Pravilna primena pesticida

Page 1

POLJOPRIVREDNA STRUČNA SLUŽBA „SOMBOR“ DOO SOMBOR

PRAVILNA PRIMENA PESTICIDA KAO OSNOV USPEŠNE ZAŠTITE BILJA I ZAŠTITE ČOVEKOVE SREDINE ČUVA ZDRAVLJE I ŽIVOTNU SREDINU


PRAVILNA PRIMENA PESTICIDA KAO OSNOV USPEŠNE ZAŠTITE BILJA I ZAŠTITE ČOVEKOVE SREDINE ČUVA ZDRAVLJE I ŽIVOTNU SREDINU

Mr Gordana Forgić

Brošura je napravljena u u okviru Projekta „Integralna proizvodnja kao osnov racionalne primene pesticida“ koji je finansirao Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo AP Vojvodine


UVOD U vremenu kada se u Svetu teži većoj proizvodnji hrane da bi se zadovoljile potrebe, poljoprivredna proizvodnja se ne može zamisliti bez savremenih tehnologija koje podrazumevaju primenu pesticida i veštačkih đubriva. Veoma je značajno da se tokom vegetacije proizvedena hrana sačuva što znači da je neophodno uklanjanje ili suzbijanje štetnih organizama. Štete na gajenim biljkama prouzrokuju: insekti, grinje, nematode, puževi, glodari, neke vrste ptica kao i prouzrokovači bolesti: gljive, bakterije, virusi, fitoplazme.. U našoj poljoprivredi, prema podacima Svetske organizacije za hranu (FAO), gubici od različitih štetnih organizama u biljnoj proizvodnji su oko 28% što jasno ukazuje da je primena pesticida u cilju smanjenja gubitaka i obezbeđivanja sigurne proizvodnje neophodna Na drugoj strani pesticidi predstavljaju određeni rizik za ljude i životnu sredinu, stoga cilj je da se taj rizik smanji na najmanju meru u cilju dobijanja zdravstveno bezbedne hrane sa aspekta primene pesticida. Pravilna primena pesticida između ostalog podrazumeva: - PRAĆENJE I PROGNOZU ŠTETNIH ORGANIZAMA - PRAVILNO KORIŠĆENJE PESTICIDA - PRAVILNO RUKOVANJE PESTICIDIMA

Pravilna primena pesticida je osnov uspešne zaštite bilja i zaštite čovekove sredine koja doprinosi boljoj efikasnosti pesticida kao i ekonomski opravdanu primenu.


OSNOVNI PRINCIPI PRAVILNE PRIMENE PESTICIDA: 1. PRIMENA U SKLADU SA REGISTRACIJOM PESTICIDA 2.PRIMENA U SKLADU SA DEKLARACIJOM I UPUTSTVOM ZA PRIMENU 3. PRIMENA U SKLADU SA NAČELIMA DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE I INTEGRALNE ZAŠTITE BILJA 4. PRIMENA NA NAČIN KOJIM SE NE UGROŽAVA ZDRAVLJE LJUDI, ŽIVOTINJA I NEPOTREBNO POVEĆAVA NJIHOVO IZLAGANJE SREDSTVIMA ZA ZAŠTITU BILJA 5. NA NAČIN KOJIM SE NE UGROŽAVA ŽIVOTNA SREDINA Struka raspolaže ogromnim stručnim potencijalom koji doprinosi realizaciji principa pravilne primene pesticida, ali promenom klimatskih uslova dolazi do promena sa aspekta pojave novih štetnih organizama, promene intenziteta pojave nekih organizama što zahteva i nove pristupe u suzbijanju.

UTICAJ KLIMATSKIH PROMENA NA POJAVU ŠTETNIH ORGANIZAMA Klimatske promene utiču na: • Geografsku rasprostranjenost biljaka •

Geografsku rasprostranjenost patogena

Izmene fiziologije odnosa biljke i patogena

Izmene efikasnosti kontrole bolesti

Izmene štetnosti bolesti


Uticaj na pojavu bolesti i štetočina Zagrevanje može povećati osetljivost biljaka prema patogenima prema kojima do sada nisu bile osetljive. Biljke gajene u izmenjenim (pogoršanim) klimatskim uslovima su pod stresom i podložnije su napadu bolesti. Povećanje to utiče na raniju pojavu Alternaria spp pa je potreban veći broj tretiranja(M.Ivanović)

Alternaria spp na krompiru Sa povećanjem temperature biljka domaćin, kao što je pšenica mnogo je osetljivija prema rđama.


