iz komore
Komora čvrsto podržava donošenje strukovnoga kolektivnog ugovora za liječnike Hrvatska liječnička komora u cijelosti podržava najavu novog ministra zdravlja dr. Darija Nakića o nužnosti sklapanja strukovnog kolektivnog ugovora za liječnike. Komora smatra da je sadašnji kolektivni ugovor za zdravstvo nepravedan i nefunkcionalan za liječnike jer ne vrednuje na odgovarajući način posebnosti liječničke profesije i oblike rada svojstvene samo liječnicima. "Zbog specifičnosti prirode liječničkog posla, zbog njihove jedinstvene odgovornosti i zbog sve brojnijih odlazaka liječnika iz Hrvatske, smatramo da je donošenje strukovnog kolektivnog ugovora za liječnike od krucijalne važnosti. U velikom broju zemalja EU postoji takav strukovni kolektivni ugovor za liječnike, a u Sloveniji je još prije 20-tak godina uveden strukovni kolektivni ugovor i nije rezultirao kasnije dodatnim zahtjevima drugih struka za strukovne ugovore“ naglasio je predsjednik Komore dr. Trpimir Goluža. Donošenjem strukovnog kolektivnog ugovora na odgovarajući bi se način vrednovala strateška važnost liječničke profesije zbog njezine stožerne uloge u sustavu zdravstva, s ciljem očuvanja i unapređenja ukupnog zdravlja stanovništva. Goluža je izrazio zadovoljstvo ministrovom najavom konačnog reguliranja statusnih i ostalih prava liječnika. "Sklapanje strukovnog kolektivnog ugovora za liječnike neće dovesti do novih financijskih izdataka ili opterećenja za hrvatski proračun", naglasio je predsjednik Komore. Naime, ministar Nakić je u svojoj izjavi za medije ustvrdio da će na tu temu uskoro razgovarati s liječničkim sindikatom, Komorom i Hrvatskim liječničkim zborom te s udrugama medicinskih sestara i zdravstvenim i nezdravstvenim djelatnicima.
22
Alarmantan nedostatak liječnika primarne zdravstvene zaštite! Posljednjih dana svjedoci smo rezultata dugogodišnjeg nemara zdravstvene administracije u planiranju i organiziranju zdravstvene skrbi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ). Apel liječnice s Mljeta (na 88. stranici) eklatantan je primjer neplaniranja i zanemarivanja organizacije zdravstvene zaštite na lokalnoj razini, a takvih primjera ima još. Zanemarivan je višegodišnji vapaj zdravstvenih djelatnika zbog nedostatka kadra kao najvažnije karike zdravstvenog sustava. Godinama su se planiranje i organizacija zdravstvene zaštite prepuštali onima koji nemaju nikakvog ili premalo iskustva u praksi. Koncesionari su već nekoliko godina u malo boljem položaju nego što su to bili ranije. Raniji sustav glavarine nije poticao liječnike na napredovanje u struci. Sadašnji model prihodovanja stvara uvjete boljeg poslovanja i pružanja zdravstvene skrbi, a najeduciraniji među njima bivaju nagrađeni. Specijalisti obiteljske medicine su u prednosti. Nažalost, u tom procesu su ostali zakinuti zaposlenici domova zdravlja koji su zaustavljanjem promjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti i dalje prepušteni lokalnoj zajednici (natječaji za dodjelu koncesija) kojima nije u interesu raspisivati nove koncesije jer se teško odriču financijskog profita, a koji ostvaruju svi timovi PZZ-a! Zaposlenici domova zdravlja su diskriminirani kako u odnosu na kolege koncesionare (ovi imaju veći dohodak, mogu ulagati u željene edukacije, opremati ordinacije ure-
đajima prema svojim afinitetima), tako i u odnosu na bolničke kolege. Specijalist PZZ-a ima niži koeficijent od bolničkog liječnika unatoč tome što su oboje specijalisti. Današnji sustav nije prepoznao važnost stvaranja boljih uvjeta rada i toj kategoriji zdravstvenih radnika. Domovi zdravlja ih ne stimuliraju! Njihova je frustracija velika, a nezadovoljstvo nepravdom dovodi do razmišljanja o odlasku kako u inozemstvo tako i iz struke koja ne prepoznaje njihovu ulogu i važnost. Onaj koji želi urediti sustav, morao bi u prvom redu stvoriti povoljne uvjete zdravstvenim djelatnicima. Njihovo zadovoljstvo rezultirat će kvalitetnim radom. Zadovoljni zdravstveni radnici vratit će povjerenje pacijenta u zdravstveni sustav. Svaka lokalna zajednica morala bi planirati i organizirati zdravstvenu zaštitu! To je njena dužnost i obaveza! Potrebno je na vrijeme planirati, na vrijeme raspisivati natječaje za specijalističko i drugo usavršavanje kao i objavljivati natječaje za dodjelu koncesija. U protivnom, imat ćemo velik broj slučajeva kao što je slučaj Mljet. U nadi za boljim razumijevanjem problema s kojima se susreću najvažniji u sustavu, a to su zdravstveni djelatnici, zaželimo uspjeh novoj zdravstvenoj administraciji u radu i planiranju, kako ovaj negativni trend deficita djelatnika ne bi postao praksa! Me ri Margre i tn e r, dr. med., spec. obiteljske medicine, e-mail: mmeri1399@yahoo.co.uk
Bolnice moraju platiti stručno usavršavanje nagrađenim liječnicima Bolnice su dužne u potpunosti podmiriti troškove obećane nagrade Ministarstva zdravlja liječnicima koji su svojim radom i izvanrednim rezultatima doprinijeli kvaliteti zdravstvenog sustava. Riječ je o stručnom usavršavanju po izboru u iznosu od 10 tisuća kuna koje je Ministarstvo na čelu s bivšim ministrom Sinišom Vargom, u rujnu prošle godine dodijelilo dvadesetidvojici bolničkih specijalista i petorici stomatologa. Međutim, Hrvatska liječnička komora dobila je informaciju kako većina liječnika ne samo da nije
iskoristila obećanu nagradu nego nisu bili niti obaviješteni od zdravstvenih ustanova u kojima su zaposleni s mogućnošću njezina korištenja. Kako bi provjerila istinitost navoda, Komora je odmah kontaktirala nagrađene liječnike te je uputila dopis Ministarstvu u kojem je zatražila da sve zdravstvene ustanove obavijeste svoje nagrađene radnike o načinu korištenja javno obećane nagrade. Odgovor Ministarstva kako su bolnice dužne podmiriti iznose stručnog usavršavanja Komora je proslijedila liječnicima.