kuki_nampi_ki_vaipoh_na__tundoh_theina_ding_

Page 1

Kuki State doi le tup molso na dinga ijot u lampi chu itabang lampi ham? Nam dang ho dinmun ivet le, gam vaipo government phamo lheh jong le ama ama nam cheh anam sunguva aki donto thei uve. Hijeh chun kivaipoh na ah lhahsamna um jongle innchen khosah, sum le pai hol na, damthei na, chih na themna holna lam ah akham kham in akhang tou thei un ahi. Kuki te vang vaipo government aphat molheh na kah a, eima ho le eima ho ki donto theina dinmun inei lou jeh un nam dang ho sangin jong aki lhasam cheh cheh jengin ahi. Hijeh a eima ho le eima ho ikidonto thei dingu angai lheh tan, eima hole eima ho ikidonto theina dinga eima ho namsung ah atum a, Nam kivaipoh na chu semdoh tundoh angai taije. Hitabang dinmun ho semdoh tundoh theina dinga itabang lampi chu ijot dingu ngai ja hitam? Nampi sungah Nam le Gam thuho politic thuho chu, athu jeng seha chepi louva Kuki Nampi kithah tundoh theina ding tohgon hotoh che khompi dingchu athupie. Kuki Nampi kithah tundoh theina ding tohgon ho tichu, Innchen khosah na lam, Economice lam, Dam theina lam, Themjil na lam, Sport lam chule adang dang khantou machal naho jouse chu ahie. Ajeh chu Innchen khosah, neh le chah leh khantou machal na a lhasam mite ihijehuva hiche politic, namthu gamthu sehseh seipeh a nampi kithah tundoh dingchu kuki te dinmun in vang ahahsa lheh nalai je. Nampi hahsat na genthei na ho thohkhom pia, akile heidoh theina dinga pan lah khom a natoh ding chu nampi natong ho kin lenpen jong ahie. Hijeha chu tua ijot dingu lampi chu, Nam le Gam thu, Politic thu hole Nampi kithah Tundoh theina ding tohgon hochu chepi khoma tohkop pi ding lampi chu ahie. Khonung teng jong le toh teitei ding tohgon ho ahijeh in, tua kipan patdoh a toh ding chu apha pen e. Hitabang lampia, tohgon ho chethei machal theina dinga Nampi le Nam natong ho kilungto tah a panlah khom ding chu athupi lheh jeng e.

Hiche lampi ah itabang tohgon ho ichepi dingu ham? Kuki Nam le Gam kivaipoh theina ding lungtup nei a Revolution bol ihi un, tu Revolution bol phat laitah a Nam kivaipoh na jong, Gam kivaipoh na jong ani tah a suhbulhing jouding chu tutadin Burma aum Kuki te dinvang hahsa nalai ding ahie. Hijeha Nam le Gam kivaipoh na ah, Nam ki vaipoh na le Gam kivaipoh na chu imu khen dingu ngai jin te. Hiche Nam kivaipohna le Gam kivai poh na ahoiche joh chu ikitun doh masat dingu ham tichu gel angai je. Gam kivaipoh na tundoh ding iti ule, gam jouse toupha a hiche gamsunga Burma Government le Nam dang ho thanei na beihel a, eiho thanei na ngen ahi angai je. Hiche dinga Politic tha bouseh hat in aki lhing poi. Manchah choi Nampi Sepoy ho jong gam toupha jou khopset a ahat, alet, athep, atam ding angai je. Burma gam sunga um Kuki te gam jouse toupha na dinga alhom pen a Sepoy 25,000 tabang neitei ngai ding ahie. Hiche dinga Nampi hi Innchen khosah, nei le gou, sum le pai chih na thep na, damthei na le adang dang jouse ah nampi kithah tundoh kit masat angai je. Nampi kithah tundoh theina dinga


Nampi kivaipoh na chu aum thei angaije. Nam kivaipoh na ahung umthei na ding chu, amasa pen a nampi kilungto kipumkhat ding angai je. Nam kivaipoh na kiti chu koi vaipoh na noi ah kium henlang, namtin vaitin igam sunguva cheng dim jeng jong le, kisuh genthei na ho umta jong le Kuki Nam sunga kilungto, kitahsan, kingailut na aum thei poupou le ahithei tei ding thil ahie. Ajeh chu, namkivaipoh na kiti hi Namsung bouseh chu pansah a, bulphu a, gelkhoh a kiki loikhom nathei dinga kisemdoh kivaipoh na ahijeh ahi. Nam kivaipoh na ahung umthei le namsunga, khantou machal naho jouse ban neicha a iki semdoh thei dingu ahi. Nam kivaipoh na semdoh tundoh theina dinga, Tohgon-pi (hop masa) leh tohgon-pi (hop nukhah) tin tohgon-pi hopni in aume. Gam kivaipoh na semdoh tundoh theina dingin tongon-pi phabep jong aum e. Hinla Nam kivaipoh na api lhinthei masang in vang seida phonda tidi u hite. Tohgon-pi (hop masa) ah Nampi in kilungto kipumkhat tah a pan ahin lah theina ding chu athupi pen tohgon ahie. Hiche dinga nam mite chenna kho le lhang jouse gaphah a Innson a hiche thu le laa ho jouse ahetna dinguva galhangsap jing ding chu angai khoh e. Hiche dinga kum ( ) tabang phatlut ding ahie. Kum ( ) sunga natoh nading in; Gampam a um Nam le Gam ngailu hon Sum le Pai, Tha le Jung chule Nam le Gam khantou machal nathei ding lunggel na hoa pan ahin lah dingu angai je. Gampam akon kimu kithopi na ho chu manchah a.............. (1).I tabang thuho igalhangsap dingu ham? Burma sunga um Kuki Nam mite komah tuni, Kuki Nam le Gam dinga idoi le tup u chu itabang ahi, itabanga chamkim ahi, itabanga loupi ahichu achen achai ja ahet na dinguva seiphong ding angai je. Hiche bou hilou va, hiche doi le tup ho molso lolhin theina dinga ijot dingu Lampi chu itabang lampi ahidan ho, hiche lampi ah itabang tohgon ho ichepi dingu hochu Kuki nam miten achen achai ja ahet thei, apom theina dinga igalhangsap dingu angai je. Chua kona Nampi kilungto na dinmun chu semdoh ding ahie. (2).Nampi in ichan geija pan ahin lah theina dinga tilkhou ding ham? Kuki Nam miten hiche doi le tup, tohgon ho chu ahet akipom, atahsan bouseh hilou va ama ho tah jong Nam le Gam dinga Tha le Jung, Nei le Gou, Sum le Pai ho geija pan ahin lah theina dinga phatea tilkhou ding angai je. Kuki kho jousea kona pansah na nei a, Nam le Gam dinga pan hinla jing ding nam natong nampi lhacha ho chu semdoh sepdoh theina ding chu gelkhoh angai je. Chumabanga Nam le Gam dinga, kho jousea um Innson cheh in Sum le Pai ho geija phatechaa pan ahin lahthei na dinga tilkhou jing ding jong angai je. Adeha ipanmun idinmun cheh akon, Kuki Nam le Gam dinga Nam pumpi kilungto kipum khat taha pan ilah cheh dingu angai khoh dan chu hetchen sah angai je. Kuki Nam le Gam dinga doi le tup ho molso theina dingin, lampi le tohgon inei u hotoh thakhat tah a chepi ding Khantou machal nathei tohgon ho jouse chu Nam mite hetthei pomthei tahsanthei na dinga seiphong angai je. Hiche hohi athu a bou hilou va tahbeh a khantou machal na tah ahi chu kichen tah a hetsah theina dinga mipi toh na tohkhom angai je. Hiche lhangsap