Poslednjih godina svedoci smo intenzivnije pojave simptoma kao posledica oštećenja od ozona na lubenicama, soji, pasulju.. Tipični simptomi se manifestuju na licu lista dok je naličje neoštećeno.

Očekuje se intezivnija pojava insekata koji sišu i time više viroza i fitoplazmoza


Virus žute patuljavosti ječma

Vaši na strnim žitima

Očekuje se značajnije povećavanje plodnosti ženki tripsa,a time postaju i veće štetočine


Stenica tropskog podruÄ?ja koja se ĹĄiri u Srbiji i javlja se na paprici i paradajzu- Nezera viridula tokom 2013 godine evidentirana i u Somboru. Odrasla stenica


Larve i oštećenja na paprici

Prema podacima FAO iz 1967 godine štete od korova iznose 10% od vrednosti svetske poljoprivredne proizvodnje.

UTICAJ NA KOROVE

Kao posledica promena klimatskih uslova kao i pristupa u suzbijanju korova poslednjih decenija primećuju se promene u sastavu korovske flore kako na ruderalnim staništima tako i na obradivim površinama. Zapaža se pojava rezistentnih korova,jednogodišnje širokolisne korove potiskuju otpornije termofilne vrste.


KOROVI-VELIKI PROBLEM U POLJOPRIVREDNOJ PROIZVODNJI

Dominantno prisustvo uskolisnih termofilnih vrsta i krupnosemenih širokolisnih korova u okopavinama. Korovi tolerantni na sušu sa dubokim korenom i krupnosemeni, kao što su rizomski i višegodišnji korovi Sorghum halepense, Cirsium arvense i Convolvulus arvensis. Prema našim analizama proizvodnje u prethodnoj godini u okviru kojih se radi i analiza zaštite svih okopavina i strnih žita divlji sirak iz rizoma u 2012. godini suzbijan je herbicidima pozicioniranih za suzbijanje ovog korova na 91% površina u merkantilnom kukuruzu što je najviše u poslednjih 12 godina,


(Tab 1) u šećernoj repi na 58,7% površina, soji na 54,8% i na površinama pod suncokretom na 41% površina. Višegodišnji podaci proizvodnje kukuruza u regionu Sombora ukazuju da se kukuruz gaji u ponovljenoj setvi na 22% površina (podaci kompanija i zadruga) što je na individualnom sektoru znatno više što sigurno doprinosi prenamnožavanju divljeg sirka i jasno ukazuje da u plodored proizvodnje treba uključiti veće površine pod strnim žitima-pšenica, ječam... Iz ovih podataka se jasno vidi da je rizomski divlji sirak veliki problem u okopavinama iako se godinama suzbija,ali prvenstveno primenom herbicida.. Dati procenti o suzbijanju divljeg sirka primenom herbicida na našem regionu jasno ukazuju da dominantna primena herbicida u suzbijanju višegodišnjih korova ne daje zadovoljavajuće rezultate i da bez integralnog pristupa suzbijanja ovih korova pre svega uključivanjem kvalitetne obrade zemljišta i plodoreda i dalje ćemo povećavati troškove proizvodnje bez očekivanih rezultata suzbijanja. Tabela 1. Prikaz suzbijanja divljeg sirka u kukuruzu u periodu 2001-2012. godine na području opština Sombor, Apatin i Odžaci Godina

Zasejano ha

Suzbijano ha

%

2001.

15360

8909

58.0

2002.

14749

7817

53.0

2003.

14509

8996

62.0

2004.

12971

8691

67.0

2005.

14365

10056

70.0

2006.

10036

4908

48,9

2007.

11573

7222

62,4

2008.

11570

7266

62,8

2009.

10411

6497

62,4

2010.

8655

5098

58,9


2011

10060

7686

76,4

2012

9784

8933

91,3

Mere koje doprinose boljim rezultatima primene herbicida su: 1. Različite vrste plodoreda, jer smenom useva u plodoredu menjaju se ekološki uslovi za rastenje i razviće korova. 2. Različite vrste obrade zemljišta. U uslovima redukovane obrade povećava se učešće višegodišnjih korova. Izbacivanjem na površinu podzemnih organa višegodišnjih korova što se postiže dubokim oranjem, značajno se smanjuje njihova vitalnost. Veoma važan momenat jeste prilagoditi primenu herbicida uzrastu korova. Iz tabele 2 se vidi da ukoliko se herbicidi za suzbijanje divljeg sirka primene u fazi porasta korova do 10 cm ocena efikasnosti je veća u odnosu na primenu herbicida pri porastu korova 15-20 cm bez obzira na ispitivani herbicid, što ukazuje da suzbijanje divljeg sirka treba da bude u dvokratnoj primeni herbicida - split aplikaciji, pogotovo ako znamo da su poslednjih godina proleća hladna što uslovljava razvučeno nicanje divljeg sirka iz rizoma. Split aplikacija se preporučuje da bi se dala mogućnost višekratnog delovanja herbicida i obuhvatila što veća populacija divljeg sirka i drugih korova. Split primena herbicida za suzbijanje divljeg sirka podrazumeva da prvi tretman bude kada je kukuruz 3-5 listova kada imamo nicanje dela rizomskog sirka sa primenom 1/2 do 2/3 planiranog herbicida, a drugu polovinu najduže za 10 dana kada kada se očekuje nicanje preostalog semena i rizoma divljeg sirka iz dubljih slojeva zemljišta


