Phylazonit za ratarske kulture

AGRON d.o.o. za trgovinu i usluge Ivana Mažuranića 37, 31327 Bilje OIB: 62212838032

Matični br. : 2826674

Žiro račun: 2503007-1100070401 Poslovnica: Bizovac, Kralja Tomislava 1g.

Tel: +385 (0)91 464 22 66 Fax: +385 (0)31 673 242 E-Mail: info@agron.hr www.agron.hr

– PUNO ŽIVOTA! ZDRAVO TLO – ZDRAVE BILJKE – ZDRAVI LJUDI !

Priručnik za ratarske kulture POŠTOVANI PROIZVOĐAČI !

Svi znamo da je postizanje vrhunskih prinosa najveći izazov u ratarskoj proizvodnji, kako u idealnim, tako i u teškim uvjetima. Vjerujemo da i Vi neprestano prilagođavate Vaše primijenjene tehnologije obrade tla, zaštite i ishrane bilja trenutnim uvjetima, kako bi postigli vrhunske prinose. No ipak Vas molimo da prilikom nabave suvremenih strojeva i kemikalija, mislite i na Vaše najvrednije bogatstvo, na Vaše zemljište !

Brižno njegovano tlo će Vam zasigurno dati očekivane prinose ali će omogućiti i smanjenje troškova mineralnih gnojiva, troškove zaštitnih sredstava ali i troškove goriva kod obrade tla. Takvo plodno tlo je prepoznatljivo za svakoga, jer na njemu ne leži voda ali je vlažno i ljeti, gliste se u njemu dobro osjećaju, plug ne izorava više godina stare biljne ostatke i takvo tlo se ne skameni kao beton na ljetnim vrućinama.

Naše poduzeće je prije više od 15 godina započelo sa proizvodnjom i distribucijom raznih preparata za liječenje tla iz razloga što je naša generacija, koja je odrasla na obiteljskom gospodarstvu, vidjela budućnost agrara u iskorištavanju neizmjerne snage i potencijala plodnog tla. Iako Phylazonit bakteriološko gnojivo mnogi ratari kupuju kao jedan od repromaterijala za proizvodnju, njegovom primjenom oni ipak prihvaćaju jednu drugačiju filozofiju biljne proizvodnje. Argumenti za to se mogu sažeti u svega jednu rečenicu: ništa ne može zamijeniti plodno tlo, koje je puno života, koje je bogato organskim tvarima i vlagom!

Vajda Sandor generalni direktor inženjer zaštite bilja dipl. ing agronomije EKONOMIČNA PROIZVODNJA, MJERLJIV PROFIT Među troškovima u poljoprivrednoj proizvodnji, troškovi ishrane bilja iznose 30 – 40 % ukupnih troškova proizvodnje, a u budućnosti se očekuje dodatno povećanje tih troškova i to će zasigurno bit najveća stavka u troškovima biljne proizvodnje. Veliki dio hranjivih tvari koje dodajemo u tlo, jednostavno nestanu. Ispare u atmosferu, ispire se u podzemne vode ili se pretvore u vezani oblik u kojem ih biljke ne mogu preuzeti niti iskoristiti. Istovremeno, ispirane hranjive tvari zagađuju naše podzemne i površinske vode.

Naravno ne smijemo zanemariti niti utjecaj na ekonomsku računicu gnojidbe, jer se na kiselim tlima hranjive tvari brže i lakše otapaju, a biljke mogu iskoristiti svega mali dio hranjivih tvari iz mineralnih gnojiva koje smo bacili na zemljište. Ovaj odnos hranjivih tvari, koje biljke mogu iskoristiti, je u slučaju kalija i fosfora najviše 20 – 30 % ali niti učinkovitost dušičnih gnojiva ne prelazi 50 – 60 %. Znači govorimo o izuzetno visokim gubicima.

1

Primjenom bakteriološkog gnojiva se mogu smanjiti i troškovi zaštite bilja, jer se zdrave biljke lakše suprotstave utjecaju bolesti i štetnika. U laboratorijskim uvjetima ali i na pokusnim poljima smo dokazali, da se radikalno smanjilo virusno obolijevanje ječma i gljivično obolijevanje kukuruza, pšenice i suncokreta.

Tako možemo reći da se kod primjene Phylazonita može znatno smanjiti trošak borbe protiv tih bolesti.

