The Croatian Herald 25th October 2023 by hrvatskivjesnik_croatianherald

Hrvatski

OGLASI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 25. listopada 2023.

VJESNIK

DRUŽENJE, AHDU U odličnoj atmosferi su proslavili pet rođendana, upriličili književni susret

BERESFIELD Prezentacijska večer NK Newcastle Croatije za kraj ove sezone

Str.12, 13

FESTIVAL U GEELONGU

Str.9

Str.24

lanovi Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva “Lado” - Geelong svojim su se koreogra�ijama predstavili na upravo održanom ve-

Str. 23

Novi naraštaj hrvatskih vođa

Str. 6,7

Tradicionalna Potresna svjedočanstva 'Slavonska večer' o Bleiburškoj tragediji za pamćenje

Posljednje je poglavlje, po autoru, najvažnije, a nosi naslov Pomirba, oprost i mir

državnom parlamentu Novog Južnog Walesa predstavljena je 11. listopada nedavno objavljena knjiga vlč. Zvonimira Gavra-

PRIZNANJE

novića – “Bleiburg: Massacre of the Croatian People 1945”. Govor na predstavljanju ove knjige održala je Ana Sentic, zamjenica ravnatelja Srednje škole Cabramatta u Sydneyju. "Bleiburški marševi utjecali su na brojne obitelji, uključujući i moju", kazala je. Str. 3

Slunj proglašen najboljim turističkim selom na svijetu!

Str. 35

Str. 3

likom, tradicionalnom događaju u zajednici Geelonga – četverodnevnom festivalu “Royal Geelong Show 2023”. Na pozornici su u nedjelju, 22. listopada, nastupili i članovi juniorske i srednje grupe HKUD-a "Lado" iz Geelonga, na ponos čitave naše hrvatske zajednice.

PREDSTAVLJENA KNJIGA

NOGOMET, HNL Neočekivani porazi Dinama i Hajduka, Leki uručen otkaz

SYDNEY SVEČANA ATMOSFERA U AHK-U 'BRAĆA RADIĆ'

Folkloraši 'Lada' na ponos naše zajednice Bilo je lijepo gledati kako s ljubavlju predstavljaju hrvatsku tradiciju

1 AUD = 0,6519 € 1 USD = 0,0617 €

Gosti su dočekivani u „moru tamburaša“ koji su svirali svima omiljene pjesme

Ispunjenom dvoranom, koja je u sebi nosila ozračje Slavonije, vladala je svečana atmosfera koju su obogatili izvrsni folkloraši HFG-a „Braća Radić“, HFG-a „Brisbane“ i HFA „Sydney“. Ljepota bogatih narodnih nošnji, izvanredni tamburaši i glazbenici, a onda i nastupi svih folkloraša ovu su večer pretvorili u jedno od onih posebnih događanja koje će se Str. 14 još dugo pamtiti.

Steve Ravić’s Exclusive Interview for the Croatian Herald with Moir Deeming

Natjecanju pod nazivom „Croatian Youth STEMM Challenge” ima za cilj nadahnuti mlade u dobi od 14 do 21 godinu da se osposobe za buduće vođe u razvoju i očuvanju hrvatskog naslijeđa u Australiji povezujući ih s uspješnim hrvatskim znanstvenicima koji rade ovdje ili u domovini. Najprije su se družili preko interneta, a onda su se našli s uglednim mentorima…

KOLUMNA Str. 27

Piše: Zvonimir Hodak

Smoje i spomenik: Znate li za priču s taksistom i što je rekao kad je skinuta petokraka s Hajdukova grba?

2 VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 25. listopada 2023.

SJEĆANJE VJEČNA USPOMENA NA SVE NAŠE DOMOLJUBE

U 45 godina vladavine komunističkog režima u inozemstvu je ubijeno više od 70 Hrvata, od kojih polovica u SR Njemačkoj

U Dani kruha i plodova zemlje Plodovi slavonske ravnice

askošne boje jeseni, ukusni plodovi slavonske ravnice te pjesma i ples obilježili su u petak veliku proslavu Dana Poljoprivredne i veterinarske škole Osijek, a ujedno i Dana kruha i plodova zemlje. Proslava je toga dana bila Slavonija u malom, za što su se pobrinule marljive ruke učenika, roditelja i djelatnika škole, koji su plodove zemlje i tradiciju slavonskog podneblja predstavili na raskošnim stolovima, koji su obilovali poznatim slavonskim specijalitetima, poput sira, slanine, kulena, pogačica, ki�lica, kolača svih vrsta itd., te pjesmom i plesom, baš kako i dolikuje Slavoniji. Jesen u srcu Slavonije bio je službeni naziv priredbe na kojoj je nastupilo i Kulturno-umjetničko društvo “Franjo Ebling” iz mjesta Sveti Đurađ kod Donjeg Miholjca. Kako tu školu pohađaju i

učenici pripadnici mađarske nacionalne manjine, mogli smo uživati u uistinu dojmljivim tradicionalnim mađarskim plesovima iz Bukovine. Čest gromoglasan pljesak publike govorio je više od riječi, bio je to događaj osmišljen i organiziran na način koji nikoga nije ostavio ravnodušnim. Nije ni mogao, jer kada se nešto čini široka srca i ruke, atmosfera ne može biti drukčija nego topla, srdačna, vesela, na trenutke i euforična. A sve zahvaljujući nevjerojatnoj sinergiji nastavnika i učenika, kao i njihovih roditelja, koji su u petak mogli biti ponosni na svoju djecu, baš kao i ravnatelj Ivan Aničić na svoje učenike i nastavnike. „Svatko je od profesora i učenika donio nešto, od ki�lica i gužvara do suhomesnatih proizvoda, naših tradicionalnih slavonskih proizvoda“, pohvalio ih je.

Stuttgartu je u subotu otkrivena spomen-ploča u počast žrtvama ubojstva koja je počinila tajna služba bivše Jugoslavije, a otkrivanju ploče je uz brojne uzvanike sudjelovao i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved. „Neka ova spomen-ploča bude vječna uspomena na sve naše domoljube čiji san

Spomen-ploča žrtvama Udbe u Stuttgartu mi danas živimo u slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj, ali i trajna opomena svima nama i budućim generacijama Hrvata - da nikada ne zaboravimo naše žrtve i nikada ne dopustimo da se takav zločin nad Hrvatima ponovi!“ poručio je ministar branitelja i potpredsjednik hrvatske vlade Tomo Medved. On je tom prilikom zahvalio Hrvatskoj kulturnoj zajednici na inicijativi te Generalnom konzulatu u Stuttgartu na postavljanju “ovog trajnog znamena kojim se odaje počast hrvatskim domoljubima, žrtvama jugoslavenske tajne

Svjetski dan kravate

vjetski dan kravate obilježen je u četvrtak u Domu kulture u Mrkoplju, u Gorskom kotaru. Svjetski dan kravate obilježen je uz pjesme, recitacije, izložbu te modnu reviju. Na izložbi bilo više od 400 kravata iz svih dijelova Hrvatske. „Cilj je bio ukazati na važnost kravate – hrvatskog proizvoda, kako kroz povijest, tako i u današnje doba, a naši najmlađi stanovnici – iz osnovne škole u Mrkoplju te

Hrvatski

VJESNIK ABN: 85-006-217-232 69a Hodgkinson Street, Clifton Hill, VIC 3068 Tel:(03) 9481 8068 Fax: (03) 9482 2830 E-mail: croatianherald@netspace.net.au Poštanski pretinac (Postal Address): PO Box 109, Clifton Hill, VIC 3068

iz vrtića Pahuljica – pokazali su nam kako se to kravata nosi, svatko na svoj način“, rekla je Goranka Tuhtan, voditeljica Turističkog informativnog centra. Dodala je da su u programu sudjelovale i n Vunarice Gorskog kotara iz Mrkoplja koje su pomogle s »out�itom«, a Mješoviti pjevački zbor Gimpl i Vokalna skupina VitaNeo iz Ravne Gore potrudili su se da svi, a posebice djeca, ostanu u odličnom raspoloženju.

službe”. „Ovaj današnji simboličan čin važan je korak ka suočavanju s prošlošću, sa zločinima totalitarnog jugoslavenskog komunističkog režima. To je naš ljudski i nacionalni dug prema našim žrtvama, koje zavrjeđuju povijesno sjećanje i priznanje,

Brojni Hrva� došli su pred Generalni konzulat

Osnovnoj školi Petra Kanavelića iz Korčule, u organizaciji koordinatorice projektnog tima Maje Farac, učenika i učiteljica drugih razreda te Europe Direct centra Korčula, interaktivnim kvizom znanja je prvi put obilježen Erasmus tjedan. Prigodna godišnja manifestacija Erasmus Days održava se diljem Hrvatske i svijeta kako bi se javnosti predstavili rezultati i važnost jednog od najuspješnijih programa

Europske unije, Erasmus + programa za potporu obrazovanju, osposobljavanju, mladima i sportu. Tamo je ovog tjedna bilo i više nego zabavno, suradnja škole i Europe Direct centra kojim se Korčula može pohvaliti kao jedini otok u Hrvatskoj razveselila je i educirala one najmlađe, vesele i razigrane drugaše. Prigodne poklone je na veliku dječju radost osigurala Katarina Slejko, voditeljica Europe Direct centra.

Djeca su uživala u kvizu znanja

Utemeljen 1983. IZDAVAČ (Publisher): Croatian Community Association Ltd

KOLUMNISTI (Columnists):

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK (CEO Editor-in-Chief): Zoran Juraj SABLJAK

Željko DOGAN Anto MARINČIĆ Josip JURČEVIĆ

UREDNIŠTVO(Editorial staﬀ): Suzana FANTOV Andrej BUTKOVIĆ Josip HERCOG

poput ove spomen-ploče, kojim otimamo od zaborava naše domoljube“, istaknuo je ministar Medved. Ploča je postavljena na zgradi Generalnog konzulata RH u Stuttgartu, a svečanosti otkrivanja su prisustvovali i veleposlanik RH u Njemačkoj

Interaktivni kviz u školi

Prigodna proslava s kravatama

Otkrivanju spomen ploče nazočio je i ministar Medved

ZAGREBAČKO UREDNIŠTVO GLAVNI UREDNIK Marko BARIŠIĆ GRAFIČKA UREDNICA Ljubica RADOŠEVIĆ

UREDNIŠTVO Jasmina PAVLIĆ Božo ČUBELIĆ FOTOREPORTER (Photgrapher): Steve STAREK MARKETING I PRETPLATA (Advertising & Subscription): Tel: (03) 9481 8068 E-mail: croatianherald@netspace.net.au

Gordan Bakota, kao i generalni konzul u Stuttgartu Ivan Sablić. U 45 godina vladavine komunističkog režima u inozemstvu je ubijeno više od 70 Hrvata, od kojih polovica u SR Njemačkoj. U Njemačkoj je proteklih godina vođeno nekoliko sudskih procesa bivšim pripadnicima i suradnicima jugoslavenske tajne službe, među ostalima i bivšim čelnicima Udbe Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču, koji su osuđeni zbog sudjelovanja u ubojstvu g emigranta Stjepana Đurekovića.

Nevjerojatna nesreća u Zagrebu

Automobilom u trgovinu

edan je automobil u petak poslije podne doslovce uletio u trgovinu „Naš dom’ u Ilici u Zagrebu. Pritom je ozlijeđena jedna biciklistica, a još dvije osobe zatražile su liječničku pomoć. Očevici rekli da je udarac jako odjeknuo, čulo se kao da je pala bomba. „Lomljenje stakla, padanje lima i zaista su se svi uplašili, govore. Vozač se dok se vozio, uspio najprije zabiti u izlog, ali i produžiti dalje u

DISTRIBUCIJA (Distribution):

VIC: All Day Distribution Tel: 03 9482 1145 Australia Wide Wrap Away Distribution Tel: 02 9550 1622 TISAK (Printed by): Streamline Press (03) 9417 2766

radnju. Sreća da nije pokupio prolaznike ili kupce u trgovini. Odmah su mu priskočili ljudi iz obližnjih dućana kako bi mu pomogli. Automobil je bio zatvoren i trajalo je neko vrijeme dok su ga uspjeli izvaditi iz automobila, ali ubrzo su došli hitna pomoć, policija i vatrogasci. Zanimljivo je da vozač prilikom prolaska u trgovinu nije oštetio niti jedan stupić na nogostupu, nego je prošao točno između njih.

CIJENA PRIMJERKA (Recommended Retail Price): ALL STATES - $5.00 (inc. GST) GODIŠNJA PRETPLATA (Annual Subscription): $270

VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 25. listopada 2023.

PRIZNANJE SVJETSKA TURISTIČKA ORGANIZACIJA UJEDINJENIH NARODA

Slunj proglašen najboljim turističkim selom na svijetu!

Ovo prestižno priznanje dobio je u iznimno jakoj konkurenciji od 260 prijava iz čak 60 zemalja iz čitavoga svijeta.

a Glavnoj skupštini Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih naroda, UNWTO, u uzbekistanskom gradu Samarkandu Slunj, grad u Karlovačkoj županiji, proglašen je - najboljim turističkim selom na svijetu! Odluka UNWTO-a je donijeta nakon opsežnog ocjenjivanja kroz devet vrlo detaljno razrađenih kriterija; kulturni i prirodni resursi, promicanje i očuvanje kulturnih dobara, gospodarska održivost, upravljanje, okolišna održivost, društvena održivost, infrastruktura i povezanost, turistički potencijal i razvoj te zdravlje i sigurnost! Unatoč tome što Slunj ima status grada, važno je napomenuti da su se na natječaj mogli prijaviti svi gradovi s manje od 15.000 stanovnika, a ove je godine Slunj ovo prestižno priznanje dobio u iznimno jakoj konkurenciji od 260 prijava iz čak 60 zemalja iz čitavoga svijeta.

Slunj izgleda kao mjesto iz bajke

Predstavnici Slunja na dodjeli nagrade u Samarkandu Slunj, sa svojim Rastokama i mlinicama, Koranom i Slunjčicom, s prekrasnom i očuvanom prirodnom i povi-

Rastoke – prekrasno očuvana priroda i povijesna baš�na Velebit treba doživjeti i osjetiti jer je to raj i bez premca najljepša planina na svijetu, govori Čanić

Imoćani u nevjerici, što je ovo? Zgrada na rubu Modrog jezera Jedan od investitora je doktor Darko Oreč, gradonačelnik traži građevinsku inspekciju

grada koja je u samo nekoliko tjedana izrasla u blizini ruba zaštićenog Modrog jezera, (u)zbunila je Imoćane. Premda je građevinska dozvola uredno dobivena, u trenutku gradnje ona još uvijek nije bila pravomoćna. A i sam gradonačelnik Imotskog, Ivan Budalić, u javnost je izašao s tvrdnjom “kako se sporna građevina ne uklapa u Prostorni plan, a da je investitor dužan iščitati i prilagoditi se aktima kako bi mogao zatražiti potrebne dozvole”. Višestambeni objekt nalazi se unutar granica Geoparka Biokovo-Imotska jezera, koji

jesnom baštinom, sa mnoštvom zanimljivih sadržaja i događanja, ove je godine pobijedio svjetsku konku-

je nedavno dobio i zeleno svjetlo od UNESCO-a i time postao svjetska atrakcija “s papirima”. Novinari su pitali jednog od investitora, doktora Darka Oreča, „Objekt ima sve potrebne dozvole što znači i pravomoćnu građevinsku dozvolu. Moj jedini krimen je što sam vlastitim novcem u partnerstvu sa svoja dva prijatelja investitora htio u Imotskom realizirati ovu investiciju, a dočekao me javni linč. Ono što se dogodilo je scenarij kojim sam bio šokiran“, rekao je. Gradonačelnik Budalić, prema pisanju lokalnih medija, stava je kako su propusti evidentni te kako nadležne službe moraju odraditi svoj posao, a i da je slučaj oko zgrade upućen na postupanje građevinskoj inspekciji.

renciju! Priznanje su, kažu u Gradu Slunju, prepoznali kao izuzetno značajno za grad jer pruža globalnu vidljivost i priliku za daljnji razvoj. Nagradu su u Uzbekistanu primili direktorica Turističke zajednice grada Slunja Jasmina Mrkonja i direktor Regionalne turističke zajednice Karlovačke županije Željko Fanjak. Velika je čast i zadovoljstvo biti u društvu ponajboljih destinacija na svijetu. Sudjelovanje na Generalnoj skupštini UNWTO-a i primanje priznanja za najbolje turističkoj selo na svijetu velika je

stvar za Karlovačku županiju, a posebno za naš Slunj koji je savršeno odradio prijavu. Gradonačelnica Slunja Mirjana Puškarić ističe kako je nagrada rezultat upornog rada i ulaganja. „U posljednja tri desetljeća zajedno smo radili i ponovno gradili naš prekrasni grad koji je ratom bio devastiran. Svaki dan truda, rada, upornosti i želje da stvorimo grad kakav imamo danas, očituje se u ovom priznanju. Prepoznati smo kao malo turističko naselje koje kontinuirano radi na razvoju i ulaže u sve segmente društva, kako bi bili primjer izvrsnosti održivog i društveno odgovornog poslovanja. Izuzetno sam ponosna jer smo zajedničkim snagama dobili priznanje svjetske razine da smo na dobrom putu!“, istaknula je gradonačelnica Puškarić. „Divna vijest! Od srca če-

omislav Čanić je najstariji aktivni lički planinar. Ima samo 84 godine. Uz to je i književnik, novinar i pasionirani igrač šaha. Tomislav je bio na svim važnijim vrhovima Europe, na Kilimandžaru u Africi, na vrhu Aconcagua u Južnoj Americi, na nekim vrhovima Himalaje… Naš sugovornik je bio na Mont Blancu, u Grčkoj na Olimpu, na Triglavu najmanje 20-ak puta. Napominje notornu činjenicu po kojoj bi ponovno izdvojio najljepšu planinu na kojoj je bio.

Slovenija uvela granične kontrole

Tomislav Čanić, 84-godišnji lički planinar

‘Raju bih promijenio ime u - Velebit’

Nikada se neću umoriti svijetu kazivati istinu: Velebit treba doživjeti i osjetiti jer je to raj i bez premca najljepša planina na svijetu. Argumenata za ovu tvrdnju ima bezbroj. Što sam se dulje bavio planinarenjem više sam bio svjestan njegove ljepote i po sebnosti, veli Čanić. Ovih dana izdaje novu knjigu. Promijenio joj je naslov pa se neće zvati »Od Čanić gaja do Himalaja«, kako je prvotno bio zamislio, nego »Od velebitskog raja

stitam svim turističkim djelatnicima, svakom kuharu, konobaru, iznajmljivaču i turističkom vodiču. Čestitam i svim građanima Slunja, jer destinacija su ljudi, a Slunjani su poznati po svojoj gostoljubivosti“, rekla je županica Martina Furdek Hajdin. Inače, Slunj je sa svoja 4.224 stanovnika sve češće odredište kako turista, tako i došljaka iz drugih dijelova Hrvatske, ali i inozemstva koji slunjski kraj biraju za život. Među njima je i kenijsko-nizozemska obitelj, ali i Dubrovčanka Ivona Ercegović, koja je u Donjem Nikšiću napravila mali turistički resort s drvenim kućicama u krošnjama drveća. Što se turista, pak, tiče, Slunj ih je u ovoj godini ugostio 43.000, a ostvarili su 80.000 noćenja, Turisti su, pri tom, bili 22 posto brojniji nego lani u istom razdoblju.

do Himalaja«. Govori kako su mnogi razvikani vrhovi u Europi komercijalizirani, imaju previše posjetitelja pa se planinari nerijetko naguravaju na tim vrhovima, a toga na Velebitu nema. „Opet ću vam reći i nikada se neću umoriti: Velebit je bez premca ipak najljepša planina na svijetu. Njegova geologija, reljef, �lora i fauna, sve se to ne može uspoređivati s ostatkom svijeta. Lijepih i posebnih planina ima mnogo, ali Velebit…,

zaključuje najstariji aktivni lički planinar. Tijekom svojega dugoga planinarskog staža bio je organizator i sudionik gradnje triju planinarskih kuća, pokrenuo je komemorativni slet »Putem Lovinačkog zbjega«, bio je predsjednik Planinarskog društva »Željezničar« iz Gospića, a danas je član njihovog Upravnog vijeća. Iskreno mu želimo da u nekom planinarskom pohodu proslavi svojih prvih 100 godina života.

bog terorističkih prijetnji i migranata u Europi se ponovno vraćaju granične kontrole. Najprije je to napravila Francuska, zatim Belgija, a prije nekoliko dana je i Italija odlučila uvesti kontrole prema Sloveniji i Austriji. Nakon toga je i Slovenija uvela kontrole na granici s Hrvatskom i Mađarskom. Tijekom ovih nekoliko dana, kažu, onemogućila je ulazak u Sloveniju za 20 osoba. Nije riječ o kontrolama svih vozila i putnika, nego samo onih koji su im sumnjivi. Promet se za sada odvija nesmetano i ljudi s obje strane granice za sada ne osjećaju nikakve posljedice tih kontrola. Ta mjera koja je uvedena u subotu na deset dana, vjerojatno će se produljiti na dodatna dva mjeseca. “Sukob na Bliskom istoku je nepredvidiv, ne znamo kako će se razvijati. I zbog toga smo još oprezniji. Vjerujem da su te mjere ispravne, a prije svega proporcionalne”, poručili su iz Ljubljane. U narednim danima očekuje intenzivnu međunarodnu suradnju na tom polju.

4 AKTUALNO

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 25. listopada 2023.

NAVIJAČI PREDSJEDNIK RH BEZ RUKAVICA

Istraga je pokazala da na dvama noževima koji su pronađeni u blizini sukoba nije pronađen DNK hrvatskih državljana

redsjednik Republike Zoran Milanović rekao je u subotu kako slučaj uhićenih Dinamovih navijača koji su već dva mjeseca u grčkim zatvorima zbog sudjelovanja u navijačkim neredima baca novo svjetlo na europsku pravnu suradnju i suradnju u provedbi uhidbenih naloga. “Ovaj događaj baca jedno novo, edukativno svjetlo na međunarodnu europsku pravnu suradnju i suradnju u provedbi uhidbenih naloga. Ovakvu situaciju do sad nismo imali i iz nje svi možemo nešto naučiti”, rekao je Milanović. Primjerice, dodao je, da se pod pritiskom domaće javnosti i domaće političke agende nekih ljudi i očekivanja domaće populacije, na primjer u Grčkoj, može dogoditi ovakva

Zoran Milanović

Opet napao Grčku H zbog Boysa. Šarlatani! situacija. “Odu ljudi na utakmicu, idu se potući, netko umre. Dolje je te navijače netko naoružao, to je huliganska internacionala, oni surađuju međusobno. Nažalost, čovjek je umro, ali sve ovo se moglo riješiti u tjedan dana da se htjelo”, ocijenio je predsjednik. Istraga je pokazala da na dvama noževima koji su pronađeni u blizini sukoba nije

pronađen DNK hrvatskih državljana. “To je perverzija i pervertirani pristup, primjena ratnog prava na nekakvu grupu izgrednika, baraba koji su otišli dolje i Grcima je trebalo dva mjeseca da usporede njihove otiske prstiju koje su izuzeli odmah, prilikom fotogra�iranja u policijskim stanicama, s otiscima prstiju na nožu. Dva mjeseca im treba za to. Šarlatanski”, rekao je Milanović.

Nije u pitanje došao projekt nego je došlo do pomaka roka za preuzimanje otpada iz NE Krško

remijer Andrej Plenković izjavio je kako se radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško neće odlagati u bivšoj vojarni Čerkezovac na Trgovskj gori, na samoj granici s BiH, do 2028. godine. Do tada će biti na snazi postojeći sustav, “čime na neki način relaksiramo ovu temu u javnosti BiH”, rekao je. “Relaksacija” teme, međutim, nije ništa drugo nego novo probijanje roka za izgradnju Centra za odlaganje radioaktivnog otpada, točnije roka za preuzimanje otpada iz NE Krško, te nema govora da bi se od tog projekta odustalo,

Vojarna na Trgovskoj gori kod Dvora na Uni potvrđeno nam je u Fondu za �inanciranje razgradnje NEK-a, koji rukovodi projektom izgradnje budućega centra, u koji je do sada uloženo čak 6,1 milijun eura. - Nakon što je lokacija razminirana i nakon što su dovršeni svi istražni radovi, projekt uspostave Centra je trenutno u fazi ishođenja lokacijske dozvole. U tu svrhu izrađuje se sva potrebna dokumentacija, a u tijeku je izrada idejnog pro-

jekta, prve verzije sigurnosnih analiza te studije utjecaja na okoliš. Planirano je da se navedena dokumentacija završi u 2024. godini, nakon čega će se krenuti s javnom raspravom i ishođenjem lokacijske dozvole - rekli su u Fondu. Navode kako nije došlo do prolongacije otvorenja Centra, već samo do pomaka roka za preuzimanje otpada iz NE Krško, te da nikako u pitanje nije došla realizacija projekta.

Policija privela stranu državljanku Imala je list papira na kojem je dvojezično bila napisana molba za podršku nepostojeće udruge

olicija je u petak privela jednu državljanku Rumunjske u svoje službene prostorije nakon što je zatečena kako prosi ispred jednog trgovačkog centra u Bjelovaru. Kako su izvijestili iz Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske, policajci su je zatekli kako na ulazu u trgovački centar drži list papira na kojem je dvojezično bila napisana molba za podršku nepostojeće udruge. Od prolaznika je tražila milostinju u vidu novca na

Hrvatska i Austrija žele EU sredstvima

Plenković je u Beču istaknuo da Hrvatska povećava kapacitet terminala u Omišlju s 2.9 na 6.1 milijardu prostornih metala plina, što je “dvostruko više” od hrvatskih potreba

Odgoda skladištenja nuklearnog otpada P

ENERGENTI KREĆE SE U DODATNU DIVERZI

ime nepostojeće udruge, naveli su iz policije. Istaknuli su kako joj je u policiji uručen prekršajni nalog zbog počinjenja prekršaja iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Inače, kazna za prosjačenje na javnom mjestu kreće se od 20 do 100

eura. Uz prekršajni nalog, policija je Rumunjki izrekla i mjeru opreza udaljenja s područja tog grada. Prema slovu zakona, mjeru je moguće izreći u trajanju od 30 dana do 6 mjeseci. Prijašnjih godina u Hrvatskoj je bilo puno onih koji prose uglavnom ispred trgovačkih centara ili na okretištima tramvaja i autobusa. Sada im policija prilazi kako bi vidjela o čemu se radi. Oni koji su u potrebi upućuju se na javne kuhinje i socijalne ustanove kako bi mogle ostvariti pomoć koja im je potrebna. Oni pak koji računaju na prevaru kažnjavaju se novčano te izgonom iz grada odnosno zemlje.

rvatski, austrijski, slovenski i bavarski premijeri poslali su pismo Europskoj komisiji o namjeri izgradnje plinovoda od LNG terminala (za ukapljeni plin) na Krku do Bavarske europskim sredstvima, a koji bi u budućnosti mogao prevoziti i vodik, rekao je u petak u Beču premijer Andrej Plenković. “Austrija i Hrvatska su važni partneri na području energetike”, rekao je austrijski kancelar Karl Nehammer na konferenciji za medije nakon susreta s Plenkovićem koji je u službenom posjetu Beču. “LNG terminal na Krku je vrlo važno pitanje za Austriju, a dvije zemlje surađuju na postizanju neovisnosti o ruskom plinu”, rekao je Nehammer. “Danas su austrijska skladišta na 97 posto popunjenosti, što Beč nije mogao ni sanjati prošle godine te su otkriveni i drugi kapaciteti za opskrbu”, nastavio je austrijski kancelar. Austriji, kao zemlji bez mora, iznimno je važna infrastruktura kako bi uopće dobivala plin, a Nehammer je u tom kontekstu izdvojio hrvatski terminal te “dobru inicijativu” da se on plinovodom poveže sa Slovenijom, Austrijom i Bavarskom. Austrijski predsjednik vlade krajem prošle godine posjetio je Omišalj. Plenković je objavio kako su tri države i njemačka savezna pokrajina poslali pismo predsjednici Europske ko-

U Austriji živi oko 50 tisuća gradišćanskih Hrvata koji su, kaže hrvatski premijer, zadovoljni svojim statusom, a tu je i između 100 i 130 tisuća hrvatskih državljana koji borave u Austriji

‘Uloga Hrvata izvan Hrvatske je važna’ Plenković se u petak navečer u Beču sastao i s gradišćanskim Hrva�ma. “Vi ste ta ključna spona i poveznica između dvije zemlje, svojim marljivim radom, doprinosom i zalaganjem te u konačnici čes�m razmjenama s Hrvatskom”, rekao je Plenković, obra�vši su mnoštvu okupljenih Hrvata. Napomenuo je kako je Hrvatska danas “u situaciji kao i brojne druge europske zemlje koje prolaze kroz niz globalnih kriza. “U �m zahtjevnim okolnos�ma nastojali smo vodi� računa o najvažnijoj zadaći koju ima država, a to je očuva� socijalnu koheziju hrvatskog društva. To znači da kroz krizu prođemo svi zajedno sa što manje šteta i što manje teških udaraca”, istaknuo je.

Istakao je kako je Hrvatska od vremena prije korone do danas pos�gla realan rast gospodarstva od 13 posto, što je izrazito visoki rast i među razvijenim zemljama. Potom je pobrojao i velike strateške ciljeve, koje je Hrvatska paralelno uspjela ostvari�, kao članstvo u Schengenu, eurozoni itd., te pritom i izgradi� kapitalne infrastrukturne projekte poput Pelješkog mosta i drugih. Napomenuo je kako Hrvatska nikada nije imala više sredstava iz europskih fondova, 25 milijardi eura za ovo desetljeće, na razini zemalja srednje Europe. “Uloga Hrvata izvan Hrvatske je tu jako važna”, rekao je Plenković dodavši kako svi koji žive izvan domovine dobro znaju koliko im ona znači.

