemo spremno i u vrlo kratkom vremenu gotovo svi predmeti čija se nastava provodila

48

LIJEČNIČKE NOVINE 191 - srpanj 2020.

Razlog takvom brzom i prilično „bezbolnom“ prijelazu iz klasičnoga u virtualno okruženje ležao je prije svega u dobrom organiziranju rada u okviru LMS-a. Naime, na MEF-u se dovoljno rano uvidjelo kako je uvođenje e-učenja u nastavni proces ključno za ostvarivanje izvrsnosti u obrazovanju i temelj za postizanje visokog stupnja uspješnosti, kojim bi se osigurala vodeća nacionalna i regionalna uloga našeg fakulteta u privlačenju najboljih studenata. Stoga, na našem fakultetu najprije dolazi do sporadičnog razvoja e-učenja, a zatim tijekom prethodnih dvanaest godina do sustavnog razvoja e-učenja i njegove primjene u sve predmete na svim studijskim godinama. Takvim smo radom MEF vrlo brzo pozicionirali u skupinu fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s najbolje razvijenim i implementiranim e-učenjem u nastavni proces. Ključnim se u procesu razvoja i primjene e-učenja na MEFu i njegovo pozicioniranje među najbolje fakultete smatra izrada i postavljanje vlastite Strategije razvoja e-učenja na čijim je temeljima postavljen cjelokupni razvoj e-učenja na MEFu. Kako bi se lakše razumjelo što smo sve radili u cilju bržeg i bezbolnijeg prijelaza s klasične na nastavu na daljinu potrebno je pojasniti na koji način smo i prije epidemije u okviru MEFa razvijali i primjenjivali e-učenje u nastavi te koliko smo daleko u tome došli.. Stoga bih se najprije vratio na 2008. jer se te godine odlučujemo da u okviru postojeće informatičke infrastrukture razvijamo vlastiti LMS koji izgrađujemo na platformi Moodle (program otvorenog koda) koju smo programski mijenjali i prilagodili našim potrebama i specifičnostima našeg studija. Danas MEF posjeduje četiri samostalne instance LMS-a. Najprije smo postavili LMS za integrirani preddiplomski i diplomski studij medicine na

hrvatskom jeziku (MEF-LMS), zatim za integrirani preddiplomski i diplomski studij medicine na engleskom jeziku (MSE-LMS), potom za poslijediplomski i doktorski studij (PDS-LMS) i na kraju za diplomski studij sestrinstva (DSS-LMS). Kako bismo lakše nadzirali i upravljali sa svim četirima instancama LMS-a izradili smo poseban softverski program s kojim smo automatizirali ključne funkcije u LMS-u (automatsko otvaranje kolegija, automatizirano i nadzirano upisivanje nastavnika i studenta u redovite i izborne kolegije prema njihovu statusu u SEN-u i sustavu ISVU i sl.). Pored izgradnje vlastitog LMS-a uspostavljamo Ured za e-učenje koji na sebe preuzima odgovornost za cjelokupan razvoj i sustavnu primjenu e-učenja u sve predmete na sva četiri studijska programa. I treća stvar koju smatramo ključnom za sadašnju uspješnu provedbu nastave na daljinu jeste uvođenje koordinatora za pojedine kolegije LMS. Naime, kako bismo uspostavili dobru koordinaciju između Ureda i katedri čiji su predmeti postavljeni u LMS organizirali smo mrežu naših nastavnika-koordinatora koji su bili zaduženi za provedbu politike Ureda za e-učenje i osiguravanje funkcionalnosti LMS kolegija. O važnosti njihove uloge u radu LMS-a najbolje govori podatak da su koordinatori nakon prijelaza na nastavu na daljinu bili među najtraženijim pojedincima, budući da su svojim znanjem mogli pomoći u rješavanju brojnih problema s kojima su se nastavnici susretali prilikom rada u LMS kolegijima. Pored toga, koordinatori su tijekom prva dva mjeseca nastave online bili glavna spona između Ureda za e-učenje i nastavnog osoblja, što je bilo od goleme važnosti, budući da je u tom razdoblju nastajao cijeli niz uputa, priručnika, podkastova i video tutorijala koje je Ured stvarao s ciljem da pomogne lakšem i bezbolnijem prolasku kroz navedeno razdoblje. Prelaskom u virtualno okruženje mnogi su koordinatori postali glavni pokretači, organizatori i kreatori aktivnosti u pojedinim LMS kolegijima.


COVID-19

Isto tako, kad se predmeti u LMS-u promatraju prema razini primjene e-učenja, bili smo prilično dobro pripremljeni za brzi prijelaz na nastavu online. Prije početka epidemije nije bilo predmeta u u LMS-u u kojem se nije provodila barem neka od tri razine primjene e-učenja. U manjem broju predmeta primjenjuje se prva, osnovna razina primjene e-učenja, kojoj je svrha osigurati studentima primjeren pristup informacijama o kolegiju, olakšati komunikaciju između nastavnika i studenata, te omogućiti studentima korištenje odabranih nastavnih materijala. Drugu razinu primjene e-učenja provodi najveći broj naših predmeta na LMS-u, u kojima se pored obavijesti i informacija o predmetu i ispitu postavljaju raznovrsni nastavni e-materijali, poput prezentacija u PowerPointu, tekstova, video zapisa s kanala Youtube, diskusijskih foruma te kraćih ili duljih online testova za samoprocjenu znanja. I konačno, treću razinu primjene e-učenja provodi manji broj predmeta u kojima se promjenom pedagoško metodičkog pristupa (primjena tzv. metode obrnute učionice) nastoje ostvariti dva cilja: podići kvaliteta nastave te povećati količina i kakvoća usvojenog znanja studenata. Prema tome, dio katedri je i prije pojave epidemije provodio tzv. mješovitu nastavu (integracija klasične nastave s radom u LMS-u) do razine da su je ugradili u izvedbene planove svojih predmeta. Zahvaljujući redovitim analizama aktivnosti unutar LMS-a znali smo da se najaktivniji predmeti u LMS-u nalaze među predmetima prve tri studijske godine i među pojedinim javnozdravstvenim predmetima, dok je većina predmeta četvrte do šeste studijske godine bila slabo aktivna u LMS-u. Takvi rezultati nisu bili neobični budući da najveći broj nastavnika kliničkih predmeta završnih studijskih godina nije aktivno sudjelovao u radu predmeta u virtualnom okruženju LMSa. Budući da je aktivnost predmeta u LMS-u neposredno povezana s aktivnošću nastavnika tih predmeta na LMS-u mogli smo jasno vidjeti gdje ćemo trebati usmjeriti najveći dio aktivnosti nakon prelaska na nastavu online.

Atmosfera s prvog prijemnog ispita na daljinu (studij na engleskom), MEF Zagreb Bilo kakav napredak u razvoju i primjeni e-učenja ne bi bio moguć bez odgovarajuće edukacije nastavnika. Stoga smo tijekom proteklih dvanaest godina organizirali niz predavanja i više od 40 dvodnevnih radionica, po uzoru na slične radionice sveučilišnog Centra za e-učenje, u okviru kojih smo polaznike (suradnici, asistenti, docenti, profesori, pročelnici, ravnatelji suradnih zdravstvenih ustanova, prodekani i dekani MEF-a) učili kako koristiti resurse i aktivnosti u LMS-u te kako primjenjivati različite tehnologije e-učenja u cilju povećanja kakvoće nastave. Nismo zabravili ni naše studente. Posljednjih osam godina redovito na samom početku akademske godine provodimo radionicu u kojoj brucoše najprije upoznajemo s primjenom e-učenja na MEF-u, a zatim ih „vodimo„ kroz LMS i upoznajemo s mogućnostima koje im LMS može pružiti. Dakle, dobrom organizacijom rada, trajnom edukacijom kako nastavnika tako i studenata, te kvalitetnom korisničkom podrškom uspjeli smo prije početka epidemije aktivnost u LMS-u, prezentiranu prosječnim brojem posjeta kolegijima na LMS-u, povećati na približno 85.000 posjeta tjedno, dok smo istodobno u kolegije postavili preko 3.000 različitih

e-sadržaja poput predavanja u ppt-u, video zapisa s interneta, tematskih video predavanja, testova, zadaća, lekcija i sl. Znajući sve prethodno navedeno postaje jasnije s koje smo pozicije primjene e-učenja na MEF-u krenuli iz klasične u nastavu online. Imali smo relativno dobro uspostavljen i razvijen sustav, stoga je kod prelaska na nastavu online trebalo maksimalno iskoristiti postojeće mogućnosti poput aktivacije većeg broja neaktivnih nastavnika i njihovu aktivnost usmjeriti ka izradi i postavljanju onih nastavnih sadržaja koji su se pokazali najkorisnijim za povećanje kakvoće predmeta u virtualnom okruženju. Zbog svega toga, kao i zbog činjenice da je prijelaz na nastavu online ponajprije ovisio o sposobnosti nastavnika da se brzo snađu i prilagode novom i za mnoge nepoznatom okruženju, znali smo da trebamo što prije uspostaviti kvalitetnu korisničku službu koja bi u prijelaznom razdoblju nastavnicima bila na raspolaganju. Stoga je Ured za e-učenje tijekom prvih šest tjedana organizirao pružanje korisničke podrške tijekom koje su nastavnici mogli svakoga radnog dana u bilo koje vrijeme od 7 pa sve do 22 sata nazvati i dobiti potreban odgovor ili savjet za rješavanje problema. Ured je istodobno pokrenuo izradu niza edukacijskih materijala koji su trebali olak-

191 - srpanj 2020. LIJEČNIČKE NOVINE

49


COVID-19

jer se nije znalo hoće li se ponoviti. Sve su te promjene utjecale i na osobni život nastavnika, budući da su se uz provođenje nastave morali brinuti i paziti na svoje zdravlje kao i zdravlje svoje obitelji.

Provođenje usmenih ispita preko fakultetskog BBB videokonferencijskog sustava

šati snalaženje u virtualnom okruženju. Postavljen je poseban kolegij za nastavnike u koji su postavljani svi relevantni dokumenti, upute, pravilnici i tutorijali za rad u LMS-u i primjenu e-učenja. Novonastalo stanje koristimo kako bismo dodatnom edukacijom nastavnike potaknuli da u svom radu koriste tehnologije e-učenja koje su se pokazale najkorisnijim za podizanje ne samo aktivnosti pojedinih predmeta već i za povećanje njihove kakvoće. Dodatnom edukacijom nastavnike obučavamo kako na prezentaciju u ppt-u snimiti svoj glas kojim objašnjava slajdove u prezentaciji, kako izraditi tematska video predavanja snimanjem cijelog zaslona, kako unutar LMSa postaviti banku pitanja i zatim je koristiti za izradu testova za samoprocjenu znanja, kako potaknuti studente na sudjelovanje u forumima za rasprave, kako odabrati i postaviti video zapise s kanala YouTube te kako koristiti različite videokonferencijske sustave poput Zooma, BigBluButtona (BBB) i Jitsija za provođenje tzv. konzultacijskih webinara. Vrlo brzo se pokazuju i prvi rezultati takvog pristupa i rada s nastavnicima. Nakon prva četiri tjedna nastave online za 50 % se povećava broj video predavanja (96) i testova (27), da bi se nakon deset tjedana taj broj udvostručio (broj video predavanja s 216 na 452, a broj testova s 51 na 100). Kad se promatra ukupan broj nastavnih sadržaja on je povećan nakon 10 tjedana za gotovo

50

LIJEČNIČKE NOVINE 191 - srpanj 2020.

2000 novih materijala (s 3000 na 4960 različitih nastavnih materijala). Za isto vrijeme aktivnost predmeta u LMS-u, izraženih ukupnim brojem posjeta, raste na 2,298.325 posjeta/10 tjedana, što je prosječno oko 230.000 posjeta tjedno. Prema tome, uspjeli smo mudrom politikom i dobro postavljenom organizacijom podrške u samo 10 tjedana nastave online za gotovo tri puta povećati aktivnost predmeta u virtualnom okruženju. Treba ovdje spomenuti da i pored velikog truda koji smo ulagali kako bi ublažili prijelaz naših nastavnika u za njih novo potpuno virtualno okruženje, ipak nismo uspjeli ukloniti sve moguće probleme što je dovelo do nastanka brojnih frustracija i napetosti, koje su sve utjecale na profesionalni i osobni život naših nastavnika. Profesionalno, morali su ne samo prijeći na nov oblik nastave već su trebali naučiti i niz novih tehnologija učenja potrebnih za rad u virtualnom okruženju. Stoga je početni prijelaz iz klasičnog u virtualno okruženje kod pojedinih nastavnika doveo do početnog nesnalaženja, kritiziranja i otpora, a u pojedinim slučajevima i do odustajanja od rada u LMS-u. Stanje je dodatno otežala činjenica da je dio naših nastavnika na suradnim zdravstvenim ustanovama bio neposredno uključen u prvu liniju obrane u suzbijanju epidemije. Isto tako ne treba zaboraviti niti potres, koji je pored ogromne materijalne štete uzrokovao i opću nesigurnost

Budući da je rad u LMS-u zahtijevao dodatna znanja, dio nastavnika se pod utjecajem tadašnjih trendova vrlo brzo nakon prelaska na online nastavu okreće prema korištenju webinara kao odgovarajućoj zamjeni za klasičnu nastavu. Kako su kliničke vježbe u pojedinim predmetima ključni oblik rada, tako se u cilju pronalaženje odgovarajuće online zamjene počinju formirati mali stručni timovi, najprije na internoj medicini, a zatim na pedijatriji i kirurgiji. Zadatak im je bio da pripreme kliničke slučajeve koje su zatim putem video konferencijskog sustava prikazivali studentima u okviru online kliničkih vježbi u malim grupama. Budući da prilikom prelaska na nastavu na daljinu Fakultet nije posjedovao vlastiti video konferencijski sustav za provođenje webinara, našim smo nastavnicima sugerirali da privremeno koriste različite video konferencijske sustave (poput Zoom-a, MS Teams-a, Meets-a i sl.). Naime, neposredno nakon prelaska na online nastavu započeli smo s postavljanjem i testiranjem „vlastitog“ video konferencijskog sustava BigBlueButton-a (BBB). Radi se o programu otvorenog koda koji smo integrirali u naš LMS sustav i koji ubrzo postaje glavni video konferencijski sustav za provođenje ne samo različitih oblika nastave već i za provođenje usmenih ispita na daljinu. Tijekom prvih deset tjedana online nastave organizirano je i održano preko stotinu webinara, posredstvom kojih su se provodila predavanja, seminari i kliničke vježbe. Postupno smo u virtualnom okruženju stjecali sve više iskustva i sigurnosti, što nas je ohrabrilo da posve samostalno organiziramo i provedemo nadzirani prijemni ispit na daljinu za buduće studente studija medicine na engleskom. Pripreme su bile duge i opsežne, a uključivale su izradu ogovarajućih uputa studentima za provedbu ispita, postavljanje zasebnog LMS sustava za provođenje pismenog dijela ispita, te traženje i ispitivanje najboljeg načina nadzora nad rješavanjem testova. Prijemni ispit proveli smo tako


COVID-19

da se test pisao kroz sustav LMS, dok se kandidate nadziralo putem ZOOM aplikacije. Kako se radilo o našem prvom nadziranom prijemnom ispitu nismo bili sigurni hoće li tijekom ispita doći do gubitka internetske veze kandidata s našim sustavom LMS te što učiniti ako taj gubitak bude trajan. Na sreću ispit je prošao bez ijednog problema. Poslije smo uz još dva prijemna ispita s kandidatima iz različitih dijelova svijeta proveli i nekoliko velikih nadziranih pismenih ispita sa stotinjak studenata i ni u jednom od njih nije došlo do gubitka veze niti su se pojavili drugi nepredviđeni problemi. Bilo je to jedno novo i lijepo iskustvo koje nas je uvjerilo da smo sposobni organizirati i daleko veće i zahtjevnije pismene ispite na daljinu. Jedna je od posebnosti studija medicine odvijanje nastave u turnusima tijekom kojih se pohađa samo jedan predmet a po završetku turnusa pristupa se ispitu. Budući da se zbog epidemije ispiti nisu mogli održavati na klasičan način, studenti su stvarali sve veći pritisak na Upravu MEF-a kako bi se što prije pronašlo rješenje za provođenje ispita. Naime, zbog nastave u turnusima došlo je do gomilanja ispita, uslijed čega je u razmjerno krakom vremenu prosječan student 5. godine mogao „skupiti“ između 5 i 8 ispita, a na red su već dolazili novi predmeti. Stoga je krajem travnja Fakultetsko vijeće donijelo odluku o provođenju usmenih ispite u virtualnom okruženju. Na zahtjev uprave MEF-a Ured za e-učenje izrađuje pisane upute i video tutorijale za provođenje usmenih ispita na daljinu. Upute su podijeljene nastavnicima, a gdje je bilo nužno provedene su radionice online o načinu provođenja usmenih ispita. Odluka da se usmeni ispiti smiju provoditi isključivo kroz LMS putem sustava BBB imala je dvojak učinak. S jedne strane prisilila je sve nastavnike da konačno počnu koristiti LMS, a s druge strane omogućila nam nadogradnju postojeće hardverske infrastrukture na kojoj se pokretao naš BBB videokonferencijski sustav. Kako bismo sustav usmenih ispita posve automatizirali i učinili ga jednostavnim za korištenje, izradili smo pose-

Nadgledanje rješavanja pismenih ispita

ban dodatak za LMS koji je na osnovi primljenih podataka automatizmom u LMS-u postavljao kolegije za ispitivanje, u njemu bi postavio sustav BBB te upisao nastavnike, referentice i studente, pri čemu je studente u kolegij upisivao prema odgovarajućem rasporedu usmenih ispita. Zahvaljujući takvom pristupu nastavnik je trebao samo ući u svoj kolegij i unutar njega u sobu BBB te u njoj pričekati studente predviđene za usmeni ispit. Student bi tek deset minuta prije početka predviđenog usmenog ispita u svom profilu dobivao informaciju u koji kolegij treba ući, a kako je naziv kolegija za ispite sadržavao ime ispitivača tada bi saznao i kod koga je na usmenom ispitu. Do sada je na MEF-u bilo više od tisuću usmenih ispita na daljinu i, kako stvari trenutačno stoje, najvjerojatnije je da će se takav oblik ispitivanja provoditi sve do kraja ove akademske godine. Prema dosad pristiglim komentarima, iskustva nastavnika i studenata s usmenim ispitima na daljinu su izuzetno pozitivna u većine njih, tako da su se već pojavili zahtjevi da se u pojedinim predmetima takav način ispitivanja nastavi i nakon epidemije. Iz prethodno opisanoga vidljivo je kako smo tijekom prvih deset tjedana napra-

vili ogroman iskorak u implementaciji različitih tehnologija e-učenja u nastavu na studiju medicine. Aktivnost u kolegijima je nastavljena sve do današnjih dana tako da se do kraja lipnja 2020. broj aktivnih posjeta povećao na preko 4 milijuna, dok je broj različitih nastavnih sadržaja povećan na više od 5200. Najveća korist od svega dosad učinjenoga vidjet će se već slijedeće akademske godine kada će svi ti nastavni sadržaji postati temelj za razvoj različitih metodičkih pristupa u nastavi te za uspostavljanje mješovitog oblika nastave za koju brojna znanstvena istraživanja pokazuju da značajno unaprjeđuju kakvoću i količinu usvojenog znanja studenta. Kažu da iz nečega lošeg obično zna proizaći i nešto dobro. Tako je, u odnosu na medicinsko obrazovanje, deset tjedana COVID-19 za razvoj i primjenu e-učenja na MEF-u napravilo više nego što se uspjelo napraviti u proteklih nekoliko godina i usudio bih se reći više nego što bismo bez epidemije uspjeli postići tijekom sljedećih deset godina. Ne samo da je povećana aktivnost kolegija već smo, što smatram ključnim za podizanje kakvoće studija medicine, u LMS uspjeli privući velik broj nastavnika koji prije nisu koristili LMS.

191 - srpanj 2020. LIJEČNIČKE NOVINE

51


COVID-19

BRIJEM NA INTERNU Kako globalnu krizu pretvoriti u priliku za stvaranje novog i kvalitetnog edukacijskog sadržaja Izv. prof. dr. sc. TINA DUŠEK, dr. med. Zavod za endokrinologiju KBC Zagreb

Sredinom ožujka ove godine na medicinskim fakultetima diljem svijeta zbog COVID pandemije obustavljena je klasična nastava te je započeto provođenje nastave na daljinu. Iako je situacija bila, i još uvijek jest, neizvjesna i teška, razdoblje izolacije je u mnogo čemu ljude potaklo na kreativnost i pronalaženje novih rješenja u svakodnevnom funkcioniranju. Sukladno tome, u raznim segmentima života svjedočili smo brzim promjenama i prilagodbama na novonastale okolnosti. Serija videozapisa "Brijem na internu" nastala je kao pokušaj nekolicine entuzijastičnih nastavnika Medicinskog fakulteta u Zagrebu da globalnu krizu pretvore u priliku da studentima medicine i mladim liječnicima ponude nov, zanimljiv i koristan edukacijski sadržaj iz područja interne medicine. Transformacija u digitalni oblik komunikacije omogućila nam je da u kratkom roku okupimo na jednom mjestu stručnjake različitih profila koji su zajednički, u istome trenutku, provodili nastavne aktivnosti, svatko sa svoga radnog mjesta ili od kuće. U sklopu navedenog projekta jednom tjedno je u formi 60-minutnog webinara prezentiran po jedan klinički slučaj za čije je uspješno zbrinjavanje bila potrebna sinergija multidisciplinarnog tima. Webinar 'Brijem na internu' je koncipiran tako da se publiku postupno upoznaje s kliničkim slučajem, postavljaju im se pitanja (na koja oni odgovaraju kroz 'televoting' aplikaciju), a eksperti iz različitih područja se uključuju u raspravu, raspravljaju o diferencijalnim dijagnozama te podučavaju publiku i sebe međusobno o racionalnom dijagnostičkom i terapijskom pristupu pojedinim stanjima. Radi se o vremenski vrlo ekonomičnom formatu koji od predavača ne zahtjeva odlazak s radnoga mjesta ili iz kuće.

52

LIJEČNIČKE NOVINE 191 - srpanj 2020.

Predavači u webinaru 'Brijem na internu': gastroenterolog doc. dr. sc. Neven Baršić, kardiolog doc. dr. sc. Nikola Bulj, hematologinja doc. dr. sc. Nadira Duraković, klinički farmakolog izv. prof. dr. sc. Robert Likić, endokrinolog prof. dr. sc. Darko Kaštelan, nefrologinja dr. sc. Bojana Maksimović i endokrinologinja izv. prof. dr. sc. Tina Dušek, moderatorica.

Kroz interaktivne prikaze slučajeva cilj je bio pokazati studentima i mladim liječnicima da je udruženo znanje kao i racionalni dijagnostički i terapijski pristup najbolji put do uspjeha. U vrijeme neizvjesnosti i straha zbog zdravstvene krize, ovi su webinari predavačima i sudionicima poslužili kao poželjan kreativni odmak od stvarnosti te prilika za ostvarivanje međusobne komunikacije. Vjerujemo da je i opuštena i prijateljska atmosfera koja je vladala među predavačima poslužila budućim liječnicima kao primjer kvalitetnih kolegijalnih odnosa koji također značajno doprinose

uspjehu liječenja bolesnika, a pored toga, i povećavaju kvalitetu života svih nas koji radimo u medicini. Iako prvotno namijenjen generaciji studenata četvrte godine studija, ova serija webinara je vrlo brzo stekla popularnost među svim generacijama studenata kao i među specijalizantima internističkih struka te liječnicima primarne zdravstvene zaštite. Snimke webinara dostupne su na youtube kanalu:https:// www.youtube.com/channel/UCmVl5Z4TsZSA4g2x8OgUIMw?view_as=subscriber tdusek@mef.hr


Za bolesnike sa šećernom bolešću tipa 21

SNAGA DA 1,2 POSTIGNETE VIŠE VIŠESTRUKE KORISTI.1,3 DOKAZANA ZAŠTITA.*1,2,3 • • •

sniženje vrijednosti HbA1c, redukcija tjelesne mase i sniženje krvnog tlaka†1 smanjenje relativnog rizika od KV smrti za 38%*‡2 preporučen od strane ADA/EASD i ESC u liječenju širokog raspona bolesnika3

(empagliflozin/ metforminklorid)

* Kod odraslih bolesnika s nedostatnom kontrolom kontrolom šećerne bolesti tipa 2 i koronarnom bolešću, bolešću perifernih arterija, ili s poviješću infarkta miokarda ili moždanog udara.1,2 † Redukcija tjelesne mase i sniženje krvnog tlaka bili su ključni sekundarni, odnosno eksploratorni ciljevi u EMPA-REG OUTCOME® ispitivanju.2 ‡ Smanjenje relativnog rizika od KV smrti od 38% postignuto je u ukupnoj EMPA-REG OUTCOME® populaciji (odrasli bolesnici s nezadovoljavajućom kontrolom šećerne bolesti tipa 2 i koronarnom bolešću, bolešću perifernih arterija, ili s poviješću infarkta miokarda ili moždanog udara) za vrijeme trajanja ispitivanja (HR=0.62; 95% CI: 0.49, 0.77; p<0.001).1,2 ADA=American Diabetes Association; EASD=European Association for the Study of Diabetes; Reference: 1. JARDIANCE Sažetak opisa svojstava lijeka 2020. 2. Zinman B, Wanner C, Lachin JM, et al; EMPA-REG OUTCOME Investigators. Empagliflozin, cardiovascular outcomes, and mortality in type 2 diabetes. N Engl J Med. 2015;373(22):2117-2128. 3. Davies MJ, D’Alessio DA, Fradkin J, et al. Management of hyperglycaemia in type 2 diabetes, 2018: a consensus report by the American Diabetes Association (ADA) and the European Association for the Study of Diabetes (EASD). Diabetologia. 2018;61(12):2461-2498.


Jardiance 10mg ili 25mg filmom obložene tablete (INN: empagliflozin) Indikacije Za liječenje odraslih osoba s nedostatno kontroliranom šećernom bolesti (ŠB) tipa 2 kao dodatak dijeti i tjelovježbi - kao monoterapija kada se metformin ne smatra prikladnim zbog nepodnošljivosti; - kao dodatak drugim lijekovima za liječenje ŠB. Kontraindikacije Preosjetljivost na djelatnu tvar ili neku od pomoćnih tvari. Doziranje Preporučena početna doza je 10mg empagliflozina (empa) 1x dnevno za monoterapiju i za dodatak kombiniranoj terapiji s drugim lijekovima za liječenje ŠB. U bolesnika koji podnose empagliflozin 10mg 1x dnevno, imaju eGFR ≥60 ml/min/1,73 m2 i trebaju jaču kontrolu glikemije, doza se može povećati na 25mg 1x dnevno. Maksimalna dnevna doza iznosi 25mg. Kada se primjenjuje u kombinaciji sa sulfonilurejom (SU) ili inzulinom, moguće je razmotriti nižu dozu SU ili inzulina, kako bi se smanjio rizik od hipoglikemije. Posebne populacije Oštećenje bubrežne funkcije Zbog mehanizma djelovanja, glikemijska djelotvornost empa je ovisna o funkciji bubrega. Nije potrebno prilagođavanje doze u bolesnika s eGFR ≥60 ml/min/1,73 m2 ili klirensom kreatinina ≥60ml/min. Oštećenje jetrene funkcije Nije potrebno prilagođavanje doze. Izloženost empagliflozinu je povećana u bolesnika s teškim oštećenjem jetre. Terapijsko iskustvo je ograničeno i stoga se ne preporučuje za uporabu u ovoj populaciji. Starije osobe Nije preporučeno prilagođavanje doze prema dobi. U bolesnika u dobi od 75+ godina treba uzeti u obzir povećani rizik od deplecije volumena. Zbog ograničenog terapijskog iskustva u bolesnika u dobi od 85+ godina, ne preporučuje se započinjanje terapije empa. Način primjene Tablete se mogu uzeti sa ili bez hrane, progutane cijele s vodom. U slučaju propuštene doze, doza se treba uzeti čim se bolesnik sjeti; međutim, ne smije se uzeti dvostruka doza u istom danu. Posebna upozorenja i mjere opreza pri uporabi Dijabetička ketoacidoza (DKA) U bolesnika liječenih SGLT2 inhibitorima (SGLT2i), uključujući empa, prijavljeni su rijetki slučajevi DKA, uključujući i slučajeve opasne po život te slučajeve sa smrtnim ishodom. U brojnim slučajevima stanje se očitovalo atipično, uz samo umjereno povišene vrijednosti glukoze u krvi (GUK), ispod 14mmol/l (250mg/dl). Nije poznato je li vjerojatnost pojave DKA veća pri višim dozama empa. U slučaju pojave nespecifičnih simptoma poput mučnine, povraćanja, anoreksije, boli u abdomenu, prekomjerne žeđi, otežanog disanja, konfuzije, neuobičajenog umora ili pospanosti mora se razmotriti rizik od DKA. Ako se pojave ovi simptomi, potrebno je ustvrditi radi li se u bolesnika o ketoacidozi, neovisno o razini GUK. U bolesnika u kojih se sumnja na DKA ili je ista dijagnosticirana, liječenje empa treba odmah prekinuti. Liječenje treba privremeno prekinuti u bolesnika koji su hospitalizirani zbog velikih kirurških zahvata ili akutnih ozbiljnih bolesti. U tih bolesnika preporučuje se praćenje razine ketona. Prednost se daje mjerenju razine ketona u krvi u odnosu na mokraću. Liječenje empa može se ponovno započeti kada se razine ketona vrate u normalu i stanje bolesnika stabilizira. Prije početka liječenja empa, potrebno je u anamnezi bolesnika razmotriti moguće predisponirajuće čimbenike za ketoacidozu. Oštećenje bubrežne funkcije - terapija se ne smije započeti u bolesnika s eGFR ispod 60 ml/min/1,73 m2 ili klirensom kreatinina <60 ml/min. U bolesnika koji podnose empa i čiji je eGFR perzistentno ispod 60 ml/min/1,73 m2 ili klirens kreatinina <60 ml/min, potrebno je prilagoditi ili zadržati dozu empa na 10 mg jedanput dnevno. Terapija empa mora se prekinuti kada je eGFR perzistentno ispod 45 ml/min/1,73 m2 ili klirens kreatinina perzistentno ispod 45 ml/min. Empa se ne smije koristiti u bolesnika u završnom stadiju bolesti bubrega ili u bolesnika na dijalizi budući se ne očekuje da empa bude učinkovit u tih bolesnika. Praćenje funkcije bubrega: preporučuje se procjena funkcije bubrega kako slijedi: - Prije započinjanja terapije empa i periodično tijekom liječenja, tj. barem jedanput godišnje; - Prije započinjanja istodobne terapije bilo kojim lijekom koji može imati negativan učinak na funkciju bubrega. Oštećenje jetre Prijavljeni su slučajevi oštećenja jetre tijekom primjene empa u klin. ispitivanjima. Uzročno-posljedični odnos između empa i oštećenja jetre nije ustanovljen. Povišeni hematokrit (Ht) Pri liječenju empa uočeno je povećanje Ht. Rizik od deplecije volumena Na temelju načina djelovanja SGLT-2i, osmotska diureza, koja prati terapijsku glukozuriju, može dovesti do blagog sniženja krvnog tlaka. Stoga treba biti oprezan u bolesnika u kojih bi empagliflozinom inducirani pad krvnog tlaka mogao predstavljati rizik, poput bolesnika s poznatom KV bolešću, bolesnika na antihipertenzivnoj terapiji s hipotenzijom u anamnezi ili bolesnika u dobi od 75 i više godina. U slučaju stanja koja mogu dovesti do gubitka tekućine, u bolesnika koji primaju empa preporučuje se pažljivo praćenje statusa volumena i elektrolita. Potrebno je razmotriti privremeni prekid liječenja empa dok se gubitak tekućine ne korigira. Infekcije mokraćnog sustava (MS) U združenim placebom kontroliranim, dvostruko slijepim ispitivanjima u trajanju 18-24 tj. sveukupna učestalost infekcija MS prijavljenih kao štetni događaj bila je slična u bolesnika koji su liječeni empa 25mg i placebom, te viša u bolesnika liječenih empa 10mg. Nakon stavljanja lijeka u promet, u bolesnika liječenih empa zabilježeni su slučajevi kompliciranih infekcija MS uključujući pijelonefritis i urosepsu. U bolesnika s kompliciranim infekcijama MS potrebno je razmotriti privremeni prekid terapije empa. Nekrotizirajući fasciitis perineuma (Fournierova gangrena) - nakon stavljanja lijeka u promet prijavljeni su slučajevi nekrotizirajućeg fasciitisa perineuma u bolesnika koji uzimaju SGLT2i. To je rijedak, no ozbiljan i potencijalno po život opasan događaj koji zahtijeva hitnu kiruršku intervenciju i liječenje antibioticima. Bolesnicima je potrebno savjetovati da potraže med. pomoć ako uoče kombinaciju simptoma boli, osjetljivosti (na dodir), eritema ili oticanja u području genitalija ili perinealnom području, s vrućicom ili malaksalosti. Potrebno je imati na umu da nekrotizirajućem fasciitisu mogu prethoditi urogenitalna infekcija ili perinealni apsces. Ako se sumnja na Fournierovu gangrenu, potrebno je prekinuti uzimanje lijeka te hitno započeti s liječenjem (uključujući antibiotike i kirurški debridman). Amputacije donjih ekstremiteta U dugoročnim klin.ispitivanjima s drugim SGLT2i, opaženo je povećanje broja slučajeva amputacije donjih ekstremiteta (prvenstveno nožnog prsta). Nije poznato spada li taj događaj u učinak skupine lijekova (engl. class effect). Kao i kod svih bolesnika sa ŠB važno je savjetovati bolesnike o rutinskoj, preventivnoj njezi stopala. Zatajenje srca Iskustvo s bolesnicima klase I-II NYHA je ograničeno, a ne postoje iskustva iz klin.ispitivanja primjene empa u bolesnika klase III-IV NYHA. U ispitivanju EMPA-REG OUTCOME, 10,1% bolesnika je bilo prijavljeno sa zatajenjem srca na početku ispitivanja. Smanjenje kardiovaskularne smrti u ovih bolesnika bilo je konzistentno sa sveukupnom populacijom. Nuspojave Navedene prema apsolutnoj učestalosti: Vrlo često - hipoglikemija (kada je primjena bila sa SU ili inzulinom). Često - vaginalna monilijaza, vulvovaginitis, balanitis i druge genitalne infekcije; infekcija MS (uključujući pijelonefritis i urosepsu); žeđ; svrbež (generalizirani), osip; pojačano mokrenje; povišene razine lipida u serumu. Manje često urtikarija; deplecija volumena; dizurija; povišena razina kreatinina u krvi/snižena brzina glomerularne filtracije; povišena vrijednost Ht. Predstavnik nositelja odobrenja: Boehringer Ingelheim Zagreb d.o.o., Radnička 40-5, Zagreb. Način izdavanja: na recept, u ljekarni. Broj(evi) odobrenja: EU/1/14/930/001-018. Ovaj promotivni materijal sadrži bitne podatke o lijeku koji su istovjetni cjelokupnom sažetku opisa svojstava lijeka te cjelokupnoj odobrenoj uputi sukladno članku 15. Pravilnika o načinu oglašavanja o lijekovima (NN43/2015). Za više informacija molimo pročitajte zadnji odobreni sažetak opisa svojstava lijeka i uputu o lijeku odobreno od EMA-e 2020. https://www.ema.europa.eu/medicines/human/EPAR/jardiance Synjardy 5 mg/850mg (5mg/1000mg; 12,5mg/850mg; 12,5mg/1000mg) filmom obložene tablete (INN: empagliflozin/metforminklorid) Indikacije Synjardy je indiciran za liječenje odraslih osoba sa šećernom bolešću (ŠB) tipa 2 kao dodatak dijeti i tjelovježbi: - u bolesnika u kojih nije postignuta dostatna regulacija uz njihovu maksimalnu podnošljivu dozu metformina (MET) kao monoterapiju; - u kombinaciji s drugim lijekovima za liječenje ŠB u bolesnika u kojih nije postignuta dostatna regulacija MET i tim drugim lijekovima; - u bolesnika koji se već liječe kombinacijom empagliflozina (empa) i MET kao odvojenim tabletama. Kontraindikacije -Preosjetljivost na djelatne tvari ili neku od pomoćnih tvari. –Bilo koja vrsta akutne metaboličke acidoze (kao što je laktacidoza, dijabetička ketoacidoza). -Dijabetička pretkoma. –Teško zatajenje bubrega (GFR<30 ml/min.). -Akutna stanja koja mogu promijeniti funkciju bubrega poput: dehidracije, teške infekcije, šoka. -Bolest koja može uzrokovati hipoksiju tkiva (naročito akutna bolest ili pogoršanje kronične bolesti) poput: dekompenziranog srčanog zatajenja, respiratornog zatajenja, nedavnog infarkta miokarda, šoka. -Oštećenje funkcije jetre, akutno trovanje alkoholom, alkoholizam. Doziranje Odrasli s normalnom funkcijom bubrega (GFR≥90 ml/min) - preporučena doza je 1 tableta 2x dnevno. Doziranje je potrebno prilagoditi pojedinom bolesniku na temelju trenutnog režima, učinkovitosti i podnošljivosti liječenja primjenjujući preporučenu dnevnu dozu od 10mg ili 25mg empa, pri čemu se ne smije prekoračiti maksimalna preporučena dnevna doza MET. U bolesnika u kojih nije postignuta dostatna regulacija MET (bilo u monoterapiji ili u kombinaciji s drugim lijekovima za liječenje ŠB) - preporučena početna doza lijeka Synjardy mora osigurati 5mg empa 2x dnevno (dnevna doza 10mg) i dozu MET sličnu dozi koja se već uzima. U bolesnika koji podnose ukupnu dnevnu dozu empa 10mg i koji trebaju bolju regulaciju glikemije, doza se može povećati na ukupnu dnevnu dozu empa 25mg. Kada se Synjardy primjenjuje u kombinaciji sa sulfonilurejom (SU) i/ili inzulinom, može biti potrebna niža doza SU i/ili inzulina kako bi se smanjio rizik od hipoglikemije. Za bolesnike koji prelaze s odvojenih tableta empa i MET- moraju primiti jednaku LIJEČNIČKE NOVINE 191 - srpanj 2020. dnevnu dozu empa i MET koju su već uzimali ili najbližu terapijski odgovarajuću dozu METa. Propuštena doza - ako se doza propusti, potrebno ju je uzeti čim se bolesnik sjeti; međutim, ne smije se uzeti dvostruka doza odjednom.