Tabela2. Rezultati ogleda sa ispitivanjem u zavisnosti od porasta korova Lokalitete:Ogledno polje PSS Sombor Sombor atum primene herbicida: 10.05.2012. Datum ocene efikasnosti:31.05.2012. Ocena efikasnosti 1-9 Herbicid Ocena 1-9 Herbicid 1

Ocena 1-9(1=najslabija efikasnost) Divlji sirak preko 15 cm efikasnost 4, do 10 cm ocena 9

2

Divlji sirak preko 15 cm efikasnost 4, do 10 cm ocena 9

Dodatne mere u cilju redukcije divljeg sirka je intenzivnije suzbijenje jednogodišnjih uskolisnih korova (sirak iz semena) primenom antigraminearnih herbicida u pre em-u, intenzivnije suzbijanje divljeg sirka u širokoredim usevima (suncokret, soja, šećerna repa..), suzbijanje divljeg sirka nakon gajenja strnih žite primenom glifosata.. Primena herbicida u trake uz višekratno kultiviranje je mera koja doprinosi smanjenju korišćenja herbicida za 30%. Za uspešno suzbijanje korova herbicidima veoma je značajno parćenje agroekoloških uslova, na osnovu kojih će se kreirati strategija primene herbicida u datoj sezoni

PROBLEMI U PRIMENI HERBICIDA 1.Fitotoksičnost herbicida prema gajenim biljkama 2.Oštećenja susednih osetljivih useva usled zanošenjaherbicida (drift) 3.Oštećenja narednih useva u plodoredu (rezidui)


Rezidui ostaci herbicida

Primena sulfonilurea i okvaĹĄivaÄ?a nakon 7 listova

Herbicide primenjivati u fazi gajene biljke koja je navedena u uputstvu herbicida!


Ne primenjivati pesticide pri vetru!

Oštećenja biljaka suncokreta kao posledica primene kontaminirane prskalice sa 2,4-D Vrlo često u praksi je neophodno mešati 2-3 herbicida – priprema “tankmix”da bi se uspešno rešio korov pri čemu je veoma važno poštovati redosled mešanja.


POSTUPAK MEŠANJA PESTICIDA 1.Napuniti rezervoar prskalice do polovine 2.Uključiti mešač I sipati rastvoren herbicid 3.Nakon mešanja 2-3 minuta dodati još vode 4.Dodati drugi herbicid u tečnom stanju 5.Okvašivač dodati na kraju Sobzirom da je specifična težina herbicida veća od vode neophodno je da mešanje traje minimum 10 minuta.

ZNAČAJ ISPRAVNOSTI PRSKALICE U PRAVILNOJ PRIMENI PESTICIDA Za pravilnu primenu pesticida neophodna je ispravnost prskalice.Uvek proveriti: 1. Ispravnost pumpe 2. Ispravnost svih creva 3. Posebno ispravnost dizni 4. Proveriti potrošnju vode po jedinici površine Prilikom primene herbicida i insekticida u ratarsko povrtarskoj proizvodnji količina vode po jedinici površine bi trebalo da bude 200250 l po ha, dok za primenu fungicida minimum 300 -400 l po ha, ali sve zavisi od objekta koji tretiramo i koji patogen je u pitanju. Ukoliko se patogen javlja na naličju lista ( plamenjače na krastavcu) potrebno je 600 l vode po ha, u voćarstvu i više u zavisnosti od objekta koji se tretira.


ZNAČAJ PROGNOZE ŠTETNIH ORGANIZAMA U USPEŠNOJ ZAŠTITI BILJA Prognoza služi kao osnova za organizovanje i izvođenje preventivnih i direktnih (kurativnih) mera u zaštiti bilja, podrazumeva dirigovanu ciljanu primenu pesticida i predstavlja glavnu kariku u lancu mera integralne zaštite. Korišćenjem podataka sa alatki koje su neophodne u realizaciji mera prognoze možemo doprineti racionalnoj i pravilnoj primeni pesticida.