‘U Hrvatskoj nemamo izrav

No, dodao je, nikada ne može isključiti neka “suluda akcija radikaliziranih pojedinaca”

inistar unutarnjih poslova Davor Božinović poručio je u subotu kako u Hrvatskoj nemamo izravnih terorističkih prijetnji ili neposrednih rizika, no i dodao da se nikada ne može isključiti neka “suluda akcija radikaliziranih pojedinaca”. “Što se tiče Hrvatske nemamo izravnih prijetnji. Situacija je takva da policija i SOA (Sigurnosno-obavještajna agencija) koordinirano djeluju, prate sve relevantne informacije i procjena je da nema izravnih ili neposred-

nih rizika. Međutim, ono što vrijedi u Europi, a vrijedi i u Hrvatskoj, ne možete isključiti nekakvu suludu akciju radikaliziranih pojedinaca”, rekao je Božinović. Upitan o trenutnoj situaciji s migrantima u Hrvatskoj, Božinović je kazao kako

Ministar Davor Božinović

je slabljenje migrantskog pritiska već počelo ‘zadnjih mjesec dana, a možda i nešto više, što ide u nekim cikličkim razdobljima’. “Dolazi hladnije vrijeme, policiji je, s obzirom da nema vegetacije, lakše uočavati migrantske pokrete.

AKTUALNO

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 25. listopada 2023.

FIKACIJU DOBAVNIH PRAVACA ZA PLIN

graditi plinovod od Krka do Bavarske Austrijski kancelar Karl Nehammer i predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenko vić u Beču

misije s planom investicija u plinovod koji bi se gradio europskim sredstvima. Istaknuo je da Hrvatska povećava kapacitet terminala s 2.9 na 6.1 milijardu prostornih metala plina, što je “dvostruko više” od hrvatskih potreba. “Time omogućujemo da Hrvatska pomogne u opskrbi plinom našim susjedima”,

rekao je premijer, pa naglasio da će plinovod biti građen da može prevoziti i vodik, čime će doprinijeti energetskoj tranziciji kontinenta. Hrvatska, Slovenija i Italija početkom godine ispunile su uvjete za dodjelu bespovratnih sredstava za projekt “Dolina vodika Sjeverni Jadran”, čime će proizvoditi taj energent u blizini terminala na

LNG terminal u Omišlju na otoku Krku

Krku. Dvojica čelnika država pohvalila su odnose dviju država, posebno na gospodarskom planu. Plenković je kazao kako je prošle godine trgovinska razmjena iznosila 3.4 milijarde eura, a da Hrvatska surađuje s oko 800 austrijskih tvrtki. Austrijski kancelar kazao je kako su i austrijske i hrvatske tvrtke iznimno zadovoljne međusobnim investicijama i stečenim povjerenjem u trgovini. Razgovarali su i o položaju hrvatske manjine u Austriji. Plenković je rekao kako u toj zemlji živi oko 50 tisuća gradišćanskih Hrvata koji su zadovoljni svojim statusom, a tu je i između 100 i 130 tisuća hrvatskih državljana koji borave u Austriji. Hrvatski premijer je nakon susreta s kancelarom posjetio i austrijski parlament gdje se susreo s njegovim predsjednikom Wolfgangom Sobotkom. Napomenimo kako u projektu povezivanja Njemačke preko Slovenije i Austrije plinovodom sve počinje izgradnjom novog LNG terminala u Omišlju, uz već postojeći. Opcije su kopneni terminal kapaciteta 15 milijardi prostornih metara plina, s procijenjenom cijenom od 1,75 do 2 milijarde eura ili plutajući po cijeni od 1,2 milijarde eura, a kapaciteta 9,6 prostornih metara na godinu. Tu je i plinovod kroz Sloveniju, u vrijednosti 600 milijune eura. Plinovod i terminal projektirali bi se i za budući transport vodika. Među planiranim plinovodima u Hrvatskoj su novi na pravcu Zlobin-Bosiljevo, pravac prema Mađarskoj, BiH te Albaniji i Crnoj Gori.

nih terorističkih prijetnji’ Očekujem da će i dalje padati broj migranata koji će prelaziti ilegalno u Hrvatsku”, kazao je. Osvrnuo se i na zahtjeve oporbe da se stavi vojska na granicu, a neki zazivaju i Frontex (europska policija). “Hrvatska vojska ima

svoju ustavnu i zakonsku obvezu braniti Hrvatsku, a kad je ne brani u ratu, ona se uvježbava. To je nešto što vojska treba raditi... Imamo cijeli niz nestabilnosti oko Hrvatske. Vojska se treba baviti time. Dakle, postoji mogućnost po zakonu da

Osvrnuo se i na situaciju na Bliskom istoku te o mogućem dodatnom migrantskom valu prema Europi kazavši kako treba vidje� hoće li doći do egzodusa. “Egipat, jedino mjesto gdje oni mogu proći, nevoljko bi otvorio granice za izbjeglice iz Pales�ne. Među�m, u nekom scena-

riju, kad bi on to i dopus�o, procjene svih su da bi � ljudi išli dalje prema Libiji, a onda opet morskom rutom prema Italiji. Bilo bi prak�čki nemoguće da obiđu cijeli Bliski Istok, da bi došli na hrvatske granice. Dakle, to ako bi se i dogodilo, ne bi imalo izravne implikacije na Hrvatsku”, ustvrdio je.

Izbjeglice bi išle prema Libiji…

vojska pruži neku logističku potporu policiji, ali za tim ne postoji potreba jer hrvatska granična policija je jedna od najjačih u Europi. A kad se spominje Frontex, ona je jača nekoliko puta i od Frontexa i od drugih susjednih policija, ustvrdio je ministar unutarnjih poslova. Dodao je i da ‘ono što govore iz opozicije da bi Frontex trebalo doći na granice, to nikada nama nije nitko tražio’. “Zbog toga što ne može tražiti jer smo i mi dio Frontexa i naši ljudi sudjeluju u Frontexovim operacijama i u Grčkoj i u sjevernoj Makedoniji. U Hrvatskoj ima 40 do 50 pripadnika Frontexa koji rade na povratu onih koji su nelegalno zatečeni u Hrvatskoj”, kazao je Božinović.

PREGOVORI SINDIKATI ZADOVOLJNI PONUDOM

Pristojno povećanje i dobra ponuda, tako su reagirali u većini sindikalnih udruga

lada je predstavnicima sindikata javnih službi ponudila od 1. listopada rast osnovice plaća za pet, a potom od ožujka iduće godine i rast plaća kroz nove uredbe o koe�icijentima za 2024. Taj bi rast prema prvim projek-

Brzi dogovore predstavnike Vlade i sindikata

Rast plaća sad 5, a potom 12 posto, uskrsnica 100 i božićnica 300 eura

cijama iznosio dodatnih 12 posto. Sindikatima je ponuđen i viši iznos novostečenog prava ‘uskrsnice‘ pa je sada na stolu 100 eura, umjesto 70 koliko je bila zadnja ponuda. Iznos božićnice bio bi 300 eura. Sindikati se o Vladinoj ponudi trebaju izjasniti ovog tjedna. – Ne mogu reći da sam nezadovoljna, to je pristojan rast plaća. O Vladinoj ponudi članstvo sindikata obrazova-

nja izjasnit će se na referendumu, dok će ostali sindikati odluke donositi na svojim tijelima, izjavila je Nada Lovrić, predsjednica Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske. Sindikati su zadovoljni rješenjem prema kojemu - ako nove uredbe o koe�icijentima ne stupe na snagu do 1. ožujka iduće godine - otvaraju se novi pregovori o rastu osnovice u 2024. To je, kažu,

osigurač kojega su uspjeli izboriti.Kako ističe Lovrić, dobili su od Vlade projekciju koe�icijenata, no procjena o rastu od prosječnih 12 posto ne znači da će svi zaposlenici dobiti taj iznos. Čini se da će najviše porasti plaće u obrazovanju. Sindikati se o tome trebaju izjasniti ovaj tjedan. Sudeći po iskazanom zadovoljstvu sindikalnih predstavnika, Vlada je dala zadovoljavajuću ponudu.

Nastavak rasta zaposlenosti, 7 do 8 posto su strani radnici Povećava se stopa participacije aktivnosti stanovništva, 70 posto ljudi u radnoj dobi radi i zaposleno je, kaže Vujčić

uverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić u četvrtak je izjavio da se u Hrvatskoj nastavlja dugoročni trend rasta zaposlenosti, pri čemu 7-8 posto ukupne zaposlenosti otpada na stranu radnu snagu. “U ovom trenutku imamo vrlo visoku zaposlenost te je ona viša nego rekordne 2008. godine odnosno prije velike �inancijske krize. To je sada dugoročni trend koji se kontinuirano nastavlja i on je u svakom slučaju dobar, jer

Boris Vujčić povećava stopu participacije aktivnosti stanovništva, koja je došla na 70 posto. To znači da 70 posto ljudi u radnoj dobi radi i zaposleno je na tržištu rada prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje”, istaknuo je guverner Vujčić. Po njegovim riječima, u

budućnosti će se zbog depopulacije odnosno smanjenja broja stanovnika, koja je, kako je rekao “u Hrvatskoj prisutna već tri desetljeća” te će i dalje trajati, nedostatak radnika do kojega dolazi i koji je danas najveći problem hrvatskih kompanija, morati nadomjestiti imigracijom odnosno dovođenjem stranih radnika. “Trenutno imamo 75 tisuća zaposlenih stranih radnika, međutim prema evidencijama MUP-a broj pozitivnih riješenih dozvola koja se izdaju za strane radnike je veći od 130 tisuća. Mi smo dakle u situaciji da nekih 7-8 posto ukupne zaposlenosti u Hrvatskoj već čine strani radnici”, naglasio je Vujčić.

Prosječna mjesečna bruto plaća u Zagrebu za srpanj - 1.862 eura To je pad za 0,5 posto u odnosu na lipanj, ali porast za 15,1 posto u odnosu na srpanj 2022. godine

rosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj ove godine iznosila je 1.862 eura, što je pad za 0,5 posto u odnosu na lipanj, ali porast za 15,1 posto u odnosu na srpanj 2022. godine, pokazuju podaci Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje.

Prosječna, pak, mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za srpanj iznosila je 1.309 eura, što je nominalni pad za 0,6 posto u odnosu na lipanj, ali porast za 12,8 posto u odnosu na srpanj lani,

Postupni rast plaća

U odnosu na prosječnu mjesečnu plaću za srpanj na razini Hrvatske, koja je iznosila 1.141 euro, prosječna zagrebačka neto plaća isplaćena za taj mjesec bila je veća za 168 eura. Najviša prosječna mjesečna neto plaća u pravnim osobama za srpanj ove godine isplaćena je u djelatnosti vađenja sirove nafte i prirodnog plina, u iznosu od 2.108 eura. Najniža je plaća isplaćena u proizvodnji kože i srodnih proizvoda, u iznosu od 708 eura. Medijalna neto plaća za srpanj iznosila je 1.116 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manje, a polovica više od toga iznosa.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 25. listopada 2023.

MELBOURNE PREDSTAVLJANJE VRLO VRIJEDNE KNJIGE VLČ. ZVONIMIRA GAVRANOVIĆA O BLEIBUR

Najodgovorniji za ono što se dogodilo su Tito i Komunistička partija koju je predvodio. Komunizam ne poznaje koncept praštanja ili milosti. On je bio iznimno brutalan, istaknuo je vlč. Gavranović

državnom parlamentu Novog Južnog Walesa predstavljena je 11. listopada nedavno objavljena knjiga vlč. Zvonimira Gavranovića – “Bleiburg: Massacre of the Croatian People 1945”. Autor knjige, vlč. Gavranović, na početku svog obraćanja zahvalio je svom lokalnom zastupniku u parlamentu Warrenu Kirbyju, koji predstavlja Riverstone, na velikodušnosti i tome da je omogućio ovo predstavljanje knjige u parlamentu Novog Južnog Walesa, najstarijem parlamentu u Australiji. Zahvalio je i Rakimu Alamu, članu Warrenova tima, na njegovoj pomoći. Posebne zahvale uputio i predstavljačici knjige Ani Sentić, čiji su članovi obitelji izgubili živote u masakrima obrađenima u knjizi. Potom je vlč. Gavranović u svom kratkom osvrtu na djelo koje je napisao, uz ostalo, kazao: „Kada sam 2011. dovršio svoju ‘Biogra�iju kardinala Stepinca’, na engleskom jeziku, imao sam na umu da bih trebao napisati knjigu koja je postala poznata pod nazivom ‘Bleiburška tragedija hrvatskog naroda’. O toj se tragediji zna vrlo malo, posebice u engleskom govornom području. Kada sam nastavio istraživati, shvatio sam da bi bilo dobro napisati kratki sažetak hrvatske povijesti – od vremena kada su se Hrvati nastanili između Drave i Jadranskog mora, u sedmom stoljeću, pa sve do Prvoga svjetskog rata. Čitajući prvo poglavlje čitatelj će shvatiti da su hrvatski i srpski narod stoljećima bili u najboljim odnosima. Problemi su se počeli razvijati nakon što su ova dva naroda, oblikovani u nacije, počeli živjeti zajedno u zajednici koja se kasnije razvila u Jugoslaviju. Prijelomni događaj za Hrvate, kao i za sve nacije na Balkanu, bila je turska invazija. Turske invazije uvelike su brojčano smanjile hrvatski narod. Drugo poglavlje bavi se stvaranjem onoga što je poznato pod nazivom bivša Jugoslavija nakon Prvog svjetskog rata. Inicijalno se ta država nazivala Kraljevinom Srba, Hrvata i Slovenaca, a tek je nakon ubojstva hrvatskog političkog vodstva u parlamentu u Beogradu 1928. došlo do jačanja stvarnih napetosti između

‘Golema patnja, hrvatski srpskog naroda i ostalih naroda zemlje. Ova situacija dalje se pogoršala kada je kralj Aleksandar Karađorđević raspustio parlament i nametnuo nemilosrdnu diktaturu u zemlji unoseći antagonizam između naroda te države. Kasnije je naziv države nezakonito promijenio u naziv Jugoslavija. Čitatelj će naučiti kako je došlo do stvaranja Ustaškog pokreta i njegova vrhunca te ubojstva kralja Aleksandra u Marseilleu u Francuskoj 1934. Godine. Princ Pavle Karađorđević, bratić pokojnog kralja, postao je vladar. Princ Pavle bio je vrlo kulturan i human čovjek koji je radio na smanjenju napetosti u zemlji. Kako je napetost u Europi rasla i Njemačka se približavala ratu, princ Pavle je imenovao dr. Dragišu Cvetkovića premijerom Jugoslavije i postigao dogovor s Hrvatima predvođenima dr. Vladkom Mačekom, čime je Hrvatskoj dao određenu samostalnost u Jugoslaviji, kao i osjećaj slobode ostalim narodima Jugoslavije. Princ Pavle, zajedno s premijerom dr. Cvetkovićem i dr. Mačekom naporno je radio na tome da Jugoslaviju zadrži podalje od europskog sukoba. Britancima je u interesu bila eskalacija rata. Tajna služba Velike Britanije u suradnji sa srpskim nacionalistima predvođima generalom zračnih snaga Dušanom Simovićem trebala je zbaciti princa Pavla i njegovu vladu. Puč se dogodio kasno navečer 26. ožujka 1941. te je tada za novog kralja postavljen mladi kralj Petar, a general Simović i njegovi ultranacionalistički orijentirani Srbi vodili su zemlju. Kao rezultat toga Njemačka je napala zemlju 6. travnja 1941. Bio je to početak goleme patnje za narode bivše Jugoslavije koja je trajala preko četiri godine. Od 6. do 10. travnja 1941.

hrvatski narod uvelike je podržavao stvaranje hrvatske države koja je postala poznata pod nazivom Nezavisna Država Hrvatska. Vodstvo ove marionetske države nadala se da će Hrvatska poput Danske biti luka mira u središtu rata, nažalost, to nije bilo tako. Život je u početku u ovoj zemlji bio miran. Potom se razvio nered i pet je različitih vojska haralo Hrvatskom koja se u to vrijeme prostirala i na Bosnu i Hercegovinu. Potom je 1943., nakon što je Njemačka pretrpjela poraz kod Staljingrada, došlo do uspona Komunističke partije predvođene Titom. Treće poglavlje opisuje progon Srba i Židova u Hrvatskoj i rad kardinala Stepinca koji je pokušao spasiti živote i olakšati patnju. Čitatelj će shvatiti u kakvim su se poteškoćama (pro)našli ljudi. Hrvatska vlada naredila je povlačenje hrvatske vojske i drugog vojnog osoblja te policijskih snaga u južnu Austriju 6. svibnja 1945., a mir je u Europi proglašen 8. svibnja 1945. Hrvatska vojska predala se britanskoj vojsci u južnoj Austriji blizu grada Bleiburga 15. svibnja 1945. Britanci su ih potom predali Titovim partizanima koji su ih pobili. Četvrto i peto poglavlje bave se hrvatskim marševima smrti. Šesto poglavlje bavi se patnjama slovenskog naroda tijekom Drugog svjetskog rata i njihovom civilnom zaštitom koja je u to vrijeme trebala zaštititi narod Slovenije. Oko 10.000 ovih pripadnika civilne zaštite koji su predani Britancima također je ubijeno. Ovo se poglavlje bavi i patnjama njemačkog naroda bivše Jugoslavije, koji je prije rata brojao 500.000 građana, a od kojih je preživjelo jedva 60.000. Ovo poglavlje bavi se i pat-

njama Crnogoraca. Od svih nacija bivše Jugoslavije, Crnogorci su najviše stradali. Od ukupno oko pola milijuna stanovnika njih oko 150.000 izgubilo je život. Istina je da su se Crnogorci ponekad borili između sebe, ali razmjerno gledano najviše su izgubili. Oko 10.000 crnogorskih rojalista koji su željeli nezavisnu Crnu Goru Britanci su vratili u Jugoslaviju te su izgubilis svoje živote. Moramo zapamtiti da je prije Prvog svjetskog rata Crna Gora bila nezavisna kraljevina. Sedmo poglavlje bavi se pitanjem gdje se nalaze ubijeni. Grobovi i masovne grobnice i dalje se otkrivaju u Sloveniji i Hrvatskoj. Osmo, vrlo važno poglavlje, tematitira pitanje: Tko je kriv?

Ponajprije, brutalni režim kralja Aleksandra Karađorđevića. On je stajao iza ubojstva hrvatskog političkog vodstva u beogradskom parlamentu 1928. On je ukinuo Ustav i namentuo svoju diktaturu 1929. te je promijenio naziv zemlje iz Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca u Jugoslavija. On je uvelike unio sukobe među nesrpske narode zemlje. Njegova djela nanijela su rane raznim nacionalnostima koje ni danas nisu zacijelile. Krivi su i Britanci… Tjedan dana nakon što je proglašen mir u Europi nitko nije ni pomislio da bi Britanci sa svojim osjećajem za pravdu ove ljude predali komunističkim partizanima. Kriva je i vlada dr. Ante

Pavelića. Ona nije pokazala vodstvo koje je bilo potrebno kako bi tisućama vojnika i civila naredila ulazak u južnu Austriju, u neizvjesnu budućnost. Njegov je cilj bio povući što je više moguće vojnika i civila s nadom da će ih Britanci prihvatiti kao zatvorenike rata i pritom se pridržavati ženevskih konvencija o statusu izbjeglica, postupanju s ratnim zarobljenicima i t.d. Pavelić snosi golemu odgovornost za ono što se dogodilo. Konačno, smatram da su Tito i Komunistička partija koju je predvodio najodgovorniji za ono što se dogodilo. Komunizam ne poznaje koncept praštanja ili milosti. On je bio iznimno brutalan, i čitatelji će kroz tekst dobiti

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE 7

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 25. listopada 2023.

ŠKOJ TRAGEDIJI HRVATSKOG NARODA - ‘BLEIBURG: MASSACRE OF THE CROATIAN PEOPLE 1945’

marševi smrti… tko je kriv?’ uvid u njegovu brutalnost. Tito nije bilo Nelson Mandela. Dok je Tito bio živ, smatralo ga se velikim državnikom, njegov su pogreb pratili milijuni, ali kakav je to državnik kada se sve za što se borio raspalo deset godina nakon njegove smrti? Posljednje je poglavlje najvažnije, a nosi naslov Pomirba, oprost i mir. Napisao sam ovo poglavlje s nadom da će ga netko pročitati za stotinu godina i nešto iz njega naučiti. To je jedini odgovor za ranjenu ljudsku vrstu. Prema onome što sam naučio iz vjerske tradicije, pomirbe u Sjevernoj Irskoj, pomirbe židovskog i njemačkog Naroda, kao i od Južnoafričke komisije za istinu i pomirbu, to je jedini put naprijed. On ne poziva na kažnjavanje počinitelja zločina, već na povezivanje počinitelja i žrtava, počiniteljevo priznanje počinjenja zločina i molbe za oproštenjem. Svjedočili smo nekoliko zaista dirljivih primjera pomirbe. Ovakva pomirba dogodila se u južnoameričkoj zemlji Kolumbiji, koja je preživjela trideset godina nasilja koje su počinili karteli i tamo smo također vidjeli dirljive scene pomirbe. Kolumbija sada uživa u relativnom miru, koji je sigurno bolji u odnosu na to kako je bilo ranije. Britanske vlasti nisu otkrile sve što bi trebalo otkriti. One su britansku javnost i narod Britanije držale u neznanju o tome što se dogodilo u južnoj Austriji tjedan dana nakon što je proglašen mir u Europi 1945. Nadam se da će se 2045., na 100. obljetnicu kraja Drugog svjetskog rata, održati veliko slavlje kojim će se odati počast kraju rata u Europi. Nadamo se da će tjedan dana kasnije ne samo predsjednici Hrvatske, Slovenije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, već i Srbije te britanske kraljevske obitelji biti pristuni te da će odati počast onome što se dogodilo na tom mjestu stoljeće ranije. Hrvatica koja je izgubila prvog supruga u ovim masakrima rekla mi je da se to više nikada neće dogoditi. No ova vizija pomirbe, praštanja i mira u svijetu nešto je na čemu još moramo raditi. Moramo imati realistične ciljeve, ali beskrajnu nadu. Moramo učiniti što god možemo u okolnostima u kojima se nalazimo i krenuti naprijed puni nade. Raditi prema pomirljivom, praštajućem i mirnom svijetu. To je jedini put koji vodi naprijed.”

ANA SENTIC, GOVOR NA PREDSTAVLJANJU KNJIGE

‘Bleiburški marševi utjecali su na brojne obitelji, uključujući i moju’ Sjećanja moje majke na njena dva ujaka služila su kao podsjetnik trajne tuge koja je dugo mučila njenu obitelj, rekla je Ana Sentić

na Sentic je hrvatskog podrijetla, zamjenica je ravnatelja Srednje škole Cabramatta u Sydneyju, a njezin govor prenosimo u cijelosti: “Veliko mi je zadovoljstvo predstaviti ‘Bleiburg: masakr hrvatskog naroda 1945.’ - zaista informativno djelo koje je napisao vlč. Zvonimir Gavranović. Ova knjiga poslužit će kao svjedok tragičnih događaja u zapisima ljudske povijesti, događaja koji je autora potaknuo da zapiše i oda počast životima nedužnih pojedinaca koji su se susreli sa svojom smrću zahvaljujući djelima nemilosrdnih vođa - muškaraca koji su pokazali tek malo ili nikakvo poštovanje prema svetosti ljudskog života. Kada me vlč. Zvonimir molio da kažem nekoliko riječi o knjizi povodom njena predstavljanja, moram priznati da sam bila pomalo zatečena. Što ja zapravo znam o bleiburškoj tragediji? Kao dijete hrvatskih migranata odrasla sam uz priče o tom tragičnom slijedu događaja koji je proganjao hrvatski narod gotovo osam desetljeća. Ipak sam sumnjala u svoju sposobnost da pridodam bilo kakav smisleni uvod u ovu knjigu. Nisam nikakav stručnjak kada je riječ o Drugom svjetskom ratu. Međutim, svećenik koji ne samo da je dragi prijatelj već je i povezan s obitelji mog supruga, zamolio me za pomoć pa je bilo teško odbiti ga. Kako bih mogla odbiti ga kada mi je važnost teme posve jasna? Velečasni Zvonimir ohrabrio me rekavši da govorim iz srca te da podijelim osobna razmišljanja. Da, ja sam hrvatsko-australskog pordrijetla i moja obitelj stigla je u Australiju 1967. Radi ograničenih mogućnosti za ljude hrvatskog podrijetla, moji su roditelji bili prisiljeni potražiti bolji život izvan granica bivše Jugoslavije. Ova knjiga živo prikazuje kako

su iskustva i posljedice Drugog svjetskog rata pokrenuli val migracija brojnih Europljana, među njima i tisuća Hrvata. U određenom smislu, moja vlastita obitelj svjedok je ove veće priče o poslijeratnim migracijama. Možda nisam stručnjak za povijesne događaje, no svakako mogu prenijeti duboku povezanost koju osjećam s ovom temom, ne samo kao Hrvatica već kao osoba čiji obiteljski put je bio oblikovan događajima tih turbuletnih vremena. Bleiburški marševi utjecali su na brojne obitelji, uključujući i moju. Sjećanja moje majke na njena dva ujaka ne samo da su bila česti predmet razgovora, već su služila kao podsjetnik na trajnu tugu koja je dugo mučila njenu obitelj. Istu groznu sudbinu podijelio je ujak mog supruga, mladi vojnik, što našoj cijeloj priči dodaje još jedan sloj tuge. Brojne obitelji patile su od toga što nikada nisu doživjele završetak priče, a tomu je pridodala činjenica da nikada nisu uspjeli pronaći i prikladno sahraniti ostatke svojih voljenih, što je dodatno produbilo nesreću koja je trajala desetljećima. Neprekidna žudnja za

rješenjem središte je priča brojnih pojedinaca koji su pogođeni katastrofalnim događajima Drugog svjetskog rata. Mnogima se Hrvatska čini relativno mladom nacijom, no kako to snažno opisuje knjiga velečasnog Zvonimira, njeni povijesni korijeni sežu sve do sedmog stoljeća. Tijekom svoje bogate povijesti Hrvatska je svjedočila razdobljima napretka, ali i velikih borbi, često u svjetlu prijetnji Venecije, Austrije, Mađarske i Srbije. Kroz te borbe Hrvati su se neprekidno borili za pravo na samoodređenje i život u miru u kojem bi svim građanima bila zajamčena ista osnovna ljudska prava. Mnogo puta hrvatski vođe koji su predvodili ove promjene i borbu za prava suočili su se s ubojstvom ili su pak bili uklonjeni s utjecajnih položaja. Uoči Drugog svjetskog rata svjedočili smo znatnim pritiscima suprotnih strana i režima. Osnivanje umjetnih država u kojima su Slovenci, Hrvati i Makedonci pali pod vladavinu srpskog kralja uzrokovalo je napetosti te dovelo do reaktivnih odluka onih na vlasti. Ishod je bio porast ideoloških sukoba: fašizma i komunizma, socija-

lizma i imperijalizma. No što s ljudima u malim selima ili gradovima? Što s njihovim brigama? Često sam se pitala što su mislili moji rođaci u malim selima. Imali su ograničeni pristup informacijama, možda samo kroz radio ili novine. Njihova osnovna briga bila je priskrbiti dovoljno za preživljenje njihovih obitelji, i to učiniti u miru, mogućnost koristiti se svojim vlastitim jezikom i slijediti svoju vjeru bez progona. Sve ovo su izgubili krajem Drugog svjetskog rata pa sve do neovisnosti Hrvatske 1990. Velečasni Zvonimir prikazao je bol i patnju često ignorirane Bleiburške tragedije, zaista srceparajućeg poglavlja povijesti koje ima univerzalni odjek. Ova tragedija dogodila se u svibnju 1945. kada su borbe već prestale i kada je rat službeno već bio završen. Naziv „Bleiburški masakr” stiže od naziva sela Bleiburg, smještenog na austrijsko-slovenskoj granici u blizini počinjenja ovih neshvatljivih grozota. Bleiburški masakr odnosi se na masovno ubojstvo vojnika i civila koji su prvotno potražili utočište kod britanskih snaga na kraju rata. Šokantno je to što su nakon toga ove tisuće ljudi predane jugoslavenskoj partizanskoj vojsci te se u tom trenutku dogodio niz tragičnih događaja bacajući mračnu sjenu na sjećanja o cijelom tom razdoblju. Knjiga snažno prikazuje detalje ovih marševa smrti. Nakon prelaska granice i ulaska u Jugoslaviju počelo je crno i tragično poglavlje kada su partizani započeli nemilosrdnu kampanju nasilja protiv zatočenika. Nemilosrdno su ih poredali u kolone i natjerali na marš kroz teški slovenski i hrvatski teren. Tijekom ovog teškog putovanja prema zatvoreničkim kampovima partizani su zatvorenike podvrgli nemilosrdnom �izičkom zlostavljanju i mučenju. Ove strašne okolnosti u kombinaciji s nedostatkom najnužnijih potrepština značile su da su mnogi od njih preminuli od gladi, žeđi, iscrpljenosti i niza bolesti. Srseparajuće je da su se oni koji više nisu mogli nastaviti, jer su bili preslabi, susreli s mučenjem i brutalnošću te na

kraju strašnom sudbinom od partizanske ruke. Ključno je znati da zatvorenici nisu bili samo vojnici, već i civili, uključujući i pojedince koji su imali tek šesnaest godina te su bili mobilizirani nedugo prije kraja rata. Njihova uključenost u ovu tragičnu procesiju naglašava univerzalnu patnju pretrpljenu tijekom tog mračnog razdoblja. Ova neshvatljiva nedjela počinjena su kao kazna protiv stvarnih i navodnih članova ili suradnika bivšeg režima uz potpuno znanje o događajima vrhovnog komandanta Josipa Broza Tita i njegove komunističke jugoslavenske partizanske vojske. Opisi ovih strašnih događaja koje donosi velečasni Zvonimir pružaju ne samo prikaz mračnih povijesnih događaja, već služe i kao podsjetnik neslomljivosti ljudskog duha u trenucima kada je on suprotstavljen nevjerojatnim teškoćama. Ovi događaji ukazuju na moć transformacije sposobnosti pružanja pomoći i suosjećanja s onima kojima su one potrebne. U ovim pričama otkrivamo svjedočanstvo neumorne nade koja se pojavljuje kada zajedno prihvatimo i suočimo se s našom zajedničkom povijesti. Ova nada održala se u nepokolebljivom vjerovanju u bolju i svjetliju budućnost unatoč ovako mračnoj prošlosti. Dok sam čitala knjigu, jedna se poruka usadila duboko u moj um: ključna je važnost shvaćanja prošlih tragedija i učenje vrijednih lekcija iz tih iskustava. Nepokolebljiva briga velečanog Zvonimira za dobrobit čovječanstva isijava iz ove knjige, naglašava kritičnu važnost kretanja prema naprijed uz povećanu svijest o prošlim pogreškama. Samo ovako možemo svi zajedno stremiti sprječavanju toga da se ovakvi tragični događaji ne dogode i ubuduće. Na kraju, želim izraziti svoju iskrenu zahvalnost i divljenje vlč. Zvonimiru na hrabrosti i nepokolebljivoj posvećenosti tijekom istraživanja i pisanja ovog nevjerojatno važnog djela. Njegov trud služit će kao svjetlost koja će osvijetliti put ka prosvjetljenijem i suosjećajnijem svijetu.

