Perfil OSS sira husi distritu Likisa no ninia relasaun ho AL sira

Page 11

10

Apar bá kriasaun lei ne’ebé refere, Planu Dezenvolvimentu Estratejiku Timor-Leste nian tinan 2011 – 2030 tuir nesesidade sosiedade sivil ida ne’ebé iha kapasidade atu fó apoiu bá partisipasaun sivika iha planeamentu no implementasaun dezenvolvimentu nian. Maibé, Sosiedade sivil ida ne’ebé sei nurak hanesan timor-oan, persija haforsa atu nune’e sai parseiru ida ne’ebé efektivu hamutuk ho governu lokal defensor ida ba sidadaun sira nia interese, nune’e bele kontribui bá governsaun lokal ida ne’ebé demokratiku liu bele atu simu kriasaun bá munisipiu sira. Rekoñese ho faktu ida ne’e, FONGTIL halo tiha ona desentralizasaun nu’udár area prioridade iha ninia programa bá tinan tolu (2010 – 2012), ho atensaun espesial bá halo lei foun sira, atu haforsa kapasidade OSC sira nian iha nivel distrital no bá liña ko’ordenasaun ho governu iha ambitu prosesu desentralizasaun nian. Istória no kontekstu badak sosiedade sivil Timor-oan nian Iha tinan 1975, Sosiedade Sivil iha Timor-Leste barak liu mak reprejenta husi movimentu resistensia igreja nian no joven/estudante sira. to’o tinan 1999, barak husi OSC sira mak halo parte klandestina hodi kontra rejime Indonesia. Liu tiha ukun-an no ho deklarasaun independensia iha tinan 2001, Sosiedade Sivil nia konseitu muda ona, nune’e nia servisu konsentra iha rekonstrusaun nasaun nian. Ohin, asumi papel importante iha manutensaun paz no dezenvolvimentu sustentavel nasaun nian. Lia fuan ‘Sosiedade Sivil’ utiliza atu hatudu grupu sira ne’ebé organiza husi sosiedade, hanesan Organizasaun La’os-Governamental (ONG), asosiasaun tematika sira, ko’operativa, grupu relijiozu, grupu feto sira, grupu joven sira, grupu media, no seluk tan, ne’ebé halibur ema ho interese komun.

Organizasaun La’os-Governamental (ONG) ida nu’udár entidade ne’ebé tenki tuir kriteriu sira ne’ebé persija atu bá tau naran iha FONGTIL no/ka iha Ministeriu Justisa. Reprejenta grupu ema sira ne’ebé hala’o aktividade sira ne’ebé hatudu bá bén-estar no dezenvolvimentu sosioekonomiku populasaun nian. ONG sira ne’ebé hala’o servisu iha nivel distrital, bain-bain ho nia sede iha suku ruma husi distritu, sira ne’e mak hanaran ONG lokal. Tuir dekretu-lei nº 5/2005 (aneksu iii) ne’ebé regula legalizasaun ONG sira nian, sira ne’e bele asumi forma rua: asosiasaun no fundasaun (haré artigu 1º). Ho legal, asosiasaun mak rekoñese hanesan ema kolektiva, lukru rohan laek, tan ne’e labele fahe lukru saída de’it, aktivu ka restu hamutuk ho sira nia membru. Husi parte seluk, Fundasaun mak kualker ema kolektivu ne’ebé ho lukru rohan laek, bá interese sosial no ho propriedade. Husi parte seluk, lia fuan Organizasaun Baze Komunitaria (OBC) dala barak utiliza atu hatudu grupu sira ne’ebé interese komun nian, iha nivel suco sira. Hirak ne’e bele husi grupu feto sira, joven sira ka kahur malu, ida ne’ebé halo aktividade komunitaria – hanesan halo sensibilizasaun bá tematika direitus umanus – ka aktividade jeradora sira atu hetan rendimentu mak hanesan: homan, agrikultura, peskas no seluk tan. Iha ida ne’ebé refere bá ko’operativa sira, dekretu-lei nº 16/2004, defini nu’udár “ema kolektiva sira ne’ebé autonomu, livre husi konstituisaun kapital no kompozisaun variavel sira, ne’ebé liu husi ko’operasaun no ajuda malu husi membru sira nia le’et, hodi halo tuir prinsipiu ko’operativu sira, objetivu, hetan lukru la hotu bá satisfasaun nesesidade no aspirasaun ekonomika sosial sira, ka kultural husi sira ne’e nian.


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.
Perfil OSS sira husi distritu Likisa no ninia relasaun ho AL sira by IMVF - Issuu