Na grafikonu su prikazani uslovi za infekciju sa Fusarium spp.iz kojeg se vidi da smo 100% ostvarene uslove imali 3,05.7,8.05.12,13.05 i 18.05. Ako znamo da je početak cvetanja pšenice kao osetljive fenofaze za infekciju sa Fusarium spp počeo nakon 1.05 jasno je da je tretman pšenice u cilju zaštite od ovog patogena trebao da usledi u periodu od 3.05.-18.05.u zavisnosti da li se usev nalazi u toj fenofazi.

Fusarium spp naklasu pšenice

20.5.2013.

19.5.2013.

18.5.2013.

17.5.2013.

16.5.2013.

15.5.2013.

Datum

14.5.2013.

Uslovi za infekciju Fusarium spp. -podaci sa Metosa, 2013

1.5.2013. 2.5.2013. 3.5.2013. 4.5.2013. 5.5.2013. 6.5.2013. 7.5.2013. 8.5.2013. 9.5.2013. 10.5.2013. 11.5.2013. 12.5.2013. 13.5.2013.

100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 0

Metos-automatska meteorološka stanica


Fenofaza pšenice kada treba primeniti fungicide za suzbijanje Fusarium spp.

Takođe softver za prognozu cerkospore koji je sastavni deo Metos-a koji ukazuje da li su ostvareni uslovi za infekciju cerkosporom umnogome može doprineti pravovremenoj primeni fungicida kao i racionalizaciji primene fungicida u šećernoj repi.

Simptomi cerkospore-pege Primena insekticida u cilju suzbijanja štetočina šećerne repe pre svega repine pipe može biti redukovana primenom preventivnih mera koje doprinose sigurnijem očuvanju novoniknutog useva šećerne repe :


1. Prostorna izolacija 2. Blagovremeno izvlačenje kanala –oko starih i novih repišta 3. Lovni pojasevi-gusto posejana repa na ivičnim delovima novog repišta koja se graniči sa starim repištem 4.PROGNOZA –analiza starog repišta Korišćenje feromonskih klopki doprinosi praćenju dinamike izlaska repine pipe sa mesta prezimljavanja, rano otkrivanje repine pipe na starim i novim repištima a sve to olakšava zaštitu i gajenje šećerne repe.

SVETLOSNA LAMPA ZA LOVLJENJE NOĆNIH LEPTIRA


Praćenjem leta leptira značajnih štetočina iz fam Lepidoptera putem svetlosne lampe dobijamo brojčane pokazatelje o maksimumu leta praćenih leptira koji usmeravaju dalje aktivnosti u cilju uspešnog suzbijanja tih štetočina (praćenje pojave drugih stadijuma štetočine – jaja, piljenje larvi...), određivanje momenta za primenu insekticida. Kukuruzni plamenac i oštećenja

Broj ulovljenih leptira Ostrinia nubilalis(kukuruzni plamenac) u Somboru po godinama1998-2012

30592 35000 30000 25000 18629 20000 11296 15000 919189279204 8231 10000 54514282 6913 2223 3791 21162079 5000 1033 0


NEKI POJMOVI KOJI SE KORISTE U ZAŠTITI BILJA Doza - količina preparata ili aktivne materije u kilogramima ili litrama po jedinici površine. Koncentracija - količina preparata u %. Fitotoksičnost - vrsta i stepen oštećenje biljaka koje se tretiraju pesticidima (Uzroci koji dovode do ove pojave mogu biti različiti: pogrešan izbor pesticida, neispravan pesticid, predoziranje, različita osetljivost biljaka sorti, nepovoljni klimatski uslovi…) Aktivna materija - hemikalija u formulaciji sredstava za zaštitu bilja koja deluje-suzbija štetočine, korove i bolesti Kompatibilnost - pojava kada se dva ili više preparata mogu međusobno mešati radi istovremene primene, a da ne ispolje nikakve negativne posledice na biljkama. U uputstvu svakog preparat naznačeno je sa kojim sredstvima se može mešati, u suprotnom može doći do inkopatibilnosti, a uzrok tome je fitotoksičnost Karenca - vremenski period koji mora da protekne od poslednje primene pesticida do berbe (žetve). Drugim rečima, poslednji rok primene pesticida pre berbe odnosno žetve. Radna karenca - vreme u kome nije dozvoljen rad i pristup ljudi u polju i zaštićenom prostoru nakon primene pesticida. Perzistentnost - postojanost ili produženo delovanje pesticide (neki pesticidi posle primene deluju na prouzrokovače bolesti i na štetočine kratko, dok drugi deluju 15 dana i više, a to zavisi od osobine pesticide, klimatskih i drugih faktora)


