SVEUČILIŠTE U ZAGREBU | ARHITEKTONSKI FAKULTET | DIPLOMSKA RADIONICA AK.GOD. 2019./2020. | MENTOR: PROF. NENAD FABIJANIĆ | STUDENT: LEILA NANUK
pomogli pri izradi ovog diplomskog rada, svom mentoru, prof. Nenadu Fabijaniću, svojoj majci Jasmini Nanuk Nastevski, sestrama, Ulli i Tini Nanuk, baki Nevenki i djedu prof.dr.sc. Sulejmanu Redžepoviću te svojim prijateljima, Katarini Mustać, Maji Močibob, Ivanu Mimici, Mihaeli Tomić, Filipu Periću, Deši Jelavić i Niki Vidić na punoj podršci i pomoći. Diplomski rad posvećujem Djedu.
predgovo
Srdačno zahvaljujem svima, koji su mi
sadržaj
00 01 02 03 04
UVOD
KLUBOVI
05
LOKACIJA
REFERENCE
PROGRAM
LITERATURA
00
UVOD
[noun]
club klub
Middle English (denoting a heap or lump): partly imitative, reinforced by Middle Low German klumpe and Middle Dutch klompe; related to club. Middle English: from Old Norse clubba, variant of klumba; related to clump. early 17th century (as a verb): formed obscurely from club.
circa 1200, “thick stick wielded in the hand and used as a weapon,” from Old Norse klubba “cudgel” or a similar Scandinavian source (compare Swedish klubba, Danish klubbe), assimilated from ProtoGermanic *klumbon and related to clump (n.). Old English words for this were sagol, cycgel. Specific sense of “bat or staff used in games” is from mid-15c. The club suit in the deck of cards (1560s) bears the correct name (Spanish basto, Italian bastone), but the pattern adopted on English decks is the French trefoil. Compare Danish klr, Dutch klaver “a club at cards,” literally “a clover.” The sense “company of persons organized to meet for social intercourse or to promote some common object” (1660s) apparently evolved from this word from the verbal sense “gather in a club-like mass” (1620s), then, as a noun, “association of people” (1640s).
ANTOLOGIJSKI PRIMJERI Prema dostupnim izvorima, raniji oblici noćnih klubova javljaju se već krajem 19. stoljeća u Europi i Sjevernoj Americi (Holland, 2018) ili početkom 20. stoljeća kada nastaju mjesta za zabavu, predstave, druženja i okupljanja koja bi danas nazvali noćnim klubovima (Moss 2010). Broj i vrste klubova neprestano su se umnožavali tokom 20. stoljeća (Laughey, 2006, prema Moss, 2010) i u vitalnom su međuodnosu sa subkulturama tog razdoblja. ''Subkulture su utjecale na glazbu, modu i umjetnost, a klubovi su im pružali mogućnost okupljanja'' kaže u jednom telefonskom intervjuu Jochen Eisenbrand, glavni kurator izložbe ''Night Fever. Designing Club Culture 1960 – Today'' postavljene prošle godine u Vitra Design Museumu u Njemačkoj (Holland, 2018). Tako su klubovi, kao glavna žarišta okupljanja mladih, neminovno utjecali na kulturu, glazbu, modu i cjelokupnu umjetničku praksu (i vice versa), a uz to su za arhitekte i dizajnere služili kao poligon za inovacije i testiranja nekonvencionalnih oblika življenja, obzirom da za tipologiju noćnog kluba nije bilo presedana. Opći karakter klubova drastično se mijenja kroz drugu polovicu 20. stoljeća pojavom novih glazbenih žanrova i političkih preokreta kao što su bili rušenje Berlinskog zida, gentrifikacija New Yorka 80-ih i 90-ih ili ekonomska kriza u Detroitu (Eisenbrand, prema Bucknell, 2018). Pojava house glazbe prekida disco eru i brišu se granice između zabave i performansa, kluba i kulta i uvodi jednu novu arhitektonsku estetiku noćnog kluba, koja naglašava povratak praznih i napuštenih prostora – uglavnom industrijskih skladišta (Bucknell, 2018, str. 156.). Danas se povremeno stavlja pod upitnik opstanak tipologije noćnog kluba zbog kulturoloških promjena posljednjih desetljeća: ‘’Klubove su zamijenili festivali, barovi i kafići, a ljudi mijenjaju plesni podij za teretanu i aplikacije za izlaske kao posljedica promjene načina života i društvenog ponašanja. Ipak, usprkos ovim preprekama, nova mjesta se i dalje otvaraju, a zabave se nastavljaju.’’ tvrdi Catherine Rossi, kuratorica prethodno spomenute izložbe (Duguid, 2018).
15
WELCOME TO THE CLUB: HOW SOVIET AVANT-GARDE ARCHITECTS REIMAGINED LABO
“Constructivist painter and designer El Lissitzky argued that the Church and the Palac sources which belong to our new order” needed to be established. Lissitzky saw the c
izvor: https://www.calvertjournal.com/articles/show/8735/welcome-to-the-club-soviet-avant-garde-archi
- uloga klubova: diseminacija boljševičke propagande, mjesta za odmor i rekreaciju, zabavu, odno prostora)
- privatizacija javnih površina u tranzicijskom razdoblju, eksperimenti s klubovima se pojavljuju i prenamjenjivanjem crkava, stambenih prostora i štala za potrebe proletarijata - klubovima se kompenzira nedostatak stambenih prostora u poslijeratnom razdoblju. - spavaonice – dom služi isključivo spavanju
- Lenin i njegova supruga imali su različite poglede na ulogu kluba (L: širenje propagande, K: javni dvoje? - javlja se i teatar u sklopu klubova - od 1929 do 1936 izgrađeno preko 100 klubova u Moskvi, sindikati postaju glavni naručitelji, potiču
- Rusakov Workers’ Club: Melnikov eksperimentira s uporabom prostora, pokretne pregrade, fles
- većina ih danas propada ili su prenamijenjeni (npr. trgovine), ostaje memorija napuštene utopije
“This architeture was ahead of it’s time: very ingenious, practical, innovative,” Meliko better, more organised, more pragmatic — and I’m a pretty optimistic person... Maybe izvor: https://www.calvertjournal.com/tiles/show/2289/constructivist-project-natalia-melikova
Ilya Golosov, Zuev club, 1928 Konstantin Melnikov, Kauchuk Club, 1927 Konstantin Melnikov, Svoboda Factory Club, 1927 Konstantin Melnikov, Dorhimzavod Club, 1929 Konstantin Melnikov, Burevestnik Union Club, 1929 Konstantin Melnikov, Rusakov Workers’ Club, 1929 Alexander Rodchenko, Lenin’s Workers’ Club, 1925 (neizveden, rađen za Expo u Parizu)
OUR AND LEISURE
ce represented “the power sources of the old order”, and that “new power clubs as nothing short of “workshops for the transformation of man”.
itects-labour-leisure-workers
osno mjesta dnenog boravkavan vlastitih domova (prenapučenost stambenih
istovremeno sa stupanjem sovjetskog režima na vlast, započinje se
i dnevni boravak) – iz toga proizlazi arhitektonski izazov – kako objediniti to
izgradnju klubova
skibilan prostor
e
RUSIJA · 1900. – 1950.
ova says. “On some level, they are optimistic buildings, trying to make life e there’s something in that shared optimism?”