54

U tom slučaju potrebno je preskočiti propuštenu dozu. Posebne populacije Oštećenje bubrežne funkcije Nije potrebno prilagođavanje doze u bolesnika s blagim oštećenjem funkcije bubrega. GFR treba procijeniti prije početka liječenja lijekovima koji sadrže MET te najmanje jedanput godišnje nakon toga. U bolesnika s povećanim rizikom od daljnje progresije oštećenja funkcije bubrega i u starijih osoba, funkciju bubrega treba procjenjivati češće, npr. svakih 3-6 mjeseci. Ako nije dostupna odgovarajuća jačina lijeka Synjardy, potrebno je primijeniti pojedinačne komponente zasebno umjesto fiksne kombinacije. Doziranje za bolesnike s oštećenjem funkcije bubrega

GFR ml/min

MET

Empa

60-89

Maksimalna dnevna doza je 3000 mg. Može se razmotriti sniženje doze s obzirom na slabljenje funkcije bubrega.

Maksimalna dnevna doza je 25mg.

45-59

Maksimalna dnevna doza je 2000 mg. Početna doza iznosi najviše polovicu maksimalne doze.

Primjena empa ne smije se započeti. Dozu je potrebno prilagoditi ili održavati na maksimalnoj dnevnoj dozi od 10mg.

30-44

Maksimalna dnevna doza je 1000 mg. Početna doza iznosi najviše polovicu maksimalne doze.

Empa se ne preporučuje.

<30

MET je kontraindiciran.

Empa se ne preporučuje.

Oštećenje jetrene funkcije Ne smije se primjenjivati u bolesnika s oštećenjem fukcije jetre. Starije osobe Zbog mehanizma djelovanja empa, smanjena funkcija bubrega rezultirat će smanjenom glikemijskom djelotvornošću empa. Budući da se MET izlučuje putem bubrega, a stariji bolesnici su podložniji smanjenoj funkciji bubrega, Synjardy je potrebno primjenjivati s oprezom u tih bolesnika. Praćenje funkcije bubrega je nužno kako bi se spriječila laktacidoza povezana s METom, naročito u starijih bolesnika. U bolesnika u dobi od 75+ godina potrebno je uzeti u obzir povećani rizik od deplecije volumena. Zbog ograničenog terapijskog iskustva s empa u bolesnika u dobi od 85+ godina, ne preporučuje se započinjanje terapije u ovoj populaciji. Pedijatrijska populacija Sigurnost i djelotvornost lijeka Synjardy u djece i adolescenata u dobi 0-18 godina nisu još ustanovljene. Nema dostupnih podataka. Način primjene - potrebno uzimati 2x dnevno s obrocima kako bi se smanjile GI nuspojave povezane s MET. Svi bolesnici moraju nastaviti svoj režim prehrane s odgovarajućom raspodjelom unosa ugljikohidrata tijekom dana. Bolesnici s prekomjernom TT moraju nastaviti svoj režim prehrane s ograničenim energetskim unosom. Posebna upozorenja i mjere opreza Laktacidoza - vrlo rijetka, ali ozbiljna metabolička komplikacija, najčešće nastaje pri akutnom pogoršanju funkcije bubrega ili kardiorespiratornoj bolesti ili sepsi. Pri akutnom pogoršanju funkcije bubrega dolazi do nakupljanja MET, što povećava rizik od laktacidoze. U slučaju dehidracije (teški proljev ili povraćanje, vrućica ili smanjen unos tekućine), potrebno je privremeno prekinuti primjenu MET. U bolesnika liječenih MET potreban je oprez kad se započinje s primjenom lijekova koji mogu akutno oštetiti funkciju bubrega (kao što su antihipertenzivi, diuretici i NSAIL-ovi). Značajke laktacidoze su acidozna dispneja, bol u abdomenu, grčevi u mišićima, astenija i hipotermija nakon koje slijedi koma. U slučaju sumnje na simptome, bolesnik treba prestati uzimati MET i odmah potražiti pomoć liječnika. Dijabetička ketoacidoza (DKA) U bolesnika liječenih SGLT2 inhibitorima (SGLT2i), uključujući empa, prijavljeni su rijetki slučajevi DKA, uključujući i slučajeve opasne po život te slučajeve sa smrtnim ishodom. U brojnim slučajevima, stanje se očitovalo atipično, uz samo umjereno povišene vrijednosti GUK, ispod 14 mmol/l (250 mg/dl). Nije poznato je li vjerojatnost pojave DKA veća pri višim dozama empa. U slučaju pojave nespecifičnih simptoma poput mučnine, povraćanja, anoreksije, boli u abdomenu, prekomjerne žeđi, otežanog disanja, konfuzije, neuobičajenog umora ili pospanosti mora se razmotriti rizik od DKA. Ako se pojave ovi simptomi, potrebno je ustvrditi radi li se u bolesnika o ketoacidozi, neovisno o razini GUK. U bolesnika u kojih se sumnja na DKA ili je ista dijagnosticirana, liječenje empa treba odmah prekinuti. Liječenje treba privremeno prekinuti u bolesnika koji su hospitalizirani zbog velikih kirurških zahvata ili akutnih ozbiljnih bolesti. U tih bolesnika preporučuje se praćenje razine ketona. Prednost se daje mjerenju razine ketona u krvi u odnosu na mokraću. Liječenje empa može se ponovno započeti kada se razine ketona vrate u normalu i stanje bolesnika stabilizira. Prije početka liječenja empa, potrebno je u anamnezi bolesnika razmotriti moguće predisponirajuće čimbenike za ketoacidozu. Sigurnost i djelotvornost empa u bolesnika sa ŠB tipa 1 nisu ustanovljene te se empa ne smije primjenjivati u liječenju bolesnika sa ŠB tipa 1. Ograničeni podaci iz klin.ispitivanja ukazuju da se DKA javlja s čestom učestalošću u bolesnika sa ŠB tipa 1 koji se liječe SGLT2i. Rizik od deplecije volumena Na temelju načina djelovanja SGLT2i, osmotska diureza, koja prati terapijsku glukozuriju, može dovesti do blagog sniženja krvnog tlaka. Stoga je potreban oprez u bolesnika u kojih bi empa inducirani pad krvnog tlaka mogao predstavljati rizik, poput bolesnika s poznatom KV bolešću, bolesnika na antihipertenzivnoj terapiji s hipotenzijom u anamnezi ili bolesnika u dobi od 75+ godina. U bolesnika koji primaju Synjardy i sa stanjima koja mogu dovesti do gubitka tekućine preporučuje se pažljivo praćenje volumnog statusa i elektrolita. Potrebno je razmotriti privremeni prekid liječenja Synjardyem sve dok se gubitak tekućine ne korigira. Infekcije mokraćnog sustava (MS) Nakon stavljanja lijeka u promet, u bolesnika liječenih empa zabilježeni su slučajevi kompliciranih infekcija MS (uključujući pijelonefritis i urosepsu). U bolesnika s kompliciranim infekcijama MS potrebno je razmotriti privremeni prekid liječenja. Nekrotizirajući fasciitis perineuma (Fournierova gangrena) - nakon stavljanja lijeka u promet prijavljeni su slučajevi nekrotizirajućeg fasciitisa perineuma u bolesnika koji uzimaju SGLT2i. To je rijedak, no ozbiljan i potencijalno po život opasan događaj koji zahtijeva hitnu kiruršku intervenciju i liječenje antibioticima. Bolesnicima je potrebno savjetovati da potraže med. pomoć ako uoče kombinaciju simptoma boli, osjetljivosti (na dodir), eritema ili oticanja u području genitalija ili perinealnom području, s vrućicom ili malaksalosti. Potrebno je imati na umu da nekrotizirajućem fasciitisu mogu prethoditi urogenitalna infekcija ili perinealni apsces. Ako se sumnja na Fournierovu gangrenu, potrebno je prekinuti uzimanje lijeka te hitno započeti s liječenjem (uključujući antibiotike i kirurški debridman). Amputacije donjih ekstremiteta (ADE) U dugoročnim klin. ispitivanjima s drugim SGLT2i, opaženo je povećanje broja slučajeva ADE (prvenstveno nožnog prsta). Nije poznato spada li taj događaj u učinak skupine lijekova (engl.class effect). Kao i kod svih bolesnika s dijabetesom važno je savjetovati bolesnike o rutinskoj, preventivnoj njezi stopala. Zatajenje srca Iskustvo s I-II stupnjem NYHA je ograničeno, te u klin.ispitivanjima ne postoje iskustva primjene empa u bolesnika III-IV stupnja NYHA. U ispitivanju EMPA-REG OUTCOME, 10,1 % bolesnika je bilo prijavljeno sa zatajenjem srca na početku ispitivanja. Smanjenje kardiovaskularne smrti u ovih bolesnika bilo je u skladu sa sveukupnom populacijom u ispitivanju. Nuspojave Vrlo česte - hipoglikemija (u kombiniranoj primjeni sa SU ili inzulinom); GI simptomi. Česte - vaginalna monilijaza, vulvovaginitis, balanitis i druge genitalne infekcije; infekcija MS (uključujući pijelonefritis i urosepsu); žeđ; poremećaj osjeta okusa; svrbež (generalizirani), osip; pojačano mokrenje; povišene razine lipida u serumu. Manje česte - deplecija volumena; urtikarija; dizurija; povišena razina kreatinina u krvi/snižena brzina glomerularne filtracije, povišena vrijednost hematokrita. Predstavnik nositelja odobrenja: Boehringer Ingelheim Zagreb d.o.o., Radnička 40-5,Zagreb. Način izdavanja: na recept, u ljekarni. Broj(evi) odobrenja: EU/1/15/1003/001-040. Ovaj promotivni materijal sadrži bitne podatke o lijeku koji su istovjetni cjelokupnom sažetku opisa svojstava lijeka te cjelokupnoj odobrenoj uputi sukladno članku 15. Pravilnika o načinu oglašavanja o lijekovima (NN43/2015). Za više informacija molimo pročitajte zadnji odobreni sažetak opisa svojstava lijeka i uputu o lijeku odobreno od EMA-e 2020. https://www.ema.europa. eu/medicines/human/EPAR/synjardy U slučaju potrebe za medicinskom informacijom molimo nazovite Boehringer Ingelheim Zagreb d.o.o. na tel. 01/2444-600 ili pošaljite e-mail na: medinfo@boehringer-ingelheim.com Datum sastavljanja/posljednje izmjene: lipanj 2020. Šifra: PC-HR-100625. Samo za zdravstvene radnike.


LIJEČNIČKA PRIČA

KAJEM SE ... ZDENKA ČORKALO

„Gospodine, imate li gdje biti u samoizolaciji? Ako imate, dobro je, a ako nemate vozimo vas u naš prostor koji smo organizirali za tu priliku,“ upitao me ljubazni djelatnik hrvatske policije. Nakon muke izolacije, testiranja na novi koronavirus i čekanja u Italiji, gdje sam boravio poslom, odlučio sam da ću u Domovinu a ne u Njemačku, u kojoj mi je obitelj. Brodom smo doplovili u luku. Odatle smo razvoženi prema rečenim adresama, a mene su odveli u zaselak Dalmatinske zagore, u staru, napuštenu kuću moje matere. Cvjetnica je, cvjetna nedjelja. Kuća je malo na uzvišenijem i osamljenijem mjestu, taman uz put koji vodi iz zaseoka. Nikoga nema, vidim po kućama koje su zatvorene, koje su, kao i materina, sve u travi i drači. Samoniklo poljsko cvijeće povremeno proviri kad vjetrić slegne bujnu travu. Nekada, na Cvjetnicu, to se cvijeće, uz ljubice koje rastu na hladnijem, više u sjeni nego na otvorenom suncu, stavljalo u vodu. Cvjetna voda je ujutro bila mirišljava i u njoj bi se umili. Ostatak cvijeća nosili bi u crkvu. Znam za stražnji ulaz u kuću kroz malu konobu a i ključ je uvijek na istom mjestu. Mater je zadnja otišla na vječno počivalište, puno godina poslije dobrog našeg oca. Javio sam se župniku pametnim mobitelom, a komu ću nego njemu, predstavio sam se jer je župnik tek došao u selo i o našem zaseoku ne zna ništa. Zamolio sam da mi nabavi nešto osnovne hrane, donijet ću mu novac odmah i staviti ispod kamena na ulazu u crkvu, ako je kamen još tamo. Čovjek je bio uslužan, dao mi je kontakt broj, za svaki slučaj. Kuću smo popravljali kako je u njoj nešto popuštalo, zapravo, ja sam pomagao novcem a brat bi ljeti dolazio iz grada i vodio radove. Tako je unutrašnjost bila

„gladac a ne jadac,“ lošije je izgledala kad bi se gledalo izvanka. Od prowšle godine vjetar je svašta nanio u slobodni dio velikog vrta iza kuće. Odmah sam riješio ono s kamenom pokraj vrata od crkve. Iznenadio sam se koliko je i crkva propala. Vrata su se rupičasto raspadala. To mi je zadatak žurno srediti, mislio sam u sebi. Župnik mi je ostavio nešto suhe hrane, za prvu pomoć. Pred kućom, nekoliko suhih grana na nekoliko stabala nije trebalo puno lomiti, pucale su same od sebe. U štednjaku na drva zapalio sam vatru jer je struja bila isključena. Stol je uvijek stajao uza zid i tri sjedalice oko njega. Za oca, mater i ako im netko dođe u posjet. Mi bismo sve preokrenuli kad bi nas bilo više, premjestili bismo stol na sredinu kuhinje. U materinoj kredenci, iza stakla poznate mi i drage stvarčice. Šalice za kavu koje bi se vadile samo za goste ili o nekoj svetkovini. Na zidu iznad stola velika slika "Posljednja večera Isusa s učenicima". U kutu slike i sada su zataknute dvije fotografije: jedna u boji a jedna crno-bijela. Na crno-bijeloj smo nas četvoro djece dok smo išli u malu školu, a na onoj u boji smo mi kao odrasli, uz oca i mater koji stoje na početku i na kraju fotografije. Stol je starinski, u sredini je velika ladica u kojoj su bili posloženi žlice, vilice, noževi i još neki pribor za kuhanje. Otvorio sam i htio uzeti nož, župnik je poslao malo kruha, suhog mesa i bocu vode. Kad tamo, u ladici nije pribor nego papiri, dokumenti, sve složeno i vezano tankim špagom. Ne vidim gdje bi mogao biti pribor za jelo. Tražeći, našao sam samo po jedan komad od pribora i to u platnenoj vrećici, u kojoj nam je nekada mater stavljala kruh. Čudim se, ali koga ću što upitati? Polagano jedem i odvezujem prvu hrpicu papira. Tu su računi i "plan potreba" ispisani materinom rukom: platiti misu za moga Matu, naoštriti veliku moti-

ku, kumu Slavku vratiti vreću gnojiva ili mu nadoknaditi kozjim mlijekom koje je on prodavao nekomu u gradu, kad mali Slavkov dođe s posla zamoliti ga da obreže lozu oko kuće, dati nešto „Špicoki“ koja je kupila metar i po crnog platna za pregaču i prošila joj na „Singerici“ samo porub. Popis je bio dug: plati, vrati, kopaj ili okopavaj na nadnicu. Na drugomu je pisalo što se razbilo, otpalo, probušilo: vrata od konobe se rasklimala i u nju je ušao miš. Trebalo je sve iz konobe izvaditi, istjerati miša silom ili otrovom, vratiti stvari na svoje mjesto, učvrstiti vrata i s njima postupati kao da hodaš po jajima. Na malom prozoru iza kuće, sa sjeverne strane po kojoj bura uvijek mlati i trese cijelom kućom, tamo je jedna polovica prozorske drvenarije otpala i mogla je služiti samo za loženje. Promijeniti cijeli prozor nije mogla nego je nekako vezala ostatak od pola drvenog prozora sa željeznim nosačima od razbijenog. Molila je Boga da ne pukne staklo, slučajno ili namjerno. U drugom, trećem i manjem, četvrtom zavezanom paketiću su razne potvrde, priznanice, poneko naše pismo, po koja slika od unučadi. Zajedno skupljeno i udruženo u važno, nekoliko je papira s pečatom, o vlasništvu kuće, zemlje i zapisnik o ostavinskoj raspravi iza moga dida Mate, očevog oca. Sve sam ostavio rasprostrto na stolu i legao na kauč ispod prozora. Neobrezane grane loze spustile se, neke udaraju u prozor. Mislim na mater, koliko sam joj mogao olakšati samo da sam ozbiljno o njoj mislio. Kako dobri ljudi žive ne znamo dok ne dođemo i vidimo svojim očima, jer nam oni neće reći, neće se žaliti. Dobio sam svoj dio bolesti, a ne od virusa nego iz duše koja me opominje. Koliko saznanja mi je donijelo ovo svjetsko zlo? Komu ovo mogu reći? Iz očiju mi kapa sram i strah. Kajem se...

191 - srpanj 2020. LIJEČNIČKE NOVINE

55


STATISTIKA

Liječnik - sam svoj statističar Kategorijski podaci Dr. sc. MARKO LUCIJANIĆ, dr. med. Zavod za hematologiju, Klinička bolnica Dubrava, Zagreb markolucijanic@yahoo.com

Uvod Je li vam se ikad pričinilo u svakodnevnoj praksi kako neobičnu komplikaciju novog liječenja dobivaju upravo žene? Ili da je vrijeme do ponovne hospitalizacije kraće u određenoj skupini bolesnika? Možda ste podatke o svojim bolesnicima upisali u tablicu Excel. Ali kako subjektivni dojam pretvoriti u argument, a možda i znanstvenu publikaciju? Nedostupnost statističara, statističkog programa, kao i nesigurnost kako pogledati govore li podaci stvarno ono što liječnik priželjkuje, ograničavaju li ga da dobije konkretne rezultate iz svojih podataka. Uskoro dolaze druge obveze i on/ona više nema vremena posvetiti se prijašnjim zadacima. Upravo je zato važno pri ruci imati brz i pouzdan način kako obraditi podatke u trenutku kad je statistička analiza potrebna, tj. sada kad smo dobili ideju. Cilj je ovoga članka pokazati da takav način postoji i da je dostupan svakome. Ovdje ću ukratko prikazati dvije radne knjige Microsoft Office Excela, besplatno dostupne na internetu. Namijenjene su za različit format podataka, a omogućuju brzu analizu ne-statističarima, dajući osnovnu informaciju je li je nešto statistički značajno ili nije. Idealne su za screening vlastitih podataka i brze odluke što dalje s njima. Temelje se na MS Excelu koji je široko dostupan software na gotovo svim računalima.

56

LIJEČNIČKE NOVINE 191 - srpanj 2020.

Ako ste evaluirali bolesnike u određenoj vremenskoj točki (npr. na početku istraživanja) i imate kategorijske podatke, tj. takve da su kodirani u stupcima s fiksnim unosima (npr. 1/0, muško/žensko, da/ne…), možete ih usporediti između dviju skupina od interesa (npr. bolesnici/ kontrole) koristeći hi kvadrat (χ2) test da dobijete informaciju postoji li statistički značajna razlika. Ako imate numeričke podatke (npr. visinu, dob, kreatinin, hemoglobin…) možete ih prelomiti u dvije kategorije na vrijednosti od interesa, kao npr. medijan mjerenja ili dob > 65 godina, te ih također koristiti kao kategorijsku varijablu (više/niže od željene vrijednosti). Za ovu namjenu postoji vrlo praktična i besplatno dostupna radna knjiga MS Excel nazvana DAG Stat 1. DAG Stat kao ulazne parametre koristi podatke razvrstane u tablicu 2x2. Prvo je potrebno oblikovati tablice 2x2 iz vaših podataka ovisno o tome koje skupine želite usporediti, a potom je potrebno broj bolesnika u pojedinim kućicama unijeti u program (Slika 1). Program trenutačno izbacuje „sve što je moguće dobiti“ iz tablice 2x2 u kućicama niže. U kućici C65 (stupac C, redak 65) nalazi se vrijednost P χ2 testa. DAG Stat je moguće downloadati s ovog linka: https://www.biostats.com. au/DAG_Stat/DAG_Stat.xls

Analiza preživljenja Ako ste bilježili ishode tijekom vremena, a svi uključeni bolesnici su fiksno praćeni određeno vrijeme (npr. godinu dana), onda ishode između skupina možete slobodno usporediti

χ2 testom. Međutim, puno češće se događa da su neki bolesnici praćeni po nekoliko mjeseci, a neki godinama, ovisno o tome kako su dolazili u ambulantu, te nisu imali jednake izglede da dožive neželjeni ishod. Stoga su osmišljene metode analize preživljenja koje taj problem uzimaju u obzir 2. Ishodi od interesa obično su smrt, napredovanje bolesti, tromboza ili krvarenje, duljina hospitalizacije ili ponovna hospitalizacija i sl., a analize se nazivaju ukupno preživljenje (odnosno vrijeme do smrti), vrijeme bez progresije, vrijeme do tromboze i sl. Podaci za analizu preživljenja moraju imati barem dvije kolone – jednu za vrijeme praćenja i drugu za status je li bolesnik doživio ishod tijekom tog vremena ili nije. Iako je obično za analizu preživljenja potrebno imati komercijalni statistički program, a moguće ju je čak i brže i jednostavnije izvesti koristeći ovu posebno prilagođenu, besplatno dostupnu radnu knjig MS Excel u nazvanu Data Grinder 3. Za razliku od DAG Stat, gdje trebate unijeti već razvrstane podatke, u ovu radnu knjigu MS Excel trebate ukopirati svoje izvorne podatke na za to predviđen list. Program će očitati imena stupaca i vi ćete iz padajućih izbornika odabrati u kojem se stupcu nalazi vrijeme praćenja, status ishoda i skupine koje želite statistički usporediti. Program će izbaciti krivulje preživljenja, osnovne podatke po skupinama, kao i vrijednost/i P za usporedbe između skupina (Slika 2). Vrijednost P je dobivena pomoću log-rank testa i nalazi se u kućici C21 (C21-C26 ako ima više podskupina i više međusobnih usporedbi). Zbog brojnih kalkulacija koje se odvijaju u pozadini program je, da bi se održala


STATISTIKA

brzina računanja, namjerno ograničen na najviše 300 bolesnika i usporedbu 4 podskupine.

Data Grinder možete downloadati s ovog linka: http://neuron.mefst.hr/ docs/CMJ/issues/2016/57/1/Data_ Grinder_Lucijanic.xls

Slika 1: Prikaz sučelja programa DAG Stat

Slika 2: Prikaz sučelja MS Excel statističkog programa za analizu preživljenja

Za kraj Iako je bolesnika možda malo, oni su vaši i predstavljaju jedinstveno iskustvo „real-life“ vaše kliničke prakse. Samim time vaši su podaci vrlo vrijedni liječnicima i znanstvenicima koji se bave istim područjem, kao i bolesnicima kojima je takav uvid u stvarnost iznimno bitan. Neka vas ne smeta što gore navedeni programi koriste samo osnovne statističke testove. Važna je kakvoća ulaznih podataka, a ne složenost statističkih analiza koja često služi da bi sakrila nedostatke, čak i u najboljim svjetskim časopisima. Uostalom, rezultate svakog istraživanja treba interpretirati kroz prizmu kakvoće njegova dizajna i provedbe. Zato, ako analizirate retrospektivne podatke iz svoga vlastitog mini-registra, potrudite se da uključite sve bolesnike s navedenom bolesti, da pronađete što više nedostajućih podataka za pojedine bolesnike, kao i da ispratite/saznate njihove ishode. Ako vam ovi jednostavni probirni programi ukažu na važne signale koje se vi ne usudite sami objaviti, lako ćete naći statističara da to napravi s vama. Važno je signal ipak prvo prepoznati.

Štivo: 1. Mackinnon A. A spreadsheet for the calculation of comprehensive statistics for the assessment of diagnostic tests and inter-rater agreement. Comput Biol Med. 2000;30(3):127‐134. doi:10.1016/s00104825(00)00006-8 2. Lucijanic M, Petrovecki M. Analysis of censored data. Biochem Med (Zagreb). 2012;22(2):151‐155. doi:10.11613/ bm.2012.018 3. Lucijanić M. Survival analysis in clinical practice: analyze your own data using an Excel workbook. Croat Med J. 2016;57(1):77‐79. doi:10.3325/cmj.2016.57.77

191 - srpanj 2020. LIJEČNIČKE NOVINE

57


NOVOS TI IZ MEDICINSKE LITERATURE

PERZISTENTNI ODGOVOR KORTIZOLA NA DEZMOPRESIN SLUŽI KAO PREDIKTOR POVRATA CUSHINGOVE BOLESTI U BOLESNIKA S POSLIJEOPERACIJSKOM KORTIKOTROPNOM INSUFICIJENCIJOM Povrat Cushingove bolesti nakon operacije moguć je unatoč kortikotropnoj insuficijenciji. Prediktivna vrijednost dezmopresinskog testa za detekciju povrata bolesti u ovom slučaju ostaje kontroverzna. U Francuskoj je provedeno multicentrično retrospektivno istraživanje koje je analiziralo može li izostanak odgovora na dezmopresinski test služiti kao prediktor za nisku vjerojatnost povratka bolesti. Analiza je uključivala veliku kohortu bolesnika s poslijeoperacijskom kortikotropnom insuficijencijom. Ukupno je 95 bolesnika (82 % žena, dob 41 ± 14 godina) koji su preoperativno odgovorili na dezmopresinski test, a poslijeoperativno razvili kortikotropnu insuficijenciju (bazalni kortizol u 8 sati < 138 nmol/l) provelo dezmopresinski test u prva tri mjeseca poslije operacije. Poveza-

nost između rezultata dezmopresinskog testa i predikcije povrata bolesti provedena je regresijskim postupcima i ROC analizom. Povrat bolesti zabilježen je u 17/95 bolesnika između 29. i 91. mjeseca poslije operacije. Vršna vrijednost kortizola [327, 95 % interval pouzdanosti (237 – 417) vs 121 (79 – 164) nmol/l, P = 0,0001] i apsolutno povećanje za vrijeme dezmopresinskog testa [208 (136 – 280) vs 56 (22 – 90) nmol/l, P = 0,005] bili su značajno veći u skupini bolesnika s povratom bolesti nego u skupini bolesnika koja je ostala u remisiji. Vršna vrijednost kortizola i povećanje bili su prognostički značajniji za detekciju povrata bolesti negoli rani poslijeoperacijski bazalni kortizol. U kontekstu kortikotropne insuficijencije imali su vršna vrijednost kortizola > 100 nmol/l

Barijatrijska kirurgija poboljšava disanje u pretilih bolesnika P ORUKA ČLANKA Neke teškoće s disanjem povezane s pretilošću mogu se poboljšati nakon barijatrijske operacije. Pretile osobe možda će lakše disati nakon barijatrijske operacije, prikazuju rezultati malog istraživanja. Kako bi procijenili promjene u plućnoj funkciji povezane s barijatrijskom operacijom, istraživači su pregledali CT pluća u 51 pretilog bolesnika prije operacije te

58

LIJEČNIČKE NOVINE 191 - srpanj 2020.

ponovo, šest mjeseci nakon nje. Gubitak kilograma kao rezultat barijatrijske kirurgije poboljšava izgled pluća i dišnih putova na CT-u i to odgovara poboljšanju disanja i rada pluća, naglašavaju Copley i sur. (Imperial College Healthcare NHS Trust, London, UK). Pretilost ljudima može otežati disanje oslabljujući dišne ​​mišiće. Svi su bolesnici, osim jednoga, u tom istraživanju podvrgnuti Roux-en-Y želučanom premoštenju. Prije operacije prosječan indeks tjelesne mase iznosio je 44,5 kgm-2, a nakon operacije bio je 34 kgm-2. Prije operacije, a potom i šest mjeseci nakon nje, istraživači su CT-om izmje-

i povećanje > 30 nmol/l visoku negativnu prediktivnu vrijednost. Bolesnici s vršnom vrijednosti kortizola ≤ 100 nmol/l (vs > 100) ili povećanjem ≤ 30 nmol/L (vs > 30) imali su manju vjerojatnost za povrat Cushingove bolesti. Zaključak ovog istraživanja je da je izostanak odgovora na poslijeoperacijski dezmopresinski test značajno povezan s manjom vjerojatnosti povrata Cushingove bolesti. Ovakvi rezultati nude mogućnost stratifikacije bolesnika s poslijeoperacijksom kortikotropnom insuficijencijom u skladu s njihovim rizikom za povrat bolesti te na taj način mogu odrediti način njihovog daljnjeg praćenja. (Europ J Endocrin. 2020;182(5):489–98.)

 GLORIA LEKŠIĆ, dr. med.

rili veličinu i oblik traheje i procijenili ‘zarobljavanje zraka’ (eng. air trapping) - u kojemu višak zraka ostaje u plućima nakon izdaha, smanjujući rad pluća. ‘Zarobljavanje zraka’ neizravan je znak opstrukcije u malim dišnim putevima pluća. Istraživanje je pokazalo da su operacija i gubitak tjelesne mase bili povezani sa strukturnim promjenama na plućima i traheji. CT je nakon operacije pokazao smanjenje zarobljavanja zraka i manju učestalost kolapsa traheje. Rezultati sugeriraju da se neke teškoće disanja povezane s pretilošću mogu poboljšati nakon barijatrijske operacije, zaključuju autori. (Radiology. 2020;294:669-75.)

d oc. prim. dr. sc. GORAN AUGUSTIN, dr. med. specijalist opće, subspecijalist abdominalne i onkološke kirurgije


U R E Đ U J E d o c . p r i m . d r. s c . D R A Ž E N P U L A N I Ć , d r . m e d .

Poremećaji mentalnog zdravlja prisutni su i nakon barijatrijske operacije P ORUKA ČLANKA

Poremećaji mentalnog zdravlja, raspoloženja, samopoštovanja i prehrambenih navika nastavljaju se u tinejdžera do pet godina nakon barijatrijske operacije, unatoč znatnom gubitku kilograma.

Järvholm i suradnici (Skåne University Hospital, Malmö, Scania, Švedska) proveli su ne-randomizirano istraživanje tinejdžera podvrgnutih kirurškom liječenju adolescentske morbidne pretilosti i u kontrolnoj skupini koja je bila podvrgnuta konvencionalnom liječenju pretilosti. Podaci o izdanim psihijatrijskim lijekovima i specijalističkom liječenju mentalnih poremećaja preuzeti su iz nacionalnog registra. Samo u kirurškoj skupini dovršeni su upitnici za mentalno zdravlje, uključujući ocjenu Rosenberg Self-Esteem (RSE), Mood Adjective Checklist (MACL), Binge Eating Scale (BES) i Three-Factor Eating Questionnaire-R21 (TFEQ). Uključeni su podaci o ukupno 161 tinejdžera (81 u operativnoj skupini želučanog premoštenja Roux-en-Y) čije prethodno sveobuhvatno konzervativno liječenje nije rezultiralo primjerenim smanjenjem prekomjerne tjelesne mase. Prosječna dob bila je oko 16 godina; otprilike polovica su bile žene. U početku je prosječan ITM iznosio 44 kgm-2; u pet godina iznosio je 32 kgm-2 u kirurškoj skupini, a 42 kgm-2 u kontrolnoj. Udio sudionika s propisanim psihijatrijskim lijekovima nije se razlikovao između skupina prije ili nakon inter-

vencije: 20 % u kirurškoj skupini i 15 % u skupini s konvencionalnim liječenjem. Međutim, to je znatno više od 2 % propisanih takvih lijekova u općoj populaciji, a proporcije su se počele povećavati prije liječenja i nastavile 5 godina nakon intervencije u obje skupine. U kirurškoj se skupini RSE poboljšala 5 godina nakon operacije (s preoperativnih 19 na 22 nakon 5 godina; raspon ljestvice 0 - 30; veći rezultat je bolji), ali ukupno raspoloženje (MACL) nije. Prejedanje i nekontrolirano jedenje (BES) umjereno su poboljšani 5 godina nakon operacije. Mali pad 'emocionalnog' jedenja i malo povećanje kognitivne suzdržanosti (TFEQ) također su zabilježeni 5 godina nakon operacije. Iako se liječenje mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja nije razlikovalo između skupina prije polaznog razdoblja, oni u kirurškoj skupini imali su više specijaliziranih psihijatrijskih tretmana u pet godina nakon liječenja pretilosti nego kontrolna skupina. Autori misle da to ne znači da su operacijom pogoršavali poremećaje mentalnog zdravlja, već da su ti sudionici pažljivo nadzirani i imali veću mogućnost pristupa zdravstvenoj skrbi. Sveukupno, malo je bolesnika prekinulo psihijatrij-

sko liječenje nakon operacije - tri (4 %) koja su primala psihijatrijske lijekove i šest (7 %) koji su dobili specijaliziranu skrb za mentalni poremećaj prije operacije. Nadalje, niti jedna varijabla mentalnog zdravlja ili poremećaji prehrane nisu bili značajno povezani s gubitkom kilograma pet godina nakon operacije. Dr. Stasia Hadjiyannakis i Annick Buchholz (Children's Hospital of Eastern Ontario, Ottawa, Ontario, Kanada) misle da većina mladih s teškom pretilošću koji se podvrgavaju barijatrijskoj kirurgiji i dalje imaju određen stupanj pretilosti nakon operacije i zbog toga će se i dalje suočiti s pristranošću s obzirom na težinu te diskriminacijom. Ostali socioekonomski čimbenici, poput siromaštva, koji doprinose riziku za mentalno zdravlje prije operacije, postoje i nakon operacije. Za neke bolesnike očekivani rezultati operacije ne odgovaraju uvijek stvarnosti nakon operacije. Neki su možda pripisali mnoge životne izazove/teškoće većoj tjelesnoj masi, a kada ti izazovi potraju unatoč značajnom gubitku težine nakon operacije, to može završiti velikim razočaranjem. Također, neki negativno ocjenjuju osobe koje se podvrgavaju barijatrijskim zahvatima jer da na ''lakši'' način nastoje smanjiti tjelesnu masu. (Lancet Child & Adolescent Health. 2020;4:210-9.)

d oc. prim. dr. sc. GORAN AUGUSTIN, dr. med. specijalist opće, subspecijalist abdominalne i onkološke kirurgije

191 - srpanj 2020. LIJEČNIČKE NOVINE

59


NOVOS TI IZ MEDICINSKE LITERATURE

Anatomski precizna repozicija frakture distalnog radijusa ne poboljšava ishode P ORUKA ČLANKA Preciznom anatomskom repozicijom frakture distalnog radijusa ne postižu se poboljšani ishodi u starijih bolesnika.

Istraživanja o važnosti precizne anatomske redukcije i repozicije za dobre rezultate frakture distalnog radijusa (FDR) u bolesnika starijih od 60 godina dale su nedosljedne rezultate. Prethodna istraživanja, prema kojima precizna repozicija anatomije ručnog zgloba nije potrebna za postizanje zadovoljavajućih funkcionalnih rezultata nemaju relevantnost u trenutačnoj populaciji starijih odraslih osoba koje su puno aktivnije i funkcionalno neovisnije, navode Chung i suradnici (University of Michigan Medical School, Ann Arbor, Michigan, SAD). Služili su se podacima iz istraživanja WRIST u kojemu

su procjenjivane mogućnosti liječenja FDR-a u starijih odraslih osoba kako bi ispitali jesu li radiografske mjere anatomske repozicije povezane s funkcionalnim ishodima i ocjenom bolesnika godinu dana nakon liječenja FDR-a. U mlađoj skupini (u dobi od 60 do 69 godina) svaki je stupanj povećanja radijalne inklinacije od normalnoga povezan s 1,1 kg slabijom snagom rukohvata, ili s pogoršanjem za 1,3 boda rezultata Michigan Hand Outcomes Questionnaire (MHQ) skorom, u usporedbi s neozlijeđenom rukom. Među bolesnicima starijim od 70 godina, svaki porast za 1 mm ulnarne varijance prema normalnoj osovini povezan je s 10,4 boda većim poboljšanjem MHQ rezultata dnevnih aktivnosti ozlijeđene ruke za razliku od neozlijeđene ruke. Samo su tri od 14 modela i dva od 84 koeficijenta korelacije pokazali statistički značajnu povezanost radiografskih mjera s ishodima. Klinički ovaj nalaz podrazumijeva da precizna anatomska repozicija zgloba nije potrebna za zadovoljavajuće ishode, zaključuju autori. Uz pomoć ovih dokaza, kirurzi će se možda odlučiti da

skrate vrijeme operacije, ukupno trajanje zračenja te smanje korištenje resursa i povezane troškove koji bi bili utrošeni u postizanje savršene ili gotovo savršene repozicije. U postupku odlučivanja o liječenju, kirurzi mogu dati prednost željama bolesnika nad potrebom da se postigne točna repozicija. Rezultati ovog istraživanja mogu poboljšati kakvoću skrbi u upravljanju FDR-om za starije bolesnike. Matthew Costa iz bolnice John Radcliffe iz Oxforda u Velikoj Britaniji, koji je napisao pozvani komentar istraživanja, kaže da je zamisao vodilja kirurga koji operiraju prijelome zgloba vraćanje bolesnikove normalne anatomije. Stoga je iznenađujuće da položaj kosti izmjeren na rendgenu koji je snimljen nakon operacije ne čini prediktivnu funkciju bolesnika nakon što je njihov prijelom zacijelio. S obzirom na to da točan položaj fragmenata kosti nije toliko važan kao što smo mislili, ima smisla da kirurzi jednostavno izravnaju prijelom odnosno zglob najbržom i najmanje rizičnom dostupnom opcijom, naglasio je. Radi se zapravo o promjeni načina razmišljanja - umjesto

Okolina u kojoj djeca odrastaju ostavlja biljeg na genima P ORUKA ČLANKA

U djece odrasle u siromašnijem susjedstvu postoje razlike u metilaciji DNK, jednom od temeljnih epigenetičkih procesa koji može utjecati na zdravlje i bolest.