tilkhouna tohgon dinga alhom pen a kum ( ), atam pen a Kum ( ) lut dingin ngaitoa natoh ding angai je. Tohgon-pi (hop nukhah) ah Nampi in ahin todoh Tha le Jung, Sum le Pai hochu phatecha a manchah a, Nam le Gam kithah Tundoh theina ding tohgon project um hochu tohding ahie. (1). Natoh ding tohgon ho Kuki Nampi khantou machal na dinga, natoh ding tohgon hochu......... (a). Kuki National Fund, b他ma&; pDru H def;/ (b). Kuki Nampi Natohna dinga (Kuki Revolution Fund) (c). Economice lam le Sumkol kivei nalam, pD;yGm;a&;ESifh ukeo f G,af &; pDru H def; / (d). Thingtu loulho nalam, v,f,m/ pdkuyf sdK;a&; pDru H def;/ (e). Gencha vah nalam, arG;jrLa&; pDru H def;/ (f). Company, ukr% ` rD sm;ESifh pufr_/ vufr_vyk if ef;rsm; zGH@jzdK;a&; pDru H de;f / (g). Lekha-sim le Themjil naho dopsang nalam, ausmif;ynma&;ESifh toufarG;0rf;ausmif;ynma&;

pDrHued ;f / (h). Damthei nalam, use;f rma&; pDrHued ;f / (i). Tehse, Dammo, Naovop, Numei le Chapang ho ventup nalam, vlr_apmifha&Smufa&; pDru H def;/ (j). Chaga, Vaicha, Hesoh Genthei, Keil lha chule Natoh neilou ho ventup nalam, vlrz_ v l Hka&;

pDrHued ;f / (k). Nam lekha, Nam Chon le Khan ho dopsang nalam , pmay/ ,Ofaus;r_ jrifhwifa&; pDru H ed ;f / (l). Kichep Golseh Sport dopsang nalam, tm;upm; jrifhwifa&; pDrHued ;f / (m). Laa-sah, Laam, Music, Action Thiltho, Lekha-sut, Lim-sem,Cartoon semn ho dopsang nalam,

tEkynm jrifhwifa&; pDru H ed ;f /

(n) . News, Information le Media Lam, owif;rD', D m jrifw h ifa&; pDru H de;f / (o). Association ho, Organization ho semdoh tundoh nale dopsang nalam, (p). qufoG,fa&;ESifh o,f,yl dk@aqmifa&; vkyfief;rsm; zG@H jzdK;a&; pDrHued ;f / (q). pGr;f tif/ ody`HEiS fh enf;ynm jrifw h ifa&; pDru H de;f / (r). opfawmESifh obm0ywf0ef;usifxrd ;f odr;f a&; pDru H de;f / (s). tvkyform;/ v,form;/ ukeo f nf/ vkyif ef;&Si/f ESifh jynfol@0efxrf;ta&; jrifhwifa&; pDrHued ;f / (t). (u). (2). Natoh ding dan Nampi in ahin todoh sum le pai ho laha 7% tabang chu Nam le Gam chule Politic natoh na hoa manchah ding ahie. 52-60% tabang chu Economice lama khantou machal theina dinga, Sumkol vei nalam, Thingtu loubol nale gencha vahna ho a manchah ding ahie. 30-41% tabang hi Innchen khosah nalam, Damthei nalam, Themjil nalam, Sport lam, Tehse Dammo le Numei Chapang ho ventup na lam, Kuki Nam Chon le khan ho dopsang nalam chule adang dang khantou machal naho ahung pi lhin theina dinga Bulphu na le natoh na hoa manchah ding ahie.


Nampi in ahin todoh sum le pai hotoh Nam le Gam khantou machal nadinga tohgon inei hochu kitah tah le gunchu taha itoh dingu ahie. Hitia pan ilah jou ule bou Nampi tahsan na, ngailut na le thanop na chu hungum jing ding ahie. Hinla kitahna beihela na itoh ule vang koiman pan ahin lahlou ding chule Nampi lunghan na, lungkiset na le lhahsam na joh hung hi doh ding ahi. (3). Tohgon ho bulphu a tohding dan Tohgon ho kipat tilin vang Tohgon ho dinga sum le pai kimu ding hohi lhom ding ahie. Chutoh kilhon a kipat til in vang Project atam johi avat alhinlel naho umtei dingdan ahie. chule Tohgon ho tohna dinga sum le pai kimanchah dan hohi kumkhat le kumkhat kibanglou maithei ahije.Tohgon ho akitoh masat til invang Economice lam a kiha manchah ding tabang in aume. Tongon ho akichepi jou, kum (5-10) tabang ahung lhintengle vang, Lekha-sim, Themjil, Damthei nalam chule adangdang tohgon umho jouse machal theina dinga sum le pai hochu ha manchah ding dan ahie. Economice lam a lolhin na aum masat theile, Kumseh a Nam le Gam akon kimu sum le pai hojong hungtam joding, Sum le Pai ho akitam muchen a khantou machal na tohgon dangdang hojong machal a lolhing jou ding ahie. Tekah na in, Tohgon ho kipat til in Sumkol kivei nalam a 15 % tabang, lekha-sim themjil nalam a 6 % tabang bephi kimang cha tajong le Kum (5-10) lang ahung hiteng lekha-sim themjil nalam a 20% tabang hi hung kimangcha maithei ding ahie. (a). Kuki National Fund, b他ma&; pDru H def;/ (I). Kuki Nam le Gam akon kumseh a hung kitohdoh sum le pai ho jouse kholtup na dingin, Kuki National Fund chu semdoh tundoh ding ahie. (II). Kuki Nam le Gam khantou machal na dinga, natoh ding tohgon kinei jouse tohthei ahung hina dinga avat sum le pai hochu Kuki National Fund akon muthei hi ding ahie. (III). Inn-sung khat (or) Mihem khat in kumseh a sum le pai ijat ahin toding chu, sum muna natoh natham, nei le gou Innchen khosah dan chunga vet toha panlah sah ding ahie. Hiche hotoh kisai a Daan ho chu semtoh ding ahi e. (IV). Kuki National Fund toh kisai Daan hochu semtoh ding ahie. (b). Kuki Nampi Natohna dinga (Kuki Revolution Fund) (I). Kumseh a Kuki National Fund in amu Fund ho akon 7 % tabang hi, Kuki Nampi natohna a manchah ding ahie. (II). Hiche Fund Sum le Pai ho kholtup na dingin Kuki Revolution Fund chu semdoh tundoh ding ahie.