"Studio 54 has come to represent the visual height of discoera America: glamorous people in glamorous fashions, surrounded by gleaming lights and glitter, dancing 'The Hustle' in an opera house," said exhibition curator Matthew Yokobosky. - mjesto okupljanja dizajnera, umjetnika i javnih ličnosti - preuzima bitnu ulogu u društvenom životu
SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE · 1950. – 1990.
SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE · 1950. – 1990.
[Exhibition] Radical Disco: Architecture and Nightlife in Italy, 1965 – 1975
- izložba se bavi propitivanjem veze između arhitekture i nočnog života u Italiji 60-ih i 70
- Radical Design: pokret u kojem sudjeluju grupe arhitekata poput Gruppo 9999, Superst arhitekture, arhitekturu vide kao alat društvenih promjena (pitanje uloge arhitekta u dru
- društveno orijentirani arhitekti – klubove vide kao mjesta multidisciplinarne eksperim
- prvi se otvara u Rimu, 1965. godine (Manilo Cavalli, Francesco i Giancarlo Capolei), u nje
- talijanski klubovi tog razdoblja poznati su pod nazivom Pipers, koji je preuzet od naziva - u Firenzi osnovan kolegij na tu temu (na temu Pipersa – zajednički naziv klubova)
Pietro Derossi, Giorgio Ceretti and Riccardo Rosso, Pipers, Torino Gruppo Strum, La Fine del Mondo, Torino, 1966 Gruppo Strum, L’Altro Mondo, Rimini, 1968 Superstudio, Mach 2, Fireza, 1967 Gruppo 9999, Space Electronic, Firenza, 1969 (performansi, povrtnjak) Ugo La Pietra, Bang Bang, Milano, 1968 (ulaz kroz butik) Gruppo UFO, Bamba Issa, Toskana, 1969 (inspiracija Mickey Mouseom)
0-ih godina prošlog stoljeća
tudio, UFO – nezadovoljni nametnutim ograničenjima poslijeratne moderne uštvu); mišljenje dijele i modernisti…
mentacije, kreativnog oslobađanja
emu djela Andyja Warhola i Piera Manzonija
ITALIJA · 1950. – 1990.
a prvog kluba
“After the fall of the Berlin Wall, nightclubs began filling abandoned spaces in the city’s east. Tresor, pictured here, once occupied the vaults beneath a forgotten department store.”
NJEMAČKA · 1990. – DANAS
NOĆNI KLUBOVI BRODOGRADILIŠNOG OTOKA Prema Szávoszt-Vassu, izgradnja industrijskih građevina započinje nakon osnutka brodogradilišta pod inicijativom grofa Istvána Széchényija, 1835. godine. Nešto manje od godinu dana kasnije na vodu se pušta prvi brod izgrađen na otoku, a još tri godine kasnije izgrađen je prvi trajekt na ovom kontinentu, imena Sophie. Povodom izgradnje brodogradilišnog kompleksa dolazi do povezivanja manjeg i većeg otoka. Inženjeri pristižu iz Engleske, a radnici iz Nizozemske i Italije. Brodogradilište opstaje do 1988. godine, nakon čega dolazi do rušenja većine hala i postrojenja (Szávoszt-Vass, 2013). Prenamjena zadržanih građevina započinje nekoliko godina kasnije te završava približno 1997. kada prvi noćni klubovi stupaju u funkciju. Danas, na prostornim planovima grada vidimo kako je cijela zona bivšeg brodogradilišnog kompleksa pod povijesnom zaštitom što upućuje i na njezin kulturni značaj. Zahvat prenamjene se stoga provodi isključivo unutar zadanih gabarita zgrada, na nekoliko neporušenih postojećih objekata. Eksterijeri prenamijenjenih radionica, montažnih hala i spremišta, očuvani su u izvornom stanju, a svojim oblikovanjem postavljaju primjer klasičnog oblikovanja industrijskih i tehničkih zgrada u doba Austrougarske Monarhije. Stilski slične građevine iz tog razdoblja pronalazimo diljem teritorija bivše monarhije, pa tako i u Zagrebu, gdje su nam poznati Glavni željeznički kolodvor i kompleks bivših strojarnica arhitekta mađarskog porijekla, Ferenca Pfaffa. Uz prije spomenutu prenamjenu postojećih, gradi se tek nekoliko novih objekata otvorenog karaktera koji su se koristili isključivo u ljetnim mjesecima, dok su ostali klubovi bili otvoreni tokom cijele godine, a zabave u njima su trajale od utorka do nedjelje. Privukli su mnoge turiste od kojih bi neki u Budimpeštu dolazili prvenstveno zbog noćnog života, a nudili su se raznovrsni aranžmani kako bi se
26
ispunili zahtjevi svih posjetitelja.
Kolaž političke tematike, nastao nakon hapšenja i zavaranja klubova, prikazuje Lászla Vizovitzkija kako šalje pisma u zgradu parlamenta iz zatvora, izvor: tldr.444.hu
27
MAĐARSKA · 1997. – 2014.
Najveći intenzitet korištenja klubova tokom godine tekao je u ljetnim mjesecima, a tokom tjedna sa subote na nedjelju kada bi klubovi ostali otvoreni najmanje 15 sati u istom mahu (od 23h u subotu navečer do 14h u nedjelju ujutro). Klubovi su bili u funkciji svega sedamnaest godina, točnije u razdoblju od 1997.-2013./2014., a svoj prosperitet su proživjeli u periodu između 2005. i 2012. godine te su predstavljali pojam budimpeštanskog noćnog života i zabave, prije no što su nadležne vlasti uhitile vlasnika većine svih tadašnjih budimpeštanskih klubova, Lászla Vizovitzkija (Sarkadi, 2016). Posljednji oproštajni tulum bio je planiran početkom 2014. godine, međutim nikada nije održan (Hajógyári-Sziget – Az utolsó buli, 2014.). Sudbina kompleksa je zasad neizvjesna.
DISPOZIC Dok su zgrade izvana zadržane u izvornom stanju, s izuzetkom manjih dogradnji (poneka nadstrešnica ispred ulaza), interijeri su većinom bili značajno izmijenjeni u odnosu na svoje prvobitno stanje. Umetanjem sustava galerija i stepenastih platformi, međusobno povezanih mostićima, rampama ili stubištima ostvareni su bolja iskorištenost tlocrtne površine i povezivanje pojedinih dijelova te se unutar svakog kluba na višim ili povišenim pozicijama u presjeku formiraju VIP sektori s vlastitim barovima, sanitarijama i velikim brojem lounge zona opremljenih setovima za sjedenje. Na VIP zone u pravilu se vezao i niz prostorija s ograničenim pristupom gostima, ponekad i posebnim sadržajima kao što su salon za masažu, frizer i vizažist. Na nižim visinskim kotama u ovim klubovima najčešće nalazimo glavni plesni podij s pripadajućim barom ili barovima, sanitarijama, ulaznim prostorom i njegovim loungeom, blagajnom i garderobom te druge tehničke prostore i popratne sadržaje.