KRONIKA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 25. listopada 2023.

G2 KONFERENCIJA ODRŽANO DEVETO IZDANJE POD NAZIVOM ‘ZEMLJA IZLAZEĆEG OPTIMIZMA’

Iseljeništvo svojim investicijama čini 7 posto hrvatskog BDP-a, iskazali su spremnost za ulaganja na Banovinu Povežite se s našim iseljenicima jer ćete dobiti ne samo pouzdanog poslovnog partnera, već i prijatelja s velikim srcem“, poručio je Pogačnik iz Infobipa

akon bogata tri dana programa u poduzetničkom inkubatoru Pisak, službeno je završilo deveto izdanje Meeting G2 konferencije (susreti druge generacije) naziva „Zemlja izlazećeg optimizma“, čiji je cilj povezati poslovnu i iseljeničku Hrvatsku, a ove godine je po prvi put održana izvan Zagreba, u Sisku. Sa simboličnim početkom konferencije u 5 minuta do 11 sati, grad Sisak je od 28. do 30. rujna postao središnja točka okupljanja snažnog hrvatskog poduzetništva s jasnom porukom i generalnim zaključkom kako Hrvatska itekako ima znanje, snagu i jasne adute za nove poslovne projekte i vizije. Konferenciji se pridružilo više od 200 hrvatskih poduzetnika i javnih ličnosti iz desetak zemalja kao što su SAD, Australija, Kanada, Nizozemska, Venezuela, Velika Britanija, Austrija, Njemačka, Makedonija te Bosna i Hercegovina. Više od 50 panelista i ključnih govornika predstavilo je svoje projekte, ideje i snažne priče s visokim potencijalnom gospodarske revitalizacije Banovine. Predsjednik Udruge Meeting G2 Antun Krešimir Buterin istaknuo je da su sudionici konferencije svojim prijedlozima i projektima ukazali da Banovina ima visok potencijal postati vrhunski centar za zdravstveni turizam, središte proizvodnje isplative solarne energije koju potiče i sama EU, kao i IT centar razvoja aplikacija pogonjene umjetnom inteligencijom i gaming. Dodatno, na temelju ideja sudionika pokazalo se da Banovina također može postati mjesto proizvodnje kvalitetnih vina u kojima bi se moglo u uživati i kroz nove oblike turizma, poput šumskog turizma, posjete divovskom parku leptira koji postoji već u 40 zemalja diljem svijeta ili nakon kajakinga. „Sisak se nalazi na idealnoj geografskoj poziciji, u neposrednoj blizini Luke Rijeka, Zagreba i naše najveće zračne luke, a povezan je mrežom suvremenih autocesta. Nema razloga zašto Sisak ne bi postao veliko transport-

Panelis� �jekom jedne od rasprava o potencijalu Banovine

Završni izlet sudionika konferencije

Antun Krešimir Buterin, predsjednik Udruge Mee�ng

U dvorani su se sa zanimanjem slušala izlaganja

Visoki uzvanici na otvaranju konferencije

no-logističko središte“, dodao je Buterin. Hrvatska dijaspora ima itekako veliku ulogu u gospodarstvu domovine. Prema riječima zamjenika državnog tajnika Središnjeg

Konferenciji se pridružilo više od 200 hrvatskih poduzetnika i javnih ličnosti iz desetak zemalja kao što su SAD, Australija, Kanada, Nizozemska, Venezuela, Velika Britanija, Austrija, Njemačka, Makedonija te Bosna i Hercegovina

državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Darija Magdića, ulaganja dijaspore u Hrvatsku stoje uz bok nekim od najvećih stranih investicija. „U 2022. godini, te doznake su iznosile 5,1 milijardi eura, što je 7 posto BDP-a Hrvatske“, objasnio je Magdić. Na Konferenciji se ujedno moglo čuti i još nekoliko pozitivnih razloga za razvoj poduzetništva na Banovini. Uz dostupnu radnu snagu i isplativiju cijenu zemljišta, grad Sisak i njegova okolica imaju i bogato nasljeđe industrijske proizvodnje i inženjerska znanja. Da je u kombinaciji s bespovratnim poticajima za poduzetništvo sve moguće složio se i Matt Darko Sertić, poduzetnik povratnik te vlasnik američke tvrtke Applied Ceramics iz američke Silicijske doline. Svojim primjerom domaćinstva konferencije kao vlasnik sisačkog poduzetničkog inkubatora Pisak htio je pokazati kako se iseljenici mogu vratiti u domovinu te svojim ulaganjima i iskustvom pomoći u razvoju lokalnog kraja. Organizatori konferencije odabrali su upravo Pisak koji

sada djeluje u ratom oštećenoj željezari radi simbolike stvaranja novih pozitivnih poslovnih priča. „Kada sam htio otvoriti novi pogon proizvodnje komponenti za čipove, razmišljao sam puno o Aziji i Dalekom Istoku. Ipak, odlučio sam se za Sisak. Sada, 15 godina nakon povrataka, vodim četiri gospodarska projekta i zapošljavam 200 ljudi. Vjerujem da je područje Siska prava adresa za poduzetnička ulaganja jer tu postoje infrastruktura i ljudi koji su industrijski obrazovani kroz generacije, a radne snage ne manjka“, zaključio je Sertić. Hrvatskim poduzetnicima i izvoznicima na Konferenciji obratio se i direktor poslovnog razvoja Infobipa Boris Pogačnik koji je u predavanju pohvalio važnu ulogu koju je hrvatska dijaspora imala u razvoju i širenju tog prvog hrvatskog jednoroga na velikom tržištu Južne Amerike: „Povežite se s našim iseljenicima jer ćete dobiti ne samo pouzdanog poslovnog partnera, već i prijatelja s velikim srcem“, poručio je Pogačnik. Iz Washingtona se u program konferencije javila i bivša predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović. Konferenciju su inspirativnim porukama i pričama o sportskom uspjehu oplemenili i veslač Damir Martin, šahovski velemajstor Alojzije Janković, kao i komičar i imitator Danko Ažić koji je publiku nasmijao dok su je brzopotezno crtali karikaturisti Davor Trgovčević i Krešimir Kveštek, a razgibavao veslač i osobni trener Mario Vekić. Sve to odigravalo se u savršenom skladu sa sloganom ovogodišnje konferencije “Zemlja izlazećeg optimizma“ jer je cilj bio potaknuti sudionike na razmišljanje, razbuditi ih i zaraziti poduzetničkim optimizmom. Deveta konferencija Meeting G2 održana je pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Zorana Milanovića, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, Sisačko-moslavačke županije i Grada Petrinje. Partneri konferencije bili su Applied Ceramics, poduzetnički inkubator Pisak, Kul-in i Sunceco. Za više informacija posjetite https://meeting-g2.com/ program/?lang=hr.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 25. listopada 2023.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

TRADICIJA ČETVERODNEVNI FESTIVAL ‘ROYAL GEELONG SHOW 2023’

Folkloraši ‘Lada’ predstavili se na poznatom festivalu u Geelongu

Stanko Poljičak 15.6.1942-17.10.2023.

Obitelji, prijateljima i poznanicima javljamo tužnu vijest da nas je 17. listopada 2023. napustio naš dragi Stanko Poljičak. Stanko je rođen 15. lipnja 1942. u mjestu Mravnica u Hrvatskoj.

Veoma je volio nogomet i ponosno obnašao Ždužnost predsjednika Nogometnog kluba Melbourne Knightsa 1992. godine.

Sveta misa zadušnica je u četvrtak, 26. listopada 2023., u 10.30 sati (krunica i sveta misa) u crkvi svetog Nikole Tavelića, Clifton Hill. Karmine će biti u klupskim prostorijama Melbourne Croatije.

Iza njega ostaju ožalošćena djeca - Božena, Anita i Mate, unučad - Jacob, Luka, Ayla, Mimi i Carey, zet Pavo i nevjesta Kelly. Na pozornici su nastupili i članovi juniorske i srednje grupe HKUD-a ‘Lado’ iz Geelonga, na ponos čitave naše hrvatske zajednice

Neka te sada Bog čuva, do ponovnog susreta. Počivao u miru Božjem.

Slika „Crna linija na srebrnoj pozadini“

Pripremila: Suzana FANTOV

lanovi Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva “Lado” - Geelong svojim su se koreogra�ijama predstavili na upravo održanom velikom, tradicionalnom događaju u zajednici Geelonga – festivalu “Royal Geelong Show 2023”. Ovogodišnja manifestacija trajala je od 19. do 22. listopada, a u svojem bogatom programu donijela je obilje natjecanja, izložbi, koncerata, dječjih aktivnosti i zabave za sve uzraste. Spomenuti je festival osnovan davne 1855. godine, kao manifestacija nepro�itabilne prirode sa zadaćom promicanja izvrsnosti i napretka u području agronomije i šire kulturološke i poslovne aktivnosti u području Geelonga. Tako su se u nedjelju, 22. listopada, na pozornici predstavili i članovi juniorske i srednje grupe HKUD-a “Lado” iz Geelonga, na ponos čitave naše hrvatske zajednice. Srednja grupa pjevala je uz plesove Baranje dok su juniori pjevali i plesali ‘Prigorje’, a onda i pjesmu ‘Lutka’.

Slika Josipa Vanište za pola milijuna eura?

a aukciji u Sotheby'su, 3. studenoga u Kölnu, pojavit će se djelo hrvatskog umjetnika Josipa Vanište naziva "Crna linija na srebrnoj pozadini", procijenjeno na između 300 i 500 tisuća eura. Potvrdi li se predviđanje najpoznatije aukcijske kuće u Londonu, moglo bi to biti dosad najskuplje djelo hrvatskog umjetnika ikad u povijesti, a koje je prodano na aukciji. Rekord, podsjetimo, drži skulptura "Napuštena" Ivana Meštrovića, koja je svojedobno prodana za 331.000 eura. Naziv je aukcije "20. stoljeće: Različita perspektiva", nešto je više od pedeset djela, riječ je prije svega o umjetnicima iz istočne Europe. Najpoznatiji je od njih Alphonse Mucha, češki umjetnik međunarodne reputacije, koji je djelovao u

stilu art decoa. No, i njegovo je djelo, "Portret Hanne Vitousek" procijenjeno na od 150 do 250 tisuća eura, pa je Vaništa u ponudi ove aukcijske kuće najskuplji. Radova iz ovog ciklusa s linijama, inače, iz 60-ih godina ima sedam. Sliku koja se sada prodaje od samog je umjetnika, piše uz aukciju, kupio Vladimir Macura, poznat po tome da drži Muzej Macura u Novim Banovcima, a od 2013. nalazi se u privatnoj kolekciji sadašnjeg vlasnika, kolekcionara. Doznaje se da je prije koju godinu imao ponudu, u sličnom iznosu za ovo djelo, no tada ga nije bio spreman prodati. Dimenzije su 140 puta 180 centimetara, a slika je iz 1964. i smatra se jednim od ključnih djela ovog umjetnika. Vaništa je inače rođen 1924. u Karlovcu, a umro je 2018. u Zagrebu.

STAJALIŠTA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 25. listopada 2023.

Dok se Europa snađe, bit će kasno

Tko su nacisti u ratu u Ukrajini?

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

ivimo u teškim vremenima. Nakon nekoliko desetljeća mira i (u zapadnom dijelu) blagostanja u Europi, tijekom koji se zapad uljuljkao u uvjerenju da će takvo stanje potrajati vječno, a istok se nastojao što brže i što bolje integrirati u društvo bogatih, nastupile su godine ratova i kriza. Na istoku je zemlja koja se donedavno smatrala jednom od dviju supersila odlučila teškim oružjem „urediti” Europu po svojoj mjeri, a s juga tisuće i tisuće muškaraca u punoj snazi ulaze na europsko tlo, bez namjere da se prilagode europskim zakonima i europskoj kulturi. A Europa je nespremna i za jedno, i za drugo. U vrijeme mira i blagostanja europske zemlje su se natjecale u tome koja će brže smanjiti vojni proračun, raspustiti vojne postrojbe, a naoružanje rasprodati ili baciti u staro željezo. Istovremeno su doneseni zakoni koji svakome onome tko se zatekne na tlu Europske unije i podnese, kako se to službeno kaže, „zahtjev za međunarodnom zaštitom”, jamči mnoge povlastice, neovisno o tome od kuda dolazi i na koji način je ušao na područje Europske unije. Vanjske granice Europske unije, tj. schengenske zone, trebale bi nadzirati policije rubnih članica i ne dopuštati ilegalni ulazak migranata, no njima to baš i ne polazi za rukom. Ovih dana objavljeno je da je broj zahtjeva za azil u Njemačkoj u prvih sedam mjeseci porastao za gotovo 80 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Samo prošli mjesec u zemlju je protuzakonito ušlo više od 14 tisuća ljudi, a njemačke

Na istoku je Rusija odlučila teškim oružjem „urediti” Europu po svojoj mjeri, a s juga tisuće i tisuće mladih muškaraca ulaze na europsko tlo, bez namjere da se prilagode europskim zakonima i kulturi

vlasti procjenjuju da su krijumčari odgovorni za otprilike četvrtinu migranata koji su ušli u Njemačku. Hrvatsku, najmlađu i jednu od najsiromašnijih članica Unije sudbina je odredila da čuva najduži komad vanjske granice moćne europske zajednice država, ali je pitanje je li ona, s obzirom na dužinu granice i broj policajaca s kojima raspolaže, uopće kadra obaviti taj posao. No, pitanje je isto tako što zapravo žele čelnici najmoćnijih članica Unije - da se granica čuva tek forme radi ili da se doista zaustavi ulazak ilegalnih migranata. U vezi s time, hrvatski matematičar, poduzetnik i ulagač Nenad Bakić ovih je dana postavio dva pitanja, moleći one koji se bolje razumiju u ovu osjetljivu temu da objasne: „Da li se useljavanje milijuna imigranata u EU, većinom ilegalnih, čega smo i mi žrtve, događa tek tako 'što je - tu je', ili se radi o nekoj sustavnoj politici EU-a? Ako se radi o sustavnoj politici, je li ona kako demokratski donesena, ili je neformalna i prikrivena odluka centara moći?” Hrvatski mediji iz dana objavljuju kako je na „toj i toj” lokaciji policija spriječila krijumčarenje migranata. „Na području u nadležnosti Policijske uprave karlovačke, policijski službenici su tijekom petka 20. listopada i u noći s 20. na 21. listopada, u šest odvojenih slučajeva spriječili krijumčarenje stranaca”, stoji u jednoj od takvih objava. Što se u tih šest slučajeva zapravo dogodilo? Što se dogodi kad policija zaustavi sumnjivo vozilo i otkrije da su u njemu ilegalni migranti? Vozač bude uhićen, a migranti izraze „namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnom zaštitom”, nakon čega ih policija preveze u prihvatni centar i njima je put prema Beču, Belinu, Münchenu ili Zagrebu otvoren. Policija jest nešto poduzela, ali nije spriječila ulazak ilegalnih migranata u Europsku uniju. Dok se Europa snađe, ako se uopće želi snaći, bit će kasno.

Piše: Davor Ivanković

acisti. Tako je Putin još uoči svoje agresije na Ukrajinu nazvao Ukrajince, pa čak i njihova predsjednika Zelenskog, koji je Židov, pokušavajući valjda najplastičnije samom sebi, pa sediranoj i ruskoj javnosti, a onda i svijetu objasniti zašto je svoju soldatesku poveo u svirepo uništavanje svega ukrajinskog. U njegovoj glavi boriti se s nacistima ruši potrebe za bilo kakvim moralom, etikom, pa i samilosti prema ljudima koje tako predano uništava. No ta mu "fora" s nacistima nije uspjela gotovo nigdje osim kod nekih njegovih malih satelita posijanih ponešto po istočnoj Europi i zapadnom Balkanu. Kako je cijeli demokratski Zapad trenutačno stao uz napadnutu Ukrajinu, to je već jasno pokazalo kolika je vrijednost tih Putinovih optužbi. Izrael, koji je pak najveći autoritet po pitanju prepoznavanja nacista i njihovih metoda, zbog svoje hude prošlosti i Holokausta, nije se previše, gotovo nimalo upetljavao u taj veliki sukob na istoku Europe. Pa čak i kada se u taj rat aktivno upleo njihov smrtni neprijatelj Iran, šaljući veliku vojnu pomoć i tisuće bespilotnih kamikaza letjelica Putinovoj Rusiji, Izrael je tek verbalno stao na stranu cjelovitosti Ukrajine, ali

Piše: Branimir Stanić

posljednje vrijeme u Hrvatskoj i u svijetu zbiva se nešto što pred ljude stavlja zasad teško premostiv izazov. Mnogi se, naime, pitaju kako je moguće da uz toliko načina informiranja, od novina, radija i televizije kao tradicionalnih kanala do mrežnih portala, društvenih mreža i drugih digitalnih platforma koje se smatraju izravnijim načinima dolaska do istine – ljudi zapravo sve manje znaju što se doista zbiva. To rađa određenu frustraciju, unosi nemir koji je prispodobiv igri u kojoj čovjek s povezom na očima mora prepoznati tko ga je od onih s kojim se igra dotaknuo. Svakoga u toj igri zapravo frustrira laž koja se rađa kada pojedinci u trenutku skidanja poveza zamijene mjesta. Slična bespomoćnost može se osjetiti i pred događajima na svjetskoj razini; i kada je posljednjih dana buknuo novi krvavi rat u Izraelu, koji je odnio brojne nevine žrtve, a istodobno krv nedužnih i dalje, već mjesecima, neprestano teče u Ukrajini. Ljudi se pitaju kako je moguće da se to uopće događa i tko, mimo svih poznatih činjenica, u pozadini zapravo vuče konce za tako suludo i nesmiljeno nasilje. Mnoge pak u Hrvatskoj frustrira stanje u kojem se statistički tako "nariktavaju" podatci o nezaposlenosti i rastu plaća da se čini da je život bolji i kvalitetniji, a zapravo mnogi ljudi žive na rubu siromaštva. Frustrira i stalno (medijsko) forsiranje da je drugdje bolje i ljepše živjeti, a kad se onamo dođe, mnogi bi

uvijek odbijajući poslati Ukrajincima nešto od svog oružja, čak i onog koje bi služilo za samozaštitu, PZO sustava Iron Dome. I bilo je tako sve do šokantnog napada hamasovaca na Izraelce, kad je ovoj terorističkoj skupini uspjelo u jednom danu pobiti više od njih tisuću. Ovih dana Putin se usudio po drugi put maknuti iz Rusije i otputovati na summit u Kini. Tamo je došao i srbijanski vođa Aleksandar Vučić te je prenio svoj dojam kako Putin isijava samopouzdanjem. Izvor Putinova zadovoljstva protumačili su ovih dana već mnogi zapadni analitičari. Povezali su konce i ustvrdili kako Putin uspješno potpaljuje krize i kaotična zbivanja širom svijeta. I uvijek, naravno, kontra interesa Zapada. Njegovoj Rusiji na dušu stavljaju seriju vojnih pučeva u središnjoj Africi, napad Azerbajdžana na Armence, pokušaj dizanja oružanog ustanka Srba na Kosovu, uspostavu prosrpske vlade u Crnoj Gori i podršku teroristima Hamasa za napad na Izrael. I uistinu, Putin je opravdao onu priču o svom djetinjstvu siromaška u Lenjingradu, kada je iz ponašanja štakora stjeranog u kut naučio lekciju života. Kada je zbog napada na Ukrajinu izgubio svoj status međunarodnog lidera, Putin se odlučio na osvetničke akcije. Nakon što je buknulo u Izraelu, zaključeno je da to najviše odgovara njemu, a

Izraelci prijete Carstvu zla da će platiti, jer su uz naciste koji su ih napali, pa će se pobrinuti da Ukrajina pobijedi. Je li se Putin preračunao?

da ne bi ostalo na pretpostavkama, pobrinuli su se Izraelci. Točnije Amir Weitmann, iz izraelske vladajuće stranke Likud, koji se pojavio na ruskoj državnoj mreži RT News i izgovorio nešto nezabilježeno. Ustvrdio je da će Izraelci završiti ovaj rat, pobijediti jer su jači, a "nakon ovoga, Rusija će platiti cijenu, vjerujte mi, Rusija će platiti cijenu". Na pitanje zbunjenog ruskog voditelja, koji je pitao: "Rusija će platiti cijenu?" Weitmann je pojasnio da Rusija podržava neprijatelja Izraela. "Rusija podržava naciste koji žele izvršiti genocid nad nama i Rusija će platiti cijenu... Nećemo zaboraviti što radite, doći ćemo, pobrinut ćemo se da Ukrajina pobijedi", bio je jasan Weitmann. On nije bilo tko. U Likudu je šef libertarijanskog kluba i čovjek od povjerenja premijera Netanyahua. Ako, dakle, on otvoreno prijeti Rusiji i tvrdi da će se Izraelci naplatiti, možemo samo zamišljati kakvi su tek stavovi desnijih članova Likuda. Stižu i vijesti o tome da su i Židovi ruskog podrijetla jako ljutiti na Putina. Izraelskom neuplitanju u ratni sukob u Ukrajini tako je, eto, očito došao kraj. Imali su razloge zbog takve politike, očito znajući da Rusi podržavaju Iran i teroristički Hamas, ali nakon što su napadnuti, više nema taktiziranja. Zanimljivo da su i Izraelci tu upotrijebili najjači mogući izraz "nacisti" i optužili Putina da ih podržava. Tako se Putinu, eto, nakon godinu i pol dana ono njegovo mahanje o nacistima i nacizmu u Ukrajini vratilo kao bumerang. Tko su, dakle, pravi nacisti u ratu u Ukrajini, pa, eto, najbolji odgovor su upravo dali Izraelci (Večernji list)

Živimo u eri laži, ljudi su frustirani mijenjali taj euro više u džepu za manje osamljenosti. Ne mora se biti geopolitički ekspert pa da se shvati da neprestano posezanje za hrvatskom kulturom, odnedavno i iz Crne Gore, potvrđuje neumrlu ideju velikosrpstva. Ne treba biti gospodarski lumen da se shvati da je u pozadini užasa u Slavoniji sa svinjskom kugom, koja je poljuljala odveć krhku gospodarsku neovisnost Hrvatske, sukob interesa, koji vjerojatno ide i dalje od pozivanja na smjenu jednoga ministra. Sve navedeno povezuje jedan zajednički nazivnik: laž. U današnjem je javnom prostoru prisutno toliko laži da je istini gotovo nemoguće proći kroz taj labirint. Nedavno je u znanstvenom časopisu Papinskoga Sveučilišta sv. Križa u Rimu "Crkva, komunikacija i kultura" objavljen rad u kojem se mogu naći odgovori na mnoga

U Hrvatskoj se statistički tako "nariktavaju" podatci o nezaposlenosti i rastu plaća da se čini da je život bolji i kvalitetniji, a zapravo mnogi ljudi žive na rubu siromaštva

stanja u kojima se danas svijet nalazi. Pod naslovom "Laganje u doba umjetne inteligencije: Poziv na moralnu i zakonsku odgovornost" ugledni pravni i komunikološki teoretičari Santiago Leyra-Curiá i Jordi Pujol Soler, obojica crkveni ljudi, izravno, kao najbrže rješenje, predlažu državama i društvima da lažljivce, uključujući i političare i medijske djelatnike, počnu – kazneno goniti. U radu su raskrinkali načine na koje se danas šire laži, počevši od manipulacije statističkim podatcima pa do laganja na društvenim mrežama. Posebno je vrijedno njihovo zapažanje da se danas zapravo događa društvena kriza istine jer društvo se raspada na skupine među kojima nije moguće razumijevanje ili zajednički pogled na stvarnost. Napisali su da istina djeluje kao društveni regulator, to jest da djeluje centripetalnom silom koja drži društvo na okupu, a centrifugalna sila svojstvena lažnim informacijama destruktivno utječe na društvenu koheziju te dovodi do neizbježne krize demokracije. Dok je u totalitarnim društvima govorenje istine uvijek revolucionarni čin, danas i kada netko istinu kaže ili objavi na nekom digitalnom kanalu, ona se "raspadne u neku vrstu informacijske prašine nošene digitalnim vjetrom u kojoj će biti samo trenutak u vremenu". Posebno je međutim pogubna tzv. ideološka neistina ako ju čine vlasti ili javne službene osobe u obnašanju svoje dužnosti, čega danas ne nedostaje. Službeno, pa čak i organizirano laganje postalo je danas svojevrsna norma, a malo tko je svjestan da je zapravo riječ ne samo o grijehu, nego i o vrlo teškom kaznenom djelu. U izrazito natjecateljskom duhu koji je zavladao među vojnim velesilama, državama, vladama i politikama koje guraju svijet u sve veći ponor moguć je samo jedan pobjednik. To će ipak vbiti onaj koji prvi prestane lagati. (Glas Koncila)

VJERSKI KUTAK 11

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 25. listopada 2023.

SVEČANOSTI PRIJE PUNIH 40 GODINA POSVEĆENE SU DVIJE HRVATSKE CRKVE

Poziv na proslave velikih obljetnica HKC-a u Springvaleu i Wollongongu Svetac

zaštitnik

Misno slavlje u Springvaleu bit će u subotu, 4. studenoga, u 18 sati, a u nedjelju, 5. studenoga, u hrvatskoj katoličkoj crkvi u Figtreeju u 17 sati

‘Ulogu svoga zaštitnika ne bih nikada mijenjao ni za jednog drugog sveca, jer što god ga molim to mi isprosi’

ragi vjernici, ove godine se navršava 40. obljetnica otkako je naša crkva sagrađena i posvećena. Naša zajednica je već prije ove godine osnovana dok je još djelovala u okviru lokalne Župe svetog Ignacija u Noble Parku. Nakon kratkog boravka u župnoj zajednici kupljeno je zemljište u kojem će nakon tri godine izniknuti prelijepo zdanje. Crkva je posvećena 6. studenoga 1983. godine. Netko davno napisa - onaj tko ne pamti prošlost nema budućnost. Mi ćemo ovaj dan posebno proslaviti 4. studenoga, a misno slavlje počet će u 18 sati. Misno slavlje će predstaviti naš melbournški nadbiskup Peter Comesoli. Nakon svete euharistije nastavljamo druženje u velikoj sali na večeri. Ulaznice možete nabaviti pozivom na župni broj 0417083652. Na sam dan se neće moći nabaviti ulaznice. Misu će animirati naša školska djeca iz naše škole "Bartol Kašić", kao i folklorni ansambl "Zvonimir". Njegovi

će folkloraši svojim plesom uljepšati nam i svečanu večeru. Dragi vjernici, sve Vas od srca pozivam da zajedno proslavimo 40 godina života i rada naše zajednice u Springvaleu. Ovo je dan ponosa i zahvale. Zato Vas sve od srca pozivam da ovaj dan proslavimo zajedno. Zahvalimo najprije dragom Bogu koji nam je sve darovao i koji nas sve ovo vrijeme uzdržava. Sjetimo se svih onih koji su od početka nesebično uložili svoj trud, vrijeme i tko zna sve što ne da bi naša zajednica bila danas gdje je. Pomolit ćemo se za sve naše pokojne, kako svećenike tako i one koji su pošli put vječne Domovine. Svakako ćemo se pomoliti i za žive i one koji daju sebe i dalje da bi naš Centar bio živ, poručio je vlč. Vedran Lešić.