(III). Nampi Natong kiloi khomna um hon, tohgon anei ho tohthei na dinga avat sum le pai hochu Kuki Revolution Fund akon muthei hi ding ahie. (IV). Kuki Revolution Fund toh kisai Daan hochu semtoh ding ahie. (c). Economice lam le Sumkol kivei nalam, pD;yGm;a&;ESifh ukeo f G,af &; pDru H def; / (I). Kumseh a Kuki National Fund in amu Fund ho akon 15 % tabang hi, Kuki Nampi Economice lam le Sumkol kivei nalam a khantou machal theina dinga manchah ding ahi. (II). Sumkol kivei na dinga Company ho semdoh tundoh ding ahi. Kuki National Fund akon kimu sum le pai hochu, Sumkol kivei Company ho ahung umdoh theina dinga Bulphuna Foundation a manchah ding ahie. (III). Kuki Nampi sunga um Sumkol kivei them hole Company ho kimanchah theina dinga, kithopi na ho chule sumbat sumtoung ho pehding ahie. (IV). Kuki National Fund akon kimu sum le pai ho manchah dingdan chule Economice lam le Sumkol kivei nalam toh kisai Daan hochu semtoh ding ahie. Hiche Tohgon Project hotoh kisai a Association ho, Organization hojong semdoh tundoh ding ahie. (d). Thingtu loulho nalam, v,f,m/ pdkuyf sdK;a&; pDru H def;/ ESpw f dk/ ESp&f n S pf dkuyf sdK;a&;vkyif ef;rsm;ESifh pDru H de;f rsm; (I). Kumseh a Kuki National Fund in amu Fund ho akon 15% tabang hi, Thingtu loulho nalam a khantou machal theina dinga manchah ding ahi. (II). Loubol nale Kum (2) sunga agamuthei thingphung kituna hochu kumchom Project a tohding ahie. Hiche hochu Chang, Kolbu, Be, Mot,.... adang dang ho....... (III). Kum (3-10) sunga agamuthei thingphung hochu kumsao Project a tohding ahie. Hiche

hochu Orange, Pear, Peach , Grape, Apple, Coffee, Avocado, Champara, Hai, Mangke,...adang dang ho.... (IV).Thingtu loulho naho akon ahung umdoh beding natoh natham chomchom hochu Project phate cha neija natoh ding ahie. Chua kon mube thei natoh natham ho chu ahile tekahnan.... Theitwi semna factory, Thingga Tin semna factory chule adang tohthei tamtah jong aum in ahi. (V). Thingtu loulho natoh naho chu kipunkhom kilomkhom a natong nom Kho le Veng hochu ki manchah theina dingin sum le pai kitho pina ho pehding, Sumbat sumtoung ho jong pehding ahie. Thingtu loulhou miho chule Thingtu loulhou Company ho jong hitabang ma a kitho pina pehding ahi. (VI). Kuki National Fund akon kimu sum le pai ho manchah dingdan chule Thingtu loulho


na project hotoh kisai Daan hochu semtoh ding ahie. Hiche Tohgon Project hotoh kisai a Association ho, Organization hojong semdoh tundoh ding ahie. (e). Gencha vah nalam, arG;jrLa&; pDru H def;/ ESpw f dk/ ESp&f n S farG;jrLa&;vkyif ef;rsm;ESifh pDrHued ;f rsm; (I). Kumseh a Kuki National Fund in amu Fund ho akon 15% tabang hi, Gencha vah nalama khantou machal theina dinga manchah ding ahi. (II). Gencha vahna hole chua kon hungum dohthei ding natoh natham chomchom hochu Project phatecha neija natoh ding ahie.Vahding Gencha hochu Ahcha, Bong, Vohcha, Sel, Kelcha, Kelngoi, Vatot, Bangkol, Sakol, Nga, Kaikong... adangdang ho... ahie. Chua kon mube thei natoh natham ho chu ahile tekahnan....Ahcha akivahle.. (1). Ahtui muna dinga ahcha kivah, (2). Ahsa muna dinga kivah, (3). Ahtui akon ahnou kikeosah na natoh, (4). Ahnou ho chu ahla aphah takaha kivah na natoh, (5). AhchaAn semdoh na natoh, (6). Ahcha Eh hochu loulho thingtu nahoa Fertilizer a semdoh na natoh, (7). Ahcha Eh ho akon Biogas semdoh a chua kon an hon na mei ja semdoh na natoh, (8). Biogas kisem dohtoh engine le electric-motor chu kipei saha electricity semdoh ding chua kon electric meivah le adangdang hoa manchah ding natoh, (9). Ahtui Ahsa johlhah na natoh, (10). Ahtui bawm semna factory, Ahsa Tin semna factory chule adang tohthei tamtah jong aum in ahi. (III). Genchavah natoh naho chu kipunkhom kilomkhom a natong nom Kho le Veng hochu kiman chah theina dinga sum le pai kitho pina ho pehding, Sumbat sumtoung ho jong pehding ahie. Gencha vah miho chule Gencha vah Company ho jong hitabang ma a kithpi na pehding ahi. (IV). Kuki National Fund akon kimu sum le pai ho manchah dingdan chule Gencha vahna project hotoh kisai Daan ho chu semtoh ding ahie. Hiche hotoh kisai Association ho, Organization hojong semdoh tundoh ding ahie. (f). Company ho, Factory ho le Khut-them natoh na hotoh kisai Project

ukr% ` rD sm;ESifh pufr_/ vufr_vyk if ef; rsm; zG@H jzdK;a&; pDrHued ;f /

(I). Kumseh a Kuki National Fund in amu Fund ho akon 7 % tabang hi Company ho, factory ho le Khut-them natoh nalam hoa khantou machal theina dinga manchah ding ahi. (II). Sumkol kivei nalam, Thingtu loulho nalam, Genchavah nalam chule Khut-them natohna ho akon hung umdoh theiding Ponkhon, Ponkhui, Innsah, Thilsem natohna chomchom hohi pansah a Company ho factory ho le Natohna mun ho semdoh tundoh ding ahi. (III). Company, Factory le Natohna hotoh kisai Project ho lolhin theina dinga, Kuki National Fund akon sum le pai kithopi na pehding, Sumbat sumtoung jong pehding ahie. (IV). Kuki National Fund akon kimu sum le pai ho manchah dingdan chule Company ho, Factory hole Khut-them natohna project ho toh kisai Daanho semtoh ding ahie. Hiche hotoh kisai Associa-tion ho, Organization hojong semdoh tundoh ding ahie.