SHEME
U narednim poglavljima slijedi detaljniji pregled tri, po nastanku međusobno najrazličitijih klubova: prenamijenjena bivša radionica, prenamijenjena olupina broda i novoizgrađeni klub za ljetne izlaske na otvorenom - svaki klub je primao ljubitelje međusobno drugačijih glazbenih žanrova.
CIJSKE
STUDIO Na jugozapadnom kraku otoka tako je nastalo desetak klubova. Gradska uprava kontrolirala je sjeverni dio otoka (oko dvije trećine njegove površine u iznosu od 118 hektara), posljedicom postupka privatizacije južnog dijela otoka provedene početkom ovog desetljeća (Bogár, Somlyódi, 2016). Jedini pristup na jugozapadni krak otoka bio je moguć s južnog mosta ‘’H’’. Najbliže ulazu smjestio se jedan od svojevremeno najvećih noćnih klubova-kazališta u središnjoj Europi, Studió, čija je tlocrtna površina iznosila preko 3320 m². S obzirom na veliku visinu poprečnog bazilikalnog presjeka zgrade, u njezinoj su unutrašnjosti projektirane tri etaže, međusobno povezane stubištima i galerijama. Novoprojektirane etaže nosile su postojeći široki čelični stupovi bivše radionice. Svaka etaža projektirana je na način da ima vlastiti bar i pripadajuće sadržaje, a međusobno ih je u prostornom i vizualnom smislu povezivao višeetažni središnji prostor. Iznutra zazidani otvori omogućivali su odvijanje zabava do ranojutarnjih ili po potrebi ranopopodnevnih sati. U interijeru prilagođenom prije svega funkciji, osim elemenata industrijske arhitekture dominirale su tri boje: narančasta, crna i bijela. Svi čelični elementi bili su naglašeni narančastom bojom, što je osim bojanja nosive konstrukcije podrazumijevalo bojanje rukohvata, ograda, odnosno stubišnih tetiva. Koristili su se materijali otporni na habanje, kao što su na primjer crne gumene obloge podova koje su mogle podnijeti veći intenzitet korištenja, ili privremeni materijali koje je bilo potrebno mijenjati svako toliko (bijele tekstilne zavjese uz rubove galerija, u separeima ili boksovima plesačica koji su zauzimali jedan cijeli zid u njegovoj punoj visini).
Pristup u zgradu posjetiocima bio je moguć preko glavnog ulaza naglašenog svjetlećom strehom radi lakše kontrole velikog broja ljudi. U ulaznom holu smještaju se blagajna i garderoba te su naglašeni ulazi na plesni podij i stubište koje vodi u VIP zonu. Plesni podij bio je omeđen s dviju svojih kraćih strana poluetažama VIP zona, na jednoj od kojih se nalazio i povišeni DJ pult s prostorima za plesačice na svojim bočnim stranama. U samom središtu podija bio je smješten razmjerno velik kružni otok za posluživanje pića što je omogućivalo približno jednaku dostupost velikom broju ljudi. Iznad plesnog podija nalazilo se višeetažni prostor s međusobno povezanim galerijama od kojih je svaka zasebna etaža imala vlastiti manji bar i bijele garniture za sjedenje smještene uz zidove na način da je strana galerije koja gleda na središnji prostor slobodna. Galerije VIP zone bile su fizički odvojene od ostalih dijelova kluba te su se ponajviše razlikovale po svom položaju unutar kluba i opremljenosti – neposredna blizina DJ-a, pogled na cijeli središnji prostor kluba, veći broj sjedećih garnitura i mogućnost neposrednog prijelaza u susjedni noćni klub, s kojim je dijelio zid. Bitan dio cjelokupnog dojma i zabave činili su akrobati, performeri, plesači i plesačice te njihovi raznovrsni i često neočekivani nastupi u toku noći. Središnji prostor svojom je visinom omogućavao akrobatima da izvode svoje plesne točke viseći i preokrećući se u zraku na trakama bijele svile ovješene o krovnu konstrukciju, a tlocrtna površina podija pružala je mogućnost postavljanja privremenih podija/pozornica za performere ili razne izvođače. Po tim događajima je ovaj klub postao sinonimom za noćno kazalište.
Klub Dokkoló svoje je ime dobio po tome što se njemu pristupalo preko doka za koji je on bio privezan, obzirom da je riječ o prenamijenjenoj, poprilično neuglednoj brodskoj olupini približne tlocrtne površine 180 m². Kontrola ulaza odvijala se na molu, nakon čega se stupalo u unutrašnjost broda. Konstantno prenapučen nizak i uzak prostor plesnog podija nije dozvoljavao dovoljnu slobodu kretanja prisutnima, dok je također problem predstavljao volumen zraka u odnosu na broj ljudi. Na plesnom podiju bilo je postavljeno par plesnih šipki, a uz ulaz s jedne strane se nalazio bar za posluživanje pića, te u njegovom nastavku hodnik na koji su se vezali prostori sanitarija i nekoliko brodskih kabina. Za prostorom garderobe nije bilo potrebe jer je klub radio isključivo tokom ljetnih mjeseci. Prolaskom do kraja hodnika bio je moguć izlazak u vanjski prostor iz kojega je usko stubište vodilo do prostora djelomično natkrivene palube na katu. Na palubi se nalazio bar s pripadajućim prostorom za sjedenje i niz ležaljki za odmor. Cjelokupni dojam koji je unutarnji prostor ostavljao bio je pomalo zapušten i skučen, dok je paluba na katu predstavljala najotvoreniji i prostraniji dio kluba.
