Zbornik

Evangelička (luteranska) crkva Stjepan Benković U 16. stoljeću Martin Luther pokrenuo je reformaciju – pokret za reformom Katoličke crkve. U sklopu reformacije nastao je protestantizam kao kršćansko vjersko učenje koje se odcijepilo od katolicizma. Glavne tri konfesije protestantizma su: evangelici – luterani, reformirani – kalvinisti i anglikanci. Najbrojniji u hrvatskim zemljama bili su evangelici dok je kalvina bilo znatno manje.

Protestantizam se u hrvatskim zemljama u 16. stoljeću širio unutar Katoličke crkve kada su pojedini svećenici prihvatili ideje reformacije i počeli propovijedati na hrvatskom jeziku. Centrom protestantizma postala je Istra u kojoj su svećenici glagoljaši, u duhu svoje tradicije, rado prihvatili bogoslužje na narodnom jeziku. U Slavoniji, koja je tada bila pod mađarskom upravom, protestantizam se počeo širiti pod utjecajem Mađara. Osim toga, velik broj Mađara naselio se između Osijeka i Vinkovaca. Prema nekim podacima u Slavoniji je bilo ustrojeno 144 protestantske crkvene općine. Nešto je protestanata bilo i Evangelička crkva u Antunovcu u Međimurju gdje je djelovalo 28 protestantskih župa, a u Vojnoj krajini 7. Najznačajniji reformator u Hrvatskoj bio je Matija Vlačić Ilirik, jedan od najvećih protestantskih crkvenih pisaca i povjesničara.

Protestantizam se u Hrvatskoj širio posredstvom tiskanih knjiga i propovijedi. Utjecaj protestanata na promicanje pismenosti bio je vrlo snažan. Reformacija je udarila temelj hrvatskoj književnosti na narodnom jeziku. Tako je u hrvatskom protestantskom Biblijskom zavodu u Urachu, pod vodstvom Ivana Ungnada od 1561. do 1565. godine tiskano više desetaka knjiga, 14 na glagoljici u više od 11 000 primjeraka, sedam na bosančici u 8800 primjeraka i sedam na latinici u oko 3500 primjeraka.

Djelovanje protestanata među ostalima podupirali su grof Juraj Zrinski i hrvatski ban Petar Erdödy. Juraj Zrinski koji je postao evangelik, u Nedelišću i Čakovcu imao je tiskaru knjiga na hrvatskom jeziku. Pod njegovom vlašću prekomurski su evangelici živjeli sigurno.

Ovakvo širenje protestantizma u Hrvatskoj nije dugo potrajao. Sudbinu protestanata odredila je nasilna protureformacija koja ih je na hrvatskim prostorima iskorijenila. Tako je u cijeloj Slavoniji ostala samo jedna evangelička reformirana općina, hrvatska općina, i to u Tordincima.

Hrvatski sabor odlukom iz 1609. godine priznaje samo jednu vjeru i to rimokatoličku, zbog čega protestanti postaju žrtvama progona i asimilacije. Tada se cijela Slavonija, kao i veći dio Hrvatske, nalazila pod osmanlijskom vlašću. Turci su prema protestantima bili vrlo tolerantni te su ovi imali povlašteni položaj za razliku od katolika. Brojni protestanti su kao izbjeglice bježali s područja Habsburške Monarhije na područje Osmanlijskog Carstva.

Godine 1781. car Josip II. izdao je Edikt o vjerskoj toleranciji kojim je sve kršćanske vjere u Hab31