(g). Lekha-sim le Themjil naho dopsang nalam, ausmif;ynma&;ESifh toufarG;0rf;ausmif;ynma&;

pDrHued ;f / (I). Kumseh a Kuki National Fund in amu Fund ho akon 6 % tabang hi Lekha-sim na le Themjil na ho dopsang nalama khantou machal theina dinga manchah ding ahie. (II). Nam le Gam ngailut nading, Chihna thepna sangtah neithei nading chule Nam le Gam sunga mihem Innchen khosah dinmun umchen khanchan ho khantou pilhin theina dinga Lekha-simna le Themjilna ho dopsang na Project chu kinei ja ahie. (III). Kum (1) a kipan kum (5) chen chapang neocha ho phatecha a akhang letdoh theina dingin, Kho jousea chapangneo ho dinga Kindergarten ho tundoh ding ahie. (Kindergarten ho ah chapangneo hon, chapang hinkho noptah a aman theina dingchu gelkhoh ding ahie. Nam thusim, tonthu, Bible thusim, vannoi thusim ho akon hetna chihna aneithei nading uva hilthem ding angai je. Chutoh kilhoin amaho le ama hon kitahsen na, kisonna chule Tahsa damthei na aneithei nading uva kichepna kithem chuhna ho jong bolsah jing angai je.) (IV). Grade (1) a kipan Class (10) chen students hon Gov. Primary, Middle, Hight school hoa lekha asim na uva, avat thilkeo manchah dingho jouse chu kithopina pehding ahie. (V). College, University, , Doctorate Jil students ho lekha sim themjil na hoa sum le pai alut ding jouse kithopina pehding ahie. (VI). Kho jousea um houbung houinn hochu pansahna a neija; Gov. Primary, Middle le Hight school, College, University students hon; Kukite Thusim le lekha ho chule adangdang ahet ding uva lom leiset chihna thepna lekha ho, pao le ham ho jouse ajilbe theina ding uva Private school ho tundoh ding ahie. (VII). Khangdong jousen ajil thei asimthei sohna dinga, kithopina avat ho jouse chu peh ding ahie. Hiche Private school ho a jilding simding lekha ho, school kaiphat hole kithem chuhna a jilkung oiya hon achepi dingu daan ho chu semtoh ding ahie. (VIII). Kivah nathei natoh natham hochu Nam miten aki themchuh theina ding, ajil theina dinga toufarG;0rf;ausmif; Private school ho jong semdoh tundoh ding ahie. (IX). Chihna thepna hetna lam hoa khantou machal theina dinga, Library ho Kho jouse ah tundoh hondoh ding ahie. (X). Chunga kisei Tohgon Project hotoh kisai Daan hochu semtoh ding ahie. Hiche hotoh kisai a Association ho, Organization hojong semdoh tundoh ding ahie. (h). Damthei nalam, use;f rma&; pDrHued ;f / (I). Kumseh a Kuki National Fund in amu Fund ho akon 7% tabang hi, Kuki Nam mite Damthei na ding tohgon ho khantou machal theina dinga manchah ding ahie.


(II). Nam mite damthei na kitihi Nam le Gam dinga kipana thil lentah khat ahie. Nam sunga sum le pai hahsat jeha alom louva athi amang aum khahding chu lainat aum lheh jenge. Hiche ho khohsah na jehin, Nampi Damthei nading Project chu kinei ja ahie. (III). Chapang neoho damtheina dinga manbeija, Kiven bitna lou le Ai ho kithopi na pehding ahie. (IV). Nam mite ho Natna chomchom hoa kon akiven theina dingin manbei ja, kiven bitna lou le Ai ho kithopi na pehding ahie. (V). Nam sunga damlou genthei vaicha ho lou le Ai ja kijen damna anei theina dingin, sum le pai kitho pina ho pehding ahie. (VI). Kho jouse ah Lou kijenna Inn (clinic) khat le Nurse (1-2) tabang, chule Kho (5-) a Doctor mi khat tabang hi aum theina dinga Project neiding ahie. (VII). Kuki Nam mite dingin Gamsung ah, International Level a Private Hospital khat semdoh tun doh theina dinga Project neiding ahie. (VIII). Nammite jouse (or) Natoh nei jouse (or) Innson jouse in, nat le sat dammo teng kijen damna dinga lhaseh (or) kumseh a sum donkhom tokhom nakhat bolna dinga Project neiding angaije. Kuki National Fund akon Damthei nalam dinga kumseh a sum le pai kimu hohin, manbei a Nam mite lou le ai ajen pehtho tokah se a hitabang sum le pai donkhom tokhom nahi umding ahie. (IX). Khamthei Lou le Ai phalou neho kithah semphad theina dinga tohgon Project ho phatecha a neiding ahie. Khamthei lou le ai neho semphadna louInn hojong semdoh tundoh ding ahie. Mipi laha phatecha a thahlhat theikit nading, a inn chen aki thah semtup theina dinga thapehna ventupna chule kithopina ho jong pehding ahie. (X).Chunga kisei Tohgon Project hotoh kisai Daan hochu semtoh ding ahie. Hiche hotoh kisai a Association ho, Organization hojong semdoh tundoh ding ahie. (i). Tehse, Naovop, Numei, Chapang, Dammo, Thi le Man hoa ventup nalam,

vlra_ pmifah &Smufa&; pDrHued ;f / (I). Kumseh a Kuki National Fund in amu Fund ho akon 5 % tabang hi Tehse, Naovop, Numei, Cha pang le Dammo ho ventup theina ding chule Thina Manna hoa kithopinaho pehthei na dinga manchah ding ahie. (II). Namsunga kingailut, kilungto, kipum khatna chule khankho kihetto themna ho'a khantou pilhin thei nading doi le tup ho jeha hiche Project chu kineija ahie. (III). Mihem hinkho phat nukhah hochu Tehse hon lungnom lungmong sela aman theina dinga ven tup na le kithopina ho pehding ahie. Ave ding umlou Tehse ho ventup nading, tehse ho kikhop khom nading chule tehse ho kinledong ho bol lena dinga Tehse-Inn ho jong