Već dugo je poznato da su djeca odrasla u socioekonomski depriviranim područjima kasnije u životu lošijeg zdravlja no njihovi vršnjaci odrasli u imućnijem okruženju. Kao jedan od mogućih mehanizama koji doprinosi ovom fenomenu

spominju se promjene u epigenomu, odnosno zbroju kemijskih modifikacija genoma, no do sada nije istražen sveukupan učinak okolišnih čimbenika na individualnoj i na razini obitelji na epigenetičke obrasce.

Stoga su znanstvenici i liječnici iz SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Danske analizirali podatke prikupljene u longitudinalnom istraživanju koje je imalo cilj ispitati utjecaj okoline na zdravlje, te ih povezali s obrascima metilacije DNK-a. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 1619 ispitanika (50 % djevojčica) rođenih 1994. i 1995. godine u Engleskoj i Walesu. Krvni uzorci za analizu metilacije DNK-a prikupljeni


U R E Đ U J E d o c . p r i m . d r. s c . D R A Ž E N P U L A N I Ć , d r . m e d .

da se rendgenskim zrakama ocjenjuje uspjeh ili neuspjeh liječenja, prednost se daje bolesnikovom vlastitom viđenju oporavka. Svim bolesnicima u ovom istraživanju reponiran je FDR načinom koji je liječnik smatrao prihvatljivim. Iako točan položaj kostiju na rendgenu možda nije toliko važan kao što smo vjerovali, cjelokupno izravnanje distalnog radijusa i zgloba još je uvijek važno

za ublažavanje boli i za smanjenje rizika od komplikacija poput oštećenja tetiva ili živaca. (JAMA Network Open. 2020;3(1):e1919433.)

d oc. prim. dr. sc. GORAN AUGUSTIN, dr. med. specijalist opće, subspecijalist abdominalne i onkološke kirurgije

Osteosinteza prijeloma proksimalnog humerusa u starih rezultira lošijim ishodima P ORUKA ČLANKA

Veća stopa operativnog liječenja prijeloma proksimalnog humerusa u korisnika osiguranja Medicare povezana je s povećanim troškovima, štetnim događajima i gotovo jednakom smrtnošću.

Prema novim saznanjima, objašnjavaju Floyd i suradnici (Arnold School of Public Health, University of South Carolina, Greenville, South Carolina, SAD), rezultati bi trebali upozoriti ortopede i traumatologe na veću stopu štetnih događaja kod proširene upotrebe operativnog liječenja prijeloma proksimalnog humerusa fragilnijih skupina bolesnika. Smanjenje operacija moglo bi umanjiti smrtnost i štetne događaje za bolesnike s prijelomom proksimalnog humerusa. Autori su

pregledali medicinsku dokumentaciju svih korisnika Medicare osiguranja koji su vođeni pod šifrom navedenog prijeloma u 2011. godini. Evidentirano je ukupno 72.823 bolesnika. Stope operativnog liječenja kretale su se u rasponu od 1,8 do 33 %. Veće stope operacija bile su povezane s većim troškovima u godini nakon operacije. Svako povećanje stope operacija za 1 % bilo je povezano s porastom štetnih događaja od 0,09 % i porastom smrtnosti za 0,09 %, dok su

su u dobi od 18 godina, a povezanost između socioekonomskih čimbenika u okruženju i obrazaca metilacije ispitivana je na tri načina: uključujući ispitivanje već poznatih gena, ispitivanje epigenetičkih indeksa te analizom povezanosti pretraživanjem cjelokupnog epigenoma (engl. epigenome wide association study). Socioekonomski čimbenici određivani su pak na temelju statističkih podataka jedinica lokalne samouprave, podataka o kriminalitetu, sustavnim promatranjem okruženja te anketama u stanovništvu ispitivanog područja.

Rezultati istraživanja pokazali su kako djeca odrasla u socioekonomski depriviranom okruženju pokazuju razlike u metilaciji DNK-a u genima uključenima u upalni odgovor i pušenje, no ne i u onima koji se povezuju s pretilošću. Analiza povezanosti s cjelokupnim epigenomom pokazala je pak razlike u genima uključenima u metabolizam ugljikohidrata. Razina povezanosti nepovoljnih čimbenika iz okoline i promjena obrazaca metilacije bila je niska no čvrsta za socioekonomske čimbenike na razini obitelji te na individualnoj razini za pušenje.

jednogodišnje neželjene pojave porasle za 0,19 % za svaki 1%-tni porast stope operativnog liječenja. Rizici su bili izraženiji za bolesnike s više pridruženih bolesti, višim rezultatima indeksa ranjivosti i one od 80 godina i starije. Prema procjenama prilagođenima riziku, troškovi su za kirurške bolesnike bili veći za 17.278 USD, dok su postoci neželjenih događaja porasli za 0,12 % boda sa svakim povećanjem stope operacije za 1 %. Rezultati pružaju vrlo važne zaključke o implikacijama promjene stope kirurškog liječenja. (JAMA Netw Open. 2020;3:e1918663)

d oc. prim. dr. sc. GORAN AUGUSTIN, dr. med. specijalist opće, subspecijalist abdominalne i onkološke kirurgije

Autori ovog istraživanja na kraju su zaključili kako djeca odrasla u socioekonomski nepogodnom okruženju ulaze u odraslu dob s epigenomom koji je drukčiji od epigenoma djece koja su odrasla u povoljnijem okruženju te da rezultati do kojih su došli ukazuju na mehanizam kojim okruženje u djetinjstvu utječe na zdravlje u odrasloj dobi. JAMA Netw Open. 2020;3(6):e206095. doi:10.1001/jamanetworkopen.2020.6095

d r. s c . LOV R O L A M OT, d r. m e d . specijalist pedijatarije, subspecijalist pedijatrijske reumatologije


NOVOS TI IZ MEDICINSKE LITERATURE

RESEKCIJA GUŠTERAČE JE NAJSIGURNIJA I NAJISPLATIVIJA U SREDIŠTIMA S VELIKIM BROJEM ZAHVATA Do sada nije poznato mogu li se troškovi kirurških zahvata na gušterači smanjiti centralizacijom operacija. Ahola R. (Dept. of Gastroenterology and Alimentary Tract Surgery, Tampere University Hospital, Finska) sa suradnicima iz Finske pretražio je nacionalni registar bolesnika koji su podvrgnuti pankreatoduodenektomiji (PD) u Finskoj između 2012. i 2014. godine. Podaci o bolesnicima bilježeni su do devedesetog poslijeoperacijskog dana te im se izračunao Charlson indeks komorbiditeta (CCI). Komplikacije su klasificirane prema Clavien-Dindo. CCI je izračunat za svakog bolesnika. Bolnice su kategorizirane prema godišnjoj stopi resekcija: veliki volumen, VV operacija (≥20), srednji volumen, SV (6 - 19) i mali volumnen, MV (≤ 5). Troškovi su izračunati prema obračunu za 2012. godinu.

Ispitivana populacija obuhvaćala je 466 bolesnika. Demografske obilježja bila su slična u sve tri skupine. Smrtnost je bila manja u središtima VV operacija negoli u zdravstvenim središtima SV i MV tijekom 30 dana (0,8 % u VV, 8,8 % u SV i 12,9 % u MV; P < 0,01) i 90 dana (1,9 % u VV, 10,5 % u SV i 16,1 % u MV; P < 0,01). Volumen bolnice i indeks komorbiditeta CCI bili su značajni čimbenici smrtnosti u multivarijatnoj analizi. Medijan troškova u svih bolesnika bio je manji u skupini bolesnika operiranih u središtima VV nego u središtima SV i MV (P = 0,019), među ClavienDindo III klase (P = 0,02), među bolesnicima starijim od 75 godina (P < 0,001) i među bolesnicima koji su preživjeli više od pet dana (P = 0,015).

manja kada je bolesnik operiran u zdravstvenom središtu velikog volumena. Istraživanje pokazuje da su prosječni ukupni troškovi kirurškog liječenja u središtima velikog volumena manji nego li u središtima s manjim brojem resekcija gušterače, te iznose 82 - 88 % od troškova u središtimamanjeg volumena. Ovo istraživanje neosporan je dokaz kako operativno liječenje gušterače u zdravstvenim središtima visokog volumena s većim brojem zahvata ima ne samo medicinske već i ekonomske razloge. (Pancreatology. 2019;19(5):769-74.)

Autori ovoga istraživanja zaključuju kako je tridesetog i devedesetog poslijeoperacijskog dana smrtnost 10 puta

prim. IVANA JUKIĆ, dr. med. specijalist interne medicine uži specijalist gastroenterologije

ODABRANI RADOVI HRVATSKIH LIJEČNIKA OBJAVLJENI U INOZEMNIM MEDICINSKIM ČASOPISIMA Uređuje prof. dr. sc. Jelka Petrak Augustin G, Boric M, Barcot O, Puljak L. Discordant outcomes of laparoscopic versus open appendectomy for suspected appendicitis during pregnancy in published meta-analyses: an overview of systematic reviews. Surg Endosc. 2020 Jun 16. doi: 10.1007/ s00464-020-07674-6. Augustin G, di Saverio S. MRI Is Mandatory for the Assignment Into Antibiotic Treatment or Appendectomy Group of Patients During Pregnancy. Am J Med. 2020 May;133(5):e208. doi: 10.1016/j.amjmed.2019.06.043.

Boban A, Hermans C. Safety of Relaxing Coagulation Control by antiTFPI in Hemophilia Patients: Impact of Tissue Distribution of Tissue Factor. J Thromb Haemost. 2020 Jun 18. doi: 10.1111/jth.14955. Bojanic K, Kuna L, Bilic Curcic I, Wagner J, Smolic R, Kralik K, Kizivat T, Ivanac G, Vcev A, Wu GY, Smolic M. Representation of CYP3A4, CYP3A5 and UGT1A4 Polymorphisms Within Croatian Breast Cancer Patients' Population. Int J Environ Res Public Health. 2020 May 23;17(10):3692. doi: 10.3390/ijerph17103692.

Brnić D, Martinovic D, Zivkovic PM, Tokic D, Tadin Hadjina I, Rusic D, Vilovic M, Supe-Domic D, Tonkic A, Bozic J. Serum Adropin Levels Are Reduced in Patients With Inflammatory Bowel Diseases. Sci Rep. 2020 Jun 9;10(1):9264. doi: 10.1038/ s41598-020-66254-9. Ćurković M, Košec A, Ćurković D. Math and Aftermath of COVID-19 Pandemic and Its Interrelationship From the Resilience Perspective. J Infect. 2020 Jun 13:S01634453(20)30401-1. doi: 10.1016/j. jinf.2020.06.020.

Dvojkovic A, Nikolac Perkovic M, Sagud M, Nedic Erjavec G, Mihaljevic Peles A, Svob Strac D, Vuksan Cusa B, Tudor L, Kusevic Z, Konjevod M, Zivkovic M, Jevtovic S, Pivac N. Effect of Vortioxetine vs. Escitalopram on Plasma BDNF and Platelet Serotonin in Depressed Patients. Prog Neuropsychopharmacol Biol Psychiatry. 2020 Jun 11:110016. doi: 10.1016/j. pnpbp.2020.110016. Figl J, Perkov D. A Very Unusual Carotid Shunt Migration. Eur J Vasc Endovasc Surg. 2020 May 23:S10785884(20)30370-1. doi: 10.1016/j. ejvs.2020.04.030. 


U R E Đ U J E d o c . p r i m . d r. s c . D R A Ž E N P U L A N I Ć , d r . m e d .

Tjelovježba dokazano smanjuje rizik od nastanka sive mrene Siva mrena ili katarakta povezana s dobi najčešći je uzrok slabog vida i sljepoće u svijetu. Operacija mrene iznimno je uspješan način liječenja mrene koji je, međutim, povezan sa značajnim javnozdravstvenim troškovima. U posljednje vrijeme umnožena su epidemiološka istraživanja s ciljem prepoznavanja novih rizičnih čimbenika povezanih sa sivom mrenom. Do sada su prepoznati rizični čimbenici poput dobi, šećerne bolesti, izloženosti ultraljubičastim zrakama, pušenja, prekomjerne tjelesne mase i konzumiranja alkohola. Očna leća vrlo je osjetljiva na oksidacijska oštećenja i sve je više dokaza kako učinci tjelesne aktivnosti na povećanje razine enzima koji smanjuju oksidacijski stres i povećanje razine lipoproteina visoke gustoće ili HDL-a mogu smanjiti rizik od bolesti oka povezanih sa starenjem, poput sive mrene i degeneracije žute pjege. Istraživači sa Sveučilišta Xi'an Jiaotong u

Golubić AT, Poljak F, Bumber B, Huić D. Intraoperative Detection of Hyperplastic Parathyroid Gland With Positron Emitter 18F-Fluorocholine and Handheld Probe. Clin Nucl Med. 2020 May 20. doi: 10.1097/ RLU.0000000000003106. Homolak J, Kodvanj I. Widely Available Lysosome Targeting Agents Should Be Considered as Potential Therapy for COVID-19. Int J Antimicrob Agents. 2020 Jun 6:106044. doi: 10.1016/j. ijantimicag.2020.106044.  Kosovic I, Filipovic N, Benzon B, Vukojevic K, Saraga M, Glavina Durdov M, Bocina I, Saraga-Babic M. Spatio-temporal Patterning of Different Connexins in Developing and Postnatal Human Kidneys and in Nephrotic Syndrome of the Finnish Type (CNF).

Kini i Sveučilišta Južna Australija proveli su pod vodstvom dr. Hong Jianga metaanalizu o utjecaju tjelesne aktivnosti na rizik od nastanka sive mrene, u koju su uključili 6 prospektivnih istraživanja provedenih na području SAD-a, Švedske i Ujedinjenog Kraljevstva, s ukupnim uzorkom od 171 620 sudionika. Tijekom razdoblja praćenja od 6 do 12 godina siva mrena povezana s dobi dijagnosticirana je u 19 173 (11,3 %) ispitanika. Podaci o razini tjelesne aktivnosti ispitanika prikupljeni su upitnikom i izraženi u jedinicama MET ili u tjednom broju sati provedenih u tjelovježbi. Pritom se MET (engl. metabolic equivalent of task) smatra pouzdanijom mjerom za procjenu metaboličke aktivnosti za vrijeme tjelesne aktivnosti od prosjeka tjednog broja sati. Tjelesna aktivnost koja je 6 puta veća od aktivnosti u mirovanju je granica između treninga srednjeg i visokog intenziteta i označava se kao 6 MET. Povećana tjelesna

Sci Rep. 2020 May 29;10(1):8756. doi: 10.1038/s41598-020-65777-5. Ljubičić M, Baković L, Ćoza M, Pribisalić A, Kolčić I. Awakening Cortisol Indicators, Advanced Glycation End Products, Stress Perception, Depression and Anxiety in Parents of Children With Chronic Conditions. Psychoneuroendocrinology. 2020 Jul;117:104709. doi: 0.1016/j. psyneuen.2020.104709. Majnarić LT, Wittlinger T, Stolnik D, Babič F, Bosnić Z, Rudan S. Prescribing Analgesics to Older People: A Challenge for GPs. Int J Environ Res Public Health. 2020 Jun 5;17(11):E4017. doi: 10.3390/ijerph17114017 Nikolac Perkovic M, Sagud M, Zivkovic M, Uzun S, Nedic Erjavec G, Kozumplik O, Svob Strac D, Mimica N,

aktivnost bila je povezana s 10 % manjim rizikom od nastanka sive mrene (P < 0,001). U istraživanjima koja su koristila dnevni MET kao mjeru aktivnosti povezanost je bila veća nego u istraživanjima koja su kao mjeru koristila tjedni broj sati. Rizik od nastanka sive mrene smanjuje se 2 % za svakih 6 jedinica MET dnevnog povećanja tjelesne aktivnosti (P < 0,001), što odgovara otprilike jednom satu vožnje bicikla ili trčanja dnevno. Uzimajući u obzir porazan podatak o tome da je u razvijenom svijetu gotovo trećina odraslog stanovništva fizički neaktivna, autori se nadaju kako će nas rezultati ove i drugih sličnih metaanaliza potaknuti da odvojimo više vremena za tjelesne aktivnosti poput šetnje ili vožnje biciklom te time smanjimo rizik od nastanka brojnih bolesti, uključujući i sivu mrenu. (Int J Ophthalmol. 2020 Apr 18;13(4):643-649. doi: 10.18240/ijo.2020.04.18.)

 d r. sc. ADRIAN LUKENDA, dr. med. specijalist oftalmologije

Mihaljevic Peles A, Pivac N. CatecholO-methyltransferase rs4680 and rs4818 Haplotype Association With Treatment Response to Olanzapine in Patients With Schizophrenia. Sci Rep. 2020 Jun 22;10(1):10049. doi: 10.1038/s41598020-67351-5. Papes D, Jeroncic A, Ozimec E. Redundancy and Methodological Issues in Articles on COVID-19. Eur J Clin Invest. 2020 Jun 7:e13301. doi: 10.1111/eci.13301. Parat K, Radić M, Perković D, Biočina Lukenda D, Martinović Kaliterna D. Sjögren's Syndrome: An Important Confounder in Evaluation of Oral Features in Systemic Sclerosis. Oral Dis. 2020 Jun 22. doi: 10.1111/odi.13504.  Stupin A, Mihalj M, Kolobarić N, Šušnjara P, Kolar L, Mihaljević Z, Matić

A, Stupin M, Jukić I, Kralik Z, Grčević M, Kralik G, Šerić V, Drenjančević I. Anti-Inflammatory Potential of n-3 Polyunsaturated Fatty Acids Enriched Hen Eggs Consumption in Improving Microvascular Endothelial Function of Healthy Individuals-Clinical Trial. Int J Mol Sci. 2020 Jun 10;21(11):E4149. doi: 10.3390/ijms21114149. Zakarija-Grković I, Cattaneo A, Bettinelli ME, Pilato C, Vassallo C, Borg Buontempo M, Gray H, Meynell C, Wise P, Harutyunyan S, Rosin S, Hemmelmayr A, Šniukaitė-Adner D, Arendt M, Gupta A. Are Our Babies Off to a Healthy Start? The State of Implementation of the Global Strategy for Infant and Young Child Feeding in Europe. Int Breastfeed J. 2020 Jun 4;15(1):51. doi: 10.1186/s13006-02000282-z.


1x1 UDAH DNEVNO

2, 3

PROMIJENITE TERAPIJU

BEZ PROMJENE

NAVIKA 2-8

ELLIPTA portfolio prilagođava se KOPB i astma bolesnicima

#

KOPB - kronična opstruktivna plućna bolest KOPB - reference 2, 4, 5, 6 i 7; astma - reference 1, 2, 3 i 8

#

RELVAR ELLIPTA razvijen je u suradnji s društvom

SAMO ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE


* Značajno povećanje srednje promjene ponderirane vrijednosti FEV1 (forsirani ekspiratorni volumen u prvoj sekundi) mjerenog serijski 0-24 h od početne vrijednosti do dvanaestog tjedna uz flutikazonfuroat/vilanterol trifenetat 100/25 µg jednom dnevno u odnosu na flutikazonfuroat (p<0,001, primarna mjera ishoda); nije bilo značajne razlike između flutikazonfuroata/vilanterol trifenetata 100 ili 200/25 µg jednom dnevno (opisna procjena).1 Prospektivno, aktivno kontrolirano, randomizirano, dvostruko slijepo, stratificirano, multicentrično, multinacionalno kliničko ispitivanje faze III na paralelnim skupinama u kojem se uspoređivala djelotvornost flutikazonfuroata/vilanterol trifenetata 100 ili 200/25 µg jednom dnevno inhaliranih putem Ellipta inhalera (n=346 svaki) s flutikazonfuroatom 100 µg jednom dnevno (n=347) kod bolesnika s umjerenom do teškom astmom u dobi ≥12 godina (n=1039, 1:1:1) tijekom 12 tjedana. Primarna mjera ishoda za djelotvornost bila je srednja promjena ponderirane vrijednosti FEV1 mjerenog serijski, od početne vrijednosti do dvanaestog tjedna, uz flutikazonfuroat/vilanterol trifenetat 100/25 µg jednom dnevno u odnosu na flutikazonfuroat 100 µg jednom dnevno.1

SKRAĆENI SAŽETAK OPISA SVOJSTAVA LIJEKA

GSK zaštitni znakovi u vlasništvu su ili licencirani GSK grupi društava. Prilagođeno iz: 1. Bernstein DI i sur. Fluticasone furoate (FF)/ vilanterol (100/25 mcg or 200/25 mcg) or FF (100 mcg) in persistent asthma. 83; 2. Sažetak opisa svojstava lijeka RELVAR ELLIPTA 92 mikrograma/22 mikrograma prašak inhalata, dozirani; 3. Sažetak opisa svojstava mikrograma/22 mikrograma prašak inhalata, dozirani; 4. Sažetak opisa svojstava lijeka INCRUSE ELLIPTA 55 mikrograma prašak inhalata, svojstava lijeka ANORO ELLIPTA 55 mikrograma/22 mikrograma prašak inhalata, dozirani; 6. Sažetak opisa svojstava lijeka TRELEGY mikrograma/22 mikrograma prašak inhalata, dozirani; 7. https://goldcopd.org/gold-reports/ pristupljeno na dan 15.05.2020.; 8. https://ginasthma.org/reports/ pristupljeno na dan 15.05.2020. Ova informacija se odnosi na lijek koji se izdaje samo na recept i samo za zdravstvene radnike. Prije uporabe, molimo pogledajte cjelokupni Sažetak opisa svojstava lijeka dobiven od nositelja odobrenja te ga pažljivo pročitajte. Berlin-Chemie Menarini Hrvatska d.o.o. ne preporučuje korištenje ovog lijeka na drugi način nego što je opisano u Sažetku opisa svojstava lijeka. Datum pripreme materijala: 15.05.2020.

SAMO ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE

J Asthma 2015;52(10):1073– lijeka RELVAR ELLIPTA 184 dozirani; 5. Sažetak opisa ELLIPTA 92 mikrograma/55

Berlin-Chemie Menarini Hrvatska d.o.o. Horvatova 80/A, 10020 Zagreb Tel.: 01 4821 361, www.berlin-chemie.hr

HR-REL-13-2020

NAZIV LIJEKA: RELVAR ELLIPTA 92 mikrograma/22 mikrograma prašak inhalata, dozirani; RELVAR ELLIPTA 184 mikrograma/22 mikrograma prašak inhalata, dozirani (flutikazonfuroat, vilanterol) TERAPIJSKE INDIKACIJE: Astma: redovito liječenje astme u odraslih osoba i adolescenata u dobi od 12 i više godina kod kojih je primjerena primjena kombiniranog lijeka (dugodjelujućeg β2-agonista i inhalacijskog kortikosteroida): u bolesnika u kojih astma nije dovoljno dobro kontrolirana inhalacijskim kortikosteroidima te kratkodjelujućim inhalacijskim β2-agonistima koji se primjenjuju „prema potrebi“; u bolesnika adekvatno kontroliranih inhalacijskim kortikosteroidima i dugodjelujućim inhalacijskim β2-agonistima.2, 3 Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB): simptomatsko liječenje odraslih bolesnika s KOPB-om koji imaju FEV1<70% predviđene normalne vrijednosti (nakon primjene bronhodilatatora) i s egzacerbacijama bolesti unatoč redovitom liječenju bronhodilatatorima.2 DOZIRANJE I NAČIN PRIMJENE: Astma: Odrasli i adolescenti od 12 i više godina: Početnu dozu od jedne inhalacije lijeka RELVAR ELLIPTA od 92/22 mikrograma jedanput na dan treba razmotriti za bolesnike kojima je potrebna mala do srednja doza inhalacijskog kortikosteroida u kombinaciji s dugodjelujućim β2-agonistom. Ako nisu dobro kontrolirani, doza se može povećati na 184/22 mikrograma, što može dodatno poboljšati kontrolu astme. Liječnici moraju redovito kontrolirati bolesnike kako bi jačina flutikazonfuroata/vilanterola koju primaju ostala optimalna i mijenjala se isključivo na savjet liječnika. Dozu treba titrirati na najmanju dozu kojom je moguće održavati učinkovitu kontrolu simptoma. Bolesnici obično osjete poboljšanje plućne funkcije unutar 15 minuta nakon inhaliranja lijeka RELVAR ELLIPTA. Za održavanje simptoma astme pod kontrolom potrebno je redovito uzimati lijek svakoga dana te da s primjenom treba nastaviti čak i ako nema simptoma. Ako se simptomi pojave u razdoblju između primjene dviju doza, treba uzeti kratkodjelujući inhalacijski β2-agonist za trenutno ublažavanje simptoma. KOPB: Odrasli u dobi od 18 i više godina: Jedna inhalacija lijeka RELVAR ELLIPTA 92/22 mikrograma jedanput na dan. RELVAR ELLIPTA 184/22 mikrograma nije indiciran za liječenje bolesnika s KOPB-om (nema dodatnih korisnih učinaka u odnosu na dozu od 92/22 mikrograma, ali postoji mogućnost povećanog rizika od pneumonije i nuspojava povezanih sa sistemskim djelovanjem kortikosteroida). Bolesnici obično osjete poboljšanje plućne funkcije unutar 16-17 minuta nakon inhaliranja lijeka RELVAR ELLIPTA. Način primjene: isključivo za inhalaciju. Lijek treba uzimati svakoga dana, u isto vrijeme. Konačnu odluku o tome hoće li se lijek uzimati uvečer ili ujutro donosi liječnik. Ako se inhaler čuva u hladnjaku, treba pričekati najmanje jedan sat prije primjene da se ugrije na sobnu temperaturu. Nakon inhalacije, bolesnici trebaju isprati usta vodom, ali vodu ne smiju progutati. Pedijatrijska populacija: Sigurnost i djelotvornost lijeka RELVAR ELLIPTA u indikaciji astme u djece mlađe od 12 godina nisu još ustanovljene. Nije opravdana primjena lijeka RELVAR ELLIPTA u pedijatrijskoj populaciji za indikaciju KOPB-a. Oštećenje jetrene funkcije: Najveća doza za bolesnike s umjerenim ili teškim oštećenjem jetrene funkcije je 92/22 mikrograma. KONTRAINDIKACIJE: Preosjetljivost na djelatne tvari ili neku od pomoćnih tvari. POSEBNA UPOZORENJA I MJERE OPREZA: RELVAR ELLIPTA se ne smije koristiti za liječenje akutnih simptoma astme niti akutne egzacerbacije KOPB-a, koje je potrebno liječiti kratkodjelujućim bronhodilatatorima. Pojačano korištenje kratkodjelujućih bronhodilatatora za ublažavanje simptoma ukazuje na pogoršanje tj. neadekvatnu kontrolu bolesti. Bolesnici ne smiju prekidati terapiju flutikazonfuroatom/vilanterolom kod astme ili KOPB-a bez liječničkog nadzora jer se simptomi mogu vratiti. Tijekom liječenja flutikazonfuroatom/vilanterolom može doći do nuspojava i egzacerbacija povezanih s astmom. Bolesnike treba uputiti da nastave liječenje i zatraže liječnički savjet ako se simptomi astme i dalje ne mogu kontrolirati ili se pogoršaju nakon početka terapije lijekom RELVAR ELLIPTA. Može se pojaviti paradoksalni bronhospazam uz pojačano piskanje pri disanju neposredno nakon primjene lijeka. Stanje treba odmah liječiti kratkodjelujućim inhalacijskim bronhodilatatorom, prekinuti terapiju lijekom RELVAR ELLIPTA, pregledati bolesnika te po potrebi uvesti drugu terapiju. Lijek treba primjenjivati uz oprez u bolesnika s teškom kardiovaskularnom bolešću ili poremećajima srčanog ritma, tireotoksikozom, nekorigiranom hipokalemijom, u bolesnika s predispozicijom za niske razine kalija u serumu, s tuberkulozom pluća ili u bolesnika s kroničnim ili neliječenim infekcijama. Bolesnicima s umjerenim do teškim oštećenjem jetrene funkcije treba propisati dozu od 92/22 mikrograma te ih nadzirati zbog mogućih sistemskih nuspojava kortikosteroida. Svi inhalacijski kortikosteroidi mogu imati sistemske učinke, osobito ako se dugotrajno primjenjuju u velikim dozama. Ako bolesnik ima simptome kao što su zamućen vid ili neke druge poremećaje vida, treba razmotriti potrebu da ga se uputi oftalmologu radi procjene mogućih uzroka, koji mogu uključivati kataraktu, glaukom ili rijetke bolesti poput centralne serozne korioretinopatije zabilježene nakon sustavne i topikalne uporabe kortikosteroida. U bolesnika sa šećernom bolešću prijavljene su povećane razine glukoze u krvi pa to treba uzeti u obzir. U bolesnika s KOPB-om koji su primali inhalacijske kortikosteroide zabilježeno je povećanje incidencije pneumonije, uključujući pneumoniju koja je zahtijevala bolničko liječenje. Incidencija pneumonije u bolesnika s astmom bila je česta pri primjeni veće doze. Incidencija pneumonije u bolesnika s astmom koji su uzimali flutikazonfuroat/vilanterol od 184/22 mikrograma bila je brojčano veća u odnosu na bolesnike koji su uzimali flutikazonfuroat/vilanterol od 92/22 mikrograma ili placebo. Bolesnici s rijetkim nasljednim poremećajem nepodnošenja galaktoze, potpunim nedostatkom laktaze ili malapsorpcijom glukoze i galaktoze ne bi smjeli primjenjivati ovaj lijek. NUSPOJAVE: Vrlo često: glavobolja, nazofaringitis. Često: pneumonija, infekcija gornjih dišnih puteva, bronhitis, gripa, kandidijaza usne šupljine i grla, bol u usnoj šupljini i ždrijelu, sinusitis, faringitis, rinitis, kašalj, disfonija, bol u abdomenu, artralgija, bol u leđima, frakture, mišićni spazmi, pireksija. Manje često: hiperglikemija, zamućen vid, ekstrasistole. NAČIN IZDAVANJA: u ljekarni, na recept. NOSITELJ ODOBRENJA ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET: GlaxoSmithKline (Ireland) Limited, 12 Riverwalk, Citywest Business Campus, Dublin 24, Irska BROJEVI ODOBRENJA ZA STAVLJANJE LIJEKA U PROMET: EU/1/13/886/001, EU/1/13/886/002, EU/1/13/886/003, EU/1/13/886/004, EU/1/13/886/005, EU/1/13/886/006 DATUM REVIZIJE TEKSTA: 12/2018 Ovaj skraćeni sažetak sadrži bitne podatke o lijeku istovjetne onima iz Sažetka opisa svojstava lijeka, sukladno članku 15. Pravilnika o načinu oglašavanja o lijekovima („Narodne novine“ broj 43/2015). Prije propisivanja ovog lijeka molimo pročitajte posljednji odobreni Sažetak opisa svojstava lijeka i Uputu o lijeku, dostupne na www. ema.europa.eu. ANORO ELLIPTA, RELVAR ELLIPTA i TRELEGY ELLIPTA razvijeni su u suradnji s društvom


IZ KOMOREZA LIJEČNIKE HRVATSKI

Dulce cum utili!

Zadane formule poslovnoga pisma I z v . p r o f . d r. s c . T A M A R A G A Z D I Ć - A L E R I Ć

Uvod Svatko je od nas, i to ne samo jednom, trebao napisati poslovno pismo. Kako se ono sastoji od zadanih dijelova, a u sebi sadrži i dio zadanih formula, poput rečenice oslovljavanja i pozdravljanja na kraju pisma, nije neobično da ste pitali i za taj dio hrvatskoga jezika. Ovladavanje vještinom pisanja nije spontano, već podrazumijeva trajno učenje i uvježbavanje prijenosa misli u pisani tekst. Naime, zbog pogrešaka primatelju nesvjesno možemo prenijeti sadržaj suprotan onome koji smo željeli, a on će steći nepovoljno mišljenje o nama. I u formulama poslovnoga pisma treba voditi računa o nekim bitnim jezičnim pravilima jer nije svejedno koji ćemo oblik u pojedinoj formuli upotrijebiti. U ovom broj Liječničkih novina, kao što možete i pretpostaviti, proći ćemo strukturom poslovnoga pisma i ukloniti temeljne nedoumice do kojih može doći ako ne poznajemo jezičnu normu.

Sadržajni dijelovi poslovnoga pisma Poslovno se pismo sastoji od podataka o pošiljatelju i primatelju, mjesta i datuma, predmeta, rečenice oslovljavanja, zahvale, bitne informacije, objašnjenja bitne informacije, upute, zaključka, pozdrava i potpisa. U nastavku ću objasniti spomenute dijelove i upozoriti na moguće jezične nepravilnosti koje se u njima mogu javiti.

Mjesto i datum U različitim vrstama pisanih dokumenata svakako trebamo napisati datum. Napisati

66

LIJEČNIČKE NOVINE 191 - srpanj 2020.

ga možemo na više pravilnih načina. Ponajprije se pitamo trebamo li, i gdje, u datumu staviti zarez. To je pitanje jednoznačno propisano Hrvatskim pravopisom. Kada se datum nalazi iza naziva mjesta u nominativu, iza naziva mjesta obavezno se piše zarez, na primjer: Zagreb, 10. 7. 2020., a naziv mjeseca može se napisati i riječju, ali pritom treba paziti na to da oblik riječi bude u genitivu, na primjer: Zagreb, 10. srpnja 2020. Naziv mjeseca mora biti u genitivu zato što je riječ o skraćenome obliku koji dolazi od: Dana desetoga srpnja dvije tisuće i dvadesete godine. Zarez se ne piše kad se datum nalazi iza oznake mjesta u prijedložnome izrazu, na primjer: U Zadru 10. 7. 2020. ili U Zadru 10. srpnja 2020.; ili Na Hvaru 10. 7. 2020. ili Na Hvaru 10. srpnja 2020. Prilikom pisanja datuma treba još napomenuti kako ne treba pisati nulu (osim ako nije riječ o potrebi da se zauzme to mjesto kako netko ne bi dopisao brojku i time promijenio datum, a što bi mijenjalo bit dokumenta i njegova datiranja). Dakle, ne treba pisati Zagreb, 10. 07. 2020. / U Zagrebu 10. 07. 2020. ili Zagreb, 09. 07. 2020. / U Zagrebu 09. 07. 2020. Isto tako treba pisati bjeline između dana, mjeseca i godine, upravo na način kako sam navela u navedenim primjerima.

Rečenica oslovljavanja Rečenica oslovljavanja dolazi na početku poslovnoga pisma i uvijek je u vokativu. Budući da je vokativ samostalan padež, uvijek se od ostatka rečenice odvaja zarezom. Zato ćemo i rečenicu oslovljavanja odvojiti zarezom i pritom paziti na to da poslovno pismo u novom retku počnemo pisati malim početnim slovom, a ne kao u engleskome jeziku

velikim početnim slovom. Naravno da se rečenica oslovljavanja može od ostatka pisma odvojiti i uskličnikom i da se pritom nastavak poslovnoga pisma piše velikim početnim slovom, ali preporuka je poslovne komunikacije da se ipak u poslovnim pismima nastoji upotrebljavati zarez. Evo nekoliko primjera rečenica oslovljavanja: Poštovani (Cijenjeni) gospodine Tomiću,…; Poštovana (Cijenjena) gospođo Tomić,…; Dragi prijatelju,…; Draga prijateljice,…; Poštovani kolegice i kolege,…. U rečenicama oslovljavanja možemo se kolebati kako napisati prezime koje se odnose na muške ili ženske osobe. Pravilo je jednostavno: prezimena koja završavaju na -ić u vokativu dobivaju -u kada se odnose na muškarce, a ne dobivaju ga kada se odnose na žene. Sva ostala prezimena imaju vokativni oblik jednak nominativnom, npr. Poštovani gospodine Leonardi; poštovani gospodine Vukov i sl. Iako smo u našoj rubrici već više puta bili govorili o tome kada zamjenicu Vi i Ti, i sve njihove oblike, treba pisati velikim početnim slovom, nije na odmet još jednom ponoviti. Dakle, kada u pismenom obraćanju jednoj osobi iz počasti upotrebljavamo zamjenice za 2. l. jd. i 2. l. mn. (ti, tvoj i vi, vaš), tada te zamjenice pišemo vel. poč. slovom: Ti, Tvoj, Tebi i Vi, Vaš, Vama…

Zahvala Svakako je preporuka svakoga dobrog poslovnoga komuniciranja da najprije zahvalimo onima kojima pismo upućujemo. Zahvala obično povezuje neku prethodnu radnju koju je naš primatelj poduzeo s onim


HRVATSKI ZA LIJEČNIKE

o čemu ćemo mi pisati u poslovnome pismu. Na primjer možemo navesti: Zahvaljujem Vam na informaciji koju ste mi poslali...

Bitna informacija To je okosnica cijeloga pisma, odnosno najvažnija informacija, npr. Obavještavamo Vas o novom proizvodu...; Vaša molba nije prihvaćena… i sl.

Objašnjenje bitne informacije Bitnu informaciju svakako trebamo potkrijepiti objašnjenjem navodeći razloge, argumente, dokaze. Npr. Vašu molbu nismo mogli odobriti zbog nedovoljne dokumentacije...