Najsjevernije od ulaza na otok, smjestio se jedan od otmjenijih klubova u gradu, imena Bed Beach. Svojim oblikovanjem nalikovao je karakterističnom plažnom objeku te je bio jedan od dvaju novoizgrađenih objekata na području promatranog dijela Brodogradilišnog otoka. Ime kluba bilo je istaknuto otprilike dva metra visokim polegnutim slovima s lijeve strane ulaza. Na ulazu, nakon prolaska kontrole, pristupalo se pultu blagajne od koje se ravno nastavljao prolaz do plesnog podija, dok je desno od blagajne crvenim tepihom naznačen prolaz usmjeravao VIP goste koje je po običaju dočekivao menedžer kako bih ih otpratio do VIP zone koja se nalazila na izdignutom dijelu iza DJ-a. Na oba ulaza su se neposredno vezali šankovi za posluživanje pića te nekoliko visokih stolova s mjestima za sjedenje. Uz rub plesnog podija fotelje sa stolovima, a od njih ogradom odvojen nenatkriveni dio kluba, terasa s koje se pruža pogled na rukavac rijeke Dunava. Sav namještaj, drveni stupovi i grede pravilnog rastera, ograde, mnogobrojne zavjese i namještaj bili su bijele boje koja je reflektirala roze i plave svjetlosne zrake reflektora. Bjelina je isticala plitke plave bazene s bijelim umjetnim lopočima iznad kojih su se izdizale platforme s garniturama za sjedenje. Klub je služio ljubiteljima house elektroničke glazbe i ljubiteljima modnih revija. Centralni pult za posluživanje ‘’U’’ oblika bi se prilikom modnih revija transformirao u modnu pistu. Pogled na njega bio je najpovoljniji iz VIP sektora u kojemu su se denivelacijama poda stvarale zasebne cjeline: zone za sjedenje, separei i jedan izdvojeni centralni prostor na istaknutoj poziciji odmah iza leđa DJ-a. Cijeli VIP sektor bio je deniveliran od plesnog podija za barem trećinu cjelokupne visine etaže. Unutar sektora, zone sa stolovima su se formirale od po dva dvosjeda i jednog stola. Separei su u odnosu na potez te zone bili izdignuti za otprilike pola metra i komotno su mogli ugostiti do 12 ljudi, dok je pravokutni centralni prostor iza DJ pulta bio ograđen, a na tri stranice njegova perimetra nalazila se garnitura za sjedenje orijentirana prema plesnom podiju. Iz VIP sektora bio je moguć pristup jedinom potpuno zatvorenom dijelu građevine koji je predstavljao niz prostorija bez ikakvih otvora osim vrata za goste koji su zahtijevali viši stupanj privatnosti.
34
TRENUTAČNO STANJE I PLANOVI ZA BUDUĆNOST Danas južni krak Brodogradilišnog otoka, nekadašnje žarište noćnog života, zjapi napušten i prazan. Nikada nije došlo do 2014. godine planiranog posljednjeg tuluma na otoku. Političko-ekonomske okolnosti poslovanja vlasnika Lászla Vizovitzkija i njegovih partnera iziskivale su stroge zakonske mjere, nakon kojih su zgrade bivšeg brodogradilišta napuštene te se 2014. godine otok u svojoj cijelosti vraća u državno vlasništvo. Taj događaj onemogućio je tada aktualne planove izraelskih investitora koji su na otoku namjeravali izgraditi kockarnice i hotele. Obzirom na to da ovaj otok obiluje povijesno vrijednom baštinom kao što su ruševine Hadrijanove palače, ostaci sela iz doba Arpadovića, arheološka nalazišta i objekti industrijske graditeljske baštine, 2016. godine ministarstvo donosi odluku o nominaciji otoka za UNESCO-vu zaštitu. Neposredno prije glasovanja UNESCO-a o svjetskoj baštini, mađarske su vlasti krajem svibnja tekuće godine uklonile Brodogradilišni (Starobudimski) otok s popisa lokacija preporučenih za status svjetske baštine (Batka, 2019). Iz planova grada i razvojnih koncepcija iščitavamo uočene infrastrukturne, sportsko-rekreacijske i turističke potencijale, odnosno povijesnu i baštinsku vrijednost obuhvata. Prepoznata je također i potreba intenzifikacije korištenja otoka s ciljem očuvanja i naglašavanja njegovih vrijednosti. Kako bi se to postiglo, prvo se predviđa rehabilitacija onečišćenih i napuštenih zemljišta, a uz to je naglašena potreba boljeg prometnog povezivanja otoka s kopnom, posebice pješačkog i biciklističkog, te se u tu svrhu predlaže izgradnja nekoliko pješačkih mostova. Funkcionalnim ciljem se smatra ulaganje u razvoj obalnih područja navedene zone kako bi ona postala jednom od prestižnih gradskih predjela unutar kojeg se smještaju kulturne, društvene i javne ustanove gradske i državne samouprave, odnosno stambeni i drugi sadržaji sa svrhom postizanja mješovitosti (Budapest Főváros Önkormányzata, 2013). Planiranje novih i održavanje postojećih zelenih površina, odnosno realizacijom svih drugih razvojnim planom predviđenih sadržaja, zona Brodogradilišnog otoka ima neupitan potencijal postati jednom od najatraktivnijih mjesta u gradu. Letak s najavom zadnjeg tuluma, izvor: www.pulzar.hu 36
zakljuÄ?
čak
Kroz prethodno provedenu analizu primjera uočavamo kako je procvat noćnih klubova u najvećoj mjeri prisutan u državama bivših ili trenutnih represivnih političkih režima. Stvaranjem korelacije i povezivanjem tih fenomena dolazimo do teze kako su klubovi svojevrsna društvena dramatizacija slobode. No, pri pokušaju potpune definicije pojma kluba i otkrića izvora njegova nastanka, nužan je povratak u vremenu točno stotinu godina unazad. U začetku formiranja nove tipologije pronalazimo nekoliko presudnih čimbenika koji su pridonijeli njenom razvoju, odnosno koje su utjecale na percepciju pojma kluba te ih možemo podijeliti u naredne točke po vremenskom slijedu:
(1) povijesni uzor: koncept kazališta kao povijesnog ishodišta
društvenog života u europskoj kulturi – analogno nekadašnjoj ulozi kazališta kulminacija društvenog života u klubovima
(2) politički model: ruski klubovi – Leonidov klub novog socijalnog
tipa, Rusakovi klubovi u Leninovo doba, formiranje društvenih centara i pojava konstruktivističke kovine Društvenog zgusnjivača (Social condenser) kojeg kasnije preuzima Rem Koolhaas; ukidanje privatnog vlasništva
(3) društveni inkubator: klubovi kao pokretači društvenog života, mjesta okupljanja istomišljenika, studenata, umjetnika i slično, tijekom 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća, mjesto okupljanja društvenih skupina koje su utjecale na umjetnost, modu i politiku svog doba (studentskih protesti)
(4) pojava kapitalizma i narušeni ritam rad-odmor-zabava, klubovi
postaju mjesto za elitu – za razliku od 60-ih i 70-ih, prosječan čovjek radi veći broj sati dnevno, zabava se spaja s vremenom predviđenim za spavanje i klubovi postaju isključivo noćni – amerikanizacija pojma kluba - vraćanje privatnog vlasništva.