semdoh tundoh ding ahie. (IV). Naovop Numeiho le naosenho damtheina dinga ventup nale kithopina ho pehding ahie. Nao sen peng jouse kipapina jala sum le pai kithopina ho pehding ahie. Hiche hi Nampi son le chilhah ho ahung hapun theina ding gelkhoh najal ahie. (V). Numeiho dinmun khantou machal theina dinga ventup na, kithopina hotoh dopsang ding ahie. (VI). Chapang hon chapang hinkho noptah a amanthei nading, Tahsa damthei nading, amaho le amahon kitahsen nale kisonna aneithei na dinguva gelkhoha Chapangho ventupna, kithopina le dop sang naho bolpeh ding ahie. (VII). Mitcho, Elvai, Chatmo le Kumsao Dammo hon mihem hinkho damlai sunga lungneo na bei hela lungmong lungnom taha hinkho amantheina dinga, Thapehna Ventupna le kithopina ho peh ding ahie. (VIII). Nam sunga Thina Manna toh Innsung mite hochu Thapehna Ventupna le kithopina ho peh a lhamon ding ahie. (IX). Chunga kisei Tohgon Project hotoh kisai Daan hochu semtoh ding ahie. Hiche hotoh kisai a Association ho, Organization hojong semdoh tundoh ding ahie. (j). Chaga, Vaicha, Hesoh Genthei, Keil lha chule Natoh neilou ho ventup nalam, vlrz_ v l Hka&;

pDrHued ;f / (I). Kumseh a Kuki National Fund in amu Fund ho akon 5% tabang hi Chaga, Vaicha, Hesoh Gen thei, Keillha chule Natoh neilou ho kithopina ho pehthei nading le ventup theina dinga manchah ding ahie. (II). Nam sunga kingailutna, kilungto kipumkhat nale khankho kihetto themna ho'a, khantou pilhin thei nading doi le tup ho jeha hiche Project jongchu kinei ja ahie. (III). Nu le Pa neilou Chaga hochu kithopina le ventup naho pehding ahie. Chaga ho akhanlet chen geija daila a ventupna pehding, Chaga-Inn jong semdoh tundoh ding ahie. (IV). Vaicha genthei hochu kithopina le ventup naho pehding ahie. Nam sunga Hao le Vai hi kikah letsah louding, Vaichatna kiti hi Namsunga kon suhmang theina dinga Project ho jong neiding ahie. (V). Kisuh gentheina toh ho, Daantoh kitoh louva engbolna thoh ho, Songkull changho chule adang dang Hesoh Gentheina toh jouse hochu lhamon a kithopina le ventup naho pehding ahie. (VI). Gaal le tol jeh, Ju le sa hatjeh, khohun phatlou jeh chule adangdang thilsoh ho jeha; Namsung a Keillhah na toh mipi teho chu, sum le pai, neh le chah, kitho pina le ventup naho pehding ahie.


(VII). Natoh natham neilou hojong, kithopina le ventup naho pehding ahie. Natoh kithemchuh na le Natoh natham holpeh na Company Agency ho jong semdoh tundoh ding ahie. (VIII). Chunga kisei Tohgon Project hotoh kisai Daan hochu semtoh ding ahie. Hiche hotoh kisai a Association ho, Organization hojong semdoh tundoh ding ahie. (k). Namlekha, Nampao le ham, NamChon le Khan ho dopsang nalam ,

bmompum;/ pmay/ ,Ofaus;r_ jrifhwifa&; pDrHued ;f / (I). Kumseh a Kuki National Fund in amu Fund ho akon 4% tabang hi Namlekha, NamPao le Ham chule NamChon le Khan ho choisang dopsang na dinga manchah ding ahie. (II). Nam miten Kuki Nampi thusim chon le khan ho ahet themthei nading, chuakon Kuki ihinau kiletsahpi na, Nam ngailutna chule Nam choisang na dinmun ho ihin neithei na dinguva doi le tup ho jeha hiche Project chu kinei ja ahie. (III). Ipao, iham, ilekha hochu khohsah ding choisang ding ahie. Inn sunga pel louva thoding man chah ding ahie. Nam sunga pel loua jilding thoding manchah ding ahie. (IV). Nam sunga Pao le ham jemgop, lekha jemgop manchah dingdan ho kibah kithakhat theina dinga suhtoh semtoh ding ahie. Nam le Gam thusim ho le Nam le Gam phadchom nading lekha ho sutding soding ahie. Chule kampao chomchom aum lekhaho akon Nam dinga phachom ding lekha hochu Eipao a ledoh ding jong ngai ahie. (V). Nam chondan, khandan ho choisang ding ahie. Phat chedan khang kikheldan toh kitoh a sem phad ding lomho jong semphat ding ahie. (VI). Kuki te Thusim, Pao le ham, lekha, chon le khan, Laam le Laa, Nampon namjem, gollui nihchen ponsil semdan khondan ho, Kijep kivon danho chule gollui khanga khutthem na akon ki manchahna dinga kisemdoh thilkeoi hochu ventup chintup a choisang ding ahie. (VII). Hiche chihna, thepna kiman chahna hole adangdang hetding jildinga lom gollui chihna thep na ho jiltheina dingin, Kho jousea um houbung houinn ho pansah na a neia Private school kitungdoh hochu manchah ding ahie. (VIII). Nam miten ajilthei asimthei sohna dinga, Daan le kithopina avat ho jouse chu pehding ahie. Hichea simding lekha ho, jilding, kithemchun dingdan ho chule kithem chuhna a jilkung oiya hon achepi ding daan hole school kaiphat ding hochu semtoh ding ahie. (IX). Zatdang namdang laha mangthah ho holdoh kit ding ahie. Akimudoh kit hochu phatechaa lahlut na neiding ahie. Amahon jong INam hinau chu akipom akisan seh hilouva, Nam thusim, Nam lekha, Nam pao le ham, Chon le Khan, Laam le Laa chule adangdang ho jouse jong ajui achepi thei na dinga Project ho phatea neiding ahie. (X). Tohgon Project hotoh kisai Daan hochu semtoh ding ahie. Hiche hotoh kisai a Association ho, Organization hojong semdoh tundoh ding ahie.


