The Croatian Herald 29th November 2023 by hrvatskivjesnik_croatianherald

Hrvatski

OGLASI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 29. studenoga 2023.

VJESNIK

NOVI STANOVNICI Došla na odmor pa ostala; s dečkom iz Južne Afrike doselila se u Lijepu Našu

‘TOOTGAROOK 2023’ Turnir u boćanju u organizaciji AHDK ‘Mornington Peninsula’ Str. 7

Str. 3

CLIFTON HILL, UČENICI

Str. 14

1 AUD = 0,6519 € 1 USD = 0,0617 €

RODOM OD ŽEPČA Tko je Ante Budimir, junak hrvatske pobjede na putu za Euro 2024.? Str. 34

HRVATSKO ŽENSKO DRUŠTVO CANBERREStr.I 8QUEANBEYANA

Završna priredba Hrvatske škole jezika i kulture 'Ljub' si, rode, jezik iznad svega - u njem živi, umiraj za njega!'

eselo je bilo j u subotu 25. studenoga u dvorani Hrvatske katoličke zajednice Clifton Hill, gdje je za kraj još jedne uspješne

školske godine Hrvatske škole jezika i kulture – Melbourne održana završna priredba njezinih učenika. Roditelji, bake, djedovi, prijatelji… pohrlili su čuti što su im pripremili njihovi najmlađi koji su svake subote marljivo pohađali nastavu hrvatskoga jezika.

HKC 'KARDINAL STEPINAC'

Str. 13

Žene nekoliko naraštaja su kroz naporan rad i posvećenost približile hrvatske tradicije onima koji žive tako daleko od domovine

Velika proslava u Brisbaneu Složni i snažni u očuvanju hrvatske tradicije, identiteta i vjernosti Kristu

Hrvatskom katoličkom centru “Kardinal Stepinac” u Brisbaneu posvećen je u subotu, 18. studenoga, novi oltar i blagoslovljena

Zlatna, 50. obljetnica društva koje njeguje ljubav prema Hrvatskoj Tx

je obnovljena crkva koju je predvodio mons. Mark Coleridge, nadbiskup Brisbanea, uz koncelebraciju još 12 svećenika. Slavlje je uveličao crkveni zbor, priređen je i svečani ručak, a gostima je Hrvatska folklorna grupa “Dukati” izvela nekoliko tradicijskih hrvatskih plesova.

Str. 12, 24

Izvješća s izleta grupa društvene potpore u organizaciji AHDU-a

rvatsko žensko društvo Canberre i Queanbeyana obilježilo je prošle nedjelje, 19. studenoga, punih 50 godina svog djelovanja. Ta zlatna obljetnica je uistinu posebno postignuće za žene nekoliko generacija koje su kroz naporan rad i posvećenost željele približiti ljubav prema Hrvatskoj.

Došli su brojni gosti, održani su prekrasni govori, upućene su zahvale, priređen je svečani ručak… No, niti jedan hrvatski događaj nije potpun bez nastupa naših folklornih skupina koje su goste zabavile plešući četiri različita kola. Posebna zahvala folklornim ansamblima “Croatia” i “Stepinac” iz hrvatskih klubova “Deakin” i “O’Connor”. Neka mlađi naraštaji nastave cijeniti dragocjene hrvatske tradicije i održavati zajednicu na životu kroz još pedeset godina, pa i dulje, poručeno je s ove svečanosti. Str. 8, 9

Prva sveta pričest i Krizma u Sunshineu

Str. 23

U Hrvatskom katoličkom centru sv. Leopolda Bogdana Mandića u Sunshineu slavljena je u nedjelju, 26. studenoga, podjela sakramenata Prve svete pričesti, koje je primilo šestero djece i Krizme/Svete potvrde, za njih desetero. Nakon slavlja i sv. mise u crkvenoj dvorani se u krugu obitelji i prijatelja slavio ovaj veliki dan u životu naših prvopričesnika i krizmanika.

KOLUMNA

Str. 27

Traje histeričan lov na mlade 'ustaše', no zato su im četničke kanibalske budnice Piše: Zvonimir Hodak valjda poezija

HFS Croatia Hosts a Night of Joy and Tradition in Canberra

2 VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 29. studenoga 2023.

LIJEČENJE DOBRO SE OPORAVLJA NAKON TEŠKIH OZLJEDA

Advent u Vukovaru vraća se u centar grada

dvent u Vukovaru ove se godine vraća u centar grada, odnosno na Trg Republike Hrvatske, a odvijat će se pod geslom “Radost iščekivanja”. Kako je najavljeno na konferenciji za novinare, glavni će gradski trg biti rezerviran za adventske kućice, božićni sajam, klizalište, koncerte, jaslice i kuću Djeda Božićnjaka. Početak je tradicionalno obilježen Vukovarskim adventskim svečanostima, zasnovanim na temeljima tradicije i kulture, a prvu će adventsku svijeću 3. prosinca upaliti gradonačelnik Ivan Penava. Tijekom trajanja Adventa u Gradskoj knjižnici održavat će brojne kreativne radionice i prigodne programe za djecu, dok je Gradski muzej Vukovar zadužen za kulturno-umjetničke programe. Penava je istaknuo kako su Adventske svečanosti u Hrvatskoj pokrenute u Vuko-

varu prije 26 godina, poručivši kako će i ove godine Grad Vukovar najmlađim Vukovarcima podijeliti božićne paketiće. Na Badnjak će biti organizirana podjela posnih jela, a u Novu, 2024. godinu Vukovarce i goste uvest će Matija Cvek i The Funkensteins. Marina Sekulić, direktorica TZ-a grada Vukovara, navela je kako su adventske kućice popunjene, što jamči bogatu ugostiteljsku ponudu. Programi tijekom vikenda obuhvaćaju sedam koncerata i dvije večeri s DJ-ima. Dodajmo ovome kako se 26. Vukovarske adventske svečanosti održavaju pod motom “Vukovar - moj izbor za budućnost”. Ivan Szabo, ravnatelj Sportskih objekata Vukovar, potvrdio je kako će klizalište za građane biti besplatno od 1. prosinca do 31. siječnja iduće godine, čemu su se posebno obradovala djeca.

Ella i njezina obitelj sastali su se s načelnikom policije Zapadne Australije i tada je istaknula kako je odlučna vratiti se poslu koji voli

lada australska policajka Ella Cutler (25) izišla je iz bolnice, gotovo tri mjeseca nakon što je pala sa zida na Pilama u Dubrovniku. Djevojka je 26. kolovoza zadobila teške tjelesne ozljede i nekoliko dana provela u induciranoj komi. Pretrpjela je višestruke prijelome lubanje, kralježnice i rebara. S njom je bio 34-godišnji muškarac koji je zajedno s njom pao sa zida i završio s teškim ozljedama, ali se puno brže oporavio i ranije izašao iz bolnice. Iz osiguravajuće kuće nisu željeli platiti bolničko liječenje policajke i njezin povratak kući, jer je u vrijeme nesreće bila pod utjecajem alkohola. - Kad smo čuli da nas je osiguravajuće društvo iznevjerilo, ostali smo šokirani. Ne mogu ni opisati kako je to bilo. Ne razumijemo i zbunjeni smo jer osiguravajuće društvo ne može ni zamisliti kako bi se obitelj, ili netko tko se osigurao u dobroj vjeri, mo-

‘Tko pjeva, dvostruko moli’

Vrbniku održani susret župnih zborova triju otoka krčke biskupije – Krka, Cresa i Lošinja – okupio je više od tri stotine članica i članova crkvenih zborova dvadesetak otočnih župa. Okupljeni koji se u svojoj svakodnevici povode za riječima svetog Augustina da »onaj tko pjeva, dvostruko moli« prigodnim su druženjem proslavili blagdan svoje nebeske zaštitnice svete Cecilije te na taj način, družeći se

Hrvatski

VJESNIK ABN: 85-006-217-232 69a Hodgkinson Street, Clifton Hill, VIC 3068 Tel:(03) 9481 8068 Fax: (03) 9482 2830 E-mail: croatianherald@netspace.net.au Poštanski pretinac (Postal Address): PO Box 109, Clifton Hill, VIC 3068

i izmjenjujući svoja iskustva, gradili veze i stvarali temelj za svoju daljnju suradnju. Susret je počeo predstavljanjem župne crkve domaćina skupa te obraćanjem organizatora tog pjevačkog skupa, vlč. Josipa Vidasa. Ovakvim, već tradicionalnim okupljanjima, kod članica i članova župnih zborova nastoji se probuditi oduševljenje i zanos za rad i nastojanja glazbenog obogaćenja i uljepšanja liturgijskih slavlja.

Policajka iz Pertha koja je pala s dubrovačkih zidina, izišla iz bolnice gla osjećati dok prolazi kroz takvu situaciju - ispričala je tada njezina obitelj. Stoga je pokrenula Go Fund Me kampanja, tijekom koje je u sedam dana skupljeno dovoljno novca da se mlada žena vrati u Australiju. Skupljeno je više od pola milijuna dolara i doniralo je preko 6000 osoba. Potpomognuta protezom na leđima i lijevoj nozi i uz pomoć štake, Cutler je snimljena kako napušta bolnicu Fiona Stanley prije nego što je izrazila zahvalnost tisuća-

PVC na crkvi iz 6. stoljeća

Susret crkvenih zborova u Vrbniku

Ella Cutler s načelnikom policije Zapadne Australije

sim što je pod zaštitom Majke Božje, crkvica Svete Marije iz 6. stoljeća na otočiću Ošljaku kod Preka na Ugljanu, nasuprot Zadra zaštićeni je spomenik kulture, a čitav školjić je zaštićen kategorijom značajnog krajobraza. No to nije spriječilo one koji su se upustili u obnovu sakralnog objekta da na prozore i vrata pričvrste PVC stolariju i sve učvrste pur pjenom. U rimsko vrijeme na nje-

mu su bile izgrađene građevine, a u okviru antičke vile u 6. stoljeću izgrađena je ranosrednjovjekovna crkvica, najprije posvećena sv. Jeronimu. Istraživanjima iz 1992. utvrđeni su njena starost i kasnije preinake, s materijalima koji ‘bodu u oči’. Sadašnji župnik se pravda da se to dogodilo za vrijeme njegovih prethodnika. Šteta je napravljena, ali će se, kako i treba, sve vratiti u prvotno stanje po uputama konzervatora.

PVC prozori i vrata

Utemeljen 1983. IZDAVAČ (Publisher): Croatian Community Association Ltd

KOLUMNISTI (Columnists):

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK (CEO Editor-in-Chief): Zoran Juraj SABLJAK

Željko DOGAN Anto MARINČIĆ Josip JURČEVIĆ

UREDNIŠTVO(Editorial staﬀ): Suzana FANTOV Andrej BUTKOVIĆ Josip HERCOG

ZAGREBAČKO UREDNIŠTVO GLAVNI UREDNIK Marko BARIŠIĆ GRAFIČKA UREDNICA Ljubica RADOŠEVIĆ

UREDNIŠTVO Jasmina PAVLIĆ Božo ČUBELIĆ FOTOREPORTER (Photgrapher): Steve STAREK MARKETING I PRETPLATA (Advertising & Subscription): Tel: (03) 9481 8068 E-mail: croatianherald@netspace.net.au

ma ljudi koji su joj pomogli. - Puno vam hvala što ste me doveli kući - poručila je za portal 7News. - Postoje trenuci kada me tijelo boli malo više nego što bi inače, ali općenito sam dobro - izjavila je gošća Hrvatske. Ranije se ona i njena obitelj više puta zahvalila liječnicima i osoblju dubrovačke bolnice. Ella Cutler i njezina obitelj sastali su se s načelnikom policije Zapadne Australije i tada je istaknula kako je odlučna vratiti se poslu koji voli.

- Trebat će joj još mnogo mjeseci njege, više operacija i mjeseci �izičke rehabilitacije prije nego što bude mogla utjecati na svijet kao što je to nekada činila - izjavio je ranije njezin brat Josh. Dvoje mladih Australaca stradalo je u noći na 26. kolovoza oko 2.35 sati na Pilama. Pali su sa zida i hitno prebačeni u Opću bolnicu Dubrovnik. Muškarac je operiran i zbrinut na Odjelu traumatologije, dok je djevojka bila u kritičnom stanju na odjelu intenzivne njege.

Labradoria Tira će pomaga�

Prvi terapijski pas u Makarskoj

elika prezentacija projekta “Prvi terapijski pas za rad s djecom i djecom s teškoćama u razvoju’’ održana je u petak u Makarskoj gdje su stručnjaci za rad s terapijskim psima predstavili mnoge zanimljivosti javnosti. U publici su se uz ostale, našli i roditelji djece s teškoćama te brojni stručnjaci. Prezentaciju su otvorili Dragan Vuković, predsjednik Društva za poboljšanje kvalitete života “Mucrum”

DISTRIBUCIJA (Distribution):

VIC: All Day Distribution Tel: 03 9482 1145 Australia Wide Wrap Away Distribution Tel: 02 9550 1622 TISAK (Printed by): Streamline Press (03) 9417 2766

koje je zaslužno za dovođenje prvog terapijskog psa u Makarsku, i Maida Arslanagić, bivša rukometna reprezentativka Hrvatske, danas magistra logopedije, ujedno i voditeljica projekta i buduća voditeljica terapijskog psa. Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča i mobilitet predstavila je labradoricu Tiru, koja će krajem ove godine biti spremna za početak rada i tako postati prvi terapijski pas u Makarskoj.

CIJENA PRIMJERKA

(Recommended Retail Price): ALL STATES - $5.00 (inc. GST) GODIŠNJA PRETPLATA (Annual Subscription): $270

VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 29. studenoga 2023.

DOSELJENICI STIGLI NA LJETNI ODMOR I POTPUNO SE ZALJUBILI U ‘LIJEPU NAŠU’

Prvi razlog je taj što moj dečko ima hrvatsko državljanstvo, njegov tata je zapravo Hrvat koji se u Južnu Afriku preselio kad je bio mlađi, a onda se za vrijeme Covida vratio u Hrvatsku, ističe Tyla

jevojka iz Južne Afrike Tyla Anne s dečkom živi u Hrvatskoj. Na društvenim mrežama objašnjava zašto su se preselili i čime je najviše oduševljena. - Dečko i ja smo ranije ove godine došli u Hrvatsku i stalno o tome dobivam neka pitanja pa želim i odgovoriti na njih - započinje priču. Ističe da je malo komplicirano odgovoriti na pitanje o tome gdje žive. - Malo je komplicirano objasniti gdje živimo. Prvo smo živjeli u Varaždinu, gdje smo počeli renovirati malu kućicu u kojoj planiramo živjeti. Dok smo čekali da se radovi završe, istraživali smo cijelu Hrvatsku, jer u stvari još uvijek nismo znali gdje želimo zauvijek ostati. Bili smo u Zadru, Splitu, Zagrebu... U Zadru smo već dva mjeseca i ovo nam je omiljeno mjesto. Zapravo želimo živjeti ovdje zauvijek - ističe Tyla, dodajući da se ovaj vikend zapravo sele u Varaždin, u

Tyla Anne, TikTokerica iz Južna Afrike

Došla iz Južne Afrike: ‘Svi me pitaju zašto sam se s dečkom preselila baš u Hrvatsku’ kuću koju su renovirali, gdje će ostati nekoliko mjeseci, ali planiraju povratak u Zadar. Najviše ih se dojmio upravo Zadar, i tamo žele zauvijek živjeti. - Jako volimo Zadar jer nas podsjeća na Cape Town u Južnoj Africi - kaže djevojka. Najčešće je pitaju zašto su odlučili doći i živjeti ovdje, u Hrvatskoj. - Prvi razlog je taj što moj dečko ima hrvatsko državljanstvo, njegov tata je zapravo Hrvat koji se u Južnu Afriku preselio kad je bio mlađi, a onda se za vrijeme Covida vratio u Hrvatsku. Drugi ra-

zlog je taj što smo bili ovdje prošle godine na odmoru i potpuno se zaljubili pa čim smo se vratili u Južnu Afriku, razmišljali smo o procesu selidbe - objašnjava Anne. Kaže i kako ima jako puno

drugih razloga, a jedan od najvažnijih je sigurnost. - Također volimo hranu i ljude... Hrvatska je prekrasna zemlja, ima toliko lijepih stvari u vezi s njom, pa zašto ne Hrvatska - naglašava Anne. Često

Oduševio ih je Zadar, tamo bi se htjeli preseli�

je pitaju govori li hrvatski. - Nažalost još ne, iako bih voljela da jesam, ali idem na satove dva puta tjedno, znam osnove i mogu izgovoriti jednostavne rečenice i razumjeti nešto malo. Hrvatski je iskre-

Apsolutno mi se sviđa ovdje, volim ljude, kulturu, hranu, i što je najvažnije, volim sigurnost. Još uvijek ne mogu vjerovati da mogu sama hodati noću ulicama, za razliku od Južne Afrike, kaže Tyla

Britanac vozilom udario dijete na prijelazu i pobjegao

Nekoliko kamiona i autobusa se uz druga vozila zaglavilo u snijegu, a bilo je i dosta poledice

Božićnice – dm 1.670 eura, HEP 500 eura, Ina 331,81 i 132 eura dodatak za djecu Božićnice su neoporezive, najviše su u privatnim tvrtkama, u državnim su regulirane ugovorima

ožićnice su u Hrvatskoj postale pravilo. Najviše su u privatnim tvrtkama, uglavnom u stranom vlasništvu, a u državnim tvrtkama su pak regulirane ugovorima sa sindikatima. Neoporezive su. I ove godine, kao i prošle, radnicima lanca drogerija dm-drogerie markt bit će isplaćene božićnice u rekordnim iznosima, Naime, njihovi radnici na kraju svake godine dobivaju stimulaciju pojedinačnog iznosa mjesečne plaće zaposlenika. Prosječna neto plaća prodavačica u dm-u u ovoj godini iznosi 1.670 eura,12 posto više nego lani, pa će im božićnica iznositi upravo toliko.

Što se tiče tvrtki u državnom vlasništvu, na vrhu popisa nalazi se HEP grupa koja svojim radnicima isplaćuje božićnice od 500 eura. Početkom ove godine Podravka i Belupo su digli plaće svojim radnicima, no unatoč tome, njihova božićnica će navodno ostati ista kao i prošlogodišnja: 1500 kuna, odnosno 200 eura. U Kau�landu su objavili kako su se “pobrinuli da svi zaposlenici na nerukovodećim radnim mjestima u predblagdansko vrijeme dobiju prikladne darove poslodavca u obliku poklon bona u vrijednosti od 331.81 eura”. Lidlovi radnici imat će također isti iznos godišnje nagrade kao i lani, 331,81 euro. Ina će pak svoje radnike nagraditi s 331,81 euro uz dodatak za zaposlenike s djecom u iznosu od 132,72 eura…

ake snježne oborine zahvatile su u ponedjeljak ujutro splitsko zaleđe, osobito područje iza Klisa i Mosora. Temperatura zraka bila je oko 0, a padao je jak snijeg, što je stvaralo velike probleme u prometu. Osobito veliki problemi nastajali su u područjima iznad 300 metara nadmorske visine, a najviše snijega bilo je na cesti između Dugopolja i Muća. Na Kočinjem

Prometni kolaps u zaleđu Splita

Snijeg izazvao kaos na cestama kod Splita

brdu i na području Konjskoga nekoliko kamiona i autobusa se zaglavilo u snijegu, a bilo je i dosta poledice. Tim povodom bila se oglasila i policija. Upozorila je vozače da su zbog gustog snijega na pojedinim područjima u zaleđu Splita nastupili zimski uvjeti pa su svi pozvani da dodatni oprez te da vožnju prilagode uvjetima na cesti i koriste zimsku opremu. No, to je problem jer u Dalmaciji, gdje je snijeg odista rijedak, malo tko ima zimsku opremu. Većina ih nema ni zimske gume, a kamo li lan-

no tako težak jezik, da ne mogu čak ni Englezu opisati koliko je složen - priznaje Tyla. Apsolutno je oduševljena lijepom našom. - Apsolutno mi se sviđa ovdje, volim ljude, kulturu, hranu, i što je najvažnije, volim sigurnost. Još uvijek ne mogu vjerovati da mogu sama hodati noću ulicama, za razliku od Južne Afrike, gdje čak ni auto ne ostavljaš vani tijekom noći - ističe djevojka te navodi kako je ovo za nju velika promjena, jer postoji očito velika razlika između ove dvije zemlje. - Južna Afrika i Hrvatska dvije su potpuno različite zemlje - zaključuje. S pratiteljima dijeli i video nedavnog posjeta ljekarni, kad ju je boljelo grlo, za što je iskoristila priliku da upotrijebi stečeno znanje jezika. - Učim hrvatski neko vrijeme i mogu razumjeti možda 5% jezika, a pričati možda 1%. Hvata me trema ali grlo me zaista boli i trebam neki lijek. Ne očekujte ništa kompleksno, zvučat ću kao dijete ali želim ovo učinit na hrvatskome jeziku - kaže Tyla ulazeći u ljekaru. Nakon što je izašla, bila je potpuno oduševljena uslugom. - Bili su jako ljubazni - ističe.

ce. Policija je upozorila da će obavljati kontrolu prometa te će one koji je nemaju, isključivati iz prometa pa i kažnjavati. Dio njih ipak se oglušio o ta upozorenja te su mnogi, posebice kamioni, ostali zaglavljeni na cestama blokirajući promet drugim vozačima. Promet je na nekim dionicama bio blokiran na određeno vrijeme, a dio vozila policija je uspjela ukloniti uz pomoć vučnih službi. Na snimkama se vidi i motociklist kod Klisa koji se očito nije pridržavao uputstava pa je jednostavno otklizao s

ceste, srećom bez težih posljedica. Sredinom prošlog tjedna snijeg je zabijelio neke dijelove gorske Hrvatske. Zabijelio je vrhove planina, ponegdje je palo i dosta snijega. Tako je na Zavižanu, vrhu na sjeveru Velebita, izmjereno 23 centimetra snježnog pokrivača. Zabijelio se i Platak, poznato skijalište iznad Rijeke. Snimke pak s Dinare iznad Knina prikazuju kako je tamo bio pravi zimski ugođaj. Snijeg je pao i na Sljemenu iznad Zagreba, ali se nije dugo zadržao.

ažalost, ne samo dio hrvatskih državljana nego ni neki iz zapadne Europe, ne poštuju ni ona minimalna prometna pravila. Tako je u subotu u Korenici, općina Plitvička jezera, policija privela 56-godišnjeg državljanin Velike Britanije. Upravljao je osobnim automobilom s tablicama iz te zemlje i na obilježenom pješačkom prijelazu predvečer nije stao i propustio dijete koje je već stupilo na prijelaz, nego je nastavio vožnju i udario ga. I to nije sve. Nakon udara vozač osobnog automobila napustio je mjesto događaja, a da nije pružio pomoć. Dijete je teško ozlijeđeno i zadržano na liječenju u Općoj bolnici u Zadru, a vozač je zaustavljen u blizini Gračaca. On je uhićen i provedenim kriminalističkim istraživanjem se sumnjiči da je počinio dva kaznena djela, izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu i ne pružanje pomoći. Doveden je pritvorskom nadzorniku Policijske uprave ličko-senjske, u Gospić, a nadležnom državnom odvjetništvu je protiv njega dostavljena kaznena prijava.

4 AKTUALNO

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 29. studenoga 2023.

ANKETA ISTRAŽIVANJE JAVNOG MNIJENJA ULAGANJA NOVA INVESTICIJA BORISA MIKŠI

Možemo i Domovinski pokret dijele četvrto mjesto sa 7,9 posto podrške. S više od 2 posto potpore je i stranka Karoline Vidović Krišto

Planiram uskoro nove investicije u Hrvatskoj ne samo jer je to moja domovina nego jer ju smatram odličnom točkom za ulaganja u tehnologije obnovljivih izvora, kaže Mikšić

nevnik Nove Tv objavio je u subotu ovomjesečno istraživanje javnog mnijenja u Hrvatskoj, Crobarometar, koje pokazuje kako su izbor

HDZ uvjerljivo ispred svih, drugi je SDP, a treći Most novog ministra obrane, afera Geodetski fakultet, političke trzavice oko obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, ali i glasovanje Hrvatske o rezoluciji UN-a te sukobi u Ukrajini i Gazi utjecali na rejtinge stranaka. HDZ je uvjerljivo ispred svih i ima 29,5 posto podrške ispitanika, a radi se o minimalnom padu u odnosu na listopad. Slijedi SDP koji nakon minimalnog rasta prošli mjesec, ovaj ipak blago pada na 12,6 posto podrške. Most, koji je prošlog mjeseca bio na trećem mjestu sada ima 8,1 posto podrške građana, no to je za jedan postotni bod manje. Možemo i Domovinski pokret dijele četvrto mjesto sa 7,9 posto podrške. S više od 2 posto potpore, točnije - 2,4 posto je i stranka Odlučnost i pravednost Karoline Vidović Krišto. Među strankama koje bilježe manje od 5, a opet više od barem 1 posto su Umirovljenici zajedno, HSU, IDS, HNS i HSS. Raste i broj neodlučnih birača kojih je prošli mjesec bilo oko 16, a sad čak 18 posto. To je nakon HDZ-a drugi najčešći odabir birača. No, raste postotak onih koji bi sigurno ili vjerojatno izašli na izbore - takvih je sada 70 posto! 26 posto njih sigurno ili vjerojatno ne bi glasovalo, a tek 4 posto još ne zna bi li ili ne bi. Kada je riječ o pozitivnom dojmu političara, Zoran Milanović je zadržao prvu poziciju. Predsjednik je za 47 posto ispitanih najpozitivniji političar. Slijedi ga čelnik Mosta - Božo Petrov, o kojem pozitivan dojam ima 39 posto ispitanika. U odnosu na prošli mjesec - Tomislav Tomašević i Ivan Penava zamijenili su mjesta - pa je čelnik platforme Možemo pozitivac za 35 posto ispitanih, a čelnik Domovinskog pokreta za njih 33 posto. U top 5 nema premijera Plenkovića kojeg je s tog mjesta istisnula Karolina Vidović Krišto s 32 posto. Na listi najnegativnijih i

dalje je Milorad Pupovac, kojeg negativcem smatra 76 posto ispitanika. Na drugom je mjestu Andrej Plenković sa 64 posto. Slijedi predsjednik Sabora Gordan Jandroković s 58 posto. Hrvoje Zekanović negativac je za 55

Raste postotak onih koji bi sigurno ili vjerojatno izašli na izbore - takvih je sada 70 posto! 26 posto njih sigurno ili vjerojatno ne bi glasovalo, a tek 4 posto još ne zna bi li ili ne bi.

posto ispitanika, a odmah iza njega je šef SDP-a Peđa Grbin, o kojem negativno misli 54 posto ispitanih. Rad Vlade ovaj mjesec podržava 27 posto građana, a ne podržava njih 67 posto. Podrška radu Predsjednika Republike nakon duljeg vremena je porasla. Oko 40% građana podržava rad Zorana Milanovića, dok 52% ne podržava. 8 posto nema stav. Građani su najmanje zadovoljni radom političara i sudova, a najviše ocjene za stanje u zemlji dali su za sigurnost, obrazovni sustav te slobodu i neovisnost medija.

ompleks tvornica pod nazivom EcoCortec u vlasništvu Borisa Mikšića, jedan je od najvećih proizvođača bioplastike i antikorozivnih folija u Europi. Kao tvrtka kćer Cortec korporacije, globalnog proizvođača inhibitora korozije, EcoCortec® je od svojih početaka posvećen implementaciji modela kružnog gospodarstva u svom poslovanju. Postavljanje solarnih panela za proizvodnju električne energije posljednji je korak u naporima tvrtke da koristi obnovljive izvore gdje god je to moguće. Nakon CorteCrosa u Splitu, EcoCortec je druga Mikšićeva tvornica u Hrvatskoj koja se napaja solarnom energijom putem solarnog kolektora. Solarni paneli prikupljaju obnovljivu energiju sunca i pretvaraju je u električnu energiju koja napaja proizvodne pogone tvornice. Korištenjem novog, solarnog sustava napajanja ostvaruju se značajne uštede energije i pridonosi smanjenju negativnih utjecaja na atmosferu koji nastaju zbog emisije stakleničkih plinova. „Oslanjanje na održive tehnologije bila je nam je glavna misija od početka. Cortec korporacija, kao vodeći proizvođač zelenih inhibitora korozije u svijetu vrlo ozbiljno shvaća odgovornost prema okolišu, zapravo, to je jedna od naših glavnih vrijednosti.