39
OS glavna
S
1
B.2
2
1 LOKACIJE I POPIS SADRŽAJNO RELEVANTNIH OBJEKTATA
2
B PAROMLIN
B.3
B.1 KONCERTNA DVORANA
B.4
LISINSKI / MARIJAN HABERLE B.2 KAZALIŠTE KOMEDIJA B.3 MUZIČKA AKADEMIJA
B.5
B.4 HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE B.5 AKADEMIJA DRAMSKE
B.3
UMJETNOSTI
B.4
3
UREĐENE JAVNE POVRŠINE
B.5
1
KAPTOLSKI TRG
2
TRG BANA JELAČIĆA
3
ZELENA POTKOVA
4
SVEUČILIŠNA LIVADA
3
ŽELJEZNIČKA PRUGA NIZ JAVNIH POVRŠINA
B
UREĐENE POVRŠINE
B.1
4
B
B.1
M 1:5000 0
4
100
200
S
ANALIZA ŠIREG PODRUČJA Osnovni cilj bio je predvidjeti mogući scenarij korištenja jednog vrijednog gradskog prostora koji, unatoč svojoj trenutnoj zapuštenosti, posjeduje potencijal gradotvornog karaktera. Područje između Paromlinske i Trnjanske ceste nastavlja se u produžetku središnje gradske avenije koja je planirana u nastavku osi istočnog poteza Zelene potkove. Prekid kontinuiteta avenije (u prostornom smislu) posljedica je prolaska željezničke pruge te je jedan od glavnih urbanističkih problema današnjice naslijeđen s kraja 19. stoljeća dolaskom željeznice u Zagreb. Kako duž Zelene potkove, tako i uz potez glavne gradske avenije, smještane su zgrade kulturnog, društvenog i javnog značaja. Stoga, unutar obuhvata između Paromlinske i Trnjanske ceste, ovim se projektom predviđa smještaj sadržaja sličnih obilježja koji predmetni obuhvat aktiviraju na sebi svojstven način.
B.2
B.2
1
1
2
2
B.3 B.4
B.5
B.3
3
3
5
B
B.1
B
B.1
4
4
45
B A
C 2d 2a
1a 2b 1b
1c
1f
1d 1e 2c
D E
F
ANALIZA ZATEČENOG STANJA Teren u području obuhvata u blagom je nagibu od sjevera prema jugu, visinska kota terena iznosi oko 115,0 m.n.m. Kota visokih podzemnih voda evidentirana na ovom prostoru kreće se od 109,0-110,0 m.n.m., dok se kota niskih voda kreće od 107,0-108,0 m.n.m. Postojeća izgradnja unutar obuhvata svodi se na devastirani dio nekadašnjeg industrijskog kompleksa Paromlina (oznake 1a-1f; 2a-2d), u njegovoj užoj gravitacijskoj zoni nalazimo niz javnih, kulturnih i društvenih zgrada (oznake A-F) te bivše radničko naselje istočno od njega.
ZGRADE INDUSTRIJSKOG KOMPLEKSA
LEGENDA GRANICA OBUHVATA KOLNI PROMET PJEŠAČKI PROMET ŽELJEZNIČKI PROMET POVRŠINE PARKIRALIŠTA UREĐNE JAVNE POVRŠINE
1 a
ZGRADA RAVNATELJSTVA
1 b
ZGRADA MLINA / UKLONJENA
1 c
ZGRADA TRANSMISIJE
1 d
SKLADIŠTE BRAŠNA
1 e
ZGRADA SILOSA
1 f
DIMNJAK / UKLONJEN
2 a
STAMBENA I GOSPODARSKA
ZGRADA
2 b
ZGRADA POSLOVNICE
2 c
ZGRADA SUŠIONICE I SKLADIŠTA
2 d
STAMBENA ZGRADA
POSTOJEĆE GRAĐEVINE IZVAN OBUHVATA
M 1:2500 0
50
100
S
M 1:2500 0
50
100
S
1
GLAVNI KOLODVOR
2
POŠTA
3
AUTOBUSNI KOLODVOR
4
ZGRADA GRADSKOG
POGLAVARSTVA
5
KONCERTNA DVORANA LISINSKI
6
PALAČA PRAVDE
47
B A
C
? 1e
D E
F
PLANIRANO STANJE - NADZEMNO Prepoznata je potreba regulacije prometne mreže i rješenja završetka glavne gradske osi. Na problem neartikuliranog središnjeg prostora u predjelu željezničke pruge odgovorilo je do sada nekoliko studija i planova raznih autora te su za potrebe ovog projekta usvojene premise studije ‘‘Integrirani grad’’. GUP-om grada Zagreba predviđa se gradnja i uređenje osnovne ulične mreže, trgova i drugih nekategoriziranih ulica tako da se osigura usklađen razvoj javnog, pješačkog i biciklističkog prometa te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojeće i formiranje nove mreže javnih urbanih prostora. LEGENDA
SHEMATSKI PRIKAZ POSTOJEĆEG STANJA/ PROMETNA INFRASTRUKTURA
GRANICA OBUHVATA KOLNI PROMET PJEŠAČKI PROMET ŽELJEZNIČKI PROMET PODZEMNA IZGRADNJA OBRIS KOMPLEKSA PLANIRANA IZGRADNJA POSTOJEĆA IZGRADNJA UREĐENE JAVNE POVRŠINE MM1:2500 1:2500 00
50 50
100 100
SS
49
-3.50
-3.50 -3.50
-3.50
PLANIRANO STANJE - PODZEMNO Drugi značajan urbanistički problem Zagreba je nedostatak parkirnogaražnih mjesta u centru grada. Na području između željezničke pruge i završetka avenije tokom vremena stihijski su se formirale površine za parking. Smještaj istih podzemno, na više etaža, omogućilo bi sklanjanje velikog broja vozila unutar zone neposrednog središta grada, time optimalno odgovarajući na funkcionalne i estetske zahtjeve područja koje bi po svom značaju trebalo pripadati središtu grada.
LEGENDA
SHEMATSKI PRIKAZ POSTOJEĆEG STANJA/ PARKIRALIŠNA MJESTA
CESTE NADZEMNO PRISTUP GARAŽAMA/RAMPE DISTRIBUCIJSKA ETAŽA ŽELJEZNIČKI PROMET PRESJEČEN TEREN IZGRADNJA NADZEMNO POVRŠINE PODZEMNIH GARAŽA
M 1:2500 0
0.00 = 115,8 mnv 50
M 1:2500 0
100
S
0.00 = 115,8 mnv 50
100
S
51
BL
gradski
LOK
i
SMJERNICE GENERALNOG URBANISTIČKOG PLANA Na području obuhvata natječaja, GUP-om je planirana zona mješovite - pretežito poslovne namjene M2. Prema odrednicama GUP-a, na tim se površinama mogu graditi i jednonamjenske građevine (poslovne, javne i društvene, iznimno stambene namjene) i uređivati prostori među ostalim, javne i društvene namjene, javne garaže i druge namjene koje dopunjuju osnovnu namjenu zone, ali je ne ometaju.1 Predmetno područje svrstano je u konsolidirano gradsko područje planske oznake (2.9.) - „Uređenje i urbana obnova prostora visoke gradnje“ te su određena opća i detaljna pravila kao slijedi: Opća pravila: • obnova i dovršetak urbane matrice gradnjom novih građevina, interpolacijom, rekonstrukcijom i zamjenom trošnih građevina uz omogućavanje promjena oblika i veličine građevnih čestica • očuvanje elemenata identiteta (elementi urbane matrice s naglaskom na vrijednim neizgrađenim prostorima i pješačkim pravcima, ambijentalna obilježja i prostorni doživljaji, izvorne graditeljsko-oblikovne karakteristike i sl.) • podizanje urbanog standarda rekonstrukcijom postojeće i gradnjom nove ulične mreže i komunalne infrastrukture te obveznim osiguravanjem prostora za prateće sadržaje • na zahvate u prostoru u zaštićenim dijelovima prirode i na kulturnim dobrima u ovom prostoru primjenjuju se i odgovarajuće odredbe iz točke 9. Mjere očuvanja i zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i nepokretnih kulturnih dobara, odluke o donošenju GUP-a.