Primjena bakteriološkog gnojiva ima još jednu pozitivnu „nuspojavu“, a to je da se za obradu tla vremenom može znatno smanjiti potrebna pogonska snaga traktora i na taj se način mogu smanjiti troškovi goriva. Ova pojava se primjećuje već nakon prve godine primjene, međutim nakon druge godine primjene ova pojava postaje tako izrazita, da se može kalkulirati u troškovima proizvodnje. Ušteda na gorivu od 5-10 lit/ha već sama po sebi opravdava primjenu Phylazonita. Sva ta ušteda na gorivu se pojavljuje zbog izrazitog poboljšanja strukture tla.

Pored utjecaja Phylazonita na smanjenje troškova, ne smijemo zaboraviti niti njegov pozitivan utjecaj na povećanje prinosa, jer je to zapravo cilj ekonomičnije i uspješnije biljne proizvodnje. Genetski potencijal današnjih modernih hibrida je ogroman. Taj se potencijal može iskoristiti samo uz odgovarajuću ishranu i agrotehničke mjere na bogatom tlu punom života.

PROBLEMI I RJEŠENJA Ako primijetite:  da oborinske vode stoje na površini  da se tlo brzo isušuje i pojavljuju se velike pukotine  da je tlo neugodnog mirisa  da je tlo teško za obradu i povećava se potrošnja goriva  da se iz dubine pojavljuju nerazgrađeni biljni ostatci koji su zaorani prije više godina  da sjeme sporo klija  da se biljke sporo i neravnomjerno razvijaju  da su vam potrebne sve veće količine zaštitnih sredstava i mineralnih gnojiva  da morate suzbijati žičnjake u tlu  da Vas pogađa suša ili višak vode onda je na Vašem tlu poremećen vodno-zračni režim i nema dovoljno živih organizama u tlu a to Vam jednu rentabilnu biljnu proizvodnju postepeno čini nemogućim !

Započnite primjenu Phylazonit bakteriološkog gnojiva:  jer će vam to osigurati veće prinose  jer poboljšava vodno-zračni režim tla  jer poboljšava strukturu tla , koji se lakše obrađuje i smanjuje se potrošnja goriva  jer razgrađuje biljne ostatke (stvara organske tvari u tlu)  jer povećava sadržaj humusa  jer fosfor, kalij i mikro elemente koji se nalaze u tlu pretvara u oblike, koje biljke mogu iskoristiti  jer smanjuje mogućnost pojave gljivica i štetočina  jer veže dušik iz zraka i osigurava neiscrpan izvor dušika za biljke  jer potpomaže brže i intenzivnije klijanje  jer izaziva razvoj većeg i jačeg korijena, koje prodire dublje u tlo  jer održava optimalnu pH vrijednost tla  jer nema nikakvo štetno djelovanje  jer je apsolutno ekološki proizvod koji je prikladan za BIO proizvodnju

2

ZAŠTO TRETMAN BAKTERIOLOŠKIM PREPARATOM ZNAČI RJEŠENJE ZA PROBLEME U BILJNOJ PROIZVODNJI ?

Kako bi zaustavilI pojavu problema, koji su povezani sa postepenim izumiranjem života u tlu, moramo sagledati i shvatiti složeni sustav interakcije u tlu.

Aktivno djelovanje živih organizama tla čine ga rahlim i prozračnim. Međutim prozračnost i rahla struktura tla se postepeno gubi zbog utjecaja kemikalija i uslijed nepravilne obrade. Taj proces sve više izolira kisik od biljaka i preostalih organizama, koji još nastanjuju tlo. Izumiranjem mikroorganizama ne nestaju samo elementarni sudionici ishrane biljaka iz lanca koji život znači, već nestaju i organizmi, koji osiguravaju rahlu strukturu tla.

Mikroorganizmi proizvode znatne količine organskih kiselina. Dlačice korijenja preuzimaju hranjive tvari upravo pomoću organskih kiselina. Ako u tlu nema dovoljne količine organskih kiselina, onda ih biljka sama mora proizvesti i dovesti u zonu korijenja. Pri tome biljka žrtvuje čak do 35 % organskih tvari, koje bi mogla iskoristiti na rast i razvoj plodova. Smanjena količina organskih kiselina u našim tlima je i razlog zbog čega je efikasnost mineralnih gnojiva sve manja, jer ih biljke jednostavno bez mikroorganizama ne mogu iskoristiti.

Smanjena prisutnost mikroorganizama u tlu ne sprječava samo preuzimanje dušika, fosfora i kalija, već i svih mikro elemenata. A bolesti biljaka se pojavljuju uvijek zbog nedostatka nekog od mikro elemenata. Bolesti biljaka ozbiljno utječu na ljude ili životinje koji se hrane tim biljkama.