Boris Mikšić, ispred svoje tvornice u Baranji

Moja poruka poduzetnicima u Hrvatskoj, naročito mladima koji možda razmišljaju o odlasku jest da vani trava nije zelenija i da svoje poslovne ideje itekako mogu ostvariti u Hrvatskoj, rekao je Mikšić Ova posljednja u nizu investicija je dio zelene tranzicije naše tvornice kroz korištenje električne energije iz fotonaponskih elektrana. EcoCortec raste velikom brzinom i imamo dužnost prema zajednici i okolini biti primjer zelene proizvodnje za koju smatram da je danas imperativ. Prošlu jesen smo svečano otvorili novu tvornicu blizu postojeće u kojoj prerađujemo plastični otpad da bi produžili vijek trajanja materijala. Naime, sve investicije koje sam napravio imaju predznak održivosti.

Planiram uskoro nove investicije u Hrvatskoj ne samo jer je to moja domovina nego jer ju smatram odličnom točkom za ulaganja u tehnologije obnovljivih izvora“, kaže Mikšić. Tvornica je nedavno instalirala najsuvremeniji stroj za regranulaciju, Erema kojim se prerađuje plastični otpad. EcoCortecovi kupci i druge tvrtke sada šalju svoje iskorištene plastične vrećice natrag u EcoCortec® gdje se recikliraju u nove materijale. Idejni začetnik cijelog projekta, Boriš Mikšić je do sada

dicinskih sestara te kupnju medicinske opreme radi liječenja onkoloških pacijenata krvotvornim matičnim stanicama iz Registra donatora. U sklopu akcije na glavnom zagrebačkom Trgu bana Jelačića održan je humanitarni koncert s brojnim hrvatskim glazbenim izvođačima, koji je okupio velik broj građana. Među ostalima nastupili su Prljavo kazalište, Vatra, kla-

pa Cambi, Luka Nižetić, Mile Kekin i mnogi drugi. U Pozivnom centru poznate osobe iz hrvatskog javnog i društvenog života odgovarali su na telefonske pozive građana, zahvalivši im na sudjelovanju u humanitarnoj akciji. Među njima i premijer Andrej Plenković koji je rekao kako je riječ o sjajnoj akciji i čestitao. Najavio je

Zaklada Ana Rukavina prikupila Broj registriranih donora krvotvornih matičnih stanica narastao je na više od 63.000, a uz njihovu pomoć transplantacijom koštane srži izliječeno je 168 osoba

aklada Ana Rukavina u humanitarnoj akciji u subotu navečer pod sloganom “Želim život” prikupila je do 23,30 sata više od 123.000 eura za liječenje onkoloških pacijenata krvotvornim matičnim stanicama iz Registra donatora. Novčane donacije za rad Zaklade prikupljane su putem telefonskih poziva na broj 060 9000 (0,66 eura/5 kuna). Donacije se prikupljaju i za stručno osposobljavanje hematologa i me-

Humanitarni koncert na Trgu bana Jelačića

AKTUALNO

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 29. studenoga 2023.

ĆA, HRVATSKOG POVRATNIKA IZ AMERIKE

U Baranji gradi prvu tvornicu bioplastike u Europi s vlastitom solarnom elektranom

Tvornica će ima� vlas�tu solarnu elektranu

‘Kad sam krenuo 2006., smijali su mi se’ Boris Mikšić, dečko s Trešnjevke, kako su ga zvali, se u Hrvatsku se vra�o i 2005. sudjelovao na predsjedničkim izborima. Nije prošao. Nakon toga se dao u poduzetništvo. Danas ima u Hrvatskoj deset tvornica, svoje proizvode prodaje u više od 90 zemalja,

uglavnom u one industrijski razvijene, a njegova tvrtka postala je europski centar za proizvodnju an�korozivnih folija na ekološkoj bazi. Dosad je uložio u Hrvatsku više od 30 milijuna eura. Kad sam krenuo 2006., smijali su mi se, rekao je Mikšić.

u Hrvatsku uložio više od 30 milijuna eura. Njegove tvornice u Baranji i u Splitu rastu iz godine u godinu pa tako EcoCortec® u ovoj godini do listopada bilježi rast prodaje od 25 posto. „Novac mi nije glavni pokretač, moja je misija bila u Hrvatskoj započeti projekt po kojem bi Hrvatski proizvodi bili poznati diljem svijeta u industriji zaštite od korozije. S EcoCortec-om smo to i uspjeli. Naši proizvodi iz Baranje izvoze se po cijelom svijetu te snažno brendiramo Hrvatsku kao odlično mjesto za eko-ulaganja“, dodaje Mikšić koji je izuzetno zadovoljan poslovanjem hrvatskih tvornica. Iz svojih kapaciteta u koje spadaju EcoCortec®, logistički i proizvodni centar u Splitu, CorteCros® te novi uredi u Zagrebu, Cortecovim proizvodima se opskrbljuju tri kontinenta. Hrvatska je posljednjih godina postala strateška točka Cortec® korporacije. „Kada smo prije 17 godina pokretali EcoCortec® u dijelu javnosti dočekan sam s podsmjehom i insinuacijama da je projekt izmišljen kao nekakav ‘predizborni trik’. Danas smo jedan od najvećih proizvođača antikorozivnog eko-pakiranja u Europi i koristimo vlastite energetske resurse. Moja poruka poduzetnicima u Hrvatskoj, naročito mladima koji možda razmišljaju o odlasku jest da vani trava nije zelenija i da svoje poslovne ideje itekako mogu ostvariti u Hrvatskoj. To dokazuje i sve veći broj uspješnih poduzetničkih priča kod nas. Upravo tome sam se nadao kada sam te davne 2005 počeo ulagati u Hrvatsku“, zaključuje Mikšić.

više od 123.000 eura donacija da će se Vlada odreći PDV-a na donaciju u korist Zaklade, dodavši kako je i njegov otac bolovao od jedne vrste leukemije. Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković rekao je kako ova humanitarna akcija podsjeća da treba cijeniti život i pomoći drugima. Ministar zdravstva Vili Beroš istaknuo je da je funkcioniranjem Zaklade više od 17 godina s više od 63.000 registriranih osoba potenci-

jalnih donora, spašeno 168 života u Hrvatskoj i inozemstvu. Medicinski direktor Zaklade dr. Mirando Mrsić zahva-

Pismo naslovljeno “Želim život” tada 29-godišnje novinarke Vjesnika Ane Rukavine koja se liječila od leukemije 2006. nikoga nije ostavilo ravnodušnim. Ana Rukavina ganula je hrvatsku javnost iskrenom molbom za pomoć.

Kako bi joj se pomoglo u nabavci skupih lijekova te eventualnom liječenju u SAD-u pokrenuta je akcija “Želim život!” kojoj se odazvao velik broj ljudi, no mlada novinarka je nažalost izgubila borbu za život.

‘Želim život’

lio je svima koji su donirali za Zakladu i istaknuo važnost zajedništva u toj humanitarnoj akciji. Na pozive građana javljali su se i ministri te državni dužnosnici, a također i izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić, Anina majka, Marija Rukavina koja je ujedno i upraviteljica Zaklade, te sestra Gordana. One su zahvalile svima na sudjelovanju u večerašnjoj humanitarnoj akciji. Od 2016. i pokretanja Registra donora do danas broj registriranih donora krvotvornih matičnih stanica narastao je na više od 63.000, a uz njihovu pomoć transplantacijom koštane srži izliječeno je 168 osoba. Humanitarna akcija za Zakladu Ana Rukavina nastavlja se do kraja prosinca.

PROCJENE HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA

Demografski trendovi jasno upućuju da će u nadolazećim godinama potražnja za stranom radnom snagom neminovno rasti

z pretpostavku da će BDP Hrvatske u idućih sedam godina prosječno godišnje rasti 2,5 posto, Hrvatska bi do 2030. godine mogla imati 400-500 tisuća stranih radnika, koji će činiti četvrtinu radne snage u zemlji, procjenjuje Hrvatska udruga poslodavaca.

Sve je više stranih radnika u Hrvatskoj

U Hrvatsku je od siječnja stiglo stranih radnika skoro koliko stanovnika ima Split! ‘Do 2030. bit će ih pola milijuna‘ Na rastuću prisutnost uvozne radne snage, stoji u redovitoj publikaciji Fokus tjedna glavnog ekonomiste Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoja Stojića, jasno upućuju broj radnih dozvola za boravak i rad. U prvih deset mjeseci ove godine izdano ih je 147.301, čak 39 posto više nego lani, od čega se dvije trećine odnose na rad u sektoru graditeljstva i turizmu. Na razini cijele godine broj radnih dozvola mogao bi doseći 170175 tisuća. Procjene govore da u Hrvatskoj trenutačno radi 80 do 100 tisuća stranih radnika, što je pet do šest posto ukupne radne snage u ovoj godini. “S obzirom na solidan ekonomski rast te kontinuiranu napetost tržišta rada, za očekivati je da će ukupan broj radnih dozvola iduće godine premašiti 200.000”, navodi Stojić. HUP ima i konkretne prijedloge kako olakšati ili “pospješiti” zapošljavanje sve većeg broja stranih radnika. Na prvom mjestu je proširenje liste de�icitarnih zanimanja za koja nije potrebno provesti test tržišta rada. Također, predlaže i produljenje trajanja dozvola za boravak i rad s jedne na dvije ili tri godine te sa 6 na 9 mjeseci za sezonske radnike. Zalaže se i za pojednostavljenje određenih administrativnih postupaka pri izdavanju radnih dozvola. “Tako preporučujemo uklanjanje obveze uzimanja dvostrukog davanja otisaka prstiju stranim radnicima, koji produljuju trajanje dozvola za boravak i rad, s obzirom na to i da je ta obveza sporna i s aspekta Zakonika EU o vizama. Značajno unaprjeđenje bila bi i digitalizacija postupka uručenja rješenja dozvole za boravak i rad od strane policijske postaje”, stoji u analizi. U HUP smatraju potreb-

nim i smanjiti retroaktivnu uplatu zdravstvenog osiguranja HZZO-u za posljednjih 12 mjeseci tijekom kojih strani radnici uopće nisu boravili u Hrvatskoj. Demografski trendovi jasno upućuju da će u nadolazećim godinama potražnja za stranom radnom snagom neminovno rasti, a time i na urgentnost kvalitetne imigracijske politike. Nedavno je i guverner Boris Vujčić iznio procjene da bi u idućih 20 godina Hrvatska mogla ostati bez 400.000 ljudi u radnoj dobi, pozivajući na potrebu osmišljavanja demografske politiku, kako natalitetne tako i imigracijske. “Moramo se dogovoriti što želimo”, kazao je.

Zahvaljujući snažnijim imigracijama te jačoj ekonomskoj aktivnosti, HUP ove godine očekuje rast zaposlenosti od 2,7 posto. Analiza pokazuje da su najvišu stopu rasta u listopadu imali ICT sektor, 8,3 posto u godinu dana, te turizam (+4,8 posto) i nekretninski sektor (+4,4 posto). Ohrabrujućim se smatra i iznadprosječni rast zaposlenosti u farmaceutici, 6,1 posto, “te određenim segmentima proizvodnje kapitalnih dobara, kao što su gotovi metalni proizvodi, oprema i postrojenja, elektronički proizvodi, transportna sredstva, grane u kojima se ostvaruje viša dodana vrijednost.

Filipinke rade u hrvatskom turizmu

Ubrzani rast plaća HUP ukazuje i nastavak ubrzanog rast plaća. Unatoč inﬂaciji, navodi, “Hrvatska niže i treću uzastopnu godinu snažnog realnog rasta plaća, odnosno ukupnih primanja”, čime prednjači u CEE regiji te na razini EU”. U listopadu isplaćena bruto nominalna plaća iznosila je 1,596 eura i bila je 16,5 posto veća na godišnjoj razini, dok je prosječna neto plaća od 1,156 eura rasla 14,2 posto. U ovoj godini HUP očekuje rast bruto plaća, odnosno ukupnih primanja zaposle-

nih od 15-18 posto, osjetno iznad očekivane stope inﬂacije (7,5 posto). Pored manjka radne snage, zaoštrene konkurencije na jedinstvenom tržištu EU i niže inﬂacije, stoji u analizi, realni rast plaća u Hrvatskoj u narednoj godini “u velikoj mjeri odražava eksploziju mase plaća u proračunu za 2024.”, od 32 posto. A rastom od 20 posto, podsjeća HUP, Hrvatska ima i “jedno od najvećih povećanja minimalne plaće”, u usporedbi sa svim članicama EU.

KRONIKA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 29. studenoga 2023.

ZAGREB ZNANSTVENI SKUP U ORGANIZACIJI POČASNOG BLEIBURŠKOG VODA

Na stručno-znanstvenom skupu predavanja su imali ugledni hrvatski znanstvenici, a sve najvažnije hrvatske institucije od Sabora, Hrvatske biskupske konferencije, HAZU do Matice hrvatske imale su svoje izaslanike

osljednjih godina doživjeli smo niz nemilih događaja u vezi sa središnjom komemoracijom žrtvama Bleiburške tragedije i Križnih putova hrvatskog naroda, koje se na Bleiburškom polju odvija od 1952. godine, ali i hrvatskim nacionalnim simbolima u Austriji općenito. Prvo su austrijske vlasti pokušale zabraniti samu komemoraciju, pod nečuvenom optužbom da je riječ o “najvećem neofašističkom skupu” nakon Drugog svjetskog rata u Austriji iako se događa pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora i u suradnji s Hrvatskom biskupskom konferencijom. A onda je regionalna vlast u Koruškoj uklonila uz jednako nepristojno obrazloženje da je to “fašistički simbol”, hrvatski povijesni grb s prvim bijelim poljem s spomenika na Bleiburškom polju. Naposljetku je izvršen pokušaj zaplijene imovine na Bleiburškom polju, gdje je spomenik i spomen kapelica Bleiburškim žrtvama. Budući da hrvatska javnost kod kuće i u dijaspori ima veliki interes za ovu temu, Počasni bleiburški vod (PBV) organizirao je 20. listopada u „Kristalnoj dvorani“ zagrebačkog hotela Westin stručno-znanstveni skup na kojem su sa činjeničnog i pravnog stajališta opisani kronologija i stanje ovih slučajeva. Cijeli skup je snimljen, a snimka se nakon uređivanja objavila na YouTube kanalu Bleiburškog počasnog voda s poveznicom za pregled. Okrugli stol se sastojao od dva dijela. Tema prvog dijela bilo je sudsko ročište u Austriji zbog problematizacije hrvatskog povijesnog grba s prvim bijelim poljem na spomeniku na Bleiburškom polju. Profesor dr. Stjepan Ćosić, član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), održao je govor pod nazivom “Porijeklo i simbolika hrvatskog šarenog oružja”, a dr. Mario Jareb, viši istraživač Hrvatskog instituta za povijest i prorektor Matice hrvatske održao je predavanje pod nazivom “O zabrani hrvatskog kockastog oružja, prvo bijelo polje u Austriji”. Na kraju je odvjetnik PBV-a u Austriji, odvjetnik Andreas Horaček iz Klagenfurta odr-

Hrvatski znanstvenici su se uspro�vili nevjerojatnim austrijskim optužbama

Okrugli stol povodom sporova u Austriji u vezi s komemoracijom na Bleiburškom polju Rješenje o zaplijeni lokalnih vlas� Koruške Prema rješenju o zaplijeni od 20. travnja 2022. godine, lokalne vlas� Völkermarkta (Bezirkshauptmanscha�) – Odjel za sigurnost – austrijske savezne pokrajine Koruške, uklonile su hrvatski grb sa spomenika na Bleiburgu, preciznije rečeno Lojbaškom polju. Tragom te vijes� hrvatski mediji potražili su pojašnjenje od austrijske strane. Iz pouzdanih austrijskih izvora, s�gla je neslužbena informacija. „Da, točno je! Ali, vlasnik spomenika imao je rok od če�ri tjedna da sam ukloni grb sa spomenika, što nije učinjeno“, kazali su. Također se

Skup je otvorio potpredsjednik PBV-a Milan Kovač

is�če kako je 01. ožujka 2022. godine održana i video konferencija s austrijskom udrugom Počasni bleiburški vod. Kako je pojašnjeno, rješenje o zaplijeni grba sa spomenika na Lojbaškom polju, koji je u vlasništvu Počasnog bleiburškog voda, u čijem je posjedu i zemljište na kojem se spomenik nalazi, ima privremeni karakter, a vlasnik ima pravo žalbe na navedenu odluku, odnosno pokretanje upravnog postupka. Austrijski izvor tvrdi da je tekst na hrvatskom jeziku na spomeniku: U čast i slavu poginuloj hrvatskoj vojsci, uklo-

nio sam vlasnik spomenika i da će navodno stavi� novi. Is� izvor je rekao kako je prethodno Odbor za unutarnje poslove Nacionalnog vijeća austrijskog parlamenta sredinom ožujka 2022. zatražio od ministra unutarnjih poslova Austrije Gerharda Karnera službenu zabranu održavanja komemoracije u Bleiburgu, što je i učinjeno. Dakle, austrijske zakonske odredbe vezane uz komemoriranje su jasne: dopuštena je samo misa i sjećanje na mrtve, sve ostalo je zabranjeno. Spomenik je postavljen 1987. godine.

žao predavanje pod nazivom “Kronologija upravnog spora zbog odluke austrijskih vlasti o uklanjanju hrvatskog povijesnog grba s prvim bijelim poljem sa spomenika na Bleiburškom polju”. Tema drugog dijela okruglog stola bilo je sudsko ročište u Austriji zbog problematizacije vlasništva Počasnog bleiburškog voda nad zemljištem na Bleiburg Feldu. Uvodno predavanje održao je Bože Vukušić, voditelj predstavništva PBV-a u Re-

publici Hrvatskoj i pomoćnik glavnog tajnika PBV-a, pod nazivom “Kronologija kupnje zemljišta na Bleiburškom polju”, a potom se odvjetnik Andreas Horaček obratio izlaganjem “Kronologija na suđenju pokušaj je oduzimanja zemljišta od strane PBV-a na Bleiburškom polju”. Predavači su predstavljali najviše hrvatske institucije, dr. Stjepan Ćosić je bio predstavnik predsjednika HAZU, akademika Velimira Neidharta, a dr. Mario Jareb, pred-

Spomenik na Bleiburgu s kojeg su austrijske vlas� skinule hrvatski povijesni grb

Sudionici okruglog stola u zagrebačkom hotelu Wes�n

stavnik predsjednika Matice hrvatske Mire Gavrana. Na okruglom stolu bili su i čelnici brojnih drugih hrvatskih institucija: predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković uputio je svog šefa kabineta Tomislava Šimičevića, hrvatski ministar branitelja Tomo Medved svog posebnog savjetnika Antu Zelića dok je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radmana poslao svog savjetnika Domagoja Kneževića. Sastanku je prisustvovao i veleposlanik Republike Hrvatske u Austriji Daniel Glunčić. Marijana Žeželj i Snježana Radoš bile su izaslanice u ime ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Mije Marića, a izaslanica Croatia Gregurić u ime ravnatelja Središnjeg državnog ureda za Hrvate u izvan RH Zvonka Milas. Hrvatsku biskupsku konferenciju (HBK) predstavljali su Zvonimir Ancić, glasnogovornik Hrvatske biskupske konferencije te Tomislav Markić, ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu. U ime Islamske zajednice u Hrvatskoj prisustvovao je Idriz efendija Bešić, glavni imam u Gunji. Događaju su prisustvovali i ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata te nekoliko istaknutih hrvatskih povjesničara - Wolfy Krašić, Vlatka Vukelić i Vladimir Šumanović s Fakulteta hrvatskih studija, Tomislav Galović s Filozofskog fakulteta u Zagrebu te Zlatko Begonja i Luka Knez s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru. Skupu je, uz ostale, prisustvovao i Ivo Butković, iz uredništva Hrvatskog vjesnika iz Melbournea. Voditelj znanstveno-znanstvenog skupa bila je Tena Vujčić dok je službeno otvaranje i zatvaranje ovog znanstvenog skupa obavio potpredsjednik PBV-a Milan Kovač.

Prosvjedna nota Austriji

Podsje�mo, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske upu�lo je 5- svibnja 2022. prosvjednu notu Republici Austriji zbog uklanjanja povijesnog hrvatskog grba sa spomen kamena Počasnog bleiburškog voda. Grb se nalazi na privatnom posjedu austrijske udruge Počasni bleiburški vod, a razlozi i obrazloženje njegovog uklanjanja od strane Općinske uprave Völkermarkta neprihvatljivi su za Republiku Hrvatsku kako s povijesnog tako i s društvenog i poli�čkog gledišta, priopćili su sa Zrinjevca. Vezano uz pitanje komemoracije u Bleiburgu, ona neupitno mora bi� posvećena isključivo sjećanju na poginule u okviru mise zadušnice kada se odaje počast �sućama civilnih žrtava. Počasni bleiburški vod uklonio je sporni natpis kako bi se izbjeglo nepoželjno povezivanje natpisa i grba na spomeniku. U no� je istaknuto kako je sam grb stoljećima bio sastavni dio heraldike Habsburške Monarhije i kao takav često je is�can na raznim povijesnim građevinama i u raznim povijesnim spisima, stoga nema i ne može ima� protuustavne konotacije. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova ukazalo je, također, kako je proglašenje povijesnog hrvatskog grba fašis�čkim simbolom nepotrebno našte�lo ugledu Republike Hrvatske kao i ugledu Hrvata koji žive i rade u Austriji te stvorilo dojam da Hrvatska danas koris� protuustavne simbole. Takvo tumačenje Hrvatska najoštrije odbacuje, is�ču iz MVEP-a.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 29. studenoga 2023.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE 7

‘TOOTGAROOK 2023’ TURNIR U BOĆANJU U ORGANIZACIJI AHDK ‘MORNINGTON PENINSULA’

Prvenstvena svrha turnira je dobro se zabaviti, družiti i privući mlade u klub, neka nastave našu tradiciju, rekao je predsjednik kluba Leo Puratić Tekst i foto: Boris ČERINA

ustralsko-hrvatski društveni klub “Mornington Peninsula” organizirao je prošle subote, 25. studenoga, “Tootgarook 2023”, turnir u boćanju (igri na boće/na balote). Natjecalo se 17 ekipa podijeljenih u četiri grupe. Ekipe su činili i muškarci i žene, i stariji i mlađi, a natjecale su se za laskavu titulu pobjednika turnira i pobjednički pehar. Svaki tim je bio sastavljen od četiri igrača koji su imali po samo jednu boću, a pobjednik svakog pojedinačnog susreta je onaj tko prije osvoji devet punata (bodova). “Prvenstvena svrha turnira je dobro se zabaviti, družiti i privući mlade u klub, neka nastave našu tradiciju. Najmlađa ekipa na turniru ima u prosjeku 12-13 godina, dok nam je najstarija ženska ekipa s prosjekom od 80-ak godina. I što nam fali… oli nas nije lipo vidit ovako sve zajedno kako bodrimo jedni druge”, rekao nam je predsjednik kluba Leo Puratić. I dok su se vani izmjenjivali sunce i oblaci, na dva natkrivena terena boćališta odvijala se prava drama i čuli su se uzdasi i pljesak svaki put kad bi boća došla blizu bulina ili kad bi netko izbio protivnikovu najbližu boću i preokrenuo rezultat u korist svoje ekipe. Hrane i pića, naravno, ni ovom zgodom nije nedostajalo, bilo je svega - ćevapčića, raznjića, kolača, kave, a na ražnju su se ispekla i dva janjca. Nakon razigravanja u grupama po dvije najbolje ekipe iz svake grupe plasirale su se u osminu �inala, a nakon toga četiri najbolje ušle su u polu�inale. U ranim večernjim satima pobjedu na turniru je odnijela ekipa Sabunjari - u sastavu Darko Grbić, Miro Grbić, Robert Grbić i Ivica Glavan. Čestitamo pobjednicima - i vidimo se dogodine na turniru “Tootgarook 2024”. U subotu, 6. siječnja 2024., Australsko-hrvatski društveni klub “Mornington Peninsula” organizira svoj “Tradicionalni piknik” u prostoru kluba te poziva sve da mu se priključe u što većem broju.

‘Lipo nas je vidit ovako sve zajedno kako bodrimo jedni druge!’

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 29. studenoga 2023.

SVEČANOST HRVATSKO ŽENSKO DRUŠTVO CANBERRE I QUEANBEYANA UZ TRADICIONALNA

Marica Belavić - predsjednica Hrvatskog ženskog društva, Tony Vidović - predsjednik Nogometnog kluba Croa�a Deakin, Sandra Tvrtković - prva tajnica Hrvatskog veleposlanstva i vlč. Anto Šimunović - župnik

Marica Belavić, predsjednica Hrvatskog ženskog društva primila je Zahvalnicu Hrvatskog veleposlanstva u Canberri

‘Nastavite održavati zajednicu na životu Nijedan hrvatski događaj nije potpun bez nastupa naših hrvatskih folklornih skupina; hvala HFS ‘Croatiji’ iz Hrvatskog kluba ‘Deakina’ i HKUD-u ‘Stepinac’ iz Hrvatskog kluba ‘O’Connora’ Tekst: Emma BICKLEY Fotogra�ija: Ljudevit ŠEŠELJA

HFS ‘Croa�a’, HKUD ‘Stepinac’ i Marica Belavić

Marcia Belavić s kćeri Cathy Jugovac

edeset godina je mnogo vremena. Bilo da se radi o pedesetom rođendanu ili godišnjici ta je brojka svakako nešto što valja proslaviti, a Hrvatsko žensko društvo Canberre i Queanbeyana učinilo je upravo to obilježivši prošle nedjelje, 19. studenoga 2023., svoju posljednju, no zlatnu obljetnicu. Bilo je to uistinu posebno postignuće za žene nekoliko naraštaja koje su kroz naporan rad i posvećenost željele približiti ljubav prema Hrvatskoj i njenim tradicijama onima koji žive tako daleko od domovine. Nogometni klub Croatia Deakin bio je domaćin ove proslave s prepunom dvoranom članova bivših i sadašnjih članova te brojnim prijateljima udruge koji su stigli oprostiti se od njih tijekom ovog posljednjeg događanja. Nakon toliko mnogo godina dame su odlučile službeno objesiti pregače, no i dalje nastavljaju podržavati svoju voljenu hrvatsku zajednicu ovdje u Canberri i Queanbeyanu. Bila je to posebno važna obljetnica i za trenutnu predsjednicu Društva, gđu Maricu Belavić, koja je proslavila 25 godina djelovanja na dužnosti predsjednice. Ona je službeno otvorila događaj prisje-

tivši se brojnih događaja koje su organizirale, skuhanih sarmi i ljudi kojima su svojim radom pomogle. Svi prisutni bili su oduševljeni i poželjeli su joj sve najbolje nakon ove dugogodišnje dužnosti kao voditeljice u zajednici. Tijekom brojnih godina Društvo je pod svoje okrilje primilo mnoštvo dragih lica, od kojih su mnoga dobila nagrade Majka godine i Otac godine. Gospođa Belavić s posebnim se ponosom prisjetila svakog od njih poimence i predala im je, svakome tko je bio prisutan, po jednu komemorativnu pregaču. Svu prisutni ovo su dočekali glasnim pljeskom. Potom je bio red da zajednica iznenadi sadašnju predsjednicu Društva, njena vlastita kći Cathy Jugovac stupila je na pozornicu i podijelila je svoje dobre želje. Osim vlastitih toplih misli o svojoj majci kao uzoru, predstavila je i snimljenu poruku veleposlanice Republike Hrvatske, Njezine Ekscelencije Betty Pavelich, koja zbog drugih obveza nije mogla osobno prisustvovati događaju. Uslijedile su riječi zahvale osobno od ministrice savjetnice Sandre Tvrtković i ostatka djelatnika Hrvatskog veleposlanstva. Predsjednik Nogometnog kluba Croatije Deakin, Tony Vidović, zahvalio je damama na pedeset godina predanosti koje su pomogle oblikovati klub u ono što je danas. U ime kluba predao je trenutnim članicama Odbora udruge predivne poklone. Župnik, velečasni Anto Šimunović, također je ponovio ove misli naglasivši i važnu ulogu žena u našoj zajednici, nakon čega je sve prisutne poveo u molitvi. Gosti su nakon toga uživa-

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 29. studenoga 2023.

