PRIJEDLOG RAZVOJA BICIKLISTIČKOG PROMETA GRADA ZAGREBA
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
Izradili:
Niko Gamulin, dipl.ing.arh. Jasmina Sirovec, dipl.ing.arh. Dubravko Širola, mag.ing.prom.
Ravnatelj:
Ivica Fanjek, dipl.ing.arh.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
Sadržaj: 1. Uvod 2. Cilj projekta 3. Postojeće stanje 4. Biciklizam u prostorno planskoj dokumentaciji 5. Biciklizam u važećoj zakonskoj regulativi 6. Prijedlog razvoja biciklističkog prometa 7. Zaključak
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
1. Uvod
Bicikl je prvo ekološko vozilo na svijetu i ide u red najpoznatijih čovjekovih pomagala uopće - poslije psa i konja, bicikl je čovjekov najbolji prijatelj
Povijest bilježi da su stari Etrušćani trčali držeći u rukama osovinu kotača. Kratka povijest bicikla u slikama bi bila slijedeća:
Prvi bicikl («drveni bicikl») napravio je 1791. godine u Francuskoj grof od Sviraca
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
Pojam prvog modernog bicikla veže se uz uvođenje lančanog pogona 1885.g. (J. K. Starley, J. H. Lawson i Shergold)
Daljnje poboljšanje - uvođenje pneumatskih guma 1888. g. (John Boyd Dunlop)
Osnovni koncept bicikla do današnjih dana nije se bitno mjenjao, osim što je tehnološki napredak donio primjenu kvalitetnijih materijala u izradi te su današnji bicikli daleko upravljiviji i sigurniji
Otkako je početkom 20. stoljeća postao siguran i pristupačan cijenom, bicikl je u velikoj mjeri obilježio moderno društvo jer je omogućio pokretljivost i onima koji sebi nisu mogli priuštiti skuplje oblike transporta
Danas je bicikl sve popularnije sredstvo prijevoza i rekreacije - u svijetu ima približno dvije milijarde bicikala
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
Biciklizam se rano dokoturao i u Zagreb (otud i naziv Koturaška cesta)
Prvi zagrebački koturaši iliti biciklisti vozili tzv. velocipede, čudne naprave s golemim prednjim kotačem i majušnim zadnjim, a vozilo se da bi se nogom odguravalo od zemlje
Već 1885. u Zagrebu, gradu od otprilike 36 tisuća stanovnika, osnovano je bili Prvo hrvatsko društvo biciklista, koje si je uredilo trkalište, a godinu dana kasnije već organiziraloi i prve koturaške utrke oko Zrinskoga trga
Sam je sebi izradio bicikl i biciklizmom se bavio i famozni Ferdo Budicki, koji je na dva kotača prešao cijelu Njemačku, Skandinaviju, Rusiju, Francusku i Španjolsku
U kronikama, Budicki, ostaje, međutim poznat po prvom automobilu s kojim se u Zagreb dovezao 1901 g.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
2. Cilj projekta Unapređenje i promocija biciklističkog prometa grada Zagreba, te pripomoći Europskom projektu „Civitas Elan“ da postigne zacrtane ciljeve:
dogradnje i umrežavanja biciklističih staza u okviru važećeg GUP-a
izgradnja neophodnih parkirališta za bicikle
formirati i razviti funkcionalni javni servis iznajmljivanja bicikala
inicirati i izraditi potrebne norme biciklističkog prometa kako bi se osigurao brži i učinkovitiji razvoj
inicirati reviziju postojeće zakonske regulative kako bi se osigurao razvoj biciklističkog prometa i povećala sigurnost odvijanja prometa za bicikliste
educirati i unaprijediti svijest građanstava o korisnosti korištenja bicikla, te otkloniti eventualni strah i dvojbe
u konačnosti povećati udio dnevnih putovanja biciklima sa 3% u 2009.g. na minimum 7% (Izvor: Istraživanje Fakulteta prometnih znanosti sveučilišta u Zagrebu 2009)
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
3. Postojeće stanje Zagreb nije biciklistički grad i nema takvih statističkih pokazatelja niti tradicijskih referenci koji bi ga svrstali u tu kategoriju Sve je prepušteno individualnoj snalažljivosti i spretnosti Karakteristike postojećeg stanja: cca. 200 km. biciklističkih staza ne čini smislenu mrežu: nepovezani fakulteti i studentski domovi nije uspostavljena povezanost središta grada sa Savom i Medvednicom nema povezanosti rekreativnih zona Nema mreže parkirališta za bicikle Nema javnog biciklističkog servisa Biciklistički promet nije normiran Zakonska regulativa nije prilagođena novonastalim potrebama i smjernicama
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
Fotodokumentacija u nastavku ilustrira postojeće stanje:
Maksimirska ulica (bez označenih staza)
Heinzelova ulica (bez komentara)
Ulica Republike Austrije (zbunjujuće)
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
Naselje Špansko (novo naselje-neujednačena izvedba staza)
Zagrebačka av. od Zagrebačke do Rešetarove (nesklađenost)
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
Prilaz trgovačkom centru „City centar One“ – (velika sredstva-simbol bicikla naopako)
Jarunska i Hrvatskog sokola (građevinski izvedeno-horizontalna signalizacije nepotpuna i neodržavana)
Ulica Baruna Filipovića (neobnovljena horizontalna signalizacija -djelomično izvedena)
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
Klaićeva ulica (nepotpuna i nesklađena horizontalna signalizacija)
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
Hebrangova(zeleni val) skupo rješenje ne osigurava sigurnost biciklista – stupićima, a uz denivelaciju rubnjacima odvajaju se pješaci od biciklista, te sužava nogostup
Žerjavićeva ulica (skupa izvedba horizontalne signalizacije-neusklađenost)
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
Gundulićeva ulica (skupa izvedba horizontalne signalizacije nije rezultirala bitnim poboljšanjem i uvođenjem reda-prisutna nesklađenost na štetu pješaka)
Kvaternikov trg (skupa izvedba horizontalne signalizacije nije rezultirala bitnim poboljšanjem i uvođenjem reda-prisutna nesklađenost na štetu pješaka)
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
Vukovarska avenija (postojeća horizontalna signalizacija se ne održava)
Vukovarska avenija (mogućnost da se industrijski kolosjek izvan funkcije iskoristi za izgradnju biciklističke staze)
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
4. Biciklizam u prostorno planskoj dokumentaciji U slijedećim člancima GUP-u grada Zagreba je reguliran biciklistički promet: 1.2.9. Površine infrastrukturnih sustava – IS : Članak 18. 1.2.12. Površine za budući razvoj – BR: Članak 22. 6.1. Prometni infrastrukturni sustavi: Članak 37. 6.1.1. Ulična mreža i trgovi: Članak 38. 6.1.2. Parkirališta i garaže: Članak 39. 6.1.4. Mreža biciklističkih staza i traka: Članak 41. 6.1.5. Pješačke zone, putovi i drugo: Članak 42. 8. URBANA PRAVILA; 8.1. Opće odredbe: Članak 56. i Članak 78. Opća pravila; Parkovi: 11. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ: Članak 98. Zaštita i poboljšanje kakvoće zraka ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
Biciklističke staze u kartografskom prikazu 3a: PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA – Promet:
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
5. Biciklizam u važećoj zakonskoj regulativi 5.1. U Zakonu o sigurnosti prometa na cestama (N.N. 67/08 i 38/09) nekoliko članaka odnosi se i na korištenje bicikala u prometu, kako slijedi: Članak 2: 18) »biciklistička traka« je dio kolnika namijenjen za promet bicikala koji se prostire uzduž kolnika i koji je obilježen uzdužnom crtom na kolniku i propisanim prometnim znakom, 19) »biciklistička staza« je izgrađena prometna površina namijenjena za promet bicikala koja je odvojena od kolnika i obilježena propisanim prometnim znakom, 49) »bicikl« je vozilo koje ima najmanje dva kotača i koje se pokreće isključivo snagom vozača Članak 112: (1)Vozači bicikla dužni su se kretati biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom, a ako one ne postoje, što bliže desnom rubu kolnika. (2) Ako se dva ili više vozača bicikala, mopeda ili motocikala kreću u skupini, dužni su kretati se jedan iza drugoga. Članak 113: (1) Vozač bicikla, mopeda i motocikla mora upravljati vozilom na način kojim se ne umanjuje stabilnost vozila i ne ometaju drugi sudionici u prometu, a osobito ne smije skidati istodobno obje ruke s upravljača, pridržavati se za drugo vozilo, prevoziti, vući ili gurati predmete koji ga mogu ometati u upravljanju vozilom ili ugrožavati druge sudionike u prometu. (2) Vozač bicikla koji se kreće kolnikom na javnoj cesti izvan naselja dužan je noću i danju u slučaju smanjene vidljivosti biti označen reflektirajućim prslukom ili reflektirajućom biciklističkom odjećom.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