(l). Kichep Golseh Sport ho dopsang nalam, tm;upm; jrifw h ifa&; pDru H def;/ (I). Kumseh a Kuki National Fund in amu Fund ho akon 4% tabang hi Kichep Golseh Sport lama khantou machal theina dinga manchah ding ahie. (II). Nam sunga kiloikhom kipunkhom a panlahkhom theina ding, kingailut kilungto theina ding, Eima hole eima hon kitahsen nale kisonna lungthim lentah inei thei nau ding, Kuki te laha Sport hi Damtheina le kivahna chen geija ahung pilhin theina ding, Kuki te chunga Zatdang namdang hon Jana pachatna le ginna lungthim ahin neithei na dingu chule adangdang phatchom naho ahung umdoh theina ding doi le tup ho jeha hiche Kichep Golseh Sport Project chu kinei ja ahie. (III). Nam sunga numei, pasel, tehse, upa, khangdong chule chapang ho jousen tahsa damtheina dinga exercise le kichep naho abol jing thei na dinga Kho jouseah, Kichep Golseh Sport bolna club ho tundon semdoh ding ahie. (IV). Natoh natham neilou khangdong ho dinga Kichep Golseh Sport lama kipehdoh nahi, thilpha lou cheset naho akon kiheidoh theina tah jong ahie. Kichep na jehin, eima le eima kitahsan nale kisonna lungthim hojong akineithei jin ahi. (V). Gam sunga Kichep Golseh Sport lam hoa lolhin nale goljo na inei ule; Namdang hon pachat na, jabol nale ginna a eihin neidingu ahie. Chutile I Nam hinau chu ikiletsahpi chehcheh theidingu jong ahie. (VI). Kichep Golseh Sport lam akon, Nam le Gam choisang nale Innchen khosah kisemdoh theina ding chen geija Project neiding ahie. International Level a kichem jouding miho Namsung akon semdoh sepdoh ding ahie. (VII). Kichep Golseh Sport lama khantou machal jing theina dinga, game ho bolpeh jingding ahie. Veng, Kho, Lhang, Gamkai chule Nam thalheng a kichemding miho Team ho jong kisemtup ding ahie. (VIII). Kichep Golseh Sport lamtoh kisai Team ho Association hojong semdoh tundoh ding ahie. Hiche Project ho alolhin theina dinga Daan hochu semtoh ding ahie. (m). Laa-sah, Laam, Music, Action Thiltho, Lekha-sut, Lim-sem, Cartoon sem ho dopsang nalam,

tEkynm jrifw h ifa&; pDrHued ;f /

(I). Kumseh a Kuki National Fund in amu Fund ho akon 4% tabanghi Laa-sah, Laam, Music, Action Thiltho, Lekha-sut, Lim-sem, Cartoon le adangdang tEkynm lam hoa khantou machal theina dinga manchah ding ahie. (II). tEkynm lam hoa dinmun sangtah nei hi, Nam le Gam choisang natah ahie. Nam sung akon tEkynm lama dingmun sangtah neiho semdoh sepdoh theina ding doi le tup ho jeha


hiche tEkynm lam dopsang na Project chu kineija ahie. (III). Nam le Gam thusim ho le Nam le Gam phadchom nading lekha ho sutding soding ahie. Chule gampao chomchom aum lekhaho akon Nam dinga phachom ding lekha hochu Eipao a ledoh ding jong ngai ahie. (IV). Laa-sah, Laam, Music, Action Thiltho, Lekha-sut, Lim-sem, Cartoon le adangdang tEkynm lam hoa khantou machal theina dinga kithopi naho pehding ahie. Nam choisang na Laa, Music, Laam, Film , Lekha kisun ho, Lim le Cartoon kisem hochu manbeia sodoh semdoh pehding ahie. (V). tEkynm lama thepna sangtah nei hochu Nam le Gamsung bouseh hilouva,Vannoi namtin gamtin in ahin hetthei nading chengei ja dopsanga kithopina pehding ahie. (VI). tEkynm lamtoh kisai a Association hojong semdoh tundoh ding ahie. Hiche Project ho alolhin theina dinga Daan hochu semtoh ding ahie. (n). News, Information le Media Lam, owif;rD'D,m jrifhwifa&; pDrHued ;f / (I). Kumseh a Kuki National Fund in amu Fund ho akon 3% tabanghi News, Information le Media Lam hoa khantou machal theina dinga manchah ding ahie. (II). Nam le Gamsung thusoh umchen ho namsung le vannoi heta phondoh theina ding, Vannoi thu soh ho Nam le Gam sunga hetthei ja aum nading, Nam sunga thudih thutah ho seidoh phondoh a aum jing theina ding chule phadchom na thilpha ho ahung umthei nading doi le tup hojeha hiche Project chu kinei ja ahie. (III). Hetthei nading, Chihthei nading, Khantou machal theina dinga Newspaper, Journal, Magazine hole lekha-bu chomchom ho niseh, haptaseh, lhaseh, kumseh a sojing ding ahie. Hiche ho sodoh jing theina dinga kithopina ho pehding ahie. (IV). News, Information le Media lamtoh kisai a Organization ho, Association hojong semdoh tun doh ding ahie. Hiche Project ho alolhin theina dinga Daan hochu semtoh ding ahie. (o). Association ho, Organization ho semdoh tundoh nale dopsang nalam, (I). Kumseh a Kuki National Fund in amu Fund ho akon 3% tabanghi Association ho, Organization ho semdoh tundoh nale dopsang nalam hoa khantou machal theina dinga manchah ding ahie. (II). Nam sunga aum louva khoh, neilou a khoh Association ho, Organization ho semdoh tundoh theina ding chule kiloi khomna umho jousen, amaho dinmun khantou machalna dingho aki semdoh cheh theina dinga hiche Project chu kinei ja ahie. (III).Semdoh tundoh dinglom ki loikhom na hochu...........