JELA I PLESOVE IZ DOMOVINE OBILJEŽILO SVOJU POSLJEDNJU, ALI ZLATNU 50. OBLJETNICU

Članice odbora Hrvatskog ženskog društva (slijeva): Karmela, Linda, Nada, Marica, Jake, Kata, Cathy, Amanda, Mishel i Ke�

kroz još pedeset godina, pa i dulje!’

li u tradicionalnim hrvatskim jelima počastivši se šniclama, svinjettinom, omiljenom kupus salatom i pršutom. Bio je to predivan način na koji se odala počast godinama predivnih jela koje su žene naše zajednice posluživale s tolikom ljubavlju. Nijedan hrvatski događaj nije potpun bez nastupa naših hrvatskih folklornih skupina, a ovdje prisutne goste su zabavile plešući četiri različita kola. Hvala HFS “Croatiji” iz HK “Deakina” i HKUD-u “Stepinac” iz HK “O’Connora” na sudjelovanju u ovoj proslavi i predivnom nastupu. Nakon toga su na tomboli izvučene vrlo velikodušne nagrade s brojnim sretnim dobitnicima. Dodatne riječi hvale podijelili su brojni članovi prisutni te večeri, koji su također uputili riječi hvale udruzi rekavši koliko im je ona značila. Među njima nalazile su se i gđa Marija Šešelja i gđa Nada Kobak, članice Odbora mlađeg naraštaja, te gđa Michel Pucci. Hrvatsko žensko društvo želi zahvaliti svim bivšim i sadašnjim članicama na posvećenosti njihovoj misiji tijekom svih brojnih održanih događanja. Posebice hvala onima koje su tijekom svih ovih godina pekle kolače, time omogućivši donacije od tisuća dolara za Nacionalnu udrugu za borbu protiv raka dojke ACT-a i donacije brojnim drugim dobrotvornim organizacijama tijekom ratnih godina u Hrvatskoj. Predsjednica Društva, gđa Belavić, izjavila je da joj je bila čast služiti zajednici i voditi organizaciju kao i onim ženama koje su ovu ulogu ispunjavale prije nje. Dok je govorila o tome što joj je ova organizacija značila i koliko su joj značili svi sati napornog rada uloženi

Majke i ‘očevi godine’

Marica Belavić i Emma Bickley

Marica Belavić s obitelji - 25 djelovanja na dužnos� predsjednice u nju, kanula joj je pokoja suza na oko, bio je to privilegij koji će uvijek cijeniti, izjavila je. Zahvalila je svim prisutnim članovima Društva i sponzorima, bez kojih njen rad ne bi bio moguć kroz toliko mnogo godina. Govor je završila rekavši kako bi željela da mlađa pokoljenja nastave cijeniti naše dragocjene hrvatske tradicije i održavati zajednicu na životu kroz još pedeset godina, pa i dulje!

STAJALIŠTA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 29. studenoga 2023.

Što donosi superizborna godina

Srbija se naoružava, a Hrvatska?

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

akon pune tri godine izborne pauze, pored Hrvatskom je godina u kojoj će se održati čak troji izbori, s tim da će birači najvjerojatnije na birališta izlaziti četiri puta, s obzirom na to predsjednički izbori u pravilu imaju dva kruga. Naime, od svih dosadašnjih hrvatskih predsjednika, jedino je Franjo Tuđman uspio pobijediti u prvom krugu, svi ostali su u borbi za mjesto na Pantovčaku morali ići u drugi krug. Inače, trogodišnja izborna pauza u Hrvatskoj se zadnji put dogodila u prošlom stoljeću, i to u razdoblju od predsjedničkih izbora održanih u lipnju 1997. do parlamentarnih izbora u siječnju 2000. godine. U 2024. godini, koju su mediji već prozvali superizbornom, najprije će se održati izbori za Europski parlament, potom izbori za Hrvatski sabor, a pod kraj godine i predsjednički izbori. Stoga je godina koja je pred nama iznimno važna za Republiku Hrvatsku i za hrvatske birače, na kojima je velika odgovornost da izaberu nove političke vođe i time odrede budućnost Republike Hrvatske u narednom razdoblju. Imajući to u vidu, ne treba se čuditi što su akteri na političkoj sceni sve aktivniji i sve nervozniji, da nastoje vući poteze koje će birači zapaziti i eventualno honorirati na nekim od izbora koji su pred nama. Naravno, najveća pozornost se pridaje izborima za Hrvatski sabor, budući da njihovi rezultati određuju tko će u narednom četverogodišnjem razdoblju donositi odluke ključne za budućnost zemlje i biti na čelu izvršne vlasti. S posebnom pozornošću prate se ispitivanja javnog mišljenja, tj. rejting stranaka i političara, premda se iz tih brojki teško može izvući bilo kakav koristan zaključak, pogotovo što nas iskustvo iz nekoliko proteklih izbora uči da su izbori dali rezultate bitno različite od onoga što su ankete najavljivale. Aktualne ankete kažu da je HDZ uvjerljivo ispred svih - ima 29,5 posto podrške ispitanika, a nakon njega, s velikim zaostatkom, slijedi SDP koji je na 12,6 posto podrške, Most je izbio na tre-

U 2024. godini u Hrvatskoj će se najprije održati izbori za Europski parlament, potom izbori za Hrvatski sabor, a pod kraj godine i predsjednički izbori

će mjesto s 8,1 posto, a četvrto mjesto dijele Platforma Možemo i Domovinski pokret sa 7,9 posto. I to su sve stranke koje, prema anketi, prelaze izborni prag na parlamentarnim izborima. U Sabor će se, naravno, zahvaljujući koalicijama, bilo međusobnim, bilo s većim strankama, i neke od stranaka koje su ispod izbornog praga, a u tu su i predstavnici nacionalnih manjina koje imaju osam zajamčenih mjesta u Hrvatskom saboru. U javnosti se pojavila i informacija, koju su iz HDZ-a odmah demantirali, da bi, prema internoj anketi, sadašnja vladajuća stranka osvojila svega 55 mandata (na prošlim izborima osvojila je 63). Kako god bilo, sigurno je da niti jedna stranka ne može osvojiti natpolovičnu većinu u Saboru, no gotovo je sigurno da će mandat za sastav vlade dobiti HDZ, a onda je pitanje s kime će, kako i hoće li uopće dogovoriti saborsku većinu i formirati vlast. Ipak, kada se otklone svi oni na koje HDZ ni u teoriji ne može računati, uključujući i Most, čiji je zastupnik Nikola Grmoja ovih dana otvoreno ponudio koaliciju SDP-u, predsjedniku te stranke Andreju Plenkoviću preostaje samo jedna mogućnost – koalicija s Domovinskim pokretom. Istina, u ovom trenutku se između ovih dviju stranaka vodi teška politička borba, ali politika se nakon brojenja glasova i objave izbornih rezultata svodi na umijeće mogućega. Ponekad i na biranje manjeg zla. A za HDZ i DP ipak je manje zlo međusobna koalicija, nego prepuštanje vlasti koaliciji SDP-a i Možemo.

Piše: Davor Ivanković

proračunu za 2024. Vlada Andreja Plenkovića za vojsku, odnosno MORH, dodjeljuje 1,17 milijardi eura, dok u projekcijama za 2025. i 2026. planira po 1,2 milijarde eura. Zvuči prilično i puno, pogotovo kad se zna da je prije 5-6 godina taj vojni proračun bio dvostruko manji. No pitanje je, s obzirom na sve, je li to sada dovoljno. Okolnosti su se, naime, znatno pogoršale i utječu na nacionalnu sigurnost. Tu strepnju danas osjeća gotovo svatko i sve se više postavlja pitanje hoće li biti rata. Mnogo je proroka koji tvrde da hoće, neki čak tvrde da je Treći svjetski rat već započeo, dok dio ljudi ipak polazi od logike “pa, neće valjda”. No činjenica je da se nesigurnost i nestabilnost šire cijelom Europom, to je počelo ruskom agresijom na Ukrajinu, a još se pogoršalo nakon razornog sukoba na Bliskom istoku. Činjenica je, pak, da i prvi put nakon 20-ak godina štednje sve europske države znatno uvećavaju svoje vojne proračune, nabave, često i ne pitajući za cijenu. Europa je, naime, u razdoblju tog sretnog, ali i varljivog mira, sebe doslovce razoružala. Vraćanje snage svojim vojskama pak ne ide preko noći. Hrvatska je taj trend ubrzanog jačanja vojske započela prije nekoliko godina, na sreću, čini se ipak na vrijeme. Aktualna Vlada svoje ambicije s HV-om pokazala je i brzim povećanjem vojnog proračuna, te nabavom moderne borbene eskadrile francuskih Rafalea u ukupnoj vrijednosti od 1,2 do 1,3 milijarde eura. Na Rafale će, dakle, otići cijeli jedan godišnji proračun HV-a, razbijen, naravno, na 5 ili 6 rata, no to ne znači da će se stati s nabavama. Hrvatska se kao članica NATO-a bila davno obvezala da će dosegnuti traženu razinu izdvajanja od 2 posto BDP-a za vojsku. Taj zadatak nije ostvarila ni do danas, a kako vidimo po projekcijama, neće

ni do 2026. Da bismo dosegli tu razinu, Hrvatska bi godišnje trebala za vojsku izdvajati između 1,4 i 1,5 milijardi eura. Prošli ministri obrane tu su statistiku popravili na umjetan način, pa su stvarnim vojnim izdacima dodavali i svotu koja se troši na vojne mirovine, međutim, to je bilo obično friziranje. To su radile i druge države pa smo došli gotovo do toga da se EU nađe u ratnoj opasnosti s oslabjelim vojskama. Prema predloženim vojnim proračunima za sljedeće tri godine, što je zamislio još ministar Mario Banožić, a nastavlja novi ministar obrane Ivan Anušić, avansirat će vojnici, jer će im plaće biti znatno uvećane. To je prijeko potreban potez kako bi se podigla motiviranost za zapošljavanje u HV-u, jer se manjak vojnika u tom se slučaju ne može zakrpati uvozom strane radne snage. Konstanta je da će se za nove vojne

Za nove vojne nabave ići će oko pola milijarde eura godišnje. To znači da se nakon Rafalea neće prekidati velike nabave oružanih sustava i modernizacija HV-a

nabave godišnje izdvajati oko pola milijarde eura i to je ona najvažnija stavka. To znači da se neće prekidati velike nabavke novih oružanih sustava i modernizacija HV-a. Dobro je što je već veći dio svote za Rafale otplaćen i ostaju još samo tri rate, u 2024. ide 256 milijuna eura, u 2025. 119 milijuna i u 2026. 57 milijuna eura. Tom dinamikom, dakle, svake godine ostaje više novca za druge vojne nabave. Jednako tako se i brzo smanjuju rate za dosad ugovorene nabavke Bradleya, Black Hawkova, PZO sustava Mistral itd. I dok su te stavke u proračunu javno navedene, u projekciji vojnog proračuna za 2025. i 2026. postoje velike stavke za koje još nema obrazloženja. Jedna stavka iznosi 214 milijuna eura (2025.), a druga 258 milijuna (2026.). Ukupno je riječ, dakle, o 472 milijuna eura. To su velike svote i zasigurno je riječ o velikim nabavama novih oružanih sustava. U MORH-u, pak, još nisu spremni objasniti o čemu se radi. Zna se da ondje ugovaraju nabavu osam novih helikoptera Black Hawk i da je već u principu dogovoreno da će četiri donirati SAD, a RH će kupiti jednako toliko. No tu se radi o svoti od 100 do 150 milijuna dolara. Zna se da je najavljena i nabava PZO sustava srednjeg dometa, čime bi Hrvatska napokon dobila i protuavionski i proturaketni štit, te da će to otprilike stajati oko 500 milijuna eura. Treća velika vojna nabava, koja je već bila najavljivana, a i premijer Plenković više je puta kazao da je “sada na redu HRM”, jest nabava dviju korveta. Kako je logično da prvo MORH, odnosno novi ministar Anušić, riješi s Brodosplitom problem završetka gradnje četiri obalna ophodna broda, a to će trajati, one velike stavke vjerojatno se ne odnose na korvete. U vojnim kuloarima se, pak, spominje da je, nakon što je počeo rat u Ukrajini, Hrvatska ponovno aktivirala staru želju da se od SAD-a nabave raketni artiljerijski sustavi Himars i MLRS, za koje se sada tvrdi da su ‘must have’. Vojni proračun Srbije, koji je godinama bio znatno niži od Hrvatskog, sada je veći i jači od hrvatskog i iznosi oko 1,4 milijarde eura. One hrvatske 1,2 milijarde trebale bi ipak biti dovoljne, pogotovo ako se nastave pametne kupnje naje�ikasnijih sustava. (Večernji list)

Ima li u Hrvatskoj stranih špijuna? Piše: Hrvoje Hitrec

oš se nije osušila suza vukovarska, a već, ne slučajno u tim danima, gnjevna Srbija koju se lažno optužuje da je u svemu sudjelovala, pa čak i da je Hrvate odvodila kao roblje na svoj teritorij – za osvetu protjerala djelatnika hrvatskoga veleposlanstva u Beogradu, proglasila ga balkanskim špijunom. Iz izjave našega veleposlanika Hide nije se moglo razabrati je li to tako ili nije, kao što se i inače ne može razumjeti je li Hido naš ili čiji veleposlanik. Ta je prijateljska gesta Beograda svakako u Zagrebu krivo protumačena, pa je nogiran neki svat iz srbijanske ambasade. Za sada jedan naprama jedan. Ima li u Hrvatskoj stranih špijuna? Naravno da ih ima. Kakva bi to bila suverena država bez špijuna? Nevažna, nezanimljiva. Ima li domaćih špijuna, hrvatskih takoreći, koji rade za druge

haagneke države? Valjda ima, pa nisu svi Hrvati i nehrvati zaljubljeni u hrvatsku državu, većina takvih šuti i guta čekajući sudbonosne događaje u okolici ili šire da opet bude k’o što je bilo, ali se netko od njih ipak ranije budi i nudi zainteresiranima usluge makar u obliku sitnih obavještajnih podataka, državnih tajna i slično. I nisu to špijuni, nego dobri, dragi ljudi koji se nađu u prigodi, a prigode beru jagode. Glede otkrivanja državnih tajna postoji već lijepa tradicija, običaj ostalima u svijetu stran, ali mi do običaja držimo i ne damo. Tako je na tragu nedavno objavljene knjige Tuđmanova ađutanta Kašpara na svjetlost dana još jednom izvučena saga o transkriptima, s kojima se poslije Franjine smrti loptalo na sve strane kao da su izvješća o smeću u Zagrebu, a ne državne tajne koje bi, eventualno, mogle postati javnima za pedesetak godina. Tko je dilao medijima i haagovima, poznato je i nekažnjeno (štoviše nagrađeno visokim položajima)

Na svjetlost dana još jednom izvučena saga o transkriptima, s kojima se poslije Franjine smrti loptalo na sve strane kao da su izvješća o smeću u Zagrebu

kao i sotonski broj dostavljen tužiteljstvu političkoga međunarodnog suda o čijim je vrlinama – kad se već podsjećamo – upravo Hrvatsko kulturno vijeće u realnom vremenu objavilo pregršt zbornika. I to se već zaboravlja. Na polici preko puta mojega pisaćeg stola poslagani su ti svijetloplavi meko uvezani papirnati podsjetnici na one koji su unazadili međunarodno kazneno pravo, uključujući idiotske optužbe za prekomjerno granatiranje. Pa se sjetim i koliko sam vremena uložio u te svijetloplave, kao lektor i redaktor i urednik i dostavljač i vozač, i nije mi žao, naravno. A hoće li oni u sadašnjosti stvarno prekomjerni, mislim na izraelski i ruski aktualni režim, doći pred lice pravde, sumnjam, odnosno siguran sam da ne će, pa ni za više od pet tisuća palestinske djece. Govor Zelenskoga pred spomenikom žrtava gladomora u Ukrajini – mršava, izgladnjela djevojčica - dobar je podsjetnik na jezive događaje tridesetih godina prošloga stoljeća kada su sovjetski komunisti glađu umorili milijune Ukrajinaca, toliko očajnih da je bilo i podosta slučajeva kanibalizma. A eto, Putin bi oživio SSSR, pa hajdmo ispočetka. (Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća)

VJERSKI KUTAK 11

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 29. studenoga 2023.

DOŠAŠĆE RADOST ZAJEDNIČKOG IŠČEKIVANJA DOLASKA NAŠEG SPASITELJA

Nedjeljama nade, mira, radosti i ljubavi do Božića Božić znači mnogo više od samo toga dana, a često nam simbolizira i ponovno okupljanje, druženje s obitelji i bližnjima koje možda nismo dugo vidjeli i koji nam mnogo nedostaju

e kaže se bez razloga da je vrijeme adventa i Božića stvarno najljepše vrijeme, jer sve ono što nam Božić, odnosno dolazak na svijet našega Spasitelja, pruža ne može se uspoređivati ni s čim. Taj blagi osjećaj iščekivanja, nadanja, širenja dobrote, ljubavi, sreće i topline neopisiv je i nemjerljiv. Kada za Prvu nedjelju došašća palimo prvu svijeću na našem svijećnjaku, spoznajemo da nam se bliži Božić. U nama od toga dana raste nada i vjera u dolazak malenoga Isusa. Ubrzo nakon toga dolazi i Druga nedjelja došašća kada palimo drugu svijeću koja simbolizira mir. Tijekom iduće dvije nedjelje zapalit ćemo i preostale dvije svijeće, svijeću radosti i svijeću ljubavi. Svijeće nade, mira, radosti i ljubavi tvore savršeno zaokruženu cjelinu. Cjelinu koja kulminira rođenjem Božjega sina, našega spasitelja. Treba se za to vrijeme čekanja na ispravan način pripremiti, kako bismo ga dostojno dočekali. Treba se moliti, ići na svete mise zornice i ispovijedati se. Moramo u svojim srcima napraviti mjesta za radost koja nam slijedi. Ne smijemo dopustiti da nam advent bude samo povod za odlazak u kupnju, na kuhano vino ili kobasice. Advent nije samo ono što nam oko vidi, raskoš i bezbroj lampica čije svjetlo obasjava naše trgove, ali i božićna drvca. Važno je i da naše srce vidi i osjeti da je došlo vrijeme adventa. Božić znači mnogo više od samo toga dana, a često nam simbolizira i ponovno okupljanje, druženje s obitelji i bližnjima koje možda nismo dugo vidjeli i koji nam mnogo nedostaju. Radost zajedničkoga iščekivanja Božića tada postaje još i veća, proširena osjećajem nade, mira, radosti i ljubavi.

Život u tri molitve

Godina se sastoji od 365 dana, a došašće traje tek tridesetak dana. Isto tako, naš je život samo kap u velikom slapu vječnosti, a i jedno i drugo doba pripremaju nas za veličanstveni trenutak. Došašće nas priprema za dolazak Božića, a cijeli nas život priprema za odlazak pred toga »Božića« kojemu

se tako radujemo 25. prosinca. I svake se godine radujemo iznova kako bismo se na kraju našega puta mogli radovati u vječnosti. Isto su tako i tri molitve iz Časoslova – koje i inače rado molimo – povezane u jedan krug, krug života u molitvi. Marijin »Veliča«, Zaharijin hvalospjev: »Blagoslovljen Gospodin, Bog Izraelov« te molitva starca Šimuna – »Šimunov himan«: »Sad otpuštaš« iz Lukina evanđelja na svoj način opisuju upravo taj kružni proces. Od Zaharijina hvalospjeva u kojem se pozdravlja milosrdni Gospodin i Spasitelj koji nas spašava od neprijatelja i na svijet nam šalje svoje mlado Sunce s visine preko Marijina hvalospjeva u kojem Bezgrješna Djevica veliča Gospodina jer joj je dao radost, ali i odgovornost, da na svijet donese to Mlado sunce s visina koje će »silne zbaciti s prijestolja, a uzvisiti neznatne«, pa sve do onoga posljednjega trenutka u kojem evanđelist Luka po ustima starca Šimuna zahvaljuje Gospodinu na krajnjem spasenju do kojega ga je doveo njegov životni put, dajući mu mogućnost da dočeka Isusa na ulazu u hram. Te nas molitve podsjećaju na ljepotu naše vjere i moć Svevišnjega svakoga dana koji počinje ispočetka – od 0 do 24 – od jutarnje molitve i navještaja Gospodina do zahvale na kraju dana. Isus je taj proces triju molitava započeo dolaskom na svijet, nastavio smrću i uskrsnućem, a njegov će dolazak biti konačni kraj kojim će se taj krug jednom zauvijek zatvoriti i zapečatiti. A tada ćemo poput starca Šimuna reći: »Sad otpuštaš slugu svoga, Gospodaru, po riječi

svojoj u miru. Ta vidješe oči moje, spasenje tvoje…«

Proročanski početak i nada

Prva adventska nedjelja označava početak došašća, ali i početak nove liturgijske godine. Važna je po još mnogočemu jer označava novi početak koji nam ulijeva nadu. Zato se Prve nedjelje došašća pali prva svijeća koja simbolizira nadu. Kada malo bolje razmislimo, nada je jako važan dio našega života. Uvijek se nečemu nadamo, nešto iščekujemo, u nešto se ufamo. Nadamo se da ćemo svojim ovozemaljskim životom uspjeti zavrijediti i osigurati i nebeski život, gdje se nadamo susretu s Bogom i svim našim dragima. Ta će svijeća gorjeti i tijekom svake druge nedjelje, pa i na blagdan Božića i blagdan svetoga Stjepana kada se za vrijeme obiteljskoga objeda svi skupa molimo Bogu i nadamo se da će naše molitve biti uslišane. Budući da je Prva nedjelja došašća i početak liturgijske godine, možemo tu nedjelju nazvati i »Novom godinom« koja nam pruža priliku za neke nove stvari, nove početke i nove nade. Kako započeti? Upravo nas druga adventska nedjelja poziva na pomirenje s drugima kako bismo Gospodinu pripravili put do svoga srca. Iz toga nas razloga trebaju radovati dugi redovi za ispovijed u našim crkvama tijekom adventa koji nam istodobno daju nadu da će druga adventska svijeća nastaviti gorjeti u srcima vjernika i nakon božićnoga vremena. Treća nedjelja došašća od davnine se naziva i »Dominica gaudete«, odnosno Ra-

dosna nedjelja jer navješćuje radost koja je pred nama – Bog je pohodio svijet u Isusu Kristu. Ta radosna vijest prenosi se i Pavlovom poslanicom Filipljanima: »Radujte se u Gospodinu uvijek! Ponavljam: radujte se! Gospodin je blizu!« (Fil 4, 4-5). Još jedna posebnost slavljenja Treće nedjelje došašća ružičasta je boja misnice, a u ostalim je danima došašća ljubičasta. Ta nedjelja podsjeća na važnost radosti u kršćanskom životu. No kako doći do te radosti? Kako prenose mnogi internetski i drugi izvori, u Bibliji se o radosti govori na više od 300 mjesta. Ipak, mnogi ne uočavaju važnost te radosti u svojim životima ili je percipiraju na krivi način, kao da radost ovisi o teškoći situacije. Za kršćanina radost ima temelj i u životu i u smrti jer nas čeka vječni život. No radujemo se najviše u došašću kada iščekujemo Isusovo rođenje upravo zato što znamo tko je to djetešce i što će učiniti za nas. To je dijete naše spasenje i stoga naša radost! Zato naš život, riječi i djela trebaju svjedočiti

i drugim ljudima tu radost iščekivanja Spasitelja. Četvrta je nedjelja došašća »posljednja stuba« pred dolazak Božića. Ona sadrži sav dodatan trud koji smo u vremenu došašća unijeli u naše živote, ispunjena je svakom žrtvom koju smo pružili – bilo to dodatno vrijeme za spavanje kojega smo se odricali kako bismo išli na zornice, bilo da smo postili ili činili nešto treće. Sve to vodi ovoj posljednjoj nedjelji pripreme, paljenju četvrte svijeće – svijeće ljubavi. Ta nedjelja označava kraj prvoga razdoblja liturgijske godine – vremena priprave. To je vrijeme bilo usmjereno na posvećivanje nas samih da u što boljem stanju duha dočekamo Božić; da dostojno proslavimo rođendan Isusa Krista, kao i da spremni iščekujemo njegov novi dolazak. U ovoj nedjelji zato na neki poseban način »nema ništa novo« – ona je plod svih naših djela u adventskom vremenu. Ona je ukupnost svih misli koje smo čuli i riječi koje smo pročitali, ona stavlja sjaj na kraju svega. Stoga se u njoj posvećujemo ljubavi i okrećemo se prema paljenju prave »posljednje svijeće« – svijeće Kristova božićnoga svjetla. U nekim verzijama adventskih vijenaca postojala je i peta svijeća koja se palila na Badnjak. Bila je bijele boje i simbolizirala je Kristovu čistoću. I upravo s tom mišlju – prvim paljenjem Kristova svjetla – započinje i naš novi početak nakon došašća. Imali smo prilike steći nove, korisne navike, početi ustajati ranije i imati više vremena za obitelj, prijatelje i izvršenje obveza. Ono što nas ujedinjuje u ovom vremenu je ljubav, koja je i tema posljednje adventske nedjelje. Malim znacima ljubavi posljednjih smo nekoliko tjedana pokazivali koliko nam znači dolazak Božića. A kao »krunski dragulj« ovoga

vremena darujmo si međusobno pravu ljubav i proslavimo uistinu sretan Božić.

