PRAVO I MEDICINA
Ustavni sud prihvaća i 2014., dodajući, između ostaloga, da je propisivanje cijepljenja protiv zaraznih bolesti izrijekom navedenih u zakonu usmjereno na eliminaciju bolesti iz ukupne populacije, što je pozitivna obveza države u smislu članka 69. Ustava. Članak 40. Zakona pokazuje da zakonodavac taj cilj želi ostvariti propisivanjem sveopće obveznosti pristupanja cijepljenju protiv određenih zaraznih bolesti, a Ustavni sud smatra da takav pristup zakonodavca ulazi u područje njegove slobodne procjene i da ne izlazi izvan okvira članka 69. Ustava. Također je Ustavni sud smatrao potrebnim naglasiti da je u konkretnom slučaju riječ o stručnom (medicinskom) pitanju, a ne o pitanju ostvarivanja jamstva na slobodu savjesti, uvjerenja, mišljenja i vjeroispovijedi u smislu članka 40. Ustava i članka 9. Konvencije, pa je istaknuo kako se ne može upuštati u ispitivanje svrhovitosti zakonskih normi sa stručnoga, medicinskog aspekta.
> Osnutak fonda za obeštećenje? Vjerojatno ponukana tim sve burnijim raspravama o cijepljenju u hrvatskoj javnosti, docentica osječkoga Pravnog fakulteta dr. sc. Katarina Knol Radoja nedavno je u Zborniku Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci (br. 1/2018.) objavila
zanimljiv članak pod naslovom „Naknada štete prouzročene cijepljenjem“. Objavljen u stručnom časopisu, članak pretpostavlja određeni stupanj vladanja pravnom problematikom, a sasvim je izvjesno kako bi neke postavke njegove autorice mogle izazvati i kritičke osvrte, pa i osporavanja. No, njezin prijedlog da se u Republici Hrvatskoj, s obzirom na obvezatnost cijepljenja, uvede poseban program ili svojevrsni fond iz kojeg bi se obeštećivale osobe koje su uslijed cijepljenja pretrpjele trajna i teža oštećenja zdravlja, svakako zaslužuje pozornost. Nikako ne treba otkloniti autoričin zaključak da bi se time olakšao inače mučan, dugotrajan i skup postupak dokazivanja u sudskom postupku, a jasno je da bi se na taj način postigao i određeni stupanj društvene pravednosti, jer se ovdje ne radi o situacijama kad je pacijent primio neispravno cjepivo ili je cijepljen na način koji je protivan pravilima struke. Baš naprotiv, riječ je o situacijama kad je došlo do trajnog oštećenja zdravlja usprkos tomu što je cjepivo bilo ispravno i što je primijenjeno na pravilan način. Zato ćemo taj prijedlog u nastavku razmotriti, u svjetlu postojeće sudske prakse koja jest oskudna, ali zato dosta jasno upućuje na smjer kojim će sudovi vjerojatno ići u budućnosti. (Nastavit će se)
Najčešći razlozi zatvora
TAJNA BRILJANTNE
PROBAVE
Danas sve više ljudi ima probleme sa sporom probavom i zatvorom. Glavni su razlozi za to prehrana (obroci s malim sadržajem vlaknastih tvari), navike u vezi s pijenjem i svakodnevnim životnim stilom (neodgovarajući unos vode, sjedilački način života i nedostatak tjelesne aktivnosti, zanemarivanje potrebe za pražnjenjem crijeva), česta uporaba laksativa, ali i neke zdravstvene poteškoće i uzimanje lijekova.
Diljem svijeta pretilost se od 1975. godine gotovo utrostručila i sve je veća prijetnja zdravlju.
Iako svaka osoba ima vlastiti ritam probave, teška i neredovita stolica rjeđe od jedanput dnevno, uz osjećaj da crijeva nisu potpuno prazna i osjećaj nadutosti, u većini slučajeva može se okarakterizirati kao spora probava. Zdrava osoba ima stolicu najmanje jednom na dan.
Kako piti Donat Mg u slučaju zatvora? U slučaju zatvora treba popiti 0,5 l Donata Mg na dan. Cijela se količina može popiti odjednom ujutro, na prazan želudac, ili se može podijeliti u dvije doze – 3 dl ujutro na prazan želudac i 2 dl prije večere. Donat Mg idealno treba biti topao, zagrijan na temperaturu tijela, ali može biti i na sobnoj temperaturi. Naš je prijedlog da uklonite CO2 miješanjem (ili zagrijavanjem) kako biste spriječili nadutost.
0.2-0.3 l
74
LIJEČNIČKE NOVINE 168 - travanj 2018.
Popijte 0,2 – 0,3 l Donata Mg na sobnoj temperaturi ili toplog ujutro, na prazan želudac.
0.2 l
Popijte još 0,2 l prije večere.
Klinički dokazano potiče probavu