HKC Wollongong

idovi su svake godine slavili blagdan očišćenja hrama (nakon makabejskih ratova 165. prije Kr.). I kršćani su slavili obljetnicu posvete svojih bazilika, ali su pri tome više mislili na živu zajednicu – Crkvu koja se u crkvi-zgradi okuplja. U rimskoj se liturgiji danas svake godine slavi posveta Lateranske bazilike, koja je „majka i glava svih crkava u Rimu i svijetu“ (“omnium urbis et orbis ecclesiarum mater et caput”). Takav je naziv iskaz ljubavi, a u sva-

koj se biskupiji slavi blagdan posvete katedrale, dok svaka crkva slavi blagdan svoje posvete. Blagdan posvete crkve je blagdan Crkve-zajednice vjernika, naroda Božjega koji se u crkvi-zgradi okuplja. Stoga predslovlje veli: „U ovoj kući koju si nam dao ti izgrađuješ na svoju slavu živi hram, a to smo mi”. Prema Novom zavjetu Krist je novi hram, jer u njemu prebiva slava Očeva (Iv 17,22). I vjernici su hram Božji ukoliko su živi udovi

Kristova tijela (1 Kor 6,19; Rim 8,11), oni su živo kamenje koje se ugrađuje u duhovni hram, a zaglavni je kamen Krist (1 Pt 2,4-5). Kršćanstvo dakle zabacuje ideju hrama kao građevine u kojoj bi prebivalo neko božanstvo, nego je hram-crkva zapravo zgrada u kojoj se okuplja zajednica-Crkva koja je u Duhu Svetom hram Božji, prebivalište Božje slave. Zato u sadašnjem misalu misa obljetnica posvete crkve jest na prvom mjestu u zajedničkim misama.

Hrvatska katolička zajednica u Wollongongu ove godine obilježava 40. obljetnicu posvete crkve i Hrvatskog katoličkog centra „Marija Kraljica Hrvata“. Dana 29. listopada 1983. godine posvetio ih je hrvatski biskup Ćiril Kos iz Đakova, uz sudjelovanje mons. Williama Murrayja, biskupa iz Wollongonga, koji je te godine 13.

Što slavimo na blagdan posvete crkve? Ž

ožujka blagoslovio temeljni kamen. Ponosni smo što možemo obilježiti ovaj veliki dan. Ovu značajnu obljetnicu svečano ćemo proslaviti u nedjelju, 5. studenoga, u hrvatskoj katoličkoj crkvi u Figtreeju u 17 sati. Svetu misu predvodit će biskup Brian Mascord, a propovijedat će fra Ante Vučković, splitski franjevac i umirovljeni profesor �ilozo�ije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu. Poslije mise imat ćemo svečani domjenak/večeru u crkvenoj dvorani, za vrijeme koje će nastupati bend „Pajdaši“. Istoga dana proslavit ćemo i 25. obljetnicu misništva fra Ive Tadića te se prisjetiti pok. Andreja Matoca - o 13. godišnjici njegove smrti.

HKZ SV. NIKOLE TAVELIĆA

Proslava nebeskog zaštitnika, prvoga hrvatskog sveca Uoči proslave zaštitnika svoje župe, Hrvatski katolički centar "Sv. Nikola Tavelić" u Clifton Hillu organizira devetnicu od 3. do 12. studenoga, (krunica i pobožnost sv. Nikoli Taveliću od 18.30 sati). U nedjelju, 12. studenoga, svečanom sv. misom započinje proslava zaštitnika KKC-a, u 11.30 sati. Nakon sv. mise bit će priređen svečani ručak uz zabavni program.

ovijesni pregled čašćenja svetaca u Katoličkoj crkvi, od najranijeg kulta iskazivanoga mučenicima prvih stoljeća do suvremenih svjedoka ljubavi i milosrđa Božjega, bio bi preširoka i prezahtjevna tema. Sveci su u katoličkoj duhovnosti prihvaćeni kao model uzoritosti i nasljedovanja, kao zagovornici kod Boga ili kao zaštitnici i pomoćnici u raznovrsnim područjima ljudskog života. Crkva stavlja naglasak na model uzoritosti i nasljedovanja svetaca, dok je na razini pučke pobožnosti uočena dominantna zaštitnička uloga i uloga pomoćnika svetaca u svakodnevnim problemima pojedinaca i zajednice. Svetac zaštitnik bira se određenoj zajednici ili sama zajednica zbog nekog događaja odlučuje staviti se pod zaštitu određenog sveca. Noviji primjeri izbora patrona kod novoutemeljenih župa, kao zaštitnika zajednice, pokazuju da se za nove župne crkve i zajednice, uglavnom, biraju novoproglašeni blaženici i sveci. Zaštitnika jednoj zajednici može birati i predlagati mjesni ordinarij vođen željom da se neka novoproglašena dogma Crkve ili novi naglasak u čašćenju jedne od triju božanskih osoba slavi na području njegove biskupije. Ovakav način biranja je jasan kada se radi o novoutemeljenoj zajednici, međutim drukčija je situacija kada već postoji patron župe i umjesto njega se uzima novi zaštitnik. Takvi primjeri su često dovodili do pojava u kojima novoproglašeni zaštitnik ostaje samo na razini tituliranja i nakon dugoga vremena nije zaživio u pobožnosti zajednice. Kazivanja puka o svecima su uistinu zanimljiva i, čini mi se, da ih se može promatrati kao točku stjecišta cjelovitoga religiozno-kulturnog miljea u kojemu čovjek živi i vjeruje jer osobna pobožnost u doživljaju svetaca baca svjetlo na vjernički doživljaj samoga Boga i njegova odnosa prema ljudima i ljudi međusobno. Ovdje se mora pripomenuti o razlici u utjecanju i stavljanju pod zaštitu Blažene Djevice Marije i sveca zaštitnika.

Naime, i u službenom stavu Crkve razlikuje se štovanje Marije (cultus hiperduliae) zbog njezine uloge u povijesti spasenja i od čašćenja svetaca (cultus duliae). U dosadašnjim istraživanjima primjećujemo da se Marija ne bira kao osobni zaštitnik, jer se njezino štovanje već nalazi u obitelji odnosno nju zatičemo rađanjem kao zaštitnicu i zagovornicu u katoličkoj obitelji. Zato, vjernici kazuju da je najprije Marija, pa onda svi sveci. Molimo se svim svecima, ali opet najviše Gospi. Biranje i ustrajavanje u stavljanju pod zaštitu osobnog sveca zaštitnika mora imati osobne razloge i opravdanje, jer u pučkoj pobožnosti svaka pojava mora biti objašnjena. Naravno, način biranja osobnog sveca zaštitnika može biti različit, ali u dosadašnjim kratkim istraživanjima ove problematike može se reći da određeni događaj na sam dan proslave sveca ima najjači utjecaj. Zanimljivo je kako se osobni svetac zaštitnik može birati i kada se o njegovu životu ništa ne zna. Zapravo, iako na prvi pogled izgleda čudno, uistinu vjernik ništa ne zna o životu sveca ili svetice, ali svakodnevnim se molitvama utječe i svecima. Odnos i komunikacija s osobnim svecem zaštitnikom ostvaruje se u nekom obliku zavjeta, najčešće doživotnog. Zavjeti posvećeni osobnom svecu zaštitniku imaju osobitost da ne uspostavljaju uvjet u slučaju pozitivnog ishoda neke molitve nego su zahvala za intervenciju u važnom događaju gdje se iskusila pomoć toga sveca. Zato se i ne sumnja da svetac zaštitnik neće pomoći: jednom je to učinio, čini i dalje čuvajući da se ne dogodi neki neželjeni događaj. Kod vjernika koji imaju svoga osobnog sveca zaštitnika primjećuje se da se utječu i zagovoru drugim svecima u pojedinim potrebama, ali ulogu svoga zaštitnika ne bih nikada mijenjao ni za jednog drugog sveca, jer što god ga molim to mi isprosi. Ova izjava potvrđuje da se na području osobne pobožnosti dokida ustaljena diferencijacija svetaca prema ulogama, odnosno ne postoji specijalizacija svetaca nego se svecu zaštitniku utječe u svakovrsnim potrebama: moli ga se za zdravlje, vlastito ili člana obitelji, gospodarski uspjeh ili drugu životnu potrebu.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 25. listopada 2023.

DRUŽENJE AKTIVNE GRUPE DRUŠTVENE POTPORE U ORGANIZACIJI AUSTRALSKO-HRVATSKIH DRU

Uz pjesmu i gitaru proslavili pet rođ Grupa Greater Dandenong zabavila se pjevajući uz pratnju gitare, grupe iz sjevernih dijelova grada imale su ukusan ručak u omiljenom lokalnom hotelu, a u posjet grupama Hume i Whittlesea došla je Emma Viskić Pripremila: Suzana FANTOV

rojne aktivnosti grupa društvenih potpora koje djeluju u okviru Australsko-hrvatskih društvenih usluga ponovno su obilježile njihove redovne susrete. Evo što se događalo u nekoliko posljednjih.

Pjesme uz pratnju gitare Vladimira Jakopaneca Grupa društvene potpore Greater Dandenong zabavila se pjevajući uz pratnju gitare koju je svirao Vladimir Jakopanec. Posebno odjevene za ovu priliku, članice grupe stvorile su odličnu atmosferu.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 25. listopada 2023.

ŠTVENIH USLUGA OKUPLJALE SU SE NA JAKO ZANIMLJIVIM SUSRETIMA I UZ ODLIČNU ATMOSFERU

endana i upriličili književni susret!

Sretan rođendan Katici, Željki, Kristini, Tomi i Terezi Nakon dva tjedna školskih praznika članovi grupa društvene potpore u sjevernom dijelu grada su bili sretni što su se ponovno okupili u srijedu, 11. listopada. Jutro je vrvjelo razgovorima i smijehom, uz domaće kekse i kavu. Članovi grupe su bili nestrpljivi glede provjere kako napreduje cvijeće koje su posadili u vrtu prije nekoliko tjedana. Nakon toga je uslijedio ukusan ručak u omiljenom lokalnom hotelu Bundoori, gdje smo zajedno proslavili ne jedan, nego pet rođendana! Sretan rođendan i lijepu i zdravu godinu koja je pred nama želimo našim članicama i članovima - Katici, Željki, Kristini, Tomi i Terezi – dojmovi su koje prenosimo s njihove službene Facebook stranice, (Australian Croatian Community Services).

Zanimljiv susret i razgovor s Emmom Viskić Emma Viskić, nagrađivana australska spisateljica i glazbenica hrvatskoga podrijetla, 18. je listopada posjetila grupu društvene potpore Hume i Whittlesea. Emma je autorica međunarodno priznate serije četiriju romana o privatnom detektivu Calebu Zeliću, koji su osvojili brojne nagrade, uključujući nagradu Ned Kelly i pet Davitt nagra-

da. Njezin roman prvijenac “Resurrection Bay”, objavljen 2016. godine, bio je u užem izboru za prestižne britanske nagrade Gold Dagger i New Blood Dagger. Nedavno ga je Crime Time UK proglasio jednim od najboljih kriminalističkih romana desetljeća. Njezini su romani zasad prevedeni na osam jezika. Emma je studirala klasičnu glazbu na Victorian Colleage of Arts i Konzervatoriju u Rotterdamu i

svirala je klarinet dugi niz godina kao komorna glazbenica i u orkestru nastupajući s nekim od najvećih svjetskih opernih pjevača kao što su Jose Carreras, prekrasni tenor iz Španjolske, i Dame Kiri Te Kanawa, meki sopran s Novog Zelanda. Članovi su sa zanimanjem sudjelovali u razgovoru o njenom dosadašnjem radu i novom romanu na kojem trenutno radi – rekao nam je Boris Čerina iz AHDU-a.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 25. listopada 2023.

SYDNEY SVEČANA ATMOSFERA U AUSTRALSKO-HRVATSKOM KLUBU 'BRAĆA RADIĆ'

Tradicionalna 'Slavonska večer' stvorila ugođaj za pamćenje!

Ljepota bogatih narodnih nošnji, izvanredni tamburaši i glazbenici, a onda i nastupi svih folkloraša ovu su večer pretvorili u paletu raskošne i bogate folklorne tradicije Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Suzi Grlić, Ivan MRSIC

ustralsko-hrvatski klub „Braća Radić“ iz Sydneyja priredio je u subotu, 21. listopada, tradicionalnu „Slavonska večer“. Zbog svoje osebujne popularnosti i uspješnosti, i ove godine karte za ovu večer odmah su bile rasprodane! Ispunjenom dvoranom, koja je u sebi nosila ozračje Slavonije, vladala je svečana atmosfera koju su obogatili izvrsni folkloraši HFG-a „Braća Radić“, HFG-a „Brisbane“ i HFA „Sydney“. Ljepota bogatih narodnih nošnji, izvanredni tamburaši i glazbenici, a onda i nastupi svih folkloraša ovu su večer pretvorili u paletu raskošne i bogate folklorne tradicije koju čuvaju i njeguju ove folklorne grupe. U folklornom dijelu programa juniorska grupa „Sydneyja“ nastupila je s plesovima iz Moslavine, juniori „Brisbanea“ plesali su koreogra�iju Logovac, dok su dvije grupe „Braće Radić“ pokaza-

le svoje naučene koreogra�ije igara, plesa i slavonskog drmeša. Učenici hrvatske škole predstavili su se recitacijama, a onda je seniorska grupa „Brisbanea“ otplesala Slavonsko kolo, a seniori Sydneyja „Bilogoru“. Uz ukusnu večeru koju su priredili domaćini i vesele note glazbenog benda „Braća i ćaća“, i ovogodišnja „Slavonska večer“ potvrdila je još jednom svoju uspješnost i omiljenost među članovima hrvatske zajednice Sydneyja i okolice te njihovih prijatelja i gostiju iz Brisbanea. Gosti koji su pristizali dočekani su u „moru tamburaša“ koji su svirali omiljene pjesme. U dvorani kapaciteta od otprilike 450 mjesta Daniel Zrnić, voditelj programa, otvorio je Večer najavom intoniranja državnih himni i minutom šutnje za sve pokojne, a fra Ivica je udijelio blagoslov okupljenima. Bilo je uključeno 20 glazbenika koji su vodili „povorku“ od oko 100 plesača koji sudjelovali te večeri. HFG „Braća Radić“ još jednom zahvaljuje HFG-u „Brisbane“ i HFA „Sydney“, kao i svim volonterima i gostima koji su ovaj događaj učinili uspješnim i raduje se još češćem druženju u budućnosti - rekao nam je Stephen Šincek.

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 25th of October 2023

Volume 27. No. 1231 Wednesday 25th of October 2023

Steve Ravić’s Croatian Herald Exclusive: Victorian Member of Parliament Moira Deeming Opens Up on Expulsion, the Road Ahead, Her Resilience and the Croatian Community’s Support

FEATURE EXCLUSIVE REPORT CROATIAN NEWS & VIEWS COMMUNITY 16 CULTURE Brian GALLAGHER

Game of Thrones Museum, Bosanska 9 Game of Thrones is a renowned series of fantasy novels by George R.R. Martin. It was made by the US company HBO into a highly successful television series screened around the world, lasting eight series. It was also �ilmed in a number of countries One these was Croatia - notably, Dubrovnik was used for �ilming the �ictional city of King’s Landing. However, �ilming also took place in central Dalmatia, including Split and Fortress Klis. The Game of Thrones Museum in Split has a focus on the Central Dalmatia �ilming. A number of exhibits were originally costumes and props were made as spares for the series in case anything happened to those being used for �ilming. Other exhibits such as models of the cities of King’s Landing, Meereen and Winterfell as well as models of some of the characters were created by local craftsmen for the exhibition who had worked on the series. You can have your picture taken with characters such as Tyrion Lannister, Daenerys Targaryen and Jon Snow – as well as one of Daenerys’s dragons. The exhibition costs 14 Euros, and of course there is a gift shop opposite full of Game of Thrones items. The staff were friendly, enthusiastic and knowledgeable. Opening hours are quite long, and while I was there this month it was closing at 2300. Given that many attractions close much earlier this provides a good evening’s entertainment, especially if, like me, you have only �lown in a few hours before. This exhibition is really only for people who have watched and enjoyed the series. If you fall into that category, you should enjoy this Split attraction. Croatian Maritime Museum, Glagoljaska 18. This Museum is housed in the Gripe fortress, built by the Venetians to defend against the Ottomans and then used by the Austrians. Its location also affords splendid views of Split and the Adriatic. As Croatia is a maritime nation, this museum also effectively charts the history of the country itself, dating back to ancient times. Of particular interest to me were items regarding the Austro-Hungarian Navy, including one of its �lags. This period of history is one I’ve always felt is not widely known about – one that helps explains Croatia’s western orientation as opposed to the Yugoslav lens that misleads many. I was very pleased that it �igures so prominently. One of the many interesting thin-

THE THE NEW NEW GENERATION GENERATION ││ Wednesday │ Wednesday 25th 21st of September August 2019 THE NEW GENERATION Wednesday, 25th ofofOctober 2023

Three of the Delights of Split

Split is the quintessential Croatian city - you have to visit it to have a full knowledge of the country. It is my favourite Croatian city which I have visited quite a few times. On a September visit, I thought it worth revisiting some new attractions and taking a look at some older ones. Three in particular caught my attention this time. gs from that period is a painting of Captain Ivo Visin, a Croat who was the �irst Austro-Hungarian captain to circumnavigate the globe. Another point of interest is the 1908 Marine Engineer 3rd class certi�icate of Petar Šakić. It handwritten due to his insistence his name be written in the Croatian language, and the authorities, who used Italian for these purposes did not have a Croatian template. Torpedo enthusiasts will be delighted to see a whole room devoted to this weapon, including a focus on the creation and building of the weapons in Rijeka. Also of interest are some exhibits featuring items such as guns from Croatia’s Homeland War. A number of exhibits are outside of the museum, largely military, including various torpedoes, mines and cannons. A portion of the World War 2 partisan vessel Bakar, used to transport delegates to Bari to meet with an Anglo-American delegation, is also on display. Somewhat surreally, the section of the prow to the bridge has been integrated into the walls of the fortress. One gripe I would have are the exhibit labels. Whilst some exhibits have excellent English language labels, others have small ones or indeed none at all –a common problem I have found across Croatia. The museum shop stocks some English language editions of books from the Croatian publisher Despot In�initus. As I could not �ind them elsewhere in Split, I was delighted to see that was the case, and purchased three books, including two focusing on the Austro-Hungarian Navy.

These books incur shipping costs when purchased overseas and are rather cheaper to buy in Croatia – although it did make my backpack a little heavier on the journey back to London. The Maritime Museum is very much worth your time visiting – you will get real insights into Croatian history here. Furthermore, it costs only €3.50. This is an absolute bargain, and for that reason alone take a trip there. The Ivan Meštrović Museum, Šetalište Ivan Meštrovića 46 I’m doing some research on the great Croatian sculptor Ivan Meštrović in relation to potential London based projects and so I decided to visit again the museum. As it was raining, being British I decided to take a refreshing walk there – only about half an hour or so from the Split Riva. Many of the great man’s works are on display, although will be temporarily moving to Zagreb for a 140th anniversary exhibition later this year. I was pleased in particular to see the sculpture of his wife Ruža Meštrović, which he created in London. A degree of thunder outside provided an unexpected atmosphere to my visit. There is also a shop, in which I made purchases of some English language books on the sculptor. The museum is in two parts – a couple of minutes down the road is the Crikvine-Kaštilac complex. This was established by the sculptor itself. Situated by the sea, it includes a chapel containing 28 wooden reliefs of the life of Jesus, which he began 1917 and �inished in 1950 – a long project by anyone’s standards. The museum entry fee is €12 – however their website currently says that due to the aforementioned move of exhibits, there is a 50% discount. Of course, there is much else in Split other than the above. There is the famous Riva where you can sip excellent coffee, Diocletian’s Palace where you can sit within the Peristyle (the main square within the Palace) which is particularly atmospheric in the evenings, where – like the Riva – you can sit and have a coffee and perhaps even listen to some gentle live music. The substructures of the Palace including a passage full of tourist stalls and if you wish to explore further the Palace’s excavated halls are accessible for a few Euros. There is St. Domnius Cathedral, the Meštrović sculpture of Grgur Ninski and so much more. If you are in Croatia, and have never visited Split, do so. You won’t regret it.

Wednesday 21st 6th 25th of August September 2019 2019 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 25thofof ofFebruary October2019 2023

CROATIAN COMMUNITY ADVERTISEMENT EXCLUSIVE CROATIAN ADVERTISEMENT NEWS COMMUNITY &REPORT VIEWS 17

18 EXCLUSIVE FEATURE EXCLUSIVE INTERVIEW: MOIRA REPORT DEEMING MEMBER OF LEGISLATIVE NEWS EXCLUSIVE & VIEWS INTERVIEW – VICTORIAN MARIN ČILIĆCOUNCIL (PART 1) THE NEW GENERATION │ Wednesday, 25th of October 2023 “I thought there was nobody that agreed with communism or socialism because when you look back through history and look at all the mess, the chaos, and death and economic devastation that those political ideologies have brought…” Interview and photos: Steve RAVIĆ

hey don’t make them like Moira anymore. Public sentiment will tell you that strong willed digni�ied politicians with conviction are few and far between, especially in Victorian state politics. However, Moira Deeming happens to be that very resilient female politician that is true to her core values no matter the cost and by being so, she has won the hearts of disenfranchised Liberal Party voters and become the darling of conservative politics in Victoria. Ironically, Moira was removed from the Liberal party room for standing up for the very core values of her own political party whose leadership group has disgracefully expelled her from the Liberal party room for rightfully expressing her views on issues affecting women and falsely accusing her of being associated with neo-nazis. It was her very own party leader John Pesutto that through the passionate female politician under a bus by publicly stating false and defamatory accusations and spearheading her removal from the Parliamentary Liberal party. Moira Deeming was elected to the Victorian Legislative Council in the November 2022 State election where she represents the Western Metropolitan Region. She immediately made an impact in Parliament and fast became the people’s voice and she still continues to leave her mark as an Independent since her expulsion from the party room. But, rather than abandoning her party after such an appalling betrayal by her leader, Moira remains a member of the Liberal Party and admirably continues to encourage people to join the Liberal Party of Victoria. By remaining a member of the Liberal Party rather than moving on, the strong-willed Moira Deeming has demonstrated absolute resilience and loyalty to her party. Moira Deeming is the perfect example that you should not abandon your church if the wrong kind of people are in charge, you stay on and bring more people in to help remove everything that is rotten and help restore the church to bring it back to its former

glory and what it truly stands for. Moira is on track to do the same with Liberal Victoria and it is no secret that many in the Croatian community admire her for it. For those that share the same values as Moira, now is the time to get behind her and help make a difference. I sat down with Moira for a candid conversation in this 2-part interview about her expulsion, her greater mission and her relationship with the Croatian community. Steve: On behalf of the Croatian community and the Croatian Herald, I would like to thank you for your time today. Moira: Thanks for having me here today and I just want to say thank you to the Croatian community in Victoria. It’s meant so much to me to have your support over these last six months. It’s been really dif�icult, and I’ve appreciated the public support and the private support so much. Thank you. Steve: I have a pressing question that may set the tone for this interview, but it’s an important one for the Croatian community. In recent months and in the past, the Croatian community has been exasperated and hurt by malicious defamatory stories printed by Fairfax publications. Like with yourself, the community has been wrongfully associated with Nazism. Is there a course of action that you can recommend for the community to take against these journalists and publications? Moira: If people are personally named, then that’s de�initely worth looking into. In terms of just your general media coverage, it’s always worth putting in a complaint to the Australian Press Council because they seem to have a much bigger impact and you’re dealing with a complaint about a particular journalist and you can go through their own standards of reporting and point out where they’re failing. As we all know, these press houses have neverendingly deep pockets and they aren’t really afraid of most lawsuits unless they’re really open and shut and know you’ve got the pockets to back it up. So, I think it’s always worth putting in a complaint �irst, to the Australian Press Council and seeing if they’ll change the way they report. The journalists don’t like being reported to the Australian Press Council as it re�lects on their own personal records. Steve: I’m very grateful for that response as will the Croatian community be, now that you have recommended a worthwhile course of action. Now I have a pressing question that I know many in the Croatian

Moira Deeming’s Candid Values, and the Croatian

community are eager to ask. Do you see the possibility of running on a ticket with Peta Credlin at a future election? Moira: A lot of people ask me about Peta Credlin and whether she’ll run. I can say that I just don’t know what could tempt her (Credlin) away from her fantastic job and her fantastic platform (having her own show on Sky News). By all means we should petition her. Personally, I don’t really have leadership ambitions. I just have changing-the law ambitions. I don’t really mind how it gets done, I just want it done. So, I don’t need to personally be the leader or anything like that. I’ve got no ambitions in that way. I just want to help, wherever I am on the chessboard. Steve: That’s very admirable of you, but you must realise that the public already sees you as a leader type because you are the one that is speaking out on behalf of the people regardless of the consequences and your popularity continues to grow. Moira: Contrary to popular belief, I am actually a real team player and I really love doing that background research work. I love winning the arguments. I want to work to change things and I think I have different kinds of skill sets to achieve that. I want a team that is united and coherent in what they actually believe in. I will stand up for what I believe and that’s the most important thing. The Liberal Party needs conviction that lines up with the actual values of the Liberal Party and

can happen to them. If I can be thrown out of my party and I can be treated like that, then what hope does some 15-year-old girl at school have. It really makes me upset. Yeah, this issue is bigger than me. It’s bigger than John (Pesutto). This is a matter of right and wrong and really, (referring to her expulsion) I’m just totally willing to put all emotions aside, never hold a grudge and just move forward, if we can get these laws changed and if we can unite and get a functional team to get things changed for the people. That’s my ultimate goal. Obviously, I need to have my name cleared and that’s a non-negotiable. I have to get back into the party room and that’s non-negotiable. My goals haven’t ever changed, I haven’t ever been put off my target. These laws are extreme and must be changed. I honestly think that’s the persons participating in wo- very least that we should be men’s sports. Tell us about able to do as the Liberal Party for the sake of Victorian wothis experience. Moira: This whole time has men and children. Steve: At the moment, the been extremely traumatic. You know, I have had so much su- Liberal Party leadership is pport from Croatians and a evidently acting more like few other communities and they are mirroring the Lamums and dads everywhere. bor Party and their policies. But women and girls are be- You on the other hand come ginning to feel like they can’t from a Labor upbringing, speak out on women’s issues. but you’re now propagating It really upsets me that the- true Liberal Party values re are teenage girls who are and you’re suggesting the Ligetting urinary tract infections beral Party needs to reverse because they’re trying to avo- back to its principal values. Moira: This is why it’s so imid going to the toilet at school. portant that we re-establish They feel like they can’t complain because they’ll get called what we actually do believe in. bigots and they say “look what To be called far right when I’ve happened to you”. They look at never changed my position on what happened to me and that a single thing is so bizarre. I makes them afraid because if know without a doubt that the it can happen to a sitting MP, it vast majority of Labor Party

Steve Ravić with Moira Deeming

then, I think we will actually see change in the State and people will have more faith in us as a party. Steve: It is evident that you are the one that is truly carrying the torch for the actual values that your party is meant to stand for. It must be frustrating that you’re being suppressed even from your own party from being able to address genuine concerns of females. The Government has legislated that biological men can use female facilities like toilets and participate in women’s sports simply because these trans persons wish to identify as women. You on the other hand want to preserve these spaces for women and oppose trans

Moira Deeming with members of the Croa�an Community

THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday,6th 25thofofFebruary October2019 2023

CROATIAN COMMUNITY NEWS EXCLUSIVE & VIEWS REPORT EXCLUSIVE INTERVIEW: MOIRA DEEMING MEMBER OF VICTORIAN LEGISLATIVE COUNCIL (PART 191) 19

d Interview: Expulsion, n Community’s Embrace voters are in fact, aligned with Liberal party values. They are centre- right. As a Liberal, I do agree with worker’s rights. I believe in a fair-day’s pay for a fair day’s work. I one-hundred percent support all of that, and Menzies supported that. He always balanced everybody’s rights. Yet we’ve allowed ourselves to be characterized by the left as only caring about the bigger end of town, the boys club, the rich people. Everyone gets told Labor is for the workers and Liberals are for the rich people. We got told that growing up, but it’s just absolute rubbish. It’s all about balancing rights as I see it and freedom of speech is just so fundamental. Steve: Absolutely, but your own party’s leaders did everything to take freedom of speech away from you. What I see, is that you were becoming a threat to your own leadership group because you were �ighting for issue’s they were too afraid to even address, let alone �ight for. So it seems to me that they are afraid of losing their positions by an outspoken woman with such integrity. A woman

that is so admired by the conservative public. Moira: I don’t like the idea that people would be worried about me coming in and just taking over and ruining other people’s careers. Ironically, because mine has been possibly been ruined. I need to get back into the party room. I want to work with the team, I don’t want to leave the Liberal Party. It’s where I belong as it aligns with my values and I want to work for Victoria through the Liberal Party. Like I said, there’s lots of work that we need to do as a team. That team may change, I might lose my pre-selection next time. That’s up to the membership. We have to respect each other and we have to work together. What I’m hoping is that more of you get a membership with the Liberal Party. We need people who have a real solid genuine conviction about what they believe in, in a way that aligns with Liberal Party values. There are people that you don’t like in any workplace, but you be professional a n d y o u g e t

your job done. Steve: So to help your cause, you’re imploring people to join the Liberal Party. But how can your supporters be reassured that you will be preselected? Is there a way they can support you and their memberships not be compromised? Moira: There’s one way that people could help me and that is to join up in the Western Metro region because the membership decides on who gets to be the candidate. That’s how it works in the Liberal Party. We’re democratic like that, so that’s one way to support me. That’s a really important way to support me personally and help me continue to do what I’m doing. I think that most Labor voters are actually centre-right without identifying that way. I didn’t describe myself that way. I would’ve said that I’m centre-left, but I haven’t changed. I actually read what the Liberal Party really stands for instead of listening to what the left were saying it stands for. It’s about balancing everything. If you don’t want to tip towards totalitarianism and communism and socialism, and all those kinds of horri�ic mistakes of the past, you have to go towards the centre-right. Help the Liberal Party represent us best by joining and pay your membership and you get to in�luence the Liberal Party. If we want to change these laws, there’s an order of operations and that is to get rid of Labor with a really, really fantastic opposition. If all good members who believe in Liberal values quit the party, then we’re not going to be able to have people choosing the right candidates to be that opposition to get rid of Labor and change the laws. Can I just remind everyone that I’m out on the cross bench because I’ve been expelled and being on the cross bench is useless. I don’t get to set the legislative agenda and that’s no use to me. I know everyone’s disappointed, but I just want for everybody not to quit and not go to those minor parties. Moira Deeming elected to Victorian Legisla�ve Council in We need everyone to put the November 2022 State elec�on represen�ng Western hands on deck and get Metropolitan Region. behind the Liberal

Party and put us on course because then, when we do take government, we can actually rely on the Liberal Party to do the right thing in terms of legislation. Steve: A lot of damage was done. You’re no longer in the party room and without you being in that party room, It doesn’t look good for those wanting to change Government. How can your supporters get behind a party leadership that expelled you? Moira: It was a total misunderstanding, and a lack of due process. Nothing that can’t be undone. I did say over and over that people agree with me, ordinary people agree with me. This is not a �ight loser. I’m not an extremist. I’m actually the one who is in touch with the vast majority of people. Of course, Labor and the Greens are going to call me an extremist, but I can’t believe my own party did it. I think they actually believed what Labor and the Greens were saying. We need to stop falling into their traps. We need to get smarter. Our job is to be a strong ferocious opposition that gets rid of Labor. All I can say is from my side, I’m willing to move forward, make peace and focus on saving Victorians and I hope that’s true on their side (Pesutto and his leadership group). Steve: I can see your determination and hopefully the leadership group will bring you back into the fold and apologise to you for all of their wrongdoings against you. Tell us more about your ambitions and your background.