Božić između uskličnika i upitnika

Božić, uz Uskrs najveći kršćanski blagdan, slavimo s posebnom toplinom i radošću – blagdan je to koji doživljavamo sa znakom uskličnika. No možda ćemo i u svojim promišljanjima uočiti kako si ne postavljamo pitanje zašto je to bilo potrebno? Zašto je taj Božji čin podaren čovjeku? Odgovore ćemo pokušati pronaći uz evanđelja te razmišljanja nedavno pok. fra Bonaventure Dude, velikoga hrvatskoga teologa, bibličara, profesora, franjevca, dopisnoga člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te dobitnika brojnih nagrada i priznanja. »Božić je ushitan blagdan baš zato što se dogodio. Sva božićna liturgija duboko je pod dojmom toga događaja, što Onaj koji od vječnosti bijaše Božji Sin, danas postane Sinom čovječjim. (…) Na Božić se na zemlji počela pisati povijest Boga, da bi se na nebu otpočela pisati povijest svakog čovjeka«, zapisao je fra Bonaventura u svojoj knjizi »Svijeta Razveselitelj«. Božić, za kršćane najsjajnije doba godine, raspjevao je i dušu hrvatskoga naroda, što vidimo iz mnoštva i bogatstva pjesama koje se naraštajima pjevaju slaveći Kristovo rođenje. Mir, vjera, nada, radost, darivanje i ljubav, koje osjećamo slaveći rođenje Kristovo ispunjavaju božićno doba posebnom toplinom. Božić je lijep i kao ljudski blagdan, kaže fra Bonaventura – jedva je moguće da se čovjek tada ne sjeti svoga djetinjstva i da ne osjeti čar majčinstva i djetinjstva, te zaključuje: Božić u svima budi uspomene na nešto toplo i lijepo. Božić, dakle, osjećamo uvijek u jeku znaka uskličnika. No razmišljamo li zašto je to bilo potrebno?

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 29. studenoga 2023.

DRUŽENJE U ORGANIZACIJI AUSTRALSKO-HRVATSKIH DRUŠTVENIH USLUGA

Posjet Hrvatima kluba 'Mornington Peninsula' u Ryeju Izuzetno gostoljubivi i ljubazni domaćini, dobra zabava, odlična hrana i vrijeme kao stvoreno za izlet, formula je za uspješan i dobar provod Pripremila: Suzana FANTOV

lanovi grupa društvene potpore Brimbank i Marybirnong, koje djeluju u organizaciji Australsko-hrvatskih društvenih usluga, posjetili su prošlog tjedna mjesto Rye gdje su se susreli s Hrvatima Australsko-hrvatskog društvenog kluba "Mornington Peninsula". "Izuzetno gostoljubivi i ljubazni domaćini, dobra zabava, odlična hrana i vrijeme kao stvoreno za izlet, formula su za uspješan i dobar provod, a upravo tako je i bilo. Igrali smo boće, takmičili se u nošenju jaja i bacanju obruča - i lijepo zapjevali. Ovom prilikom zahvaljujemo na gostoprimstvu našim domaćinima predvođenima predsjednikom Leom Puratićem i zamjenikom Josipom Štimcem, kao i damama u kuhinji i majstorima koji su radili na roštilju - sve je bilo za čistu peticu!" – zahvalili su izletnici vrijednim i toplim domaćinima ovog hrvatskog kluba, u koji su svi dobrodošli.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 29. studenoga 2023.

BRISBANE SVEČANA PROSLAVA 50. OBLJETNICE CRKVE ‘BLAŽENOG KARDINALA STEPINCA’

Složni i snažni u očuvanju hrvatske tradicije, identiteta i vjernosti Kristu Blagoslov obnovljene crkve predvodio je mons. Mark Coleridge, nadbiskup Brisbanea, uz koncelebraciju još 12 svećenika Pripremila: Suzana FANTOV Foto: službena Fb stranica Hrvatski Centar Katolicki

Hrvatskom katoličkom centru “Kardinal Stepinac” u Brisbaneu posvećen je u subotu, 18. studenoga, novi oltar i blagoslovljena je obnovljena crkva. Naime, ove godine u travnju navršilo se punih 50 godina kako su prvi članovi ove hrvatske katoličke zajednice, zajedno sa svojim svećenikom vlč. Vinkom Kanižajem, kupili zgradu crkve sa zemljištem pokraj nje. Zgrada je, prema pisanim dokumentima, građena 1920. i 1921. godine, kada je i otvorena, a služila je lokalnoj australskoj zajednici kao društvena dvorana. U kasnijim desetljećima služila je i kao kino dvorana, da bi ju članovi naše hrvatske zajednice nakon kupovine koristili kao Hrvatski klub za potrebe zajednice, a nedjeljom za slavlje svete mise, da bi poslije bila prenamijenjena u crkvu za bogoslužja na hrvatskom jeziku. - Obnova crkve započela je u kolovozu 2022., a većina radova bila je završena već do Cvjetnice 2023., kada je zajednica već imala ponovno liturgijska slavlja u novoobnovljenom prostoru. Obnova se vršila po projektu naše domaće arhitektice gospođe Jelene Marinković, kojoj ovim putem zahvaljujemo. Ono što s ponosom ističemo jest svesrdno sudjelovanje članova našeg HKC-a u novčanim donacijama i donacijama građevinskih materijala, kao i dragovoljnom radu na obnovi crkve. Svima velika hvala – rekao nam je fra Davor Dominović, voditelj Hrvatskog katoličkog centra u Brisbaneu. Sveto misno slavlje, obred posvete novoga oltara i blagoslov obnovljene crkve predvodio je mons. Mark Coleridge, nadbiskup Brisbanea, uz koncelebraciju još 12 svećenika. Bio je nazočan i provincijal Franjevačke provincije Svetoga Duha iz Australije fra Phillip Miscamble, uz još pet članova istoimene Provincije, te voditelji HKC-a iz Wollongonga, Sunshinea i Springvalea iz Melbournea,

Summer Hilla iz Sydneyja, te jedan grkokatolički svećenik iz Ukrajinske grkokatoličke crkve. - Slavlje je uveličao i naš crkveni zbor, na koji smo također ponosni. Osobita nam je čast da su na našoj proslavi bili nazočni predstavnici Republike Hrvatske - Njezina Ekselencija Betty Pavelich veleposlanica RH iz Canberre, te Ivica Glasnović - generalni konzul RH iz Sydneyja, i Nives Frohlich - konzulica iz istoimenog konzularnog ureda. Za vrijeme misnoga slavlja

zajednici je predstavljena i nova slika (portret) blaženoga Alojzija kardinala Stepinca, rad mlade slikarice iz našega Centra - gđice Ivane Đurić. Ovaj prelijepi portret služit će u našoj crkvi za javno štovanje. Kako je 18. studeni Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i na žrtve Vukovara i Škabrnje, nakon misnog slavlja nadbiskup i svi prisutni uputili su se do Gospinog kipa ispred naše crkve gdje su upaljene svijeće za sve žrtve Domovinskog rata, nakon čega se te izmolilo opijelo za pokoj duša. Iz pijeteta prema žrtvama Domovinskog rata toga dana nije bilo glazbe niti narodnog veselja za vrijeme svečanog ručka koji je priređen u Hrvatskom klubu Rocklea – rekao nam je fra Davor o samoj svečanosti tijekom ove velike obljetnice. Ručak je započeo intoniranjem državnih himni Australije i Republike Hrvatske, nakon čega je održana minuta šutnje za poginule branitelje i civilne žrtve Domovinskog rata. Dok se čekao početak ručka gostima je Hrvatska folklorna grupa “Dukati” izvela nekoliko tradicijskih hrvatskih plesova. U popunjenom autobusu na proslavu su pristigli i članovi hrvatske zajednice s Gold Coasta. Za vrijeme ručka održani su i pozdravni govori uvaženih gostiju, a na koncu je sve prisutne pozdravio fra Davor Dominović - voditelj HKC-a Brisbanea i Gold Coasta, i uputio im svoje zahvale i čestitke. - Od srca zahvaljujemo našim mesarima Margaret i Adam Markovic iz Adam’s Continental Smallgoods za darovano meso i mesne proizvode za svečani ručak. Hvala svima koji su satima pripremali ukusnu hranu i pobrinuli se da naša svečanost proteče u najboljem redu – zahvalio je fra Davor. Pri koncu svečanog ručka veleposlanica Pavelich zajedno s generalnim konzulom Glasnovićem uručila je zahvalnicu Hrvatskom katoličkom centru za doprinos u očuvanju hrvatske kulture i identiteta, te za dobru suradnju s institucijama Republike Hrvatske u Australiji. - Neka Bog nagradi sve, i neka nam podari sloge, jedinstva i snage da radimo još bolje i više na očuvanju naše hrvatske tradicije, identiteta i vjernosti Isusu Kristu - uz zahvale svima - zaključno je poručio fra Davor

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 29. studenoga 2023.

CLIFTON HILL ZAVRŠNA PRIREDBA HRVATSKE ŠKOLE JEZIKA I KULTURE MELBOURNE

Roditelji, bake, djedovi, prijatelji… pohrlili su čuti što su im pripremili njihovi najmlađi koji su svake subote marljivo pohađali nastavu hrvatskoga jezika

Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Hrvatska škola jezika i kulture Melbourne - Draga SARČEVIĆ

eselo i razdragano bilo je u subotu 25. studenoga u dvorani Hrvatske katoličke zajednice Clifton Hill, gdje je za kraj još jedne uspješne školske godine Hrvatske škole jezika i kulture – Melbourne održana završna priredba njezinih učenika. Roditelji, bake, djedovi, prijatelji… pohrlili su čuti što su im pripremili njihovi najmlađi koji su svake subote marljivo pohađali nastavu hrvatskoga jezika u ovoj sve brojnijoj hrvatskoj školi koja djeluje pri HKZ-u u Clifton Hillu. Uz poruku dobrodošlice ravnateljice Karmile, zahvale učitelja Vlade i učiteljice Georgine na podršci tijekom ove godine, pohvale svim učenicima krenula je i priredba s „Pjesmom o bojama“ koju su predstavili učenici nižih razreda (junior class, učiteljice Georgine Bier). Učenici srednjih razreda (middle class), koje podučava Vladimir Jakopanetz, nastupili su s pjesmicom „Mjeseci-pereci“ i veselim igrokazom „Voćni razgovor“ za kojeg su pripremili i posebnu koreogra�iju. Učiteljica Karmila Anić ponosno je predstavila svoje učenike viših razreda (senior class) koji su pripremili svoj projekt o Hrvatskom narodnom preporodu u 19. stoljeću uz pjesmu Petra Preradovića „Rodu o jeziku“. Božićni program uveo je sve prisutne u božićni duh u kojem su „mali borovi“ doslovce progovorili u priči „Božićni ukras“. „Rok zvončići“ bila je pjesma u koju su se svi uključili, a nakon toga dodijeljena su priznanja za doprinos i predani rad. Izvlačenjem sretnih dobitnika nagradne tombole i zakuskom nakon programa koji je izmamio ovacije, osmijehe i suze radosnice, završila je i ova krasna priredba. I ovim putem, školski odbor zahvaljuje svima koji na bilo koji način podržavaju rad škole i doprinose njezinu razvoju, te ujedno najavljuje upise za 2024. godinu. Više informacija može se potražiti na njihovoj službenoj internetskoj stranici www.croatainschoolmelbourne.org.au. gdje se mogu naći i same prijave (otvoreni dan za posjet bit će 3. veljače 2024., a zaključne prijave traju do 16. ožujka 2024.).

'Ljub' si, rode, jezik iznad svega - u njem živi, umiraj za njega!'

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 29th of November 2023

Volume 27. No. 1236 29th of November 2023

A Night of Endless Cheers with HFS Croatia’s End-of-Year Zabava in Canberra

FEATURE EXCLUSIVE REPORT CROATIAN NEWS & VIEWS COMMUNITY 16 NEWS Steve RAVIĆ

n true form, the compromised media in Croatia has once again published false and defamatory information against Billich. Arguably the county’s biggest newspaper, Jutarnji List has been leading the woeful assault after the City of Lovran announced that they will be selling the remainder of the Billich artworks they have in their possession. On November 15, Jutarnji List published misleading statements claiming that Billich did not ‘pay rent’ and that his art was con�iscated because of it. After many years of vigorous investigations and retrieving masses of court archives, we have well-established the fact that Billich did not owe the Municipality rental money. The Jutarnji List and other media outlets were made aware of it. In fact, Billich paid 400,000 kuna in restoration fees for the Lovran Kula (od tower) in exchange for being granted lease of the property from Lovran until 2010. In addition to this, Billich invested millions more into the restoration of the Kula and the City of Lovran. In 2008, Billich was evicted from the property after being falsely accused that he was not using it for the purposes outlined in the original lease agreement. It actually had nothing to do with money as he was paid up until 2010. This campaign against Billich actually escalated after he offered to initiate the building of a memorial for the victims killed by the communist partizans in his region and for the street name dedicated to dictator Tito, ‘Šetalište Maršala Tita’ be changed. Billich offered to pay for all related expenses, but his reputation became a target ever since. Instead, his lobbying for truth and justice initiated a malicious campaign to tarnish his name, devalue his brand and ruin his reputation. The campaign against Billich went into overdrive the moment he wanted to expose the crimes of communist Yugoslavia. So why didn’t Billich respond to the allegations that were being made against him all of these years? Well, he actually did for the better part of two decades through anyone willing to listen. For the most part, it was through smaller publications. The mainstream media was either involved in trying to sink Billich or did not want to step on any feet. I myself have been requesting a right of reply for years on behalf of Billich and we have been documenting and researching this for almost four years. However, the com-

Billich Art Heist Saga Escalates

THETHE NEWNEW GENERATION GENERATION │ Wednesday, Wednesday │ Wednesday 25th of of August 2019 29th21st of September November 2023 promised mainstream media outlets continue to ignore my requests and Government of�icials just stand by and do nothing about it because exposing this injustice may coincidently expose corrupt government of�icials. If it were not for social media and avenues like the Vjesnik publishing Billich’s story, the world would have no idea and like with many other facets of communist propaganda and lies that are portrayed as truth, the public would have no insight into the facts without going to the effort of researching it for themselves. The most recent rehash of falsities and defamation was once again published in what seems to be a continued push to ruin the reputation of Billich. I have been requesting a right of reply from Luka Benčić and the Jutarnji List for over a year. I tried again in June of 2023 after establishing many facts that exonerate Billich of all the false claims and accusations, but it was never published. In true form, the Jutarnji List and their media af�iliates published stories within 24 hours of the Municipality of Lovran announcing that they will be selling the Billich art in their possession. Not one of these outlets reached out for comment from myself or

Billich. I called the Jutarnji List and spoke to their of�ice for the better part of half an hour to which I received a promise for a return call. Did I receive a return call? No surprises there. Weeks later and they have not called back, nor have they responded to my email which they con�irmed to have received, nor did they publish our response. This shameful and pathetic behaviour continues without any consequence. This time we have been talking to our lawyer Don Markušić who we have engaged to undertake a defamation lawsuit against the guilty media outlets. In the meantime, we are working tirelessly to try and claim back the remainder of the con�iscated paintings which the City of Lovran was awarded by a compromised judicial system that has been called out on this matter. The Croatian diaspora is no stranger to falling victim to the compromised court system that has not yet been properly revamped since the communist regime as we strive for changes to be made. The Billich saga is not just about the Billich art, it’s about the continued struggle for justice in a system that continues in the traditions of the former regime. It is about justice for the Croatian people and justice for those that escaped Yugoslavia to �ind freedom in the west. It’s about exposing the truth and bringing real democratic change to Croatia. In the meantime, I continue to lobby the Croatian Government and Parliamentarians to take action on the matter which has spilled over to the Australian Senate thanks to the speech by Senator Hollie Hughes who called the acts against Billich ‘shameful’ in May of this year. My request for a meeting with the Minister for Croatians living abroad Zvonko Milas was accepted and the Minister graciously offered to speak about the matter with his Parliamentary colleagues after a lengthy discussion in August. We also met with outspoken Member of Parliament Karolina Vidović Krišto known for her campaigning to eliminate corruption and injustices in Croatia. The Honorary MP who we met on multiple occasions has offered to take the matter into her own hands and assist us with this case. We also have the support of Australian parliamentarians, and The Australian newspaper has been following the story for over a year with their most exclusive being published on page 3 of the November 20 newspaper. The saga continues but we are making progress in our pursuit for justice.

CROATIAN COMMUNITY NEWS 17 EXCLUSIVE CROATIAN ADVERTISEMENT NEWS COMMUNITY &REPORT VIEWS

Wednesday 21st 6th 25th of August September 2019 2019 2019 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 29thofof ofFebruary November 2023

An Editorial that Zagreb should take note of Brian GALLAGHER

roatian art and culture received a boost during October. The art periodical Burlington Magazine ran a positive editorial on Croatia titled ‘Croatia across borders’ Burlington Magazine is a British magazine focusing on the �ine and decorative arts. It is the longest-running such magazine, having commenced publication in 1903. It has a strong international reputation. Its comments on Croatia will be taken seriously by those in the art world. Given that it’s fair to say that Croatia’s cultural penetration overseas is not what it could – or should - be, this editorial assumes a certain signi�icance. What did it say? It starts by listing a number of Croatian achievements since 1990, including democratic elections, the end of the war in 1995 and EU membership in 2013. The editorial makes an excellent assessment that ‘The country’s reorientation from the former Communist Balkans to the democracies of western and central Europe now seems complete – it has been sealed in symbolic terms by Croatia’s giddy ascent to the top tier of world football.’ The item concerned Croatia’s art standing globally. Despite Croatia’s achie-

vements, it has remained ‘marginal’ in the world of art-historical scholarship to a ‘surprising’ degree. It mentions that Gothic and early Renaissance artists such as Lovro Dobričević and Nikola Božidarević are not well known outside the country. The editorial points out that the Croatian art movement in the past took inspiration from nationalist ideals but wonders if this approach is out of step with the global outlook of art historians today. It’s an interesting point. It is fair to say Croatia does little cultural promotion outside its borders, certainly in comparison with comparable countries such as the Czech Republic, and this to an extent is a holdover from the communist period, in which Croatian cultural promotion was not greatly encouraged. The editorial mentions the effect of the war and recent earthquakes and mentions the work of organisations such as the UK’s International Trust for Croatian Monuments in restoring damaged monuments. The editorial concludes by commending the work of curators within Croatia and saying their work ‘reinforces the growing understanding of art historians outside Croatia that this magically beautiful country is no longer on the margins, if indeed it ever was.‘ These are positive words indeed,

and the editorial inspired a couple of letters published in the following issue, including one from Lady Jadranka Beresford-Peirse of the above-mentioned International Trust for Croatian Monuments. Lady Jadranka related the recent return of a 14th-century processional cross – stolen in 1974 – to the Franciscan Friary in Zadar. It does seem the editorial has not gained much traction in Croatia itself. This is unfortunate, as there was a time when discussing Croatian art history in such a prominent manner was dif�icult to imagine. There is a sense that some in Zagreb feel that membership in the EU and NATO is suf�icient and that cultural promotion is not that important. However, such thinking means there is not a body of informed opinion about Croatia equal to that of other Central European countries, leaving the �ield open to those who may not be entirely sympathetic to the country. Zagreb should take note of the editorial. The editorial is worth reading in full by anyone with an interest in Croatia and can be found at: https://www. burlington.org.uk/archive/ editorial/croatia-across-borders The International Trust for Croatian Monuments can be found at: http://www.croatianmonuments.org/

18 CROATIAN FEATURE EXCLUSIVE REPORT NEWS EXCLUSIVE & VIEWS INTERVIEW – MARIN ČILIĆ COMMUNITY

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 29th of November 2023

Dancing Through the Night: HFS Croa Mladen LEKO (Story & Pictures)

he Croatian community of Canberra revelled in one of the most memorable functions in recent years, as HFS Croatia held its annual end of year zabava at a packed and over�lowing Croatia Deakin Soccer Club on Saturday, 25 November. The scene was set for a busy night, with tables crammed to their maximum capacity and the concertina doors �lung wide open to accommodate the over�low into the adjoining bistro and bar area. There was a palpable buzz in the air as patrons started arriving from 5pm onwards to have an early dinner. The hard-working volunteers of the HFS Croatia Committee were at the Club the night before to welcome HFS Lenek from Adelaide, who had arrived early to do some sightseeing in the nation’s capital. Then it was all hands on deck to arrange the hall, set the tables, decorate the hall and package the homemade cakes into containers ready for sale the following night. With guests seated and performers dressed, the formal program for the night began with HFS Croatia President and Master of Ceremonies, Ante Jurković, taking to the stage to welcome the gathered guests. The formal proceedings commenced with all of the dancers �iling onto the stage for stirring renditions of the Croatian and Australian national anthems, led by the charismatic ‘Major Minor’ front man, Robert Špoljar. The evening then blossomed into a showcase of traditional Croatian dances, transporting the audience through various regions of the homeland. HFS Lenek’s second group commanded the stage with the infectious ‘Linđo’, led by Branko Lovrinov on the ljerica and kolovođa Vel Rončević setting the tempo. HFS Croatia’s in-

HFS Croa�a’s Intermediate group performing Baranja.

Rocked the zabava with an epic performance which lasted un�l 2am

THE NEW GENERATION │ Wednesday 2019 Wednesday,6th 29thofofFebruary November 2023

CROATIAN COMMUNITY NEWS EXCLUSIVE & VIEWS REPORT CROATIAN COMMUNITY 19 19

Adelaide’s HFS Lenek performing Linđo

atia’s Annual Zabava Takes Centre Stag MC for the end of year zabava was Ante Jurković.

termediate group followed suit with the lively ‘Baranja’, eliciting cheers that reverberated through the hall. The youngest dancers of HFS Croatia stole hearts with their performances from ‘Slavonija’, setting the stage for HFS Lenek’s third group, who wowed the crowd with their impressive rendition of ‘Prigorje’. The �inale belonged to the senior group of HFS Croatia, concluding the formal program with their interpretation of ‘Linđo’. Having patiently sat through the formal program on stage, the audience eagerly rose to their feet as ‘Major Minor’ embarked on the �irst of their two sets for the night—a musical journey encompassing classics, patriotic anthems and foot-stomping rock and roll. The dance �loor, a sea of jubilant faces, remained packed throughout, as attendees sang along and danced with infectious energy. Amidst the revelry, homemade cakes and raf�le tickets quickly became prized possessions, selling out in a �lash. The highly anticipated raf�le draw took place before midnight, paving the way for ‘Major Minor’ to return for a third ‘encore’ set just after midnight. The dance �loor once again swelled with enthusiastic revellers as the band unleashed an epic two-hour performance, elevating the night to rock concert heights and keeping the party alive until the 2 am closing time. For the committee members and volunteers of both HFS Croatia and HFS Lenek, witnessing the children and young adults from both groups mingling, singing, dancing, and embracing every aspect of Croatian culture and heritage was a moment of unparalleled pride and achievement. Plans for mutual return visits are already in motion, ensuring that the camaraderie and cultural celebration experienced at this year’s zabava will reverberate in the hearts of the Canberra Croatian community for years to come.

20 20 CROATIAN COMMUNITY

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 29th of November 2023

“It’s great to see us all together cheering each other on!” Text and photo by Boris ČERINA

ast Saturday, November 25th, the Australian-Croatian Social Club Mornington Peninsula organised the ‘Tootgarook 2023,’ a bocce tournament. Players, men and women, young and old, divided into 17 teams and four groups, competed for the coveted title of tournament winner as well as the winning trophy. Each team consisted of four players, each with only a single bocce ball, with the winner of each individual match being the one who scored nine points �irst. “The purpose of the tournament is, above all, to have a good time, socialise, and attract young people to the club, to continue our tradition. The youngest team in the tournament averages 12-13 years old, while our oldest women’s team has an average age of around 80. “And what else do we need ?... it’s nice to see us all together cheering each other on,” said club president Leo Puratić. While the sun and clouds alternated outside, a real drama unfolded on two covered bocce courts, with sighs and applause every time a ball came close to the target or when someone knocked the opponent’s closest ball and turned the result in favour of their team. Food and drinks were of course plentiful with everything from čevapi, kebabs, cakes, coffee, and even two lambs roasted on the spit. After the group stage, the two best teams from each group advanced to the round of sixteen, and then the four best entered the semi-�inals. In the early evening hours, the Sabunjari team, consisting of Darko Grbić, Miro Grbić, Robert Grbić, and Ivica Glavan, claimed victory in the tournament. Congratulations to the winners, and we hope to see you next year at the “Tootgarook 2024” tournament. Just a reminder to all that on Saturday, January 6, 2024, the Australian-Croatian Social Club Mornington Peninsula is organising its “Traditional Picnic” at the club’s premises and invites everyone to come and join in as much as possible.

“Tootgarook 2023.”

Boce Tournament Organized by AHD Club Mornington Peninsula

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 29th of November 2023

CROATIAN COMMUNITY SPORT 21

HKC Sunshine: Sunday of Christ The King With the Joy Of First Holy Communion & Conﬁrmation Recipients Prepared by: Slavica VEKIĆ Photos: Zlatko KOZLEVČAR

n Sunday, November 26, 2023, on the feast of Christ the King, at the HKC St. Leopold Bogdan Mandić in Sunshine, the First Holy Communion and the sacrament of Con�irmation were celebrated. The preparation and solemn ceremony of this sacred act were led by the parish priest, Fr. Josip Grubišić. Eight children received the sacrament of Holy Communion, while ten received the sacrament of Con�irmation. For the �irst time this year, Holy Communion was received by: Klara Radoš, Vesleko Bošnjak, Victor Bošnjak, Lukas Katović, Roko Katović, Ante - Ivan Vrljić, Gabriel Konjicija, and Patrik Konjicija. The sacrament of Con�irmation was received by: Matia Lukić, Silvia Nenadić, Talia Jurešić, Ivo Jurešić, Siena Međugorac, Kristian Konjicija, Matea Miličević, Roko Katović, Lukas Katović, and Ante - Ivan Vrljić. In the end, the children performed a recitation to thank Christ for the gift of the Holy Spirit: ‘Lord God, great thanks to You, for renewing our little hearts. For us, this is a great day because the sacrament of Con�irmation has been given to us. The Holy Spirit and all His gifts have been bestowed upon us today. With the gifts of the Spirit, our hearts are pure, to follow Jesus Christ forever. One of the gifts, Your holy Love, which can bear the burden of the whole world. We are grateful to Christ for all the grace today, because He is a faithful God and cares for us. We will pray to God that our joy lasts and that Christ always gives us His Spirit.’ They also sang the song ‘Today we are happy,’ which was accompanied by Tomislav and Matija Kvesić on accordion and violin. They have also been participants in catechism for the past few years. We sincerely thank them for helping to make our day more beautiful. Thanks to the church choir, accompanied by our long-time musician and professor, Mr. Tomislav Kelemen. Thanks also to the catechism assistants, Mrs. Jelica Komšo and my sister Lucija Štiglić. We especially thank God for everything He does in this parish. Personally, I am grateful to God for these 28 years of working with children, and to our priests who have entrusted me with

this task to work with them and Fr. Josip Grubišić. During the Eucharistic celebration, Mr. Zlatko Kolzevčar helped us with photography, to whom we sincerely thank. We thank all parents for the trust they had in our priest and in our work with children. After the celebration and Holy Mass, we went to the church hall, where this great day in the lives of our First Holy Communion and Con�irmation recipients was celebrated in the circle of family and friends. Let’s support our children and bring them to catechism in our church. Let’s pray for them because they are the young shoots, sprouting and giving hope, that the faith will not extinguish in our proud Croatian church and parish, both in Sunshine and in every other place in Croatian parishes and churches. Amen.