5.2. U Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (N.N. 33/05, 64/05 i 155/05) nekoliko članaka odnosi se i na korištenje bicikala u prometu, kako slijedi: Članak 22: Znakovi opasnosti su: 26) znak opasnosti “biciklisti na cesti” (A39); Članak 30: Znakovi izričitih naredbi: 16) znak izričitih naredbi “zabrana prometa za bicikle” (B16); 17) znak “zabrana prometa za mopede i bicikle” (B17); Članak 31: Znakovi izricitih naredbi koji sudionicima u prometu na cesti stavljaju do znanja obveze jesu: 3) znak “biciklisticka staza” (B46); 5) znak “pješacka i biciklisticka staza” (B48); Clanak 37: Znakovi obavijesti jesu: 2) znak “obilježen prijelaz biciklisticke staze” (C03); 14) znak “završetak biciklisticke staze” (C18); Članak 77: Oznake na kolniku i drugim površinama.2.Poprečne oznake na kolniku: 9) prijelaz biciklisticke staze preko kolnika je dio površine kolnika namijenjen iskljucivo za prijelaz biciklista (H19); Članak 78: Oznake na kolniku i drugim površinama.2.Ostale oznake na kolniku i predmetima uz rub kolnika: 4) Natpisi na kolniku daju sudionicima u prometu potrebne obavijesti (H49);
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
6. Prijedlog razvoja biciklističkog prometa
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
6.1. Povezivanje Zagreba sa širom regijom:
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
6.2. Sava – glavna biciklistička poveznica grada i rekreacioni i sportski sadržaji uz priobalje Save:
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
6.3.
Temeljne norme i stručna pravila:
6.3.1. Normiranje biciklističkog prometa: Na primjeru Londona vidljiv je ispravan put razvoja biciklističkog prometa kojim bi trebao krenuti i Zagreb. Biciklistički promet je normiran kroz 71 normu podjeljenih u pet grupa: A. Generalne norme; B. Biciklističke staze-horizontalna signalizacija; C. Biciklističke površine; P. Biciklističko parkiranje; S. Verikalna signalizacija; Normiranje osigurava - smanjenje troškova izgradnje (kroz izvedbene troškovnike unaprijed se zna cijena realizacije po m΄, po m2 i komadu - osigurava realno planiranje - vid prometa je prepoznatljiv - osigurava jedinstvenost pravila na čitavom području grada U nastavku su neki karakteristični primjeri iz knjige normi: ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
6.3.1.1.Simbol
6.3.1.3. Vrste razdvaljanja biciklističkih traka
6.3.1.2..Biciklističke trake
6.3.1.4. Izvedbeni detalji
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
6.3.1.5. Biciklističke staze u zoni autobusnog stajališta
6.3.1.7. Vertikalni znak obavijest - zona dijeljenja prostora
6.3.1.6. Označavanje numeriranje biciklističkih staza - horizontalno
6.3.1.8. Vertikalni znak obavijesti – biciklistička parkirališta
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
6.3.2. Stručna pravila: Razvoj biciklističkog prometa grada Zagreba trebalo bi provesti kroz slijedeće konkretne korake: 1. Provjeriti GUP grada Zagreba i utvrditi realnu mogućnost realizacije planiranih biciklističkih koridora: GUP je provediv i daje planske mogućnosti razvoja biciklističkog prometa, ali ga je potrebno provesti. Po potrebi aplicirati samostalne biciklističke staze (trake), a po potrebi formirati zone (površine) koje osiguravaju prema jasnim pravilima dijeljenje sa ostalim sudionicima u prometu
2. Zakonsku regulativu po potrebi dopuniti u cilju razvoja biciklističkog prometa koristeći iskustva europskih zemalja: A. Zakon o sigurnosti prometa na cestama (N.N. 67/08 i 38/09)dopuniti: A1- „dijeljenje prostora i zona ograničene brzine“ i kroz zakon definirati tko prostor dijeli i pravila dijeljenja; A2 – „pedalek“, snagu i brzinu; A3 – ograničiti brzinu kretanja biciklima i pedalekima; ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
B. Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji iopremi na cestama (N.N. 33/05, 64/05 i 155/05) dopuniti: B1- nedostajućom vertikalnom prometnom signalizacijom: - znak „dijeljenje prostora“ sa sudionicima - znak „zona ograničene brzine“ i tko je koristi - znakovi obavijesti o smjerovima kretanja i brojevima biciklističkih staza B1- nedostajućom horizontalnom prometnom signalizacijom: - pravila označavanja traka, staza i površina - nedostajućim simbolima na kolniku (broj staze, strelice...) 3. Izraditi knjigu normi, izvedbenu projektnu dokumentaciju sa izvedbenim troškovnicima.