1
Prema članku 11. Odluke o donošenju GUP-a grada Zagreba
54
Detaljna pravila: a) u zoni stambene i mješovite namjene • gradnja samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih građevinana jednoj građevnoj čestici moguće je graditi više građevina • izgrađenost građevne čestice je do 50%, osim za gradske projekte do 90% • najveći je koeficijent iskoristivosti nadzemno kin 3,0 za poslovnu, stambenu i stambeno-poslovnu namjenu • najmanji je koeficijent iskoristivosti nadzemno kin 1,5, osim za građevine javne i društvene namjene • najmanji prirodni hortikulturno uređen teren je 20%, osim za gradske projekte najmanje 10% • na gradnju na regulacijskoj liniji najmanja širina koridora ulice je 15,0 m • potreban broj PGM-a treba osigurati u zoni zahvata urbanističkog plana uređenja ili lokacijske dozvole, na vlastitom zemljištu, građevnoj čestici ili česticama, odnosno prometnicama u neposrednom kontaktu s građevnom česticom ili česticama • rekonstrukcija se izvodi uz obvezu zadovoljenja PGM. Izgradnja građevina viših od devet nadzemnih etaža eventualno i većeg kiin nadzemno od 3,5 omogućava se u zonama visoke gradnje oznake 2.9 posebno tamo gdje je takva gradnja preduvjet saniranja nekog gradskog područja, gdje se renoviraju enklave substandardne gradnje ili gdje takva gradnja rješava neki drugi gradski problem.2
2
Prema članku 56. Odluke o donošenju GUP-a grada Zagreba
55
propo VALORI zak KONSTRUKTERSKA
ozicije IZACIJA kljuÄ?ak konzervatora
propo
‘‘Zona obuhvata kulturnog dobra prostor je izraženih urbanističkih, arhitektonskih, kulturno-povijesnih i ambijentalnih vrijednosti naglašenog značaja za sliku grada te sukladno navedenom uvjetuju se sljedeće mjere zaštite: - potpuna konzervatorska zaštita visoko vrijedne povijesne strukture, spomeničkih obilježja, uređenje prostora prema detaljnim konzervatorskim propozicijama. U cilju očuvanja vizurnog koridora središnje gradske osi Katedrala-Glavni kolodvor-Zgrada Gradske vijećnice (zgrada Gradskog poglavarstava), Koncertna dvorana „Vatroslav Lisinski“-Most slobode, u dijelu zapadno od istočne osi ulice Hrvatske bratske zajednice, nije prihvatljiva nova nadzemna izgradnja. Prihvatljiva je nova izgradnja na prostoru kulturnog dobra maksimalne visine niže od visoko vrijednih zgrada mlina, transmisije i skladišta brašna. U cilju spomeničke prezentacije kulturnog dobra, novu izgradnju na navedenom prostoru, potrebno je afirmativno pozicionirati u odnosu na zgrade valorizirane kao građevni fond visoke vrijednosti. Sukladno različitoj valorizaciji i kategorizaciji građevnog fonda visoke vrijednosti te građevnog fonda izmijenjenih izvornih obilježja i bez posebnih obilježja provode se sljedeće mjere zaštite: 1. Građevni fond visoke vrijednosti valorizirane su: zgrada ravnateljstva, Koturaška 1 (1a); zgrada mlina urušeno (1b); zgrada transmisije (1c); zgrada skladišta brašna (1d); silos (1e); dimnjak urušeno (1f). Za zgradu ravnateljstva, Koturaška cesta 1 (1a), jedinu očuvanu zgradu iz prve faze razvoja Paromlina, određuje se očuvanje građevnog korpusa uz mogućnost adaptacije i prenamjene te restitucija izvornih detalja na pročelju. Za zgradu mlina, obzirom da je zgrada mlina (1b) urušena, predstavljala je najreprezentativniji i najprepoznatljiviji simbol sklopa, mjerama zaštite određuje se faksimilna restitucija građevnog korpusa s restitucijom detalja pročelja i bravarije, materijalima i oblikovanjem (format, vez i boja opeke) po uzoru na izvorna pročelja. Za zgradu transmisije (1c) određuje se očuvanje, obnova i prezentacija čelične nosive konstrukcije, uz mogućnost interpolacije nove konstrukcije za potrebe suvremene namjene objekta. Također, određuje se obnova građevnog korpusa s obnovom i restitucijom detalja pročelja i bravarije, materijalima i
ozicije oblikovanjem (format, vez i boja opeke) po uzoru na izvorna pročelja. Za zgradu skladišta brašna (1d), koja je najočuvaniji dio sklopa određuje se obnova građevnog korpusa i konstrukcije zgrade s obnovom i restitucijom detalja istočnog i dijela zapadnog pročelja (vijenac) i bravarije, materijalima i oblikovanjem (format, vez i boja opeke) po uzoru na izvorna pročelja. Također, određuje se i obnova strukturnih elemenata i međukatne konstrukcije. Za zgradu silosa (1e) određuje se obnova građevnog korpusa s obnovom i restitucijom detalja pročelja i bravarije, materijalima i oblikovanjem po uzoru na izvorna pročelja uz preporuku očuvanja postojećih dijelova tehnološke opreme. Za industrijski dimnjak (f) obzirom da je dimnjak urušen, a u svom povijesno-sociološkom i arhitektonsko-urbanističkom kontekstu predstavljao je uz zgradu mlina, najprepoznatljiviji i najreprezantativniji simbol sklopa, određuje se očuvanje memorije pozicije dimnjaka i vertikale u vizuri. 2. Građevni fond izmijenjenih obilježja i bez posebnih obilježja. Ponovnim utvrđivanjem stanja i provedenom revalorizacijom utvrđeno je da stambena i gospodarska zgrada, Koturaška cesta 3a (2a), zgrada poslovnice (2b), Zgrade sušionice i skladišta (2c), stambena zgrada,Koturaška cesta 3 (2d) i zgrada spremišta (2e), su građevni fond izmijenjenih obilježja i bez posebnih obilježja. 3. Neizgrađene zelene površine i soliterna stabla koja doprinose ambijentalnim vrijednostima lokacije Za neizgrađene zelene površine i soliterna stabla koja doprinose ambijentalnim vrijednostima.’’