Uputa Uputa govori o tome što primatelj treba učiniti da bi, npr. kupio novi proizvod ili da bi na njegovu molbu bilo pozitivno odgovoreno, npr. ... Molimo Vas da nam do kraja rujna slanjem elektroničkog pisma javite jeste li zainteresirani za novi proizvod; Da bi Vaša molba mogla biti prihvaćena, morate poslati sljedeće dokumente...

odnosno da je riječ o novijoj pojavi toga oblika. Moram priznati da se ne sjećam kada sam ga počela upotrebljavati, samo znam da mi je taj oblik drag u poslovnoj komunikaciji kada želim biti sasvim neutralna. Budući da je riječ o zanimljivoj temi, svima nama korisnoj u komunikaciji, rado ću detaljnije sljedećih mjeseci istražiti tu pojavu. Možete se i vi uključiti u nju i javiti na adresu naše e-pošte svoja saznanja i način na koji upotrebljavate pozdrave. A za kraj ovoga potpoglavlja još malo pravopisnih pravila. U skladu s pravopisom zarez se ne piše iza pozdravnih riječi iza kojih slijedi potpis u novome retku: Srdačan pozdrav Ante Borić Ali kada se pozdravne riječi i potpis nalaze u istome retku, iza pozdrava treba napisati zarez: Srdačan pozdrav, Ante Borić.

Pozdrav Pozdrav je kao bitan dio ljudske komunikacije ušao u mnoga književna djela, znao je postajati i ratnim pokličem, a kako se određenim pozdravom može prenijeti i dodatna informacija, a ne samo namjera pozdravljanja, znao je postati i dijelom određene ideologije ili političke opcije. Pozdravljati se u svim jezicima može i u govoru i u pismu na različite načine. U posljednje su se vrijeme dva pozdrava u poslovnoj komunikaciji nametnula kao dominantna – srdačan pozdrav i lijep pozdrav. Prilikom pisanja treba paziti na to da se pridjev koji stoji uz imenicu pozdrav piše bez i, odnosno da je riječ o neodređenome obliku pridjeva, dakle treba pisati lijep pozdrav, a ne lijepi pozdrav. U razgovoru me je naša urednica profesorica Zibar zainteresirala za to da dublje istražim povijest oblika lijep pozdrav jer da se sjeća kako se taj oblik počeo upotrebljavati prije nekih deset godina,

I na kraju svako poslovno pismo treba vlastoručno potpisati, obično na crtu koja je za to predviđena. Računalom treba radi čitkosti napisati ime i prezime ispod potpisa (nerijetko se potpisujemo i ispod računalno napisanoga imena i prezimena) te po potrebi dodati zvanje, zanimanje, titulu. Nakon što smo pismo napisali, trebamo ga temeljito pročitati i ispraviti moguće pogreške, zamoliti još nekoga da pismo pročita i komentira ga, a o komentarima razmisliti. Kada na pismo dobijemo odgovor, trebamo razmisliti o tome zbog čega jesmo ili nismo uspjeli. U slučaju neuspjeha trebamo ponovno napisati pismo u kojem ćemo drugim riječima i novim argumentima pokušati prenijeti isti sadržaj. Pozivamo Vas da nam na adresu elektroničke pošte: hrvatski.jezik@hlk.hr pošaljete pitanja u vezi s hrvatskim jezikom struke.

1. Riječi Riječanin, Zagrepčanin, Konavljanka ili Konavoka jesu: homonimi A ktetici B etnonimi C toponimi D etnici E 2. U kojem je nizu riječ koja je nepravilno napisana? kršćanstvo, ćevapčić, trećina A srndać, pritišćući, svijećnjak B cjevčica, cvjećarnica, osjećati C išćašiti, čamčić, stečaj D 3. Tko je napisao rječnik pet najodličnijih europskih jezika (latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, dalmatinskoga i ugarskoga) Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmaticae et Ungaricae, tiskan u Veneciji 1595. i koji predstavlja prvi hrvatski rječnik uopće koji uvrštava hrvatski među »pet najodličnijih europskih jezika«? Točni odgovori: 1. E; 2. D; 3. Faust Vrančić.

U njemu primatelja treba potaknuti na prihvaćanje sadržaja i na djelovanje. Npr. Ispričavamo se zbog propusta i molimo Vas...; Vjerujemo da ćete naše argumente prihvatiti i ispuniti svoju obvezu.

PROVJERITE ZNANJE:

Zaključak

Potpis

„Naš hrvatski jezik je naše blago“ Tom je rečenicom započinjao baš svaki sat materinjeg jezika davnih osamdesetih prof. Blago Vrankić u jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi, sjeća se suradnica Liječničkih novina. U svjetlu globalizacije, relativizacije važnoga, fokusiranosti na sve užu struku, nalazim vrijednim ponavljati njegovu rečenicu, u nadi da će hrvatski jezik, naše blago, preživjeti, barem nas. U to ime, njegujemo hrvatski izričaj u hrvatskoj medicini! Lada Zibar

191 - srpanj 2020. LIJEČNIČKE NOVINE

67


PRAVO I MEDICINA

PODACI UMRLIH PACIJENATA O primjeni Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/ EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) na umrle pacijente.

Izv. prof. dr. sc. IVANA TUCAK Katedra pravno-teorijskih znanosti Pravni fakultet Sveučilišta u Osijeku

KORIŠTENJE TIJELA UMRLIH U ZNANSTVENO-MEDICINSKE SVRHE Korištenje tijela umrlih u nastavi i znanstvenom istraživanju u slučaju nepostojanja pristanka ovlaštene osobe predstavlja kazneno djelo povrede mira pokojnika iz čl. 332. Kaznenog zakona (Narodne novine, br.125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19). Ovlaštena osoba je sam pojedinac koji to može učiniti izričito potpisivanjem izjave o darovanju tijela. Ovo njegovo pravo proizlazi iz prava osobnosti. No, Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine br. 100/18 i 125/19) u članku 232., stavku 4. propisuje i sljedeću iznimku od gornjeg pravila: „Tijelo umrle osobe koja nije dala suglasnost za korištenje svojega tijela u nastavne i znanstvene svrhe može se koristiti u te svrhe ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: – ako se umrla osoba tome za života nije protivila u pisanom obliku – ako u roku od 48 sati nije podnesen zahtjev za pokop ili kremiranje i – ako je Etičko povjerenstvo nadležne visokoškolske ustanove suglasno s

68

LIJEČNIČKE NOVINE 191 - srpanj 2020.

korištenjem tijela umrle osobe u nastavne i znanstvene svrhe.“ Svi navedeni uvjeti moraju biti kumulativno ispunjeni. KORIŠTENJE PODATAKA IZ MEDICINSKE DOKUMENTACIJE UMRLIH PACIJENATA U SVRHU ZNANSTVENIH ISTRAŽIVANJA „Pod pravima osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.“ Opća uredba o zaštiti podataka se ne primjenjuje na osobne podatke preminulih osoba (par. 27), te je samim državama članicama Europske unije prepušteno donošenje pravila vezanih uz njihovu obradu. Opća uredba o zaštiti osobnih podataka ne odnosi se na obradu anonimnih informacija (par. 26): „Načela zaštite podataka stoga se ne bi trebala primjenjivati na anonimne informacije, odnosno informacije koje se ne odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi ili na osobne podatke koji su učinjeni anonimnima na način da se identitet ispitanika ne može ili više ne može utvrditi. Ova se Uredba stoga ne odnosi na obradu takvih anonimnih informacija, među ostalim za statističke ili istraživačke svrhe.“ Budući da je uređenje pitanja obrade osobnih podataka u Europskoj uniji prepušteno nacionalnim državama, države različito reguliraju ovo pitanje. Tako neke zemlje traže, osim u slučaju da je to izričito zabranio preminuli, posmrtni pristanak pokojniku bliskih osoba. To uključuje, primjerice, Italiju, Španjolsku, Slovačku i Mađarsku. Druge države, primjerice, Nizozemska, Belgija, Švedska i Finska, u svojem zakonodavstvu koje se odnosi na zaštitu osobnih podataka ne sadrže posebne odredbe koje se tiču osobnih podataka preminulih. U Sjedinjenim Američkim Državama se upotreba podataka preminulih osoba u istraživačke svrhe ne smatra istraživanjem koje uključuje ljudske subjekte te se oni mogu kori-

stiti i bez protokola vezanih uz informirani pristanak. U Europi su medicinski podaci preminulih dodatno zaštićeni institutom liječničke tajne koji nastavlja obvezivati liječnika i nakon pacijentove smrti. Države mogu imati posebno zakonodavstvo koje se odnosi na medicinska istraživanja, a koje se primjenjuje usporedno sa propisima o zaštiti osobnih podataka. U ovom kontekstu treba promatrati i članak. 21. Zakona o liječništvu (Narodne novine, br. 121/03, 117/08). „Sve što liječnik sazna o pacijentu koji mu se obrati za liječničku pomoć, a u vezi s njegovim zdravstvenim stanjem, mora čuvati kao liječničku tajnu i može je otkriti, ako posebnim zakonom nije drukčije propisano (moj naglasak), samo uz odobrenje pacijenta, roditelja ili skrbnika za malodobne osobe, a u slučaju njegove psihičke nesposobnosti ili smrti, uz odobrenje uže obitelji, skrbnika ili zakonskog zastupnika.“ Inače, važno je istaknuti da je pitanje uporabe medicinskih podataka preminulih u današnje vrijeme izuzetno aktualno. Tako je skupina istraživača, Digital Ethics Lab, Oxford Internet Institute, trenutačno usredotočena na razvijanje Kodeksa za donaciju posmrtnih medicinskih podataka koji će omogućiti ovu praksu. Štivo: Cf. Beat M. Riederer, S. Bolt, Eric Brenner, José L. Bueno-López, A.R.M. Circulescu, D.C. Davies, Raffaele De Caro, P.O. Gerrits, Stephen McHanwell, Diogo Pais, Friedrich Paulsen, Odile Plaisant, Erdogan Sendemir, I. Stabile, Bernard J. Moxham, The legal and ethical framework governing Body Donation in Europe – 1st update on current practice, Eur J Anat, 16 (1): 1-21 (2012). Čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18) Marieke A. R. Bak, M. Corrette Ploem, Hakan Ateşyürek, Marieke T. Blom, Hanno L. Tan, Dick L. Willems. Stakeholders’ perspectives on the post-mortem use of genetic and health-related data for research: a systematic review, European Journal of Human Genetics (2020) 28:403–416. Harbinja E. (2019) Posthumous Medical Data Donation: The Case for a Legal Framework. In: Krutzinna J., Floridi L. (eds) The Ethics of Medical Data Donation. Philosophical Studies Series, vol 137. Springer.


REAGIRANJA

Profulali cijeli fudbal ili samo od šume ne vide drveće HRVOJE TILJAK

Sve pohvale inicijativi HLK-a da pita političke stranke što misle o najvažnijim pitanjima hrvatskog liječništva u predizborno vrijeme. Možemo li biti zadovoljni ponuđenim odgovorima? Treba li ih komentirati? Jedno se zapažanje ističe: na četiri stranice bogatog teksta pojam primarna zdravstvena zaštita navodi se samo četiri puta. U jednom navodu obrazlaže se da će se povratkom specijalista u PZZ rasteretiti pritisak na bolnički zdravstveni sustav (RESTART), u drugom se opisuje palijativna skrb u suradnji primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, te snaga zdravstvenog turizma (RESTART); u trećem postupno premještanje zdravstvene zaštite iz bolničke djelatnosti u PZZ (MOST), a u četvrtom se općenito govori o potrebi razvoja zdravstvene djelatnosti na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini. Niti jednom PZZ nije zaslužila samostalno obraćanje nego se skromno spominje kao dodatak ili privjesak bolničkom zdravstvu. Sadržajno se nude rješenja kojim se rasterećuje bolnički sustav, uz delegiranje novih poslova PZZ-u (novi DTP-i, zdravstveni turizam i palijativna skrb). Na pitanje o pet strateških projekata stranke opet odgovaraju slično: izgradnja Nacionalne dječje bolnice (HDZ i MOST) i Nacionalne sveučilišne bolnice (RESTART). Spominje se unaprjeđenje sustava hitne medicinske pomoći s naglaskom na helikoptersku hitnu pomoć (HDZ i MOST). Kako se u tom kontekstu spominju međunarodne obaveze Republike Hrvatske, međunarodno pravo i propisi (MOST), stječe se dojam pojačanog interesa za helikoptersku službu vezanu za turizam.

Konačno, PZZ se spominje na poticaj HLK-a u pitanju o dodjeli koncesija. Odgovori su kratki i kategorični ili nedostaju (Domovinski pokret). Dok se jedni zalažu za redefiniranje statusa domova zdravlja (HDZ), drugi su za omogućavanje svim liječnicima osnivanje privatne prakse temeljem ugovora sa zdravstvenim osiguranjem (MOST i RESTART). U odgovorima je zanimljivo nepoznavanje aktualne zakonske regulative kojom se ukida koncesija kao oblik rada u PZZ-u, tako da i pitanje i neki odgovori sadrže formulacije koje se ne bi trebale koristiti u planiranju buduće organizacije zdravstva (RESTART). Potrebno je naglasiti da od 2000. do sada nema zdravstvenog sustava u EU-u koji u procjeni potrebe reforme zdravstva ne naglašava važnost PZZ-a i potrebu njegove reorganizacije, a isto je naglašeno i dokumentima Svjetske zdravstvene organizacije. Reforme zdravstva koje se posljednjih godine provode u EU-u postale su značajnije orijentirane na reforme bolničkih sustava, ali tek onda kad je u većini država djelomično ili potpuno dovršena reorganizacija PZZ-a kao temelja cijelog sustava. Što se dogodilo u Hrvatskoj? Osiromašenje prvenstveno kadrovskih resursa PZZ-a stalno raste do zabrinjavajuće razine posljednjih godina. Unatoč zaklinjanja na postulate Andrije Štampara (što je prisutno i u odgovorima stranaka - RESART) i usprkos načelnom prepoznavanju važnosti PZZ-a, zdravstvena politika Hrvatske ostaje gluha i slijepa na drastičan nedostatak timova obiteljske medicine, ginekologije i pedijatrije koji je posljednjih godine postao gorući problem funkcioniranja PZZ-a. Tekst u Liječničkim novinama koji slijedi nakon teksta o predizbornim obećanjima stranaka progovara o gubitku 2700 liječnika u sljedećih pet godina zbog umirovlje-

nja i iseljavanja. Komora prepoznaje problem, govori i piše o PZZ-u kao kadrovski najugroženijem dijelu zdravstva. Javni protesti u Zadru ukazuju na nedostatak ginekologa i pedijatara. A predizborna obećanja se time ne bave. Jesu li naši kandidati za Sabor izvan reproduktivne dobi pa nisu osjetili očaj trudnica koje ne mogu naći ginekologa da im vodi trudnoću u okviru koji nudi HZZO? Ili nisu osjetili zabrinutost majke koja čak i u Zagrebu jedva nađe pedijatra koji može preuzeti skrb o djetetu u okviru HZZO-a. Ili možda naše kandidate za Sabor nije niti briga za žene i djecu. Sudeći po postupcima nekih stranaka i nekih pojedinaca u predizborno vrijeme, moguće je da ih i nije briga. U svakom slučaju, odsutnost interesa za nedostatnost timova PZZ-a i preopterećenost postojećih timova ukazuje na odsutnost realnog uvida stranaka/politike u problematiku hrvatskoga zdravstva. Druga je mogućnost da nemaju interesa za djelatnost zdravstva i da ne mare za zdravlje hrvatskog stanovništva. Ponuđenim odgovorima na pitanja HLK-a potvrđuju sumnju iznesenu u naslovu članka.

Izvori -The World Health Report 2008. Primary Health Care. Now more Than Ever. WHO 2008. -Hrvatsko zdravstvo u sljedećih pet godina gubi oko 2700 liječnika zbog umirovljenja i iseljavanja. -Liječničke novine 6/2020. -U Zadru održan prosvjed „Pošto žensko zdravlje“. Jutarnji list 26. siječnja 2020. Stavovi i mišljenja izneseni u tekstu isključivo su procjene autora koji nije član niti jedne stranke. htiljak@gmail.com

191 - srpanj 2020. LIJEČNIČKE NOVINE

69


REAGIRANJA

OD TOKOFILIJE DO TOKOFOBIJE DUBRAVKO HABEK

Normalna spoznaja i reakcija na normalnu, željenu, očekivanu trudnoću i porođaj je tokofilična. Zdravstveni sustav zaštite materinstva i roditeljstva zasigurno je tokofiličan i temeljen prvenstveno odnosom povjerenja između porodničara i primalja s trudnicama, rodiljama i njihovim obiteljima. Tokofobija (od starogrčkog τόκος, porođaj) pojam je straha za trudnoću i ishod porođaja rodničkim putem, s obzirom na prethodno iskustvo loših ishoda trudnoća i / ili porođaja, traumatičnim porođajem, jatrogenom ozljedom posebice genitalnog sustava rodilje, perinatalno oštećenom djecom s kasnijim posebnim potrebama, a koje je ostavilo značajni psihosomatski ili psihijatrijski (poslijetraumatski) poremećaj u majki u vidu tjeskobe, depresije ili fobije. Ovakvih je slučajeva u opstetričkoj kliničkoj praksi manje od 1 %. No, i u navedenim slučajevima realnih tokofobija, individualnom procjenom porodničara i odnosa s rodiljom i njezinom obitelji, značajan broj trudnoća završit će se rodničkim putem, što dokazuje klinička praksa. Pojam tokofobije kao straha od ishoda porođaja uvedeni su koncem prošlog stoljeća i počeo se koristiti u nekim rodilištima kao neopstetrička, psihijatrijska indikacija za elektivni primarni carski rez (EPCR) s vrlo niskim postotkom od ukupnih EPCR. Tako neki psihijatri pod dijagnozom F 40.2 klasificiraju tokofobiju pod specifične, prigodne fobije, s preporukom da se obavi porođaj carskim rezom. I tako postoji nalog psihijatra porodničaru da obavi carski rez! Je li ista kategorija straha od željene trudnoće, straha od neželjene trudnoće ili straha za aktualnu trudnoću, odno-

70

LIJEČNIČKE NOVINE 191 - srpanj 2020.

sno postoje li vrste tokofobije? U literaturi nije moguće iščitati navedeno s čim se susrećemo u radu. Evidentno je da eksplozija psihijatrijske dijagnoze tokofobije u posljednje vrijeme ne korelira s globalnim mentalnim zdravljem mlađe ženske populacije i odnosi se samo na pojedina rodilišta kao endeme. Tako je i prije tridesetak godina u nekim bolnicama postojala tzv. neuropsihijatrijska indikacija za medicinski prekid trudnoće - strah od (neželjene) trudnoće, zapravo tokofobija, pa se značajno koristila kao razlog besplatnog pobačaja, i to višekratno, i po nekoliko puta u jednoj godini. Nakon dnevno učinjenih desetak i više masovnih likvidacija, na otpusnim pismima pisalo je doslovno: Dg: Grav. m. l. III. NPS. Op: Ab. arteficialis, gdje je NPS značilo skraćenicu neuropsihijatrijska indikacija. Nije čak ni pisala dijagnoza te NPS indikacije. Danas ovakve indikacije za prekid trudnoće pobačajem nema, ali ima za dovršenje trudnoće EPCR. Razvojem defenzivnog porodništva filozofijom inertia consumit corpus posljednja dva desetljeća, porasta broja carskih rezova izvan okvira medicinskih preporučenih indikacija, navlastito EPCR i zanemarivanja drugih porodničkih vještina, tokofobija se počela koristiti, čini se kao široka dijagnoza, posebice u primigravida bez iskustva s prethodnim trudnoćama i porođajima, gdje ona ima zasigurno drukčiju kategoriju. Javno mnijenje današnjeg porodništva i stvaranja roditeljstva je mondeno trendovski operativno, estetički, medijski i mrežno forumaški te iskorišteno raznim sudbinama “loših praksa porođaja” koje u konačnici svjesno i nesvjesno izazivaju masovnu tokofobiju. Tokofobija se tako danas nerijetko koristi pod zaleđem carskog reza na zahtjev, tzv. “lakšim putem za rađanje carskim rezom”, primjerice, na

određeni datum zbog povoljnih astroloških čimbenika, već učinjenih natalnih horoskopa za novorođenče, rađanje na dan rođenja bake, djeda ili pak nekih državnika pa, nadalje, zbog straha od nečega što još nije doživljeno, već je preneseno i pogrješno percipirano. Strah od trudnoće, porođaja i dojenja nalaže i strah od roditeljstva u značajnom broju slučajeva. Strah od medicinskih postupaka normalna je reakcija i percepcija opasnosti, pa nije jasno gdje je nestao strah i tjeskoba od kirurškoga zahvata carskoga reza i opće ili spinalne anestezije kao invazivnih postupaka u slučajevima nekih oblika tokofobije, pa toliko i upravo mondenski naglašeno bitne estetike uz taj postojeći strah od trudnoće i ishoda trudnoće koju EPCR peripartalnim programiranjem modulira i sprječava primarnu i primordijalnu prevenciju kroničnih bolesti u kasnijem životu. Danas je znanstveno neosporiva poveznica između EPCR-a i nastanka raznih poremećaja u ranom neonatalnom razdoblju u značajnom postotku, te kasnijeg kroničnog pobola (neupalne i upalne crijevne bolesti, respiracijske i nutricijske alergije, debljina, dijabetes, kronična imunodeficijencija, autizam, ADHD). Kasne i teške posljedice carskih rezova i opetovanih carskih rezova danas jesu značajnije češće previjalne placentacije i invazivne morbidne malplacentacije sa značajnim rizikom u svakoj sljedećoj trudnoći. Zašto o tome u nerijetko nečitljivim nepreglednim poljima tema o trudnoćama i porođajima nema neke priče, a medicinska literatura prepuna je znanstvenih dokaza? Tako roditelji laici svojim neznanjem i postupcima posredno mogu utjecati na pravo na zdravlje i razvoj svoje djece, a izvršitelji zahvata izravno, što je na temelju medicinsko-etičkih i stručnih klauzula nedopustivo. Klinički profesionalizam ne smije dopustiti sukob interesa između majke i nerođenoga, za život sposobnog djeteta, ni na čiju korist ili štetu, stoga se


REAGIRANJA

psihijatri i porodničari moraju što prije usuglasiti, ili su već usuglašeni. Forenzički, sociološki i deontološki opstetrički osviješten svijet postavlja pitanja: - Š to je onda zapravo tokofobija? Koja je prava, a koja iracionalna? Koliko ima pravih tokofobija sa psihijatrijskom pozadinom, a koliko „tokofobija“ koje to nisu? - K  ako je izostao strah od kirurškog zahvata carskog reza i anestezije kao invazivnih i agresivnih postupaka u osoba koje imaju strah od rodničkoga rađanja? - J e li ista kategorija tokofobije u višerotkinja s prethodnim traumatičnim iskustvima i primigravida bez vlastitih iskustava u rađanju i je li postotak ove dijagnoze stoga toliko neujednačen kao i porodnička praksa? - N  a temelju čega je medicinska dijagnoza sazdana: od njenoga realnog postojanja, od pogrešne interpretacije, utjecaja medija, subjektivnih prenošenja iskustava drugih žena s njihovih porođaja javnim forumima ili pak defenzivnom opstetričkom praksom? - T  ko ima zapravo tokofobiju: liječnici ili zdrave trudnice, navlastito primigravide? - M  ogu li liječnici i primalje imati opravdan strah od vaginalnog porođaja, a nemati od carskog reza? - T  ko bi trebao raditi na prosvjećivanju, liječenju i realnom tumačenju prave tokofobije? Tokofobija je prigodan strah i ne može se izliječiti operativno; nije ga moguće ektomirati, izrezati. Pravu tokofobiju valja shvatiti kao psihijatrijski poremećaj koji zahtijeva antepartalnu podršku i razgovore s opstetričarem ili psihijatrom ili pak psihijatrijsko liječenje psihofarmakologijom ili psihoterapijom. Ipak, najveći broj porodničara ne prihvaća klinički rizik izvršenja operacijskog zahvata bez medicinskih indikacija i nosi se klauzulom “prvenstveno ne škoditi”.

Ne smije se zaboraviti da je EPCR kirurška intervencija s narušavanjem tjelesnog integriteta, ne spada u kategorije izbornih estetičkih zahvata ispravljanja naružnjenja, naprotiv, on je povreda tjelesnog integriteta u žena s narušenim mentalnim integritetom dijagnozom tokofobije, što brojna izvješća kliničke psihologije i psihijatrije povezuju s nastankom poslijeporođajne depresije, izražene simptome somatizacije, opsesivno kompulsivnog poremećaja i tjeskobe. Djeca porođena s pomoću EPCR-a imaju onemogućeno pravo na zdravlje koje je medicinskim postupkom kompromitirano i nije zajamčeno, pa su potencijalno primarno bioetički i medicinski diskriminirana. Forenzičari su nedavno prikazali ni prvi ni zadnji slučaj anesteziološke komplikacije sa smrtnim ishodom rodilje i živim novorođenčetom tijekom EPCR-a učinjenoga zbog tokofobije u primigravide. “The authors report on the autopsy case of a 40-yearold primigravida without either coagulation disorders or anticoagulant/ antiplatelet therapy, who developed a fatal intracranial subdural hematoma after spinal anesthesia (SA) for elective cesarean delivery for tocophobia. Intracranial subdural hematoma is the most dreaded complication of SA

and is often misdiagnosed with postdural puncture headache…...” (Gioia S et al. Fatal Acute Intracranial Subdural Hematoma After Spinal Anesthesia for Cesarean Delivery: Case Report and Review of the Literature. Am J Forens Med Pathol 2019;40:381–85.) Definicija zdravlja je apsolutistička: fizičko, mentalno i socijalno blagostanje. Zdravlje se ne kupuje na metre i dekagrame, ne kupuje se na sniženju niti na akciji! Komercijalna medicina je primarno i poslovno napuhnuta, mora biti nakićeno lijepa, nauljena i nasoljena, nekonkretna je, jer inače propada. Liječništvo je struka definirana zakonom i brojnim deontološkim pravilnicima, temelji se na činjenju dobroga, na korist zdravima i bolesnima bez svjesnoga izazivanja jatrogenog pobola i smrtnosti i pretvaranja zdrave trudnice i fetusa u status bolesnika. Onaj tko ima pravu tokofobiju nema zdravlje i zahtijeva liječničku pomoć. Tokofobija nije strah od porođaja, ona je strah za trudnoću i porođaj! Javno mnijenje nije tokofilično, ono je tokofobično, a naš je posao ispraviti ga znanstvenim i profesionalnim apsolutizmom, a ne potencirati ga. Medicina je evidentno dosegla svoj vrhunac, jer je više bolesnih nego zdravih.

191 - srpanj 2020. LIJEČNIČKE NOVINE

71


IZ SVIJETA

Rasni nemiri u Sjedinjenim Američkim Državama Treba li nam dodatnih vrućih aktualnosti pored svega što nam priređuje 2020. godina?  LADA ZIBAR

Novi koronavirus, potres, prethodni efluvij liječnika iz Lijepe naše, ekonomska neizvjesnost (najblaži eufemizam), nepravde prema hrvatskom liječništvu… Treba li nam još što? Prije tri desetljeća imali smo Domovinski rat, bili smo sretni i zahvalni kada nas je međunarodna zajednica priznala i kada su države koje su tada živjele u miru pokazivale zanimanje za naše nedaće i eventualno nam pomagale. Iz medija saznajemo za rasne nemire u Sjedinjenim Američkim Državama i za podršku po trgovima ponekih neameričkih prijestolnica i drugdje. Konkretni politički zahtjevi prosvjeda o kojima je ovdje riječ usmjereni su na zakonsku promjenu ovlasti policije pri uporabi sile prema prekršiteljima zakona. Okidač prosvjedima bilo je ubojstvo Afroamerikanca Georgea Floyda u Minneapolisu 25. svibnja tijekom policijske intervencije, pri čemu je primijenjena (zakonom dozvoljena) uporaba sile, očigledno prekomjerna. Pitam se tiču li nas se spomenuti događaji, u kojoj mjeri, kao ljude, ili možda baš kao liječnike. I nalazim da nas trebaju zabrinuti, baš kao i mi njih onomad, devedesetih. Pokušala sam doći do podataka o aktualnostima koje bi se istodobno

72

LIJEČNIČKE NOVINE 191 - srpanj 2020.

odnosile i na liječnike i na rasne nemire u SAD-u. Postoje podaci koji ukazuju na to da su Afroamerikanci i među zdravstvenim djelatnicima možda ugroženiji (i moguće imaju veću smrtnost) od SARS-CoV-2 nego bijelci pa je za pretpostaviti da se to odnosi i na liječnike (no nisam našla pouzdan i updatiran podatak koji bi ovo brojčano i egzaktno potvrdio). Glas liječnika Afroamerikanaca komentira rizik od novog koronavirusa i od pripadnosti crnoj rasi, kao npr. čikaški kardiolog u“ When COVID-19 Disparities and Racial Injustice Collide“ (https://www. medscape.com/viewarticle/932447). Prof. Ognjen Gajić s Klinike Mayo u Minnesoti tvrdi da je „pandemija COVID-19 disproporcionalno zahvatila siromašne i manjine i u zdravstvenom i u ekonomskom pogledu. Tako su izbile na površinu dugogodišnje podjele u društvu, rasna i etnička diskriminacija, i neriješeni problemi i prava manjinskog stanovništva.” Aktualno pak bijelci još uvijek čine brojčanu većinu u SAD-u, no predviđanja ukazuju na inverziju u korist nebijelog stanovništva. Komentari američkih liječnika i „neliječnika“ koje dobivam većinom opravdavaju „konačno“ traženje realne društvene jednakosti američkih crnaca, a potječu od pripadnika bijele rase. Istodobno mnogi ne opravdavaju prateće prosvjedno nasilje, osobito ono koje se odnosi na uništa-

vanje umjetničkih djela (spomenika) koja prikazuju današnjim prosvjednicima nepoželjne povijesne osobe. (Y. Oulad Daoud) Većina istodobno zamjera brutalne postupke američke policije u vezi s uhićenjima, neovisno o rasi. (I. Ilić) Zagovaraju se reforme zakona koji se odnose na mogućnosti manipulacije propisima, što se može ogledati u ishodima vezanima za rasnu pripadnost, kao što su zakoni vezani za ovlasti policije. Zakonski ne postoji diskriminacija s obzirom na rasnu pripadnost, no suptilnijom analizom zakona vidi se da to baš i nije tako. Američki kazneni zakon je sam po sebi rasistički: kriminalna djela koja češće čine Afroamerikanci kažnjavaju se više i s duljim zakonskim kaznama od kriminalnih djela bijelaca koja su češća kod njih. Na primjer, za minimalne zakonske kazne zatvora bijelci moraju imati stotinu puta više droge (kokaina u prahu) od Afroamerikanaca (crack kokaina). Danas apostrofirani problem je u tome što pozitivni propisi (i način obuke) daje neka prava i slobode policajcima pri privođenjima prijestupnika koji se mogu drukčije interpretirati i na osnovi kojih policajac teoretski može ubiti pri privođenju zbog bilo kakvog (i „banalnog“) prijestupa. (S. Oulad Daoud) Pri tomu crnci češće stradavaju od bijelaca. A bijeli policajci pri tomu prolaze uglavnom ne(dostatno) kažnjeno. (R. Schnarr) Moji „sugovornici“ naglašavaju i potrebu revizije


Ilustracija: Midhat Ajanović

IZ SVIJETA

načina na koji se prikazuje američka povijest, a s obzirom na poziciju bijelih kolonijalista, domorodaca i uvezenih robova. Osobito je važno na razini obveznog obrazovanja pružiti potpune informacije o značenju povijesnih događaja (kao npr. onih vezanih uz položaj crnaca u SAD-u), ne samo s aspekta „bijele“ (dominirajuće?) rase, kako bi takvo učenje bilo dostupno svima i tako utjecalo na objektivniji odgoj već u djetinjstvu. (Y. Oulad Daoud) Jer, u tome se slažu i sasvim mladi i vrlo stari – zakon nije taj koji može sve promijeniti. (M. Hardy) Tako npr. neki američki predsjednici koje povijest uglavnom prikazuje u pozitivnom svjetlu imaju i rasistički dio životopisa. George Washington, prvi američki predsjednik, imao je robove. Njegov lik krasi novčanicu od jednog dolara, i po njemu je nazvan glavni grad SAD-a. Thomas Jefferson, treći američki predsjednik i slavljeni pisac Deklaracije Nezavisnosti, imao je robove i zlostavljao ih je, a Franklin Roosevelt, jedan od pobjednika 2. Svjetskog rata i osnivač socijalnog osiguranja iz toga je programa speci-

fično isključio Afroamerikance. Nakon Olimpijade 1936. primio je sve američke medaljiste, osim Afroamerikanca Jessea Owensa. Neki su sumnjičavi u učinke aktualnih prosvjeda, uz komentar da nema u njima ničega novog ali ih se ovako barem čuje. Također se ističe važnost raznolikosti „ponašanja“ pojedinih saveznih država u vezi s tretmanom ne samo Afroamerikanaca već i drugih manjina. „Češljaju“ se razne institucije vezano za moguću diskriminaciju, uključujući akademska središta. (M. Hardy) Pojedine škole prave dodatne programa, sada u korist nebijelih rasa. (T. Šarlija) R. Schnarr s Johns Hopkinsa možda najbolje iskazuje mišljenje, koje deklariraju i drugi koje ovdje citiram, o nedostatku političkog vodstva koje bi nedvosmisleno napustilo koncept građana drugog reda („lesser persons“) i bezrezervno se borilo protiv rasizma kao i protiv militarizacije policije. On drži da se ni republikanci ni demokrati nakon ukidanja ropstva nisu zaista potrudili oko ispravljanja socijalnih nejednakosti američkih crnaca. Navodi da su američki rasisti uvijek nalazili svoj politički „dom“ u

kojemu su mogli djelovati kao „fini ljudi“ „bijele supremacije“. U vezi sa socijalnim nejednakostima dodala bih svoj osobni dojam koji se odnosi na suptilne posljedice tih nejednakosti, odnosno aspekt rasne raspodjele među počiniteljima prekršaja i kaznenih djela. Povijesno gledano, a pri tome u tu povijest uključujem i sadašnjost kao njezin trenutačno posljednji dio, dostupnost onih uvjeta koji su povezani s odrastanjem u obrazovanije ljude s većim izgledima za uredniji život nije bila jednaka crncima kao bijelcima i upravo bi tek stvarna jednakost u pravima i životnim prilikama uklonila statistiku koja je temelj diskriminirajućih predrasuda. Pri tome se prisjećam crtice iz biografije Warrena Buffetta („Snježna gruda…“, Alice Schroeder) u kojoj se pita ne krije li se u kineskom dječaku, koji ga vozi čamcem veslajući po kineskoj rijeci za novčiće zbog kojih neće umrijeti od gladi, možda neki novi Warren Buffett koji nikada neće imati priliku to postati zbog nezavidnih početnih životnih pozicija. Hvala na komentarima mojim američkim „sugovornicima“ – liječnicima - Mark Hardy, Auchincloss Professor of Surgery and Director and Founder Emeritus of the Transplantation Service of Columbia University, New York City, i Ognjen Gajić, MD, PhD, Mayo Clinic, te „neliječnicima“ - Ronald Schnarr, neuroznanstvenik s Johns Hopkinsa, Slađana Oulad Daoud, psiholog, Kalifornija, Yassin Oulad Daoud, student umjetnosti i računarstva na Berkeleyu, Kalifornija, i Igor Ilić, elektroinženjer, Osijek/Singapur/Kalifornija i Tihana Šarlija, ekonomistica, New York City, koji su mi pomogli u pisanju ovoga članka. Vrijeme će pokazati razmjere i posljedice ovih prosvjeda, odnosno odraze u, nadam se, boljoj budućnosti. Jer, objektivno gledano na povijesnu vremensku crtu (s malom rezolucijom) budućnost je uvijek bolja.

191 - srpanj 2020. LIJEČNIČKE NOVINE

73


LIJEČNIK FILATELIST

Branko Bokić, doktor medicine, profesionalni filatelist Razgovor vodila ANNA MRZLJAK

sam filatitelističke sajmove filatelije i nabavljao marke, pisma i dopisnice za svoju kolekciju i daljnu prodaju.

 Kada je i kako započeo Vaš interes za filatelijom?

 Jeste li se i tijekom studija medicine bavili filatelijom?

Filatelijom sam se zarazio još u 6. razredu osnovne škole. Povod je bio tipično medicinski.

Studij medicine vrlo je zahtjevan i traži potpunu posvećenost, no ljubav prema filateliji nije ni tada zamrla. Između predavanja, vježbi, sekcija i učenja za ispite trudio sam se odvojiti vrijeme za svoj hobi.

Moj prijatelj s ljetovanja u Krku (i on se danas profesionalno bavi trgovinom poštanskim markama) pao je s bicikla i zadobio potres mozga. Kako bi ga roditelji zadržali u zatvorenom prostoru kupili su mu kolekciju tih šarenih papirića. Ubrzo sam i ja dobio svoje primjerke i tako je ta strast počela. Početkom školske godine i po povratku u Zagreb učlanio sam se u filatelističko društvo i tamo upijao znanja od starijih sakupljača. Moja znanja o poštanskim markama, izdanjima, poštanskoj povijesti i specijalitetima svakim su danom rasla. Za vrijeme srednjoškolskog obrazovanja obilazio

 Kada ste i kako medicinu zamijenili filatelijom? Poput mnogih naših kolega zaposlio sam se u farmaceutskoj industriji, u marketingu i prodaji velike hrvatske farmaceutske tvrtke. Tamo sam stekao dragocjena iskustva i znanja o tržištu, prodaji, marketingu i odnosima s kupcima, što mi je jako pomoglo pri otvaranju vlastitog biznisa. U jednom je trenutku moj hobi prevladao i od 2006. godine profeOd početka izdavanja 1991. godine svoje mjesto na poštanskim markama Repubike Hrvatske našlo je vrlo malo žena. Cvijeta Zuzorić, Ivana Brlić-Mažuranić, Katarina Zrinska , Mirjana Bohanec, Marija Ružička – Strozzi, Janica Kostelić, Nasta Rojc, Blanka Vlašić, Marija Jurić Zagorka, Jagoda Truhelka, Vesna Parun, Dragojla Janević, Antonija Krasnik, Milka Trnina, Dora Pejačević, Mija Čorak Slavenska, Sidonija ErdÖdy Rubido, Agnes Gonxse Bojaxhiu Majka Terezija, Zinka Kunc Milanov, carica Marija Terezija Nives Kavurić-Kurtović i Anđela Horvat našle su svoje mjesto u većinski muškom društvu.