Moira: I do have these unwavering goals about pushing back this creeping totalitarianism that is going all around the world, but obviously in Victoria and restoring parental rights, women’s rights, children safeguards. These things are non-negotiable to me, and I will not be put off, not one centimetre. My background is in teaching, I was a high school teacher and I’ve still got my VIT teaching license. They’ll be taking that out of my cold dead hands. I thought everyone believed in real democracy. I thought there was nobody that agreed with communism or socialism because when you look back through history and look at all the mess, the chaos, and death and economic devastation that those political ideologies have brought throughout history. So I’m really devastated to see that there are young people that are calling themselves socialists. In fact, a lot of the people who call themselves socialist are the ones that called me a Nazi. It’s like they don’t even realize that socialism was Hitler’s political ideology. It’s just insane to me. In terms of my legislative agenda, people like to tell me what I believe in and what my legislative agenda is, but it all revolves around basic democratic western values, the rights of families, the rights of parents, child safeguarding and freedoms. Just the basic pillars of western civilization and I’m sure even saying western civilization is enough for someone to call me racist. By the way, I’m the �irst ever part Maori Victorian MP. That’s a piece of information that people gloss over and don’t talk about. So how could I possibly be sympathetic to Nazism when I myself am part Maori, plus raised partly by a holocaust survivor. In my discussions with you, I heard that the Croatian community have also suffered, and been smeared in a similar manner.

It is the power of the state used against people to run narratives. It’s our own tax dollars and our own MP’s working against us as if we’re the threat. The Government should exist to serve us and any infringements on our rights but instead they enact all these laws to remove our rights. To remove parent’s rights as if parents were the threat, when I actually think the bigger threat is any other adult that it’s ok to lie to other people’s children. I tell my children all the time there is no good reason for another adult to tell you to keep a secret from your parents. That’s classic red �lag behaviour and yet now that is a standard policy for school, which is ridiculous. We tell women to be careful at night, be careful of men you don’t know but then we allow any man who just says he’s a woman to come in to all of our intimate spaces. It’s all internally incoherent. These laws are absolutely insane and unjust. They’ve cut all the edges off free-speech through their anti-discrimination law, so they’re just tying everybody in their legislation, they’re just slowly, slowly, slowly removing all of the things that we hold dear through the legislation. Actually, that reminds me of another regime in which there was no military coup that ended up doing the same kind of thing, removing all of those freedoms and oppressing people with the power of the state. I �ind it all very disturbing. I think we’re tipping backwards into the worst mistakes of history, and I just think that’s one of the big things that the Croatian community and I would have in common, the diaspora in Victoria and Australia had to �lee from these same regimes. Inch by inch, thin end of the wedge, it’s slowly being set up in this country. We’ve all just got to get coordinated and push back. Con�nued in next week’s edi�on.

20 20 CROATIAN COMMUNITY

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 25th of October 2023

“Bleiburg: Massacre of the Croatian Pe Father Zvonimir Gavranović’s Insight Zoran Juraj SABLJAK

n the revered chambers of the NSW Parliament House on the evening of October 11, 2023, Ana Sentić, Deputy Principal of Cabramatta High School, assumed the role of narrator. She stood poised before an audience, a conduit for the unveiling of a narrative that transcends temporal and geographic bounds—a narrative meticulously woven by Father Zvonimir Gavranović in his seminal work, “Bleiburg: Massacre of the Croatian People 1945.” In her introduction, Ana Sentić cast a spotlight on the dark chapter often overlooked in the annals of human history— the Bleiburg tragedy. As an Australian of Croatian descent, Ana found herself uniquely positioned to introduce this monumental work. The Bleiburg tragedy, a series of events that unfolded in May 1945, marked the mass murder of soldiers and civilians who sought refuge with the British forces at the end of World War II. Father Zvonimir’s book, a labour of historical devotion, meticulously details the harrowing death marches and the unimaginable suffering endured by innocent lives ensnared in the cross�ire of political turmoil. “Father Zvonimir’s meticulous account is a poignant reminder of the human cost paid by those ensnared in the ideological con�licts of World War II. It’s a testament to the resilience of the human spirit amidst unimaginable adversity.” - Ana Sentić Following Anna’s introduction Father Zvonimir Gavranović took to the stage to give us a poignant and detailed re�lection on his book in his mission to unearth the layers of the Bleiburg tragedy. We bring you his speech unedited in its entirety: Dear Sisters and Brothers, I would like to welcome each and every one of you for coming here this evening and thank you so much for your support. It’s good to see a number of members of state parliament here with us. I would like to thank my local member Warren Kirby, member of Riverstone for his generosity and for enabling this launch to take place in NSW Parliament, which is Australia’s oldest Parliament. I would also like to thank Rakim Alam a member of Warren’s staff with

whom I liaised and who was most helpful. Thank you also to Ana Sentić for launching this book, Ana has family members who lost their lives in these massacres. As we are speaking of massacres, I would like to call to mind the terrible situation in Israel and the Palestinian territories, it’s shocking and it is going to escalate. Let’s be in solidarity with all who are suffering and will suffer. Pray for and work for a lasting peace between Israel and the Palestine. I would like to call to mind Yitzhak Rabin, who as Prime Minister of Israel we thought real peace was being established between Israel and Palestine, but he was assassinated in 1995. He has become a symbol of the Israeli Palestinian peace process. Today is a signi�icant day for me personally for it is the feast day of St. John XXIII, the pope who led the Roman Catholic church from 1958 -1963. He is often referred to as Good Pope John. He opened the Roman Catholic Church up to all Christian Churches and all religious faiths, as well as opening the church up to a preparedness to dialogue with atheistic ideologies. He began the biggest reform of the Church in �ive hundred years and is the patron of the Catholic community of Glenwood-Stanhope Gardens where I am an assistant. When I completed my biography of Cardinal Stepinac in the English language in 2011, I had in the back of my mind that I should write a short book on what came to be known as The Bleiburg Tragedy of the Croatian People. Very little is known of this tragedy, particularly in the English-speaking world. As I continued to research, I realised that it would be good to write a short summary of Croatian history from the time that Croatians settled between Drava River and the Adriatic Sea in the seventh century right up the First World War. In this �irst chapter the reader will come to realise that the Croatian and Serbian people had the best of relations for centuries. Problems started to develop after the two nations came to live together in what eventually became Yugoslavia. The biggest upheaval for the Croatian people, as for all the Balkan nations was the Turkish invasion. The Turkish invasions greatly depleted the Croatian nation.

The second chapter deals with the creation of what became the former Yugoslavia after the First World War. Initially it was called the Kingdom of the Serbs, Croats and Slovenes, it was only after the assassination of the Croatian political leadership in the Belgrade parliament in 1928 that real tension between the Serbian people and the other nationalities of the country was heightened. This was exacerbated when King Alexander Karađorđević dissolved parliament and imposed his ruthless dictatorship on the country, antagonizing the peoples of the country. Later he unlawfully changed the name of the country to Yugoslavia. The reader will come to learn how the Ustasha movement was formed and the

high point of the movement the assassination of King Aleksander in Marseille in France in 1934. Prince Paul Karađorđević, the late King’s cousin became regent. Prince Paul was a highly cultu-

red and humane man who worked hard to ease tensions in the country. With tensions rising in Europe due to Germany moving closer to war, Prince Paul appointed Dr. Dragiša Cvetković as

prime minister of Yugoslavia and he came to an agreement with the Croatians headed by Dr. Vladko Maček which gave Croatia a certain amount of autonomy in Yugoslavia as well as a sense of freedom to the peoples of Yugoslavia. Prince Paul, together with the prime minister Dr. Cvetković and Dr. Maček worked very hard to keep Yugoslavia out of the European con�lict. It was in Britain’s interest to escalate the war. Its secret service worked with Serbian nationalists headed by air force Colonel Dušan Simović to overthrow Prince Paul and his government. This coup took place during the late evening of 26 March 1941, installing the teenage King Peter as the new king with Colonel Dušan Simović and his ultra-nationalistic Serbs running the country. As a result, Germany invaded the country on 6 April 1941. It was the beginning of enormous suffering of over four years for the peoples of the former Yugoslavia. From the 6th to 10th April 1941 the Croatian people overwhelmingly supported the creation of a Croatian state, which became known as the Independent State of Croatia. The leadership of this puppet state hoped that Croatia like Denmark would be a haven of peace in the midst of war; sadly, it was not the case. Initially life was peaceful in the country. Then disorder developed, there were �ive different armies roaming Croatia, which at that time include Bosnia- Herzegovina. Then at the beginning of 1943, after the German defeat at Stalingrad there was the rise of the Communist partisans led by Tito. Chapter three details the persecution of the Serbs as well as the Jewish people of Croatia and the work of Cardinal Stepinac in trying to save lives and relieve suffering. A reader will come to realize the entanglements that the people found themselves in. The Croatian government ordered the withdrawal the Croatian army and other military personal, as well as the police force to Southern Austria on the 6 May 1945, with peace being declared in Europe on the 8 May 1945. The Croatian army surrendered to the British in Southern Austria near the town of Bleiburg on 15 May 1945. The British then handed

CROATIAN COMMUNITY SPORT 21

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 25th of October 2023

ople 1945” - A Profound Journey into ful Account of the Bleiburg tragedy them to Tito’s Partisans who slaughtered them. Chapter 4 and 5 deal with the Croatian death marches. Chapter 6 deals with the suffering of the Slovene people during the Second World War and their civil defence which was meant to protect the Slovene population during that time. Up to 10,000 of these civil defence personnel were returned by the British and were slaughtered as well. This chapter also deals with the suffering of the German population of the former Yugoslavia which numbered up to 500,000 before the war of which barely 60,000 survived. Also included is the suffering of the Montenegrins. Of all the nationalities of the former Yugoslavia the Montenegrins suffered the most. Out of a population of half a million up to 150,000 lost their lives. It is true at times they were �ighting one another but proportionally they lost the most. Some 10,000 Montenegrin royalists, who were wanting a independent Montenegro were repatriated by the British and they lost their lives. It must be remembered that before the First World War Montenegro was an independent kingdom. Chapter 7 details where those who were slaughtered lie. Graves and burial places are still being discovered in Slovenia and Croatia. Chapter 8: Who is at Fault?... A very Important chapter. King Aleksander Karađorđević’s, brutal regime. He was behind the assassination of the Croatian political leadership in the Belgrade parliament in 1928. Suspended the constitution and imposed his dictatorship 1929 as well as changing the name of the country from the Kingdom of the Serbs, Croats and Slovenes to that of Yugoslavia. He greatly antagonized the non-Serb peoples of the country as well as many sections of the Serbian population. His actions caused wounds amongst the various nationalities that haven’t yet been healed. The British… one week after peace was declared in Europe. No one thought that the British with their sense of fairness would hand these people to the Communist partisans. Dr. Ante Pavelić his government. Didn’t show the leadership required ordering thousands of soldiers and civilians into Southern Austria

uncertain of what lay ahead. His aim was to withdraw as many soldiers and civilians as possible with the hope the British would accept them as prisoners of war and hold onto the Geneva conventions. Pavelić bears an enormous responsibility for what happened. I placed Tito and the Communist party that he led as most responsible. Communism has no concept of forgiveness and mercy. He was extremely brutal, and readers will gain an insight into his brutality. Tito was no Nelson Mandela. When Tito was alive, he was regarded as the great statesman, his funeral was watched by millions but what kind of a statesman is that, when everything one �ights for and lives for collapses ten years after one’s death? The most important chapter is the last one: Reconciliation, Forgiveness and Peace. I wrote this chapter with the hope that someone will read it in a hundred years’ time and get something from it. That’s the only answer for a wounded humanity. I drew from my religious tradition, reconciliation in Northern Ireland, reconciliation of the Jewish and German peoples as well as the South African Truth and Reconciliation Commission, it’s the only way forward. It doesn’t call for punishing the perpetrators of the crimes but bringing the perpetrators and victims together and the perpetrators acknowledging their crimes and asking for forgiveness. There have been some very moving examples of reconciliation. This reconciliation has also happened in the South American country of Columbia which has lived through thirty years of violence

perpetrated by drug cartels, there have been some very moving scenes of reconciliation as well. Columbia is now experiencing a relative peace, it’s certainly much better than what it was before. The British establishment has not revealed all that is to be revealed. It kept it from the British public, people of Britain are unaware of what happened in Southern Austria one week after peace was declared in Europe in 1945. My hope is that in 2045, the centenary of the end of the Second War in Europe, there will be big celebrations in Europe commemorating the end of the war in Europe. Hopefully one week later the Bleiburg �ield, not only presidents of Croatia, Slovenia, Austria, Bosnia-Herzegovina, Montenegro, but also Serbia and members of Britain’s royal family will be there commemorating what happened there a century before. A Croatian lady who lost her �irst husband in those massacres told me it will never happen. But this vision of a reconciling, forgiving and peaceful world is something to work towards. Have realistic goals but unbounded hope. Do what we can in the circumstances we �ind ourselves, let’s move forward with unbounded hope.

Working towards a reconciling, forgiving and peaceful world. That’s the only way forward.” Concluded Father Zvonimir. As the evening drew to a close, the audience was left with a profound call to action. Father Zvonimir’s unwavering dedication to his research became not just a historical contribution but a roadmap for a more compassionate and understanding future—one where the echoes of the Bleiburg tragedy could inspire collective efforts towards reconciliation and lasting peace. The Bleiburg tragedy serves as a poignant reminder of the price paid by countless individuals caught in the ideological con�licts of World War II. Father Zvonimir’s account not only narrates historical events but also highlights the resilience of the human spirit amidst unimaginable adversity. The book becomes a testament to the enduring hope that arises when societies collectively acknowledge and come to terms with shared history.

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 25th of October 2023

Hrvatski

TO ADVERTISE WITH US CALL 03 9481 8068 OR

VJESNIK

The Croatian Herald

EMAIL US AT: admin@vjesnik.com.au

highlighted by investment in the latest Digital Press and Wide Format technology, enabling them to provide customers with the highest quality product at extremely competitive prices with the fastest turnaround times. Using the most up-to-date software, they produce the widest range of Print, Wide Format and Promotional products and high quality graphic design. Specialising in full-colour brochures, they’ll provide anything you can put a logo on. MINUTEMAN Box Hill South has operated as a family-owned business since February 1999 at Shop 2, 193 Middleborough Road, Box Hill South. “We are extremely proud to be the (pioneer) First Minuteman Press, the world’s largest and top rated Digital Print, Marketing and Design Franchise in Australia”, says Dan. As such Dan the Minuteman has a wealth of experience. As the industry evolved, Dan stayed at the forefront by embracing change and adopting digital technology. His passion for the industry’s future is

Minuteman Press Box Hill South is passionate about helping your business grow and will take the highest level of care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! – they have a product that will work for you and get your job right first time, every time. Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location. Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

Z A G R E B C R O AT I A N B O O K S H O P BOOKS l CDs l DVDs l MAGAZINES/NEWSPAPERS (We only sell ORIGINAL CROATIAN CDs and DVDS)

CHECK OUT OUR NEW WEBSITE www.zagrebcroatianbookshop.com.au 309 High Street, Preston Vic 3072 Tel: (03) 9484 7236 Email: zagrebcb@bigpond.com

Proud long time Sponsor of the New Gen’s CD review of the Fortnight

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 25. listopada 2023.

15 23

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

NATJECANJE NOVI NARAŠTAJ VOĐA NA ‘CROATIAN YOUTH STEMM CHALLENGE’

Čes�tam svim sudionicima i nadam se da ćete nastavi� slijedi� svoju strast! – poručila je dr. Monika Jones

NEW

ALL SOULS DAY MEMORIAL MASS

ditelja, ukusni ručak i posjet biološkom laboratoriju Instituta Bio21 s profesoricom Separovic. Velika hvala organizatorima i sponzorima ovog natjecanja, uključujući i Državni ured za Hrvate izvan domovine te Vitorijsko-hrvatsku gospodarsku komoru, posebice Cindy Drake koja se pobrinula za besprijekornu realizaciju programa. Hrvatska zajednica Australije uvelike je ponosna na svoju mladež i želi joj ovim putem još jednom čestitati. Oni koji su zainteresirani za sudjelovanje na natjecanju iduće godine informacije mogu dobiti na stranicama www.vcccprojects.com.

LTD

ijekom proteklih šest mjeseci učenici iz svih dijelova Australije koje zanima program STEMM - Science, Technology, Engineering, Mathematics, Medicine (znanost, tehnologija, inžinjerstvo, matematika i medicina) pridružili su se natjecanju pod nazivom „Croatian Youth STEMM Challenge”. Ovo natjecanje za cilj ima nadahnuti mlade u dobi od 14 do 21 godinu da se osposobe za buduće vođe u razvoju i očuvanju hrvatskog naslijeđa povezujući ih s uspješnim hrvatskim znanstvenicima, izumiteljima, poslovnim ljudima i akademicima koji rade u Hrvatskoj i Australiji. Skupina je surađivala putem interneta, slušala zanimljive prezentacije i radila na STEMM projektima po vlastitom izboru, sve na engleskom jeziku. Na kraju su svi sudionici natjecanja imali mogućnost predstaviti svoj rad i osvojiti nagrade. Učenici su ovo iskustvo smatrali korisnim i zabavnim. Jedna od posebno nadahnutih moderatorica bila je Frances Separovic, profesorica emeritus kemije sa Sveučilišta Melbourne, koja je ujedno i tajnica za vanjske odnose Australske akademije znanosti. Još jedna sudionica koja zdušno podržava ovaj program bila je dr. Monika Jones, koja je nedavno zaslužila doktorat iz primijenjene matematike. Dr. Jones rođena je u Zagrebu i menadžerica je zdravstvene analitike, zdravstvenog obrazovanja i tehnologije. „Bila mi je zaista čast sudjelovati na natjecanju Croatian Youth Challenge ove godine. Čestitam svim sudionicima i nadam se da ćete nastaviti slijediti svoju strast. Bilo je predivno povezati se s hrvatskom kulturom i nadahnuti novu generaciju vođa u području STEMM-a. Željela bih potaknuti buduće studente i mentore hrvatskog podrijetla da se priključe ovom natjecanju iduće godine. Svidjet će vam se!”, izjavila je dr. Jones. Skupina je službeni program završila velikom zajedničkom proslavom u prostorijama Generalnog konzulata RH u Melbourneu, uključujući i službenu dodjelu nagrada uz prisutnost ro-

Pripremila: Suzana FANTOV

Hrvatska zajednica Australije ponosna na svoju mladež

Ovo natjecanje za cilj ima nadahnuti mlade u dobi od 14 do 21 godinu da se osposobe za buduće vođe u razvoju i očuvanju hrvatskog naslijeđa

FU N ER AL

Please join us in the Commemoration of the Faithful Departed. This Mass will be held for all those we have lost in the last year, with a mention of those we have helped in laying to rest. We pray for their repose.

Thursday, November 2nd 2023 at 7pm Mass will be led by Father Josip Grubišić

Newlands Funerals Chapel 161 Newlands Road, Coburg 3058 entrance via Dairy Drive If you are unable to join us in person, we will be streaming the Mass via our facebook page facebook.com/newlandsfunerals

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 25. listopada 2023.

BERESFIELD NAGRADE I POHVALE ZA KRAJ OVOGODIŠNJE NOGOMETNE SEZONE

Lijepa prezentacijska večer NK Newcastle Croatije

Dobra zabava, zaslužena priznanja i čestitke nagrađenim pobjednicima, obilježili su ovu večer ove nogometne ekipe i njihovih prijatelja Pripremila: Suzana FANTOV

ogometni klub Newcastle Croatia proslavio je u subotu, 14. listopada, kraj ovogodišnje nogometne sezone u stilu u prostorijama café bara "Thynk" u Beres�ieldu (Newcastle). Dobra zabava, zaslužena priznanja i čestitke nagrađenim pobjednicima, obilježili su ovu večer ove nogometne ekipe i njihovih prijatelja te njihovu veliku zahvalu glavnom pokrovitelju "Thynk". Prenosimo vam fotogra�ije s njihove službene Facebook stranice (Newcastle Croatia FC) kao i imena nagrađenih:

Men’s All Age (Ljudi svih uzrasta) Golden Boot - Cameron Wamsley Players Player - Cameron Wamsley Coaches Award - Nicholas Sazdanoff First Grade (Prvi razred) Golden Boot - Jake McGuinness Players Player - Ricky Franks Coaches Award - Luke Jovcevski

Reserve Grade (Pričuvni razred) Golden Boot - Casey Jackson Players Player - Casey Jackson Coaches Award - Gocha Abshilava

Third Grade (Treći razred) Golden Boot - Ian Morris Players Player - Zvjezdan Blazevic Coaches Award - Ian Morris Ivica “Johnny” Pitomac Club "Person of the year" (Klub "Osoba godine") Denis Marincic

VIJESTI IZ BiH

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 25. listopada 2023.

Dok se BiH suočava s novim migracijskim valom, Graničnoj policiji nedostaje 620 službenika Pametni dronovi rješenje za razorne požare i u BiH

Dronovi, senzori i kamere uz upotrebu umjetne inteligencije mogli bi predstavljati rješenje za razorne požare kakvi su ljetos poharali Grčku, ali i one s kojima se svake godine suočavaju druge zemlje pa i Bosna i Hercegovina. Imajući u vidu da i u Hercegovini svake godine stotine požara uništava sve pred sobom, a da BiH ne raspolaže ni odgovarajućim sredstvima i opremom za suzbijanje požara, ulaganje u ovakvu vrstu naprednog projekta moglo bi u budućnosti biti dobro rješenje. Izvršni direktor Proboteka George Delaportas istaknuo je da je prvih petnaestak minuta kritično za gašenje požara. „Ovo je pravilo zlatnih 15 minuta. Što prije otkrijemo požar, imamo više vremena da ga ugasimo. U pilot projektu u Grčkoj je požar detektiran u prosjeku za 2,5 minute. Probotek želi biti brži, ali istovremeno žele što manje lažnih dojava”, kazao je Delaportas, dodajući da platforma koju su razvili omogućuje koordiniran rad svih službi uključenih u borbu protiv požara, a dronovima pomažu i senzori postavljeni na drveću.

POVEĆANJE MIGRACIJSKOG PRITISKA

Popunjenost Granične policije BiH je na 70 posto, a početkom nove godine pravo na mirovinu će ispuniti 300 policijskih službenika

opunjenost Granične policije BiH je na 70 posto. S novom godinom pravo na mirovinu će ispuniti 300 policijskih službenika. Iz Granične policije ističu da je u tijeku obuka određenog broja policajaca. Prema važećoj sistematizaciji, Graničnoj policiji Bosne i Hercegovine nedostaje 620 policijskih službenika. Istodobno, Bosna i Hercegovina bilježi povećanje migracijskog pritiska na području BiH i tijekom 2023. godine. Političke volje za rješavanjem ovog problema nema, s obzirom na to da inicijativa da se poveća broj polaznika nije dobila potporu u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Popunjenost Granične policije BiH je na 70 posto. S novom godinom pravo na mirovinu će

ispuniti 300 policijskih službenika. Iz Granične policije ističu da je u tijeku obuka određenog broja policajaca. Ministar sigurnosti BiH ističe kako je upoznat sa stanjem u Graničnoj policiji, istodobno tvrdi da nema opasnosti što se tiče priliva migranata u BiH. “Nemojte se sekirati što se tiče novog migrantskog vala. Sve agencije su spremne odgovoriti na krizu ako se ona pojavi, ja vjerujem da nećemo imati novu migrantsku krizu i da držimo sve pod kontrolom. Očekujem da do kraja godine potpišemo ugovor s Frontex-om, i na taj način dobijemo dodatnu stabilnost”, kaže ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić. “Тај migracijski pritisak ostat će nam ovdje u Bosni i Hercegovini jer je naša granica šuplja k’o švicarski sir”, tvrdi Zlatko Miletić, izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Izaslanik Kemal Ademović uputio je inicijativu Domu naroda da se broj polaznika sa 150 poveća na 250.

“Ako se to ne dogodi, već iduće godine imat ćemo situaciju u Graničnoj službi da neće moći obavljati svoj posao na adekvatan način”, ističe Ademović. Inicijativa Ademovića nije usvojena. Dopredsjedatelj Doma naroda i predsjednik HDZ-a BiH ističe da podržava inicijativu, ali da to nije na Domu naroda. “Inicijativa apsolutno stoji, ali da je kroz Vijeće ministara stave na prvoj sjednici već, pa da onda mi ovdje dođemo vrlo brzo, s prijedlozima, ako uopće treba prolaziti parlamentarnu proceduru s ovim inicijativama, da budemo učinkoviti na terenu”, naveo je tada na sjednici Dragan Čović, zamjenik predsjedatelja DN PSBiH. A stanje na terenu je tako da u praksi jedan policajac čuva nekoliko kilometara granice. Zbog nedostatka kadra kao ispomoć na očuvanju i nadzoru državne granice angažirani su policijski službenici Direkcije za koordinaciju policijskih tijela, SIPA-e, i policijski službenici MUP-a Republike Srpske.

kako, unatoč nedostatku ljudstva, ulažu maksimalne napore u zaštitu državne granice. Pomoć Graničnoj policiji BiH pružaju pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Direkcije za koordinaciju policijskih tijela i MUP-a RS-a. O potrebi snažnih promjena u sustavu nadzora granice u BiH govorio je ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske Davor Božinović koji je objasnio kako su on i slovenski kolega na prošlom sastanku Vijeća u Bruxellesu konstatirali da problem ilegalnih migracija ne počinje u te dvije zemlje i da

izvor problema nisu ni Slovenija ni Hrvatska, a potvrdio je i kako su razgovarali s povjerenicom za unutarnje poslove Ylvom Johansson i tražili da se ubrzaju pregovori s Bosnom i Hercegovinom kako bi se što prije zaključio statusni sporazum koji bi omogućio raspoređivanje Frontexa u BiH. „Naša je pozicija da Frontex treba biti raspoređen u BiH, pogotovo u onom dijelu iz kojeg dolazi najveći broj ilegalnih migranata, a Hrvatska ima dovoljno policajaca i opreme da uspješno čuva vanjske granice EU-a”, rekao je Božinović. BiH je nedavno, podsjećamo, imenovala pregovarački tim, a očekivanja su kako će se ubrzati procedura sklapanja sporazuma s Frontexom, koji bi onda mogao poslati svoje službenike kao pomoć kolegama u BiH na upravljanju granicom. Prema svemu sudeći, pred BiH su novi izazovi kroz koje će morati ojačati svoju suradnju sa zemljama okruženja, ali i institucijama Europske unije.