konzervatora
izvor teksta: Zavod za prostorno uređenje grada Zagreba (2017). Program za javni natječaj za izradu arhitetonskourbanističkog rješenja za novu zgradu gradske knjižnice na lokaciji Paromlina u Zagrebu,
VALORI KONSTRUKTERSKA
Stručno mišljenje izrađeno je temeljem pregleda tehničkih dokumentacija i vizualnog pregleda iskusnog konstruktora u više vremenskih razdoblja. Prema stručnom mišljenju stanje konstrukcije zgrada je1: (2b) POSLOVNICA prizemna zgrada zidane konstrukcije bez vertikalnih serklaža zadovoljava sadašnje propise i nije potrebna rekonstrukcija - prema konzervatorskim uvjetima moguće je uklanjanje
1
(1b) MLIN nakon velikog požara 1988. godine i uklanjanja lijevanoželjezne nosive konstrukcije, preostali su samo fasadni zidovi danas: URUŠENA - na njenom mjestu projektirano je i izgrađeno parkiralište za vozila
(1c) TRANSMISIJA samostojeći zidovi su nestabilni na potres i potrebna je vrlo ozbiljna sanacija i pojačanje te izvedba nove unutarnje konstrukcije da se građevina dovede u korisnu funkciju
(1f) DIMNJAK novi tvornički dimnjak promjera 8 m pri dnu te visine 45 m, sagrađen je južno od postojećeg tridesetometarskog starog dimnjaka (ukolnjenog 1949. i 1965.) te je i on uklonjen 2014. godine
SMAGRA d.o.o. Zagreb, T.D: 02/2017. „Novelacija stručnog mišljenja o stanju konstrukcije građevina 2, 8, 9, 12
kompleksa Paromlin“ (2-zgrada transmisije, 8-zgrada skladišta brašna, 9-zgrada silosa, 12-zgrada poslovnice)
IZACIJA (1d) SKLADIŠTE BRAŠNA građevine nemaju dovoljnu stabilnost na potres VIII. stupnja, posebno se to odnosi na zidove; rekonstrukcija nije moguća bez novih ojačanja zidova s unutarnje strane
(1e) SILOSI u nivou prizemlja potrebno je izvesti ukrućenje etaže između stupova; građevina je u horizontalnom smislu stabilna na djelovanje potresa, a mogu se otvarati otvori za ulazak u ćelije
(2c) SUŠIONICA I SKLADIŠTE pripadaju 2. etapi uređenja (kao i 2b zgrada poslovnice), sušionica je katnosti Po+Pr+1, a skladište do nje Po+Pr; za zgrade konstrukterskom studijom nije dano stručno mišljenje, a urbanističko-tehničkim uvjetima izdanim u dokumentaciji posljednjeg raspisanog natječaja na lokaciji (Gradska knjižnica, 2018.) kategorizirane su kao građevni fond izmijenjenih izvornih obilježja s mogućnosti uklanjanja
konzervatori zahtijevaju faksimilsku rekonstrukciju statički nestabilnih ili danas nepostojećih zgrada koje više nikada neće udomiti paromlinsko postrojenje...
(3) SILOSI objekt kompleksa najpogodniji za rekonstrukciju i nadogradnju te za početak revitalizacije zone
(2.b) STABILNI OBJEKTI (konstrukteri) zgrade kompleksa čija nosivot nije nastradala tokom vremena
(2.a) GRAĐEVNI FOND VISOKE VRIJEDNOSTI (konzervatori) dio kompleska za koji se predviđa faksimilska rekonstr.
(1) ONO ŠTO JE PREŽIVJELO POŽARE dio kompleksa koji i danas nalazimo na toj lokaciji, a pretrpio je vrijeme i buldožere
(0) SVE IKADA IZGRAĐENO cjeloviti kompleks paromlina na obuhvatu između Paromlinske i Trnjanske ceste
zak
ključak ...jedini nama bitan među objektima paromlinskog kompleksa koji do danas stoji bez ozbiljnijih konstrukcijskih oštećenja te je ujedno vrijedan dio kulturne baštine je objekt pod oznakom 1e - zgrada silosa. Stoga njega zadržavamo.
BERNARD KHOURY B018 B 018 is a music club designed by Bernard Khoury Architects, a place of nocturnal survival. In the early months of 1998, the B 018 moved to the “Quarantaine”, on a site that was better known for its macabre aura. The B 018 project is, first of all, a reaction to difficult and explosive conditions that are inherent to the history of its location and the contradictions that are implied by the implementation of an entertainment program on such a site. The project is built below ground. Its façade is pressed into the ground to avoid the over exposure of a mass that could act as a rhetorical monument. The building is embedded in a circular concrete disc slightly above tarmac level. At rest, it is almost invisible. It comes to life in the late hours of the night when its articulated roof structure constructed in heavy metal retracts hydraulically. The opening of the roof exposes the club to the world above and reveals the cityscape as an urban backdrop to the patrons below. Bernard Khoury
MVRDV THE IMPRINT Given the proposed programme of the 2 buildings – a nightclub and indoor theme park – the client required a design with no windows, yet one that still integrated with the other buildings in the complex. By placing, as it were, surrounding buildings into the facades of our buildings and in the central plaza, we connect The Imprint with the neighbours. This ensures coherence. Paradise City is not a collection of individual objects such as Las Vegas, but a real city. Reflection and theatricality are therefore combined. With our design, after the nightly escapades, a zen-like silence follows during the day, providing an almost literally reflective situation for the after parties. Winy Maas, MVRDV
AMO MIU MIU CLUB Borrowing cues from 1990s nightclubs, the AMO design “referenced an underground and industrial atmosphere with strip lighting, metal grids, and PVC sheets”. Dining tables were located beneath the metal beams, which supported a platform that was used as a catwalk to present clothes from the Miu Miu line. Catwalksdesignedbythearchitects for the fashion house include a series of linked symmetrical vestibules and a runway that floated on a blue pool, while other projects have encompassed store interiors, furniture collections and even a portable, shape-shifting cultural pavilion.
KL
noćni
LUB
Who are these millennials? Do millennials go to nightclubs? Are nightclubs at risk of disappearing? What is the future of nightclubs?
MILLENIAL Millennials are those born between 1977 and 1994 (according to global research firm GFK)...