74

LIJEČNIČKE NOVINE 191 - srpanj 2020.

Hrvatska pošta izdala je 1998. poštansku marku povodom 100. godišnjice rođenja dr. Stjepana Betlheima, psihijatra.

sionalno se bavim prodajom poštanskih maraka, kataloga i pribora. Otvorio sam trgovinu u središtu Zagreba.  Koliko je aktivna filatelija u Hrvatskoj, koliko se ljudi njome bavi profesionalno, a koliko je hobista? U Hrvatskoj se nekoliko ljudi profesionalno bavi filatelijom (u Zagrebu, Rijeci i Bjelovaru). Broj hobista teško je odrediti. Nekoliko stotina filatelista organizirano je u filatelističkim društvima diljem zemlje. Znatno je veći broj sakupljača koji samozatajno stvaraju svoje zbirke.  Ima li hrvatskih liječnika filatelista? Filatelija je oduvijek bio hobi elite pa ne čudi što danas u Hrvatskoj ima dosta liječnika filatelista. Neki su vrlo aktivni u svom hobiju. Osim stvaranja vlastitih kolekcija koje rado pokazuju na izložbama u Hrvatskoj i u svijetu, bave se i pručavanjem poštanske povijesti, tarifama, posebnostima određenog područja i cenzurama te objavljuju svoje radove u specijaliziranim časopisima.


FILATELIJA LIJEČNIK FILATELIST

 Je li je medicinska tematika zastupljena na poštanskim markama? Jest, štoviše, mnogi velikani iz prošlosti svjetske medicine našli su mjesto na markama, a popularna su i izdanja s tematikom Crvenog križa, borbe protiv tuberkuloze i malarije i sl.  Kakva je budućnost filatelije u svjetlu gubitka značenja klasične pošte? Kako je klasičnu poštu većim dijelom potisnula elektronička, filatelija je izgubila na masovnosti. Unatoč tome, poštanske agencije u cijelom svijetu izdaju poštanske marke i trude se privući zaljubljenike u taj hobi. Uz klasična izdanja tiskaju se marke na različitim materijalima (drvu, platnu, plastici...) i u raznim oblicima, čak i različitih mirisa. Iako se broj filatelista smanjuje, vrlo se teško nalazi kvalitetan filatelistički materijal na tržištu. No neke zemlje u svijetu, među kojima prednjači Kina, trenutačno proživljavaju procvat filatelije.

 Gdje se u Hrvatskoj započeti baviti filatelijom, kome se obratiti? Zainteresirani mogu kontaktirati filatelistička društva u gradu u kojem žive ili se obratiti specijaliziranim trgovinama filatelije. Na internetu postoji nekoliko stranica koje pružaju odgovore na najčešća pitanja o poštanskim markama. Liječnici su osobito dobrodošli!

ETIKA

Nije baš sve relativno LADA ZIBAR U jednom Hornbyjevom djelu gotovo je nerealan lik majke (a svakako fikcijski) koja samohrano odgaja sina školarca, i njih dvoje, s njene strane beskompromisno, uopće ne čine ono što ona misli da nije dobro činiti. Ne sjećam se detalja, ali izmislit ću, pa otprilike, ne jedu meso, ne jedu slatko, ne gledaju televiziju, dječak nosi ortopedske cipele zbog platfusa i sl. Ovo „ne“ je istovjetno s „nikada“, baš nikada, a „da“ s „uvijek“, baš uvijek. Svi znamo da u stvarnom životu nema stopostotnih anđela, a raspon grijeha, vrsta i učestalosti je neizmjeran. I tu nismo svi jednaki. Ni u mjeri broja, ni u mjeri sadržaja, o savjesti i pokajanju da ne govorim. Ono što još više začuđuje je raznolikost kriterija dobroga i lošega pri tomu, a i percepcije stvarnosti. I tu baš nema neke pomoći. Ipak, očekuješ da u slično vrijeme na sličnom mjestu i u sličnim okolnostima među ljudima slične naobrazbe možda vrijede slična pravila, no i nije baš tako. U komunikaciji nekakve intelektualne elite bilo bi idealno naići na samo filozofska neslaganja oko finijih pitanja, političkih, povijesnih,

etičnih, možda stručnih, organizacijskih i znanstvenih, ali bi sama komunikacija trebala slijediti neke uvijek iste pristojne uzuse koji ne bi trebali biti relativni. Osobito u sferi povjerljivosti korespondencije. No, čini se da nije tako, no ne stoga što nema idealnoga, nego stoga što se susrećemo s čak neočekivano niskim izdajama, u kojima neki baš i ne vide ništa previše loše. Kultura grupnih (skupnih) komunikacija putem društvenih mreža i elektroničke pošte jest nešto relativno novo, no trebala bi slijediti zakonitosti komunikacije unutar skupine kao i u interakciji uživo, kakva u civiliziranim društvima postoji već stoljećima. Iako danas postoji pojam zviždača u pozitivnom kontekstu, on se nikako ne odnosi na pejorativne pojave cinkera, drukera, uhoda ili špijuna. Dakle, ako postoji određena skupina, ili kako je u cyber spaceu uvriježeniji termin grupa, bilo da se radi o prijateljima, stručnoj ili drugoj interesnoj zajednici, te da ta družina nije javna, već ili vrlo privatna ili vrlo službena, tada se podrazumijeva tajnost podataka podijeljenih unutar grupe. I ona je, kao kod lika s početka, bezkompromisna. Barem kao liječnička tajna! Nevjerojatno je da se događa, i to dvaput u istom danu (pun mjesec ili?), a triput u istom mjesecu, da neki član takvih skupina podijele

korespondenciju vođenu unutar „grupe“ s trećom osobom. U tri sasvim različite grupe kojima svjedočim, na gotovo isti način. Nevjerojatno! Moram ponoviti to čuđenje. I to iz redova, barem nominalno, vrhunskih intelektualaca i one društvene kreme koja stvara mišljenja, utječe na svijest ljudi i kroji tijekove naše sadašnjosti i budućnosti. No, tomu nije kraj. Neki od nas misle da za to mogu postojati opravdavajući argumenti. Moram spomenuti da se sadržajno ne radi o državnim tajnama, ne radi se o političkim zavjerama niti kriminalnim idejama. O sasvim običnim poslovnim i stručnim zapisima. U nezahvalno vrijeme COVID-19, kad ništa nije baš sasvim obično, no ipak… Naše je društvo nekonzekventno i tolerantno prema ovakvim prijestupima. U stilu „glavno da je sve unutar obitelji“. Kao u onom filmu o gnjusnom dekadentnom sloju suvremenoga građanskog društva „Neka ostane među nama“, gdje se znaju pravila igre, nema veze što su nakaradna. A akteri se ili kriju ili javno priznaju djelo ali ne i krivnju. Jer, pa što?! Cilj opravdava sredstvo. Kakav neuzvišen cilj! Kakva prizemna sredstva! Kakve podzemne osobine!

191 - srpanj 2020. LIJEČNIČKE NOVINE

75


SJEĆANJA

SJEĆANJE NA STUDIJ MEDICINE U ZAGREBU 1948. GODINE (1. DIO) Prim. doc. dr. sc. VJEKOSLAV BAKAŠUN, dr. med., rođen je u Kostreni 1929. godine. Specijalist epidemiolog, docent na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Istražuje povijest zdravstva u Rijeci. bilo prijemnog ispita, niti su gimnazijske ocjene imale bitno značenje. Trebalo je tražiti smještaj u Zagrebu, a nisam znao kako to učiniti. No, poslužila me sreća. Moj susjed je prethodne godine započeo studij u Zagrebu, ali je odustao, pa mi je ponudio svoju sobu u Zagrebu na Šalati u obiteljskoj kući u ulici Jagodnjak, niti deset minuta udaljen od MF-a, što sam objeručke prihvatio. Javio sam se pismom budućoj gazdarici i dobio pozitivan odgovor.

Brucoš Vjekoslav Bakašun U Liječničkim novinama br. 187 (ožujak 2020.), str. 84-87, objavljen je članak prof. Željka Poljaka „Kako se prije 75 godina u Zagrebu studiralo medicinu“. Prof. Poljak je upisao Medicinski fakultet u Zagrebu 1945. godine, prve poslijeratne godine. Ja sam MF upisao 1948. godine i potaknut ovim člankom želim opisati moja sjećanja na studij medicine. Posebno zbog toga što nisam bio Zagrebčan (što je mnogo ljepši naziv nego da sam bio iz „provincije“), pa su neka zapažanja nešto drugačija, ali često bliska onima prof. Poljaka.

Upis na Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Odluka da pođem na studij medicine u Zagrebu nije bila baš jednostavna ni za mene niti za moju obitelj jer je povezana s nekim „tehničkim“ problemima vezanim uz boravak u drugom gradu, ali svakako i financijskim problemima. No, odluka je pala! Molbu za upis poslao sam poštom i čekao obavijest. Kada sam dobio obavijest da mi je upis odobren, valjda sam i zapjevao! Počeo sam prikupljati ostale potrebne dokumente: liječničku svjedodžbu, potvrdu da sam tijekom gimnazijskog školovanja četiri godine učio latinski i fotografiju. Tada nije

76

LIJEČNIČKE NOVINE 191 - srpanj 2020.

Iz grada prema kući vozio sam se tramvajem broj 14, u pravcu ulice Medveščak, do jedne postaje prije Gupčeve zvijezde. Od te, nama najbliže tramvajske postaje do kuće vodio je u prvom dijelu strmi put, na kojem su bile izgrađene stepenice od pruća i od nabijene zemlje pomiješane sa šljunkom. Bilo je vrlo nezgodno hodati tim stepenicama po kiši i snijegu kojeg je tih prvih godina mog boravka u Zagrebu bilo u izobilju. Bio je određen datum upisa. Iz Rijeke sam noćnim vlakom putovao osam sati do Zagreba. Po dolasku na Glavni kolodvor pošao sam se malo osvježiti zbog praktički neprospavane noći. U parku sam sjeo na klupu, pojeo ono što sam ponio od kuće i popio već hladnog čaja. Bilo je rano i nije mi se žurilo, a neprospavana noć tražila je odmor. Susjed mi je na listu papira napravio skicu kretanja po Zagrebu na putu za MF. I krenuo sam. U nezaboravnom su mi sjećanju ostale Šloserove stube, kojima sam se prvi put iz Vlaške ulice (ili s Langovog trga) uspinjao prema zgradi Dekanata MFa. Onih oko 250 stuba su još i danas tamo, vrlo ugodne za uspinjanje i ne znam postoje li igdje takve, sa širokim gazištem i malom međusobnom visinom stepenica. Kada sam došao na vrh tih stuba, ugledao sam velebnu zgradu Dekanata. Nije onda bilo visokih stabala, kao što je to sada, 2020. godine, pa je izgled te zgrade još više dolazio do izražaja. U studentskoj kancelariji Dekanata bile su samo tri osobe: gosp. Andrija Orlić, kao šef, te gđa Nada Lach i gđa Zorka Offenbacher. Bila su samo tri činovnika, a u prvoj godini nakon rata bilo je upisano i više od

1200 studenata, dok je naša generacija brojila 510 upisanih studenata. Samo tri činovnika u studentskoj kancelariji na onoliko velik broj upisanih studenata! Bez obzira na to, svo troje su uvijek bili posebno prijazni i susretljivi prema studentima (mnogima su čak znali imena), a sve se tada ručno upisivalo! U studentskoj kancelariji smo mi, koji nismo iz Zagreba, svake akademske godine dobili tzv. objavu za tri putovanja godišnje vlakom po povlaštenoj, nižoj cijeni, što bismo koristili za novogodišnje i prvomajske praznike te za kraj akademske godine. Kada sam obavio formalnosti upisa krenuo sam u svoju podstanarsku sobu i upoznao se s vrlo prijaznom vlasnicom kuće. Pojeo sam ostatak onoga što sam donio od kuće. Tada, 1948. godine, nije se imalo gdje kupiti hranu niti pojesti pripremljeni obrok. Sve se kupovalo isključivo na „potrošačke karte“. Fizički i psihički umoran legao sam na postelju. Našao sam se po prvi puta u životu daleko od svoje rodne kuće i obitelji u velikom, meni nepoznatom gradu (Zagreb je tada, 1948. godine, bio za mene „velegrad“ s nešto više od 300.000 stanovnika). Kao brucoš iz „provincije“ neminovno sam sebi postavljao pitanje – hoću li uspjeti? No, mnogi su se prije mene našli u istom položaju i uspjeli, pa zašto ne bi i ja! Možda sam i zaspao s tim mislima. Među nama studentima prve godine studija vladala je vreva i može se kazati neka „kakofonija“ različitih narječja i jezika, ali i različitih kultura. Bio nas je preveliki broj za kapacitete fakulteta. U predavaonicama i u laboratorijima vladala je velika gužva. Učilo se iz pohabanih, na šapirografu izvučenih skripata, koje smo nasljeđivali od studenata prethodne godine kupujući ih za male novce. Tekstovi u tim skriptama bili su u pravilu podcrtani od početka do kraja, najčešće crvenom olovkom. Želim naglasiti da su se autoriteti poštivali i pozdravljalo ih se dubokim naklonom! Povijesne osobe, one još iz razdoblja osnivanja Fakulteta, imale su svoj društveni prostor i izazivale posebno poštovanje među studentima.


SJEĆANJA

Sjećanje na neka predavanja Svakome studentu ostaju u sjećanju neka predavanja koja je slušao tijekom studija, kao i neki profesori koji su svojim nastupom ili načinom na koji su predavali bili nešto posebno, vrijedno pamćenja. Među njima, posebno impresivno bilo je prvo predavanje iz anatomije, koje je ujedno bilo i prvo predavanje studentima medicine na prvoj godini studija i koje je po tradiciji održao prof. dr. Drago Perović. On je 1917. godine bio među osnivačima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i održao je 17. prosinca 1917. godine prvo nastavno predavanje. Naše prvo predavanje bilo je zakazano za devet sati i ostalo mi je u trajnoj uspomeni iako su od tada prošle 72 godine! Još mnogo prije zakazanog termina bila je predavaonica Anatomskog instituta na Šalati već ispunjena do zadnjeg mjesta, a oni zakašnjeli sjedili su na stepenicama. Za brucoše bio je to poseban događaj – započeli smo studij medicine. Veseli žamor širio se aulom. Upoznavali smo se, a osim iz Hrvatske bilo nas je iz svih krajeva Jugoslavije. Žamor se stišavao s približavanjem devet sati i u predavaonici je zavladala gotovo potpuna tišina ili se čuo tek neki vrlo tihi žamor na razini šaputanja. Svi smo bili impresionirani događajem koji je trebao uslijediti. Prošlo je već tih devet sati, a ništa se nije događalo. Točno u 9.13 otvorila su se vrata. Evo, ide profesor. No, umjesto profesora ušao je podvornik Joža, obučen u crni radni mantil, noseći pladanj pun uredno složenih bijelih, poput olovke dobro zašiljenih kreda, koje je položio na stol i vratio se. U 9.14 ponovno su se otvorila vrata i ponovno je ušao Joža i donio pladanj uredno složenih, također dobro zašiljenih kreda u tri boje, (crvena za arterije, plava za vene i žuta za živce) postavio pladanj na stol i vratio se. Nastao je potpuni muk da se moglo čuti zujanje muhe i točno u 9.15 u predavaonicu je dostojanstveno ušao prof. dr. Drago Perović, stasit i uspravan u hodu. Imao je tamne salonske prugaste hlače, crni podulji sako, bijelu košulju i žarkocrvenu jednobojnu kravatu, vezanu u veliki čvor. Tako je uvijek bio obučen, na svakom predavanju. Uz njega ušla je i prof. dr. Jelena Krmpotić i podvornik Joža. Kao jedan ustali smo sa svojih mjesta u znak pozdrava. Kada je prof. Perović došao do sredine predavao-

nice dao nam je rukom znak da sjednemo. Nakon što se smirila škripa stolica uputio nam je prigodne pozdravne riječi, kao novoj generaciji studenata Medicinskog fakulteta u Zagrebu i budućim liječnicima. Jedna mi je rečenica, koju je izrekao na tom prvom predavanju, ostala u sjećanju. Kazao je: „Kolegice i kolege, u anatomiji ima toliko naziva koje morate naučiti koliko na vedrom tamnom ljetnom nebu možete prostim okom izbrojiti zvijezda.“ Nije kazao koliko je to broj, nego tek kasnije smo saznali da se na nebu u takvim uvjetima može izbrojiti oko 5.500 zvijezda, pa je, prema tome, trebalo u anatomiji naučiti toliko naziva. Impresivan broj (a jedan je naziv npr. bio sulcus tendinis musculi flexoris carpi radialis!), ali smo do ispita to ipak uspjeli naučiti. Možda su nas zbog tog mnoštva naziva neki kolege s drugih fakulteta („onih pametnih“) zadirkivali da za studij medicine ne treba neka velika pamet i mudrost, nego dobra radna stolica na kojoj treba dugo sjediti i „bubati“! Ali, kad ih tijekom života nešto zaboli, žure k tim bivšim studentima koji su svoje znanje „nabubali“, pa silom prilika promijene svoje mišljenje! Prof. Drago Perović bio je izvrstan crtač i njegovi crteži na ploči, izrađeni u bojama, bili su prava umjetnost. Nekoji, kao npr. presjek zuba u veličini više od jednog metra, izrađen sa svim sitnim detaljima, arterijama, venama i živcima u zubnoj pulpi, ostajao je na ploči nekoliko tjedana. Prostoručno bi na ploči nacrtao idealnu kružnicu. Kad ju je nacrtao, malo bi se odmaknuo i onako iz daljine ocjenjivao je li kružnica ispravna, ali uvijek je bila. Kao vrsni crtač, izradio je i nekoliko crteža objavljenih u bečkom Toldts Anatomischer Atlas. Svakoga bi dana, u poslijepodnevnim satima, na anatomskoj sekciji kadavera obilazio od stola do stola, usput propitivao gradivo i obvezatno bi studenta pitao za ime i prezime, koje bi ponekad i komentirao u odnosu na područje odakle dolazi. Budući da sam stanovao u blizini Anatomskog instituta, ponekad bih profesora Perovića susreo u šetnji, uvijek s njegovom sestrom, i pritom bih se gotovo ukrutio i pozdravio s dubokim naklonom. Kolegij anatomije slušali smo dvije akademske godine. U drugoj godini studija u skupini od po četvero dobili bi seciranje kadavera. Bila su tri područja: glava i vrat,

prsni koš i ruke te abdomen i noge. Svatko je secirao dva od ova tri dijela, a profesor bi nas redovito obilazio. Oko dva mjeseca nakon početka mog studija medicine, dvojica starijih kolega iz Sušačke gimnazije odvela su me u Zavod za patologiju, gdje sam prisustvovao obdukciji umrle osobe. S čuđenjem sam gledao postupak obdukcije, a oni su iz prikrajka pogledavali mene i moju reakciju na taj prizor. Kada smo izašli (sjećam se, puhao je vrlo hladan vjetar), jedan od njih dao mi je jabuku koju sam prihvatio i rado pojeo. Očekivali su, valjda, da neću moći jesti nakon onoga što sam vidio. Tada su mi rekli: „slobodno nastavi studij medicine", jer nisam pokazivao nikakve negativne reakcije na viđeno. Na početku druge godine studija dobio sam stipendiju, u mjesečnom iznosu od 1.600.- dinara (a članovi Partije primali su stipendiju u iznosu od 1.800.- dinara). Stipendija se isplaćivala mjesečno, unaprijed, od 2. do 6. u mjesecu, u dvorišnoj zgradi u Ilici, gdje je bilo kino "Lika". Od tog novca plaćao sam stan 600 dinara, menza je bila 900 dinara, a tramvajska karta 90 dinara, tako da mi je iznos stipendije pokrivao osnovne troškove boravka u Zagrebu, što je bilo veliko financijsko olakšanje za moju obitelj. Još nešto: tih poratnih godina u svijet ženske mode došle su najlon čarape, koje se nisu mogle kupiti u slobodnoj prodaji, nego samo u švercu. Cijena im je bila visoka, ali ako je ženska osoba htjela biti u trendu, trebalo je kupiti te čarape. Dobro se sjećam ovoga: moj otac je bio pomorac i moja majka mu je kazala da kupi nekoliko pari ženskih najlon čarapa, što je i učinio. Budući da je moja gazdarica imala dvije kćerke, ponudio sam joj najlon čarape kao protuvrijednost za najamninu. Cijena jednog para čarapa u USA bila je tada oko dva dolara (a možda i manje). Gazdarica (a i kćerke) su to prihvatile, pa sam s dva para tih ženskih najlon čarapa platio mjesečnu najamninu, što je potvrda da je u švercu par najlon čarapa koštao 300 dinara! Možda usput treba napomenuti da su tada postojale zanatske radnje u kojima su se popravljale oštećene ženske najlon čarape (tzv. dizanje očica). (Nastavit će se) Autor Vjekoslav Bakašun

191 - srpanj 2020. LIJEČNIČKE NOVINE

77


IZ POVIJESTI HRVATSKE MEDICINE

Dr. ARTUR SOK (Vinica, 1887. – Tockoje/Samara, 1915.)

Prilog povijesti otorinolaringologije u Vinogradskoj

IVICA VUČAK

U prošlom broju „Liječničkih novina“ objavljen je informativan članak posvećen proteklom razdoblju postojanja otorinolaringologije u Bolnici na Vinogradskoj cesti u Zagrebu (Liječničke novine 190:94-5, lipanj 2020). Preseljenje bolnice sa stare lokacije u Ilici i ustrojstvo odjela bilo je podloga značajnom osuvremenjivanju svakodnevnoga liječničkog rada. U narednim desetljećima iz Bolnice milosrdnih sestara na Vinogradskoj cesti u Zagrebu dolazili su protagonisti funkcioniranja i Zbora liječnika. i Zdravstvenog vijeća i Liječničke komore. Značajan su doprinos dali osnutku Medicinskog fakulteta (MEF-a) te bili i sveučilišni nastavnici, inovatori i akademici međunarodnog ugleda o kojima se, opravdano, zna više. No, mnogo je i onih drugih koji su radili dulje ili kraće vrijeme u toj bolnici, ali su potonuli u zaborav, neopravdano. Jedan od takvih je i dr. Artur Sok, o kojem je riječ u ovome prilogu. Rođen je 1. svibnja 1887. u Vinici, pokraj Varaždina, u obitelji tamošnjeg liječnika dr. Lovre Soka (1854. - 1889.), a krstio ga je župnik vinički Josip Petek (1843. 1897.) 11. svibnja 1887. u župnoj crkvi sv. Marka Evangelista u Vinici. Njegov otac, rođen u Pesnici sv. Margarete u Štajerskoj, još kao student medicine u Gracu oženio se 21. veljače 1881. Viktorijom Kleinsasser (1855. 1920.) rođenom u Celju, a njihova kći Melanija /Viktorija, Laura, Ana/ rođena

78

LIJEČNIČKE NOVINE 191 - srpanj 2020.

je 30. srpnja 1882. u Gracu. Na čast doktora sveukupnog liječništva Lovro je promoviran u Gracu 21. siječnja 1885. te u prvoj polovini 1886., sa suprugom i kćerkom doselio u Vinicu i postao privatni liječnik. Do njegova dolaska službu liječnika u Vinici obavljao je od 1839. Dr. Ivan Krstitelj Haslinger (1811. - 1887.). Dr. Sok je s obitelji u Vinici boravio u „Bolničkoj kući“. U travnju 1886. pristupio je Zboru liječnika u Zagrebu. Kasnije je postao općinski liječnik „tražen ne samo u Vinici i okolnim mjestima, nego i u susjednoj Štajerskoj“. Bio je i član Školskog odbora u Vinici. Mali je Artur imao tek dvije i pol godine kad je njegov otac u dobi od 35 godina, na Božić 1889., “slomio si ruku i od upale krvi umro za 3 put 24 sata”. Prema novinskoj vijesti dvojica varaždinskih kolega kojima je poslao kočiju i poziv za pomoć nisu se odazvala, a vojnički liječnik dr. Ronay stigao je prekasno. Skrb o kćeri i sinu preuzela je majka pa su preselili u Zagreb. Baveći se dulje vremena filigranskom umjetnošću, Viktorija Sok je stekla svojom izvanrednom vještinom lijep glas. Uvidjevši korisnost njezina poslovanja udijelila joj je Zemaljska vlada u Zagrebu dopuštenje slobodnog obilaska većih mjesta kraljevine Hrvatske i Slavonije i širenja nauka u toj umjetnosti. U studenom 1892. u Varaždinu je otvorila „veoma zanimljiv tečaj u poduci filigranskih radnja“. Stanovala je u Kancovoj kući nasuprot župnoj crkvi. „Budući je filigranska radnja ne samo zanimljiva nego i lako shvatljiva, a to gđa Sok znade veoma jednostav-

nim načinom svoje učenice uputiti da se predmet u potpunosti shvati i za nekoliko sati i samostalno izradi. Nema dvojbe da će gospođe i gospodične pohrliti jer je nagrada veoma malena, gospođe plaćaju 2 forinte, gospodične 1 forintu 50 novčića“. Kao „ispitana učiteljica“ otvorila je 1895. u Varaždinu zabavište za djecu. „S veseljem se podaje novomu zvanju i milota je za pogledati koliko se razumije sa svakim mališem strpljiva biti, poučiti i zabaviti ga, te koliko ju djeca vole“. Artur je gimnaziju završio u Zagrebu i nakon mature upisao studij medicine u Innsbrucku. Opis glavnoga grada Tirola iz toga razdoblja ostavio je dr. Josip Škarić (1887.- 1975.), Bračanin, koji je na MEF-u u Innsbrucku proveo tri semestra, nakon jedne godine studija u Pragu, a prije odlaska u Beč u kojem će promovirati 1912. Po Škariću „Innsbruck s neobično razvijenim turizmom i sportom i poznatim sveučilištem imao je tada samo 60.000 stanovnika. Na MEF-u smo se svi poznavali, đaci i profesori i nije se nikad izostajalo s predavanja niti praktičnih vježbi. U tom gradu bila je samo jedna veća ulica, i to Ulica Marije Terezije s jednom većom kavanom. Tu su zalazili đaci iz bivše austrougarske monarhije, a najviše iz Hrvatske. Insbručki MEF je bio na dobrom glasu, a poznato je da su profesori s toga fakulteta vrlo često preuzimali katedre na bečkom, berlinskom i drugim većim europskim fakultetima. U Innsbrucku se moglo naći mnogo gostionica s tirolskim specijalitetima, gdje bi u separatnim sobicama sjedi-


IZ POVIJESTI HRVATSKE MEDICINE

li profesori, a u običnim mi studenti. Zabavljali bi se u pričanju, ugodnom razgovoru i tihom pjevanju, a profesori su nam bili uvijek blagonakloni... Mnogo se učilo, lijepo, solidno živjelo, a u slobodno vrijeme šetnje u prirodi, izleti, vesele večeri... Sve je bilo lijepo u tom malenom, simpatičnom gradu, a najviše prijateljstvo među kolegama“. I Artur Sok je, pored svojih studentskih obveza (predavanja, vježbi i polaganja ispita), bio aktivan član Hrvatskog akademskog društva „Velebit“ utemeljenoga u Innsbrucku 1893. godine. U upravi izabranoj za zimski semestar 1906./1907. bio je tajnik. U listopadu 1907. izabran je za predsjednika, a u ljetnome semestru 1909./1910. za revizora. Promocijom u Innsbrucku 4. ožujka 1911. postao je drugi rođeni Viničanin koji je postao liječnik, nakon što je to 1847. postigao Hinko Kučinić – Croata Vinicensis (Liječničke novine 187:723, ožujak 1920). U razdoblju završetka studija i promocije Artura Soka u njegovome rodnom mjestu liječničku službu je obavljao Josip Lochert (1872. – 1946.). Nakon promocije se mladi dr. Sok vratio u Zagreb. Najprije je bio hospitant na odjelu za očne bolesti u Bolnici milosrdnih sestara u Vinogradskoj ulici, a potom na odjelu za bolesti grla, uha, kože i spolovila koji je vodio dr. Dragutin Mašek vit. Bosnadolski (1866. – 1956.). Već 1. srpnja 1911. postavljen je sekundarnim liječnikom. U srpanjskom broju „Liječničkog vjesnika“ 1911. objavljen je njegov prikaz članka „Patološko-anatomska podloga Adams-Stockesovom simptomnom kompleksu“ iz „Godišnjaka tečaja za liječničko usavršavanje“ za godinu 1911. Slijedio je u rubrici „Kazuistika“ pod naslovom „Thrombophlebitis lijeve jugularne vene povodom otitis mediae suppurativae desnog uha“ opis dugotrajne bolesti, pokušaja liječenja i nalaza obdukcije 18-godišnjega S.H-a, koji je usprkos svim nastojanjima umro 1. kolovoza 1912. u bolnici. O Sokovom pristupu Zboru liječnika u Zagrebu jav-

ljeno je na mjesečnoj skupštini održanoj 31. siječnja 1913. u prostorijama Dječjeg ambulatorija, Ilica 293, no već je prethodnog dana nazočio Glavnoj godišnjoj skupštini Zbora na kojoj je njegov šef preuzeo funkciju predsjednika Zbora. To je ona povijesna skupština Zbora na kojoj je dr. Ivan Kosirnik (1847. - 1924), primarijus (od 1883.) predstojnik internog odjela (od 1890.) i ravnatelj Bolnice milosrdnih sestara (od 1895.) odstupio s mjesta predsjednika Zbora (od 1897.) istodobno kad i s mjesta predsjednika i člana Zemaljskoga zdravstvenog vijeća (od 1894.) u znak protesta protiv postupanja Cuvajevih prema Zboru liječnika u “aferi” prouzročenoj suđenjem atentatoru Jukiću (Liječničke novine 19:44-7, svibanj 2003). Dr. Sok bio je sudionik sjednice Kirurške sekcije Zbora 21. veljače 1913. na Kirurškom odjelu Bolnice milosrdnih sestara, a na onoj 11. travnja 1913. demonstrirao je pacijenta, 21– godišnjeg seljaka, koji je u potrazi za boljim životom otputovao u Ameriku, ali se, već nakon godinu dana, morao vratiti zbog smetnji koje se upućivale na mogućnost postojanja tumora hipofize. I tekst predavanja o promjenama u likvoru bolesnika sa sifilogenim bolestima centralnog živčevlja koje je održao istoga dana objavljeno je u „Liječničkom vjesniku“. Suradnički honorar od 6 kruna darovao je Pripomoćnoj blagajni Zbora. U rubrici „Kazuistika“ objavljeni su opisi trojice bolesnika koje je prikazao 20. lipnja 1913. na zajedničkoj sjednici obiju sekcija. U prosincu 1913. objavljen je njegov prikaz bolesnika s otogenim moždanim apscesom prouzročenim luetičnim meningitisom. O liječenju luesa na dermatološkom odjelu dr. Mašeka izvijestio je 11. prosinca 1913. na zajedničkoj sjednici kirurške i dermatološke sekcije održanoj na Kirurškom odjelu Bolnice milosrdne braće. Spominje ga se među osobnim liječnicima nadbiskupa Posilovića (1834. – 1914.) u njegovim zadnjim danima. Izbijanjem rata dr. Sok je, poput mnogih

njegovih kolega, morao prekinuti svoj svakodnevni rad, a svoje planove, stručne i životne, odgoditi za neko bolje vrijeme (Liječničke novine 132:68-73, rujan 2014). Unovačen u činu zamjenika pomoćnog liječnika bio je na srpskom frontu, a zatim poslan na sjeverno-istočni ruski front. Zarobljen je na Uskrs, 4. travnja 1915. Požrtvovno zbrinjavajući oboljele i ranjene u logoru Tockoe u samarskoj guberniji i sam je obolio od pjegavog tifusa i umro 9. prosinca 1915., u dobi od 28 i pol godina. Vijest o njegovoj smrti koju je poslao dr. Gyula Messinger, njegov supatnik u sužanjstvu, stigla je u Zagreb tek sredinom siječnja 1916. Uz nekrolog, njegov je šef dr. Dragutin Mašek popisao njegove članke u “Liječničkom vjesniku”. S obzirom na ono što je dr. Sok pokazao u kratkom vremenu rada na odjelu dr. Mašeka opravdava zaključak o gubitku koji je njegova prerana smrt predstavljala za njegovu obitelji, ali i za njegov odjel i bolnicu. Notica o unaprjeđenju dr. Soka za pomoćnog liječnika u austrougarskom sanitetu objavljena je u „Liječničkom vjesniku“ nakon vijesti o njegovoj smrti. Umjesto vijenca na odar dr. Soku njegove zagrebačke kolege su 158 kruna, prikupljenih do 26. veljače 1916., darovali Rakovčevoj zakladi Zbora liječnika. Istoj će zakladi 100 kruna u spomen na gđu Viktoriju Sok, majku svoga nekadašnjeg suradnika koja je umrla u Zagrebu 6. travnja 1920. i pokopana na zagrebačkom groblju Mirogoju, darovati dr. D. M. (Dragutin Mašek), tada već jedan od prve trojice profesora novoga Medicinskog fakulteta u Zagrebu koji je 1919. odstupio s mjesta predsjednika Zbora, a nakon njega predsjednikom Zbora postao je dr. Lochert. Prof. dr. Miroslav Čačković je svoje odstupanje s mjesta glavnog urednika „Liječničkog vjesnika“ i potpredsjednika Zbora objasnio 15. listopada 1918. time što mu rad u bolnici i na fakultetu na kojem je postao dekan ne ostavlja više vremena za uređivanje „Liječničkog vjesnika“.

191 - srpanj 2020. LIJEČNIČKE NOVINE

79


IZ POVIJESTI HRVATSKE MEDICINE

VIŠE OD STOLJEĆA BAKTERIOLOŠKOG ZAVODA U ZADRU EDI MODRINIĆ, arhivist

U 19. stoljeću medicina je doživjela velik napredak zahvaljujući suvremenim prirodoznanstvenim otkrićima, osobito na području fiziologije, patologije i mikrobiologije, Sve to upućivalo je i na potrebu mijenjanja i moderniziranja dotadašnjeg koncepta zdravstvene zaštite i skrbi stanovništva. Prvi kemijsko-bakteriološki laboratorij osnovan je u Zadru, tada glavnom gradu austro-ugarske pokrajine Dalmacije, koncem 19. stoljeća. Vodio ga je mladi liječnik dr. Alfons Boara (1865. - 1911.). Međutim, njegovo djelovanje nije dugo trajalo. O tome piše dr. Božo Peričić(1865. - 1947.) u Narodnom listu 1905. godine, potaknut kolerom koja se proširila nakon velikih ljetnih vrućina te godine. U dva broja je objavio prijevod članka prof. dr. R. Paltaufa (1858. - 1924.), jer je „držao vriednim prevesti ga jer i u našim prilikama čitanje će svakom korisno biti, a naše će vlastodršce možda potaknuti u

Slika 1. Higijenski odjel Bakteriološkog zavoda (HR-DAZD-385 Zbirka fotografija, 5.8.26.)

80

LIJEČNIČKE NOVINE 191 - srpanj 2020.

pogledu nekih ovdje istaknutih pitanja na razmišljanje i življe djelovanje“ (Narodni list, 74 i 75, 1905.). Uz Paltaufov prijedlog o potrebi utemeljenja stalnih bakterioloških laboratorija u pokrajinama za istraživanje tifusa, difterije, tuberkuloze i kolere, dr. Peričić je dopisao sljedeće: „Pred jedno desetak godina bio se zasnovao takav laboratorij na dalmatinskom namjesništvu. Dakako bio je početak ali svakako dobar početak. Našla se bila u osobi dr. Boare i izvrsna izvježbana sila za bakteriološke i kemijske radnje. Zavidnost i nehaj brzo se i tu nađoše na poslu da sve poruše. Nu i pogledom na epidemije (pogibelji kojih je Dalmacija kao zemlja pri moru više izložena nego li druge) i pogledom na antimalaričnu borbu nestašicu dobro uređenog laboratorija je sramota i šteta od kojih nemaju da trpe druge pokrajine, u kojima i ako zemaljske vlade nemaju svojih laboratorija, tih ipak imade pri sveučilištu i velikim bolnicama, daj budi jedna od kojih imade svaka pokrajina“. Isti je članak ponovno tiskan u Narodnom listu u ljeti 1911. (Narodni list, 60 i 61, 1911.).

Bakteriološki zavod otvoren je 1912. godine u sklopu Vojne bolnice u nekadašnjem samostanu klarisa sv. Nikole (u ulici Božidara Petranovića gdje je danas smješten Međunarodni centar za podvodnu arheologiju u Zadru). U to vrijeme bio je prva ustanova takve vrste u Dalmaciji. Ova ustanova imala je cilj u prvom redu unaprijediti znanstvena nastojanja i kontrolu u borbi protiv epidemija i zaraza te ujedno obrazovati buduće liječnike. Zavod je bio opremljen suvremenim uređajima, materijalom i sredstvima, što se može i vidjeti na priloženim fotografijama. Između ostalog, imao je deset radnih soba u kojima su bili smješteni higijenski odjel, bakteriološki odjel, soba za istraživanje na životinjama itd. U njemu su se mogle biokemijskim i mikrobiološkim metodama dijagnosticirati razne bolesti poput tada epidemiološki važne malarije, ali i drugih bolesti. Velike zasluge za otvorenje ovoga Zavoda imao je pokrajinski zdravstveni izvjestitelj dr. Karlo Vipauc (1851. - 1950.). Službu glavnog protomedika Dalmacije preuzeo je upravo 1912.

Slika 2. Radna soba Bakteriološkog zavoda(za malariju) (HR-DAZD-385 Zbirka fotografija, 5.8.30.)