Sukladno provedenim i realiziranim prethodnim točkama:
Izgraditi prvo primarnu biciklističku mrežu, te potom pristupiti realizaciji sekundarne biciklističke mreže prema GUP-u Izgraditi (postaviti) i razviti sustav parkirališta za bicikle Izgraditi i razviti sustav javnog servisa i iznajmnljivanja bicikala
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
6.4. Kategorizacija biciklističke mreže : 6.4.1. Primarna biciklistička mreža:
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
Primarnu biciklističku mrežu čine slijedeće komunikacije i ciljane točke: Istok-zapad: Savski nasip, sjeverni i južni od Podsuseda do Petruševca Zeleni val (jedna traka) Vukovarska avenija od Trešnjevačkog trga do Kampusa Borongaj Dubrovačka Avenija
Sjever-jug: Potok Vrapčak(potok Mikulići) od Medvednice do Jaruna Ilica (Trg F. Tuđmana – Nova cesta-Knežija-Jarun ) Šestine-Pantovčak-Ilica-Savska-Sava Bliznec-Jazbina-Svetošimunska-Ravnice-Borongaj-Gospička-Koledovčina-Radnička-Sava
Izlazne točke u regiju: Samobor i Žumberačko gorje Turopolje Sesvete Medvednica sa 4 ulaza/izlaza prema Zagorju (Zaprešić, Šestine, Bliznec, Kašina)
Glavne ciljane točke interesa: Fakulteti Škole rekreacioni centri- sportski objekti glavne stanice i stajališta javnog gradskog prometa
Sekundarna biciklistička mreža je preostala mreža definirana GUP-om grada Zagreba ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
6.5.
Konkretni razvojni projekti:
6.5.1. NOVA CESTA: Prijedlog unapređenja stanja na Novoj cesti: umjesto sivila i prostora prepuštenog „limenim ljubimcima“, prostor sa drvoredima, uređenim pješačkim i biciklističkim stazama i potrebnim javnim garažama:
DANAS:
SUTRA:
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
6.5.2. POTOK VRAPČAK: Potok Vrapčak je jedan od rijetkih zagrebačkih potoka koji i danas teće svojim površinskim tokom u duljini preko 5,5 km kroz visoko urbanizirani zapadni dio grada Neupitna je vrijednost otvorenog vodotoka unutar urbanog sustava, te ju kao takvu činjenicu treba aplicirati unutar razvoja prometne mreže i osnovnog polazišta u razvoju grada:„smanjenje prometovanja motoriziranog oblika kretanja u gradu, te njegov nepovoljan utjecaj na okoliš (smanjenje količine ispušnih plinova, buke, devastacije ambijenta i dehumanizacije prostora)“ U cilju unapređenja stanja u prostoru i pješačko-biciklističkog povezivanja novoformiranih naselja Malešnica, Špansko-Oranice, Rudeš, Vrbani i Jarun sa SRC Jarun: Uspostavlja se kontinuirana pješačko-biciklistička veza novoformiranih naselja sa rekreacionom zonom Save Uspostavlja se kvalitetna pješačko-biciklistička povezanost večine jugozapadnih naselja grada Proširuje se opremljenost grada komunalnom infrastrukturom – rasvjeta šetnice, klupama za odmor i komunalnom opremom (koševi za smeće i priručnom opremom za kućne ljubimce) pridonosi se uređenosti i čistoći grada Uvođenjem biciklističkog servisa u svakom naselju dodatno se promovira i inicira razvoj nemotoriziranog oblika kretanja i smanjuje onečišćenje okoliša ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
U nastavku su idejne skice-karakteristični poprečni presjeci odnosa potoka Vrapčak i pješačko-biciklističkih komunikacija, a kao minimalni uvjeti uspostave ciljane zapadne pješačko-biciklističke komunikacije Ilice sa Savom:
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
Odsjek potoka
Prijedlog vođenja pješačko biciklističkog prometa
KOŽINČEV PUT – ULICA IVANE BRLIĆ MAŽURANIĆ
Pješačka staza sa zapadne, a biciklistička sa istočne strane potoka
ULICA IVANE BRLIĆ MAŽURANIĆ – ZAGREBAČKA CESTA
-
-
Pješačka staza sa zapadne, a biciklistička sa istočne strane potoka od Ivane Brlić Mažuranić do Pavlenskog puta Zajednička biciklističkopješačka staza sa istočno(sjeverne) strane potoka od Pavlenskog puta do Zagrebačke ceste
ZAGREBAČKA CESTA HORVAĆANSKA CESTA
Zajednička biciklističko-pješačka staza sa južne (zapadne) strane potoka
HORVAĆANSKA CESTA – SAVA (SRC JARUN)
Zajednička biciklističko-pješačka staza sa južne (zapadne) strane potoka
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
6.6.