Granica Bosne i Hercegovine izaziva strah u Europi Granična policija BiH u devet mjeseci ove godine u pokušaju nezakonitog prelaska državne granice otkrila 8720 osoba, 27,24 posto više nego u istom razdoblju prošle godine

uropa je na nogama, vraćaju se stare kontrole, doduše, privremenog karaktera, na nekoliko unutarnjih granica, sve zbog aktualnih događanja na Bliskom istoku, ali i zbog pojačanog priljeva migranata na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti. A o kolikom je povećanju riječ, dovoljno govori podatak kako je Granična policija BiH u devet mjeseci ove godine u pokušaju nezakonitog prelaska državne granice otkrila 8720 osoba. Kako je potvrđeno za televiziju N1, to je za 27,24 posto više nego u istom razdoblju prethodne godine, dok u ovoj godini Služba za poslove sa strancima BiH bilježi 25.800 novih tražitelja azila. Uz pitanje mi-

grantske krize, a s obzirom na aktualne događaje na Bliskom istoku i zbog straha od eventualnog prelijevanja krize s Bliskog istoka, mjere sigurnosti u Bosni i Hercegovini podignute su na višu razinu. Ministar sigurnosti Nenad Nešić u tom kontekstu poručuje kako od agencija očekuje da poduzmu sve mjere koje su potrebne imajući u vidu situaciju u svijetu i Europi. Iz Granične policije BiH su za Dnevni avaz potvrdili kako se pojačane mjere nadzora na granicama i u zračnim lukama kontinuirano provode već dulje, uz naglasak

LIJEPA NAŠA, DRAGA NAŠA

Sretna vam bila 2041. Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

Budući da se Dodik pojavio na sudu, s obzirom na to da je poznato sve što se tog prvog pojavljivanja tiče, još jednom je potrebno, radi boljeg razumijevanja ovoga što se događa, naglasiti, točnije postaviti pitanje Tužiteljstvu – zbog čega Tužiteljstvo nije podiglo optužnicu protiv Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) i nju proglasilo prvooptuženom, budući da je ona donijela inkriminirani zakon, a tek onda moglo je optužnicu podnijeti i protiv Dodika i direktora Službenog glasnika Miloša Lukića!? Je li cilj Tužiteljstva da Sud Dodika oslobodi? Realno je postaviti takvo pitanje jer je sasvim sigurno da će njegov odvjetnički tim lako dokazati da je Dodik morao potpisati odluku NSRS. Glede preglasavanja dva bošnjačko-muslimanska člana Predsjedništva Drage Naše, zaključkom kojega su naslovili „Eskalacija napada organa RS na temeljne odredbe Daytonskog sporazuma i ugrožavanje ustavnog poretka BiH“ dogodilo se ono što što napisah u prošlom broju i što su svi znali da će se dogoditi – NSRS je podržala srpsku članicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović u njenom stavljanju veta na takav zaključak. Predsjednik NSRS Nenad Stevandić, valjda ogorčen tim činom preglasavanja, izjavio je: „Naučit ćemo pameti Bećirovića i Komšića“. U međuvremenu Bećirović je bio u posjetu Vatikanu. Bez obzira na to što im je taj Zaključak oborila Željka Cvijanović, odnosno NSRS, bez obzira na odlazak kod Pape, sasvim je sigurno da se njih dvojicu jednostavno ne može naučiti pameti. Neuk i pokvaren čovjek i nadalje će biti neuk i pokvaren samo godinu stariji. Dokaz za ovu tvrdnju mogao bi biti i taj što se Bećirović sastao s palestinskim veleposlanikom, a s izraelskim to nije ni pokušao. Što to govori i običnom građaninu, a kamoli međunarodnim političarima koji su osudili napad Hamasa i okarakterizirali ga terorističkim aktom i terorističkom organizacijom. Sudeći po ovome sastanku, ali i po mnogim drugim potezima ljigavog Bećirovića, njemu nije do sekularne nego do vjerske države! Premijer Lijepe Naše bio je ovih dana u posjetu Dragoj Našoj. Razgovarao je s predsjednicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto i vodstvom oba doma Parlamenta BiH, te s mnogim drugima, ali nije sa Željkom Sejdom Komšićem. Treba li pojašnjavati razlog zašto godinama svi iz službene hrvatske politike zaobilaze Komšića kao tursko groblje? Naravno da ne treba, u Dragoj Našoj i Lijepoj Našoj svi znaju, ali danas taj razlog znaju i skoro svi međunarodni dužnosnici. U najkraćem, hrvatskiu premijer Plenković tim posjetom još jednom je dokazao kako je Hrvatska država najveći prijatelj BiH, kako je promicatelj interesa BiH ustvrdivši da će on osobno i država Hrvatska biti odvjetnici BiH u Bruxellesu: „Ali prvo morate usvojiti zakone iz onih famoznih 14. prioriteta!“ Među kojima je, muko naša, rekli bi Bošnjaci-muslimani, i izmjena Izbornoga zakona! Ovdje treba reći da se Plenković i kompletna hrvatska vlast badava trude pomoći BiH jer će Bošnjaci-muslimani Hrvatsku i dalje nazivati agresorom iako čak ni tužba za agresiju nije niti može biti podnesena, iako za sudjelovanje Hrvatske vojske u ratu u BiH ima dokument, „Splitski sporazum“, kojim je Alija Izetbegović zamolio i pozvao Hrvatsku vojsku u BiH da pomogne u oslobađanu okupiranog teritorija BiH od strane srpske vojske. Badava se trude jer će Bošnjaci-muslimani i dalje mrziti sve Hrvate iz dna duše. Još ako u međuvremenu Plenković bude imao sastanak s visokim predstavnikom Christijanom Schmidtom, sva nastojanja Hrvatske da pomogne BiH na putu k EU ništa neće vrijediti, a čak postoji i mogućnost da će radikalna bošnjačko-muslimanska oligarhija objaviti rat Hrvatskoj zbog tog eventualnog sastanka. Da bi Plenkovićev trud pomoći BiH, da dobije otvaranje pregovora oko ulaska u EU, mogao biti uzaludan govori i izjava Milorada Dodika. Iako je Plenković, kako ga je Dodik okarakterizirao: „važna faca u Bruxellesu samo će Ukrajina i Moldavija pred novu godinu dobiti otvaranje pristupnih pregovora, a BiH će biti odbačena jer se tome snažno protivi Njemačka i zbog toga što BiH još treba dodatno disciplinirati“. Ovih dana u najtiražnijem bošnjačko-muslimanskom listu „Dnevnom avazu“ izašao je tekst u kojemu se objašnjava kako će strani suci napustiti Sud BiH tek 2041.! Neću vam uzimati vrijeme objašnjavajući „pravne“ i sve druge razloge za takvu tvrdnju u „Avazu“ i za takvu težnju među Bošnjacima-muslimanima. Ovdje je BITNO naglasiti kako su iz RS jasno rekli, svi ovi zakoni koji se nalaze u onih 14. prioriteta, neće biti usvojeni ako se istovremeno ne usvoji zakon o Ustavnom sudu u kojemu neće biti stranih sudaca! Ako se Republika Srpska bude držala svog stava, Bošnjaci-muslimani svog, da strani suci u Ustavnom sudu mogu ostati sve do 2041., što nam slijedi? Zadnjih dana zasipalo nas se vijestima kako je most na koridoru Vc, na Počitelju pukao, imajte malo strpljenja brzo ćete saznati zašto ovo spominjem. 18. listopada ove godine imao sam prvo predstavljanje mog novog romana „I kao zauvijek“ , u „Kosači“, u Mostaru. O tom događaju neću vam reći niti jednu riječ više kako ne bih govorio o samom sebi. Ono što želim kazati je sljedeće, tek 2041. prestat će preglasavanje članova Predsjedništva Drage Naše, te godine će pameti doći Sejdo Komšić, Denis Bećirović i mnogi drugi, koje iz jednostavnog razloga nedostatka prostora u Vjesniku neću nabrajati, 2041. bit će završen autoput u Dragoj Našoj, zvani Koridor Vc, te 2041. Draga Naša ispunit će onih 14 prioriteta i postat će članica EU (ako se prije toga EU ne raspadne) i te 2041. ja ću postati poznati književnik o čijim će se djelima naveliko pisati. Pa, sretna 2041. onima koji je dožive!

AUSTRALSKE VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 25. listopada 2023.

V NAKON REFERENDUMA

Zajednice urođenika prekinule šutnju V ođe urođenika prekinuli su šutnju nakon neuspjelog referenduma i izrazili šok i nevjericu radi „zlobe i mržnje” kojoj su svjedočili tijekom kampanje uoči održavanja referenduma. Središnje vijeće urođenika (Central Land Council - CLC) jedno je od najvećih predstavničkih tijela Aboridžina u Sjevernom teritoriju te je izjavilo da njihove zajednice tuguju nakon što je nadmoćna većina Australaca glasovala protiv referendumskog prijedloga prošle subote. „Živimo u zemlji koja ne poznaje samu sebe”, navodi se u izjavi CLC-a. „Oni od nas koji su ovdje dugo vremena znaju kakav je to osjećaj. Osjetili smo ga i ranije. Sada smo tužni, no znamo da moramo ostati snažni. Ostali u našoj zajednici, posebice mlađi, osjećaju šok i nevjericu.” Na prošlotjednom referendumu, referendumski prijedlog koji je bio rezultat godina konzultacija i zahtjev koji su urođenici predali kroz dokument 2017. „Uluru Statement from the Heart” odbačen je u svim državama i teritorijima, s iznimkom ACT-a. Udaljene zajednice urođenika velikom su većinom glasovale za uključivanje glasa urođenika u parlamentu u Ustav Australije. Nezavisna organizacija za zagovaranje prijedloga, „Australian’s for Native Tile and Reconciliation” (ANTaR) navela je kako je duboko rastužena rezultatom referenduma i obećala je da i dalje ustrajati na lobiranju za sklapanje ugovora i istinu. Pravedno je reći da „nisu svi koji su glasovali protiv prijedloga rasisti, ali je i pravedno reći da su svi rasisti glasovali protiv”, navodi spomenuta neprofitna organizacija na društvenim mrežama. „Zloba i mržnja koje su bile dio kampanje postojale su i prije referenduma, no kroz ovaj postupak dobile su dozvolu. Prošireno je opće vjerovanje da nismo sposobni upravljati vlastitim pitanjima, što je nečovječno i degradirajuće za većinu nas i, osim toga, jednostavno pogrešno.” U zajedničkoj izjavi koju objavljuju vođe Aboridžina i stanovnika otočja Torrest Strait, članovi zajednica i organizacija koje su podrža-

vale glas za referendumski prijedlog navode da unatoč rezultatima referenduma postoji odlučnost o održavanju dokumenta Uluru Statement from the Heart. „Zajedno ćemo se ponovno okupiti i razviti plan za budućnost”, navodi se u pismu. „Ovaj će trenutak zauvijek ostati zapisan u povijesti Australije, danas mislimo na našu djecu i djecu naše djece. Naš će se rad nastaviti kao i do sada. Nastavit ćemo se boriti za pravdu za naše narode. Mi smo 3% populacije, a vi 97%.” U pismu se također dio krivnje svaljuje na Petera Duttona i Koaliciju koji su podržavali kampanju protiv referendumskog prijedloga. „Potpora referendumu srušila se onog trena kada su vođe Liberalne i Nacionalne stranke Peter Dutton i Littleproud izabrali govoriti protiv prijedloga za glas urođenika u parlamentu nakon više od desetljeća potpore obiju stranaka”, navodi se u pismu. „Tijekom nekoliko godina prijedlog je imao potporu od 60%, a oporba 40%, sve dok Nacionalna i Liberalna stranka nisu načinile štetu potpori za zajednicu koja se nalazi u jednom od najnepovoljinih položaja u zemlji. Nije bilo mnogo što je kampanja za referendumski prijedlog protiv ovoga mogla poduzeti.” Thomas Mayo koji je predvodio kampanju za referendumski prijedlog rekao je da je, unatoč valu rasizma koji se mogao vidjeti tijekom kampanje, pokret za prava urođenika je ojačao. U kolumni za Saturday Paper, vođa urođenika napisao je kako se slomio nakon što je referendumski prijedlog potučen i kritizirao je nositelje grozne kampanje protiv referendumskog prijedloga. „Rasistička zloba koju smo osjetili bila je na razini kakvu u Australiji nismo vidjeli već desetljećima”, napisao je. „Nastavit ćemo s pozivima za prihvaćanje našeg glasa, za reformu i pravdu - i u tome nam je potrebna Vaša trajna potpora.” Premijer Anthony Albanese još se nije oglasio o idućim koracima vlade nakon održavanja referenduma, no rekao je kako će svakako saslušati urođenike u Australiji.

lada istražuje novi sustav koji bi Australcima omogućio pristup telefonskoj mreži u uvjetima prirodnih katastrofa, bez obzira na to gdje se nalaze. Novinarka SkyNewsa Caroline Di Russo navodi kako je važno imati signal na mobitelu u opasnim područjima, posebice u hitnim situacijama. Australci će možda uskoro imati bolju pokrivenost mobilnom mrežom tijekom prirodnih katastrofa budući da federalna vlada istražuje mogućnost uvođenja nacionalne mobilne mreže s roamingom za hitne slučajeve. Vlada će razmotriti uvođenje nove mobilne mreže za hitne slučajeva uslijed sve veće zabrinutosti radi nadolazeće sezone požara tijekom ljeta. Ova odluka donesna je nakon izvješća Australske agencije za konkurentnost i zaštitu potrošača (ACCC) koja je pregledala na koji bi se način mogla unaprijediti regionalna mobilna infrastruktura. Najnovije izvješće otkrilo je kako je moguće razviti privremenu hitnu podatkovnu roaming mrežu za građane koji se nađu u područjima pogođenima prirodnim katastrofama. U izvješću ACCC-a navedeni su izazovi u pružanju pouzdane, dostupne i stabilne komunikacije u regionalnim dijelovima

tariji ministar iz redova Laburističke stranke ublažio je svoje osude Izraela dok se on osvećuje za napad koji je Hamas počinio nad civilima sudionicima festivala usred podijeljenih mišljenja o tome koga trwba okriviti za sve strašniji rat na Srednjem istoku. Ministar industrije i znanosti Ed Husic rekao je da podržava pravo Izraela da se brani pritiv militantnih skupina, ali je istaknuo da „mora postojati bolji način na koji se može boriti protiv Hamasa”, rekavši da su palestinski civili također ukljušteni ovim napadima. Njegovi komentari objavljeni su u terenutku dok se premijer Anthony Albanese sprema na put u Washington kasnije u nedjelju gdje će se suresti s američkim predsjednikom Joeom Bidenom kako bi razgovarao o sve većoj krizi između Izraela i Hamasa. Ministar industrije Ed Husic rekao je kako „nedužni civili plaćaju groznu cijenu za Hamasov barbarizam”, osuđujući napade na tisuće djece koja su poginula u ovom sukobu. Ova izjava objavljena je nakon što je ministar kritizirao Izrael što stanovnike Gaze kažnjava za akcije Hamasa. „Isključivanje struje, nedostatak goriva, vode i lijekova znatno pogađaju

Plan za roaming mobilnih podataka

U SLUČAJU PRIRODNIH KATASTROFA

Australije. Razmotrena je provedivost privremenih roaming usluga koje bi građanima Australije omogućile povezivanje na bilo koju dostupnu mobilnu mrežu tijekom prirodnih katastrofa i drugih hitnih situacija. Federalna vlada surađivat će s industrijom telekomunikacija na definiranju dometa hitne roaming mreže za vrijeme trajanja prirodnih katastrofa. Prema očekivanjima, Australija će se ove godine susresti s teškom sezonom požara s temperaturama iznad prosječnih i padalina ispod prosjeka za gotovo cijelu zemlju, navodi Nacionalno vijeće za obranu od požara i hitne situacije. Ovo, kao i povećanje cijena goriva tijekom godina radi uvjeta koje do-

nosi vjetar La Nina, ukazuje na opasnu sliku nadolazeće sezone požara. Ministrica komunikacija Michelle Rowland izjavila je da bi učinkovita mreža roaminga bila „ključna” za zajednice pogođene prirodnim katastrofama. „Vlada će surađivati s industrijom kako bi donijela novu mrežu za hitne slučajeve kroz koju bi građani Australije mogli ostati povezani tijekom prirodnih katastrofa bez obzira na pružatelja njihovih mobilnih usluga”, izjavila je Rowland. ACCC je pronašao da je privremeni roaming u hitnim slučajevima tehnički izvediv, no da bi trebalo uložiti dodatni trud za dizajn i tehnički razvoj ovih mogućnosti. Ministar za upravljanje hitnim

situacijama, senator Murray Watt, rekao je da će izvješće ACCC-a pomoći vladi u razmatranju idućih koraka u rješavanju spomenutih izazova. „Katastrofe se mogu dogoditi i promijeniti brzo i zbog toga je povezanost važna za sve građane”, izjavio je Watt. „Upravo zato pojačanje sposobnosti roaminga mobilne mreže potencijalno može spasiti brojne živote. Pozdravljamo mogućnost surađivanja s industrijom kako bismo osigurali komunikacijski okvir za sve Australce u situacijama u kojima se susrećemo sa sve kompleksnijim katastrofama.” Izvješće navodi da bi bolja koordinacija vlade i operatera mobilnim mreža također pomogla umanjiti rizike poput preopterećenosti mreže.

drugih” dodao je. Ministar obrane iz sjene Andrew Hastie rekao je da će prijetnja kopnene invazije izraelskih snaga u Gazi biti „neizmjerno složen izazov” za uključene vojne snage. „Možemo očekivati brojne žrtve”, rekao je Hastie prošle nedjelje. Izraelske obrambene snage najavile su da će intenzivirati zračne napade na Gazu u nedjelju kako bi „umanjile rizik po kopnene snage u idućim fazama ratovanja.” Ova vijest objavljena je u trenutku kada je broj smrti u Gazi narastao na 4.385, sukladno navodima palestin-

skog Ministarstva zdravstva. Stariji član liberala Simon Birmingham rekao je da Izrael ima pravo braniti se protiv bilo koje vojne skupine, uključujući Hamas koji dijelove Gaze kontrolira od 2007. „Izrael pokušava riješiti izrazito složen problem kako onesposobiti Hamas i ukloniti ga s vlasti”, rekao je za emisiju ABC-a „Insiders”. „Ako na kraju želimo imati priliku svjedočiti situaciji u kojoj će Izraelci i Palestinci razgovarati, pregovarati i u konačnici ostvariti miran suživot, tada moramo imati na vlasti drugu organizaciju, a ne Hamas… ne možete pregovarati s teroristima u ovakvim situacijama.” Kada je riječ o zabrinutosti radi trajne potpore koju Iran pruža Hamasu, senator Birmingham je rekao da Australija mora poduzeti snažnije akcije, uključujući stavljanje Korpusa iranske revolucionalne garde (IRGC) na popis terorističkih organizacija. „Iran je odgovoran za omogućavanje djelovanja Hamasa. A i Hezbolah i IRGC maltretiraju žene i djevojke, svjedočimo patnjama već dugo vremena,” zaključio je.

Ed Husic navodi da Palestinci plaćaju „stravičnu cijenu”

HAMASOV TERORIZAM

cijelo stanovništvo”, rekao je g. Husic u nedjelju. „Međunarodni zakoni zahtijevaju zaštitu civilnog stanovništva, te i Izrael mora uložiti napore u tom smislu.” Husic je rekao da su labursiti izrazili zabrinutost za dobrobit obiju strana – i Izraelaca i nedužnog palestinskog stanovništva koje je pogodio ovaj sukob. Naglasio je da Australija mora nastaviti poduzimati mjere i nastojanja za deeskalaciju ovog sukoba. „Vrlo je teško gledati što se događa, a ono na što će ljudi najprije reagirati je patnja

KOMENTAR TJEDNA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 25. listopada 2023.

Smoje i spomenik: Znate li za priču s taksistom i što je rekao kad je skinuta petokraka s Hajdukova grba?

amuel P. Huntington, američki politolog konzervativne orijentacije, napisao je svojedobno knjigu "Sukob civilizacija" koja je kod nas prvi puta objavljena 1996. godine. Živeći prije toga preko sedam godina u SAD-u pročitao sam tu knjigu ranije i nisam bio siguran u uvjerljivost onoga o čemu je autor pisao. Sedam, osam različitih civilizacija - zapadna, konfucijanska, islamska, japanska, hinduistička, slavensko-ortodoksna, afrička, latinsko američka… dovest će, kaže on, ovu planetu na rub opstanka. Armagedon. Huntington je bio slavljen kao vizionar, ali i osporavan od ljevičara. Knjiga mu je prevedena na trideset i devet jezika. Njen sadržaj upalio je crveno svjetlo u glavama mnogih. Naročito nakon islamističkog terorističkog napada 11. rujna 2001. u New Yorku.

Je li na vratima treći svjetski rat?

Da je naš Samuel još živ, doživio bi punu satisfakciju nakon ove katastrofe koja se trenutno događa na Bliskom istoku. Je li na vratima treći svjetski rat? Tko zna! Međutim, Huntingtonu, da je živ, bila bi utjeha vidjeti kako sada valjda i ljevičari brišu prašinu s hrvatskog izdanja njegove knjige i pomalo je čitaju. Nema više onih komunističkih ideoloških "velikana" koji su za svaku situaciju imali "mudre" savjete. Nema Mike Planinc, Špiljka, Miloša Žanka… Sad ljevičari još jedino mogu svojima, kao što je bio Smoje, podići spomenik u "herojskom" Splitu. Nema više ni Vladimira Bakarića, otišao drug na "višu" dužnost. Nema ni "Starog" i njegovih "sudija koje se drže zakona kao pijan plota". Sva ta izumrla plejada komunističkih "veličina" u kombinaciji s novonastalom situacijom opće svjetske nesigurnosti od terorizma izaziva pravi kaos u glavama urednika projugoslavenskih medija. Brucošima na studijima novinarstva sve je jasno, ali kaos u glavama urednika Jutarnjeg, Večernjeg, Slobodne, Globusa, Nacionala sve je pomiješao. Pojma nemaju tko je koga u Izraelu prvi izraketirao, tko je na ulicama lovio žene, djecu, obitelji i odvodio ih u podzemne tunele u Gazi. Sve njihove analize slične su k'o jaje jajetu, ili još bolje, k'o mućak mućku. Hajte drugovi, pročitajte ponovno Samuela P. Huntingtona. Možda onda ipak napokon shvatite. A ako se ipak morate odlučiti kome dati svoj glas, dobro je za vas što to ne morate učiniti na glas… Sjećam se nekih nezgodnih događaja koji su bili uvertira ovim današnjim. Pokojni Osama bin Laden godinama je bio skriven na "nepoznatom" mjestu pa su američki bombarderi intenzivno bombardirali ta nepoznata mjesta.

Priča se na špici

Večernjak od petka 20. listopada

lSpomenici i obnove

spomenika

l Pozlaćeni natpisi l Na svim nadgrobnim

spomenicima

ove godine donosi naslov preko čitave "plahte" tj. svog novog formata: "Pravosudna pobuna zbog kaznenog djela femicida". Kažu kako su navodno "vrhovni suci i odvjetnici protiv novog kaznenog zakona". Za suce Kaznenog odjela Vrhovnog suda još nekako, ali da netko u ovoj državi pita odvjetnike, ili ti �iškale, o novoj pravosudnoj musaki koja se zove "femicid", e to je stvarno teško povjerovati. Naravno, i brucoši Pravnog faksa znaju da se radi o klasičnom kaznenom djelu, ali protiv osobe ženskog spola.

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

Nakon spomenika Udbinom kon�identu koji je orjuna jedva dočekala, sad se šegače sa spomenikom Franji Tuđmanu. Jadni obračun jednog k'o fol intelektualca s prvim hrvatskim predsjednikom

Ja pak pitam kod primjene novog djela femicida koju odredbu Kaznenog zakona primijeniti kad se radi o ubojstvu osobe koja je bila u tretmanu promjene spola, a koju kad se radi o transrodnoj ili interspolnoj osobi? Mislim da će kao i obično odlučiti mišljenje naše mudre i racionalne Jelene Veljače. Priča se na špici da Jele ima rok da dostavi zakonodavcu svoje primjedbe najkasnije do veljače slijedeće godine. U prometu je već odavno započeo treći svjetski rat. Dnevno se gine kao u pravom ratu. Ovih su se dana u Zagrebu, nakon sudara dviju dječjih kolica, potukli roditelji pa su ih djeca kolicima odvezli u bolnicu. Prema najnovijim statistikama Zavoda za statistiku u Hrvatskoj 35 posto brakova završava razvodom, ali se jako malo zna o jednom jezivom podatku da preostalih 65 posto brakova završi smrću jednog od partnera. Još gore je to da za to do sada nitko nije odgovarao!

Tko dobiva?

Nakon rušenja bolnice u Gazi barem par tisuću ljudi postavilo je jednostavno pitanje "Tko time dobiva…". Cui bono? Odgovor se nameće sam od sebe. Zar bi Izraelci bili toliko glupi da si pucaju u nogu? Biblijska drama u Gazi bliži se svom kraju. Isto misli i Danijela Jurčević kad na fejsu piše: "Za sve one tikvane koji lažu da je svijet nastao velikim praskom, falili ste. Svijet će nestati u velikom prasku". E pa kad je tome već tako, ili kako Ličani kažu "evo ti ga na", vremena je malo i triba srediti račune prije konačnog "sukoba civilizacija". U to ime u Splitu je podignut spomenik Miljenku Smoji, "hrvatskom" kroničaru i jugo denuncijantu. Pred desetak godina i sam sam u jednoj svojoj kolumni objavio dio teksta presude Prekršajnog suda koji je osudio splitskog taksistu. Iz obrazloženja je bilo vidljivo da je drug Miljenko Smoje došao svojim drugovima milicajcima i prijavio taksistu jer je ismijavao "društveno po-

litički sustav" dok ga je vozio, itd. I sad kon�ident dobiva spomenik. Pripadnici "Četvrte splitske" imaju ideju za natpis: "Pobijedili smo jugo Srbe, sada moramo pobijediti jugo Hrvate".

Por�irije 'iskreno'

I dok se diljem Lepe njihove love i hapse navijači koji su na tekmama pjevali ustašku budnicu, dotle naši poltroni tiho i nenametljivo rade svoj posao. Naime, DORH je odbacio kaznenu prijavu protiv Por�irija. Prijavilo nevinog čovika da je pjevao četničke pesme o popu Momčilu Đujiću. Por�irije je "iskreno" priznao da je on samo otvarao usta, ali da nije pjevao. Šteta da naš pop nije igrao u �ilmu "Tko to tamo peva" Slobodana Šijana. Genijalan �ilm koji je Srbiju lansirao u sam vrh europskog �ilma. Zamislite scenu u kojoj Pavle Vujisić tvrdi da on ne pjeva nego samo otvara usta… Ideja ostaje navijačima koji su pjevali "Korak ide za korakom…". A što sa "Zlatnim dukatima" koji su također tu pjesmu često izvodili? Ma i oni su samo otvarali usta! Blaženi naš DORH.

16. listopadan

Ana Marija Čapeta upozorava na 16. listopada. Tog je dana 1793. godine francuska kraljica Marija Antoaneta završila pod giljotinom. Tog datuma 1801. godine rođen je Josip Jelačić, hrvatski ban, a istog datuma 1978. godine izabran je bio i zadnji pravi papa Ivan Pavao II. Godine 1978. ubijen je bio Bruno Bušić u Parizu, a 1991. godine poginuo je Blago Zadro, legenda obrane Vukovara… Ja doduše ne znam točan datum, ali svakako znam da sam u listopadu doznao kako je naš ministar Tomo Medved izjavio na Općinskom sudu u Zagrebu da je status žrtava Domovinskog rata u zadnje dvije godine dobilo oko 2000 Srba iz Srbije. Ujedno je navodno dodao kako Hrvatska nema registar agresorskih vojnika pa ne može biti sigurna jesu li to bili agresorski vojnici.. U famoznom mjesecu listopadu, toč-

nije 18. listopada 1991. godine, dogodio se jedan od najper�idnijih zločina u cijelom Domovinskom ratu - "Krvava berba grožđa". Možda su i neki od ovih koji su dobili status "žrtava Domovinskog rata" bili među onima koji su izdvojili pedeset i jednog mještana Lovasa i natjerali ih u minsko polje, pucajući im u leđa. To nije bilo već postojeće minsko polje nego je agresor najprije sam postavio mine, a potom natjerao mještane u njega… I sad imamo "žrtve Domovinskog rata" koje su možda aktivno radile na minskom polju tragičnog 18. listopada 1991.godine. Naravno, do današnjeg dana nitko nije odgovarao za taj sadistički zločin. Sjetih se "odbrane" Biljane Plavšić u Haagu. S nevinim izrazom lica izjavila je da su na Palama iznad Sarajeva funkcionirali isključivo snježni topovi… pa ako je neka gruda bila veća…

'Crvena krpa'

Kad je Smoje dobio spomenik zašto ne bi uskoro dobila spomenik i Lepa. To bi zaista bilo lepo. Ali ima problem. U Podstrani se treba otkriti veliki spomenik dr. Franji Tuđmanu. Ako ste slučajno zaboravili, to je onaj lik koji je u četiri godine protivno volji predisponiranog "srpskog sveta" stvorio, na veliku žalost bračnog para Smoje, današnju Republiku Hrvatsku. Bračni par Smoje je otišao, a da nije shvatio što se dogodilo. Ali nije shvatio ni Boris Vlašić, lijevo krilo Jutarnjeg. Za njega je Franjo Tuđman "crvena krpa". Čim se spomene iz nozdrva mu sijevaju munje. K'o da je munjen. Oprosti mi Bože, rekle bi moje babe u Lici. Evo što je naš Boris otkrio: "Teška je to podmetačina. I samo je splitski Dalmatinci mogu izvesti, postaviti ogroman spomenik Franji Tuđmanu u Podstrani jer s njima nikada ne znaš da li se, ustvari rugaju onome koga slave… takva će Podstrana postaviti spomenik Franji Tuđmanu… zašto baš Tuđmanu treba spomenik na moru, vrag neka ga zna, ali netko se s time dobro zeza". Nakon spomenika Udbinom kon�identu koji je orjuna jedva dočekala, sad se šegače sa spomenikom Franji Tuđmanu. Jadni obračun jednog k'o fol intelektualca s prvim hrvatskim predsjednikom. Veni, vidi, vici… vidimo se u osam na špici… neformalna himna lijeve medijske elite u Zagrebu. Jedno zanimljivo pitanje. Kad će se netko u orjunaškom Splitu sjetiti velikog Olivera Dragojevića i malo ćakulati o njegovom spomeniku. Forget it, rekli bi Ameri. Ni milijun eura nije ga moglo pokolebati u njegovoj odluci da nikada nakon Domovinskog rata neće pjevati u Srbiji, agresoru na njegovu domovinu. Rekao i nikada porekao. I sad bi nacionalisti i klerofašisti takvoj osobi dizali spomenik.