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 29th of November 2023

Hrvatski

TO ADVERTISE WITH US CALL 03 9481 8068 OR

VJESNIK

The Croatian Herald

EMAIL US AT: admin@vjesnik.com.au

highlighted by investment in the latest Digital Press and Wide Format technology, enabling them to provide customers with the highest quality product at extremely competitive prices with the fastest turnaround times. Using the most up-to-date software, they produce the widest range of Print, Wide Format and Promotional products and high quality graphic design. Specialising in full-colour brochures, they’ll provide anything you can put a logo on. MINUTEMAN Box Hill South has operated as a family-owned business since February 1999 at Shop 2, 193 Middleborough Road, Box Hill South. “We are extremely proud to be the (pioneer) First Minuteman Press, the world’s largest and top rated Digital Print, Marketing and Design Franchise in Australia”, says Dan. As such Dan the Minuteman has a wealth of experience. As the industry evolved, Dan stayed at the forefront by embracing change and adopting digital technology. His passion for the industry’s future is

Minuteman Press Box Hill South is passionate about helping your business grow and will take the highest level of care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! – they have a product that will work for you and get your job right first time, every time. Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location. Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

Z A G R E B C R O AT I A N B O O K S H O P BOOKS l CDs l DVDs l MAGAZINES/NEWSPAPERS (We only sell ORIGINAL CROATIAN CDs and DVDS)

CHECK OUT OUR NEW WEBSITE www.zagrebcroatianbookshop.com.au 309 High Street, Preston Vic 3072 Tel: (03) 9484 7236 Email: zagrebcb@bigpond.com

Proud long time Sponsor of the New Gen’s CD review of the Fortnight

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 29. studenoga 2023.

15 23

SUNSHINE NEDJELJA KRISTA KRALJA UZ RADOST PRVOPRIČESNIKA I KRIZMANIKA

‘Mladice koje klijaju i daju nadu da se neće gasiti vjera u našoj ponosnoj hrvatskoj crkvi’ Nakon slavlja i sv. mise, u crkvenoj dvorani se u krugu obitelji i prijatelja slavio ovaj veliki dan u životu naših prvopričesnika i krizmanika Pripremila: Slavica VEKIĆ Foto: Zlatko KOZLEVČAR

Hrvatskom katoličkom centru sv. Leopolda Bogdana Mandića u Sunshineu slavljena je na blagdan Krista Kralja, u nedjelju 26. studenoga, podjela sakramenata prve svete pričesti i svete krizme. Pripremu i svečani obred ovog svetog čina predvodio je župnik HKC-a don. Josip Grubišić. Sakrament sv. pričesti primilo je osmero djece, a sacrament sv. Krizme/potvrde njih desetero. Ove godine prvopričesnici su: Klara Radoš, Veselko Bošnjak, Victor Bošnjak, Lukas Katović, Roko Katović, Ante-Ivan Vrljić, Gabriel Konjicija i Patrik Konjicija. Krizmanici su: Matia Lukić, Silvia Nenadić, Talia Jurešić, Ivo Jurešić, Siena Međugorac, Kristian Konjicija, Matea Miličević, Roko Katović, Lukas Katović i Ante-Ivan Vrljić. Na kraju misnog obreda djeca su nastupila s recitacijom kojom su zahvalili Kristu za dar Duha Svetoga: “Gospodine Bože, velika Ti hvala, što si obnovio naša srca mala. Za nas je ovo veliki dan, jer sakrament potvrde nama je dan. Duh Sveti i darovi svi, nama su danas razdijeljeni. S darovima Duha, srca su nam čista, da slijedimo zauvijek, mi Isusa Krista. Jedan od darova, Ljubav Tvoja sveta, koja može nositi breme cijelog svijeta.

Zahvalni smo Kristu za svu milost danas, jer je vjeran Bog i brine se za nas. Molit ćemo Boga, da nam radost traje, te da nam Krist uvijek Duha Svoga daje.” Također su otpjevali pjesmu “Danas smo sretni”, uz pratnju Tomislava i Matije Kvesić na harmonici i violini. Oni su također bili sudionici vjeronauka prije nekoliko godina. Zahvaljujemo im od srca na pomoći kojom su uljepšali ovaj naš dan. Hvala crkvenom zboru kojeg je pratio naš dugogodišnji svirač i professor, gospodin Tomislav Kelemen. Hvala i pomoćnicama na vjeronauku, gospođi Jelici Komšo i mojoj sestri Luciji Štiglić. Zahvaljujemo posebno Bogu za sve što čini u ovoj župi. Osobno sam zahvalna Bogu za ovih 28 godina rada s djecom, i našim svećenicima koji su mi povjerili ovu zadaću da s njima radim, kako onima prije tako i vlč. Josipu Grubišić sada. Za vrijeme euharistijskog slavlja za fotogra�iranje nam je pomogao gospodin Zlatko Kozlevčar, kojemu iskreno zahvaljujemo. Zahvaljujemo i svim roditeljima na povjerenju koje su iskazali našem svećeniku i nama u radu s djecom. Nakon slavlja i sv. mise uputili smo se u crkvenu dvoranu, gdje se u krugu obitelji i prijatelja slavio ovaj veliki dan u životu naših prvopričesnika i krizmanika. Podržimo našu djecu i dovodimo ih na vjeronauk u našu crkvu. Molimo za njih, jer su oni mladice koje klijaju i daju nadu da se neće gasiti vjera u našoj ponosnoj hrvatskoj crkvi i župi, kako u Sunshinee tako i na svakom drugom mjestu po hrvatskim župama i crkvama. Amen.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 29. studenoga 2023.

BRANJE JAGODA U ORGANIZACIJI AUSTRALSKO-HRVATSKIH DRUŠTVENIH USLUGA

Sočne, slatke i svojom rukom ubrane!

KATICA LENDREC (RAKIĆ) 16.5.1949. – 24.11.2023.

Ovaj užitak iskusili su članovi grupa društvene potpore Casey i Greater Dandenong na svom izletu na farmu jagoda u Main Ridgeu Pripremila: Suzana FANTOV

N Tužnim srcem javljamo obitelji, svim prijateljima i poznanicima kako nas je napustila naša draga Katica – Milanova supruga, majka Zorana i Ane, baka Steffany, Daniela, Ash, Stefana i Makayle, prabaka Xaviera i Lea.

Svi koji se žele oprostiti od drage nam pokojnice, pozvani su na sporvodnu sv. misu koja će biti u katoličkoj crkvi St. Peter (13 Duke St. Daylesford) u ponedjeljak 4. prosinca 2023. s početkom u 14.00 sati. Nakon svete mise posljednji ispraćaj bit će na groblju Daylesford.

Ukoliko želite nositi cvijeće, slobodno to učinite jer je baka voljela cvijeće.

Karmine u čast i sjećanje na bakin život, slijedi u Trentham Football Clubu (Falls Rd, Trentham). Počivala u miru Božjem.

e postoji ništa ukusnije od crvene, zrele, slatke jagode, no malo što se može usporediti s užitkom da ih sami i naberete! Ovaj užitak iskusili su članovi grupa društvene potpore Casey i Greater Dandenong koje djeluju pri Australsko-hrvatskim društvenim uslugama na svom izletu, 21. studenoga, na farmu jagoda u Main Ridgeu. Ova farma može se posjetiti od studenoga do travnja, a posjetitelji mogu u prekrasnoj šetnji kroz desetke redova jagoda krenuti u potragu za najvećima, najcrvenijima! U tome su uživali i naši izletnici koji su marljivo punili svoje kutijice sočnim jagodama. - Svaki član dobio je 500 grama jagoda za ponijeti kući, što je mnogima izmamilo osmijeh na lice. Nakon zabave u branju jagoda grupa je otišla na ručak u hotel "Rosebud" - kazali su zadovoljni članovi i voditelji ovih grupa.

VIJESTI IZ BiH

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 29. studenoga 2023.

U BiH izgradnja kuća, zgrada, raznih višenamjenskih objekata ne samo da nije prestala unatoč svim krizama, već se i pojačavala

LIJEPA NAŠA, DRAGA NAŠA

Na sjednici Zastupvničkog doma Parlamenta BiH dogodilo se točno ono što sam najavio odmah nakon prijedloga Bošnjaka-muslimana Denisa Zvizdića o osnivanju Vrhovnoga suda BiH i prijedloga Zakona o ukidanju Suda i Tužiteljstva BiH koji je iznio Milorad Kojić - ni jedan prijedlog nije prihvaćen, što se znalo i prije službenog stavljanja tih prijedloga u proceduru. Doduše, dogodila se jedna mala pikanterija. Zastupnik, Bošnjak-musliman, Šerif Špago kazao je da su prihvatili uvrstiti Kojićev prijedlog po žurnoj proceduri samo zato kako bi ga žurno odbacili, stavili ad acta. Nekoliko dana ranije, Nermin Nikšić, pred sastanak koalicije na vlasti koji je najavio Dragan Čović, kazao je: “Za nas priča o legitimnom predstavljanju apsolutno nije tema”! Od danas ću u skoro svakom tekstu pisati – Taktika Bošnjaka-muslimana, glede ispunjavanja 14. uvjeta za otvaranje pregovora oko ulaska u EU, je sljedeća: nekako ćemo pristati postići dogovor oko 12. prioriteta, ali na donošenje zakona o ustavnom sudu u kojemu neće biti stranih sudaca te na donošenje izmjena izbornoga zakona u kojemu će biti zastupljeno legitimno predstavljanje naroda NI PO KOJU CIJENU NEĆEMO PRISTATI! Usput ćemo gurati priču da će za otvaranje pristupnih pregovora biti dovoljno usvojiti samo četiri od 14. prioriteta. I svaki put ću pitati, znaju li Dodik i Čović za ovu taktiku te kako će odgovoriti na nju. Na sve ovo treba znati, sastanak koalicije na vlasti, “Trojke”, SNSD-a i HDZ-a, koji je ovoga puta zakazao Dragan Čović, otkazan je do daljnjega. Otkazana je i sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, ali zbog prokišnjavanja zgrade. Možete misliti kakva je to država u kojoj zgrada Parlamenta prokišnjava, a po podu su poredane plastične kante da u njih kapa kišnica! Nekakva Radna grupa za BiH građana Amerike, koji su raseljeni, pisala je Bidenu i kazala da je to što mu pišu u ime svih građana BiH. Ono što bi Biden trebao znati, u toj “Radnoj grupi” nema Srba niti Hrvata, dakle, i taj njihov stav, samo je stav nekakve bošnjačke-muslimanske radne grupe. Onaj sirovi (sirov je mlak izraz, ali zbog digniteta Vjesnika neću ga nazvati imenom koje zaslužuje) ministar obrane BiH Zukan Helez izjavio je da u RS postoje teroristički kampovi za vježbanje s oružjem. Kad su ga novinari počeli propitivati kazao je da ponekad vježbaju, potom da postoje poluilegalni teroristički kampovi. Možda Helez misli da su u Dragu našu ušli Rusi koji ovdje vježbaju, sa svojim malignim ruskim utjecajem, jer je danas pro�itabilno spomenuti maligni ruski utjecaj? Čak i Bošnjak-musliman, zastupnik Džemal Smajić, je ismijavao tu njegovu izjavu pitajući ga kako paravojne, pa poluilegalne, pa nekad vježbaju, nekad ne vježbaju, gdje mu je logika u toj izjavi. Taj, sirovi i kakav sve ne, Helez izjavio je i to da u BiH postoje dodatne snage, neke treće sile, nekih država, osim Oružanih snaga BiH i EUFOR-a koje su spremne intervenirati u slučaju ugroze sigurnosti BiH! Koje su to treće snage nije pojasnio. S druge strane EUFOR tvrdi da je stanje u BiH stabilno. Otkud Helezu takve informacije? Možda ga još uvijek informira Izetbegovićeva, bošnjačko-muslimanska tajna policija AID? Nakon njegovih izjava nije nelogično upitati je Helez u Dragu našu uvezao pripadnike Hamasa, Hezbolaha, nekih mudžahedina u čiju se snagu uzda? Nakon svih izjava Helez dodaje da građani nemaju razloga brinuti se za svoju sigurnost! Predsjednik povjerenstva za nadzor na obavještajnom službom Ilija Cvitanović izjavio je da OBA nema nikakve informacije koje bi potvrdile Helezove budalaštine, koje istina potpiruju nacionalnu mržnju. Na zahtjev srpskih zastupnika Tužiteljstvo je formiralo predmet te će se izvršiti istraga je li to istina ili Helez izmišlja. I bez istrage jasno je da je to Helez plasirao kao odgovor na tvrdnje Srba da u BiH postoji opasnost od islamskog terorizma, od vehabija i radikalnih naučavatelja islama. Dan državnosti Bosne i Hercegovine!? Uistinu, više je ovo dojadilo i Bogu i narodu. Bošnjaci-muslimani guraju nekakav praznik kojega nema u Zakonu o praznicima, de jure ne postoji, ali ni de facto na dvije trećine teritorije i kod najmanje dvije trećine građana Drage naše. Kao odgovor na to njihovo “praznikovanje” policija RS zabranila je održavanje nekakvog antifašističkog skupa u Mrkonjić Gradu, a razlog koji su naveli je sigurnosna situacija. Ovo je bila još jedna prilika Bošnjacima-muslimanima da kažu kako Dodik ruši Daytonski sporazum. Međutim, oni koji poznaju pravo stanje stvari znaju, istina je da Dodik ruši, ali ruši zamišljenu islamsku državu Bosnu. To je PRAVI razlog zbog kojega ga Bošnjaci-muslimani napadaju! Nakon posjeta glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga, tzv. Federalna televizija u goste je pozvala Željka Sejdu Komšića, koji se lažno predstavlja kao hrvatski član Predsjedništva BiH. Na pitanje novinarke: Je li Stoltenberg izjavio da nema puta BiH u NATO dok se njezini narodi ne dogovore Sejdo je dao GENIJALAN odgovor: “Nije tako rekao, ali zapravo jest tako rekao”! Vjerojatno se sjetio svojih vatrenih izjava da je ulazak BiH u NATO, skoro pa gotova stvar i onda se malo zbunio. Što se tiče njegove genijalnosti govori još jedan u nizu primjera. Iza svega stoji Amerika. Što bi se reklo - Dobro jutro Kolumbo! Član Predsjedništva BiH, Bošnjak-musliman Denis Bećirović, Dan državnosti BiH ispred Vječne vatre proslavio je učenjem fatihe. Kako on misli da Hrvati i Srbi prihvate slaviti Dan državnosti koji će se obilježavati učenjem fatihe? U Vrapčićima, kod Mostara 20. studenog osvanuli su gra�iti „Samo mrtav Hrvat dobar je Hrvat”, a na prometnici koja vodi u naselje Mikulića Mahala gra�it „Oj Alija pošalji salate bit’ će mesa klat’ ćemo Hrvate”. (Bošnjaci-muslimani prepisali iz Vukovara) Eto zašto BiH ne može funkcionirati!

ok ostale europske zemlje imaju rast i pad cijena utemeljen na događajima na tržištu, u BiH vlada neki vlastiti zakon. Cijene nekretnina rasle do nevjerojatnih 40 posto Bližimo se kraju još jedne turbulentne i napete godine. Od 2020. čovječanstvo ne spava mirno. Iza ugla, kako pjesma kaže, vrebaju potresi, gromovi, ratovi, a dodajmo tome još i razne bolesti te imamo jednu kataklizmičku situaciju za koju još nitko ne nudi rješenje. Međutim, ono što, srećom, ne prestaje, to je gospodarska aktivnost. Tvrtke rade i u ovim nemirnim vremenima, od onih malih do onih megalomanskih, naravno, različitim intenzitetom i u različitim dijelovima svijeta. Ono što se također zasad čini otpornim na krizu je nekretninska aktivnost. U BiH izgradnja kuća, zgrada, raznih višenamjenskih objekata ne samo da nije prestala unatoč svim krizama, već se i pojačavala. Trend je neobičan jer svugdje dolazi do “hlađenja” tržišta i u ovakvoj situaciji nekretnine sve manje zanimaju Amerikance i Nijemce, ovaj dio Europe u koji spada BiH, te gledajući njezino susjedstvo, po tom je pitanju jako čudan. Primjerice, Njemačka ima pad od 9,9 posto, Danska pad cijena za 7,6 posto, Švedska 6,8. Međutim, u susjednoj Hrvatskoj cijene su veće za 13,7 posto. Ako govorimo o BiH, ovdje su cijene veće i do 40 posto te su nerijetko stanovi u većim gradovima, poput Sarajeva,

Ministar čudak

Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

U CIJENE NEKRETNINA RAST

Mlade obitelji lakše do stana ako se ukine porez, dio županija već ima rješenja Banje Luke ili Mostara, skuplji nego u nekim europskim metropolama. Mlade obitelji sve se teže odlučuju za neki korak, međutim inicijativa za ukidanje poreza na prvu nekretninu, koju zagovara Ministarstvo �inancija BiH, možda bi im promijenila odluku. Neke županije već imaju dobrano riješeno ovo pitanje. U Srednjobosanskoj županiji je plaćanja poreza oslobođen kupac do navršenih 40 godina života, prvi put i isključivo radi rješavanja svoga stambenog pitanja, nekretnine do 100 četvornih metara ili kuće namijenjene za stanovanje ili pak zemljišta za gradnju kuće do 600 kvadrata. Tuzlanska županija navodi da se porez na promet nekretnina i prava ne plaća na prijenos vlasništva na nekretnine do 70 četvornih metara površine koja služi za stanovanje kada je kupac mladi bračni

par koji prvi put rješava svoje stambeno pitanje. U HNŽ-u postoji inicijativa da se mlade oslobodi plaćanja poreza na prvu nekretninu, ali samo inicijativa. U ZHŽ-u je pokrenuta inicijativa za ukidanje poreza na kupnju prve nekretnine svim osobama do 35 godina. Predlagatelj je Vedran Kožul iz HDZ-a BiH. - Mladi koji planiraju kupiti svoju prvu nekretninu za stanovanje susreću se s viskom cijenama na tržištu. Uz navedene cijene, dužni su u većini slučajeva platiti i 5% poreza na promet nekretnina iako u zakonu stoji da je obveznik plaćanja poreza prodavatelj nekretnine. Smatram kako bi navedene izmjene zakona bile pozitivna demografska mjera koja bi mladima olakšala kupnju nekretnine za stanovanje, a samim time i mlade potaknula na ostanak u ZHŽ-u. Izmjenama i dopunama pro-

računa za 2023. godinu ukupan planirani prihod ZHŽ-a na promet nekretnina �izičkih osoba iznosi 650.000 KM, stoga smatram kako oslobađanje navedenog dijela žitelja ZHŽ-a od ovog poreza ne bi predstavljalo �inancijski problem za Županiju - kazao je i uz to pokrenuo još i inicijativu o pokretanju programa pomoći za mlade koji grade prve obiteljske kuće za stanovanje. Jasno je, bez ukidanja poreza na nekretnine za BiH predstoji ozbiljna kriza u ovom sektoru jer je sve manje mogućnosti za kupnju. Dok ozbiljna tržišta imaju usklađen rast i pad cijena ili se to barem zasniva na nečemu realnom, kod nas i dalje vlada vlasnička pristranost, kada čovjek pridodaje veću vrijednost vlastitom vlasništvu, često iracionalno. I od tog se, izgleda, u BiH neće odustati, stoga država mora pomoći.

njem migranata dobro zaradi pa je sve više onih od kojih ne bismo očekivali, a koji preko granice pokušavaju prebaciti nekoga. U Hrvatskoj su stalna uhićenja, a sve češće se događa da netko sa sigurnim poslom u BiH dodatno zarađuje na krijumčarenju migranata. A svu

tu situaciju treba održati pod kontrolom u vremenu kada BiH nedostaje sigurno 600 policijskih službenika za obavljanje različitih aktivnosti. Nedavno je u velikoj policijskoj akciji provedena racija među 300 migranata, dvoje ih je uhićeno, a 19 protjerano. Najveći broj nezakonitih migranata otkrije se u graničnom pojasu sa Srbijom i Crnom Gorom. Zbog svega toga su iz Granične policije BiH najavili preraspodjelu policijskih snaga u dijelove zemlje gdje je najveći migrantski pritisak. Iako idemo prema zimi, nitko ne može sa sigurnošću tvrditi da će navala migranata na bh. i granice Europe prestati. Da je situacija ozbiljna, potvrđuje i činjenica da je Vijeće ministara BiH sjednicu započelo razmatranjem informacije o provedbi plana mjera i aktivnosti za učinkovito upravljanje migrantskom krizom u BiH.

U BiH raste zabrinutost zbog migrantske krize Da je situacija ozbiljna, potvrđuje i činjenica da je Vijeće ministara BiH sjednicu započelo informacijom o provedbi plana mjera i aktivnosti za učinkovito upravljanje migrantskom krizom u BiH

odaci koje su objavili hrvatski mediji pokazuju kako su u tu zemlju ove godine ušle čak 62 tisuće ilegalnih migranata. Iz BiH i Srbije u Hrvatsku ulaze Afganistanci, Marokanci, Pakistanci, Iračani..., od kojih je 80 posto muškaraca. Međutim, iako je i BiH spomenuta kao “problematična” zbog migrantske krize, izvješće koje je objavila Hrvatska donosi da Srbija manipulira migracijama, odnosno da ih propušta prema zapadnoj Europi. A politolog Anđelko Milardović komentirao je statistiku.

„Zanimljivo je da su migranti uglavnom muškarci u najpotentnijim godinama koji za sobom ne povlače i svoje supruge i žene”, kazao je, među ostalim. Kapaciteta koji bi čuvali BiH od najezde malo je. Ne olakšava ni činjenica da se prebaciva-

AUSTRALSKE VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 29. studenoga 2023.

Skrivena epidemija ugrožava „generaciju” djece C „PREDATOR” BIVŠI ZASTUPNIK U PARLAMENTU

Osuđen za seksualno zlostavljanje djece O

bečašćeni bivši parlamentarni zastupnik i dva puta osuđivani pedofil Milton Orkopoulos dobio je kaznu zatvora od 20 godina radi „proračunatog, predatorskog i manipulativnog” seksualnog zlostavljanja djece. Bivši član Laburističke stranke Novog Južnog Walesa i zastupnik za Swansea te ministar za pitanja Aboridžina pojavio se pred Okružnim sudom Novog Južnog Walesa u petak gdje mu je izrečena kazna za seksualno zlostavljanje četvorice dječaka u dobi od 10 do 15 godina starosti. Ranije tijekom godine porota je utvrdila njegovu krivnju i smatra ga se krivim za 26 točaka optužnice koje se odnose na seksualno zlostavljanje dječaka u reigji Lake Macquarie i području srednjeg dijela sjeverne obale Novog Južnog Walesa između 1993. i 2003. Sudu je predočeno da je ovaj 66-ogodišnjak koristio svoju moćnu poziciju u zajednici kako bi izabrao žrtve i drogirao ih prije zlostavljanja. Sutkinja Jane Culver osudila ga je na najmanje 13 godina iza rešetaka odnosno maksimalnih 20 godina zatvora radi „proračunatog, predatorskog i manipulativnog” zlostavljanja djece. Sutkinja Culver izjavila je kako je bivši parlamentarni zastupnik laburista kriv za „oportunističko zlostavljanje” izolacijom četiriju ranjivih dječaka i njihovim seksualnim iskorištavanjem. Sudu je rečeno da je pedofil imao seksualne odnose s trojicom dječaka te je nedolično napadao četvrtoga. Nedolično je napao jednu žrtvu, a druge tri je drogirao, dao im cigarete i novac kao naknadu za seksualne aktivosti koje su se često događale u njegovu automobilu ili uredu u parlamentu. Orkopoulos je jednoj od svojih žrtava rekao kako će iskoristiti svoj utjecaj za izgradnju skate parka u blizini i manipulirao je dječaka čije je povjerenje pridobio prije nego što ga je zlostavljao. Još jedna žrtva smatrala je kako je “cool” pušiti cannabis s parlamentarnim zastupni-

kom, no preplašila se i zbunila kada je bila prisiljena na oralni seks sa starijim muškarcem. Treća žrtva s Orkopoulosom se sastala u njegovu uredu u Swansea gdje je dobila gotovinu i droge te je opetovano zlostavljana. Sudu su predočeni dokazi o tome da je parlamentarni zastupnik nastavio sa seksualnim odnosima dječaka predadolescentske dobi i kada je ovaj plakao od boli i vrištao moleći zlostavljača da prestane. Sutkinja Culver smatra da su tri Orkopoulosove žrtve podvrgnute „opetovanom” seksualnom nasilju u sklopu „općeg obrasca seksualnog zlostavljanja usmjerenog prema muškim adolescenima. Orkopoulos je izjavio kako se ne smatra krivim za ono za što ga se tereti i nastavlja poricati sudjelovanje u bilo kakvim seksualnim prijestupima prema maloljetnim dječacima. Sutkinja Culver je utvrdila da „ne postoje dokazi pokajanja ili žaljenja” od strane pedofila. Nakon odsluženih 11 i pol godina 66-ogodišnjak je pušten na slobodu 2019., no ponovno je priveden nekoliko mjeseci kasnije i optužen za ove zločine. Sud je doznao da je Orkopoulos napadnut dok se nalazio u zatvoru od strane zatvorenika koji je vjerojatno doznao da je osuđen za zločine seksualnog zlostavljanja djece. U petak je osuđen za 11 slučajeva seksualnih odnosa s djecom, šest slučajeva nedoličnog napada i dva slučaja nedoličnog ponašanja te sedam slučajeva davanja ilegalnih droga. Kada prvi put bude imao mogućnost pomilovanja, 13. lipnja 2033., bit će u dobi od 76 godina. Telefonske linije za pomoć kod seksualnih napada: 1800 Respect National Helpline: 1800 737 732 Sexual Assault Crisis Line Victoria: 1800 806 292 Men's Referral Service: 1300 766 491 Lifeline (24-hour crisis line): 131 114 Victims of Crime Helpline: 1800 819 817

ijeli naraštaj školske djece „paraliziran je” socijalnom anksioznošću te se nalazi u riziku od zaostajanja, upozoravaju stručnjaci, a broj učenika koji markiraju nastavu sve više raste. Nekada zaista izvrsni učenici više nisu u stanju pohađati normalnu nastavu radi tjeskobe, a brojni su prisiljeni na alternativne oblike podučavanja ili se povlače iz društva. Učenica srednje škole iz Melbournea Sarah Turner bila je odlična učenica, popularna i motivirana kada su zabrane izlazaka radi COVID-a djecu diljem države prisilile na izlazak iz učionica. „Prije pandemije bila sam vrlo društvena i radila sam mnogo toga”, izjavila je 16-ogodišnjakinja. „Kada su uslijedile zabrane izlazaka i kada smo najednom mnogo vremena provodili kod kuće počela sam osjećati da ne želim izaći van i zapravo sam postala sve tjeskobnija u vezi izlaženja iz kuće.” Tijekom dvije godine pandemije, otkako su prve zabrane prisilile na zatvaranja škola diljem države, gđica Turner vjeruje da je propustila gotovo polovicu nastave. „Osjećala sam se kao da jednostavno nije moguće otići u školu, nije bilo da se radi o izboru, već sam jednostavno osjećala kao da fizički ne mogu otići u školu”, izjavila je. „Nekim danima kada je zaista bilo teško

remijer Anthony Albanese pozvao je muškarce u Australiji da stanu na kraj visokim stopama nasilja u obitelji i zlostavljanja nakon golemog porasta broja ubijenih žena radi obiteljskog nasilja ove godine. Obilježio je Dan eliminacije nasilja nad ženama te poručio kako „nema vremena za gubljenje” kada je riječ o eliminaciji nasilja nad ženama i djecom. „Ovo nije samo posao vlade. Promjena stavova koji potiču nejednakost i diskriminaciju te žene prikazuju kao predmete te ne priznaju pravo pristanka - odgovornost je svih nas,” napisao je Albanese u svojoj izjavi. „Ovdje se prije svega moraju iskazati muškarci. Muškarci vođe imaju priliku biti prvi u promjenama i stvoriti uvjete koji će spriječiti nasilje, zlostavljanje, diskriminaciju i maltretiranje.” Premijer je rekao kako je njegova vlada poduzela „hitne i praktične korake” kako bi pružila potporu žrtvana obiteljskog nasilja, ali priznaje da im i dalje „predstoji još dug put”. Njegova izjava objavljena je nakon što su ponovljeni zahtjevi za osnivanje Kraljevske istražne komisije o nasilju u obitelji potaknuti tragič-

SOCIJALNA ANKSIOZNOST

dobila bih napadaje panike rano ujutro, a čak i kada bih vozilom stigla do škole ne bih mogla izaći van, kao da me netko zamrznuo.” Iskustvo gđice Turner nije jedinstveno među mladima. Učenik iz Melbournea Gabby (13) sada se školuje od kuće jer nije u stanju suočiti se s fizičkim odlaskom u školu. „Spremi se, krenemo prema vozilu, odvezem ga do škole i on jednostavno ne može izaći iz vozila. Dobije stvarno težak napadaj anksioznosti”, izjavila je njegova majka Kristelle za emisiju „A Current Affair”. „Pretpostavljam da bi se to moglo nazvati napadajem anksioznosti, on lupa glavom o sjedalo vozila. Dobije zaista teški napadaj tjeskobe”, rekla je majka Kristelle za spomenutu emisiju. „Propustio je više od 80 dana nastave.”