Parkirališta za bicikle: Uvođenje dobre kvalitete parkirališta za bicikle je ključni element u razvoju biciklističkog prometa i važan ciklus u formiranju urbanog standarda Parkirališta za bicikle trebala bi biti na svim važnijim gradskim odredišta, uključujući škole i druge obrazovne ustanove, bolnice, središta zapošljavanja većeg broja ljudi, uz stajališta javnog prijevoza (ZET i HŽ) i na mjestima sjecišta većeg broja ljudi prilikom odvijanja atraktivnih javnih priredbi Istraživanja su pokazala da je uz blizinu odredišta, postojanje parkirališta za bicikle, glavni razlog za korištenje bicikla u prijevozu bez obzira na svrhu putovanja Studije su također utvrdile da korištenje bicikla u kombinaciji sa sredstvima javnog gradskog prijevoza može biti vrijedna komponenta razvoja strategije rješavanja prometnih problema u središtu grada Položaj parkirališta u gradu i razina sigurnosti odlaganja bicikla može se uzeti kao dva najvažnija faktora koja treba riješiti pri planiranju objekata parkirališta za bicikle
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
Parkirališta za bicikle - dobra praksa: Vidljivo i dostupno:
Lako ga je pronaći, jer je vizualno vidljiv, te unutar 50m do konačne destinacije i bez arhitektonskih barijera pri njegovom pristupanju, ali ne na pješačkom toku
Sigurno odlaganje bicikla i jednostavan pristup:
Osigurati povjerenje kod biciklista da je njihov bicikl siguran (po potrebi i video nadzor) i da će ga naći prilikom povratka. Na mjestima kao što su trgovačka područja, bolje je formirati niz manjih parkirališta, nego formirati veliko radi učestalosti izmjene korisnika
Nadkriveno i atraktivno:
Važno je osigurati zaštitu od kiše i insolacije, jer loša zaštita odvraća od vremenski dužeg trajanja parkiranja. Dizajn parkirališta treba biti atraktivan i sa prepoznatljivim obilježjem lokacije
Jednostavno za korištenje i spremno za upotrebu:
Parkiralište za bicikle trebalo bi biti jednostavno za korištenje od strane svih korisnika sa mogućnosti prihvata svih tehničkih varijanata bicikala. Kod složenijih varijanti parkirališta (automatizirani sustavi ili elektronske smart kartice...), uz svako mjesto trebaju biti razumljive upute korištenja. Naknade za korištenje (ako postoji) treba biti postavljena na razini koja neće umanjiti korištenje
Povezan i sa drugim potrebama biciklista:
Povezani sa stajalištima javnog gradskog prijevoza , sa sustavom najma i popravaka bicikala, te turističkim aktivnostima
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
Zakonska procedura-odredbe komunalnog reda Grada:
Uslijed prostornog nedostatka za postavu parkirališta za bicikle (stalci za postavu bicikala), treba omogućiti kao i kod postave terase za caffe, prenamjenu ucrtanih parkirališnih mjesta za osobna vozila u parkiralište za bicikle
Identificiranje potražnje:
Parkiralište za bicikle trebalo bi predvidjeti na svim mjestima mogućeg privlaćenja korisnika. Prilikom uvođenja treba imati za cilj zadovoljenja postojeće potražnje (uključujući i potisnut zahtjev), te osigurati kapacitet za budući rast. Pri tom Gradski ured za promet treba kontinuirano pratiti potražnju i promtno reagirati na novonastale potrebe i dograđivati parkiralište za bicikle. Potražnja se može definirati kroz konkretne podatke iz prakse o korištenju bicikala, korištenjem podataka iz Popisa stanovništa (10g. podatak), izrade raznih statističkih modela ili kroz ankete.