Zdrave biljke možemo uzgajati samo na zdravom tlu !

Znači bakteriološko gnojivo nije samo suvremeni izvor dušika, fosfora i kalija. No ako bi i imao samo tu ulogu, već bi se višestruko opravdala njegova primjena. Samo se na prirodan način proizvedene hranjive tvari mogu vezati na koloide tla i biti na raspolaganju biljkama u zoni korijena.

Pošto biljke mogu preuzeti samo onu količinu hranjivih tvari, koju mogu pohraniti i transportirati, zalog uspješne biljne proizvodnje 21. stoljeća je izvor aktivnih tvari koja se ne ispire iz tla.

TEHNOLOGIJA ZA KUKURUZ SJETVA: Merkantilni-, silažni kukuruz ili šećerac: Prilikom predsjetvene obrade tla ili prilikom sjetve u jednom prohodu ovisno o tome kako se aplikacija može prilagoditi tehnologiji obrade, preporuča se primjena Phylazonita u dozi od 10-20 litara / hektaru.

Sjemenski kukuruz: Prilikom predsjetvene obrade tla ili prilikom sjetve u jednom prohodu ovisno o tome kako se aplikacija može prilagoditi tehnologiji obrade, preporuča se primjena Phylazonita u dozi od 20-30 litara / hektaru i 200-400 kg mineralnih gnojiva (kompleksnog i dušičnog zajedno).

Kukuruz će Vam se za veću dozu biološkog gnojiva odužiti sa 30 – 40 % većim prinosom.

MEĐUREDNA OBRADA: Preporuča se aplikacija Phylazonita prilikom međuredne kultivacije ili prilikom prskanja herbicidima u dozi od 10 l/ha oko 4 tjedana nakon nicanja.

3

TRETIRANJE ŽETVENIH OSTATAKA: Ukoliko se Phylazonit primjenjuje najmanje tri tjedna prije sjetve slijedeće kulture iza kukuruza, u tom slučaju se može izostaviti dodatna gnojidba mineralnim dušičnim gnojivima. Međutim ako se obrada kukuruzišta obavlja neposredno prije sjetve , onda je opravdana dodatna primjena 30 – 40 kg/ha aktivne tvari dušika. To će zadovoljiti povećanu potrebu dušika za razgradnju biljnih ostataka i za početni rast biljaka. Što je kukuruzovina više usitnjena, to je razgradnja intenzivnija i brža.  

Ukoliko iza kukuruza sijete u jesen, preporučamo primjenu 20 l/ha Phylazonita Ukoliko se na površinu iza kukuruza sije u proljeće, dobar efekt razgradnje kukuruzovine se postiže i sa 15 l/ha Phylazonita.

TEHNOLOGIJA ZA SUNCOKRETU SJETVA Prilikom predsjetvene obrade tla ili prilikom sjetve u jednom prohodu ovisno o tome kako se aplikacija može prilagoditi tehnologiji obrade, preporuča se primjena u dozi od Phylazonita 15 litara / hektaru i 100-150 kg mineralnih gnojiva. U tom slučaju se biljka ne izdužuje, sazrijevanje je ravnomjernije i tako se ne moraju koristiti sredstva za ubrzavanje sazrijevanja. Najčešće se postiže 10 – 20 % veći prinos a povećan je i sadržaj ulja u suncokretu.

MEĐUREDNA OBRADA: Preporuča se aplikacija Phylazonita prilikom međuredne kultivacije suncokreta ili prilikom prskanja herbicidima u dozi od 10 l/ha oko 4-5 tjedana nakon nicanja.

TRETIRANJE ŽETVENIH OSTATAKA: Ukoliko se Phylazonit primjenjuje najmanje tri tjedna prije sjetve slijedeće kulture iza suncokreta, u tom slučaju se može izostaviti dodatna gnojidba mineralnim dušičnim gnojivima. Međutim ako se obrada suncokretišta obavlja neposredno prije sjetve, onda je opravdana dodatna primjena 30 – 40 kg/ha aktivne tvari dušika. To će zadovoljiti povećanu potrebu dušika za razgradnju biljnih ostataka i za početni rast biljaka. Što je stabljika suncokreta više usitnjena, to je razgradnja intenzivnija i brža.  

Ukoliko iza suncokreta sijete u jesen, preporučamo primjenu 20 l/ha Phylazonita Ukoliko se na površinu iza suncokreta sije u proljeće, dobar efekt razgradnje stabljike suncokreta se postiže i sa 15 l/ha Phylazonita.