Socijalni radnik John Chellew rekao je “da djeca poput Gabby ne izbjegavaju školu, već da jednostavno nisu u stanju otići u školu.” „Djeca koja ne odlaze u školu radi tjeskobe zaista se bore sa socijalnom tjeskobom i teško im je uopće izaći iz kuće”, izjavio je. „Ovaj problem primjećuje se kod djece u dobi od pet do 17 godina, iz svih životnih sredina s različitim neurološkim odnosno neurotipičnim pozadinama.” Uzrok ovom sve težem problemu u školske djece tema je rasprave. Neki učitelji krive telefone i društvene medije, a drugi krive roditelje. Autor knjiga za djecu i ravnatelj alternativne škole Candlebark iz Melbournea John Mardsen rekao je da su djeca danas više „pod nadzorom” u odnosu na prošle naraštaje.

„Životi ove djece postaju daleko intenzivniji i klaustrofobičniji. Radi toga im je teško izaći na kraj kada se najednom nađu u novoj okolini,”. Mardsen, čija je škola zabranila telefone u učionici, rekao je da stil odgajanja djece znatno utječe na to hoće li dijete izaći na kraj sa situacijama u školi. „Smatram da se Australija suočava sa zlostavljanjem djece, o čemu nitko ne želi govoriti, no radi se o nevidljivom zlostavljanju a ne fizičkom maltretiranju”, rekao je. „Ljudi oblače djecu prikladno ili paze na njihovu ishranu i školovanje, no ono što se zapravo događa je nanošenje štete njihovoj osobnosti.” Bivša učiteljica u državnoj školi i senatorica Zelenih u Canberri Penny Allman-Payne nije se složila s time rekavši da problem, ne leži u roditeljima ili društvenim medijima već da se radi o „sustavnom” problemu. „Mladi ljudi već dugo čekaju kako bi bili potpuno financirani i kako bi dobili obrazovanje s pravim resursima… mislim da smo iznevjerili mlade ljude ove zemlje.” Ranije tijekom godine senatorica Allman-Payne bila je članica parlamentarnog tima za istraživanje na temu odbijanja odlaska u školu. Novi val pažnje stiže kao olakšanje roditeljima koji se bore kako bi djecu zadržali u školi.

su na ostale žene. Glasnogovornica Zelenih za pitanja žena, senatorica Larissa Waters, izjavila je da su visoke stope nasilja nad ženama „epidemija” te je pozvala vladu da udovolji pozivima sektora sigurnosti da se uloži milijarda dolara godišnje u krizne usluge. „Svake se godine ovoga dana ponovno obvežemo da ćemo stati na kraj seksualnom i tjelesnom nasilju nad ženama diljem svijeta,

no usluge ženama na prvoj liniji i dalje se ne financiraju dostatno te žena i djeca ne dobivaju usluge koje su im potrebne”, izjavila je. „Dosta je praznih obećanja.” Dosta smo ignorirali utjecaj financijske nesigurnosti i stresa kada je riječ o stanovanju u vezi s odlukama žena o napuštanju partnera. Dosta je bilo nedostatnog financiranja usluga za žene kojima se one mogu obratiti kada se nađu u kriznoj situaciji.” Laburisti su na federalnoj razini uložili preko 2.3 milijarde dolara tijekom pet godina u Nacionalni plan za prekid nasilja nad ženama i djecom. Danas je objavljeno da će nova statistička platforma biti pokrenuta sredinom 2024., koja će omogućiti pristup kvartalnim izvješćima o ubojstvima koja je počinio intimni partner. Telefonski broj za krizne situacije - Lifeline – je 13 11 14, a broj za savjetovanje kod nasilja u obitelji na nacionalnoj razini je 1800 737 732.

„Nema vremena za gubljenje” kada je riječ o nasilju nad ženama

ANTHONY ALBANESE

nom smrću četiriju žena u Južnoj Australiji ovog tjedna. Statistike pokazuju kako u Australiji svakih 14 dana premine jedna žena uslijed nasilja bivšeg ili sadašnjeg partnera. Od početka godine 53 žene izgubile su život kao rezultat obiteljskog nasilja, navodi organizacija Destroy the Joint. Unatoč tomu što čine tek tri posto populacije, tri puta veća stopa ubojstava primijećena je među ženama urođeničkih skupina u odno-

KOMENTAR TJEDNA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 29. studenoga 2023.

slavi Traje histeričan lov na mlade 'ustaše', no zato su ‘Lisinski’ 50. rođendan im četničke kanibalske budnice valjda poezija K

ražen Travaš je veteran fejsa. "Ljubimac" mu je Andrej. Ne AP nego Kramarić. Kad zaželi biti duhovit, uspijeva mu. Nakon mini pobjede protiv Armenije orjuna i jugo nostalgičari doživjeli su čitav niz probavnih smetnji, štucanja i mucanja, sve u stilu "da' bog sve izgubili". Indeks je opet jednom u svoj "indeks" upisao još jednu jedinicu. Haj'te drugovi opet u Kumrovec na popravnu nastavu! Najme, kaj! Zamislite, igrači i navijači su uz Thompsonovu pjesmu slavili plasman na Euro. Tu je indeksovce dočekao Dražen: "Ne, neg' su tribali uz ŠČ Let3, Vojka V. Baka Prase, TBF, Milu Kekina, Acu Lukasa, Aleksandru Prijević, Nedu Ukraden, Riblju Čorbu, Lepu Brenu, Rokeri s Moravu… Je**te turbofolk agonija međ' ZunZarama, Notj… Dabogdasvedobili…"

Zašto im Thompson toliko smeta?

Navijači Armenije su ostali razočarani. Ne oni koji su došli na tekmu iz Gorski Karabaha nego ovi naši, odnosno vaši, koji ne bi stali u sto Arena. Kad počne "jugo-cajkada" u Areni nema poziva o tobožnjim podmetnutim bombama. Sad mir braćo, "pevaju naši". Za sada su još uvijek bolji vaši nego naši. Thompson može popuniti samo avion kojim se repka vraća kući, a pulsku Arenu može popuniti samo ako pristane biti pred-pjevač Aci Lukasu. Eto, takvi smo mi Hrvateki! Imam pitanje za Hrvateke: Jel' sisanje vesala zanimanje ili školovanje za to zanimanje? Pretovar kuna u kamione za odvoz na uništavanje pred Narodnom bankom Hrvatske čuva kordon policajaca. Sve gleda neki cinik i procijedi kroz zube: "Stalno sam govorio da je kuna precijenjena!" Otvorim novine i listam naše dnevne vijesti. Afera za aferom, lišavanja slobode na sve strane. Očito se približavaju izbori. Ovima koje odvode u zatvor uz TV kamere sigurno nije tamo lijepo. Taman su mućkama stekli bogatstvo, kad sad dobili boravak u pansionu s rešetkama na prozorima. Međutim, ima i onih drugih. Tako jedna majka zove sina u zatvor pa ga pita: "Sine, kako ti je u zatvoru?" "Ne brini majko. Imamo grijanje, hrane nas tri puta dnevno, možemo se okupati…", sin umiruje majku. "Dobro sine, onda budi dobar da te ne najure", s olakšanjem će majka. Majka k'o majka! Evo sad imamo jednu tužnu vijest: "Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj je pred stečajem, sudu moraju dostaviti popis imovine". Tu će se sud morati malo strpjeti. Za popis njihove imovine trebat će više godina. Toliko im je bar trebalo u Crnoj Gori, a RH je ipak malo veća. Para-politička crkva je ostala bez para. Presudom suda u Francuskoj, Srpska pravoslavna crkava osuđena je zbog niza zločina. A u Hrvatskoj? Status ”quo vadis!", rekao bi moj nekadašnji narednik u JNA. Oscar Wilde je jednom rekao: "Pravi komunisti sve dijele ravnopravno. Obično imaju toliko grijeha koliko i imovine!"

Ustavni sud kao podrška Možemo i Tomaševiću

Ustavni se sud istakao k'o muha u čaši mlijeka. Roby Bajruši je oduševljen u Jutarnjem pa kaže: "Ustavni sud postao je snažna brana građanske Hrvatske pred nasrtajima klerikalne desnice". Naime, ta "snažna brana građanske Hrvatske" u punom je sastavu odlučio da je Visoki upravni sud ispravno odlučio te je odbio tužbu "roditelja odgajatelja" i tako udruzi "U ime obitelji" uskratio legitimaciju za pristup sudu u tom

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

Gledamo "tulum" s promocije memoara Stipe Mesića. Bivši i sadašnji udbaši u tamnim odjelima, nekadašnji šefovi OZN-e i UDB-e daju važne izjave za javnost. Bože, čovjeku se diže kosa na glavi… predmetu. Usput rečeno, udruga "U ime obitelji" u jedinom do sada dozvoljenom referendumu "otpuhala" je i Ustavni sud i Jutarnji i Bajrušija. Međutim, nakon tog nekontroliranog referenduma koji je promakao budnom oku i ruci vlasti, "drugovi" su se konsolidirali i od tada više nema referenduma. Što će nama direktna demokracija! Sad udruga "U ime obitelji", koju se bez ikakvog ozbiljnog razloga tretira kao radikalnu desnicu, treba preskočiti Visoki upravni sud i Ustavni sud te pokušati sreću pred Sudom za ljudska prava Vijeća Europe. A to nije više "plitki potok". Presuda Ustavnog suda je sad snažna podrška ustavnjaka Tomislavu Tomaševiću i njegovoj smušenoj stranci "Možemo!". Sastav i način biranja sudaca Ustavnog suda učinio je ovaj sud sudom u službi vladajućih. Roby otvoreno trijum�ira: "Radikalna desnica je dobila po nosu, i to ne prvi put". Roby nam još jedino nije otkrio što slijedi u budućnosti. I tako dok klince na stadionima uredno kupi policija i šalje u Remetinec dotle Ustavni sud postaje utvrda "naprednih" snaga koje zatiru obitelji s više djece. Oprostite z(a)bunio sam se. Ta će djeca jednog lijepog dana, kad Tomašević & co. izgrade dovoljno vrtića, sva otprhnuti u njih ako u međuvremenu, dok čekaju na taj velebni trenutak, ne postanu punoljetni.

Mesić okružen bivšim i sadašnjim udbašima

Nadalje, Ivanka Toma u Jutarnjem dramatično upozorava na desni ekstremizam: "Penava u vlasti znači veću toleranciju na neofašiste". Radikalna desnica, neofašisti, ustaše… i tako "korak za korakom" odosmo svi mi u zatvor. O Rezoluciji Vijeća Europe 1481 iz 2006. nitko ni muuu. Dana 8. studenog 2019. donesena je nova Rezolucija EU-a o potrebi međunarodne osude zločina fašista i komunista. O svemu tome naši "objektivni" mediji ni da bi zucnuli. Umjesto toga gledamo "tulum" s promocije memoara Stipe Mesića. Bivši i sadašnji udbaši u tamnim odjelima, nekadašnji šefovi OZN-e i UDB-e daju važne izjave za javnost. Bože, čovjeku se diže kosa na glavi kad vidi tko sve može u Hrvatskoj davati izjave i biti gostom u TV emisijama naših lijevih medija. Siguran sam da će se Mesićevi memoari odlično prodavati.

Oscar Wilde je rekao: "Najprodavanije knjige obično se lako i plitko čitaju. Mora da su ih isto tako lako i plitko napisali!" Borba protiv "neofašista i radikalne desnice" se nastavlja. Ono što nije uspjelo od 1991. do 1995. u ratu nastavlja se s osvojenom "medijskom falangom" i dobro ustrojenom petom kolonom. Uporno "dobivamo po nosu" kako nam tepa Roby u Jutarnjem. Tješi me samo ona stara lička: vrč ide po vodu dok se ne razbije… Među navijačima ovih dana kruži pitalica: "Koje je marke policijski sat?. Dok ovo pišem na fejsu mi stiže vijest iz centra "političke pornogra�ije". HND traži da se Hrvatski tjednik kazneno goni. Ni manje ni više. Telegram javlja za njih tu dobru vijest svim svojim dragim čitateljima. Uz Globus, Nacional, Pupijeve Novosti i slične tiskovine neuki Hrvateki se usuđuju kupovati, čitati i raspačavati Hrvatski tjednik. Drugovi, ipak, reda mora biti! Treba jasna i čvrsta poruka svima, a napose desničarima, što je poželjno, a što nije u Lijepoj njihovoj. Tako recimo Mauzolej Vukašina Šoškočanina u Borovu selu može, partizanski spomenici diljem "Lepe njihove" mogu, ulice i trgovi koji nose ime dragog druga Tita svakako, zvijezde petokrake još kako poželjno, udbaši u Saboru prihvatljivo, partizanske mirovine može… Zaključimo da sve ono protiv čega smo se borili u Domovinskom ratu može, a ono za što smo se borili ne može. Pa nismo išli u rat da bi nakon njega crtali murale gradu Vukovaru i generalu Praljku. Tko normalan toliko godina nakon rata može doći na ideju da traži ratnu štetu od komšija. Ma hajte, molim vas! Očito su oni koji su, neakademski rečeno, "popušili" u Domovinskom ratu sada na čelu kolone. Traže obračun s pobjednicima, kazneno gonjenje Hrvatskog tjednika itd. Kad sam ih vidio na "akademiji" prilikom promocije Stipinih memoara učinilo mi se da sam vidio nešto slično "pobjedničkom smiješku". Ili je to za sada tek lagani optimizam. Kad znamo da je optimist obično loše obaviješteni pesimist, onda se oni mogu nadati još jednoj jugo-pušioni.

Mediji smiju biti lijevi ili ih treba ugasiti...

Rijetko idem na razne proslave, ali sam bio na svečanoj proslavi izlaže-

nja 1000. broja Hrvatskog tjednika. U ovo vrijeme kad je tiraža svih pisanih medija više nego drastično pala, HT (koji izlazi samo u pisanoj formi) se uspio održati bez ikakve �inancijske pomoći države, gospodarstva i EU-projekata. Samo zahvaljujući svojoj brojnoj čitateljskoj publici. Znači, jedini tjednik koji nije lijevo orijentiran zanimljiv je i kupuje ga toliki broj ljudi da neće propasti, osim ako ga vladajuće elite i njihovi lijevi medijski i ini pomagači ne ukinu. Sukladno ljevičarskom shvaćanju demokracije da mediji smiju biti samo lijevi ili ih ne smije biti. Ma, kakvo drugačije mišljenje! Telegram bi kazneno gonio HT jer navodno širi šovinizam i nacionalizam pišući o temama bitnim za hrvatsku sadašnjicu i budućnost. Zato Pupijeve Novosti šire samo toleranciju, ljubav i milosrđe pa njih Vlada izdašno �inancira. Tko zna, zna, a tko ne zna netko ga gura… Javio mi se moj čitatelj Ante Ercegović iz Vodica. Razlog je histeričan lov na mlade "ustaše" zbog pjevanja pjesama kao što su "Korak za korakom…". Stvarno to je tako šovinistička pjesma da se naši antife smrznu od straha. Zato se na velika vrata uvodi svima dragi "verbalni delikt". Ante me pita, kad smo već kod pjevanja, što je s pjevačima kanibalskih budnica. Nisam odmah "skopčao", ali me podsjetio. "Slobodane, šalji nam salate, bit će mesa klat ćemo Hrvate…" Salata uz poklane Hrvate. Jel' to poezija ljudožerskg plemena Fore s Papue Nove Gvineje ili postoje neki evropski ljudožderi koji jedu ljudsko meso. Podsjetio me i na 27. srpnja 1941. kad se u "herojskom" Srbu na ražnju okretao svećenik Juraj Gospodnetić… Usput rečeno, znamenito pleme Fore iz Nove Gvineje je zbog svojih gastronomskih navika navuklo na sebe bolest sličnu "kravljem ludilu". Kasnije se utvrdilo da taj virus može biti čak i ljekovit. Ali… Tko bi to mogao znati u ona "gladna" vremena oko 18. studenoga 1991. Psihološku analizu te "istorijske pesme" nisu do sada obradili ni Branimir Pofuk, ni Ante Tomić, ni Bojan Glavašević, pa čak ni Let 3…. Možda su i ti "pevači", k'o Por�irije, samo otvarali usta. Tako to još danas vjeruje naše pravosuđe. I opet se po tko zna koji puta mogu jedino zapitati: "Tko to tamo peva?" Dok se hrvatska mladež i djeca love i lifraju u zatvore, "sladokusci" ljetuju na našoj obali mirni i spokojni. Novi izraelski plan za Gazu glasi "Gazi dalje"… Navodno su ga prepisali od naših komšija još tamo u studenom 1991. To već postaje genetsko pitanje. Nedavno je utvrđeno da čovjek ima oko 30.000 gena. Pitanje glasi: kako s tim izdržati do prvoga? Zagrebačka će skupština izabrati vodeće ljude Filharmonije. U prijevodu dirigenti će biti dirigirani. Kad se Može, može se… Danas sam na tenisu čuo zgodnu usporedbu. HDZ je kao Dinamo. Nitko ga ne voli. Nitko mu ne dolazi na utakmice, a osvaja prvenstvo za prvenstvom….

oncertna dvorana Lisinski proslavit će 50. rođendan trodnevnim programom od 28. do 30. prosinca, u kojemu se ističe zajednička izvedba Beethovenove Devete simfonije Simfonijskoga orkestra i Zbora HRT-a, Zagrebačke �ilharmonije, Zbora Opere HNK i Zbora Ivan Goran Kovačić. Svečani središnji događaj koji će obilježiti proslavu uključuje koncert za Dan dvorane Lisinski 29. prosinca, kada će Simfonijski orkestar i Zbor Hrvatske radiotelevizije, Zagrebačka �ilharmonija, Zbor Opere Hrvatskoga narodnog kazališta i Akademski zbor Ivan Goran Kovačić u Zagrebu pod ravnanjem maestra Dawida Runtza izvesti Devetu simfoniju Ludwiga van Beethovena, kaže se u priopćenju organizatora. Iste večeri nastupit će glazbene grupe Swingers i Gelato sisters te skupina Živa voda, koja će izvoditi autorske obrade Olivera Dragojevića. Program trodnevne proslave uključuje predstave i nastupe za djecu, organizirane obilaske, revijalni koncert zvijezda diskografske kuće Croatia Records “Zlatna ptica”. Nastupat će i Zagrebački soli-

“Lisinski” je ugostio svjetske glazbenike kao što su Leonard Bernstein, Zubin Mehta i Luciano Pavarottij te glasovite svjetske ansamble poput Bečke i Berlinske �ilharmonije

sti, Zagrebački kvartet saksofona, Zagrebački ansambl �lauta, gudački kvartet Sebastian i Rucner, ansambl Kazališta Komedija, solisti i ansambl Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu, Dječji zbor Hrvatske radiotelevizije i drugi. Program otvara izvedba glazbene priče za djecu “Orašar”. Koncertna dvorana, koja nosi ime skladatelja prve hrvatske opere “Ljubav i zloba” Vatroslava Lisinskoga, službeno je otvorena 29. i 30. prosinca 1973. te otad organizira koncerte, izložbe, predstave, �ilmske projekcije i brojne druge događaje. “Lisinski” je ugostio svjetske glazbenike kao što su Leonard Bernstein, Zubin Mehta i Luciano Pavarottij, glasovite svjetske ansamble poput Bečke i Berlinske �ilharmonije, ali i neke od najvećih zvijezda zabavne i jazz glazbe, među kojima Tinu Turner, Nicka Cavea, Ellu Fitzgerald, Stinga i druge. Obilježavanje 50. obljetnice Lisinskog održava se pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske, Ministarstva kulture i medija, Grada Zagreba te pokroviteljstvom Turističke zajednice grada Zagreba.

28 MOZAIK SUDOKU

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 29. studenog 2023.

KRIŽALJKA

KAKO SE IGRA SUDOKU - Potrebno je popuniti prazna polja brojevima od 1 do 9. Svaki broj smije ponoviti samo jednom u svakom redu, stupcu i odjeljku koje čine 3 x 3 polja.

MALA KRIŽALJKA

RJEŠENJA KRIŽALJKE:

MOZAIK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 29. studenoga 2023.

KREATIVNE BOŽIĆNE RADIONICE

Adventski vijenac koji možete napraviti sami

odgovara. Najbolje bi bilo upotrijebiti materijale koje već imate kod kuće, a imajte na umu da ih ni ne morate imati. Nije nužno ni imati klasični vijenac, možete postaviti češere u lijepu zdjelu i između njih ubaciti svijeće pa ćete dobiti modernu varijantu vijenca od češera. No da ne duljimo, pogledajte nekoliko zanimljivih ideja za adventski vijenac od češera.

Priča o adventskom vijencu kakvog danas poznajemo krenula je iz doma za siromašnu djecu u Njemačkoj, davne 1838. godine

tiglo je doba godine kojem se uvijek posebno veselimo i u kojem uživamo u pripremi simboličnih poklona za naše najmilije i blagdanskom uređenju doma. Ono što je svakako neizostavan dio božićne tradicije, a ujedno i božićne dekoracije je adventski vijenac. U čemu je simbolika adventskog vijenca i kako ga samostalno izraditi – pročitajte u nastavku ovog teksta! Priča o adventskom vijencu kakvog danas poznajemo krenula je iz doma za siromašnu djecu u Njemačkoj, davne 1838. godine. Naime, evangelistički pastor Johann Hindrich Wichern je odlučio siročadi uljepšati dane uoči Božića paleći im svijeće 24 dana. Palio ih je na drvenom postolju i nedjeljama bi zapalio velike svijeće, a tijekom tjedna male i sve se to odvijalo uz molitvu. Djeci se taj običaj jako svidio pa je nastavio tradiciju, a desetak godina kasnije drveno postolje su zamijenili vijencem od zimzelenog granja. Kako je vrijeme prolazilo ovaj običaj se proširio cijelom zemljom, a nakon toga su ga prihvatili kršćani ostalih europskih zemalja te potom Amerikanci i kršćani diljem svijeta. Adventski vijenac simbolizira vječnost kroz tri temeljna simbola - krug, svijeće i svjetlo. Zimzeleno granje u vijencu simbolizira život koji ne prestaje, odnosno život koji traje. U početku su se palile svijeće u ljubičastoj i ružičastoj boji jer su simbol nade, pokajanja i posta, a također označavaju i kraljevsku boju. To je ujedno i simbolika prve adventske nedjelje. Na drugu adventsku nedjelju pali se svijeća koja predstavlja ljubav, a prema jednoj tradiciji se naziva i Betlehemska svijeća. Naime, druga svijeća se pali u čast jaslica u kojima je boravio mali Isus. Treće adventske nedjelje pali se ružičasta svijeća koja predstavlja radost, a poznata je i kao Svijeća pastira. Tada nastupa radost zbog skorašnjeg Isusovog rođenja. Četvrta adventska svijeća je ponovno ljubičaste boje i simbolizira mir, a naziva se i Anđeoskom svijećom. Na Badnju večer brojni kršćani pale i petu svijeću bijele boje koja simbolizira Kristov dolazak na svijet, bezgrešnost i čistoću, te se zbog toga naziva i Kristovom svijećom. U današnje vrijeme su svijeće u adventskom vijencu u raznim bojama, no boja svijeće nije toliko bitna. Važnija je vjera u razdoblje svjetlosti i nade, kojem se svi koji vjeruju u simboliku adventskog vijenca približavaju iz tjedna u tjedan. Dakle, ono što bi svaki adventski vijenac trebao imati su četiri svijeće. Hoćete li ih samo postaviti na lijepi pladanj, zimzeleno granje ili u kutiju - izbor je na vama. No uz malo mašte, truda, ponešto materijala i naših prijedloga dobit ćete unikatan adventski vijenac s vašim potpisom!

RECEPT

Adventski vijenac od kuglica

Adventski vijenac u kutiji Adventski vijenac u kutiji je trend koji se pojavio u posljednjih nekoliko godina. Može biti božićna verzija “flower boxa”, podsjećati na tortu ili se može izraditi u kutiji bilo kojeg oblika. Velika prednost je u tome što nekakvu kutiju, odnosno bazu za adventski vijenac u kutiji zasigurno imate doma. Svi ostali ukrasi koje ćete dodavati su samo nadogradnja, bilo da ih također imate u kući ili se odlučite kupiti nekoliko sitnica kako bi vaš vijenac bio što ljepši. Za izradu adventskog vijenca u kutiji idealno bi bilo imati elegantnu baršunastu kutiju, no možete upotrijebiti bilo kakvu kutiju okruglog oblika. Sigurno u jednoj takvoj držite nakit ili neke druge sitnice i uspomene. Nakon što u njih poslažete adventske svijeće, možete se baciti na dodavanje detalja: kuglice, mašnice, figurice, češeri. Boje i materijali kojima ćete ukrašavati adventski vijenac ovise o stilu koji želite postići, bilo da se radi o nježnim bojama i malo blještavila ili pak želite doći do one standardne boje Božića uz pomoć zelenila i ostalih prirodnih materijala. Idealna baza za vijenac u kutiji može biti i kutija za kekse koja je gotovo neizostavan dio svake kuhinje. Ovisno o dizajnu kutije, možete ju obložiti kartonskim ili ukrasnim papirom i uz pomoć pištolja za vruće lijepljenje ukrasiti različitim materijalima poput grančica, mahovine, zvončića i sličnih dekoracija koje asociraju na Božić. Ili je jednostavno samo napunite svijećama

i sitnicama koje imate kod kuće! Posve drugačiji i poseban adventski vijenac može biti i u kutiji koja nije okruglog oblika. Također možete iskoristiti kutiju za nakit, čaj ili neku drugu kutiju drvenog materijala koja će biti baza za što prirodniji adventski vijenac.

Adventski vijenac na drvetu

Jednostavni, ali efektni adventski vijenci su zasigurno vijenci na drvenoj podlozi. Možete upotrijebiti bilo kakvu drvenu dasku za serviranje, panj ili trup i krenuti s ukrašavanjem. S materijalima i dekoracijama se zaista možete poigrati, no kako se radi o drvenoj podlozi, najbolje će se uklopiti prirodni materijali.

Adventski vijenac na staklu

Za ljubitelje elegancije idealna baza za adventski vijenac je staklo. Staklene vaze, staklene zdjele ili teglice, čašice, izbor je zbilja velik. I ovaj stil vijenca možete prilagoditi svojim preferencijama, što znači da može biti malo i slatko ili veće i profinjenije.

