A N A L I Z A D U G A Z D R AV S T V E N O G S U S TAVA
nije pitanje nerazmjera između prava na zdravstvenu zaštitu na temelju Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i raspoloživih financijskih sredstava za zdravstvenu zaštitu osiguranika. Uz navedene probleme u nepoštivanju Zakonom definiranih obveza Državnog proračuna, u proteklim je godinama stalno prisutan problem osiguravanja kontinuirane, strukturirane i transparentne provedbe kontrole uplate doprinosa koju provodi Porezna uprava. Naime, još 2009. godine u izvještajima Porezne uprave prikazani su podaci od čak osam milijardi kuna duga poslodavaca koji djeluju na tržištu Republike Hrvatske s osnova doprinosa za zdravstvo. Ključno je pitanje na koji se način regulira naplata dugova za doprinose za zdravstvo u slučaju prisutnih većih problema u poslovanju određenih tvrtki (Agrokor?), njihova stečaja ili sanacijske intervencije. Činjenica je također da ako poslodavac ne uplaćuje redovito doprinose za zdravstvo za svoje zaposlenike, to
neće rezultirati uskratom prava na zdravstvenu zaštitu tih zaposlenika.
Je li uistinu zdravstvo „najveći“ gubitaš? Cilj je ovog članaka izložiti iscrpnu analizu duga hrvatskoga zdravstvenog sustava prema načelima realnog sagledavanja nastalih dugova kao posljedice neuravnoteženog poslovanja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te zdravstvenih ustanova. Prema tomu, u ovom slučaju nije riječ o prikazu računovodstvenoga financijskog rezultata poslovanja zdravstvenog sustava. U medijima se učestalo ističe kako dug zdravstvenog sustava prelazi osam milijardi kuna pozivajući se isključivo na kumulirane računovodstvene izračune. Na taj se način stvara percepcija zdravstvenog sustava kao najvećeg „gubitašaˮ u javnom sektoru. Smatramo da se pri izračunu realnog duga zdravstvenog sustava u Hrvatskoj treba voditi računa o sljedećem:
▶ P ri izračunu ukupnog duga ne smije se automatski zbrajati dug HZZO-a i dug zdravstvenih ustanova s obzirom na njihov međusobni ugovorni odnos te prisutne zakonske i ugovorene rokove plaćanja od 60 dana. ▶ P odmirenjem obveza HZZO-a prema zdravstvenim ustanovama, zdravstvene ustanove ostvarit će dodatni priljev financijskih sredstava kojim će biti u mogućnosti za isti iznos podmiriti i smanjiti svoje dospjele obveze. ▶ I z izvješća o poslovanju HZZO-a za prvih devet mjeseci 2017. godine vid ljivo je da iskazane ukupne obveze HZZO-a na dan 30. 9. 2017. iznose 2.479.144.903 kune. U navedenim ukupnim obvezama HZZO-a nalaze se i obveze na temelju ugovornih rokova plaćanja zdravstvenim ustanovama. Poznato je da HZZO svoje obveze na osnovi pruženih zdravstvenih usluga u izvanbolničkom i bolnič-
Red.br
Vrijednost potrebnog transfera državnog proračuna prema HZZO-u
IZNOS
1
Doprinos za nezaposlene
481.231.849
2
Doprinos za osobe kojima je odlukom nadležnog suda oduzeta sloboda
1.649.335
3
Prihodi od posebnog poreza na duhanske prerađevine
1.332.338.696
4
Dodatni doprinos za osiguranika korisnika mirovina po propisima o mirovinskom osiguranju
292.941.768
5
Doprinos za osiguranike korisnike mirovina prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja
68.061.369
6
Prihodi po članku 82. Zakona o obveznom zdravstvenim osiguranju
1.260.203.641
7
Dopunsko zdravstveno osiguranje za koje premiju plaća Državni proračun
818.000.000
UKUPNO
4.254.426.658
* Državni proračun HZZO-u godišnje isplaćuje samo 2.5 umjesto 4.25 milijardi kuna
LIJEČNIČKE NOVINE 165 12 / 2017
55