JOHN STONEMART MEMORIALS

Splitski novinar i danas ima rješenje prekršajnog suda iz kojeg je vidljiva kolaboracija Smoje i UDB-e

Prenosim jedan komentar s fejsa: "Tek kada u Splitu bude spomenik Oliveru Dragojeviću, ovo će biti slobodna zemlja. Zemlja koja podiže spomenike onima koji su joj htjeli smrt - nije slobodna zemlja". Smoje je otvoreno podržavao Slobu Miloševića te pozivao JNA da uništi "ustaštvo" u Hrvatskoj. Teroristička JNA krenula je u okupaciju Hrvatske, a tisuće branitelja i civila u smrt. Splitski novinari Josip Jović i Joško Čelan mogu napisati "sabrana djela" o liku komunističkog anarhiste Miljenka Smoje. Joško Čelan i danas ima rješenje prekršajnog suda iz kojeg je vidljiva kolaboracija Smoje i UDB-e kao i Smojino cinkarenje splitskog taksiste. Zato je spomenik Smoji spomenik splitskoj orjuni i njenom uzoru. U mladosti je bio makro i kockar. U prvom braku bio je četiri dana dok ga nisu izbacili iz kuće. Njegov tobožnji anarhizam bio je trajni komunistički, jugo nacionalistički fanatizam. On se smjenjivao s običnim režimskim oportunizmom i potpunom političkom amoralnošću, navodi Joško Čelan pa dodaje: "Neprijatelji su mu Isus Krist, njegova majka Kraljica Hrvata i oni seljački momci preko brda koji pjevaju 'dištonantno', Hrvati iz Dalmatinske Zagore koje Smoje i njegovi zovu Vlajima…". Smoje ih zove "hrvatske horde" koje su se spustile s druge strane brda u �ini i jugoslavenski Split. Povodom sukoba na utakmici Hajduk-Crvena Zvezda 26. listopada 1985. godine stari orjunaš je napisao: "Kleronacionalisti, još bolje reći fašisti, spremaju se na akcije, ali nisu to Splićani, ti Torcidaši su opaki, opasni, zadojeni mržnjom… a još i tuku pitomce". Nije li to bio otvoreni poziv tadašnjoj miliciji "da dejstvuje"? I na kraju, ne treba zaboraviti da je bio najžešći protivnik skidanja crvene zvijezde s Hajdukova grba. Zakleo se da neće nikada na utakmicu dok je hrvatski grb na prsima Hajdukovaca. To je gruba istina o Smoji, Hajduku, Slobodnoj Dalmaciji, Kulušiću, Krniću, Gali, Ivaniševiću, Bori Dežuloviću, Anti Tomiću, Jurici Pavičiću i brojnoj žilavoj orjuni koja caruje u Splitu i ostalim dijelovima Hrvatske od 1921. godine. Ni legendarna Četvrta splitska nije utjecala na promjenu njenog mentalnog sklopa. Ako, ne-daj-Bože, jednog dana, nastane "Armagedon", onda nema spasa ni orjuni. Međutim, slaba je to utjeha za Hrvatsku. Utješno je tek spoznaja da kad zagusti, orjuna zašuti i pritaji se. Kaže mi kolega na sudu da su žene rođeni vozači. Prvo te upale, zatim vozaju, pa te zgaze. Na kraju te samo zaobiđu…

THOMASTOWN: 310 MAHONEYS RD, 9359 0898

DANDENONG: FOOTSCRAY: 271 PRINCES HIGHWAY, 337 BARKLY ST 9706 8108 9689 8882

BOX HILL: 580 STATION ST (REAR) 9890 1118

BRUNSWICK: SHOP 2, 11 LYGON ST, 9388 8889

RINGWOOD: SPRINGVALE: 140 MAROONDAH H’WAY 1 QUEENS AVE 9870 8588 9540 8807

“Bit ćemo jeftiniji od ikoga tko je ju cijenu” napismeno istaknuo svo (Uz uvjete)

28 MOZAIK SUDOKU

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 25. listopada 2023.

KRIŽALJKA

KAKO SE IGRA SUDOKU - Potrebno je popuniti prazna polja brojevima od 1 do 9. Svaki broj smije ponoviti samo jednom u svakom redu, stupcu i odjeljku koje čine 3 x 3 polja.

OSMOSMJERKA

MALA KRIŽALJKA

RJEŠENJA KRIŽALJKE:

‘Oglašavajte u 'Hrvatskom vjesniku’ ☎ (03) 9481 8068 Fax (03) 9482 2830

MOZAIK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 25. listopada 2023.

Čišćenje bubrega: Napitak koji pomaže i kod upala Z dravlje bubrega od vitalne je važnosti za cjelokupno stanje organizma, kao i za dugovječnost našeg života. Svakodnevni unos hrane i pića može značajno opteretiti bubrege. Bubrezi dnevno pro�iltriraju oko 200 litara krvi, a sve kako bi iz nje izbacili toksine koje štete našem tijelu. Oni su “so�isticirani uređaji” koji svaki dan iz krvi izlučuju oko 2 litre otpadnih tvari. Kada bubrezi postanu preopterećeni toksinima, može doći do bolesti bubrega i mokraćnog mjehura, a upravo te toksine unosimo u tijelo u obliku hrane i pića. Ljudi s najviše rizika za razvoj bubrežnih bolesti jesu oni s dijabetesom, visokim krvnim tlakom ili obitelj-

Šale Škrtica - “Ne mogu više da budem vjerena za takvog škrticu. Evo vraćam ti prsten!”, kaže djevojka. - “A gdje je kutijica?” ,odgovori momak. …………..

Bračni problem

Kasno navečer došao Mujo pijan kući, Fata otvori vrata i odmah će: - “Opet si mrtav pijan, ha?” A Mujo će: - “Samo šuti, dovoljno sam kažnjen da te duplo vidim.” ………….

Bunar

Upita čovjek malog Ivicu: - “Mali, gdje ti je otac?” - “Upao je u bunar prije tri dana.” - “Ajoj! Kako mu je?” - “Dobro, jučer se prestao derati!” …………

Poker

Igraju Janez, Haso, Mujo i Suljo poker. I odjednom Mujo poviče: - “Fato, de bolan skuhaj kafu, dobio sam te natrag!”

Galileo

Došao Mujo u vojsku i narednik ih postroji u četu: - "POOOOOOZOR!"" No, netko se pomaknuo. Narednik: - "Tko se to miče tamo dolje?!" Mujo odgovori: - "Zemlja." Narednik: - "Tko je to rekao da ga išamaram?!" Mujo: - "Galileo Galilei."

made, istresite u lončić Napitak za te ulijte vodu. Na srednje vatri zagrijte vodu čišćenje bubrega jakoj do ključanja, smanjite Sastojci: - šaka peršinova lišća - 1 litra vode

Priprema: Peršin operite te ga nasjeckajte na veće koU kuhinji se nalaz mnoštvo bakterija i zato je važno pravilno prati kuhinjske krpe. Njima brišemo ruke, kuhinjske površine, posuđe i ostatke hrane pa bismo njihovom pranju trebali posvetiti posebnu pažnju kako se bakterije ne bi širile ostatkom doma. Bakterije koje se nakupljaju u krpama lako se mogu proširiti na druge predmete u perilici rublja. Mnogi ljudi prilikom pranja rublja rade jednu uobičajenu grešku – ručnike i krpe peru zajedno, jer te predmete obično peremo na 90 stupnjeva, odnosno iskuhavamo. Krpe i ručnici su najčešće vlažni kad ih stavimo u bubanj, a taj je doticaj dovoljan da se bakterije prošire na sve predmete, stoga bismo ih trebali prati odvojeno. Također, stručnjaci za pranje rublja napominju da bismo, ako želimo očuvati ručnike kojima brišemo samo tijelo, bilo dovoljno prati ih na 60 stupnjeva svaka tri dana, dok je krpe nužno prati na 90 stupnjeva. U nastavku možete pročitati još nekoliko savjeta za pranje krpa koji će sačuvati tkaninu, ali i zdravlje. To su najbolji uvjeti za svaku vrstu rublja, a posebno za krpe u kojima se nalaze razne bakterije. Tako ćete spriječiti razvoj plijesni i produžiti vijek krpi. Jedno od najvažnijih pravila jest to da nikako mokro rublje ne stavljate u košaru kako se ne bi stvorila plijesan. Kuhinjske krpe trebalo bi prati na 90 stupnjeva kako bi ubili sve potencijalne bakterije.

Krpama brišemo površine koje su u doticaju s hranom, a omekšivač može ostaviti �ilm na predmetu, stoga ne bismo trebali koristiti omek-

vatru na najslabije te kuhajte još 5 do 10 minuta. Maknite s vatre, ostavite da malo odstoji te ga procijedite i spremite u hladnjak. Šalicu napitka popijte svako jutro.

skom povijesti bolesti bubrega. Peršin je mediteranski začin koji se rasprostranio po cijelom svijetu. Zahvaljujući velikim količinama minerala poput kalcija, željeza, magnezija i fosfora te vitaminima među kojima prednjače vitamin C i A te tiamin i ribo�lavin peršin se smatra jednim od najjačih antioksidansa. List peršina djeluje protuupalno i štiti tijelo od utjecaja slobodnih radikala koji su uzročnici raznih bolesti poput ateroskleroze, raka debelog crijeva, dijabetesa i astme. Ako ste pušač, jedete neredovito, uživate u pokojoj čašici više ili pak u brzoj i prženoj hrani, vrijeme je da napravite nešto dobro za vaše tijelo i bubrege te se očistite od toksina.

RECEPTI Foto salata

Salata ‘to go’ Salata u staklenci praktičan je način da je uzmete na posao, na faks ili gdje god idete. Sve je u jednoj posudi i nemate brige oko posebnog pakiranja dresinga. Sastojci Salata 1 rajčica 0,5 ljubičastog luka 150 g kuhanog slanutka 1 stabljika celera 0,5 krastavca 2 rotkvice listova zelene salate 2 žlice suncokretovih sjemenki

Dresing 100 g grčkog jogurta 3 žlice svježe iscijeđenog limunovog soka 1 žlica bijelog vinskog octa 1 žlica maslinovog ulja sol, bijeli papar

Najčešća greška koju radimo prilikom pranja kuhinjskih krpa Mnogi ljudi prilikom pranja rublja rade jednu uobičajenu grešku – ručnike i krpe peru zajedno šivač prilikom pranja kuhinjskih krpa. Vjerojatno ste primijetili da odjeća izlazi čišća i mirišljavija ako stavite manje deterdženta i omekšivača.

Ovo je dobra praksa i u zaštiti kože od štetnih kemikalija. Isto vrijedi i kod pranja krpa na 90 stupnjeva. Stavite što manje sredstava kako bi krpe bile što čišće.

Priprema 1. Narežite povrće Rajčicu narežite na kockice, ljubičasti luk, krastavac, rotkvice i stabljiku celera na tanke ploške, a zelenu salatu na rezance. 2. Tostirajte sjemenke Stavite suncokretove sjemenke u suhu tavu i vrtite na laganoj vatri dvije do tri minute da postanu hrskave i zamirišu. Ohladite. 3. Napravite dresing Sve sastojke za dresing izmiješajte pjenjačom ili štapnim mikserom. Posolite i zapaprite po vlastitom ukusu. 4. Složite u staklenku Ova je količina za dvije osobe, zato pripremite dvije staklenke. Na dno svake stavite dresing, a zatim slažite povrće u slojevima. Držite u hladnjaku i nosite sa sobom gdje god idete. Pripremite je navečer za ujutro, ali nemojte je držati pripremljenu duže od jednog dana jer će povrće previše omekšati.

Pizza s podlogom od tikvica Za ručak ili večeru, kao snack uz �ilm ili druženje s prijateljima pizza je idealno jelo! Osim raznih dodataka, njena podloga ne mora biti napravljena samo od brašna, jaja i vode. Sastojci Podloga 300 g naribanih i tikvica 2 jaja 30 g brašna 1 žličica soli 50 g parmezana 50 g mozzarelle

Dodatno kuhana šunka sir pasirana rajčica cherry rajčice origano masline, feferoni i ostali dodaci po želji

Priprema 1. Zagrijte pećnicu Pećnicu zagrijte na 220 stupnjeva. 2. Izradite podlogu U velikoj zdjeli pomiješajte tikvice, jaja, brašno i sol. Dodajte naribani parmezan i mozzarellu, miješajte dok se sastojci ne sjedine. 3 Stavite peći Dobiveno “tijesto” rasporedite u okrugli ili pravokutni kalup za pizzu. Pecite u prethodno zagrijanoj pećnici 14-15 minuta dok ne postane zlatno-smeđe boje. 4. Izvadite iz pećnice Izvadi podlogu za pizzu iz pećnice i smanjite temperaturu na 200 stupnjeva. Malo ohladite. 5. Stavite nadjev po želji Na prohlađenu podlogu za pizzu prvo stavite pasiranu rajčicu, zatim kuhanu šunke, sir po želji, na polovice narezane cherry rajčice i bosiljak. 6. Vratite u pećnicu Pizzu pecite dodatnih 10 minuta dok se sir ne otopi. Poslužite toplo.

MOZAIK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 25. listopada 2023.

Tjedni horoskop Ovan

Vaga

21. ožujka do 20. travnja

23. rujna do 22. listopada

Bik

Škorpion

21. travnja do 20. svibnja

Malo po malo vi ćete svoje osobne odnose postaviti u stanje blage distance. Nekako vam više neće biti toliko važno da razmjenjujete nježnosti, nego tek toliko da se zna da ste skupa. Ova površnost rezultat je nepovoljnijih tranzita ljubavnih planeta. Uslijedit će odgovori koje ste očekivali i sad nastavljate svoju borbu do kraja, odnosno do konačne pobjede. Sretni brojevi: 4, 8, 9, 11, 23, 34

23. listopada do 20. studenoga

Blizanci

Strijelac

21. svibnja do 21.lipnja

Gdje god izašli osjećat ćete se ugodno. Zabave će biti baš po vašoj mjeri. Oni koji su još možda sami neka prihvate svaki poziv, pa premda u početku i ne izgledao obećavajući. Ubrzo će shvatiti da im ljubav otvara vrata. Sve je moguće. Malim koracima napredovat ćete u jedinstvenim znanjima. To će zapravo ići kroz praktičan rad. Uživat ćete u otkrivanju i spoznajama, a nerijetko ćete s oduševljenjem pričati što ste shvatili. Sretni brojevi: 2, 6, 16, 37, 43, 45

21. studenoga do 22. prosinca

Rak

Jarac

21. lipnja do 21. srpnja

Tijekom ovog tjedna vama će se svakodnevno otvarati ljubavna vrata. Primijetit ćete to po tome što se sve češće i sve jače smijete ili po tome što vas voljena osoba u svakom trenutku podržava. Počet ćete disati punim plućima i dopustiti sebi više uživanja. Gledat ćete što bolje iskoristiti priliku koja je pred vama. Na poslu ćete imati mnogo zanimljivih sadržaja. Oni čiji je karakter rada kreativan sigurno će biti u plusu. Sretni brojevi: 21, 24, 27, 33, 37, 40

22. prosinca do 20. siječnja

Lav

Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza

Sigurnost i stabilnost osobnih odnosa postat će vam važni u ljubavnom životu. Svoju energiju usmjerit ćete na postizanje spomenutog. Partner će biti ugodno iznenađen. Oni koji su još sami sada će birati samo trajne opcije odnosa. Vjerojatna su poslovna putovanja. Učenici i studenti bit će uspješni. Moguće je da ćete ovih dana uspostaviti ili obnoviti poslovne kontakte s ljudima koji rade na nekom drugom kontinentu. Sretni brojevi: 8, 19, 21, 23, 34, 37

Sad već možete lakše disati, pa i preispitati neke dvojbe iz svoje ljubavne prošlosti. Partner će vas rado saslušati, ali isto očekuje i od vas. Imajte to na pameti kad se počnete povjeravati jedno drugom. Vaš opušten stil bit će dobro prihvaćen. Došlo je vrijeme kad sve u vezi s poslom možete sagledati u cjelini. To će vam razbistriti pogled i de�inirati plan za dalje. Na poslu ćete imati mnogo zanimljivih sadržaja. Sretni brojevi: 8, 9, 11, 24, 25, 33

21. siječnja do 18. veljače

Prihvatit ćete ono što imate i što živite. S takvim zrelim pristupom počet ćete uživati u sitnicama koje život znače. Ovaj stil odgovarat će svima onim koji su u duljim vezama. Samci će biti skromniji u svojim ljubavnim očekivanjima. Sanjat ćete o nekoj drugoj karijeri. To nije nemoguće, ali prvo treba odraditi ono što vam je dato. U sebi nosite onu svjetlost kojom ćete probuditi mnoge oko sebe. Sretni brojevi: 11, 21, 23, 31, 38, 40

Intelektualna razina osobnih odnosa bit će kvalitetna, a sve ostalo navodit će vas na nezadovoljstvo ili nadmudrivanja. Stoga spustite loptu i razmislite što je zanimljivo oko vas i u vama. Probudite to. Razgovarajte, ali ne inzistirajte na zagrljajima. Dani su dobri za sređivanje sitnijih poslova. I oni uhodani, ali ne preambiciozni, ići će vam od ruke. Sretni brojevi: 3, 13, 21, 23, 32, 45

Sreća u duši zbog stvari koje su vam drage, ugodne zabave bez previše pompe, opuštenost u krugu dragih vam osoba – sve je to moguće doživjeti ovih dana. Budite otvoreni, imajte povjerenja u one koji vas vole i bit ćete zadovoljni. Zamišljat ćete se u ulozi vođe. Mnogi će zaista voditi stvari na poslu jer će se situacija tako složiti. Sretni brojevi: 22, 26, 32, 35, 43, 45

Vjerojatno je da ćete mnogo pričati s osobama suprotnog spola. To ipak ne znači da ćete na taj način povećati bliskost u odnosima. Bit će mnogo različitih tema, ali sve će to izgledati kao grebanje po površini. Vaše srce će biti nekako prazno. Poboljšat će se ozračje na radnom mjestu. Moguće je da će provokatori otići raditi nekamo drugdje, pa će svima biti lakše. Sretni brojevi: 1, 5, 7, 21, 23, 33

Djevica

23. kolovoza do 22. rujna

Opuštenost i ugodno ozračje zavladat će u vašim osobnim odnosima. Bit ćete zadovoljni, ali i skloni tome da se prilagođavate pod svaku cijenu. Ne mora baš sve biti onako kako vaš partner želi. Ponešto neka bude i po vašem. Stići će zanimljive vijesti i sad ćete moći raditi punim plućima. Cijela situacija postat će vidno jasnija. Povezivanje s mladim suradnicima također će biti naglašeno. Sretni brojevi: 3, 6, 8, 11, 21, 23

Netko od vaših prijatelja mogao bi vam se jako svidjeti. Možda ćete dvojiti da li sačuvati lijepo prijateljstvo ili se upustiti u ljubavnu vezu. U svakom slučaju, ako slušate svoje srce, ne možete pogriješiti. Oni u duljim vezama bit će dobro. Mnogi će na poslu pokazati emocije ili će shvatiti koliko vole ono što rade. Otuda će proisteći i nova motivacija, te još uporniji rad. Sretni brojevi: 11, 15, 19, 21, 33, 44 Potreba za sigurnošću u privatnom životu bit će naglašena ovih dana. Ipak, ne gnjavite partnera s dokazima ljubavi jer to nitko ne voli. Shvatite da ne postoji garancija za ništa na ovom svijetu, a kad to usvojite, sami ćete se osjećati bolje. Mnogi će biti u iskušenju da podlegnu vlastitoj pohlepi. Možda će vam se činiti kao da vas pritišću sa svih strana, no zapravo se radi o izazovima na koje treba odgovoriti kako bi došli do boljih poslovnih rezultata. Sretni brojevi: 22, 27, 31, 33, 40, 45

Ribe

19. veljače do 20. ožujka

ZNANOST POTVRDILA

Sreća pozitivno utječe na zdravlje Osjećaj ljubavi i sreće dobar je za srce, a jedno istraživanje otkrilo je da sreća snižava puls i krvni tlak

vi mi znamo da je sreća jedna od najvažnijih stvari u životu, no često na to zaboravimo i prepuštamo se negativnim emocijama, poput tuge, stresa, zabrinutosti i obuzmu nas negativne misli. No što kada bismo ti rekle da je osjećaj sreće itekako dobar za zdravlje? Upravo do tog otkrića su došli znanstvenici iz nekoliko istraživanja provedenih u posljednjih nekoliko godina. Sreća može učiniti naša srca zdravijima, imunološki sustav jačim, a život duljim. Nekoliko istraživanja došlo je do rezultata da sreća znači bolje zdravlje, dok druga istraživanja sugeriraju samo da su osjećaj sreće i zdravlje povezani i kažu da možda dobro zdravlje uzrokuje sreću, ali ne i obrnuto. Jedno je istraživanje također otkrilo vezu između sreće i varijabilnosti otkucaja srca, koja se odnosi na vremenski interval između otkucaja srca i povezana je s rizikom za razne bolesti. U istraživanju iz 2008. godine znanstvenici su pratili 76 pacijenata za koje se sumnjalo da imaju bolest koronarnih arterija. Je li sreća bila povezana s boljim zdravljem srca čak i kod ljudi koji su imali problema sa srcem? Činilo se tako - sudionici koji su se ocijenili najsretnijima na dan kada su imali pregled srca toga su dana imali zdraviji obrazac varijabilnosti otkucaja srca. Deset godina kasnije, znanstvenici su se ponovno susreli sa sudionicima u istraživanju - i ispostavilo se da su oni sretniji imali manju vjerojatnost da razviju bolest srca i krvnih žila. Osjećaj ljubavi i sreće dobar je za srce, a istraživanje iz 2005. otkrilo je da sreća snižava puls i krvni tlak. U istraživanju su sudionici svoju sreću procijenili preko 30 puta u jednom danu, a zatim opet tri godine kasnije. U početku, oni koji su se osjećali najsretnije, imali su niži puls, oko šest otkucaja sporije u minuti, kao i bolji krvni tlak. Jedan raniji eksperiment pokazao je da se aktivnost imunološkog sustava kod iste osobe povećava i spušta ovisno o njihovoj sreći. Dva mjeseca, 30 studenata stomatologije uzimalo je tablete s bezopasnim krvnim proteinima od zečeva, što kod ljudi izaziva imunološki odgovor. Također su procijenili jesu li toga dana doživjeli različita pozitivna raspoloženja. U dane kada su bili sretniji, sudionici su imali bolji imunološki odgovor, mjeren prisutnošću antitijela u njihovoj slini. Čini se da je sreća korisna čak i kad je stres neizbježan. Stres nas ne uznemirava samo na psihološkoj razini, već pokreće biološke promjene u našim hormonima i krvnom tlaku. Čini se da sreća uma-

njuje ove učinke ili nam barem pomaže da se brže oporavimo. Istraživanje iz 2005. otkrilo je da pozitivne emocije također ublažavaju bol u kontekstu bolesti. Žene s artritisom i kroničnom boli tjedno su procjenjivale svoje pozitivne emocije poput interesa, entuzijazma i nadahnuća, i to otprilike tri mjeseca. Tijekom istraživanja, za one s više pozitivnih emocija bilo je manje vjerojatno da će im se bol pogoršati. Nesreća može doslovno biti bolna - istraživanje iz 2001. godine zatražilo je od sudionika da ocijene svoje nedavno iskustvo pozitivnih emocija, a zatim, pet tjedana kasnije, da primijete koliko su od početka istraživanja imali negativnih simptoma, poput naprezanja mišića, vrtoglavice i žgaravice. Ljudi koji su na početku prijavili najvišu razinu pozitivnih osjećaja zapravo su postali zdraviji tijekom studije i na kraju su bili zdraviji od svojih "nesretnih" kolega. Kako odrasli postaju stariji, još jedno stanje koje ih često pogađa je krhkost, koju karakteriziraju oslabljena snaga, izdržljivost i ravnoteža te ih dovodi u opasnost od invaliditeta i smrti. U istraživanju iz 2004. godine, preko 1.550 meksičkih Amerikanaca u dobi od 65 i više godina procijenilo je koliko su samopoštovanja, nade, sreće i uživanja osjećali tijekom proteklog tjedna. Nakon sedam godina, kod sudionika su osjećali više pozitivnih osjećaja od onih drugih postojala je manja vjerojatnost da budu slabi. Sreća je povezana s poboljšanjima i u težim, dugotrajnim bolestima, a ne samo ako se radi o kratkotrajnim bolovima. Na kraju, krajnji zdravstveni pokazatelj može biti dugovječnost - a sreća ovdje posebno dolazi do izražaja. U možda najpoznatijem istraživanju sreće i dugovječnosti, očekivani životni vijek katoličkih redovnica bio je povezan s količinom pozitivnih osjećaja koje su izrazile u autobiografskom eseju koji su napisale ulaskom u svoj samostan desetljećima ranije, obično u dvadesetim godinama. Istraživači su istražili ove uzorke i otkrili da su najsretnije časne sestre živjele nevjerojatnih sedam do deset godina duže od onih koje nisu bile toliko sretne. Ipak, ne moraš biti redovnica da bi iskusila blagodati sreće koja produžuje život. U istraživanju iz 2011. godine, gotovo 4.000 odraslih Engleza u dobi od 52 do 79 godina izvijestilo je koliko su bili sretni, uzbuđeni i zadovoljni više puta u jednom danu. Ovdje su sretniji ljudi imali 35 posto manje vjerojatnosti da će umrijeti tijekom otprilike pet godina, za razliku od njihovih nesretnijih kolega.

TV PROGRAM

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 25. listopada 2023.

ČETVRTA SEZONA

TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM

Nakon dva predizborna kruga i malo više od tisuću prijava izabrana su 85 natjecatelja koji će ulazak u „The Voice“ izboriti samo svojim glasom i svojom osobnošću

Uskoro počinje ‘The Voice’ U

susret novoj, 4. sezoni natjecateljsko- pjevačkog showa „The Voice Hrvatska“ Hrvatska radiotelevizija (HRT) najavljuje: pripremite se, nova sezona počinje – novi glasovi, novi mentori, nova uzbuđenja! Sve to čini čaroliju četvrte sezone „The Voice Hrvatska“, jedinstvenog pjevačkog natjecanja i još uvijek najboljeg glazbenog showa na svijetu. Iako će gledatelji svojim glasovima izabrati najljepši glas tek u siječnju 2024., pripreme za audiciju već su počele. Nakon dva predizborna kruga i malo više od tisuću prijava izabrana su 85 natjecatelja koji će ulazak u „The Voice“ izboriti samo svojim glasom i svojom osobnošću. Nasuprot njima bit će četiri crvena stolca, a u njima četiri mentora i velika glazbena znalca: Vanna, diva glazbene scene te vokalna perfekcionistica i Davor

Gobac, kralj nonšalantnosti i neodoljivog stila koji je i nakon 40 godina ljubimac nacije te dva nova mentora: glazbenik iznimne karizmatične osobnosti i neukrotive autorske kreativnosti Damir Urban te vokalni virtuoz moćnoga glasa Dino Jelusić za kojeg vrijedi krilatica „svjetski a naš“. Četiri velike zvijezde glazbene scene s nestrpljenjem čekaju kakvi će ih glasovi potaknuti na okret. S razlogom jer je od posljednjeg izdanja „The Voicea“ prošlo više od tri godine, tj. dovoljno vremena da se okupe neki novi talenti. Ono što naši mentori čuju i osjete u izvedbama natjecatelja presudit će komu će dati svoj glas te koga će voditi i savjetovati bez želje da ih mijenjaju. Stoga od 11. studenoga ne propustite „The Voice Hrvatska” na Prvom programu HRT-a.