Rezistentnost - posle višegodišnje upotrebe istih aktivnih materija nekih pesticida pojedine štetočine, bolesti ili korovi postaju otporni ili rezistentni na njih. Registrovano je preko 500 štetočina kod kojih je utvrđena rezistentnost. Nastajanje otpornosti se usporava često izmenom upotrebljavanih pesticida i primenom samo u dozama i koncentracijama koje su naznačene u uputstvu. Takođe i racionalna primena pesticida, samo kad je neophodno, usporava nastajanje rezistentnosti Akutna toksičnost - toksičnost pesticida prouzrokovana jednokratnim unošenjem u organizam (oralna, dermalna, inhalaciona) Srednja smrtna (letalna) doza (LD50) - je kvantitativni pokazatelj akutne toksičnosti nekog pesticida. Predstavlja količinu supstance u mg/kg telesne /oralna i dermalna/ mase ispitivanih organizama koja prouzrokuje smrt 50% jedinki (LD50 - srednj letalna koncentracija se izražava u mg/l vazduha koji se udiše /inhalaciona/). Maksimalno dozvoljena količina (MDK) pesticida - maksimalno dozvoljena količina pesticida i njihovih ostataka u poljoprivrednim proizvodima u vreme berbe i žetve, izražava se u mg/kg proizvoda.

STRATEGIJA UPRAVLJANJA REZISTENTNOŠĆU Registrovano je preko 500 štetočina kod kojih je utvrđena rezistentnost. Nastajanje otpornosti se usporava često primenom pesticida samo u slučajevima kada je brojnost štetnih organizama oko ili iznad praga štetnosti ili kada se modelima za prognoziranje pojave bolesti utvrdi najpovoljniji termin za izvođenje tretiranja.Naizmenična primena pesticida različitih mehanizama delovanja i primenom samo u dozama i koncentracijama koje su naznačene u upustvu eliminišu opasnost od nastanka rezistentnosti.


EVIDENCIJA O PRIMENI SREDSTAVA ZA ZAŠTITU BILJA Kada govorimo o standardima u poljoprivrednoj proizvodnji koji garantuju da je proizvod zdravstveno bezbedan svaki od njih podrazumeva vođenje evidencije o primeni sredstava za zaštitu bilja.Važnost vođenja evidencije o primeni sredstava za zaštitu bilja ogleda se u mogućnosti da ocenjujete efikasnost primenjenih pesticida,da radite kalkulacije i utičete na rezultate proizvodnje, pomažete lekaru u slučaju trovanja, možete se zaštititi u sudskim sporovima, pratiti plodored i primenu pesticida, izbegavate negativne posledice primene pesticida.

Godina proizvodnje

Zaseja ni usev

Prethod ni usev

Štetni organizamkorovi,insek ti ili bolesti

Primenjeni pesticid

Doza po ha

Zapažanja efikasnost,fitotoks ičnost…


UKLANJANJE NEUTROŠENIH PESTICIDA •

PLANIRAJTE NABAVKU PESTICIDA

KUPUJTE SAMO ONOLIKO KOLIKO VAM JE POTREBNO

Pripremite samo onoliko radnog rastvora pesticida koliko je potrebno za tretiranje željene površine. PRILIKOM PRIMENE PESTICIDA PROČITAJTE UPUTSTVO I DEKLARACIJU POŠTUJTE PREPORUKE PROIZVOĐAČA I BEZBEDNO PRIMENJUJTE PESTICIDE KORISTEĆI ZAŠTITNU OPREMU!!!

PRAVILNA PRIMENA PESTICIDA ČUVA ZDRAVLJE I ŽIVOTNU OKOLINU


SADRŽAJ Uvod... Uticaj klimatskih promena na pojavu štetnih organizama... Uticaj na korove ... Problemi u primeni herbicida... Postupak mešanja pesticida... Značaj ispravnosti prskalice u pravilnoj primeni pesticida ... Značaj prognoze štetnih organizama u uspešnoj zaštiti bilja... Neki pojmovi koji se koriste u zaštiti bilja... Strategija upravljanja rezistentnošću... Evidencija o primeni sredstava za zaštitu bilja... Uklanjanje neutrošenih pesticida....


Poljoprivredna stručna služba„Sombor“ doo telefon: 025 5412488; 025 5414351 faх: 025 5422855 e-mail: agroso@open.telekom.rs web site: www.psssombor.rs 25000 Sombor, Staparski put 35


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.