Parkiranje u središtu grada – primjer iz Oxforda
Parkiranje na kolniku uz nogostup – primjer iz Oxforda
Parkiranje na proširenom dijelu nogostupa uz konik – primjer iz Oxforda
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
Praktični primjeri tipova parkirališta za bicikle: 1. Tip „Sheffield“: Ovaj tip dobio ime po gradu u kojem ovaj dizajn prvi puta razvio i koristi. To je jednostavan i učinkovit dizajn, temelji se na obrnutom U-obliku metalne cijevi. Sheffield stalak u raznim svojim inačicama je široko priznat kao najbolji dizajn za parkiralište bicikala, te se preporučuje. Kada se ispravno instalira, „Sheffield“ osigurava visoku razinu usluge parkiranja uz niske troškove i jednostavnost održavanja, te jednostavnu instalaciju
Tip „Sheffield“ u praksi:
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
2. Zidni dizajn parkirališta za bicikle: Ovakav način organizacije parkiranja najbolje odgovara za kratki boravak potrebama parkiranja. Dizajni se kreću od jednostavnih prstena do složenih stalaka i i uređaja za vješanje. Održavanje i ranjivost na zlouporabu su dodatna pitanja, manje pogodna za javno parkiralište:
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
3. Parkirališta pod ključem : Razlozi odabira takvog tipa parkirališta: • potreba za dugotrajnim parkiranjem • sigurnost i trošak • jednostavnost korištenja • modularna gradnja i jednostavnost dodavanja više jedinica Parkirališta pod klučem obično su izrađena od čelika ili drugih materijala sa krutim kućištem. Na raspolaganju je nekoliko opcija zaključavanja, uključujući tipke i lokote, smart-kartice itd. Takav tip parkirališta zahtijeva neki oblik nadzora i upravljanja kako bi se osiguralo da ne dolazi do vandalizma, te su prikladna u neposrednoj blizini željezničkih stajališta i radnih mjesta. Uz taj tip parkirališta se veže neki oblik registracije ili ugovora koji se temelji na prikladnoj, ali skromnoj mjesečnoj naknadi.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
4. Biciklistički parkirališni centri : Ovi objekti su posebno popularni u Nizozemskoj i Njemačkoj, a gdje je obično osiguran prostor za između 1100 i 4000 bicikla. Parkiralište je uLeicester funkcijiPark 0-24h i sa osobljem. Osim parkiranje nudi se i niz drugih usluga uključujući mogućnost najma, prodaje, servisa i popravke bicikala, lokalne i turističke informacije, prodavaonica mješovite robe
Finsbury Park
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
6.7. Gradski bicikl - prijedlog sustava iznajmljivanja bicikala: Sustav iznajmljivanja gradskih bicikala u svijetu je u ekspanziji, te je u funkciji već treća generacija. Prvi projekt ovog tipa započet je u Nizozemskoj 70-tih godina. Sustav nije konkurencija postojećem prometnom sustavu, nego dio sustava javnog prijevoza.Takav javni biciklistički servis sastoji se od vidljiva tri dijela: - Prostora gdje su bicikli smješteni (parkirno-sigurnosne instalacije) - Kioska za prijavu korisnika (u pravilu napajanje solarnim baterijama) - Bicikala koji se kao iznajmljeni koriste (do druge lokacije ili se vraćaju) Dio javnog biciklističkog servisa je i okom nevidljiv operativni dio, a koji prati sustav. Da bi se izgradio optimalni biciklistički model, neophodno je izraditi logistički model čiji sastavni dio je i troškovna analiza s prijedlogom financiranja (npr. javno-privatno partnerstvo) i definiranim nivoom tehničkotehnološkog(informatičkog) korištenja i tehničke zaštite bicikala servisa. U nastavku je pregledna karta sa prijedlogom lokacija uvođenja ovakvog servisa u Zagrebu. Lokacije su odabrane sukladno slijedećim kriterijima: predstavlja dopunu javnog prometa, a prije svega gradske-prigradske željeznice zona najveće prometne potražnje zona rekreacije zona institucija, škola i fakulteta zona ishodišta turističke ponude ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