(1). Kuki National Fund, (2). Kuki Revolution Fund, (3). Kuki Students Organization, (4). Kuki Youth (Som le Lom) Organization, (5). Kuki Women Organization, (6).tvkyform; or*~, (7). pdu k yf sdK;/ arG;jrLa&; or*~ ,(8).ukefonf}uD;rsm; toif; ,(9).pufr/_ vufr_vyk if ef;&Sirf sm; toif; , (10).trsdK;om;tm;upm; tzG@J csKyf ,(11).uluD;trsKd ;om;pmayESifh ,Ofaus;r_ aumfrwD ,(12).owif;rD', D m tpnf;t&H;k ,(13).tEkynmonfrsm; tpnf;t&H;k ,(14).trsKd ;om;pmay toif; , (15).jynfol@0efxrf;rsm; tpnf;t&H;k ,(16). trsdK;om;use;f rma&; tzG@J , (17).bd;k bGm;rsm; ulnaD pmifah &Smufa&; tzGJ@ ,(18).'kudQwrsm; ulnDapmifha&Smufa&; tzGJ@ ,(19).udk,f0efaqmifrdcifEiS fh uav;oli,frsm; ulnDapmifha&Smufa&; tzG@J ,(21). rdb rJu h av;oli,frsm; jyKpkysdK;axmifay;a&;ESifh ulnDapmifah &Smufa&; tzGJ@ ,(22).qif;&JEGrf;yg;olrsm;ESifh 'kuaQ &mufaeolrsm; ulnDapmifha&Smufa&; tzG@J ,(23).pm;eyf&u d Qm pkaqmif;a&;ESifh iwfrw G facgi;f yg;olrsm; ulnaD pmifah &Smufa&; tzGJ@ , (24).tvkyfvufrJhjzpfaeolrsm; ulnDaxmufyhHa&; tzG@J ,(25).tvkyftudkif&SmazGa&;ESifh vkyif ef;cGif avhusio fh if=um; ay;a&; tzGJ@ ,(26).enf;ynm/ tcGifhtvrf;ESifh taxGaxG vdktyfrr_ sm; avhvm&SmazGjcif;ESifh ul nDaqmif&u G fay;a&; tzG@J ,(27). , (IV). Association ho, Organization ho semdoh tundoh nale dopsang lamtoh kisai Project ho alolhin theina dinga Daan hochu semtoh ding ahie. (4).Lompi bol a pan lahkhom ding dan I gam sunguva hung chenglut nam dang ho toh ikitekah teng Kuki nammite hi nei le gou, sum le pai, chinna thepna, thilbol theina ijakai ja namdang ho ipha jou pove. Hijeh a khat nei le gou, tha le jung, thilbol theina hoa namdang ho iphah jou hih jongu le, som le ja a ikigop khom u ding, hiche a akilhin thei naihih le asang asanga ikivop khom be uva ihat nao dinga na itoh u angai je. Chang chang jong changkhat khat a akithe jah le apanna aum theipoi, hiche ho aki lokhoma ahile khonkhat aphah teng mihem khat gilvana le hinna ahung hithei in, atamcheh le atam dungjui a apan na le aman lutna ahung umthei bep e. Hijeha Kuki nampi sunga kithe jah a lokhom louva um Kukite tha le jung, chih na le thepna, nei le gou, sum le pai ho jouse chu ilokhom isuhkhom peh uva nampi dindoh nale khantouna dinga imanchal thei nadinguva imanchah dingu ahie. Hiche dinga kilungto kipumkhat angai jin, ki lungto kipumkhat theina dinga kingailutna le kitahsenna angai jin, hiche dinga kitah taha panlah cheh ding chu angai je. Hiche hi Nampi natong ho kin ahin, Nampi natong hon hitabang tohtheina dinmun le tha jong inei u ahitoh kilhon in pan ilah u ngai ahi.

Tohgon project umho lolhin theina dinga semdoh tundoh ding lomho Hiche Tongon Project um jouse tohthei machal theina ding chule Nampi kivaipoh nading in, Kuki Innpi (Solam Zale'n-Gam) chu Daan toh kitoh a semdoh tundoh ding angai e. Tongon Project um jouse khantou machal theina dinga Kuki Innpi (Solam Zale'nGam) in mopohna anei je. Gollui khang Khosung kivaihom na, Lhangsung kivaihom na, Gamkai kivai homna chule Nam le Gam kivaihom na hochu khangtoh kitoha semtoh suhtoh kita chepi ding manchah ding ahie. Kuki State doi le tup molso masang; Tohgon project kinei ho lolhin theina ding chule Nam le Gam kivaipoh nading in, Daan-pi khat chu semdoh ding angai je. Nampi


kingailut kilungto kipumkhat nading le Nampi kithah tundoh kit theina dinga hiche Daan-pi hi semdoh louva khoh neiloua khohtah thilkhat ahie. Kuki Nam le Gam in amaho thalheng a hiche Daan-pi chu thilbol theina Tha jouse apeh ahi ding angai e. Hiche Daan-pi in anei Thilbol theina Tha hochu; Daan sem na, Vaipoh na le Thutan na kiti Sutkhompi (3) hon a manchah theina dinga hopkhen pehding ahie. 1. Daan semtheina Thaho chu Daan semna Innpi (Kuki Senate) kipe ding ahie. 2. Vaipoh vaihomna Thaho chu Kuki Innpi (Kuki Government) kipe ding ahie. 3. Thutan vaihomna Thaho chu Thutan Vaihomna Innpi (w&m;v$wfawmfcsKyf) le Thutan na Inn (Court) ho chu kipe ding ahie. Hiche Sutkhompi (3) hon, Daan-pi toh kitoh a vaipo vaihom abol ding, Daan-pi toh kitoh a Daan le Law asem tupding chule Daan-pi toh kitoh a Thuten vaihom na anei dingu ahie. Nam le Gam Tha lheng Daan-pi chunga kiTahna anei dingu, Jana sangpen apeh dingu ahie. Daan-pi toh kitoh louva natong hochu Daan in amat ding ahie. Thilbol theina Tha chomcheh nei hiche Sutkhompi (3) ho in, khat le khat kivet suina le ki Control tona hochu aneite dingu ngai ahie. Hitabang Daan-pi toh kitoh, Nam le Gam kivaipoh nachu kitup taha iki semdoh iki tundoh thei dingu angai je. Lungtup Doi le Tup mun a Nam le Gam lhunthei na dinga Daan-pi kiti hi Lamhil le achingtup dinga hungpang ding ahie. Lungtup dinmun le tua i dinmun hochu i chena kikhe a kikah ahi ho, i tabang dinmun ho neibe ding ngai ahiho chu kicheh kichen sela iki hetdoh thei nau dinga Daan-pi nei angai je. Hichetoh kilhona i lhahsam nau ho iki semphad thei dingu chule aki samding avatding hojong iki gottoh thei dingu ahie. Tule tua Nampi dinga avat khantou machal naho suhbulhit theina dinga ki loikhom na Asso-ciation ho Organization ho nei angai je. Hiche ki loikhom naho khantou machal nading le Founda-tion bulphu na ho semdoh theina dinga Daan-pi chu athupi lheh jengin ahi. Khonungteng ngaichat hunghi ding Daan semna Innpi (Kuki Senate), Kuki Innpi (Kuki Governme-nt), Thutan Vaihomna Innpi (w&m;v$wfawmfcsKyf), Kuki Nam le Gam vengbit ding Gaalsat ho (Sepoy) chule adangdang thil ngaichat umho jouse chu; Zale'n-Gam Kuki Land molso jou masang tuphat tu dinmun a kipan iki semdoh thei nau dinga Daan-pi hi neilou a khohtah thil thupi pen ahie. Daan-pi le Daan-pi toh kisai thu le laa hochu seitoh semtoh ding ahie. Hiche tohgon lolhinna dinga Nampi natong hon itabang dinmun le kinho inei uvem? Kuki State Doi le Tup lolhin theina dinga nam natong ho dinmun chu ipi ahi hetchen angai je. Gal lang khat ah Doi le Tup chu aum in, agal langkhat ma ah Kuki nampi akiume. Hiche Doi le tup mun a Kuki nammite alhun theina ding chu eiho nampi natong hohi Lampi ihiu chu hetchen angai je. Hijeha chu idinmun u kicheh hinam tichu ikikhol phat dingu angai tai. Nampi natong hon inei u Nampi Tahsen na chu iman chah them uva, dinmun ho ikisemdoh dingu jong angai je. Namna tong hon Gam sunga pan ilahthei nau dinmun hochu itabang ho