1968
1976
1985
19
LS EXPLAINED
990
2013
2020
2020
‘‘Club owners take note: the evolution of nightclubs is entering a new phase. Adapt to the wants of millennials or face imminent closing.’’ DJ
- Bernadette Hasson, nightclub.com BAR
DANCEFLOOR
VIP
1960
From the Mouths of Millennials Some millennials who rarely go to clubs share what they’re looking for in the nightclub experience: “I think the way of the super sized club is dying and the hole in the wall is having its rebirth. Personally, THE SMALL PLACES ARE WAY MORE FUN anyways.” “I just think that nowadays CLUBS SHOULD BE DOING MORE than what they have been in the past if they want to keep their customers coming back while still attracting new ones.” “Host an event with some type of hook. Clubs are most interesting when they are venues for specific events rather than just a place to go on the weekend.” “I’m looking for better music, FREE WATER (sometimes water costs a lot), and cooler rooms/decor (or more rooms like Output).” “Important for me when going to a club is THE CONCEPT OF THE PLACE. This goes hand in hand with the talent. I like a dark room (with appropriate lights, of course), with a great sound system, with a DJ who plays the kind of music I love. Then I am as happy as I can be.”
?
“I told myself that IF I EVER OWN A CLUB, I AM NOT GOING TO HAVE VIP. What that does is cause class elitism among the patrons in your club. People came to have a good time. They didn’t come there to be reminded of their social status in life.”
2000
2020
LITERATURA
MREŽNI IZVORI 1. 6AM. (2017. 9. 11.) A Guide Inside Berghain. Pribavljeno 12. 9. 2019. sa https:// www.6amgroup.com/a-guide-inside-berghain/ 2. BMIAA BigMat International Architecture Agenda. (2015. 12. 8.) [Exhibition] Radical Disco: Architecture and Nightlife in Italy, 1965 – 1975. Pribavljeno 21. 11. 2019. sa https://www.bmiaa. com/events/exhibition-radical-disco-architecture-and-nightlife-in-italy-1965-1975/ 3. Bucknell, Alice. (2018. 5. 11.) The Designers Who Made Disco. Metropolis Magazine. Pribavljeno 13. 10. 2019. sa https://www.metropolismag.com/design/night-fever-disco-vitra-exhibition/ 4. Dezeen: architecture and design magazine. Nightclubs. Pribavljeno 20. 10. 2019. sa https://www.dezeen.com/tag/nightclubs/ 5. Duguid, Rosalind. (2018). Nightclubbing, Bright-Light Clubbing. Elephant (35). 18–21. Pribavljeno 20. 9. 2019. sa http://search.ebscohost.com/login. 6. Fiocco, Fabiola; Pistone, Giulia. (16.12.2019) Good Content vs Good Architecture: Where Does ‘Instagrammability’ Take Us? Stelka Mag. Pribavljeno 27. 12. 2019. sa https://strelkamag.com/en/ article/good-content-vs-good-architecture 7. Hasson, Bernadette. (2015. 9. 29.) Millennial Impact: The Evolution of Nightclubs. Bar & Restaurant. Pribavljeno 19. 4. 2019. sa https://www.barandrestaurantexpo.com/promoting/millennialimpact-evolution-nightclubs 8. Holland, Oscar. (2018. 4. 9.) Designing for hedonists: The evolution of nightclub interiors. CNN Style. Pribavljeno 29.3.2019 sa https://edition.cnn.com/style/article/nightclub-design-history/ index.html 9. Jardine, Bradley. (2017. 8. 14.) Welcome to the club: how Soviet avant-garde architects reimagined labour and leisure. The Calvert Journal. Pribavljeno 19. 4. 2019. sa https://www. calvertjournal.com/articles/show/8735/welcome-to-the-club-soviet-avant-garde-architects-labourleisure-workers 10. Kwun, Aileen. (2018. 1. 12.) Exploring the effects of social media on art and culture, one selfie at a time. CNN Style. Pribavljeno 26. 5. 2019. sa https://edition.cnn.com/style/article/instagraminstallation-art/index.html 11. Lexico. (n.d.). Club. U Lexico.com: English Dictionary, Thesaurus, & Grammar Help. Pribavljeno 6. 4. 2019. sa https://www.lexico.com/en/definition/club 12. Moss Travel TV. (2010. 10. 2.) A Brief History of Nightclubs. Entertainment Planet. Pribavljeno 29.3.2019 sa http://entplanet.blogspot.com/2010/10/brief-history-of-nightclubs.html 13. Murawski, Michał. (2017. 9. 26.) Revolution and the Social Condenser: How Soviet architects sought a radical new society. Stelka Mag. Pribavljeno 15. 5. 2019. sa https://strelkamag. com/en/article/architecture-revolution-social-condenser 14. Online Etymology Dictionary. (n.d.). Club. U Online Etymology Dictionary. Pribavljeno 6. 4. 2019. sa https://www.etymonline.com/word/club 15. The Calvert Journal. (2014. 4. 15.) Full exposure: The Constructivist Project is keeping the avant-garde alive one photo at a time. Pribavljeno 26. 11. 2019. sa https://www.calvertjournal.com/ tiles/show/2289/constructivist-project-natalia-melikova
84
Knjige 1.
Metric Handbook: Planning and Design Data. (1999). Ur. Adler, David. Architectural Press.
Studije 1. Fabijanić, Nenad., Domić, Gordana., Koružnjak, Boris. (2010, srpanj). Integrirani grad urbanističko arhitektonska studija za uređenje prostora od trga dr. Franje Tuđmana do trga Krešimira Ćosića. [Strateški projekt]. Voditelj projekta: prof. Nenad Fabijanić. Naručitelj: Gradski ured za prostorno uređenje, graditeljstvo, izgradnju grada, komunalne poslove i promet. 2. Dragica Barešić i sur. (2017). Program za javni natječaj za izradu idejno arhitektonskourbanističkog rješenja za novu zgradu Gradske knjižnice na Lokaciji Paromlin u Zagrebu, Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba, Zagreb, 2017. 3. SMAGRA d.o.o., poduzeće za projektiranje u graditeljstvu. (2017). Novelacija stručnog mišljenja o stanju konstrukcije građevina 2, 8, 9, 12 kompleksa Paromlin. [Poglavlje u prgramu za javni natječaj]. Poglavlje: 9. Nacrti zgrada – transmisije, skladišta brašna, silosa, poslovnice i nacrt urušene I uklonjene zgrade mlina s opisom konstrukcije (SMAGRA d.o.o. Zagreb, T.D. 02/17, siječanj, 2017.) U: Dragica Barešić i sur. (2017). Program za javni natječaj za izradu idejno arhitektonsko-urbanističkog rješenja za novu zgradu Gradske knjižnice na Lokaciji Paromlin u Zagrebu, Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba, Zagreb, 2017. str 112-144. Seminarski rad 1. Nanuk, Leila. (2019). Impresije: klubovi: vizije. [Seminarski rad iz kolegija Zgrade za kulturu] mentor: prof. Nenad Fabijanić. Sveučilište u Zagrebu – Arhitektonski fakultet: Diplomski studij arhitekture i urbanizma. Urbanistički plan 1. Odbor za Statut, Poslovnik i propise. (2016. 7. 18.) Odluka o donošenju Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba (pročišćeni tekst). Pribavljeno sa https://www.zagreb.hr/odluka-odonosenju-generalnoga-urbanistickog-plana/89158
85