Odabrane su slijedeće lokacije: Okretište Črnomerec Okretište Ozaljska Okretište Borongaj Okretište Dubrava Okretište Savski most Studentski centar FER FSB i FF Zapadni kolodvor Tomislavov trg Trg Stjepana Radića Britanski trg Petrinjska Gajeva Kvaternikov trg Kennedyev trg Vukovarska-Heinzelova Jarun Bundek INA Zapruđe
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
Primjeri iz Francuske:
6.8. Edukacija, popularizacija i prezentacija biciklističkog prometa : Cilj je smanjenje broja i težine ozljeda i smrtnih slučajeva kod biciklista, a prije svega djecebiciklista, te postizanja veće njihove kompetencije i sigurnost u prometu. Misija je stvoriti nove vrijednosti u prometu za poboljšanje uvjeta života (s manje CO2, bez buke, gužve, čekanja, potrošnje fosilnih goriva, veća sigurnost, kvaliteta življenja..) i upravljati biciklističkim prometom, te kontinuirano povećavati nivo njegove sigurnosti kroz obrazovni program u osnovnim i srednjim školama, rad u radionicama korisnika, školskih nastavnika, volontera iz udruga, policijskih službenika i športskih saveza. Uz to je neophodno promovirati „zdravi život“ i tjelesnu aktivnost kroz biciklistički promet: Vožnja bicikla 20 milja na tjedan smanjuje rizik srčanog udara više od ½ u odnosu na one koji ne voze (Izvor: British Heart Foundation, Morris) Ljudi koji redovito voze bicikl žive u prosijeku dulje 2 god od onih koji ne voze Vožnja utječe na mentalno zdravlje ljudi, smanjuje depresiju i tjeskobe Za vrijeme vršnog sata bicikl dva puta brži od automobila-alternativa kratkim auto putovanjima Ako bi se 1/3 kratkih auto putovanja zamjenila biciklom, broj srčanih udara pao bi za 510% (Izvor: Bikes not Fumes, CTC, 1992).
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
Da bi se otklonili uočeni problemi u razvoju biciklističkog prometa: •predrasude “bogati-siromašni”, •pomanjkanje svijesti građana o štetnosti motornog prometa, •nedostatak edukacije, •slaba zastupljenost u medijima, •nedostatak financija, •problematika biciklističkog prometa nije dostatno tretirana u prometnim studijama, neophodno je identificirati subjektivne sustavne nedostatke poput: ne postoji normiran biciklistički promet, ne postoji precizan plan edukacije i popularizacije biciklističkog prometa ne postoji višegodišnji, a ni godišnji plan dogradnje biciklističke mreže sa jasno definiranim troškovima, vremenom realizacije i ciljanim rezultatima izgradnje
Jedini napori u popularizaciji biciklističkog prometa provode se kroz europski projekt „CIVITAS ELAN“ , ali to nije dovoljno, ako kompletna zajednica aktivno ne sudjeluje.
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
7. Zaključak: Važećom planskom dukumentacijom su osigurani svi preduvjeti za razvoj biciklističkog prometa (GUP grada Zagreba, članak 18,22,37,38,39,41,42,56,78 i 98). U cilju bržeg razvoja biciklističkog prometa treba žurno: izraditi strategiju razvoja biciklističkog prometa grada Zagreba, konzensusom i aktom Grada je usvojiti, te pratiti njenu realizaciju i po potrebi je mjenjati i dorađivati unutar Gradskog sektora za promet oformiti posebni odjel koji bi se bavio samo biciklističkim prometom (razvoj i investicije, te edukacija) izraditi potrebne norme izraditi izvedbene projektne detalje sa pripadajućim troškovnicima revidirati po potrebi zakonsku regulativu i osigurati bržu izgradnju definirati Savu kao okosnicu razvoja biciklističkog prometa i provesti kategorizaciju biciklističkih staza
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.
hvala Prilikom izrade korištena je fotodokumentacija i digitalni ortofoto tvrtke Studio HRG d.o.o., kao i javni slobodni izvori
ZAVOD ZA PROSTORNO UREĐENJE GRADA ZAGREBA ZAGREB, ožujak 2011.godine.