HRVATSKI ZA L IJEČNIKE
"Dulce cum utili!"
Tvorba novih riječi Tvorba pridjeva na -ičan/-ični i -ički te -alni i -(ij)ski ili -ni Doc. dr. sc. Tamara Gazdić-Alerić
Nastavkom -ičan mogu se tvoriti pridjevi i od imenica stranoga podrijetla koje završavaju drugim nastavcima, pa tako od imenica skleroza i endem pridjevi glase sklerotičan, endemičan. Pridjevi na -alni preuzeti su iz engleskoga jezika, a normativno je pravilo da se, ako se već mora posuđivati, posuđuje samo osnovna riječ, a izvedenice se tvore hrvatskim nastavcima, pa je tako norma tivno bolje tvorena riječ embrijski, a ne embrionalni; multimedijski, a ne multimedijalni
78
Da bismo mogli imenovati nove pojave i stvari, bilo da su dio posla kojim se bavimo ili slobodnoga vremena, potrebno je oblikovati nove riječi. Nove riječi nastaju posuđivanjem, promjenom oblika, promjenom vrste, proširivanjem značenja i tvorbom. U ovom ćemo broju govoriti o tvorbi pridjeva koji završavaju na -ičan/-ični i -ički te -alni i -(ij)ski ili -ni.
riječi, odnosno sufiksalnom tvorbom. Npr. osnovna riječ, imenica alergija u značenju 'imunološka reakcija preosjetljivosti, obilježena kožnim promjenama, otokom sluznica, bronhospazmom i drugim simptomima, promijenjena reaktivnost; hiperergija, hipersenzitivnost', postaje pridjev, a značenje joj se mijenja dodavanjem nastavka
Još se iz školskih dana sjećamo definicije da su pridjevi riječi kojima se izriču svojstva predmeta i pojava, označenih drugim vrstama riječi, te odnosi među njima. Obično dolaze ispred riječi na koju se odnose, međutim, mogu doći i iza nje. Pridjevi suzuju opseg značenja riječi kojoj se pridijevaju, a najčešće se pridijevaju imenicama. Npr. pojam zdravstvena stanica ima uže značenje od pojma stanica, koja osim zdravstvene stanice obuhvaća i meteorološku, veterinarsku, živu stanicu, pojam dentalna patologija uži je pojam od pojma patologija jer opisuje o kakvoj se patologiji radi i sl.
-ičan, alergičan 'koji ima alergiju, koji ima simptome ili je obolio od alergije'.
Pridjevi uvijek imaju sva tri roda jer se podudaraju s imenicom kojoj se pridijevaju u rodu, broju i padežu (npr. u zahvali hvala lijepa – imenica hvala i pridjev lijepa u istom su rodu – ženskome, zato nije pravilno reći, iako se često u upotrebi čuje i ta sveza, hvala lijepo, jer je tu imenica hvala u ženskom, a pridjev lijepo u srednjem rodu). Tvorba riječi takva je promjena riječi kojom dobivamo novu riječ s novim značenjem, a ne samo novi oblik iste riječi (oblik iste riječi dobivamo na primjer kada sklanjamo koju riječ po padežima). Nove riječi možemo tvoriti tako da osnovnoj riječi dodamo nastavke. Najviše pridjeva upravo nastaje na taj način – dodavanjem nastavka na osnovu
Imenica stranog podrijetla -ičan/-ični i -ički Nastavkom -ičan, čije je značenje 'koji ima, koji nosi' ono što označava imenica, pridjevi se u hrvatskome jeziku uglavnom tvore od imenica stranoga podrijetla koje završavaju na -ija (npr. anemija, pneumonija, alergija, perinatologija, malarija, apatija, simetrija, simpatija…) i -ist (daltonist, egoist, realist…). Tako od imenica anemija, pneumonija, alergija, perinatologija, malarija, apatija, simetrija, simpatija pridjevi pravilno glase anemičan, pneumoničan, alergičan, perinatologičan, malaričan, apatičan, simetričan, simpatičan, od imenica daltonist, egoist, realist pridjevi pravilno glase daltonističan, egoističan i realističan. Nastavkom -ičan mogu se tvoriti pridjevi i od imenica stranoga podrijetla koje završavaju drugim nastavcima, pa tako od imenica skleroza i endem pridjevi glase sklerotičan, endemičan. Po načinu kako određuju imenicu, oblici pridjeva mogu biti neodređenoga i određenoga vida. Nastavkom -ičan tvori se neodređeni oblik pridjeva koji nam govori o promjenjivim osobinama onoga što znače