IZ POVIJESTI HRVATSKE MEDICINE

Slika 3. Radna soba Bakteriološkog zavoda za visokovirulentne klice (HR-DAZD-385 Zbirka fotografija, 5.8.27.)

godine, a nakon otvorenja Zavoda imenovan je predsjednikom C. K. Zdravstvenog vijeća. Krajem srpnja 1912. imenovan je za upravitelja novoosnovanog Zavoda dr. Miroslav Mikuličić (1883. - 1955.) rodom iz Bakra, do tada asistent na farmakološkom i patološkom institutu Sveučilišta u Gracu koji je do dolaska u Zadar objavio više znanstvenih radova (Narodni list, 60/1912.). Mikuličić je tijekom rada u u tom Zavodu ustanovio i serološki potvrdio prvi slučaj undulirajuće groznice u Dalmaciji kod čovjeka. (Liječnički vjesnik 8/1942.). U siječnju 1918. pozvan je u Zagreb na Medicinski fakultet, gdje mu je kr. Zemaljska vlada povjerila uređenje Zavoda za opću i eksperimentalnu patologiju i farmakologiju (Narodni list, 6/1918.). Prema izvještaju dalmatinskog Namjesništva podnijetom predsjedniku Ministarskog vijeća u Beču utrošeno je za opremanje Zavoda i za istraživanja tijekom 1913. godine 10 000 kruna (HR-DAZD-88, Vlada za Dalmaciju, kut. 678). Nakon Mikuličića imenovan je od kolovoza 1914. za ravnatelja dr. Vaclav Neumann (1884. - 1956.), koji je bio asistent čuvenog profesora Jaroslava Hlave u Pragu. Nakon Prvoga svjetskog rata Zadar je okupirala talijanska vojska, a Rapalskim

Slika 4. Članovi obitelji dr. Karla Vipauca u posjetu Bakteriološkom zavodu (Osobna ostavština dr. Karla Vipauca. U vlasništvu obitelji Vipauc iz Zagreba)

je ugovorom grad pripao Italiji. Zavod nastavlja s radom u siječnju 1919. kao Higijensko-bakteriološki laboratorij (Laboratorio di vigilanza igienica e batteriologica). U toj godini napravljeno je oko 600 bakterioloških, kemijskih i bromatoloških testova (Il Corriere della Dalmazia, 7/1920). Laboratorij je vodio bakteriolog dr. Giovanni Venturelli (La Dalmazia, 4/1921). Navodi se da je laboratorij raskošan i vrlo dobro opremljen materijalima i uređajima, međutim da postoji opasnost od zatvaranja laboratorija zbog nedostatka posla (La Dalmazia, 139/1920). Ministarstvo je 1923. g. odlučilo zatvoriti laboratorij (LʼAquila del Dinara, 32/1923). Ponovno je otvoren 1934. na istom mjestu pod imenom Higijensko-profilaktički laboratorij (Laboratorio dʼigiene e profilassi), a vodio ga je dr. Gino Rolli. Zadar je u angloameričkim bombardiranjima u Drugome svjetskom ratu bio veoma razrušen. Zgrada laboratorija bila je teško oštećena, a sačuvalo se nešto laboratorijske opreme. Nakon odlaska njemačke vojske u Zadar su 31. listopada 1944. ušli partizani. Novi kemijsko-bakteriološki laboratorij otvoren je 6. listopada 1944. u maloj vili „Farmokemije“ na Brodarici, gdje se tada nalazila ambulanta zapovjedništva jugoslavenske mornarice. Inventar laboratorija preuzet je iz Higijensko-profilaktičkog laboratorija, a šef laboratorija ostao je dr. Gino Rolli. Djelatnost

laboratorija bila je u početku minimalna, jer nije bilo ustanova koja bi se koristile njegovim uslugama. Tek je otvorenjem bolnice laboratorij započeo sa značajnijim radom, jer bolnica nije imala vlastiti laboratorij. Upravo ovaj laboratorij smatra se početkom javno-zdravstvenog djelovanja iz kojega se poslije iznjedrio Zavod za javno zdravstvo, odnosno njegove preteče. U Zbirci fotografija (HR-DAZD-385) Državnog arhiva u Zadru nalaze se fotografije nepoznatog autora nastale najvjerojatnije ubrzo nakon otvorenja Zavoda 1912./1913. godine. Na njima se jasno vidi cjelokupni interijer Zavoda, sa svim uređajima i opremom. .... Državni arhiv u Zadru pridružio se sedmom festivalu povijesti, Kliofestu, koji je održan ove godine od 12. do 15. svibnja u virtualnom okruženju. Za tu smo prigodu priredili izložbu „Bakteriološki zavod u Zadru“, koja donosi 17 fotografija od njegova osnutka krajem 19. stoljeća do kraja Drugog svjetskog rata. Osim fotografija donosimo i nekoliko novinskih članaka o djelovanju Zavoda i izvješće predsjedništva dalmatinskog Namjesništva iz 1914. godine. Izložba je objavljena i nadalje ostaje dostupna na mrežnim stranicama Državnog arhiva u Zadru (Digitalni arhiv). edi.modrinic@dazd.hr

191 - srpanj 2020. LIJEČNIČKE NOVINE

81


IZ POVIJESTI HRVATSKE MEDICINE

Na valovima 14. i 21. stoljeća Dubrovačka karantena - najvažniji doprinos Hrvata srednjovjekovnoj svjetskoj zdravstvenoj baštini  Prim. dr. sc. LJILJANA BETICA RADIĆ spec. infektologije i ped. infektologije e-mail: ljiljanarad@gmail.com

Metodama karantene i izolacije koje datiraju još iz 14. stoljeća te primjenom osobne zaštitne opreme svijet 21. stoljeća odgovorio je na prvi val pandemije novim virusom SARS-CoV-2. Zemlje koje imaju tradiciju javnoga zdravstva, kao što je Hrvatska, a ne one koje imaju najrazvijeniju medicinu, na čelu su zemalja koje danas uspješno vode bitku protiv korone. U slučaju drugog vala velika su očekivanja od moderne medicine, poglavito u prevenciji cjepivom i učinkovitim lijekovima. Nikada prije u povijesti nije čitava svjetska zajednica bila toliko fokusirana na istraživanja jedne bolesti, nikad prije znanstvena zajednica nije bila toliko povezana i radila interdisciplinarno; po prvi put je sva važna literatura u vezi s COVID-19 besplatna i svima dostupna. Ono što je sigurno, odgovornost će i dalje biti na svakom pojedincu u poštivanju mjera odgovornog ponašanja.

Emergentne i reemergentne zarazne bolesti Zarazne bolesti dio su nacionalne sigurnosti, a u Hrvatskoj su regulirane Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN 79/07, 113/08, 43/09, 130/17 i 114/18) i posljednjim izmjenama i dopunama (NN 47/2020 od 17.04.2020.). Zakonom je određen Program mjera zaštite pučanstva od zaraznih bolesti (opće, posebne, sigurnosne i ostale). Karantena, kao sustav protuepidemijskih mjera, pripada sigurnosnim mjerama za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti i sastoji se u ograničenju slobode kretanja te u provođenju zdravstvenih pregleda

82

LIJEČNIČKE NOVINE 191 - srpanj 2020.

tijekom trajanja karantene. U karantenu se stavljaju osobe za koje se utvrdi ili posumnja da su bile u neposrednom dodiru s oboljelim osobama ili s osobama za koje postoji sumnja da su oboljele. Sredinom 20. stoljeća, otkrićem antibiotika i rutinskim cijepljenjem, karantena je gotovo postala stvar prošlosti. Cijepljenje je, bez sumnje, najučinkovitija preventivna mjera zaštite pojedinaca i populacije protiv zaraznih bolesti. Bioterorizam i novonastale bolesti danas obnavljaju stare običaje. Sve kulture imaju “svoju” dominantnu bolest. Rani srednji vijek borio se s leprom, poslije dominantno s kugom; industrijska revolucija bila je doba tuberkuloze; kraj 20. stoljeća „kuga 20. stoljeća“ bio je AIDS. Mi danas živimo u dobu raka, srčanožilnih bolesti i psihičkih poremećaja, ali isto tako u dobu prijetnji od bioterorizma i emergentnih i reemergentnih bolesti. Unatoč upozoravajućim rastućim trendovima prethodnih emergentnih i reemergentnih bolesti, aktualni emergentni COVID-19 potpuno je iznenadio svijet i upleo se u sve društvene slojeve. Na prvo mjesto stavljeno je suzbijanje epidemije i spašavanje ljudskih života, dok se približavanjem kraja zdravstvene krize javljaju gospodarska pitanja.1

Ratovi ili bolesti koje su promijenile svijet Povijest određuju velike bitke, premda arhivski podaci pokazuju kako su za to odgovorne bolesti. Da Irwin Sherman danas piše knjigu o 12 bolesti koje su promijenile svijet, u kojoj opisuje velike boginje, tuberkulozu, sifilis, AIDS, influencu, kugu, koleru, malariju, žutu groznicu, dvije neinfektivne bolesti (hemofiliju i porfiriju) i bolesti biljaka

Slika 1. Dubrovački statut iz 1272. (Dokument se čuva u Državnom Arhivu u Dubrovniku, Sponza palača)

- krumpirova plijesan „Velika Irska glad“, neminovno bi tom popisu dodao COVID-19, i to možda na prvo mjesto, uz kugu.2 U 21. stoljeću postala je Kina, odnosno provincija Hubei i njen glavni grad Wuhan, epicentrom nove zarazne bolesti COVID-19 u prosincu 2019. Prvi potvrđeni slučaj u Hrvatskoj zabilježen je 25. veljače 2020. Svjetska zdravstvena organizacija službeno je proglasila pandemiju 11. ožujka 2020. Razdoblje srednjeg vijeka, koje počinje padom Zapadnog Rimskog Carstva 476. pa traje do Kolumbova otkrića Amerike 1492., obilježeno je, između ostalog, poznatim epidemijama kuge. Posebice je poznata velika epidemija kuge u 14. stoljeću (1347. - 1351.), nazvana „crna smrt“, koja je drugi od tri epidemijska vala i koja se proširila Europom s Istoka, vjerojatno iz Kine, izazvala pomor nezapamćenih razmjera i pokosila četvrtinu tadašnjeg stanovništva. Prema arhivskim podacima kuga ili, kako se u starim spisima navodi, peste, pestilenza,


IZ POVIJESTI HRVATSKE MEDICINE

Slika 2. Liber viridis, cap. 49, fol. 78, Odluka o uvođenju karantene u Dubrovnik iz 1377. (Dokument se čuva u Državnom Arhivu u Dubrovniku, Sponza palača)

mortalitas, male contagiosa, ili malatia, u Dubrovnik je stigla 1348.3, 4 Različite su procjene umrlih, od 1000 do 10 000 umrlih pa i više, a umrlo je između 110 do 273 patricija.5, 6 Srednjovjekovna medicina temeljila se na hipokratovskoj humoralno-mijazmatičkoj doktrini koja se održala do početka 19. stoljeća, a liječenjem su se bavili ljudi raznih zanimanja, za razliku od drugih zanata. Prema humoralnoj teoriji zdravlje ovisi o ravnoteži četiriju životnih sokova ili „humora“: crna i žuta žuč, flegma (sluz) i krv, koja se može postići pravilnom prehranom, biljnim pripravcima, puštanjem krvi i pijavicama. Mijazmatička medicina tražila je uzroke bolesti u lošem utjecaju zraka, vode, truleži i raznih štetnih isparivanja “mijazmi” na zdravlje. U slučaju bolesti tražila se pomoć svetaca. Dvjesto godina Križarskih ratova od 1095. do 1291. utjecalo je na razvoj europske trgovine s Istokom i donijelo promjene na starom kontinentu zbog boljeg upoznavanja Zapada s kulturom Istoka, posebice s arapskom i grčkom kulturom. Napredak u medicinskim spoznajama 12. stoljeća prijevodi su arapskih rukopisa kao i osnivanje prvih sveučilišta u 13. stoljeću. Avicenin Kanon

medicine koji je napisan 1030. objedinio je islamsku, starogrčku i starorimsku medicinu s elementima Ajurvede i postao pisanim djelom na kojem se temeljilo medicinsko obrazovanje u Europi onoga doba.

Dubrovačka republika u doba kuge Gospodarski i kulturni procvat u Dubrovačkoj republici rezultat je povoljnog zemljovidnog položaja na razmeđu zapadnog i istočnog Sredozemlja, razvijenog pomorstva i prevlasti na morima, trgovačke veze sa zemljama razvijene kulture i republikanske države temeljene na zakonu i građanskim pravima. Povijest zdravstvene kulture nekadašnje Dubrovačke republike bogata je kao i cjelokupna dubrovačka gospodarska, kulturna i znanstvena baština, o čemu svjedoče brojni dokumenti pohranjeni u Državnom arhivu u Dubrovniku, u Palači Sponza. Državni arhiv jedan je od najbolje sačuvanih arhiva za proučavanje srednjovjekovne prošlosti, uključujući dokumente za proučavanje zdravstvenih prilika u Dubrovniku. Statut iz 1272. jedan je od najstarijih pravnih dokumenata u Hrvatskoj i sadrži niz odredaba

koje se tiču medicine i općenito kvalitete života dubrovačkih stanovnika. Iz arhivskih dokumenata saznajemo da je 1336. bilo zabranjeno držati životinje u gradu, 1407. određeno je da se sve ulice popločaju, 1415. zaposlen je prvi čistač ulica, od 1407. do 1436. uveden je sustav odvodnje otpadnih voda, 1436. konstruiran je 20 km dug vodovod. Dubrovačka republika bila je vrlo inventivna glede zakona i javnih institucija, 1301. uvedena je medicinska služba, 1317. ljekarna, 1347. starački dom, 1377. donesena je uredba o karanteni, 1390. ustanovljena je stalna zdravstvena služba, 1418. ukinuto je ropstvo, 1432. osnovano je nahodište, u državnom skladištu čuvale su se rezerve žitarica i grahorica. Godine 1357. i 1380. u Dubrovniku je obavljen prvi popis stanovništva (onaj prvi u ratne svrhe), koji je ujedno i najstariji popis stanovništva u nas uopće.7 Proširuju se konzulati Dubrovačke republike na Mediteranu i Balkanu. Čak je i u proizvodnji oružja Dubrovnik postao središtem. Dubrovačka republika je vrlo rano zapošljavala liječnike strance na određeni rok, koji su bili na raspolaganju svim građanima, a mogli su savjetovati i vijeća, ali nisu sudjelovali u vlasti. Sveučilišno obrazovani liječnici bili su opterećeni humoralno-mijazmatičkom teorijom bolesti pa kugu nisu smatrali svojom nadležnosti. Pučka medicina temeljila se na liječenju ljekovitim biljem. Tako su nakon prvih epidemija kuge 1348., gradske vlasti u mnogim mjestima uvodile mjere sukladno klasičnim teorijama „mijazmatičke medicine“. Pokušavali su očistiti zrak paljenjem slatko-mirisnog bilja, škropili kuće octom i ružinom vodom, provodili mjere pojačanog čišćenja, uklanjali uginule životinje i ljudske otpade. Ove mjere poboljšale su sanitarne uvjete u gradovima, ali su malo učinile na prevenciji epidemije kuge. U slučaju bolesti često se tražila pomoć svetaca. Zavjetna tradicija i kult Sv. Vlaha samo su neki primjeri religijske medicinske tradicije. Crkva sv. Vlaha posvećena je zaštitniku Dubrovnika sv. Vlahu, njegov blagoslov imao je moć protiv bolesti grla, a “grličanje“ kao religijska medicinska tradicija prisutna je i danas.8, 9, 10, 11, 12 Zbog strateškog položaja Grad je bio trajno izložen epidemijama

191 - srpanj 2020. LIJEČNIČKE NOVINE

83


IZ POVIJESTI HRVATSKE MEDICINE

vački građani, a zdravstveni službenici, kacamorti, vijesti su prenosili Senatu.17 Poznato je kako je kuga harala stotinama godina, nije se znao uzrok, prekretnica u medicini dogodila se tek krajem 16. stoljeća, 1590., kada je Zacharius Jensen izradio prvi mikroskop i zahvaljujući tome Antoni Van Leeuwenhoek otkrio prve mikroorganizme 1676., a Alexandre Yersin tek je 1894. dokazao bakteriju Yersiniju pestis kao uzročnika kuge. Dubrovačka republika živjela je od trgovine i najvažniji cilj je bio spriječiti širenje kuge bez ometanja slobodne trgovine. Onovremena medicina i liječnici nisu ponudili spasonosno rješenje. Slika 3. Naslovnica časopisa Emerging Infectious Diseases iz siječnja 2002. Akvarel nepoznatog autora Stare gradske luke u Dubrovniku s kompleksom zgrada „Lazareti“ iz 18.st.

kužnih bolesti; Leprozarij za bolesne u Dubrovniku, spomenut u statutu iz 1272., bio je smješten izvan zidina.13 Stari Dubrovčani empirijski su poznavali osobitosti plućnog i bubonskog oblika kuge i bili svjesni njene izrazite zaraznosti. Osim toga, Dubrovčani u to vrijeme razmišljaju o kontagiju kao uzroku zaraznih bolesti te imenuju specijalistu za kugu, »medicus pestis«.4, 14 Svi liječnici i kirurzi nazočni u Dubrovniku 1348. umrli su tijekom epidemije. Kroničar Dinko Ragnina piše: „Bilo je to jako zarazno, nije bilo nikakvog lijeka i svi su poumirali, kada su ljudi vidjeli da ih liječnici ne mogu obraniti, građani su odlučili napustiti grad i pročistiti zrak vatrom.“ Stari Dubrovčani znali su da je tadašnja medicinska doktrina uzaludna.15, 16 Dubrovčani su nastojali predvidjeti mogući izvor i smjer kretanja zaraze. Dubrovački poklisari, dragomani, župnici župa Trebinjskomrkanske biskupije, kuriri, trgovci domaći i strani, vojnici i stražari na granici izvještavali su o zdravstvenom stanju u susjedstvu, kao i daljim područjima, npr. u sjevernoj Africi. U razgranatu obavještajnu mrežu bili su uključeni svi povjerljivi dubro-

84

LIJEČNIČKE NOVINE 191 - srpanj 2020.

Prva karantenska uredba na svijetu – izum Dubrovačke republike Principi uvođenja karantene koji vrijede i danas sadržani su u uredbi Velikog vijeća Dubrovačke republike od 27. srpnja 1377. kada je od 47 nazočnih članova, Veliko vijeće odlučilo (s 34 glasa) zabraniti došljacima iz kužnih krajeva ulaz u grad Raguzu (Dubrovnik) ili njegovu okolicu, ako nisu prethodno proveli vrijeme u izolaciji na otoku Mrkanu ili u Cavtatu. Dubrovačka karantena nije djelo liječnika. Nju su utemeljili vlastelini-trgovci, vlasnici brodova, kao kompromis između prijedloga njihovih talijanskih liječnika (da potpuno izoliraju Grad) i ekonomsko-političke nužde, koja im je nalagala glasovati protiv potpunog prekidanja trgovine. U karantenskoj uredbi posebice zadivljuje kvalitativni konceptualni napredak u osmišljavanju izolacije za one koji mogu biti zaraženi, ali još ne pokazuju nikakve simptome bolesti. Ova protuepidemijska mjera ulijevala je sigurnost u trgovačkom poslovanju trgovcima, brodarima, pomorcima, ali i svim putnicima, čime su Dubrovčani podigli ugled, a time i vrijednost robe. Prema riječima akademika Grmeka, karantenska uredba jedna je od najvećih postignuća srednjovjekovne medicine. Uredba o karanteni upisana je u „Zelenu knjigu“ ili „Liber viridis“ (c.49 fol.78) pod nazivom: “Veniens de locis pestiferis non

intret Ragusinum vel districtum” (“zabranjuje se došljacima iz kužnih krajeva da uđu u Dubrovnik i njegovu okolicu”) i čuva se u Državnom arhivu u Dubrovniku u palači Sponza.18 Time je Dubrovnik postao prvim gradom u svijetu koji je uveo karantenu bez prekida trgovine. Prije ulaska u Grad, došljaci iz kužnih krajeva trebali su provesti 30 dana u nadziranim izoliranim prostorima, kako bi se utvrdilo je li osoba razvila simptome bolesti. Prva karantena, koja je zapravo bila trentena, produljila se na karantenu u trajanju od 40 dana. Danas je najdulja karantena u trajanju od 21 dan za Ebolu. Poznato je da su članovi posade Apollo 11, nakon povratka sa spektakularne misije odlaska na Mjesec 20. srpnja 1969. bili 21 dan u karanteni, koja se prakticirala još za dvije misije: Apollo 12 i 14, sve dok nije utvrđeno da na Mjesecu nema života. Godine 1397. uslijedila je nova uredba protiv onih koji dolaze iz krajeva zahvaćenih kugom – De ordinibus contra eos qui veniunt de locis pestiferis anno 1397 factis. Uredbom se utvrdilo trajanje i mjesto karantene, odredile kazne za kršitelje te naredilo Malom vijeću imenovati tri zdravstvena službenika iz redova vlastele za nadzor provođenja spomenutih mjera. Za osobu za koju bi se utvrdilo da širi kugu u Gradu bile su predviđene visoke novčane kazne: od petsto perpera za vlastelina, a sto perpera za pučanina, teška tjelesna kazna, tamnica, uključujući i smrtnu kaznu.19 Karantenu su morali proći i došljaci i dubrovački građani za koje se sumnjalo da su oboljeli ili došli u kontakt s dokazanim izvorom bolesti. Godine 1390. ustanovljena je zdravstvena služba kako bi se osiguralo provođenje zdravstvenih mjera i karantene. Zdravstveni službenici nazivali su se venecijanskim imenom "officiales cazzamortuorum", u popularnom govoru kacamorti ili kačamorti. Izabirani su isključivo među aristokratima, nisu mogli odbiti ovu tešku i opasnu službu koju su morali obavljati cijelu godinu, ako bi preživjeli tako dugo.20, 21


IZ POVIJESTI HRVATSKE MEDICINE

Karantena je negativno utjecala na trgovinu od koje je grad Dubrovnik živio. Ipak mjere protiv epidemije koje su donijeli Dubrovčani bile su ekonomski podnošljivije, za razliku od venecijanskih i milanskih mjera. Tako je Venecija u doba kuge zabranjivala ulaz svim brodovima u lagunu, a Milansko vojvodstvo je provodilo stroge i okrutne mjere kućnog pritvora i zazidavanja oboljelih. Provedbe odredbi o karanteni postale su okosnica u razvoju međunarodne pomorske protuepidemijske službe. Potaknule su ujedno osnivanje i izgradnju izolacijskih lazareta u vodećim mediteranskim gradovima poput Venecije (1423.) i Genove (1467.). Primjer Dubrovnika slijedili su i drugi lučki gradovi u Italiji, Francuskoj, Njemačkoj i drugdje. Bio je to i uzor za kasnije karantenske mjere na kopnu.

Slika 4. „Doktor smrti“ („Plaque doctor“) najznačajniji je simbol „Crne smrti“

Prva karantena je osnovana blizu Cavtata na otocima Mrkan, Bobara i Supetar, a prvi zidani objekt bio je Samostan sv. Marije na Mljetu 1397., gdje se vršilo temeljito raskuživanje ljudi i tereta koji su dolazili iz zaraženih krajeva. Karantena je 1430. premještena na Danče, kasnije na otok Lokrum, preko puta stare gradske luke, a konačno je 1590. donesena odluka o gradnji velikog lazareta na Pločama, blizu istočnih vrata od Grada, koji se počeo graditi tek 1627. Predstavlja kompleks od 8 zgrada i 5 prostranih dvorišta sa zasebnim ulazom, nazvan „Lazareti“. Lazareti su spadali u nadležnost Zdravstvenoga magistrata sastavljenog od petorice vlastelina (Officiali alla Sanità) koji su propisivali praktične mjere protiv širenja zaraznih bolesti. Upravljanje Lazaretima bilo je povjereno kapetanu Lazareta i njegovu zamjeniku, koji su tu, zajedno s pomoćnim osobljem, morali

stanovati za trajanja mandata. S obzirom na iznimnu gospodarsku i stratešku važnost Lazareta za Dubrovnik, sklop je tijekom čitavoga razdoblja trajanja Dubrovačke republike bio dobro i redovito održavan iz državnih sredstava.22 Posljednji građevni zahvat na kompleksu završen je 2018. u okviru projekta Lazareti, kreativna četvrt Dubrovnika, sufinanciranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Arheološka otkrića tijekom građevinske obnove i novi istraživački rezultati objedinjeni su u monografiji Lazareti u Dubrovniku - Početak karantenske službe u Europi.23 De Diversis u svom opisu slavnoga grada Dubrovnika navodi; „onaj koji dolazi iz okuženoga grada ili mjesta, ma tko bio, ne može ući u Dubrovnik, niti ga se pripušta bilo kamo na područje podvrgnuto Dubrovčanima i ne smije ljubiti prijatelje i rođake niti se s njima rukovati“.16

Dugo je trebalo da se otkrije prava istina o osnivanju prve karantene u Dubrovniku zbog određenih propusta u medicinsko-povijesnoj literaturi 19. stoljeća. Posebnu zahvalnost dugujemo enciklopedistu, akademiku Grmeku, koji je godinama proučavao Dubrovačku karantenu i čiji su zadnji eseji zauvijek odagnali sumnje i nedoumice o karanteni u medicinsko povijesnoj literaturi.24 Knjige Zlate Blažina Tomić i Vesne Blažina o utemeljenju i razvoju zdravstvene službe u Dubrovniku predstavljaju nesumnjiv doprinos proučavanju uloge Dubrovnika u sustavu razvoja protukužnih mjera.12, 25 Prilog svjetskoj potvrdi statusa prvijenca za dubrovačku karantenu je i fotografija akvarela nepoznatog autora Stare gradske luke u Dubrovniku s kompleksom zgrada „Lazareti“ iz 18. st. na naslovnici svjetski najpoznatijeg infektološkog časopisa Emerging Infectious Diseases iz siječnja 2002., posredstvom prof. dr. sc. Arijane Tambić Andrašević.26 Ideja i prvi uspješni eksperiment karantene pojavio se u Dubrovniku. Dubrovnik je definitivno povijesni i konceptualni lider, ne samo u proglašavanju karantene 1377., već i uspostavi trajne medicinske službe 1390. Najstarija protuepidemijska mjera Dubrovačke republike - karantena, bez sumnje je najvažniji doprinos Hrvata srednjovjekovnoj svjetskoj zdravstvenoj baštini.24, 27

191 - srpanj 2020. LIJEČNIČKE NOVINE

85


IZ POVIJESTI HRVATSKE MEDICINE

Osobna zaštitna oprema – od doktora smrti do skafandera Prema arhivskim podacima liječnici su često obolijevali i umirali pa je uloga njihovih odijela imala protektivnu ulogu. Poznate ilustracije kultnih maski kužnih doktora s kljunom, tzv. „Doktor smrti“ („Plaque doctor"), najznačajniji je simbol „Crne smrti“. Maske s kljunom bile su ispunjene mješavinom aromatičnih biljaka kako bi prevenirale udisanje okuženog “lošeg zraka”, što se u ono doba smatralo razlogom za širenje bolesti. Unaprijeđeno odijelo u stilu “zaogrnut od glave do pete” s kabanicom, rukavicama i čizmama osmislio je liječnik francuskoga kralja Luja XIII. Charles de Lorme 1619. Doktori su nosili dugi štap koji im je pomagao u liječenju bez dodirivanja pacijenta.28, 29 Kultna odijela srednjeg vijeka konceptualno su usporediva s osobnom zaštitom opremom - skafanderima 21. stoljeća. U cilju osobne zaštite još od epidemije Ebole do aktualne korona pandemije liječnici koriste posebnu odjeću, masku, zaštitne naočale, rukavice te pokrivalo za glavu i stopala.30

Program Svjetske zdravstvene organizacije „Jedno zdravlje“ Klimatske promjene, velik broj stanovnika i intenzivna globalizacija u trgovini, putovanjima i migracijama dominantno su oblikovali 21. stoljeće. Sve to utječe na zdravlje stanovništva i povećava rizik od zaraznih bolesti. Moramo biti svjesni toga kako je čovjek u dramatičnim razmjerima promijenio okoliš u ekološkom smislu i svojim aktivnostima pridonio izbijanju mnogih novih bolesti, posebice onih koje se prenose sa životinja na ljude. U posljednja tri desetljeća broj emergentnih i re-emergentnih bolesti raste. Više od 70 % ovih infekcija su zoonoze, čiji su uzročnici većinom virusi West Nile, chikungunya, dengue, Ebola, Usutu, Zika, influenca, SARS-CoV, MERS-CoV, virus hepatitisa E, aktualna pandemija SARS-CoV-2, ali i brojni drugi virusi, bakterije te paraziti. Zbog posljedica današnjega modernog načina života i klimatskih promjena, trendovi

86

LIJEČNIČKE NOVINE 191 - srpanj 2020.

pojave novih, kao i širenje postojećih emergentnih i re-emergentnih zoonoza, neminovno će se nastaviti. Izazovi današnjice vezane su za unapređenje zdravlja i dobrobiti svih živih bića, uključujući i kvalitetu našeg okoliša. Međuovisnost zdravlja ljudi, zdravlja životinja i kvaliteta okoliša dokazana je i predstavlja središte filozofije jedinstvenog zdravlja, programa Svjetske zdravstvene organizacije pod nazivom „Jedno zdravlje“ (engl. „One Health“). Intersektorska suradnja humane i veterinarske medicine, nadzor nad mikrobiologijom okoliša i proizvodnjom hrane usmjereni su na unapređenje i poboljšanje zajedničkog zdravlja.1 e-mail: ljiljanarad@gmail.com

LITERATURA: 1. European Centre for Disease Prevention and Control. Towards One Health preparedness. Stockholm: ECDC; 2018. 2. Sherman IW. Twelve diseases that changed our world. John Wiley & Sons; 2007 Aug 1. 3. Blažina-Tomić Z. Kacamorti i kuga. Utemeljenje i razvoj zdravstvene službe u Dubrovniku. Zagreb-Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2007: 18, bilješka 23. 4. Jeren T. Povijest razvoja infektološke službe na tlu Hrvatske. Infektološki glasnik. 2005;25(3):125-130. 5. Vekarić N. Broj stanovnika Dubrovačke Republike u 15., 16., i 17. stoljeću. Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku. 1991;29. 6. Krivošić S. Stanovništvo Dubrovnika i demografske promjene u prošlosti, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Dubrovnik 1990;24(1):278-279. 7. Šundrica Z. Popis stanovništva Dubrovačke Republike iz 1673/1674. godine, Arhivski vjesnik, II sv.2, Zagreb 1959, str 419. 8. Borovečki A, Lang S. Povijesno-medicinski vodič kroz medicinu starog Dubrovnika. Škola narodnog zdravlja ''Andrija Štampar'' Medicinskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb. 2001. 9. Statut grada Dubrovnika sastavljen 1272. Urednici Ante Šoljić, Zdravko Šundrica i Ivo Veselić. Dubrovnik: Državni arhiv u Dubrovniku, 2002: VI, 56: 361. 10. Jeremić R, Tadić J. Prilozi za istoriju zdravstvene kulture starog Dubrovnika. Centralni higijenski zavod; 1938(1): 116–119. 11. Bakić J. Dubrovnik-grad najvrjednije higijensko sanitarne hrvatske i svjetske baštine. Hrvatski časopis za javno zdravstvo. 2006 Jul 7; Vol 2. Broj 7. 12. Blažina Tomić Z. Kacamorti i kuga: utemeljenje i razvoj zdravstvene službe u Dubrovniku. Zagreb, Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2007: 85–111. 13. Bakija‐Konsuo A, Mulić R. The history of leprosy in

Dubrovnik: an overview. International journal of dermatology. 2011 Nov;50(11):1428-31. 14. Kralj-Brassard R. Grad i kuga: Dubrovnik 1691. godine. Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku. 2016;(54/1):115-170. 15. Annales Ragusini Anonymi item Nicolai de Ragnina, Zagreb, JAZU, 1883: 227–228. 16. De Diversis F. Opis slavnog grada Dubrovnika. (Predgovor, transkripcija i prijevod s latinskoga: Z. Janeković-Römer), Zagreb, 2004. 17. Blažina-Tomić Z. Kacamorti i kuga: utemeljenje i razvoj zdravstvene službe u Dubrovniku. Zagreb, Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2007: 113-114. 18. Zelena knjiga (Liber viridis), cap. 49, fol. 78, god. 1377., Dubrovnik, 27. srpnja 1377. god., Državni arhiv u Dubrovniku, Sig. 21.1/11a. 19. Ravančić G. Crna smrt 1348.-1349. u Dubrovniku: srednjevjekovni grad i doživljaj epidemije (doktorska disertacija) 20. Blažina-Tomić Z. Kacamorti i kuga: utemeljenje i razvoj zdravstvene službe u Dubrovniku. Zagreb, Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2007:118–145, 163–201. 21. Blažina-Tomić Z. Kacamorti i kuga: utemeljenje i razvoj zdravstvene službe u Dubrovniku. Zagreb, Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2007: 85–111. 22. Baće A, Viđen I. Lazareti na Pločama od pada Dubrovačke Republike do danas (1808.-2013.). Prostor: znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam. 2013; 23;21(2 (46)):326-39. 23. Milošević A. Dubrovačke karantene i lazareti u: monografija LAZARETI U DUBROVNIKU, Početak karantenske službe u Europi/ Milošević, Ante (ur). Dubrovnik: Zavod za obnovu Dubrovnika, 2018. str. 167-202. 24. Grmek MD. Pojam infekcije u starom i srednjem vijeku, drevne socijalne mjere protiv zaraznih bolesti i osnivanje prve karantene u Dubrovniku (1377). Rad JAZU (knjiga 384) Zagreb:JAZU 1980: 9-55. 25. Blažina-Tomić Z, Blažina V. Expelling the Plague. The Health Office and the Implementation of Quarantine in Dubrovnik, 1377-1533. Montreal-Kingston-London-Ithaca: McGill-Queen’s University Press, 2015. 26. Tambic-Andrašević A. The Old Port of Dubrovnik (watercolor, 18th century) anonymous.(About the Cover). Emerging Infectious Diseases. 2002 Jan 1;8(1):110-1. 27. Grmek MD. Doprinos hrvatskih liječnika medicinskim znanostima u svijetu. Med Vjes 1995; 27 (1-2):33-41. G. L. T., THE PLAGUE DOCTOR, Journal of the History of Medicine and Allied Sciences, Volume XX, Issue 3, July 1965, Page 276, https://doi.org/10.1093/jhmas/XX.3.276. Cipolla, Carlo M. (1977). "The Medieval City". In Miskimin, Harry A. (ed.). A Plague Doctor. Yale University Press; 1977: 65–72. ISBN 978-0-300-02081-6. European Centre for Disease Prevention and Control. Personal protective equipment (PPE) needs in healthcare settings for the care of patients with suspected or confirmed 2019-nCoV. ECDC: Stockholm; 2020.


POTRES

POSLJEDICE POTRESA 9. STUDENOGA 1880. NA ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA Prema onodobnom „Liječničkom vjesniku“ Potresom dne 9. studenog 1880. oštećene zemaljske bolnice i javna kupališta: Županijska bolnička zgrada u Bjelovaru pretrpjela je štetu u tom da se je zid hodnika 48.66 odnosno 41.87 metara prema dvorištu nagnuo usljed čega je svod prizemnoga kao i hodnika prvoga kata pokazivao znatne pukotine. Svodovi hodnika otvorili su se cijelom dužinom. Da se pogibelj odstrani, bilo je određeno spajanje vanjskog sa nutarnjim zidom željeznim sponama. Bolničke sobe ostale su neoštećene. Bolnica milosrdne braće u Zagrebu (na Harmici). Dimnjaci su se stranom proširili, a stranom popucali tako da se smjesta popraviti dotično na novo sazidati moraše. Zid na ćošku blagovališta pukao je, a isto tako vatrobrani zid prema jugu te se moraju oba zida gvozdenim sponama svezati. Na kirurgičkom odjelu u drugome katu pukli su obluci hodnika. U hodniku kao i u nekim sobama pukao je zid te se mora izmijeniti. Radi veće sigurnosti određeno je da se sve prostorije osiguraju gvozdenim sponama. Uopće nije bilo znatnije štete u prostorijama ovoga odjela. Crkva milosrdne braće nije pretrpjela nikakove štete. Odjel medicinski. U hodniku popucalo je nekoliko prozora koji su podbočeni. Stubište prvoga i drugoga kata oštećeno je tako da su mu se vanjski zidovi nagnuli, a svodovi i popucali. Stube su zatvorene, a vanjski zid čvrsto poduprt i gvozdenim sponama sapet. Sobe na ovom odjelu dobro su usčuvane, osim neznatnih pukotina. U svim sobama prvog i

drugog kata neznatne su pukotine te ne škode nimalo solidnosti zgrade. Potrebiti popravak određen je po odaslanom povjerenstvu. Razizemne prostorije ostale su neoštećene te ne prijeti nikakva pogibelj stanovnicima. Bolnica milosrdnih sestara (u Ilici 83). Ova zgrada je manje oštećena nego Bolnica milosrdne braće. Glavni kvar opažen je u drugome katu zapadnoga krila, jer su se dimnjaci srušili, probili strop hodnika te ga znatno oštetili. Na tavanu se je srušilo oko deset dimnjaka. Prema jugu nešto je oštećen vjetrobrani zid te se mora spojiti gvozdenom sponom. U sobama prvoga i drugoga kata pukla je nadžbuka kao i dva poprečna zida. Opasnosti nema nikakve budući su glavni zidovi netaknuti, a štete se po uputi odaslanog povjerenstva popravljaju. Crkvica i prizemne prostorije dobro su sačuvane. U zgradi gdje spavaju učenice primaljskog tečaja nema štete.

je popucano te je moralo biti poduprto. U nekoliko soba je žbuka pukla. Pogibelji nema nikakve, a mane su popravljene. Stubičke Toplice. Zgrade su popucale i svi su dimnjaci popadali ili popucali. Vatrobrani zid na sjevernoj strani zgrade porušio se, a s južne strane su zidovi znatno popucali. Glavni su se zidovi izbočili te ih se mora od temelje ponovno napraviti. Maksimilijanov bazen (izgradio ga je 1814. biskup Maksimilijan Vrhovac) nije oštećen. Inače nema štete koje bi potres nanio javnim bolnicama ili zgradama koje služe u istu svrhu u zemlji. Na vrelima svih mineralnih kupališta nije se moglo ustanoviti nikakva promjena uslijed potresa te su ona ostala sasvim netaknuta.