Može li jednostavnije?

Profinjenija varijanta adventskog vijenca na staklu su četiri tanke dugačke svijeće u staklenoj vazi. Vazu dodatno nadopunite cvijećem poput orhideje, ubacite malo mahovine, zvjezdica ili neku drugu božićnu dekoraciju i adventski vijenac je spreman.

Adventski vijenac od češera

Za izradu ovog tradicionalnog adventskog vijenca od češera potrebno je prikupiti puno češera, nabaviti krug koji će biti baza za lijepljenje, pištolj za lijepljenje, a dodatnu dekoraciju birajte kako vama

Male, velike, roze, crvene, sive, zelene, zlatne — sve može, samo da su kuglice! Veliku zalihu sigurno imate kod kuće, a ako ste se baš odlučili za boju koju nemate, morat ćete u kupovinu. I u izradi ovog vijenca možete upotrijebiti kolut od stiropora ili grana kao bazu, ali se možete poigrati s kuglicama na pladnju, u vazi ili na nekoj drugoj podlozi. I, naravno, ubacite pokoju dekoraciju prema vašim željama!

Adventski vijenac od grana

Adventski vijenci kojima je baza granje ili šiblje su i dalje među najpopularnijim vijencima, a najbolje odgovaraju onima koji se odlučuju za rustikalno božićno uređenje doma. I u ovom slučaju možete pojednostaviti izradu ili je malo zakomplicirati, sve ovisi o željenoj dekoraciji vijenca. Vijenac od debljih grana, odnosno bazu možete pronaći na tržnicama ili u brojnim trgovinama i zatim ga ukrasiti štapićima cimeta, s nekoliko borovih grančica i češera — i to je to! Za ovu malo profinjeniju verziju dodajte nekoliko kuglica, zvjezdica, trakica i mašnica. Tradicionalne božićne boje svijeća se izvrsno uklapaju u vijenac od grana poput šiblja ili, primjerice, grana breze. Važno je da su dovoljno dugačke kako bi se mogle smotati u krug i povezati žicom.

Adventski vijenac od papira

Izradu adventskog vijenca od papira nikako nemojte izostaviti ako imate djecu u obitelji. Klinci uživaju u ovakvim projektima, sigurno ćete se zabaviti, zbližiti i učiniti Božić maksimalno šarenim. Trebat će vam papiri u veselim bojama, škare, ljepilo i, naravno, mašta!

Adventski vijenac od prirodnih materijala

Adventski vijenac od prirodnih materijala podrazumijeva da ćete i za bazu i za dekoraciju maksimalno koristiti razgradive i održive materijale. Primjerice, zdjele ili teglice od gline ili terakote, kamenčići, zimzeleno granje, slamu, pampas, lovor, eukaliptus, mahovinu, jutu, orašaste plodove kao dekoraciju i slično. Tradicionalan, moderan, rustikalan ili profinjen — za koji god adventski vijenac da se odlučite, vjerujemo da će biti poseban. Izradite ga s ljubavlju, uključite vaše ukućane, prisjetite se svog djetinjstva i priprema za Božić kao što je to učinila naša Supermama Martina. Neka vam svjetlost adventskih svijeća, nada, ljubav, radost i mir u vašem domu i srcima svijetle cijelu godinu!

Božićni kuglof

U moru blagdanskih slastica svakako se mora istaknuti i kuglof. Nezaobilazan je dekor u ponudi naših stolova, a osobito njegova priprema dolazi do izražaja za vrijeme praznika. Mnogo je ukusnih verzija i recepata kako pripremiti savršen božićni kuglof, a mi vam donosimo još jedan. Ovaj put obogaćen suhim voćem i mirisnim koricama citrusa. Sastojci: 350 g brašna, 200 ml tekućeg jogurta, 41 vanilin šećer, 200 ml mineralne vode, 1 prašak za pecivo, 1 žlica cimeta u prahu, 100 ml ulja, 200 g smeđeg šećera, 100 g grožđica, 100 g brusnica, 1 žličica kakaa, - naribana korica jednog limuna, naribana korica jedne naranče, komadić maslaca ili margarina, nekoliko žličica šećera u prahu, po želji za dekoriranje

Priprema: Suho voće potopite u malo vode da nabubri i omekša. Ulijte jogurt, mineralnu vodu i ulje u posudu i dobro izmiješajte mikserom. Zatim dodajte šećer i vanilin šećer koje ćete ponovo umutiti u smjesu mikserom. U drugu zdjelu pomiješajte brašno s cimetom i praškom za pecivo. Pomiješajte suhe i tekuće sastojke, mutite mikserom dok se ne dobije ujednačene tekstura smjese. Procijedite suho voće koje ćete zajedno s naribanom koricom limuna i naranče dodati u smjesu. Zagrijte pećnicu na 180 stupnjeva, kalup za kuglof namažite komadićem maslaca ili margarina, potom izlijte smjesu u kalup i ubacite ga u pećnicu. Pecite ga otprilike 55 minuta. Nakon što izvadite kolač iz pećnice, ostaviti kuglof da stoji u kalupu 15 minuta. Pažljivo ga izvadite i ostavite da se hladi. Po želji ga dekorirajte šećerom u prahu. Savjetuje se rezati slasticu tek nakon što odstoji sat vremena.

MOZAIK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 29. studenoga 2023.

Tjedni horoskop Ovan

Vaga

21. ožujka do 20. travnja

Idućih par dana vaša će ljubavna stremljenja biti uglavnom platonskog karaktera. Osjećat ćete sve veću potrebu za ljubavlju, ali i za tim da sanjarite o svojim idealima. Zbog toga će neki biti u dilemama da li izaći ili se povući u svoj svijet. Vaši nadređeni ovih bi dana mogli odigrati ulogu u vašoj karijeri. Vjerojatno će odlučivati o nečem što će imati utjecaja baš na vas. Sretni brojevi: 1, 5, 23, 24, 33, 44

23. rujna do 22. listopada

Bik

Škorpion

21. travnja do 20. svibnja

Bit ćete sretni što vas drugi razumiju.Otuda će porasti i povjerenje u vezama, ali i vaša očekivanja prema voljenoj osobi. Oni koji još traže srodnu dušu lakše će je sresti na neobičnim mjestima ili onim povezanim s umjetnošću. Kako tjedan bude odmicao, sve ćete više željeti poći na godišnji odmor. Oni koji to još ne mogu, vjerojatno će se morati angažirati oko nekih zaostalih poslova. Sretni brojevi: 8, 11, 21, 23, 34, 45

23. listopada do 20. studenoga

Vaši poznanici ili susjedi pozivat će vas na društvena okupljanja, a baš preko njih mogli biste sresti osobu koja će vas zaintrigirati. Zato prihvatite njihove pozive i budite otvoreni za ljubav. Oni u vezama bit će opušteni i bezbrižni. Nećete zapostaviti niti jedan detalj. Vaša preciznost bit će pohvaljena. Ovih dana imat ćete priliku pokazati koliko ste originalni. Invencije će probuditi ne samo vas, nego i vaše kolege. Sretni brojevi: 13, 25, 21, 23, 33, 42

Strijelac

21. svibnja do 21.lipnja

Većinu idućih dana vi ćete se potruditi ispunjavati svoja ili nečija ljubavna očekivanja. Drugi dio tjedna donosi uživanje na diskretniji način, ali i dalje ćete biti zadovoljni i ispunjeni. Možda ćete samo smanjiti izlaske. Vjerojatno će vas sve poticati na više aktivnosti, pa će se i na radnom mjestu od vas zahtijevati pojačani angažman. Vama ništa neće biti teško. Sretni brojevi: 5, 9, 11, 25, 33, 43

21. studenoga do 22. prosinca

Rak

Jarac

21. lipnja do 21. srpnja

Lijep razvoj ljubavnih događaja ohrabrit će vas da organizirate zajednički izlet ili odlazak na neko zanimljivo mjesto za sebe i voljenu osobu. Bit će to užitak kako za vas, tako i za drugu stranu. Oni koji su još sami na putu sreću ljubav. Možda će vam dosaditi djelovati iz sjene i zapravo jedva čekate da dođete u prvi plan. Ovih dana polako će se otvoriti jedna vrata, ali da bi zablistali u punom sjaju, još ćete malo pričekati. Sretni brojevi: 8, 11, 21, 25, 36, 44

22. prosinca do 20. siječnja

Lav

Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza

Prvi dio tjedna kao da će vas ljubav mimoilaziti, no od sredine tjedna neke će prepreke jednostavno nestati. S druge strane, pojavit će se i izazovne situacije kad ćete biti u poziciji da reagirate na provokacije. Nemojte. Ostvarili ste ciljeve iznad očekivanja i sad osjećate potrebu za odmorom ili bar predahom. Tko može, neka putuje. Tko još radi, vjerojatno će i dalje raditi revno, a neki će mijenjati kolegu, pa će raditi za dvoje. Sretni brojevi: 8, 15, 28, 32, 38, 45

Za vas i prema vama će postojati dobre okolnosti kad se o ljubavi radi. Činit će vam se da su svi pogledi upereni u vas. Rado ćete izlaziti i pokazivati se drugima. Oni u vezama bit će jako raspoloženi za nježnosti. Neki će zajedno putovati. Iz visina vi ćete se tijekom ovog tjedna polako spuštati na zemlju. Bit će sve manje sanjarenja, a sve više prizemljenog posla. Sretni brojevi: 7, 9, 11, 12, 21, 33

21. siječnja do 18. veljače

Nalazite se u fazi bogatog obiteljskog života. Gotovo da neće biti značajnijeg događaja u koji nećete uvući svoju obitelj. Kod nekih će to biti obitelj iz koje potječu. Oni u vezama gledat će kako povezati voljenu osobu sa spomenutim. Mogli biste se zateći u situaciji da nešto trebate žrtvovati ili da borbe za angažman budu takve da zapravo nećete biti sigurni da li se to isplati. Sretni brojevi: 3, 7, 13, 21, 23, 33

Većinu tjedna provest ćete u zanimljivom društvu koje će vas zaista osvježiti. Brige i prepreke iz drugih područja života lako ćete nadilaziti zajedno kroz humor i šale. Oni koji su još sami bit će otvoreni za nove ljude koje će rado prihvaćati. Kako tjedan bude prolazio, postajat će sve jasnije da ovo što radite ima veći značaj nego što se činilo na početku. To će vas motivirati da radite još žešće i predanije. Sretni brojevi: 9, 11, 21, 29, 32, 44

Bit ćete poduzetni i aktivni u traženju svoje srodne duše ako ste još sami. Neće vam biti teško otići na kraj svijeta da nađete ono što tražite. Oni koji već jesu u vezama iznenađivat će voljenu osobu s prijedlozima punim aktivnosti i dinamike. U poslu ćete se malo nadmudrivati ili natjecati. Doći će do izražaja vaš borbeni duh. S autoritetima trenutačno ne stojite najbolje, pa pazite kako s njima surađujete. Sretni brojevi: 11, 19, 21, 29, 33, 39

23. kolovoza do 22. rujna

Izbjegnite stresni Božić!

Sadržaji zabava i brojnost izlazaka na atraktivna mjesta bit će rijetko viđeni i doživljena kao kod vas ovih dana. Netko će vas iritirati, ali nećete se dati isfrustrirati. Sjetit ćete se onih malih pažnji koje ljudima znače. Posebno prema vama dragoj osobi. Pokazat će se da su vaši potezi doveli do novih �inancijskih mogućnosti. To će vam podići samopouzdanje. Sretni brojevi: 7, 9, 11, 25, 28, 44

Blizanci

Djevica

ZDRAVLJE PRIJE SVEGA

Vaše kretanje među ljudima bit će intenzivnije. Stoga ćete imati prilike za sretanje i upoznavanje novih lica. Komunikacija sa osobama suprotnog spola bit će kvalitetna, a vi šarmantni. Na radnom mjestu događaju se raznolike stvari, a poslovi dobivaju na težini. To je nešto što vas pomalo brine, pa ćete se poslu predati bez zadrške i bez ikakve rezerve. Sretni brojevi: 9, 19, 21, 29, 33, 35

Ribe

19. veljače do 20. ožujka

Pokušajte se što manje opterećivati onim što morate, a više onim što želite raditi u božićno vrijeme

nicijalno, Božić se smatra blagdanom mira, obiteljskog zajedništva i sreće. Ipak, za mnoge ljudi to je stresno razdoblje. Kako ove dvije činjenice idu zajedno, pitate se? Za većinu toga sami smo krivi. Ustaljena navika “glancanja” kuće tik pred Božić većinu ljudi živcira, ali i dalje ne odustaju od tog nepisanog pravila. Posao, spremanje, kolači, kupovanje, priprema jela… Pa, nije ni čudo što padamo s nogu, što smo živčani i nezadovoljni. Tri su glavna uzroka stresa u božićno vrijeme. To su �inancijski i vremenski pritisak, nerealna očekivanja kako će naša obitelj funkcionirati savršeno za Božić (baš kao �ilmske obitelji iz onih starih �ilmova o Božiću), ali i prisjećanje na stvari koje smo ostvarili u godini koja je iza nas, tvrde stručnjaci i dodaju kako je Božić ipak najstresniji osobama koje ga provode daleko od svoje obitelji, razvedenim obiteljima i obiteljima koje žale za gubitkom voljene osobe. Iako stručnjaci Božić ubrajaju u 100 najstresnijih životnih događaja, on se ipak nalazi na samom dnu te ljestvice. S božićnim stresom možemo se nositi kao što se nosimo s većinom drugih stresova. Postoji li način da pomognemo sami sebi i uljepšamo si božićni ugođaj? Psiholozi savjetuju kako uspješno potrošiti što manje novca, obaviti sve božićne pripreme i uživati u obiteljskoj atmosferi tijekom blagdana: 1. Ne kupujte u zadnji tren, učinite to već početkom prosinca. Napravite listu božićnih poklona i ne čekajte da vas u trgovini uhvati inspiracija jer

biste mogli tamo provesti cijeli dan. 2. Kupujte darove tijekom godine i na sniženjima. Izradite ih sami, većini ljudi to će biti draži poklon jer ste se osobno potrudili oko njega. Sama izrada poklona mogla bi i vas opustiti – svakako probajte! 3. Možda najvažnije, nemojte osjećati pritisak kako se za Božić morate rastrošiti kupujući skupocjene poklone ili organizirajući obiteljska okupljanja. Učinite to samo ako iskreno želite. Ako ove godine nemate novce za poklone ili ih ne želite kupovati, recite to obitelji i prijateljima. Razumjet će jer su i oni u sličnoj situaciji. Skup poklon nije jedini način da pokažemo svoju ljubav. 4. Podijelite odgovornosti oko pripreme za Božić. Dogovorite se s ukućanima tko će kuhati, tko će kititi jelku, tko obaviti kupovinu i sl. Budite spremni prihvatiti dio posla jer se tako postiže obiteljsko zajedništvo. Rasporedite li posao, imat ćete više vremena jedni za druge. 5. Ako organizirate obiteljska okupljanja, izbjegavajte napete teme koje i inače izazivaju razmirice. Poslije ručka organizirajte neku grupnu aktivnost koja opušta, a nije razgovor (npr. igranje društvenih igara, ples, gledanje �ilma, šetnja i sl.). Sada kada znamo nešto više o tome kako se nositi s božićnim stresovima, želimo svima što manje stresa tijekom blagdana koji su pred nama. Pokušajte se što manje opterećivati onim što morate, a više onim što želite raditi u božićno vrijeme. Svako dobro!

TV PROGRAM

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 29. studenoga 2023.

PLANIRATE LI BOŽIĆNE BLAGDANE U HRVATSKOJ (2.dio)

Posjetite obližnji europski advent: Verona

eronu uglavnom svi povezuju s Romeom i Julijom, ali malo ljudi zna da je Verona predivna u vrijeme Adventa te nudi vrlo zanimljiv božićni sajam s jedinstvenom postavom jaslica u svjetski poznatoj 'Arena di Verona'. Verona je općenito grad ljubavi i muzike, grad s dušom prepun romantike sa svojim uskim uličicama i prostranim srednjovjekovnim trgovima, a u blagdansko vrijeme cijeli grad odiše adventskim ozračjem. Na trgu Svete Lucije (Banchéti de Santa Lùssìa) održava se adventski sajam, koji seže daleko u prošlost i počinje

nekoliko dana prije 13. prosinca, u čast sicilijanske svetice. Nastao je običaj da se djeca iz Verone prate u crkvu svete Agneze na Piazzi Bra, ali je ona srušena 1837. godine. Stoga se postavljaju brojni štandovi sa slatkišima i igračkama, takozvani 'Banchetti di Santa Lussia', a nude se i predivne rukotvorine, kulinarske delicije, slastice, a preporučuje se kušati tipični lokalni desert 'Pastefrolle di Santa Lucia'. Cijene? Kuhano vino je 3-4 eura, a ručak u povoljnijim restoranima možeš pojesti za 20-ak eura.

TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM

Četvrtak, 30. studenoga 12:09 PM Dr. Beck 12:44 PM Dnevnik 2 01:39 PM Eko zona 02:05 PM Trendovi u šišanju, reportaža 02:08 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:16 PM Kod nas doma 03:01 PM Otvoreno 03:32 PM Zlatna liga 03:58 PM Što je klasik? Krojačica života Dubravka Ugrešić 04:30 PM Saltimbocca alla Romana 04:34 PM Studio 4: Znanost 04:42 PM Studio 4: Kultura 04:52 PM Stipe u gostima, hum. serija 05:25 PM Romano Bolković - 1 na 1: Berislav Horvat, talk show 06:15 PM Čarobna ploča: U vlaku 06:30 PM Deblokada Dubrovnika, �ilm 07:19 PM Art a la carte 07:50 PM Studio 4: Sport Petak, 01. prosinca 12:10 PM Rijeka moje mladosti, emisija pučke i predajne kulture 12:36 PM Dnevnik 2 01:31 PM Hrvati u BiH 01:56 PM Posude od glinamola 02:01 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:09 PM Kod nas doma 02:54 PM Baština: Turopolje 02:59 PM Otvoreno 03:29 PM Zlatna liga 03:54 PM Izvan formata 04:24 PM Trgovina Hrelić, reportaža 04:29 PM Musaka, dok.reportaža 04:34 PM Studio 4: Kultura 04:44 PM Sve će biti dobro, serija 05:29 PM Druga strana 05:54 PM Prometej 06:19 PM Mrtvo slovo na papiru 06:44 PM (Re)kreativac: Rolanje 07:08 PM Art a la carte 07:38 PM Liječnika ni za lijek

Subota, 02. prosinca 12:10 PM Djela hrvatskih velikana u Novom Sadu 12:36 PM Turski politički azilanti, dokumentarna reportaža 12:41 PM Dnevnik 2 01:36 PM Studio 4: Sportske minute 02:01 PM Slani muf�ini, dok. reportaža 02:06 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:14 PM Brodovi hranitelji: Posljednji pjeskari i kamenari 02:44 PM Globalna Hrvatska HTV 03:24 PM Normalan život 03:59 PM Manjinski mozaik 04:14 PM Studio 4: Znanost 04:22 PM Studio 4: Kultura 04:32 PM Sve će biti dobro, serija 05:17 PM Tomislav Mužek & Trio 05:57 PM Peti dan 06:57 PM Frano Živković na trsatskoj Gradini 07:42 PM Slani muf�ini, dok. reportaža Nedjelja, 03. prosinca 12:10 PM Veterani mira 12:45 PM Dnevnik 2 01:40 PM turizam.hrt 02:05 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:13 PM Zagreb Cappuccino, �ilm 03:25 PM Koncert Drage Diklića - “Zagreb je najljepši grad”

04:29 PM Studio 4: Kultura 04:39 PM Sve će biti dobro, serija 05:24 PM Klub čitatelja 06:19 PM Jojo i prijevozna sredstva 06:24 PM Mališani: Rino - Mali putnik 06:26 PM Ho ho ho hotel: Puno prazno, 06:37 PM Tata i ja: Na pecanju, serija 06:47 PM Potrošački kod 07:12 PM Usprkos svemu - nada, �ilm 07:40 PM Tašket - Vrbovec, reportaža 07:45 PM Udomiteljstvo, dok. reportaža Ponedjeljak, 04. prosinca 12:10 PM Mir i dobro 12:35 PM Dnevnik 2 01:30 PM Zadar: More 02:00 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:08 PM Plodovi zemlje 02:58 PM Zagreb Cappuccino, �ilm 04:10 PM Abeceda zdravlja: Virus Zapadnog Nila 04:20 PM Studio 4: Kultura 04:30 PM Nedjeljom u 2 05:25 PM Samo lagano 05:50 PM Sunčana strana Prisavlja 07:17 PM Garaža: Ogenj

Utorak, 05. prosinca 12:10 PM Dr. Beck 12:45 PM Dnevnik 2 01:40 PM Treća dob 02:05 PM Ulične igre, dok.reportaža 02:09 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:17 PM Kod nas doma 03:02 PM Baština: Utvrde uz Cetinu 03:07 PM Otvoreno 03:37 PM Lijepom našom: Gospić 04:42 PM Studio 4: Znanost 04:50 PM Studio 4: Kultura 05:00 PM Počivali u miru, serija 05:45 PM Na rubu znanosti 06:35 PM Mongolska bujica 07:26 PM Stani u Lici: Speleod(r)ama,

Srijeda, 06. prosinca 12:10 PM Dr. Beck 12:45 PM Dnevnik 2 01:40 PM Glas domovine 02:00 PM Umirovljenici, dok. reportaža 02:05 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:13 PM Kod nas doma 02:58 PM Baština: Tvrđava sv. Nikole 03:03 PM Otvoreno 03:33 PM Zlatna liga 03:58 PM Razgovor s razlogom 04:28 PM U kuhinji kod Suzy: 04:33 PM Studio 4: Kultura 04:43 PM U ozračju tambure: Tradicijska glazba 06:05 PM Studio 4: Sportske minute 06:25 PM Vrtlarica 06:55 PM Art a la carte 07:25 PM Vjetar u kosi, dok. serija 07:50 PM Studio 4: Sport

Deblokada Dubrovnika, dokumentarni �ilm; HTV, četvrtak, 30. studenoga, 06:30 PM

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 29. studenoga 2023.

Junak hrvatske pobjede bio je izbjeglica: Život su mu obilježile tragedije, a sa samozatajnom Vukovarkom ima tri sina Osim obrazovanja i sportskih uspjeha koji su mu ipak prioritetniji u životu, Ante uživa u obiteljskom životu te je ponosni suprug i otac troje djece

unak plasmana Hrvatske na Europsko prvenstvo je Ante Budimir, sjajni nogometaš koji trenutno brani boje španjolskog prvoligaša Osasune. Inače rijetko u javnosti dijeli detalje o obitelji, Ante je u utorak navečer iznenadio kad je posvetio svoj gol supruzi Moniki, ali i majci te bakama. “One nekad ne razumiju posao koji se radi, pa me pitaju: ‘Ante, gdje je gol?!’ Danas će vidjeti nešto konkretno od mene. Njima posvećujem ovaj gol”, rekao je odmah nakon utakmice. Rođen je u Zenici 1991. godine, a Budimirovo djetinjstvo bilo je ispunjeno teškim izazovima i tragičnim trenucima. Iako nije izgubio nikoga u obitelji tijekom rata, ipak nije uspio izbjeći teškoće tog perioda. Njegovi prvi mjeseci života protekli su u mirnom mjestu Ozimica kod Žepča čega je majka odlučila napustiti Zenicu i preseliti se u Veliku Goricu kako bi izbjegla ratne opasnosti. Kada je i ostatak obitelji prebjegao u Hrvatsku, Budimirov otac tragično je preminuo, ostavljajući mladog Antu i njegove sestre iza sebe. “Rat i sve okolnosti su utjecale na to da napustimo dom i 1992. godine dođemo u Veliku Goricu. Tata mi je poginuo u automobilskoj nesreći. Mama Janja je sa mnom i dvije sestre, Irenom i Renatom, došla u Turopolje. Mama se žrtvovala za nas, sve nam je omogućila”, otkrio je jednom prilikom. Iako nisu živjeli luksuzno, nikada nisu oskudijevali. Ante je oduvijek gajio ljubav prema sportu te se čak upisao na Ekonomski fakultet s čvrstom željom da ga završi, a na taj korak motivirale su ga sestre blizanke. “Sestre su blizanke, starije su godinu dana od mene. One imaju svoj privatni posao, zajedno rade. Obje su završile Ekonomski fakultet, zbog toga su i mene ‘natjerale’ na fakultet. I ja sam u Zagrebu upisao ekonomiju i dobro mi ide. Ostalo mi je još sedam ispita do kraja. Fakultet ipak nije na prvome mjestu, tu su obitelj i nogomet”, izjavio je jednom prilikom, a koliko je poznato, od tada još nije primio diplomu u ruke.

Slavlje nakon pobjedonosnog gola pro�v Armenije

Uvijek smo konkurentni na velikim natjecanjima Budimir je sudjelovao i na Svjetskom prvenstvu u Kataru, a potom ga Dalić nije zvao. Nije mu bilo lako čeka� novu šansu u nacionalnom dresu… ‘Imao sam pomiješane emocije dok nisam bio u reprezentaciji. Profesionalno sam bio strpljiv, radio sam na sebi, vraćao formu i čekao priliku. A tu je i navijačka strana, navijao sam za Hrvatsku cijelo vrijeme. Ovo mi je

jedan od najdražih golova u karijeri. H�o bih uživa� u današnjem danu, a od sutra me čeka moj klub.’ U vezi s očekivanjima na Euru kaže: ‘Hrvatska je uvijek konkurentna na velikim natjecanjima. Znamo što želimo i ne sumnjam da će tako bi� u Njemačkoj. Tamo smo i znamo što nas čeka. Kao i uvijek, potrudit ćemo se da� na terenu sve od sebe.’

Sa suprugom i djecom Budimir rodom je iz mjesta Ozimica kod Žepča

Osim obrazovanja i sportskih uspjeha koji su mu ipak prioritetniji u životu, Ante uživa u obiteljskom životu te je ponosni suprug i otac troje djece. Ante i Monika su u braku od 2019. godine. Ona, rodom iz Vukovara, upoznala se s Antom u Velikoj Gorici, što je nogometaš jednom prilikom podijelio, a također je prebjegla zbog ratnih okolnosti. Samozatajna Vukovarka, vjerno ga prati na tribinama, a obiteljske trenutke dijele i na društvenim mrežama. Inače, poznat po svojoj skromnosti, nogometaš nerijetko ističe svoju duboku vjeru, što je i potvrdio odabirom imena za svog najstarijeg sina - Toma.

Idemo u Njemačku gdje nas čekaju deseci tisuća Hrvata, ima dosta toga za popraviti, rekao je izbornik Dalić

rvatska nogometna reprezentacija izborila je svoje sedmo europsko prvenstvo od proglašenja neovisnosti, a ključna pobjeda dogodila se protiv Armenije na Maksimiru. Junak utakmice postao je napadač rodom iz Zenice, sjajni Ante Budimir koji je zabio glavom. Nakon utakmice krenulo je slavlje, a Maksimirom se orila pjesma ‘’Lijepa li si’’, hit mnogima omiljenog hrvatskog pjevača Marka Perkovića Thompsona. Upravo je ta pjesma ispraćala Vatrene na brojna velika natjecanja. Kapetan Luka Modrić je nakon pobjede pred kamerama rekao. ‘Sretni smo da smo se uspjeli plasirati na Europsko prvenstvo. Zaslužili smo iako smo sami sebi zakomplicirali situaciju. Presretni smo i imamo vremena da se pripremimo za ono što nas čeka u šestom mjesecu.’ Priznao je da je utakmica bila teška za igrače: ‘Nije bilo lako danas. Vodiš 1:0, treba ti gol za potvrdu prolaska, ne znaš kako će završiti utakmica u Walesu. Naravno da je bilo malo straha, a lopta neće u mrežu, a to je opasno jer je Armenija dobra prema naprijed. Nismo znali rezultat iz Cardiffa, znali smo da je na poluvremenu bilo 1:0 za Wales, ali u igri nismo znali što se tamo događa.’ Pohvalio je atmosferu. ‘Zaželjeli smo se se igrati u Zagrebu, nismo dugo. Šteta što nije istočna tribina u funkciji, bilo bi to još bolje. Hvala i malim igračima, ovim klincima, bili su super.’