ham itile, (1). Khantou machal nadinga tohgon ho jouse chu mipin ahetthem theinading le pan ahin laha na ahin tohcheh theina dingu, lhangsap a tilkhouna neijing ding chu namnatong ho thilbol theina din mun khat ahie. (2). Khantou machal nading tohgon ho jouse chu, Nampi in ahin todoh Sum le Pai ho manchah a Bulphu a Foundation ho semdoh ding chu namnatong ho thilbol theina dinmun khat ahie. (3). Khantou machal nadinga tohgon ho jouse phatecha a ahung khanglet theina dinga, juiding Daan le lampi ho septup peh ding chu namnatong ho thilbol theina dinmun khat ahi e. (4). Khantou machal nadinga tohgon ho jouseah sum le pai, nei le gou chule tha le jung ho a panlah a natoh ding chu namnatong ho thilbol theina dinmun khat ahi e. Tekahnan India le Burma chu pansah naa neija, Economice lama khantou machal theina dingin, Sumkol kivei ding titaote. Kukite laha kon, khat changseh nei le gou sum le pai, chihna, thepna, natoh theina hotoh namdang ho kidin tetpi ding chu hahsat na aum nalaie. Hijeha namdang ho sanga ihat ilet joh theina dinguva Kuki chate tampi kilomkhom, kipunkhom, natohkhom dingchu angaitai. Hiti theina dinga Sumkol kiveina Company khat tundoh louva akhoh tan, hiche dinga Nampi natong ho thilbol theina dinmun chu veu hite. Sumkol veina Company ahung um doh theina dinga namnatong hon, (1). Nampi dinga Sumkol vei na Company chu aum louva akhoh dan, aum le aphat chompi dan chu Nam miten ahet them a, anei u sum le pai hotoh Company ah Shares akichoh cheh uva pan ahin lah theina dinguva lhangsap a tilkhou ding ahie. Company chun tahsanthei dinmun anei nai tia namnatong hon mopoh na aneingam ding angaie. (Company Share khatman chu Rs.5,000 ahile, Shares 10,000 a ahung pan u le Company hin sum le pai tha Rs.Lak 500 anei e tina ahie. Rs.50,000 a pang mikhat in, Company ah Shares 10 anei ti ding ahie.) (2). Nampi in Kumseh a ahin todoh sum le pai ho laha phabep khat chu, namnatong hon Company Foundation ding a itodoh peh uva pan ilah dingu ahie. (3). Doi le tup banga Company chu ahung machal a ahung khatou theina dinga avat Daan le Lampi hochu septup peh ding ahie. (4). Hiche Company ah namnatong hon jong, nei le gou chule tha le jung hoa pan ilah dingu ahije. Chuche tabang ma in, Thingtu, loubol, gencha vah, Innchen khosah, Dam theina lam, Them jilna, Sport chule adang dang khantou machal naho jouse ah machal na dinga bulphu na Foundation ho phate chaa ikisemdoh thei dingu ahie. Kuki state doi le tup sunga Kuki nampi puilut dingchu Nampi natong ho dinga kinlen pen ahie. Hiche dinga Nampi natong hon itabang lampi chu iche pi uva, i tabang tohgon ho i kalson dingu ham tichu kichen taha nei angaije. Hiche lampi ijot teng tohgon ho tong ding mihem, sum le pai, nei le gou ho iki semtup u hitam? Aum nai hih le itabang pan ilah uva, iki suhtup dingu ham? tichu gelkhom seikhom dingin phat le nikho in ahin thum taije. Nam le Gam dinga manchah choi ho, menchah choilou ho, kiloi khomna a jao ho, kiloi khomna a jaolou a mimel a natong ho jouse chu Nampi natong tia kimin phah na ahie.


Kuki Nampi

Daan Semna

Vaipoh na

Kuki Innpi

Kuki Innpi

Phung Lamkai

Upper House

Kuki Nam le Gam Daanpi

Hou Lamkai

Khantou Machal na ding Tohgon ho

Gaal le Tol a ki Venbit na ding Tohgon ho

Thutan-Pu ho

National Fund le Economic lam Tohgon ho

Gamkai ki Vaipoh-na MP/MLA Milun-ho

Thutan na

Kuki Innpi

Gamkai Lom/Som Gamkai Haosa/Upa

Gamkai Thutan-na Inn

Lower House Lhang ki Vaipoh-na Mipi Tha Lheng ho

Lhang Lom/Som Lhang Haosa/Upa

Kho ki Vaipoh-na Kho Lom/Som

Kho Haosa/Upa

Kuki Nampi

Lhang Thutan-na Inn

Kho Thutan-na Inn


Kuki Nampi

Daan Semna

Kuki Innpi

Phung Lamkai

Upper House

Hou Lamkai

Kuki Nam le Gam Daanpi

Vaipoh na

Kuki Innpi

Thutan na

Kuki Innpi

(1) EdkifiHjcm;a&;0ef}uD;Xme/ (2) umuG,fa&;0ef}uD;Xme/ (3) b他ma&;ESifh pDrHudef;0ef}uD;Xme/ (4) jynfxJa&;0ef}uD;Xme/ (5) usef;rma&;0ef}uD;Xme/ (6) ynma&;0ef}uD;Xme/ (7) qufoG,fa&;0ef}uD;Xme/ (8) jyef=um;a&; 0ef}uD;Xme (9) v,f,mESifh opfawm0ef}uD;Xme/ (10) pGrf;tif0ef}uD;Xme/ (11) tvkyform;0ef}uD;Xme/(12)o,f,lydk@aqmifa&;0ef}uD;Xme/ (13) vlr_0efxrf;0ef}uD;Xme/ (14) w&m;a&;0ef}uD;Xme/ (15) pD;yGm;a&;ESifh ukefoG,fa&;0ef}uD;Xme/ (16) ody`HESifhenf;ynm 0ef}uD;Xme/ (17) obm0ywf0ef;usifxdrf;odrf;a&; 0ef}uD;Xme/ (19)owWKwGif;0ef}uD;Xme/ (17) usm;-rwef;wlnDr#a&; 0ef}uD;Xme

Gamkai ki Vaipoh-na MP/MLA Milun-ho

Thutan-Pu ho

Gamkai Lom/Som Gamkai Haosa/Upa

Gamkai Thutan-na Inn

Lower House Lhang ki Vaipoh-na Mipi Tha Lheng ho

Lhang Lom/Som Lhang Haosa/Upa

Kho ki Vaipoh-na Kho Lom/Som

Kho Haosa/Upa

Kuki Nampi

Lhang Thutan-na Inn

Kho Thutan-na Inn


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.