RIJETKE B O L ESTI
Hemolitičko – uremijski sindrom (HUS) Martin Martinović, dr. med., spec. pedijatar u OB-u "Dr. Josip Benčević", Slavonski Brod martinovicmartin@gmail.com
Kontakti Hrvatski savez za rijetke bolesti, Ivanićgradska 38 (u Domu zdravlja Zagreb - Istok), 10000 Zagreb. Besplatan broj Linije pomoći za rijetke bolesti: 0800 99 66; Telefon: 01/2441-393; Faks: 01/5534-905; e-mail: rijetke.bolesti@gmail.com; web: www.rijetke-bolesti.hr
Pokazalo se da je aHUS multifaktorska bolest u kojoj određenu ulogu igraju mutacije gena regulatora alternativnog sustava komplementa, njihovi polimorfizmi, pojedini okidači bolesti iz okoline te niz za sada nepoznatih okolnosti koji svojim međusobnim utjecajem izazivaju bolest
Hemolitičko – uremijski sindrom (HUS) je bolest definirana trijasom: hemolitička anemija, trombocitopenija i oštećenje funkcije bubrega u osnovi koje se nalazi trombotička mikroangiopatija, a uzrokovana je bakterijama koje u lumenu crijeva izlučuju Shiga toksin (ST - HUS). Stoga se ponekad ova bolest naziva i klasični ili tipični, dijareja pozitivni HUS i čini veliku većinu (90 – 95%) slučajeva HUS – a u djece. Atipični hemolitičko – uremijski sindrom (aHUS) se definira kao primarna bolest uzrokovana poremećajem u aktivaciji i regulaciji alternativnog sustava komplementa u podlozi koje stoje genetske abnormalnosti. Postoji još i pojam sekundarnog HUS-a koji uključuje sve pojavne oblike HUS–a, u podlozi kojih se nalazi vrlo raznovrsna etiologija, pri čemu poremećaj sustava komplementa zauzima manju ili veću ulogu. Ponekad se klasični (ST - HUS) ubraja u ovu podskupinu sekundarnog HUS-a. Uzroci sekundarnog HUS–a mogu biti: invanzivna infekcija bakterijom Streptococcus pneumoniae, infekcija HIV–om, gripa, ostale virusne bolesti, maligne bolesti ili kemoterapija i radioterapija u sklopu liječenja iste, transplantacija koštane srži ili solidnih organa, sistemne upalne autoimune bolesti (npr. sistemski lupus eritemazosus, antifosfolipidni sindrom), maligna hipertenzija, neki lijekovi, npr. kalcineurinski inhibitori, neke glomerulopatije itd., te, u djece, rijetka nasljedna metabolička bolest metilmalonska acidurija s homocistinurijom uzrokovana poremećajem u metabolizmu kobalamina (vitamin B12). U daljnjem tekstu bit će riječ isključivo o pri-
60
marnom, komplementom posredovanom, genetski uzrokovanom, aHUS–u s obzirom na njegovu specifičnu patofiziologiju, dijagnostički postupak i liječenje.
Epidemiologija
aHUS je vrlo rijetka bolest. Prema nekim procjenama, u SAD–u je godišnja incidencija 1 - 2 slučajeva na milijun osoba. Vrijeme pojavljivanja bolesti varira od novorođenačke do odrasle dobi. Bolest se u oko 60 % slučajeva javlja u dobi do 18 godina, i to najčešće do napunjene druge godine života. Općenito, ako se HUS javi u odrasloj dobi tada češće treba pomišljati na sekundarne uzroke, dok je u pedijatrijskoj populaciji češći aHUS uzrokovan poremećajem regulacije komplementa. Bolesti često prethodi kao okidač akutna infektivna bolest (npr. infekcija gornjeg respiratornog trakta, gastroenterokolitis, varičele, gripa). Pokazalo se da je aHUS multifaktorska bolest u kojoj određenu ulogu igraju mutacije gena regulatora alternativnog sustava komplementa, njihovi polimorfizmi, pojedini okidači bolesti iz okoline te niz za sada nepoznatih okolnosti koji svojim međusobnim utjecajem izazivaju bolest.
Patogeneza
Kao što je to naglašeno u početku, primarni aHUS je bolest uzrokovana poremećajem regulacije alternativnog sustava komplementa. Manjak ili poremećena funkcija inhibirajućih regulatora (CFH, CFI, MCP, trombomodulin) ili pojačana količina ili aktivacija promocijskih regulatora (CFB, C3) dovode do nekontrolirane neselektivne