Igrači i navijači uz ‘Lijepa li si’ slavili Zajednička fotograﬁja Vatrenih nakon plasmana na Euro u Njemačku

Jakosna skupina i potencijalni protivnici bili su sljedeće pitanje: ‘To mi nije važno, bitno je da smo na Euru!’ A onda je pomalo iznenadio iskrenošću: ‘Ima puno stvari koje moramo popraviti. Nisam zado-

Slavlje navijača nakon utakmice

voljan sa dosta stvari, ali ne želim sada o tome. Kada se vrate neki igrači, kao što su Kovačić i Perišić, bit će bolje. Ako želimo igrati važnu ulogu na Euru, morat ćemo puno bolje.’ Za kraj je pohvalio nove igrače u reprezentaciji: ‘Pomogli su ekipi, drago mi je zbog Bude jer je zabio gol jer je on uvijek pod nekim upitnikom. Lovro je odigrao dvije dobre utakmice i to je put koji treba slijediti. Marco je isto pokazao da je dobar igrač. Sretni smo s plasmanom i idemo dalje’, zaključio je hrvatski kapetan. Hrvatski izbornik Zlatko Dalić nakon plasmana na Euro oglasio se na Instagramu. Objavio je fotogra�iju sa slavlja poslije utakmice s igračima i napisao samo jednu riječ: Obitelj. Dakako, bio je zadovoljan

Hrvatska je pobijedila Armen

Turska završava kvali�ikacije na prvom mjestu skupine, Hrvatska na drugom, a Wales s trećeg ide u dodatne kvali�ikacije

rvatska je u utorak navečer pobijedila Armeniju na Maksimiru 1:0 te se kao druga iz skupine D direktno plasirala na Europsko prvenstvo, koje će se nagodinu održati u Njemačkoj. Strijelac jedinog pogotka bio je Ante Budimir u prvom poluvremenu. S obzirom na to da su Wales i Turska odigrali neriješeno (1:1), Turska završava na prvom mjestu skupine, Hrvatska na drugom, a Wales s trećeg ide u dodatne kvali�ikacije. Momčad izbornika Zlatka Dalića dominirala je od prve

minute prvog poluvremena, dok su se Armenci grčevito branili. Budimir je dvaput pokušao zabiti glavom, nakon ubačaja Andreja Kramarića i Borne Sose, no nijedan udarac nije bio dovoljno opasan da ugrozi gostujućeg golmana Ognjena Čančarevića. Armenija je prva stvorila veliku priliku i zamalo šokirala Hrvatsku. Kamo Hovhannisjan u 30. minuti istrčao je kontru te iskosa išao jedan na jedan s Dominikom Livakovićem. Hrvatski golman je dobro reagirao te je obranio njegov pokušaj. Dalićeve izabranike to nije omelo, već su nastavili pritiskati, a to je rezultiralo pogotkom u 43. minuti. Jedan od brojnih Sosinih ubačaja na prvoj stativi pronašao je Budimira, a visoki napadač

glavom je loptu spremio u prvi kut. Do kraja prvog dijela istaknuo se pokušaj Marcela Brozovića s 20-ak

Slavlje hrvatskih igrača nakon pobjede

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 29. studenoga 2023.

Thompsonovu plasman na Euro

Luka Modrić je kapetanski vodio Vatrene do pobjede

Dalić najavio odlazak nakon Eura Podsje�mo, poslije utakmice pro�v Armenije Dalić je najavio mogućnost da nakon Eura napus� reprezentaciju. “Bio sam u velikom pri�sku. Moja uloga izbornika nema cijenu. Hrvatsku ću vodi� u Njemačkoj sigurno, a što će bi� kasnije, vidjet ćemo. Možda je trenutak za neke mlađe. Istrpio sam

Izbornik Zlatko Dalić puno toga, a nakon Njemačke bit će sedam godina da sam tu”, rekao je Dalić.

nakon pobjede protiv Armenije. “Čestitke igračima na plasmanu na Euro, hvala navijačima na podršci. Teška utakmica, kakve su bile cijele kvali�ikacije. Bilo je teško, ali tako to kod nas uvijek ide. Hrvatska je ostvarila veliki cilj, a sve što se napravi više od plasmana na Euro je sjajno”, kazao je Dalić pa nastavio: “Bilo je teško, napeto. Imali smo prednost od jednog pogotka, a neće te drugi gol, pa se bojiš i strepiš, no idemo na Euro”. Dalić o ciljevima na Euru nije htio govoriti. “Pred nama je sedam mjeseci mira, rada i selekcije. Imali smo taj listopad koji je bio jako nezgodan, ali dobro nam je došao da se malo resetiramo i izađemo iz komforne zone. Idemo u Njemačku gdje nas čekaju deseci tisuća Hrvata. Ima dosta toga za popraviti.” Poput kapetana, izbornik također tvrdi da moraju popraviti dosta stvari. “Ima dosta stvari koje moramo popraviti, neke smo utakmice igrali u grču. Moramo napraviti kratku analizu, ali sedam mjeseci je pred nama. Igrači će imati priliku da se dokažu, ja nisam zamišljao ovakve kvali�ikacije da ćemo se boriti do kraja.” Za kraj bilo je riječi o strijelcu Anti Budimiru. “Ante je odradio fantastične dvije utakmice, sad ga je nagradilo, daje sve od sebe u svakom trenutku. Nakon Svjetskog sam prvenstva tražio mlađeg napadača, ali nitko nije pokazao više od njega. On je istrpio sve, nije galamio po novinama, iako je bio prozivan da nešto kaže negativno. Uspio je to istrpjeti i pokazao svoj karakter. Hvala mu na golu, on je dao sve za Hrvatsku”, zaključio je.

iju u odlučujućoj utakmici metara, kada je lopta prošla tik uz desnu vratnicu. Desetak minuta drugog poluvremena bilo je do-

voljno da Hrvatska stvori izglednu šansu. Kramarić je zaprijetio s 20-ak metara. Čančarević je odbio loptu u

noge Marija Pašalića, čiji je drugi udarac također zaustavio. Premda je susret u narednim minutama bio ispresijecan brojnim zamjenama obojice izbornika, Hrvatska je i dalje bila opasnija. Pokazalo se to i u 77. minuti. Kapetan Luka Modrić fantastično je prošao svojeg čuvara, ušao u kazneni prostor i odigrao oštru loptu na Budimira. Napadač Hrvatske nije došao do lopte jer su Armenci blokirali ubačaj i tako je usmjerili u vlastiti gol. Čančarević se, kao i u prvoj utakmici ovih reprezentacija, pokazao kao najbolji armenski igrač. Zaustavio je taj odbijeni pokušaj, a par trenutaka kasnije i Brozovićev pokušaj, ostavivši svoju momčad na samo jednom primljenom pogotku.

Ždrijeb skupina za Euro bit će održan u subotu 2. prosinca

eđu 24 reprezentacije koje će nastupiti na Europskom prvenstvu u Njemačkoj iduće godine bit će i Hrvatska. Zasad je poznat 21 sudionik, dok ćemo preostala tri doznati u drugoj polovici ožujka kada će se odigrati play-off turniri Lige nacija. No ždrijeb skupina za Euro bit će održan puno ranije, već u subotu 2. prosinca. Koncertna dvorana Elbphilharmonie bit će poprište plesa kuglica koji već sad s nestrpljenjem iščekujemo. Nakon posljednjeg kola kvali�ikacija jasno je da će Hrvatska kao drugoplasirana iz svoje kvali�ikacijske grupe ždrijeb dočekati u trećoj podskupini (jakosnoj skupini). Vatreni tako znaju da neće moći biti izvučeni u istu skupinu sa Škotskom, Slovenijom, Slovačkom, Češkom i Nizozemskom - reprezentacijama koje također čekaju ždrijeb iz trećeg šešira. Podsjećamo, Euro 2024. igra se u istom formatu kao i prethodna dva: 24 reprezentacije bit će raspoređene u šest skupina s po četiri. Iz svake skupine dalje će proći po dvije najbolje reprezentacije plus četiri najbolje trećeplasirane, nakon čega će utakmicama osmine �inala započeti nokaut-faza. Europsko nogometno prvenstvo igrat će se u Njemačkoj od 14. lipnja do 14. srpnja iduće godine.

Samim plasmanom na Europsko nogometno prvenstvo hrvatska reprezentacija je osvojila i 9.25 milijuna eura

agradni fond Euro 2024. je 331 milijun eura. Svaka od 24 zemlje sudionice 17. izdanja smotre najboljih reprezentacija “Starog kontinenta” samim plasmanom će zaraditi 9.25 milijuna eura. Pobjeda u skupini donosi dodatnih 1.5 milijuna eura i 750.000 eura za remi. Plasman u osminu �inala donosi dva milijuna eura, zatim 3.25 milijuna eura za ulazak u četvrt�inale, a pet milijuna eura za svaku zemlju koja dođe do polu�inala. Poraženi u �inalu utješit će se s još sedam milijuna eura, a 10 milijuna eura donosi pobjeda u �inalu. To znači da prvak može zaraditi do 34 milijuna eura tijekom Europskog prvenstva. Dodajmo kako je Italija za osvajanje europske krune na posljednjem EURO-u zaradila 34 milijuna eura, dok su europski doprvaci Englezi zaradili 30.2 milijuna eura.

Tko su mogući suparnici Hrvatske u Njemačkoj? Samo jedan propus�li Hrvatska će tako od 14. lipnja do 14. srpnja sljedeće godine po sedmi put nastupi� na Euru, nakon Engleske 1996., Portugala 2004., Austrije i Švicarske 2008., Polj-

ske i Ukrajine 2012., Francuske 2016., te onoga igranog diljem kon�nenta 2021. Jedini Euro kojega je propus�la bio je 2000. u Belgiji i Nizozemskoj.

Evo koliko je zarada plasmanom na Euro?

Novčane nagrade za EURO 2024. Plasman na EP - 9.25 milijuna eura Pobjeda u skupini - 1.5 milijuna eura Remi u skupini - 750.000 eura Osmina �inala - 2 milijuna eura Četvrt�inale - 3.25 milijuna eura Polu�inale - 5 milijuna eura Drugo mjesto - 7 milijuna eura Pobjednik - 10 milijuna eura

34 SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 29. studenoga 2023.

KARAKTER NE TRPI NEPRAVDU NA TERENU OCJENA ODUŠEVLJEN HRVATSKIM IGRAČEM

Kad Kramarić izgubi živce…

Fernandez je uporno tvrdio da je Krama posljednji dirao loptu, što je razbjesnilo ‘vatrenog’, morali su ih razdvajati

zljeda je konačno iza Andreja Kramarića, a kolektivno su odahnuli Hrvatska i Hoffenheim koji jako ovise o sjajnom golgeteru. Krama se u reprezentaciju vratio golom protiv Latvije pa je potom s ‘vatrenima’ osigurao plasman na Europsko prvenstvo koje će se sljedeće godine igrati upravo u Njemačkoj. U Hoffenheimu su jedva dočekali povratak najboljeg klupskog strijelca u povijesti pa je protiv Mainza (1-1) u 12. kolu Bundeslige prvi put nakon dva mjeseca zaigrao od prve minute i na terenu proveo svih 90 minuta. Bio je jedan od najopasnijih igrača domaće momčadi, razigravao je svoje suigrače i prijetio, ali nije uspio donijeti pobjedu. Za goste je zabio Richter, dok je Hoffenheimu bod donio Skov Olsen početkom drugog dijela. U današnje vrijeme fair-play se izgubio u sportu. Mnogi pokušavaju simuliranjem i prevarom izboriti prekršaj ili loptu za svoju momčad, a takav jedan po-

Andrej Kramarić

Jako je nedostajao… Dok su navijači i sportski anali�čari ranije često kri�zirali Kramarića kad je igrao za reprezentaciju, prigovarajući mu da je sebičan ili da se nedovoljno trudi, tek se sada vidjelo kada je bio ozlijeđen koliko je nedostajao Vatre-

nima. Može se čak reći kako su mnogi upravo ovih dana shva�li koliko je važan igrač hrvatske reprezentacije. S njim u napadu Hrvatska igra drukčije i puno je opasnija nego kad ga nema. To uostalom govore i rezulta�.

tez igrača Mainza je izbacio iz takta hrvatskog reprezentativca koji ne trpi nepravdu. Kramarić je u 25. minuti loptu primio na lijevoj strani šesnaesterca, pokušao je ubaciti u peterac, ali je Edimilson Fernandes izbio loptu u korner. No, on je uporno tvrdio da je Krama posljednji dirao loptu, što je razbjesnilo ‘vatrenog’. Unio se u lice Švi-

carcu, verbalno su se sukobili pa potom gurnuli jedan drugoga. Kako ne bi eskaliralo, u sve su se uključili ostali igrači i razdvojili ih, a sudac Aytekin je obojici pokazao žuti karton. Na kraju je i on potvrdio da je Kramarić bio u pravu dosudivši korner za Hoffenheim, no to nije bilo od presudne važnosti na ovom susretu.

Bjelica preuzeo Union Berlin Bivši trener Dinama i Osijeka tako će prvi put u karijeri voditi klub iz Bundeslige

akon neuspješne epizode u turskom Trabzonsporu, hrvatski stručnjak Nenad Bjelica dobio je novi posao. Preuzeo je Union Berlin, čije boje brani i hrvatski reprezentativac Josip Juranović. Bivši trener Dinama i Osijeka tako će prvi put u karijeri voditi klub iz Bundeslige, a postat će osmi hrvatski trener u prvoj njemačkoj ligi. Niko Kovač je trenutačno na klupi Wolfsburga, a vodio je i Eintracht iz Frankfurta i Bayern. Bjeličin novi klub prošle je godine priredio senzaciju

Nenad Bjelica i izborio direktan plasman u Ligu prvaka, ali je ove sezone daleko od te forme. Tako je Union na predzadnjem mjestu Bundeslige nakon 12 odigranih kola, a Bjelica ima zadatak izvaditi klub iz ponora. - Uspjeli smo privući isku-

snog trenera koji je uspješno radio u raznim zemljama. Ima jasnu ideju kako želi voditi našu momčad i kakav bi nogomet trebali igrati; povjeravamo mu zadatak. Nenadu Bjelici i cijeloj ekipi želim dobar početak zajedničkog rada.- rekao je Dirk Zingler, predsjednik Uniona. - Union je vrlo dobro vođen klub u jednoj od najboljih europskih liga. Moj posao je izvesti momčad iz teške faze i ponovno pokazati njihovu snagu. Veselim se ovom izazovu. Želim vidjeti dobro organiziran, aktivan i dominantan nogomet i igrače koji su spremni preuzeti odgovornost. Od sada ćemo zajedno raditi na tome - zaključio je Bjelica koji je sa sobom doveo pomoćnika Danijela Jumića.

Nemam više od nevjerojatnih riječi za njega. Kako se prilagodio, to je nevjerojatno, rekao je za Joška njegov trener Pep Guardiola

oško Gvardiol (21) u kolovozu je za 90 milijuna eura prešao iz RB Leipziga u Manchester City. Kod Pepa Guardiole je odmah postao prvotimac, a najčešće igra na poziciji lijevog beka. Ove sezone ima 13 odigranih utakmica u svim natje-

Joško Gvardiol u reprezenta�vnom dresu

Guardiola opet hvali Gvardiolu: „Toliko je važan igrač za nas“ canjima i 1091 minutu je proveo na terenu. Španjolski menadžer Cityja oduševljen je hrvatskim reprezentativcem. “Nemam više od nevjerojatnih riječi za njega. Kako se prilagodio, to je nevjerojatno. Možda nije lako na početku doći iz jedne lige u drugu, ali on je igrao na visokoj razini. Toliko je važan igrač za nas”, rekao je Guardiola pa spomenuo i Matea Kovačića (29): “Nevjerojatna osoba, kao i svi novi igrači koji su dosad ove sezone bili vrhunski.” Kovačić je u lipnju za 29 milijuna eura došao iz Chelseaja. Gvardiol se za britanske medije osvrnuo na cijelu dosadašnju karijeru. “Ovo je najbolja liga na svijetu i čast je biti ovdje, u najboljem klubu u ovom trenutku. Bio sam na posudbi u Hrvatskoj prije dolaska u Leipzig, bilo mi je 18 godina, pa sam ostao u Zagrebu sazrijevati. Leipzig mi je puno pomogao da postanem bolja osoba i bolji igrač i da budem spreman za sljedeću razinu, a to je Premier liga. Nisam ni s kim razgovarao od sadašnjih suigrača prije nego što sam došao u Manchester City. Mlad sam, imam samo 21 godinu, prije nego što sam došao, sumnjao sam je li pravi trenutak. Što god radim, vjerujem u sebe i mislim da je ovo pravi izbor.” Osvrnuo se i na djetinjstvo u kojem ga je pratila poznata umna mapa sa zacrtanim ciljem igranja u velikom klubu: “Još uvijek se prilagođavam, to je proces. Treba vremena,

nisam bio ovdje u predsezoni. Pokušavam naučiti što više mogu i biti spreman za svaku utakmicu i nadam se da ćemo u siječnju imati vremena poraditi na mom pozicioniranju na terenu. Na zidu u Zagrebu imam umnu mapu, kad idem kući, gledam je. Pratila me kroz mladost, pamtit ću je do kraja života. Razmišljam o tome da napravim mali muzej kod kuće. Svaka utakmica je novi izazov, pogotovo jer mi je ovo prva sezona u Cityju, veselim se svakoj utakmici. Puno je utakmica do kraja sezone, moramo ostati zdravi, naravno da trener pravi puno rotacija. Naravno da želim pobijediti u svakoj utakmici. U bivšem klubu su mi suigrači i prijatelji, bit će ih lijepo ponovno vidjeti, ali kad počne utakmica, želim pobijediti i zauzeti prvo mjesto u skupini.” Zatim je prokomentirao i suradnju s Pepom Guardiolom: “On je drugačiji. Najviše

mi se sviđa što pazi na svaki detalj, trudi se da svaki igrač bude najbolji u svakoj ulozi, na svakoj poziciji. Čast mi je učiti od njega i nadam se da ću postati bolji igrač.” Za kraj, osvrnuo se i na svoj nastup na Svjetskom prvenstvu u Kataru, gdje je s Hrvatskom osvojio broncu: “Bio je to sjajan trenutak prošle sezone, moje prvo Svjetsko prvenstvo, treće mjesto. Na kraju su govorili da sam najbolji stoper turnira, ali nije me bilo briga. Nisam se tome nadao, samo sam bio fokusiran na reprezentaciju i uspjeh ekipe. Igrao sam beka za Dinamo i Leipzig. Više mi se sviđa ta uloga, sviđaju mi se obje pozicije, ali nisu iste, pa je potrebno vrijeme da se promijeni način razmišljanja i prilagodi iz uloge stopera na bekovsku. Položaj u formaciji je drugačiji, puno je trčanja. Sviđa mi se, ali trebat će vremena da se prilagodim.”

Joško Gvardiol i Pep Guardiola

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 29. studenoga 2023.

NOGOMET ODIGRANO 16. KOLO HRVATSKE NOGOMETNE LIGE

Hajduk je nastavio uspješan niz pobijedivši Istru u Puli 2:0, a uspješna je bila i Rijeka na gostovanju kod Varaždina

ogometaši Dinama pobijedili su na maksimirskom stadionu Osijek 2-1 (1-0) u derbi utakmici 16. kola Hrvatske nogometne lige, a gol odluke postignut je u 90. minuti. Dinamo je poveo u 24. minuti kada je strijelac bio Marko Bulat. Osječani su izjednačili preko 17-godišnjeg Antona Matkovića u 76. minuti, ali još jednom ove sezone Dinamo je Osijek pobijedio u �inišu. U 90. minuti strijelac za 2-1 bio je Gabriel Vidović. Nogometaši Rijeke uspješno su obavili zahtjevno gostovanje kod Varaždina gdje su slavili s 2-0 (1-0). Prvi pogodak za Rijeku postigao je Emmanuel Banda u 13. minuti, dok je početkom drugog poluvremena, u 53. minuti, Luka Škaričić pogodio vlastitu mrežu za konačnih 2-0. Inače, Rijeka je na ovom gostovanju morala igrati bez dvojice svojih najboljih igrača, hrvatskih reprezentativaca Marka Pjace i Marca Pašalića. Slaven Belupo je kao gost svladao Lokomotivu na stadionu u Kranjčevićevoj ulici sa 3-1 (2-1). Uspješni za goste bili su Arber Hoxha (14), Benedikt Mioč (38) i Matej Šakota (90+2), dok je strijelac za domaće bio Marin Šotiček (24). Hajduk je pred rekordnih 8.606 gledatelja na Aldo Drosini u Puli pobijedio Istru

Modri su na Maksimiru bili bolji od dobrih Osječana

Dinamo pobijedio Osijek, gol odluke opet u 90. minuti ‘Jako bitna pobjeda’ Mislav Karoglan je još uvijek stopostotan u drugom mandatu na klupi Hajduka, šest utakmica, isto toliko pobjeda. - Prije svega čes�tke mom-

Mislav Karoglan

cima. Ovo nam je jako bitna pobjeda. Prvo poluvrijeme je bilo apsolutno naše i po mom mišljenju najbolje poluvrijeme od kako sam ovdje. Na početku drugog poluvremena Istra nam je uzela loptu, nismo imali posjed. Ulaskom Kalika smo se stabilizirali i zadnjih dvadeset minuta bili bolji i zasluženo pobijedili – rekao je Karoglan

Tablica Hajduk 16 12 0 4 Rijeka 15 9 4 2 Dinamo 14 8 3 3 Gorica 15 7 5 3 Osijek 16 6 4 6 Varaždin 15 3 8 4 Slaven Bel. 6 4 5 7 Lokomotiva 15 3 7 5 Istra 1961 16 3 5 8 Rudeš 16 0 3 13

21-9 36 28-12 31 28-14 27 18-9 26 31-25 22 18-20 17 17-28 17 18-18 16 16-31 14 7-36 3

1961 sa 2-0 upisavši prvu pobjedu u posljednjih pet međusobnih susreta. Bila je to čvrsta utakmica, u prvom poluvremenu i s mnogo nervoze i incidenata, a na koncu su presudili golovi Emira Sahitija (16) i Marka Livaje (90-11m). Tri i pol mjeseca nakon što je dobio otkaz u Puli, Mislav Karoglan je na Aldo Drosinu stigao kao trener Hajduka. U posljednjem susretu Gorica je bez većih problema pobijedila “fenjeraša” Rudeš sa 3-0. Turopoljci su posao obavili u prvom poluvremenu postigavši sva tri gola, a strijelci su bili Nikola Vujnović (16) i Nizozemac Sven Blummel (36, 45+3). Momčad koju vodi Dinko Jeličić se ovom pobjedom učvrstila na četvrtoj poziciji sa samo bodom zaostatka za trećeplasiranim Dinamom.

Vidović zabio pogodak pa bahato odbrusio Kritike? Ne zamaram se, gledam sebe. Evo im sad, pa neka pišu – rekao je nakon utakmice s Osijekom

rometnuo se Gabriel Vidović u junaka Dinamove 2:1 pobjede protiv Osijeka, pogotkom u 90. minuti razgalio je navijače Plavih. Nakon dvomjesečne golgeterske suše, praćene i lošijim igrama, Vidović je naznačio «buđenje» i vidjet ćemo hoće li u tom ritmu nastaviti i u prosincu. Uz veliku je medijsku pompu Vidović došao ovoga ljeta iz Bayerna na posudbu, uz opciju otkupa ugovora na kraju sezone. I početak je bio kao iz snova, na prve je dvije utakmice (Slaven Belupo, Rudeš) bio strijelac, protiv Rudeša je dodao i dvije asistencije. I onda je - “nestao”... Na dolazećih deset klup-

Gabriel Vidović skih utakmica u svim natjecanjima igrao je ispod željene razine, kao i na tri dvoboja u majici mlade hrvatske reprezentacije. I to nije bilo

neočekivano, oscilacije su posve normalne za 19-godišnjaka, posebno znamo li da ne igra na svojoj prirodnoj poziciji. Jer Vidović de�initiv-

no nije krilo, najbolje se osjeća kao ofenzivni veznjak, kad često ima loptu u nogama. Ali ima taj peh da je to mjesto u Dinamu rezervirano za Baturinu, koji je za klasu bolji i talentiraniji igrač. Međutim, nakon odličnoga starta, neki su neutemeljeno već nudili teze o “spektakularnom pojačanju”, te da “Dinamo mora odmah otkupiti njegov ugovor”. U današnjem euforičnom i senzacionalističkom dobu “klikova”, nadareni igrači postaju medijske zvijezde (istina, za kratkotrajnu upotrebu) već nakon jednoga ili dva postignuta gola, takvu sudbinu, eto, nije izbjegao ni Vidović. Nakon pogotka Osijeku, pokazao je da se još uvijek ne zna nositi s tim teretom... - Kritike? Ne zamaram se, gledam sebe. Evo im sad, pa neka pišu - bahato je odbrusio Vidović u mikrofon, opijen odlučujućim pogotkom.

Mislav Oršić

Oršić se dobro oporavlja M

islav Oršić dobro se oporavlja od ozljede križnog ligamenta koljena i živi u nadi da će zaigrati za Vatrene na Euru u Njemačkoj. - Teška je ozljeda i dug oporavak, ali sve ide odlično. Počeo sam lagano trenirati i na terenu, sad mi je puno lakše to podnijeti jer imam osjećaj da sam se vratio nogometu i lopti. Nije više samo teretana, pumpanje mišića i terapije... Sve ide svojim tijekom – kazao je Or-

šić koji je cijelu 2023. godinu po pitanju reprezentacije bio gledatelj. - Teško mi je gledati nogomet jer zapitam se gdje sam ja, a gdje su drugi. Pratio sam sve, naša reprezentacija je uvijek bila najbolja kad je bilo najpotrebnije, tako je zaključila i ove kvali�ikacije. U prošlim kvali�ikacijama za Katar također smo odlučivali sve u zadnjoj utakmici i izborili Rusiju, jednako je bilo i sada. Bio sam siguran da ćemo uspjeti.

36 OGLASI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 29. studenog 2023.

Adria International Travel RENT A CAR Zagreb, Split, Sarajevo

EURO LEASE

Suite 2, 17 Izett St Prahran VIC 3161 Citroen, Peugeot, Renault

Tel: 03 9650 0804 adriatravel@adriatravel.com.au www.adriatravel.com.au

ZA DRVENA KROVIŠTA I SVE VRSTE OSTALOG GRAĐEVINSKOG MATERIJALA OBRATITE SE MICHAELU I TOMISLAVU RADOŠU

S O R B S O & TR D A R USS VO

UST

DIŠ

IMA

GO UGO

K JE IS

133-137 McINTYRE ROAD SUNSHINE, 3020

Tel: (03) 9311 2333 Fax: (03) 9311 3666 E-mail: radosbro@gmail.com