Petrova kupelj u Novoj Vesi pretrpjela je štete u tome da je zid na stubištu djelomice pukao. U sobi br. 8 pukao je poprječni zid, strop je poduprt. U krilnoj zgradi prema istoku nagnuo se izvana na jugozapadnome ćošku glavni zid te se mora zamijeniti novim. Isto tako ima se skinuti dimnjak. Kabine su neoštećene, a manji opravci na cijeloj zgradi po povjerenstvu su određeni.

(Liječnički vjesnik broj 8-9 /studeni-prosinac/ 1880. godine, str. 105-6) Dodajmo tome opasku koju je u svoje „Godišnje izvješće Zemaljskog zavoda za umobolne u Stenjevcu“, objavljeno u ožujku 1881. godine, unio ravnatelj dr. Ivan Rohaček (1843.-1898.) (od otvorenja 15. studenoga 1879. do kraja 1880. bio je u statusu voditelja ravnateljstva): „Usljed potresa moralo se prvi kat na obje strane isprazniti zbog čega je ravnateljstvo bilo prisiljeno, zbog pomanjkanja mjesta, iz zavoda otpustiti one oporavljene bolestnike i bolestnice kod kojih bijaše nade da bi se, uz daljnje boravljenje u Zavodu, sasma oporavili; stoga ih je iz zavoda otišlo najviše u studenom“.

Kupališna zgrada Krapinskih Toplica

(Liječnički vjesnik broj 3 /ožujak/ 1881. godine, str. 37-43).

pretrpjela je znatniju štetu na južnoj strani radi velikih otvora. Stubište

Priredio: Ivica Vučak

Dianino kupalište u Ilici br. 8 (otvoreno 1834.) nije pretrpjelo nikakove štete te se nalazi u normalnome stanju.

191 - srpanj 2020. LIJEČNIČKE NOVINE

87


PUTOPIS

> > > KAVKAZ Piše: EDO TOPLAK, dr. med.

Tri liječnika i jedan povjesničar, sva četvorica vrlo fini i duhoviti momci zavidnog teka i cuga, uz to i iznimno naočiti i u dobroj tjelesnoj kondiciji odlučili su istražiti kulturne i geografske (manje) te gastonomske (malo više) znamenitosti Kavkaza. Naš prvenstveni cilj bio je Armenija, interes su nam privukli njeni planinski vrhovi i samostani, njena kuhinja i gostoljubivost, njena tisućljetna kultura i burna povijest. U Gruziju smo svratili onako usput, jer je put preko nje ispao sedam puta jeftiniji, pa rekosmo, kad smo već tu ajmo vidjeti i nešto od te Gruzije. Na kraju mogu konstatirati da se Gruziju isplati posjetiti podjednako kao i Armeniju. Ako vas put nanese u taj kraj svijeta, svakako ju nemojte preskočiti. Te su dvije zemlje zapravo vrlo slične. Barem nama “sa strane”. Tbilisi nas je poprilično iznenadio. U Gruziji smo očekivali prekrasnu prirodu, ali ne i uzbudljive gradove. Mislili smo da ulazimo u bezveznu sovjetsku betonsku

Hrvatska ekspedicija poznatija kao "Sokoli s Kavkaza" varoš, a dočekao nas je, uz vino i čokoladirane marelice, lijep i živ, čist, simpatičan grad prošaran parkovima s obaveznom tvrđavom iznad njega.     Atmosfera opuštena i vesela, po kafićima i trgovima gotovo zapadnjačka.

Samostan Haghspat mjesto neobične energije i velike povijesne važnosti

88

LIJEČNIČKE NOVINE 191 - srpanj 2020.

Nakon Tbilisija polako krenusmo na jug u Armeniju. Granica je očekivano egzotična. Ozbiljan me carinik na tečnom engleskom pita: “Wer ar ju?” Ja mu odgovorim: “I am here.” Carinik značajno i s odobravanjem kimne i digne rampu.  Vlasnicima plave putovnice sa šahovnicom za ovaj kutak svijeta ne trebaju vize.  Armensku povijest, ali i sudbinu, definirala je činjenica da je najstarija kršćanska zemlja. Prva država kojoj je kršćanstvo bila službena religija. Još u prvim godinama 4. stoljeća, dakle prije Milanskog edikta koji je kršćanima u Rimskom carstvu zajamčio ravnopravnost, ovdje je kršćanstvo bilo ne jedna od, već jedina vjera. Priča ukratko ide ovako: Krajem trećeg stoljeća kršćanski misionar dolazi propovijedati u Armeniju. Kralj ga odmah baci u tamnicu, zapravo nekakvu rupu u zemlji i zaboravi na njega. Poslije 13 godina kralj se razboli, a njegovoj sestri u snu dođe poruka da kralja može ozdraviti samo čovjek iz rupe. Kralj se sjeti propovjednika, pošalje po njega, ovaj ga ozdravi, počnu razgovarati, postanu prijatelji, kralj se pokrsti i proglasi kršćanstvo službenom religijom kraljevstva. Propovjednik je do danas ostao najpoštovaniji Armenac. Grgur Lusavorić tj. Sveti Grgur Prosvjetitelj. Armenska crkva je od tada nezavisna, nije pravoslavna. Poglavar  armenske Crkve naziva se Katolikos.


PUTOPIS

Pješački most u Tbilisiju - uz povijesna zdanja nađe se i modernih arhitektonskih riješenja. Svećenici im se žene, ali samo neoženjeni mogu postati biskupi. Kalendar je Julijanski. U rupi sam bio. Jedva ušao, još teže izašao. Drugi najcjenjeniji Armenac je Mestop Maštoc. Taj ih je naučio pisati. Jezik je težak, ali pismo im je nemoguće. Sve nekakvi crvi, gliste i zavijutci. Za ostatak povijesti Armenije ovdje nemamo prostora. Samo toliko da je Armenija bila kraljevstvo deset puta veće od teritorija koje sada zauzima i da unatoč činjenici da su u nedavnoj povijesti mogli i potpuno nestati ili izgubiti državnost,  uspjeli očuvati svoju državu, jezik i pismo u okruženju susjednih carstava golemih apetita. Gdje god se nalaziš u Armeniji negdje oko tebe je neka planina bijelih vrhova.  Uz planine još su dvije nezaobilazne stvari u toj zemlji - srednjevjekovne crkvice i hačkari. Hačkar je nama, koji poznajemo pojam stećka lako opisati, u doslovnom prijevodu znači križ u kamenu. Dakle to su podignuti ili polegnuti kameni blokovi s ukrasnom ornamentikom u kojoj je obavezno centralno uklesan križ. Ornamentika je začudno slična hrvatskoj srednjevjekovnoj. Uključujući i tropleter. Zapravo toliko je podudarnosti i veza između Armenije i Hrvatske od glagoljice i sv. Vlaha (Armenac) do Domovinskog rata  da je napisana cijela knjiga pod naslovom “Armenija naš daleki blizanac”. Na žalost ljepote prirode, zelenilo livada, šarenilo cvijeća, planinski vrhovi ne mogu se niti približno predočiti riječima ili foto-

Noravank. Raj za planinare i još jedan samostan s popisa UNESCOve kulturne baštine.

grafijama. Morat ćete mi vjerovati na riječ da je priroda tamo izuzetno dojmljiva. Nešto između škotskog Highlanda i švicarskih Alpa. Ali intenzivnije i puno ljepše. Armenija i Gruzija su još uvijek ruralne, nerazvijene i siromašne zemlje. To je neizbježna istina koja se ne može sakriti iza prekrasnih krajolika. Zemlje koje imaju objektivne probleme, nedavne ratove, nedostatak prirodnih resursa, visoke vulkanske planine, trusna područja i najgore od svega - ostavštinu socijalističke prošlosti. Siromaštvo se ogleda u svemu, ali možda je najvidljivije na cestama. Armenske ceste bi bilo gdje u Europi, osim možda u Albaniji, bile proglašene nacionalnom sramotom i katastrofom.  Mostova je malo, tunela još manje. Terenca smo morali unajmiti jer je to praktično jedina vrst vozila koja ovdje može prolaziti. Iako postoje kratki odjeljci koje bi se mogli vrlo smjelo nazvati autocestom, njih ima samo na prilazima Erevanu. Gruzija je samo malo bolja.

Sažetak: Prekrasna priroda, ogromna kulturna baština i prebogata povijest. Obje države svaku paru viška ulože u obnovu spomenika kulture i identiteta. Naravno, ukoliko prije ne treba riješiti neku kavgu sa susjedima oko međe. Ljudi gostoljubivi i topli. Svi znaju za Hrvatsku. Turizam u povojima, uglavnom planinari i avanturisti iz Rusije, Irana i Kine. Hrana jeftina. Puno se jede sir, pa janjetina, svinjetina i povrće. Najpoznatije jelo im je kačapuri. Pečeno tijesto sa sirom i jajem, nešto između štrudle sa sirom i pizze u obliku oka sa polusirovim jajem na sredini. Fino, ali ništa senzacionalno. U Gruziji se pije izvrsno vino (kažu i čaj), a u Armeniji još bolji vinjak. Ako ne znate ruski sporazumijevat ćete se rukama. Promet u banani. Javni prijevoz uglavnom maršrutke (kombi), vlak, u gradovima bus i metro. Od automobila uz podosta Lexusa i BMWa uglavnom drtine, prastari ruski kamioni i autobusi tek malo mlađi od mene (pola stoljeća). Troškovi goriva upola manji nego kod nas. Ulaznice se za sakralne objekte naplaćuju. Lokalne valute gruzijski lari i armenski drami. Kartice slabo primaju. U totalu putovanje je ispalo toliko jeftino da mi nećete povjerovati, pa neću ni napisati. Od poznatih Armenaca vjerojatno svi znate za Charlesa Aznavoura i Cher. Moj daleko najdraži je Gari Kasparov (rođen u Bakuu od mame Armenke, rođene Kasparjan).  Od slavnih Gruzijaca izvan politike (Staljin, Berija) ništa za spomenuti. Ukoliko netko poželi u taj dio svijeta rado ću mu dati puno detaljnije upute.  edo.toplak@zg.t-com.hr


LIJEČNIČKI ZAPISI

Zapisi seoskog liječnika s otoka Mljeta SINIŠA CAR, dr. med.

Kad me nazvala urednica da želi neki tekst od mene prvo sam pomislio da ću reciklirati neki od postojećih, objavljenih. Nije definirala temu, dobio sam odriješene ruke i čist papir. Četiri godine sam ovdje i sve to vrijeme sam jednom tjedno pisao kolumnu za neke dubrovačke novine. Sada već dulje vrijeme nisam napisao ništa. Kriza ideje uz ovu krizu koja nas je pogodila. Onda sam shvatio, ubivši lijenost, da nije nekako u redu obraćati se svojim kolegama kao što se obraćam strancima jer ipak nas veže neka tajna nit. Siguran sam da postoji toliko pitanja koja bi mi postavili, a koja samo mi, nesretnici po pozivu, možemo jedni drugima postaviti i na njih pokušati naći odgovor. Zamislit ću si što bi voljeli znati. Zove me prijatelj, naš kolega, da me konzultira oko svojih kardioloških problema i prije nego išta mogu zaključiti, on ginekolog po struci, puno mlađi od mene, daje si dijagnozu sam i kaže: „Izgorio sam na poslu!”. Nastavlja s pričom kako me tada, kad sam odlučio napustiti bolničku i specijalističku službu i doći na ovaj daleki otok na mjesto liječnika opće medicine, samo djelomično razumio, a danas, kad se njemu dešavaju slične stvari, da ujutro nakon buđenja razmišlja što bi sve najvrednije dao na žrtvenik samo da ne mora otići u bolnicu, potpuno me razumije i čini mu se da bi takav put i za nj bio opcija. Mirim ga. Pokazujem mu i drugu stranu. Nekad samo treba promijeniti perspektivu i bude lakše. Ne bi nikako bilo dobro da se svi doktori, pogotovo odlični poput njega, odluče napustiti službu da bi postali seoski liječnici. A to sam ja. Ne, ne podcjenjujem ovaj

90

LIJEČNIČKE NOVINE 191 - srpanj 2020.

posao, kao niti brojne kolege s kojima dijelim sudbinu! Volim se tako zvati jer vraćam se na početak, tamo kamo pripadam. Cijelo školovanje na medicinskom fakultetu uvjeravali su me, pa onda sam sebe tijekom uspona na ljestvici karijere, da bi u jednom trenutku epifanije shvatio da su me prevarili time što su me uvjeravali i da ne dolazi, niti nikad neće, taj trenutak u kojem si postigao to nešto što nema imena, a nema imena jer niti ne postoji. Zove li se to dovršenost možda? Evo me, uspio sam! Nisam uspio na način na koji svijet vidi uspjeh. Zato sam dolje. Tu sam u podnožju brda koje gledam s prozora između susjedinog rublja što se suši točno pred njime pa ga zaklanja, u ovoj malešnoj ambulantici (pleonazam) koja vlaži s jakim kišama, a s grmljavinom nestane veze sa svijetom jer kontra statistici udari baš uvijek u instalacije telefonske mreže (operateri šalju poruku kojom nas obavještavaju da isključujemo opremu). Ja čekajući svoje mještane da im pomognem

koliko znam i umijem evo pišem ove retke svojim dragim kolegama. Onima koji su u sličnim prilikama kao i ja, ali i onima koji su u bolnicama, klinikama, u kojima se radi medicina vrijedna spomena, koji čitaju ovo što pišem u vremenu između vizite i odlaska u ambulantu ili operacijsku dvoranu. Čudno, ali meni u ovom razdoblju života upravo ovo što radim ima više smisla od onoga što sam radio nekad! Kažem u ovom životnom razdoblju jer sam dovoljno dugo na svijetu da znam da ništa nije u kamen uklesano, i da jedino mogu dalje ići ako uzmem u obzir da ne znam što će mi sutra biti važno. Infantilno su u krivu oni koji se busaju u neslomljivost vlastitih stavova. Kad sam odlazio bilo je to nešto vrijedno medijske pozornosti, a pričaju mi naši iseljeni doktori (Austrija) da takva praksa nije neuobičajena. Odlaze svi profili specijalista iz bolnica u opću praksu jer nakon nekog vremena ne mogu podnijeti više bolnički režim, noćna dežurstva. Znam za takve slu-


LIJEČNIČKI ZAPISI

čajeve i kod nas, nisam jedini. Govori li to o krizi sustava ili možda o lošem kadroviranju? Činjenica je da me nisu pripremili, a vidim niti ove generacije koje dolaze, a koje je moja priča taknula pa mi se javljaju, na sve što me čekalo na profesionalnom putu. No ipak su trebali, i trebali bi sada, voditi računa da mlad čovjek tek pristigao na studij nema pojma o životu, a kamoli

o smrti i bolesti. Sve se nekako krivo podrazumijeva. Da će vrijeme koje je potrebno da se stvori „doktor” donijeti odgovore i gotova rješenja za sve situacije u kojima se moguće zateći. I sada, s dovoljno godina iskustva, zateknem se kako s grčem u želucu i upitnicima u očima rješavam neke stvari s bolesnikom i obitelji a da o njima ništa nije pisalo u knjigama, odnosno da knjige

koje bi mi mogle dati rješenje nisu na polici kraj onih medicinskih. Volio bih da onako patetično, kako neki rade u ovim trenucima propitkivanja, mogu nešto reći samom sebi u prošlosti. Ali neću! Zato jer ništa ne znam. Naslućujem nešto maglovito, još jako daleko da se razazna, razumije i izgovori. Odgovaram kad me pitaju, i svako postavljeno pitanje blagoslov mi je kao i odgovor koji dajem. Svima nam je jasno, nama liječnicima, da je tek djelić toga što dajemo sadržano u intervenciji, a ostalo se prenosi na bolesnika (možda je bolje nazvati ga darovanog nam bližnjeg), putovima koji nam nisu još mjerljivi poznatim mjernim instrumentima. Zato jest naš poziv ujedno i poslanje. Zato jest odgovornost čak puno veća od one za koju se pretpostavlja da postoji. I zato sam ovdje gdje jesam. Ne samo ovdje u ambulanti, već i kad vježbam klavir, pripremam za nedjeljnu misu zbor koji vodim, kad pjevam s klapom ili jednostavno sjedim u jedinoj krčmi u selu s mještanima. Sve je to služenje i odvajkada je neraskidivo od poziva na koji smo odgovorili i puta kojim smo krenuli. Babino Polje, 9.6.2020.

PREMA IZBORU GLAVNE UREDNICE

ŽENE MEĐU KRALJICAMA

Tin Ujević

Božanske žene, sva ljepota svijeta

Ko će mi dati ključe vašeg čuda

i lavska gordost, i plahota srne,

i odgonetku vaše zagonetke?

kroz vaše čari uzvišene cvjeta

Kakvo tajanstvo kriju vaša uda

u plave dane, i u noći crne.

i koje nade statue vam rijetke?

I, kada stopom punom svetog mira

Božanske žene, što u snu i slavi

budite zemlji ritam svih otkrića,

čekate zoru pravednih oltara,

slutim vas srcem plamenim svemira,

pred vašim likom koljeno se savi,

slutim i ištem tajnu vaših bića.

a srce, zvučni plamen, već izgara.

Svaka je od vas rođena da vlada,

Sunčane duše, zjeni poklonika

i da za prijesto pruži mliječno dijete;

zaman vas skriva zločinačka tama;

carice tijela, samo usnom sklada

pobožnu ljudstvu fali vaša slika,

i usnom želje pitam: što hoćete?

jer vi ste Žene među Kraljicama.

191 - srpanj 2020. LIJEČNIČKE NOVINE

91


HRVATSKI LIJEČNICI SPORTAŠI

Dr. Zvonimir Šubat Legenda hokeja na travi, borac NOB-a i tridesetak godina liječnik bez diplome EDUARD HEMAR

U novom nastavku naše rubrike predstavljamo Zvonimira - Zvonka Šubata. Rođen je 26. svibnja 1924. u Vrhovinama. Iako se rodio u Lici, porijeklom je bio iz Hrvatskog primorja. Njegov otac Dragutin bio je viši strojovođa rodom iz Zlobina kod Bakra, a majka Marija, rođ. Požarić, domaćica iz sela Plase kod Hreljina. Zbog očeve službe na željeznici preselio se s godinu dana u Ogulin, gdje je proveo djetinjstvo i završio pučku školu. Potom je od 1935. živio u Zagrebu. Maturirao je na II. muškoj realnoj gimnaziji 1943. Zbog vrlo dobrog uspjeha nije morao polagati usmene dijelove velike i male mature. Po završetku gimnazije odmah je otišao u partizane. Do kraja II. svjetskog rata 1945. aktivno je sudjelovao u NOB-u. Bio je borac X. zagrebačkog korpusa - II. moslavačke brigade, koja je bila u sastavu II. operativne zone, te u I. brigadi i štabu XXXIII. moslavačke divizije. Tijekom rata više je puta ranjavan i dobitnik je više ratnih odlikovanja. Poslije rata radio je u personalnom odjelu II. Jugoslavenske armije i sanitetskom odsjeku Zagrebačkog korpusa - II. oblasti JA. Iz vojske je demobiliziran 1955. kao kapetan I. klase sanitetske struke i potom umirovljen. Na Medicinski fakultet u Zagreb upisao se 1946. Nastavio je studirati treću godinu 1949. u Beogradu a

92

LIJEČNIČKE NOVINE 191 - srpanj 2020.

potom se vratio na MEF u Zagrebu. Bio je na dužnosti tajnika Studentskog saveza MEF-a u Zagrebu. Sportsku karijeru započeo je kao vježbač podmlatka Sokolskog društva Ogulin. Po dolasku u Zagreb plivao je na Savi, a bavio se i tenisom. Hokej na travi počeo je igrati s 13 godina 1937. kao član Hrvatskog športskog kluba Concordia. Tijekom 1930-ih godina sekcija hokeja na travi Concordije bila je najuspješnija u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji i od 1939. u Banovini Hrvatskoj. Zbog brojnih igrača Concordia je imala tri ekipe koje su zasebno nastupale na državnim prvenstvima, a Zvonko je bio član II. ekipe. Igrao je na poziciji desnog braniča i halfa. S Concordijom II osvojio je 1939. prvi Zlokarov pokal (natjecanje u rangu državnog kupa). Dolaskom II. svjetskog rata 1941. prekinuta su državna natjecanja. Svoj zadnji nastup prije odlaska u partizane imao je 1942. u Rimu kada je igrao za reprezentaciju Zagreba koja je pobijedila klub Dopolavoro ministero lavori publici s 1:0. Nakon rata se u novoj FNR Jugoslaviji aktivno uključio u obnovu i razvoj hokeja na travi. Postao je član Upravnog odbora Fiskulturnog društva Zagreb koje je naslijedilo HŠK Concordiju kada je odlukom novih vlasti raspuštena. Izabran je 1947. za predsjednika stručnog odbora za hokej na travi Gradskog odbora Fiskulturnog saveza Hrvatske. Bio je 1948. jedan od suorgani-

Dr. Zvonimir Šubat

zatora prvoga trenerskog tečaja u Zagrebu. Od 1949. do 1951. živio je i radio u Beogradu. Postao je predavač hokeja na travi kao obaveznog predmeta na katedri za sportske igre novoosnovanog Državnog instituta za fiskulturu. Među njegovim studentima na DIF-u bili su budući istaknuti hrvatski sportski djelatnici i kineziolozi Vjekoslav Juras, Miro Mihovilović, Miloje Gabrijelić i Živko Radan (svi osim Jurasa bili su stariji od njega). Istovremeno s radom na DIF-u izabran je 1949. za prvog predsjednika Odbora za hokej na travi Jugoslavije. Bio je glavni pokretač hokejskog sporta u tadašnjim republikama Srbiji, Bosni i Hercegovini i Sloveniji. Sudjelovao u osnivanju klubova u Srbiji - Čukarički i Sekcije pri CDJA Partizanu


HRVATSKI LIJEČNICI SPORTAŠI

Hrvatske također je bio na dužnosti predsjednika i potpredsjednika.

Reprezentacija Jugoslavije u hokeju na travi 1951. Stoje slijeva: V. Jurčec, savezni kapetan Z. Šubat, M. Pfaff, nepoznati, A. Fülepp, M. Mahen i A. David. Čuče: Purić, M. Ryšlavy, R. Škarica, Ž. Gavranović, L. Šooš i Felt.

u Beogradu. U Ljubljani je vodio dvotjedni tečaj hokeja na travi koji je rezultirao osnivanjem klubova Enotnost i Ilirija u Ljubljani, Železničar u Mariboru i Kladivar u Celju. Nakon obnove Saveza hokeja na travi Jugoslavije 1950. u Zagrebu, koji je imao sjedište u Beogradu, postao je prvi potpredsjednik i na toj dužnosti ostao deset godina. Uz to u SHTJ-u bio je tehnički referent, savezni kapetan i predsjednik disciplinske komisije. Predstavljao je SHTJ na sjednicama Fiskulturnog saveza Jugoslavije. Kao potpredsjednik SHTJ-a zaslužan je za nabavu hokejaške opreme za zagrebačke hokejaše. Prije odlaska iz Beograda, uspio je krajem 1951. s Generalnim sekretarom FISAJ-a Miroslavom Kreačićem ishoditi dozvolu da se sjedište Saveza hokeja na travi preseli u Zagreb. To je bio jedan od dvaju sportskih saveza koji je poslije rata kao prvi u tadašnjoj Jugoslaviji dislocirani iz Beograda.

Po povratku u Zagreb nastavio je aktivno djelovati. Dao je velik doprinos, uz Fedora Radoslava, izgradnji klupske zgrade sa svlačionicama u sklopu novoosnovanoga Hokejskog centra u Zagrebu. Godine 1952. postao je prvi predsjednik novoosnovanog Saveza trenera hokeja na travi Jugoslavije osnovanog u Zagrebu. Iste je godine jedan od inicijatora Kupa veterana, koji se tradicionalno održavao do 1961. u Zagrebu. Posebno je imao velike zasluge, zajedno s Fedorom Radoslavom, za obnovu Sportskog hockey kluba Concordia u prosincu 1952. Na Osnivačkoj skupštini SHK Concordia Šubat je izabran za prvog predsjednika i na toj je dužnosti ostao osam godina. Posebno je zanimljivo da je to bio gotovo jedini zagrebački sportski klub koji je od raspuštanja 1945. uspio vratiti svoje izvorno ime. Uza sve navedeno bio je 1955. jedan od pokretača školovanja mlađih naraštaja sudaca, a i sam je sudio. U Savezu hokeja na travi

Posebno je zanimljiva njegova liječnička karijera. Nakon odlaska u mirovinu 1955. počeo je raditi kao liječnik na ugovor, iako odmah po završetku fakulteta nije diplomirao. Položio je stručni ispit za liječnika opće medicine, ali je prema monografiji objavljenoj povodom 100-godišnjice MEF-a u Zagrebu iz 2017. diplomirao tek poslije tridesetak godina, u školskoj godini 1983./84. No to ga nije omelo da godinama prije toga radi u Domu zdravlja Črnomerec, zatim u Donjoj Stubici, Ivanić-Gradu, Pregradi i Zavodu za socijalnu i zdravstvenu zaštitu odraslih osoba. Zadnji posao je obavljao u ambulanti opće medicine Tvornice lijekova Pliva u Zagrebu do 1991. Treba uzeti u obzir da je dr. Šubat imao velike zasluge u oslobođenju zemlje i da je u vojsci također radio u sanitetu, pa mu je to olakšalo i kasnije zapošljavanje u liječničkoj struci. Dr. Zvonimir Šubat ostati će najviše zapamćen kao jedan od najzaslužnijih osoba u povijesti hrvatskog hokeja na travi. Dobitnik je brojnih društvenih nagrada i priznanja. Izabran je 2006. za doživotnog počasnog predsjednika današnjeg Športskog hokej kluba Concordia iz Zagreba. Imao je bogat i sadržajan život te je doživio duboku starost. Preminuo je 1. travnja 2018. u 94. godini života. Pokopan je uz sve počasti na gradskom groblju Mirogoju. Izvori.: Autobiografija dr. Zvonimira Šubata; dokumentacija autora. Lit.: 25 godišnjica SHK Concordia 1932 1957, Zagreb, 1957. (brošura), 80 godina od prve utakmice hokeja na travi u Jugoslaviji - 4000 godina hokeja u svijetu, Zagreb, 1989. (brošura); Medicinski fakultet - Sveučilište u Zagrebu 1917. – 2017., Zagreb, 2017.

191 - srpanj 2020. LIJEČNIČKE NOVINE

93


D r. Ve s n a L u k i n o v i ć - Š k u d a r

LIJEČNICI UMJETNICI

autoimunosnih bolesti – vitiliga i autoimunosnih bolesti središnjeg živčanog sustava. Vesna Lukinović-Škudar surađuje također kao istraživač s voditeljima više znanstvenih projekata gdje unutar svog područja istražuje imunološke čimbenike u patogenezi dijabetesa i Alzheimerove bolesti. Predsjednica je Povjerenstva za izdavačku djelatnost Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Članica je više stručnih društava.

Izv. prof. dr. sc. Vesna Lukinović-Škudar rođena je 18.10.1967. u Splitu, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Medicinski fakultet upisala je i diplomirala u Zagrebu, gdje i sada živi i radi. Od 1996. godine zaposlena je na Zavodu za fiziologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje je sada u zvanju izvanredne profesorice. U svom dugogodišnjem radu na Zavodu za fiziologiju sudjeluje u nastavi više kolegija diplomskih i poslijediplomskih studija - fiziologije, imunologije i temelja neuroznanosti na studijima medicine na hrvatskom i engleskom jeziku, te je vanjski suradnik na Stomatološkom fakultetu i Medicinskom fakultetu u Mostaru. Njeno područje stručnog i znanstvenog interesa je imunologija, u okviru koje kontinuirano objavljuje znanstvene i stručne radove. Sadašnje područje njenog užeg interesa je patogeneza

Fotografije je počela snimati intenzivnije relativno kasno, a motiv je bio želja da zabilježi neki posebni trenutak, igru svjetlosti koja se neprestano mijenja. Za snimanje koristi kameru mobitela i pri tome ne vodi posebno računa o tehničkim aspektima fotografije i priznaje da u tome nije osobit stručnjak. Važno joj je uhvatiti raspoloženje ili atmosferu koja ju je potakla na fotografiranje i pokušati ju prenijeti na medij. Općenito ne snima ljude već pejzaže. Pri tome su joj česte teme u samom njenom okružju, a osobito Šalata sa svojim parkom ispred Medicinskog fakulteta koji joj je jedno od omiljenih mjesta i to u svako doba dana ili godine. Često snima i dalmatinske otočke i morske motive. Fotografije nikad dodatno ne obrađuje i namjerno ih želi objaviti u svom izvornom obliku bez intervencije.


KALENDAR S TRUČNOG USAVRŠAVANJA

2020.

KRATICE

PRIJAVA KONGRESA, SIMPOZIJA I PREDAVANJA

AMZH Akademija medicinskih znanosti Hrvatske HAZU Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti HD, genitiv HD-a, Hrvatsko društvo HLK, genitiv HLK-a, Hrvatska liječnička komora HLZ, genitiv HLZ-a, Hrvatski liječnički zbor HZJZ Hrvatski zavod za javno zdravstvo NZJZ Nastavni zavod za javno zdravstvo KB Klinička bolnica KBC Klinički bolnički centar MEF, genitiv MEF-a, Medicinski fakultet MZ Ministarstvo zdravstva RH OB Opća bolnica PZZ Primarna zdravstvena zaštita SB Specijalna bolnica

Molimo organizatore da stručne skupove prijavljuju putem on-line obrasca za prijavu skupa koji je dostupan na web stranici Hrvatske liječničke komore (www. hlk.hr – rubrika „Prijava stručnog skupa“).

Povećanje stručnih znanja i IT vještina zdravstvenih djelatnika radi prevencije, te povećane dostupnosti ranog otkrivanja i intervencije kod poslijeporodne depresije Dom zdravlja Zagreb Zapad Zagreb, 20.2. - 30.9.2020. gđa. Danijela Kutija Leskovšek, br. tel: 091 525 2653, e-mail: dkutija@yahoo.com Radiološka dijagnostika UIP-a / IPF edu.e-med.hr, 18.3. - 31.10.2020. gđa. Alenka Beravs Baš, br. tel: 00386 513 155 22, e-mail: alenka.beravs-bas@boehringer-ingelheim.com Karakteristike enteralnih pripravaka i uvođenja enteralne prehrane edu.frka.hr, 9.4. - 9.10.2020. br. tel: 0800 9666, e-mail: podrska@frka.hr Enteralna prehrana i nutritivne potrebe bolesnika edu.frka.hr, 9.4. - 9.10.2020. br. tel: 0800 9666, e-mail: podrska@frka.hr Vitamin D i bolesti štitne i nadbubrežne žlijezde edu.frka.hr, 9.4. - 9.10.2020. br. tel: 0800 9666, e-mail: podrska@frka.hr Primjena vitamina D u odabranim indikacijama edu.frka.hr, 9.4. - 9.10.2020. br. tel: 0800 9666, e-mail: podrska@frka.hr

Za sva pitanja vezana uz ispunjavanje on-line obrasca i pristup informatičkoj aplikaciji stručnog usavršavanja, možete se obratiti u Komoru, gđi. Maji Žigman, mag.oec., na broj telefona: 01/4500 830, u uredovno vrijeme od 8,00 – 16,00 sati, ili na e-mail: tmi@hlk.hr Za objavu obavijesti o održavanju stručnih skupova u Kalendaru stručnog usavršavanja „Liječničkih novina“ molimo organizatore da nam dostave sljedeće podatke: naziv skupa, naziv organizatora, mjesto, datum održavanja skupa, ime i prezime kontakt osobe, kontakt telefon, fax, e-mail i iznos kotizacije. Navedeni podaci dostavljaju se na e-mail: tmi@hlk.hr. Uredništvo ne odgovara za podatke u ovom Kalendaru jer su tiskani onako kako su ih organizatori dostavili. Organizatori stručnih skupova koji se održavaju u Republici Hrvatskoj mogu skupove prijaviti i Europskom udruženju liječnika specijalista (UEMS – Union Européenne des Medécins Spécialistes – European Union of Medical Specialists) radi međunarodne kategorizacije i bodovanja (European CME Credits, ECMECs). Uvjeti i način prijave kao i sve druge potrebne informacije o međunarodnoj akreditaciji skupova, dostupni su putem sljedećeg linka: http://www.uems.eu/uems-activities/accreditation/eaccme

Detaljan i dnevno ažuriran raspored stručnih skupova nalazi se na web stranici www.hlk.hr - „Raspored stručnih skupova“.