TEHNOLOGIJA ZA PŠENICU, JEČAM, TRITIKALE ,RAŽ i ULJANU REPICU PREDSJETVENA PRIPREMA TLA I SJETVA: Ovisno o mogućnostima tehnologije obrade, preporuča se aplikacija i inkorporacija 10 – 15 l/ha Phylazonita prije sjetve.

TRETIRANJE STRNIŠTA: Ukoliko se Phylazonit primjenjuje najmanje tri tjedna prije sjetve slijedeće kulture iza strnina, u tom slučaju se može izostaviti dodatna gnojidba mineralnim dušičnim gnojivima. Međutim ako se obrada strništa obavlja neposredno prije sjetve i ako je velika količina slame, onda je opravdana dodatna primjena 20 – 30 kg/ha aktivne tvari dušika. To će zadovoljiti povećanu potrebu dušika za razgradnju slame i za početni rast biljaka. 

Ukoliko se iza strnina ili repice sije u jesen, preporuča se primjena Phylazonita u dozi 15 l/ha

4



Ukoliko se na istu površinu sije tek u proljeće slijedeće godine, dostatna je količina 10 l/ha Phylazonita

TEHNOLOGIJA APLIKACIJE PHYLAZONITA Za optimalnu aplikaciju, umjesto običnim prskalicama, preporučujemo poseban uređaj za aplikaciju Phylazonita neposredno prije inkorporacije.

Zahvaljujući tome  bakterije nisu izložene UV zračenju  aplikacija se može vršiti u svako doba dana i po svim vremenskim uvjetima  aplikacije se vrši istovremeno sa bilo kojom operacijom u istom prohodu (nema dodatnih troškova po hektaru)  nema dodatnog prohoda niti štete zbog gaženja ili sabijanja tla  ne smanjuje se radna brzina niti učinak stroja za obradu tla  smanjuju se troškovi radne snage i opsluživanja ISKUSTVA KORISNIKA Kockás László „KOR-AN 98“ Kft., mjesto Mezőszemere u Mađarskoj (28.srpnja 2011.)

Lijeva slika: DKC3511 kukuruz, koji je posijan 28.travnja na površinu tretiranu Phylazonitom.

Desna slika: Linija označava granicu između Phylazonitom tretirane od ne tretirane površine. Na lijevoj strani se vidi DKC4685 kukuruz posijan 3. svibnja a na desnoj od linije je susjedni kukuruz na površini koja nije bila tretirana Phylazonitom .

Kisari Lajos mjesto Alap u Mađarskoj (20.srpnja 2012.)

Površina je pognojena sa 150 kg/ha kana i tretirana sa 15 l/ha Phylazonita. Na tretiranoj površini se korjenov sustav suncokreta bolje razvija i prodire dublje u tlo. Zbog boljeg vodnog režima biljka duže podnosi sušna razdoblja i nadprosječne ljetne temperature, tako da se puno kasnije ili uopće se ne pojavljuju znaci nedostatka vode ili osušeni donji listovi.

Albert István mjesto Cece u Mađarskoj (26.lipnja i 03. kolovoza 2012.)

Na desnoj slici, koja je napravljena prije velikih vrućina u lipnju u kukuruzu Dekalb 440, dobro se vidi razlika u razvojnom stadiju biljaka na tretiranoj površini sa Phylazonitom (desno) i na ne tretiranoj površini širine jednog prohoda stroja (lijevo).

Na lijevoj slici je isti kukuruz 3. kolovoza, gdje se jasno vidi da su biljke na površini koja nije tretirana puno slabije i pokazuju vidljive znakove suše. Razvoj plodova na netretiranoj površini na takvom tlu i u takvim vremenskim uvjetima znatno zaostaje od željenog rezultata. Na maloj slici lijevo se vidi klip kukuruza sa netretirane a desno sa tretirane površine. Dekalb 440 je na kvalitetnom tlu pognojen sa 230 kg/ha kompleksnog gnojiva i tretiran sa 15 l/ha Phylazonit MC bakteriološkim gnojivom.

Bakom Zoltán mjesto Bodorfa u Mađarskoj (23.svibnja 2013.)

Poljoprivrednik je 25. travnja posijao hibrid kukuruza Dekalb DKC 4795 na površinu, koju je prethodno prilikom predsjetvene pripreme tretirao Phylazonitom u istom prohodu s obradom tla pomoću aplikatora, koji je bio montiran na tanjuraču.

5

03.svibnja je prilikom kultivacije dodao 300 kg/ha kana. Na lijevoj slici se vidi tretirana a na desnoj netretirana površina.

6