“Stalevo - pouzdan partner s dugoročnim učinkom za liječenje Parkinsonove bolesti” www.pharmabiz.hr, 27.4.2020. - 27.4.2021. g. Filip Lisjak, br. tel: 091 235 7799, e-mail: filip.lisjak@orion.fi

IX eKongres - “Multidisciplinarni pristup u endokrinologiji i dijabetologiji Deal komunikacije d.o.o. www.e-medikus.com, 22.5.2020. - 22.5.2021. gđa. Vida Peterlik, br. tel: 013866905, e-mail: info@e-medikus.com

Što je rehabilitacija kardioloških bolesnika? Zaklada Hrvatska kuća srca edu.cuvarisrca.hr, 1.6. - 31.12.2020. korisnička podrška Čuvari srca, br. tel: 08009666, e-mail: halo.halo@cuvarisrca.hr

Ehokardiografija u vrijeme Covid-19 pandemije Hrvatsko kardiološko društvo edu.croecho.hr, 30.4. - 30.10.2020. g. Marijo Haban, br. tel: 0800 9666, e-mail: podrska@croecho.hr

FoCUS - Focus Cardiac UltraSound Hrvatsko kardiološko društvo edu.croecho.hr, 28.5. - 28.11.2020. g. Mario Ivanuša, br. tel: 012388888, e-mail: kardio@kardio.hr

Faze rehabilitacije nakon akutnog koronarnog sindroma Zaklada Hrvatska kuća srca edu.cuvarisrca.hr, 1.6. - 31.12.2020. korisnička podrška Čuvari srca, br. tel: 08009666, e-mail: halo.halo@cuvarisrca.hr

Erektilna disfunkcija www.plivamed.net, 1.5. - 31.10.2020. dr. sc. Ivana Klinar, dr. med., br. tel: 098 499 925, e-mail: ivana.klinar@pliva.hr

Predijabetes - bolest ili siva zona? Hrvatsko društvo obiteljskih doktora edu.e-med.hr, 1.6. - 31.12.2020. Dragan Soldo, dr.med., br. tel: 08009666, e-mail: help@emed.hr

Osnovni principi pregleda pluća ultrazvukom Hrvatsko kardiološko društvo edu.croecho.hr, 7.5. - 7.11.2020. g. Marijo Haban, br. tel: 0800 9666, e-mail: podrska@croecho.hr

Metformi vs. Novi antidijabetici Hrvatsko društvo obiteljskih doktora edu.lom.hr, 1.6. - 31.12.2020. Dragan Soldo, dr.med., br. tel: 08009666, e-mail: podrska@lom.hr

Optimizacija terapije poslije infarkta miokarda - čemu i zašto? Zaklada Hrvatska kuća srca edu.cuvarisrca.hr, 1.6. - 31.12.2020. korisnička podrška Čuvari srca, br. tel: 08009666, e-mail: halo.halo@cuvarisrca.hr

e-Glaucoma Codes 5. međunarodni simpozij Referentni centar za glaukom ministarstva zdravlja RH Zagreb, 9.5. - 9.8.2020. gđa. Mia Zorić Geber, br. tel: 0914009111, e-mail: bruno@btmglobal.hr

Dijagnostika bolesti štitnjače Agentius d.o.o. edu.e-med.hr, 1.6. - 31.12.2020. korisnička podrška edu.e-med.hr, br. tel: 08009666, e-mail: help@emed.hr

Uvod u svojstva i djelovanje vitamina D edu.frka.hr, 9.4. - 9.10.2020. br. tel: 0800 9666, e-mail: podrska@frka.hr

Ultrazvuk pluća - osobitosti kardiogenog edema, ARDS-a i COVID - 19 Hrvatsko kardiološko društvo edu.croecho.hr, 14.5. - 14.11.2020. g. Marijo Haban, br. tel: 08009666, e-mail: podrska@croecho.hr

Omega - 3 masne kiseline: svojstva i djelovanje https://vitamini.hr/korisnik/signup/, 24.4. - 15.10.2020. prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender, dipl. ing., br. tel: 091 377 4377, e-mail: dvranesi@kbc-zagreb.hr

Antipsihotici www.plivamed.net, 15.5. - 15.11.2020. dr. sc. Ivana Klinar, dr. med., br. tel: 098 499 925, e-mail: ivana.klinar@pliva.hr

“Stalevo - pouzdan partner s dugoročnim učinkom za liječenje Parkinsonove bolesti” www.pharmabiz.hr, 27.4.2020. - 27.4.2021. g. Filip Lisjak, br. tel: 091 235 7799, e-mail: filip.lisjak@orion.fi

Ultrazvuk pluća - pneumotoraks i pleuralni izljev Hrvatsko kardiološko društvo edu.croecho.hr, 21.5. - 21.11.2020. g. Marijo Haban, br. tel: 08009666, e-mail: podrska@croecho.hr

Istina i mitovi o beta blokatorima Hrvatsko kardiološko društvo edu.cuvarisrca.hr, 1.6. - 31.12.2020. g. Mario Ivanuša, br. tel: 012388888, e-mail: kardio@kardio.hr Liječenje hipertenzije fiksnom kombinacijom bisoprolola i amlodipina Zaklada Hrvatska kuća srca edu.cuvarisrca.hr, 1.6. - 31.12.2020. korisnička podrška Čuvari srca, br. tel: 08009666, e-mail: halo.halo@cuvarisrca.hr Prikazi slučajeva u rehabilitaciji nakon akutnog koronarnog sindroma Zaklada Hrvatska kuća srca edu.cuvarisrca.hr, 1.6. - 31.12.2020. korisnička podrška Čuvari srca, br. tel: 08009666, e-mail: halo.halo@cuvarisrca.hr

Optimizacija terapije poslije infarkta miokarda - dio drugi Zaklada Hrvatska kuća srca edu.cuvarisrca.hr, 1.6. - 31.12.2020. korisnička podrška Čuvari srca, br. tel: 08009666, e-mail: halo.halo@cuvarisrca.hr Optimizacija terapije poslije infarkta miokarda - dio treći Zaklada Hrvatska kuća srca edu.cuvarisrca.hr, 1.6. - 31.12.2020. korisnička podrška Čuvari srca, br. tel: 08009666, e-mail: halo.halo@cuvarisrca.hr Lokalni tretmani biofilma u rani KB Sveti Duh Zagreb, 1.6. - 31.12.2020. g. Franjo Franjić, br. tel: 0989829360, e-mail: ffranjic@stoma-medical.hr Kako spriječiti nastanak biofilma u akutnoj i kroničnoj rani - učinkovita prevencija i lokalna terapija - KBD KB Dubrava Zagreb, 1.6. - 31.12.2020. g. Franjo Franjić, br. tel: 0989829360, e-mail: ffranjic@stoma-medical.hr

191 - srpanj 2020. LIJEČNIČKE NOVINE

95


KAL ENDAR S TRUČNOG USAVRŠAVANJA

Lokalna terapija akutne i kronične rane s biofilmom - KBM KB Merkur Zagreb, 1.6. - 31.12.2020. g. Franjo Franjić, br. tel: 0989829360, e-mail: ffranjic@stoma-medical.hr Dijagnostički postupci i terapijske mogućnosti kod poremećaja funkcije simpatikusa Zaklada Hrvatska kuća srca edu.cuvarisrca.hr, 2.6. - 31.12.2020. korisnička podrška Čuvari srca, br. tel: 08009666, e-mail: halo.halo@cuvarisrca.hr Autonomni živčani sustav - uvod Zaklada Hrvatska kuća srca edu.cuvarisrca.hr, 2.6. - 31.12.2020. korisnička podrška Čuvari srca, br. tel: 08009666, e-mail: halo.halo@cuvarisrca.hr Selektivni beta blokatori - uvod Zaklada Hrvatska kuća srca edu.cuvarisrca.hr, 2.6. - 31.12.2020. korisnička podrška Čuvari srca, br. tel: 08009666, e-mail: halo.halo@cuvarisrca.hr Učinkovitost beta blokatora u usporedbi s ostalim antihipertenzivima Zaklada Hrvatska kuća srca edu.cuvarisrca.hr, 2.6. - 31.12.2020. korisnička podrška Čuvari srca, br. tel: 08009666, e-mail: halo.halo@cuvarisrca.hr Prikaz slučaja - veza između DMT2 i simpatičke hiperaktivnosti Zaklada Hrvatska kuća srca edu.cuvarisrca.hr, 2.6. - 31.12.2020. korisnička podrška Čuvari srca, br. tel: 08009666, e-mail: halo.halo@cuvarisrca.hr Prikaz slučaja - Utjecaj hiperaktivnosti simpatikusa na arterijsku hipertenziju Zaklada Hrvatska kuća srca edu.cuvarisrca.hr, 2.6. - 31.12.2020. korisnička podrška Čuvari srca, br. tel: 08009666, e-mail: halo.halo@cuvarisrca.hr Prikaz slučaja - Povezanost metalnog stresa i hiperaktivnosti simpatikusa Zaklada Hrvatska kuća srca edu.cuvarisrca.hr, 2.6. - 31.12.2020. korisnička podrška Čuvari srca, br. tel: 08009666, e-mail: halo.halo@cuvarisrca.hr SPAF i COVID-19 Hrvatsko kardiološko društvo/Bayer d.o.o. ecme.bayer.hr, 3.6. - 1.10.2020. g. Mario Ivanuša, br. tel: 012388888, e-mail: kardio@kardio.hr Interakcija prirođenog i stečenog imuniteta u virusnim pandemijama Dedal komunikacije d.o.o. E-Medikus, 3.6. - 20.9.2020. gđa. Vida Peterlik, br. tel: 013866905, e-mail: info@e-medikus.com UZV abdominalnih organa Hrvatski liječnički zbor - Hrvatsko senološko društvo Zagreb, 4.6. - 4.8.2020. gđa. Maja Andrić Lužaić, br. tel: , e-mail: 099 4672922 e-Up-to-date Ophtalmology Klinika za očne bolesti KB “Sveti Duh”, Zagreb Zagreb, 5.6.- 5.9.2020. g. Mladen Bušić, br. tel: 0914009111, e-mail: bruno@btmglobal.hr Iznos kotizacije: specijalist 760,00kn, specijalizant 380,00kn

96

Hipotireoza Hrvatsko društvo za štitnjaču HLZ-a edu.e-med.hr, 5.6. - 31.12.2020. br. tel: 08009666, e-mail: help@emed.hr Prikazi slučajeva subkliničke hipotireoze Hrvatsko društvo za štitnjaču HLZ-a edu.e-med.hr, 5.6. - 31.12.2020. br. tel: 08009666, e-mail: help@emed.hr Subklinička hipotireoza Hrvatsko društvo za štitnjaču HLZ-a edu.e-med.hr, 5.6. - 31.12.2020. br. tel: 08009666, e-mail: help@emed.hr Novi pristup liječenju kardiovaskularne bolesti uz Xarelto Bayer d.o.o. ecme.bayer.hr, 9.6. - 9.9.2020. dr. Diana Kralj, br. tel: 0915228546, e-mail: kohom.hr@gmail.com COVID-19 i šećerna bolest: dvije pandemije Pliva Hrvatska d.o.o. www.plivamed.net, 15.6. - 16.8.2020. dr.sc. Ivana Klinar, dr.med., br. tel: 098499925, e-mail: ivana.klinar@pliva.hr COVID-19 i akutna stanja Pliva Hrvatska d.o.o. www.plivamed.net, 15.6. - 16.8.2020. dr.sc. Ivana Klinar, dr.med., br. tel: 098499925, e-mail: ivana.klinar@pliva.hr COVID-19 u primarnoj zaštiti: problemi i rješenja Pliva Hrvatska d.o.o. www.plivamed.net, 15.6. - 16.8.2020. dr.sc. Ivana Klinar, dr.med., br. tel: 098499925, e-mail: ivana.klinar@pliva.hr COVID-19 i kronični kardiovaskularni bolesnik: ima li posljedica? Pliva Hrvatska d.o.o. www.plivamed.net, 15.6. - 16.8.2020. dr.sc. Ivana Klinar, dr.med., br. tel: 098499925, e-mail: ivana.klinar@pliva.hr Mindfulness za adolescente od 12 do 18 godina Centar DAR Zagreb, 22.6. - 31.8.2020. gđa. Vlatka Boričević Maršanić, br. tel: 098319834, e-mail: centardar@gmail.com Iznos kotizacije: 725,00kn

Osobe oboljele od psihičkih poremećaja i pandemije COVID-19 Pliva Hrvatska d.o.o. www.plivamed.net, 1.7. - 1.10.2020. dr.sc. Ivana Klinar, dr.med., br. tel: 098499925, e-mail: ivana.klinar@pliva.hr Simptomi donjeg urinarnog trakta (LUTS) Pliva Hrvatska d.o.o. www.plivamed.net, 1.7. - 31.12.2020. dr.sc. Ivana Klinar, dr.med., br. tel: 098499925, e-mail: ivana.klinar@pliva.hr Zaskočimo šećer! SANDOZ d.o.o. webinar, 6.7.2020. g. Josip Perkov, br. tel: 012353111, e-mail: josip.perkov@sandoz.com Prolazi li isključivo ljubav kroz želudac SANDOZ d.o.o. webinar, 7.7.2020. g. Petar Bago, br. tel: 012353111, e-mail: petar.bago@sandoz.com Iskustva i izazovi primjene denosumaba u COVID 19 vremenu Amgen d.o.o. Osijek, 7.7.2020. g. Bernard Birtić, br. tel: 0914550038, e-mail: bbirtic@gmail.com Respiratorni bolesnik s KV komorbiditetom SANDOZ d.o.o. webinar, 7.7.2020. gđa. Karla Stanko, br. tel: 012353111, e-mail: karla.stanko@sandoz.com “Sva lica beta bolatora” SANDOZ d.o.o. webinar, 7.7.2020. gđa. Hana Varljen, br. tel: 012353111, e-mail: hana.varljen@sandoz.com Strah od nevidljivog Dom zdravlja Zagreb Zapad Zagreb, 7.7.2020. gđa. Danijela Kutija Leskovšek, br. tel: 0915252653, e-mail: dkutija@yahoo.com 1. SERVIEROVA e-Radionica iz hipertenzije - Slavonija Servier Pharma d.o.o. webinar, 7.7. - 21.7.2020. gđa. Ivana Fabić Ojdanić, br. tel: 0916551524, e-mail: ivana.fabic-ojdanic@servier.com

Prepreke na putu do glikemijske kontrole Sanofi Aventis Hrvatska d.o.o. e-dijabetes.hr, 23.6. - 31.10.2020. korisnička podrška e-dijabetes, br. tel: 08009666, e-mail: info@e-dijabetes.hr

Pacijent s gastroenterološkim problemima kod LOM-a SANDOZ d.o.o. webinar, 8.7.2020. gđa. Mirela Gudelj, br. tel: 012353111, e-mail: mirela.gudelj@sandoz.com

Učinak pozitivnog početka može trajati i trajati istraživanje dokaza Sanofi Aventis Hrvatska d.o.o. e-dijabetes.hr, 23.6. - 31.10.2020. korisnička podrška e-dijabetes, br. tel: 08009666, e-mail: info@e-dijabetes.hr

Liječenje hipertenzije u OHBP-u SANDOZ d.o.o. webinar, 8.7.2020. g. Josip Perkov, br. tel: 012353111, e-mail: josip.perkov@sandoz.com

Učinak hipogilkemije Sanofi Aventis Hrvatska d.o.o. e-dijabetes.hr, 23.6. - 31.10.2020. korisnička podrška e-dijabetes, br. tel: 08009666, e-mail: info@e-dijabetes.hr Neurološki bolesnici u vrijeme pandemije COVID-19 Pliva Hrvatska d.o.o. www.plivamed.net, 1.7. - 1.10.2020. dr.sc. Ivana Klinar, dr.med., br. tel: 098499925, e-mail: ivana.klinar@pliva.hr

LIJEČNIČKE NOVINE 191 - srpanj 2020.

Tečaj interpretacije EKG-a u dječjoj dobi Nastavni zavod za javno zdravstvo PGŽ Rijeka, 8.7.2020. gđa. Ines Lazarević Rukavina, br. tel: 0913366750, e-mail: ines.lazarevic@gmail.com CARe edukacija Udruga za zaštitu prava psihjatrijskih pacijenata i unaprijeđenja mentalnog zdravlja i kvalitete života Lukjernica Dubrovnik, 8.7. - 9.7.2020. gđa. Katica Bendeviš, br. tel: 0958893228, e-mail: katica.bendevis@gmail.com

2. SERVIEROVA e-Radionica iz hipertenzije - Slavonija Servier Pharma d.o.o. webinar, 8.7. - 22.7.2020. gđa. Ivana Fabić Ojdanić, br. tel: 0916551524, e-mail: ivana.fabic-ojdanic@servier.com KV rizik i liječenje boli SANDOZ d.o.o. webinar, 9.7.2020. g. Jakov Vlak, br. tel: 012353111, e-mail: jakov.vlak@sandoz.com Novosti u liječenju kronične venske bolesti Servier pharma d.o.o. Pula, 9.7.2020. gđa. Ana Ljubas Žic, br. tel: 0992751736, e-mail: ana.ljubas-zic@servier.com “Prolazi li ljubaz isključivo kroz želudac” SANDOZ d.o.o. webinar, 9.7.2020. g. Josip Barilar, br. tel: 012353111, e-mail: josip.barilar@sandoz.com Valsartani i kombinacije u liječenju hipertoničara SANDOZ d.o.o. webinar, 9.7.2020. gđa. Sandra Milin, br. tel: 012353111, e-mail: sandra.milin@sandoz.com “Svaki stres ima svoju priču” SANDOZ d.o.o. webinar, 9.7.2020. gđa. Ivana Šimunović, br. tel: 012353111, e-mail: ivana. simunovic@sandoz.com Gastroprotekcija i eradikacija SANDOZ d.o.o. webinar, 9.7.2020. g. Tihomir Žugec, br. tel: 012353111, e-mail: tihomir.zugec@sandoz.com Sva lica beta blokatora SANDOZ d.o.o. webinar, 9.7.2020. gđa. Dženita Šola, br. tel: 012353111, e-mail: dzenita.sola@sandoz.com Predavanja u Domu zdravlja Umag Belupo d.d. Umag, 10.7.2020. g. Franjo Marković, br. tel: 0989837083, e-mail: franjo.markovic@belupo.hr Dijetoterapijski pristup u liječenju šećerne bolesti Dom zdravlja Primorsko-goranske županije Rijeka, 10.7.2020. gđa. Alenka Brozina, br. tel: 051327/123, e-mail: alenka.brozina@gmail.com Specijalizirane edukacije u sklopu Euprojekta “Jačanje kapaciteta stručnjaka koji pružaju psihosocijalnu skrb za hrvatske branitelje i stradalnike Domovinskog rata - Faza 1” Ministarstvo hrvatskih branitelja Zagreb, 11.7. - 13.7.2020. g. Stjepan Mileković, br. tel: 01 2308 606, e-mail: stjepan.milekovic@branitelji.hr AKADEMIX modul 7 www.ecme.bayer.hr, 12.7.2019. - 15.7.2021. gđa. Izabela Sinković Bukša, br. tel: 091 507 0329, e-mail: izabela.sinkovic@bayer.com AKADEMIX modul 7 www.ecme.bayer.hr, 12.7.2019. - 15.7.2021. gđa. Izabela Sinković Bukša, br. tel: 091 507 0329, e-mail: izabela.sinkovic@bayer.com


2020.

“Liječenje gastroenterološkog pacijenta u ordinaciji obiteljske medicine” SANDOZ d.o.o. webinar, 14.7.2020. gđa. Sandra Milin, br. tel: 012353111, e-mail: sandra.milin@sandoz.com

Predavanja u Domu zdravlja Rab Belupo d.d. Rab, 17.7.2020. g. Franjo Marković, br. tel: 0989837083, e-mail: franjo.markovic@belupo.hr

Gorke boljke modernog života SANDOZ d.o.o. webinar, 14.7.2020. gđa. Karla Stanko, br. tel: 012353111, e-mail: karla.stanko@sandoz.com

“Liječenje boli - različite specijalnosti, isti zadatak” SANDOZ d.o.o. webinar, 17.7.2020. gđa. Tamara Žic, br. tel: 012353111, e-mail: tamara.zic@sandoz.com

Managing the burden of hospital acquired medical device related pressure ulcers Molnlycke Health Care Adria d.o.o. l.ead.me/bbYctr, 14.7.2020. gđa. Matea Vlašić, br. tel: 0912888852, e-mail: matea.vlasic@molnlycke.com

Edukacijske vježbe za doktore medicine i medicinske sestre-tehničare izvanbolničke HMS Slavonski Brod, 20.7. - 22.7.2020. gđa. Branka Bardak, br. tel: 0953850001, e-mail: bardakb18@gmail.com

“Liječenje boli - različite specijalnosti, isti zadatak” SANDOZ d.o.o. webinar, 14.7.2020. gđa. Tamara Žic, br. tel: 012353111, e-mail: tamara.zic@sandoz.com Liječenje boli - kada koji NSAIL? SANDOZ d.o.o. webinar, 14.7.2020. gđa. Marija Mihajlovski, br. tel: 012353111, e-mail: marija.mihajlovski@sandoz.com Multidisciplinarni pristup liječenja gastroenterološkog pacijenta SANDOZ d.o.o. webinar, 15.7.2020. gđa. Marina Matak, br. tel: 012353111, e-mail: marina.matak@sandoz.com “Brojni aspekti fizijatrijskog pacijenta” SANDOZ d.o.o. webinar, 15.7.2020. gđa. Josipa Lončar, br. tel: 012353111, e-mail: josipa.loncar@sandoz.com Gastroenterološki pacijent u ordinaciji obiteljske medicine SANDOZ d.o.o. webinar, 15.7.2020. g. Karlo Smiljan, br. tel: 012353111, e-mail: karlo.smiljan@sandoz.com “Odabrane teme iz gastroenterologije” SANDOZ d.o.o. webinar, 15.7.2020. g. Ivan Antić, br. tel: 012353111, e-mail: ivan.antic@sandoz.com “Brojni aspekti fizijatrijskog pacijenta” SANDOZ d.o.o. webinar, 15.7.2020. gđa. Josipa Lončar, br. tel: 012353111, e-mail: josipa. loncar@sandoz.com Odabrane teme iz gastroenterologije SANDOZ d.o.o. webinar, 16.7.2020. gđa. Irena Gržentić, br. tel: 012353111, e-mail: irena.grzentic@sandoz.com “Gastroprotekcija i astma” SANDOZ d.o.o. webinar, 16.7.2020. g. Tihomir Žugec, br. tel: 012353111, e-mail: tihomir.zugec@sandoz.com “Odabrane teme iz gastroenterologije” SANDOZ d.o.o. webinar, 16.7.2020. gđa. Ivana Šimunović, br. tel: 012353111, e-mail: ivana.simunovic@sandoz.com

MEĐUNARODNI FORUM O BOLI Poreč, 25.7. - 26.7.2020. gđa. Andrea Mršo, br. tel: 031511502, e-mail: mrsoandrea385@gmail.com

UZV štitnjače i površinskih struktura glave i vrata Hrvatski liječnički zbor - Hrvatsko senološko društvo Zagreb, 18.9. - 19.9.2020. gđa. Maja Andrić Lužaić, br. tel: , e-mail: 099 4672922 9th Congress of the Croatian Neurosurgical Society and Joint Meetings with the Czech Neurosurgical Society and Swiss Society of Neurosurgery Hrvatsko neurokirurško društvo Vodice, 24. – 26.9.2020. prof. dr. sc. Miroslav Vukić dr. med., smmarasanov@gmail.com; http://neurosurgery-croatia2020.com/ Btravel d.o.o., Goran Grbić, goran.grbic@btravel.pro Rana kotizacija za doktore medicine, specijaliste 1.500,00 kn Rana kotizacija za medicinske sestre i tehničare 750,00 kn Kasna kotizacija za doktore medicine, specijaliste 1.700,00 kn Kasna kotizacija za medicinske sestre i tehničare 750,00 kn

“Giht-iskustva u liječenju febukostatom” SANDOZ d.o.o. webinar, 29.7.2020. gđa. Ivana Šimunović, br. tel: 012353111, e-mail: ivana.simunovic@sandoz.com

Tečaj biostatike za nestatičare - modul I - Kvantitativna i kvalitativna istraživanja u medicini Hrvatski zavod za javno zdravstvo Zagreb, 1.10.2020. gđa. Jelena Dimnjaković, dr.med., br. tel: 01 4863316, e-mail: biostatika@hzjz.hr

Od inzulinske rezistencije i nealkoholne bolesti masne jetre do karcinoma jetre - prikaz slučaja Hrvatsko gastroenterološko društvo edu.gep.hr, 22.8.2020. prof.dr. sc. Neven Ljubičić, dr.med., br. tel: 08009666, e-mail: podrska@gep.hr

Tečaj biostatike za nestatičare - modul II Kvantitativna i kvalitativna istraživanja u medicini Hrvatski zavod za javno zdravstvo Zagreb, 8.10.2020. gđa. Jelena Dimnjaković, dr.med., br. tel: 01 4863316, e-mail: biostatika@hzjz.hr

12. hrvatski Cochrane simpozij Sveučilište u Splitu Medicinski fakultet Split, 3.9.2020. gđa. Anita Režić, br. tel: 021/557-923, e-mail: anita.rezic@mefst.hr Iznos kotizacije: 500,00kn, 250,00kn, (iznos uključuje PDV)

Hrvatski kongres o Alzheimerovoj bolesti s međunarodnim sudjelovanjem - CROCAD-20 Hrvatsko društvo za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi HLZ-a Supetar, Brač, 10.10. – 14.10.2020., Prof. dr. sc. Ninoslav Mimica, dr. med., ninoslav.mimica@bolnica-vrapce.hr,  http://alzheimer-croatia2020.com/ Btravel d.o.o., Goran Grbić, goran.grbic@btravel.pro Rana kotizacija za doktore specijaliste, ekonomiste, ravnatelje domova za starije 1.800,00 kn Rana kotizacija za članovi Hrvatskog društva za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi HLZ-a, članovi Hrvatskog društva za neuroznanost 1.300,00 kn Rana kotizacija za doktore medicine - specijalizante, psihologe, socijalne radnike, socijalne -pedagoge, farmaceute, neuroznanstvenike 1.500,00 kn Rana kotizacija za medicinske sestre i tehničare 800,00 kn Kasna kotizacija za doktore specijaliste, ekonomiste, ravnatelje domova za starije 2.200,00 kn Kasna kotizacija za članovi Hrvatskog društva za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi HLZ-a, članovi Hrvatskog društva za neuroznanost 1.700,00 kn Kasna kotizacija za doktore medicine - specijalizante, psihologe, socijalne radnike, socijalne -pedagoge, farmaceute, neuroznanstvenike 1.900,00 kn Kasna kotizacija za medicinske sestre i tehničare 1.00,00 kn

Hrvatska gorska služba spašavanja Hrvatska gorska služba spašavanja Pula, 4.9.-6.9.2020. gđa. Žarka Rogić, dr.med., br. tel. 0993118543, e-mail: itls.prijave@gmail.com Iznos kotizacije: 3.000,00kn

Godišnji kongres Hrvatskog društva za vaskularnu kirurgiju HLZ-a s međunarodnim sudjelovanjem i Simpozij Hrvatskog društva medicinskih sestara i tehničara vaskularne kirurgije Hrvatski liječnički zbor - Hrvatsko društvo za vaskularnu kirurgiju Opatija, 10.9. - 12.9.2020. prof. dr. sc. Miljenko Kovačević, dr. med., br. tel: 051 658665, e-mail: crosocvascs@gmail.com IV. Simpozij o dojenju “Majčino mlijeko - najdragocjeniji resurs za novorođenčad i malu djecu” - praktična i savjetodavna podrška u rješavanju čestih poteškoća kod majke i male djece Hrvatska udruga grupa za potporu dojenju Zagreb, 11.9.2020. gđa. Marjana Jakčin, br. tel: , e-mail: 098 439030 / 091 9594659

19. Lošinjski dani bioetike Hrvatsko filozofsko društvo Mali Lošinj, 11.10. - 14.10.2020. g. Hrvoje Jurić, br. tel: 01 6111808, e-mail: hjuric@yahoo.com

Hrvatska gorska služba spašavanja Hrvatska gorska služba spašavanja Koprivnica, 18.9.-20.9.2020. gđa. Žarka Rogić, dr.med., br. tel. 0993118543, e-mail: itls.prijave@gmail.com Iznos kotizacije: 3.000,00kn

Pandemija kroničnih rana u novom desetljeću Hrvatska udruga za rane Trogir, 15.10. - 16.10.2020. gđa. Dunja Hudoletnjak, br. tel: 0953777175, e-mail: dhudolet@kdsd.hr Iznos kotizacije: 1.000,00kn-1.100,00kn

Tečaj biostatike za nestatičare - modul III Kvantitativna i kvalitativna istraživanja u medicini Hrvatski zavod za javno zdravstvo Zagreb, 15.10.2020. gđa. Jelena Dimnjaković, dr.med., br. tel: 01 4863316, e-mail: biostatika@hzjz.hr 7. Hrvatski kongres iz neurorehabilitacije i restauracijske neurologije s međunarodnim sudjelovanjem i 7. Simpozij medicinskih sestara i fizioterapeuta neurološke rehabilitacije s međunarodnim sudjelovanjem Hrvatska udruga za neurorehabilitaciju i restauracijsku neurologiju (HUNRN) Osijek, 21.10. - 24.10.2020. prof. prim. dr. sc. Silva Butković Soldo, br. tel: 031 512385, e-mail: sbutkovicsoldo@gmail.com CSP 2nd International Congress on Pelvic Medicine and Health CSP 2nd Postgraduate Course on Pelvic Medicine and Health Hrvatsko društvo za pelviperineologiju, Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku Dubrovnik, 22.10. - 25.10.2020. dr.sc. Damir Hodžić, prim.dr.med., br. tel: 091 5121335, e-mail: dhodzic2003@yahoo.com JGL u praksi s vama JADRAN - GALENSKI LABARATORIJ d.d. Zadar, 23.10. - 25.10.2020. gđa. Jasmina Pejić, br. tel: 098 360695, e-mail: jasmina.pejic@jgl.hr OCCSEE 2020. - V. optometrijska konferencija srednje i jugoistočne Europe Veleučilište Velika Gorica Split, 23.10. - 25.10.2020. mgr. Sonja Drugović, asis.bacc.ing.opt., br. tel: 099 2905448, e-mail: sonja.drugovic@vvg.hr Osnovni tečaj trajne izobrazbe Vijeća predmeta Temelji liječničkog umijeća (TLU) Komunikacijske, praktične i kliničke vještine za nastavnika TLU Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Zagreb, 30.10. - 6.11.2020. prof.dr.sc. Vesna Degoricija, dr.med., br. tel: 091 4596872, e-mail: vesna.degoricija@mef.hr RRT-med (Skup Robotske rehabilitacijske tehnologije) Pegasus International j.d.o.o. Zagreb, 4.11. - 5.11.2020. Sven Darrer, br. tel: 099 225 2065, e-mail: info@rrt-med.com “HDIR-6: Targeting Cancer” - The 6th Meeting of the Croatian Association for Cancer Research (HDID) with International Participation Hrvatsko društvo za istraživanje raka (HDIR) Zagreb, 5.11. - 7.11.2020. doc. dr. sc. Petar Ozretić, dr. med., br. tel: 098 659 083, e-mail: pozretic@irb.hr 4th ICGEB Meeting on Human Papillomaviruses: From Bench to Clinic Institut Ruđer Bošković Zagreb, 25.11. - 28.11.2020. Vjekoslav Tomaić, br. tel: 098 986 8625, e-mail: tomaic@irb.hr

191 - srpanj 2020. LIJEČNIČKE NOVINE

97


Skraćeni sažetak opisa svojstava lijeka Naziv lijeka: Tresiba® 100 jedinica/ml otopina za injekciju u napunjenoj brizgalici. Međunarodni naziv djelatne tvari: degludek inzulin. Odobrene indikacije: Liječenje šećerne bolesti u odraslih, adolescenata i djece u dobi od navršene 1 godine. Kontraindikacije: Preosjetljivost na djelatnu tvar ili neku od pomoćnih tvari. Posebna upozorenja i mjere opreza pri uporabi: Doze inzulina u djece potrebno je oprezno uskladiti (osobito u sklopu bazal-bolus inzulinske terapije) s unosom hrane i tjelesnom aktivnošću kako bi se umanjio rizik od hipoglikemije. U bolesnika u kojih je znatno poboljšana regulacija glikemije može doći do promjene uobičajenih upozoravajućih simptoma hipoglikemije te ih o tome treba primjereno savjetovati. U osoba koje dugo boluju od šećerne bolesti uobičajeni upozoravajući simptomi mogu nestati. Infekcije i stanja praćena vrućicom, obično povećavaju bolesnikovu potrebu za inzulinom. Bolesti bubrega, jetre, nadbubrežne žlijezde, hipofize ili štitnjače mogu zahtijevati promjenu doze inzulina. Produljeno djelovanje lijeka Tresiba® može odgoditi oporavak od hipoglikemije. U teškoj hiperglikemiji preporučuje se primjena brzodjelujućeg inzulina. U šećernoj bolesti tipa 1 neliječena hiperglikemija u konačnici vodi u dijabetičku ketoacidozu, koja može biti smrtonosna. Zabilježeni su slučajevi zatajivanja srca kod primjene pioglitazona u kombinaciji s inzulinom, osobito u bolesnika koji su imali rizične faktore za razvoj zatajivanja srca. U slučaju primjene ove kombinacije, u bolesnika treba pratiti znakove i simptome zatajivanja srca, porasta tjelesne težine i edema. Liječenje pioglitazonom treba prekinuti ako dođe do bilo kakvog pogoršanja srčanih simptoma. Bolesnicima se mora objasniti da prije svakog injiciranja uvijek provjere naljepnicu na inzulinu. Bolesnici moraju vizualno provjeriti odabrane jedinice na brojčaniku doze na brizgalici. Stoga je uvjet za samostalno injiciranje da bolesnik može pročitati prikazano na brojčaniku doze na brizgalici. Kako bi izbjegli pogreške pri doziranju i moguće predoziranje, bolesnici i zdravstveni radnici nikada ne smiju štrcaljkom izvlačiti lijek iz uloška koji se nalazi u napunjenoj brizgalici. U slučaju začepljenja igle, bolesnici moraju slijediti naputke navedene u uputama za uporabu koje dolaze s uputom o lijeku. Primjena inzulina može uzrokovati pojavu inzulinskih protutijela. Prisutnost takvih inzulinskih protutijela može zahtijevati promjenu doze inzulina kako bi se izbjegla sklonost hiperglikemiji ili hipoglikemiji. Ovaj lijek sadrži manje od 1 mmol (23 mg) natrija po dozi, tj. zanemarive količine natrija. Nuspojave: Vrlo često: hipoglikemija; često: reakcije na mjestu injiciranja; manje često: lipodistrofija, periferni edem; rijetko: preosjetljivost, urtikarija. Doziranje: Ovaj lijek je bazalni inzulin za supkutanu primjenu jednom dnevno, u bilo koje doba dana, po mogućnosti u isto vrijeme svakoga dana. Jedna (1) jedinica degludek inzulina odgovara 1 internacionalnoj jedinici humanog inzulina, 1 jedinici glargin inzulina (100 jedinica/ml) ili 1 jedinici detemir inzulina. U bolesnika sa šećernom bolešću tipa 2, ovaj lijek se može primjenjivati u monoterapiji ili u bilo kojoj kombinaciji s oralnim antidijabeticima, agonistima GLP-1 receptora i s bolus inzulinom. Kod šećerne bolesti tipa 1, Tresiba® se mora kombinirati s kratkodjelujućim/ brzodjelujućim inzulinom radi pokrivanja potreba za inzulinom u vrijeme obroka. Tresiba® se treba dozirati sukladno individualnim potrebama bolesnika. Kod primjene lijeka Tresiba® 100 jedinica/ml, može se primijeniti doza od 1-80 jedinica po injekciji, u stupnjevima od 1 jedinice. U slučajevima kada primjena u isto doba dana nije moguća, Tresiba® omogućuje fleksibilnost vremena primjene inzulina. Između dviju injekcija uvijek treba proteći najmanje 8 sati. Nema kliničkog iskustva o fleksibilnom vremenu doziranja lijeka Tresiba® u djece i adolescenata. Bolesnicima koji zaborave jednu dozu preporučuje se da je primijene čim to primijete te da se nakon toga vrate uobičajenom rasporedu doziranja jednom dnevno. Bolesnici sa šećernom bolešću tipa 2: Preporučena početna dnevna doza je 10 jedinica uz naknadnu individualnu prilagodbu doze.

SAMO ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE HR20TSM00003. Datum sastavljanja: 4/2020.

degludek inzulin


Bolesnici sa šećernom bolešću tipa 1: Tresiba® se primjenjuje jednom dnevno s inzulinom uz obrok uz naknadnu individualnu prilagodbu doze. Možda će biti potrebno prilagoditi doze i vrijeme primjene brzodjelujućih ili kratkodjelujućih inzulinskih pripravaka ili drugih antidijabetika koji se koriste istovremeno. Za bolesnike sa šećernom bolešću tipa 2 koji se liječe jednom dnevno bazalnim inzulinom, kombinacijom bazalnog i bolus inzulina, predmiješanim inzulinom ili inzulinom kojeg bolesnik sam miješa, zamjena bazalnog inzulina lijekom Tresiba® može se obaviti po načelu jedinica za jedinicu, uz naknadnu individualnu prilagodbu doze. Za većinu bolesnika sa šećernom bolešću tipa 1, zamjena bazalnog inzulina lijekom Tresiba® može se obaviti po načelu jedinica za jedinicu, uz naknadnu individualnu prilagodbu doze. Za bolesnike sa šećernom bolešću tipa 1 koji prelaze s bazalnog inzulina koji se primjenjuje dva puta dnevno ili u onih koji imaju HbA1c<8,0% u vrijeme prijelaza, dozu lijeka Tresiba® potrebno je utvrditi individualno. Potrebno je razmotriti smanjenje doze uz naknadnu individualnu prilagodbu doze na osnovi glikemijskog odgovora. Kad se Tresiba® dodaje agonistima GLP-1 receptora, preporučena dnevna početna doza je 10 jedinica uz naknadnu individualnu prilagodbu doze. Kad se agonisti GLP-1 receptora dodaju lijeku Tresiba®, preporučuje se smanjiti dozu lijeka Tresiba® za 20% kako bi se smanjio rizik od hipoglikemije, uz naknadnu individualnu prilagodbu doze. Smanjenje doze za 20% na osnovi doze prethodnog bazalnog inzulina, nakon čega slijedi individualna prilagodba doze, treba razmotriti kada se: - prelazi na lijek Tresiba® s bazalnog inzulina koji se primjenjuje dva puta dnevno - prelazi na lijek Tresiba® s glargin inzulina (300 jedinica/ml). Za bolesnike sa šećernom bolešću tipa 1 treba razmotriti smanjenje doze za 20%, na osnovi doze prethodnog bazalnog inzulina ili bazalne komponente kontinuiranog supkutanog inzulinskog infuzijskog režima, nakon čega slijedi individualna prilagodba doze na osnovi glikemijskog odgovora. Tresiba® se može primjenjivati u starijih bolesnika te bolesnika s oštećenjem bubrega i jetre. Treba pojačano pratiti razinu glukoze te individualno prilagoditi dozu inzulina. Ovaj lijek se može koristiti u adolescenata i djece u dobi od navršene 1 godine. Kad se prelazi s bazalnog inzulina na lijek Tresiba®, potrebno je razmotriti individualno smanjenje doze bazalnog i bolus inzulina, kako bi se umanjio rizik od hipoglikemije. Način primjene: Tresiba® se primjenjuje supkutanom injekcijom u bedro, nadlakticu ili trbušnu stijenku. Tresiba® se ne smije primjenjivati intravenski, intramuskularno niti u inzulinskim infuzijskim pumpama. Tresiba® se ne smije izvlačiti iz uloška napunjene brizgalice u štrcaljku. Bolesnike treba uputiti da uvijek upotrijebe novu iglu. Tresiba® dolazi u obliku napunjene brizgalice (FlexTouch®) namijenjene uporabi s iglama za injekciju NovoFine® ili NovoTwist®. Napunjena brizgalica od 100 jedinica/ml isporučuje 1-80 jedinica u stupnjevima od 1 jedinice. Nositelj odobrenja: Novo Nordisk A/S, Novo Allé, DK- 2880 Bagsværd, Danska. Broj odobrenja: EU/1/12/807/004. Način izdavanja: na recept. Datum revizije sažetka: 11/2018. Prije propisivanja lijeka Tresiba® obvezno proučite posljednji odobreni sažetak opisa svojstava lijeka te posljednju odobrenu uputu o lijeku. FlexTouch®, NovoFine®, NovoTwist® i Tresiba® su zaštićeni žigovi u vlasništvu društva Novo Nordisk A/S, Danska.

SAMO ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE HR20TSM00003. Datum sastavljanja: 4/2020.

degludek inzulin


SMANJITE SVOJIM BOLESNICIMA RIZIK OD HIPOGLIKEMIJE UZ INZULIN TRESIBA® U ODNOSU NA GLARGIN U100 2-4

FlexTouch®, NovoFine®, NovoTwist®, Penfill® i Tresiba® su zaštićeni žigovi u vlasništvu Novo Nordisk A/S, Danska. Glargin U100 koji je korišten u svim ispitivanjima je proizveden od tvrtke Sanofi. Reference: 1. Davies MJ, D’Alessio DA, Fradkin J, et al. Management of hyperglycaemia in type 2 diabetes, 2018. A consensus report by the American Diabetes Association (ADA) and the European Association for the Study of Diabetes (EASD). Diabetologia 2018; doi: 10.1007/s00125-018-4729-5. 2. Marso SP, McGuire DK, Zinman B, et al for the DEVOTE Study Group. Efficacy and safety of degludec versus glargine in type 2 diabetes. New England Journal of Medicine 2017; 377:723–732. 3. Wysham C, Bhargava A, Chaykin L, et al. Effect of Insulin Degludec vs Insulin Glargine U100 on Hypoglycemia in Patients With Type 2 Diabetes: The SWITCH 2 Randomized Clinical Trial. JAMA 2017; 318(1):45–56. 4. Lane W, Bailey TS, Gerety G, et al. Effect of Insulin Degludec vs Insulin Glargine U100 on Hypoglycemia in Patients With Type 1 Diabetes: The SWITCH 1 Randomized Clinical Trial. JAMA 2017; 318(1):33–44.

SAMO ZA ZDRAVSTVENE RADNIKE HR20TSM00003. Datum sastavljanja: 4/2020.

degludek inzulin

Profile for Hrvatska liječnička komora

Liječničke novine br. 191  

Liječničke novine br. 191

Liječničke novine br. 191  

Liječničke novine br. 191