Četvrtak, 26. listopada 11:09 AM Dr. Beck 11:45 AM Dnevnik 2 12:40 PM Eko zona 01:06 PM Vijesti na engleskom jeziku 01:14 PM Kod nas doma 01:59 PM Baština: Parenzana 02:04 PM Otvoreno 02:35 PM Zlatna liga 03:00 PM Knjiga ili život: Georgi Gospodinov i Svetislav Basara 03:35 PM Pest od medvjeđeg luka 03:40 PM Studio 4: Znanost 03:48 PM Studio 4: Kultura 03:58 PM Stipe u gostima, hum.serija 04:31 PM Romano Bolković - 1 na 1, 05:21 PM Čarobna ploča: Dobro jutro Doručak i higijena 05:34 PM Seoska gozba 06:19 PM Art a la carte Petak, 27. listopada 11:09 AM 100 godina Etnografskog muzeja u Zagrebu 11:37 AM Dnevnik 2 12:32 PM Hrvati u BiH 12:57 PM Izradi sam: Rukavice 01:02 PM Vijesti na engleskom jeziku 01:10 PM Kod nas doma 01:55 PM Baština: Pejačevići u Slavoniji 02:00 PM Otvoreno 02:31 PM Zlatna liga 02:56 PM Izvan formata 03:26 PM Prosljeđivanje darova 03:31 PM Vodenjak, dok.reportaža 03:36 PM Studio 4: Kultura 03:46 PM Sve će biti dobro, serija 04:30 PM Druga strana 04:55 PM Prometej 05:20 PM Labirint 05:46 PM (Re)kreativac: Badminton 06:09 PM Fotogra�ija j: Joso Špralja 06:21 PM Art a la carte 06:51 PM Studio 4: Sport Subota, 28. listopada 11:10 AM Čileanski san, dok.serija 11:36 AM Ribe, do. reportaža 11:41 AM Dnevnik 2 12:36 PM Studio 4: Sportske minute 01:01 PM Vještice, dok.reportaža 01:06 PM Vijesti na engleskom jeziku 01:14 PM Cronovatori: Vozila i promet 01:44 PM Globalna Hrvatska HTV 02:24 PM Normalan život 02:59 PM S koljena na koljeno 03:14 PM Studio 4: Znanost 03:22 PM Studio 4: Kultura 03:32 PM Sve će biti dobro, serija 04:17 PM Koncert Nine Badrić u Areni 05:13 PM Baština: Plitvička jezera 05:18 PM Peti dan 06:18 PM Planine: Dinara, dok. serija 06:45 PM Ribe, dok. reportaža 06:50 PM Studio 4: Sport Nedjelja, 29. listopada 12:10 PM Veterani mira 12:45 PM Dnevnik 2 01:40 PM turizam.hrt 02:10 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:18 PM Maršal, hrvatski �ilm 03:50 PM To One - Lela Kaplowitz, snimka koncerta 05:18 PM Studio 4: Kultura 05:28 PM Sve će biti dobro, serija

06:08 PM Klub čitatelja 07:03 PM Paula - Sok od naranče 07:05 PM Suho mokro, crtana serija 07:16 PM Tata i ja: U egzotičnom voćnjaku, serija za djecu 07:26 PM Potrošački kod Ponedjeljak, 30. listopada 12:10 PM Mir i dobro 12:35 PM Dnevnik 2 01:30 PM Rijeka: More 02:00 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:08 PM Plodovi zemlje 02:58 PM Maršal, hrvatski �ilm 04:30 PM Abeceda zdravlja: Babinje 04:40 PM Studio 4: Kultura 04:50 PM Nedjeljom u 2 05:45 PM Samo lagano 06:15 PM Hladno pivo XXLive 07:21 PM Sara Renar/Nina Romić 07:51 PM Studio 4: Sport Utorak, 31. listopada 12:10 PM Dr. Beck 12:45 PM Dnevnik 2 01:40 PM Treća dob 02:05 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:13 PM Kod nas doma 02:58 PM Baština: Rijeka Jadro 03:03 PM Otvoreno 03:33 PM Lijepom našom: Našice 04:38 PM Studio 4: Znanost 04:46 PM Studio 4: Kultura 04:56 PM Loza, dramska serija 05:50 PM Na rubu znanosti 06:40 PM Sretni gradovi: Ljubljana, dokumentarna serija 07:35 PM Kulturna baština: Stanko Jančić - i to je baština 07:50 PM Studio 4: Sport

Srijeda, 01. studenoga 12:02 PM Vijesti na španjolskom jeziku 12:10 PM U Drežniku, na Svisvete, emisija pučke i predajne kulture 12:40 PM Dnevnik 2 01:35 PM Glas domovine 02:00 PM Slastičar, dok.reportaža 02:05 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:13 PM Kod nas doma 02:58 PM Stećci imotske krajine 03:03 PM Otvoreno 03:33 PM Zlatna liga 03:58 PM Razgovor s razlogom 04:28 PM Javljanje na tuđi mobitel 04:33 PM U kuhinji kod Suzy: Punjeni patliđani ala parmigiana 04:38 PM Studio 4: Kultura 04:48 PM Slavuji Kamerlenga - Vinko Coce, skraćena snimka 05:49 PM Studio 4: Sportske minute 06:19 PM Vrtlarica: 06:45 PM Art a la carte 07:15 PM Krešimir Magdić, dokumentarno-glazbeni �ilm

100 godina Etnografskog muzeja u Zagrebu HTV, petak, 27. listopada, 11:09 AM

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 25. listopada 2023. Obranio je topovski udarac Messija iz slobodnog udarca koji je nakon odbijanca vršcima prstiju skrenuo u prečku, a u 90. minuti izveo je možda i najbolju obranu MLS sezone

Zlatko Dalić Izostanak ključnih igrača izbornik je naveo kao razlog lošem rezultatskom nizu, ali i lošoj igri

jednica Izvršnog odbora Hrvatskog nogometnog saveza održana je u ponedjeljak, na njoj je izbornik reprezentacije Zlatko Dalić objasnio razloge poraza protiv Turske i Walesa u kvali�ikacijama za Europsko prvenstvo, odnosno zašto je Hrvatska u tim susretima izgledala izuzetno loše. Izvršni odbor HNS-a je jednoglasno prihvatio Dalićeva objašnjenja, a izbornik je dobio i podršku za preostale dvije ključne utakmice protiv Latvije i Armenije. Dalić za te utakmice nije mogao računati na niz nositelja igre pa su tako oglede u Osijeku i Cardiffu propustili Ivan Perišić, Andrej Kramarić, Mislav Oršić, Luka Ivanušec, a Bruno Petković je zbog zdravstvenih problema dobio priliku tek u domaćoj utakmici. Također, Marko Livaja otkazao je Daliću i hrvatskoj reprezentaciji neposredno pred okupljanje.

HNS dao potporu U Daliću

Njihove izostanke naveo je i kao razlog lošem rezultatskom nizu, ali i lošoj igri. Za utakmice s Latvijom i Armenijom očekuje se povratak nekih od ozlijeđenih igrača, ali i Dalićevi pozivi debitantima. Još nije do kraja jasno tko bi od ozlijeđenih igrača mogao biti spreman za sljedeće utakmice Vatrenih. Spekulira se da bi to svakako trebao biti Ivanušec, ali možda i Petković. Situacija s Kramarić je i nadalje nejasna, ali moguće je da se i on uspije vratiti. Također, još se ne zna koga će Dalić pozvati od novih igrača iz Hrvatske nogometne lige. Proteklog vikenda izbornik je sa svojim stručnim timom bio na više utakmica pa će se tek vidjeti koga je odabrao. Također, još se ne zna i koga će Dalić otpisati od igrača koji su nastupili za Hrvatsku u zadnje dvije utakmice protiv Turske i Walesa. Preostale dvije kvali�ikacijske utakmice za odlazak na Europsko prvenstvo u Njemačkoj Hrvatska igra s Latvijom u gostima i Armenijom kod kuće u studenome.

‘Bila sam u Srbiji i Albaniji. Sad sam opet u civilizaciji’ Preživjela sam par virusa i 18 teških mečeva, ali vrhunac su bili WC-i na beogradskoj autobusnoj stanici, napisala je Unuk

ajbolja slovenska šahistkinja Laura Unuk (23) na Instagramu se požalila na uvjete u Albaniji i Srbiji, gdje je bila na turnirima. “Nakon devet dana u Albaniji i 12 u Srbiji, sretna sam što sam se vratila u civilizaciju u Sloveniju. Preživjela sam par virusa i 18 teških mečeva, ali vrhunac su bili WC-i na beogradskoj autobusnoj stanici. Još uvijek ne znam kako ih koristiti”, napisala je Unuk. Unuk nosi titulu ženskog velemajstora i međunarodnog majstora. Višestruka je slovenska prvakinja u kategorijama U-10, U-12, U14, dvaput U-16 i dvaput U-18. Među ostalim, predstavljala je Sloveniju na svjetskoj šahovskoj Olimpijadi 2013.

Laura Unuk, šahovska velemajstorica i 2014. te šest puta na europskom natjecanju, gdje je 2013. osvojila pojedinačno srebro, a 2014. pojedinačno zlato i ekipno zlato. Unuk je i dvostruka svjetska prvakinja u svojem uzrastu. Studentica je biokemije na sveučilištu u Ljubljani.

Post koji je objavila

SAD-u okončan regularni dio nogometne sezone i sada se čeka playoff. Posljednje kolo određivalo je sudbinu brojnih klubova koji su uoči njega još gajili nadu da im sezona neće završiti u listopadu. Među njima je i Charlotte, drugi najmlađi klub lige kojem je u goste stigao onaj najmlađi, Inter Miami predvođen najboljim igračem svih vremena Leom Messijem. Charlotte je u posljednjih nekoliko kola izveo pravi pothvat. Nakon šest utakmica bez pobjede pobijedili su Toronto i Chicago, pa remizirali s Miamijem u Floridi i zadnje kolo dočekali s tračkom nade. Miamijeva sezona već je od ranije završena. Messi je stigao tek u njenoj drugoj polovici i rezultatski preporod koji je ekipa doživjela pod Argentincem nije bio dovoljan za podizanje s dna tablice Istočne konferencije. Miami je tako igrao samo za dojam, a Charlotte za playoff do kojeg je mogao samo novom pobjedom. Do nje su na kraju i došli golom Kerwina Vargasa u 13. minuti, ali nisu ovisili sami o sebi i sve do kraja utakmice bili su u neizvjesnosti hoće li im rezultati drugih utakmica ići na ruku. Uz to su trebali sačuvati vlastitu prednost, što ni uz podršku punog stadiona nije lako kada napadima protivnika dirigiraju Messi, Sergio Busquets i Jordi Alba. Miami je više puta bio blizu povratku u utakmicu i rušenju snova domaćih navijača, ali na golu Charlottea svaki put se ukazao hrvatski golman Kristijan Kahlina. Obranio je topovski udarac Messija iz slobodnog udarca koji je nakon odbijanca vršcima prstiju skrenuo u prečku, a u 90. minuti izveo je možda i najbolju obranu MLS sezone kada je iz kuta fantastičnom paradom iz samog kuta iščupao udarac Leonarda Campane i poslao Charlotte u playoff. Tridesetjednogodišnji Zagrepčanin u Sjevernoj Karolini je već skoro dvije godine. Ljubitelji domaće lige najviše ga pamte kao kapetana Gorice. Kada je Valdas Dambrauskas iz Turopolja otišao u bugarski Ludogorec, sa sobom je poveo Kahlinu koji se u Razgradu zadržao godinu dana. Nakon što je u svoj CV dodao trofeje bugarskog prvenstva i Superkupa, u sklopu transfera teškog milijun eura odletio je “preko bare”, gdje se prema vlastitim riječima jako brzo skrasio. Dan

Kris�jan Kahlina. bivši vratar Gorice, briljirao je na golu Charlo�e

Hrvatski golman junak senzacije protiv Messija nakon svojih herojskih obrana u ludnici zadnjeg kola osvrnuo se u razgovoru za Indeks na pothvat svoje ekipe i iskustvo igranja protiv Messija. Kakvi su dojmovi dan nakon utakmice? Presretan sam jer smo napravili nešto gotovo nestvarno s obzirom na to u kakvoj smo situaciji bili prije desetak kola. Dojmovi s utakmice su jako dobri. Šezdesetšest tisuća naših navijača napravilo je prelijepu atmosferu. Odlična utakmica protiv fantastičnog protivnika, pobijedili smo i ne znam što reći nego da sam presretan. Plasirali smo se na deveto mjesto i tzv. wild card protiv New Yorka, ali to se ovdje već smatra ulaskom u playoff. Kakav je osjećaj bio igrati protiv takvih nogometnih veličina?

Igrali smo s njima već jednom u meksičkom Kupu u Miamiju i tamo smo izgubili 4:0. Svi su uoči utakmice bili jako uzbuđeni. Messi je stigao u MLS i vladala je velika euforija, a Miami je krenuo redom razbijati sve protivnike pa tako i nas. Imali smo veliki respekt s kojim je došlo i nešto straha, ali ta utakmica nam je donijela da preksinoć možemo biti smireniji. Više nam nije bilo prvi put da igramo protiv Messija i znali smo se pripremiti. Igrači Miamija su s njegovim dolaskom dobili ogromno samopouzdanje. Svaki igrač naraste kada ima nekog takvog u svlačionici. Protiv njih nije više lako igrati ni kad Messi nije na terenu. S druge strane mi smo se posložili. Kada odigraš protiv njega jednom, drugi

Kahlina je odgovorio na pitanje o usporedbi američke lige, MLS-a (Maior League Soccer), u kojem igra 16 američkih i 3 kanadska kluba i HNL-a. „Sigurno je MLS kvalitetniji globalno jer tu nema lošeg kluba. Svaki ima barem jednog igrača kojeg plaćaju milijun i po, dva milijuna ili tri milijuna dolara. To si nitko u HNL-u ne može dozvoli�. Vjerujem da se budžet najslabije ekipe može usporedi� s Dinamom. Poli�ka MLS klubova je da tri igrača plate enormno, a

onda si mogu priuš�� da još četvorci-petorici daju oko 600-700 �suća dolara, a ostali su na nešto manjim ugovorima. Dinamo je trenutno u krizi pa mi je naročito teško uspoređiva�, ali kao najbolji hrvatski klub u zadnjih 10 godina mislim da bi bio u playoﬀ konkurenciji. Za sve ostale je teško reći. Kada zadnja i prva ekipa igraju jednu utakmicu, ne možeš zna� tko će pobijedi�. Tako je i u playoﬀu i to je velika draž ove lige. Nadam se da ćemo mi dogura� što dalje.

Dinamo bi bio u playoﬀu

Kahlinu prate i hrvatski navijači u Americi

ili deseti put je lakše. Messi Vas je pokušao prevariti iz jednog slobodnjaka i zabio Vam je skoro iz mrtvog kuta, ali ste loptu ipak uspjeli skrenuti u prečku. Koliko je to bila teška obrana? Bilo je jako nezgodno. U samoj situaciji nisam shvatio zašto sam loše reagirao na loptu i odbio je na prečku. Kasnije mi je moj igrač koji je bio ispred mene rekao da ga je lopta “štrajfala” po glavi, malo je promijenila smjer i hvala Bogu uspio sam je skrenuti prstima. Da nije bilo odbijanca, imao bih je na dlanu i uspio odbiti. U 90. minuti izveli ste paradu i vjerojatno najbolju obranu sezone, kako su je nazvali i sami američki komentatori u prijenosu. Tako je, pogotovo s obzirom na okolnosti slažem se da je jedna od najboljih. Da je ta lopta ušla u 90. minuti, ispali bismo iz playoffa, a i sama obrana nije bila obična, nego jako teška. Kako ste zadovoljni životom u Charlotteu nakon skoro dvije godine? Jako sam zadovoljan. Grad je prekrasan. Taman po mjeri mene i obitelji. Zadovoljni su i svi moji suigrači. Nema pretjerane gužve osim u satima kad se ljudi vraćaju s posla. Grad je miran. Uz nas ima NBA i NFL ekipa, bejzbolaška drugoligaška ekipa, sportski grad u kojem možeš popratiti i druge stvari osim nogometa. Ima se što raditi i vidjeti. Na sat i pol su planine, na tri sata ocean, blizu je Južna Karolina i Charleston, može se uživati u svakom godišnjem dobu. Koliko obično ljudi dolazi na Vaše utakmice? Naš prosjek je jako dobar, između 30 i 35 tisuća. Donji kružni sektor je uvijek pun, a na većim utakmicama se otvara i gornji. Prošle sezone na našem MLS debiju protiv LA Galaxyja bilo je 74 i pol tisuće ljudi.

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 25. listopada 2023.

Miočić objavio snimku treninga, hrvatska legenda izgleda dobro

Premda Jones svakako ima iskustva, Miočić ima više staža u teškoj kategoriji te je borac s najviše obrana naslova u njoj

akon poraza od Francisa Ngannoua, Stipe Miočić (41) je godinama izbivao iz oktogona, no sada su u punome jeku pripreme najuspješnijeg UFCovog teškaša svih vremena za borbu protiv vjerojatno najboljeg MMA borca svih vremena i aktualnog prvaka teške kategorije Jona Jonesa (36). Borba će se održati 11. studenog u New Yorku, a Miočić je na Instagramu objavio snimku treninga. Jones je titulu teške kategorije osvojio u ožujku kada je u prvoj rundi nakon svega dvije minute svladao Ciryla Ganea. Mnogi su spekulirali da bi dizanje kilaže moglo naštetiti Jonesovom stilu borbe protiv kojeg je malotko imao lijeka. Međutim, tijekom te dvije minute u oktogonu Jones je pokazao da može udarati i pritisnuti protivnika na kavez, zatim je vještim ulaskom u rušenje nakon bačenog udarca uzeo leđa, spustio ga na pod i nakon nekoliko trenutaka pritiska na parteru uhvatio giljotinu koja je prisilila do tada izvrsnog Ganea na predaju. Ovakva izvedba je pokazala da je Jones uistinu među najopasnijim borcima u promociji neovisno o kategoriji. Ipak, Miočiću opasni protivnici nisu strani. Pojas je izgubio pa vratio i obranio protiv jednog od najboljih hrvača ikad u UFC-u, Daniela Cormiera. Ipak, upravo je Jones uspio nathrvati Cormiera. Premda Stipe ima čvrstu i pouzdanu hrvačku bazu, nije izgledno da će to biti njegova prva taktika protiv Jonesa.

Hrvatski boksač je bez borbe od kolovoza, ima 16. pobjeda u isto toliko borbi

ddie Hearn, najmoćniji boksački agent, objavio je vijest da će se Anthony Joshua boriti u naredna tri mjeseca te da bi mu potencijalni suparnik mogao biti hrvatski boksač Filip Hrgović. “Mahmoud Charr nije izgledan, on je WBA prvak i traži protivnika, a to vrlo vjerojatno neće biti Joshua. Ako ćemo se boriti protiv nekoga u dvanaestom mjesecu, neću reći da je Charr mogućnost, no to bi mogao biti Kabayel. Mogao bi to biti i Hrgović ili Wallin, ali vidjet ćemo što će na kraju biti”, rekao je Hearn. Hearn vjeruje da

Mo�virani i nestrpljivi za novu skijašku sezonu

S�pe Miočić će se pro�v Jona Jonsa bori� u New Yorku 11. studenoga S druge strane, Miočić je poznat po svojim snažnim udarcima koji nerijetko pronalaze svoju metu i dobrim kombinacijama na maloj distanci kada protivnika povuče ili pritisne uz kavez. Ono što Stipe također ima je dobra baza u svim vidovima borbe, a upravo izvrsno vladanje osnovama nerijetko može biti ključno kada su sa druge strane kreativni borci poput Jonesa. U svakom će slučaju ovo Miočiću biti 25. borba u karijeri. “Uvijek postoji mogućnost (da će ova borba biti zadnja). Razmišljam o umirovljenju još od svoje prve

Miočić �jekom ranijih nastupa

borbe na UFC-u 136. Vidjet ćemo, trenutno se ne brinem o tome, nego o borbi”, rekao je za ESPN Miočić koji je zakoračio u peto desetljeće svoga života. Dakako, samo zbog toga bilo bi potpuno pogrešno otpisati ga. U oktogonu je bilo puno primjera gdje je iskustvo bilo važnije od mladenačke energije (jedan od najboljih su izvedbe Dana Hendersona koji je u 47. godini bio jedan od najtežih protivnika srednje kategorije). Premda Jones svakako ima iskustva (pojas lako-teške kategorije osvojio je s 23 godine), Miočić ima više staža u teškoj kategoriji te je borac s najviše obrana naslova u njoj. Nakon što je pojas osvojio 2016. godine protiv Fabricija Werduma, obranio ga je protiv Alistaira Overeema, Juniora dos Santosa i Francisa Ngannoua. Nakon spomenute trilogije s Cormierom, porazio ga je Ngannou, nakon čega se Miočić nije borio. To Miočića čini teškašem s najviše pobjeda u borbama za pojas i najviše obrana pojasa.

‘Hrgović bi se u prosincu mogao boriti s Joshuom’ Filip Hrgović bi svom pulenu Joshui mogao dogovoriti borbu 23. prosinca, a ako ne tad, onda sigurno u siječnju. Naveo je i kako nije realno da se u tom terminu Joshua bori protiv Deontaya Wildera, Andyja

Ruiza i Zhileija Zhanga. Hrgović je bez borbe otkako je u kolovozu pobijedio Demseyja McKeana. To mu je bila 16. pobjeda u isto toliko borbi u karijeri i 13. nokautom.

Hrvatske skijaške snage: ‘Postolja su realnost, a ni pobjede više nisu daleko’ Hrvatske snage čine Filip Zubčić (30), Istok Rodeš (27), Samuel Kolega (24) te Leona Popović (25) i Zrinka Ljutić (19)

jedan dana prije početka nove sezone Svjetskog kupa medijima su predstavljene hrvatske skijaške snage. A predstavili su ih predsjednik Hrvatskog skijaškog saveza Miho Glavić i direktor alpskih reprezentacija Vedran Pavlek pred kojim je 26. sezona na toj dužnosti: – Motivirani smo i nestrpljivi. Pred nama je sezona bez Olimpijskih igara i Svjetskog prvenstva pa smo usredotočeni samo na Svjetski kup i na to da ovom perspektivnom naraštaju omogućimo što bolje uvjete. A oni nam daju nadu u nova postolja, a ni pobjeda više nije daleko. A naraštaj o kojem direktor govori u hvalospjevima čine Filip Zubčić (30), Istok Rodeš (27), Samuel Kolega (24) te Leona Popović (25) i Zrinka Ljutić (19). A na prigodnoj presici prva je riječ dobila naša najbolje rangirana natjecateljica Leona Popović. Ona je u četiri prethodne sezone stalno napredovala i dospjela do prvog postolja (druga u Andori) i šestog mjesta u ukupnom poretku slalomašica: – Prošla sezona bila je jako dobra, no ja i dalje težim bržim zavojima i većim dometima. Vidim da imam prostora za dodatno poboljšanje. Meni je najvažnije da se osjećam dobro, moćno, a s tim će doći i rezultati. Slično razmišlja i naša najmlađa seniorska reprezentativka, 19-godišnja Zrinka Ljutić koja je prošle sezone izborila i svoje prvo postolje (treće mjesto u Špindlerůvu Mlýnu). – Ja ove godine nisam imala svoje klasično ljeto, s jedrenjem na dasci u Grčkoj, spriječila me operacija slijepog crijeva. No zato sam više bila doma, s mamom

nakon čega sam provela tri i pol vrlo produktivna tjedna na pripremama u Argentini. Poslije toga sam trenirala i u dvorani u Litvi i za novu sezonu sam spremna. Još spremnijim, jer ovo ljeto nije imao nikakvih poteškoća, osjeća se i naš najiskusniji reprezentativac Filip Zubčić: – Dojma sam da sada vozim slalom i veleslalom bolje nego uoči prošle sezone. Zapravo, čini mi se da smo sva trojica, Rodeš, Kolega i ja, kvalitetniji u slalomu nego prošle sezone. Cure su jako dobre. Vidio sam Zrinku kako skija, a za Leonu sam čuo da je jako brza. A njegov će cimer Istok Rodeš i u ovu sezonu krenuti nikad spremniji pa mu želimo da sportska sreća za taj zarazni entuzijazam uzvrati s plasmanima boljim i od dosadašnjih najboljih plasmana (četiri top 10 rezultata u četiri godine): – Ako zanemarimo ove lakše probleme s leđima, koji idu s tim kada trenirate na ovoj razini, tjelesno sam jako dobro. Štoviše, čekam da do-

Leona Popović na stazi

đem u “prime” i da naplatim sav dosadašnji trud i rad. A silno se trudi, i puno radi, i Samuel Kolega, koji nas je izvijestio da mu je brat Elias trenerski preuzeo najboljeg belgijskog skijaša Armanda Marchanta. A za razinu pripremljenosti s kojom on ulazi u sezonu skijaš kojem je najbolji plasman deveto mjesto u Chamonixu kazuje: – Pred nama je 13 slaloma i moja su očekivanja velika. Rekao bih da mi je slalomska forma vrlo dobra, dok ću se u veleslalomu truditi kao i uvijek. A njegov prvi ovosezonski nastup bit će upravo onaj veleslalomski, sljedećeg vikenda u Söldenu, kada će nastupiti i Filip Zubčić i Zrinka Ljutić. A svi oni, svih petero, žali što ove sezone neće imati priliku skijati na Sljemenu. Suočen s tom temom, direktor Pavlek bio je prilično zakopčan: – Nakon 19 godina prvi put nećemo imati Snježnu kraljicu. Paralelno radimo i na tome, imamo i nekih povratnih signala, no za tu temu pričekajmo proljeće.

O životu skijaša… Filipo Zubčić (30), najiskusnijim hrvatski skijaš, progovorio je o životu koji skijaši vode. „Pa ja jesam totalno izdvojen. Neka vam ne bude to krivo reći. Živim život kakav rijetki žive. Živim ga sa svojim kolegama skijašima. Rekao bih da mi imamo puno ljepši život od ostatka našeg naraštaja. Odmalena radimo ono što volimo, posvećeni smo sportu i u tome uživamo. Ne

moram se probudi� u 7 ujutro i ići na neki dosadan posao i pri tome jedva čeka� subotu i nedjelju. Živim tako da uopće i ne znam koji je dan. Je li subota ili nedjelja, je li Božić ili Uskrs, je li rođendan ili neki blagdan, je li Velika ili Mala Gospa. Meni je tako svejedno jer treniram ili se odmaram. Uživam jer radim ono što volim i to je ljepota mog življenja“, rekao je.

34 SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 25. listopada 2023.

SPEKULACIJE UTAKMICE ZAPOČINJE NA KLUPI ANALIZA TRENERU LEKI URUČEN OTKAZ

‘Ne postoji momčad koja ne bi željela Luku Modrića’

Hrvatskog kapetala žele mnogi klubovi iz arapskih zemalja, ali u posljednje vrijeme se počinje spominjati odlazak u Manchester United

uka Modrić (38) je nedavno produžio svoj ugovor s Real Madridom za još jednu godinu, ali nije sretan svojim trenutnim statusom kod trenera Carla Ancelottija. Nažalost, većinu utakmica započinje na klupi. Zbog toga postoje spekulacije da bi već u siječnju mogao potražiti novi klub. Ne postoji momčad koja ne bi željela Luku Modrića u svojim redovima. Kapetana “vatrenih” žele mnogi klubovi iz arapskih zemalja, ali u posljednje vrijeme se počinje spominjati odlazak u Manchester Uniteda. Spominje se još i Inter iz Miamija u kojem je vlasnik David Beckham, a navijači Dinama nadaju se kako bi Luka Modrić karijeru mogao završiti u Zagrebu. Od svih ovih opcija, izgleda kako je prva otpala ona da Modrić ode u Saudijsku

Stari prijatelji

Sevilla i Real Madrid podijelili su bodove (1:1), a dosta je pažnje privukao ponovni susret dvojice velikih prijatelja i bivših suigrača Luke Modrića i Sergia Ramosa. Hrvatski je kapetan krenuo s klupe, dobio je priliku u nastavku utakmice, a nakon posljednjeg sučeva zvižduka srdačno se pozdravio sa španjolskim braničem koji se ovoga ljeta vra�o tamo gdje je sve počelo. Zagrlili su se na centru i razmijenili koju riječ. Dugo su godina dijelili svlačionicu u

Hrvatski kapetan Luka Modrić

Madridu, a stvorili su dugogodišnje prijateljstvo. Također, Modrić se srdačno pozdravio i s legendarnim hrvatskim nogometnim reprezenta�vcem Ivanom Raki�ćem. Arabiju. Svima nam je teško zamisliti da Luka Modrić krene putem novca, a za sada je to potvrdio i direktor Real Madrida. Josea Angela Sancheza novinari su upitali postoje li pregovori s klubovima i Saudijske Arabije oko Luke Modrića. - Nema službenih pregovora sa Saudijcima oko Modrićevog transfera u siječnju. Nemamo nikakvih informacija o njegovom odlasku iz Reala u ovom trenutku potvrdio je Sanchez.

Hrvati u eliti: Šarić i Zubac sanjaju prsten Bojan Bogdanović mentorira mlađahne Pistonse, dok Luka Šamanić traži podebljanje NBA iskustva…

a sam u drugom klubu, vjerojatno bih zabijao 23-24 poena u prosjeku. Uvijek sam mislio da mogu više. Međutim, kada jednom uđete u taj “mode” - osvajanja naslova - onda vas baš i nije briga za to... Zborio je tako Toni Kukoč prije desetak godina u intervjuu za ESPN, osvrnuvši se na avanture s Chicago Bullsima, iz kojih je ponio tri blještava suvenira na ruci. Prošlo je četvrt stoljeća otkako je splitski Pink Panther upisao šampionski hat-trick. Jordanova družina posljednji tango otplesala je

Veliki problemi za trenera Hajduka

prije 25 godina, spustila zastor nad veličanstvenu eru, ali, ujedno, i dala posljednjeg Hrvata s NBA prstenom. Prije negoli je Kukoč okusio draž penjanja na tron, Žan Tabak s Houston Rocketsima otvorio je 1995. četverogodišnju hrvatsku berbu “bižuterije” u najjačoj ligi svijeta. No, od četiri uzastopne godine s NBA prva-

Bojan Bogdanović i Dario Šarić

kom, stigli smo do 25-godišnje suše. Niti jedan Hrvat od 1998. nije ušao u taj “mode”. Dok će se brava nove NBA sezone otključati u noći s utorka na srijedu, utakmicom Denver Nuggetsa i Los Angeles Lakersa u 1.30 sati po našem vremenu, hrvatske boje u novoj sezoni branit će četiri igrača, uz čije ćemo nastupe potajno sanjati i prekid posta. Društvo je to koje iza sebe kombinirano ima 1664 utakmice u NBA ligi, zbroji li se osnovni dio sezone i doigravanje, dok su ukupno ubacili 20.053 poena. Dario Šarić u ruhu Warriorsa lovi svoje drugo NBA �inale u karijeri, Ivica Zubac s Clippersima ide na “sve ili ništa”, Bojan Bogdanović mentorira mlađahne Pistonse, dok Luka Šamanić traži podebljanje NBA iskustva…

Hajduk ima isti problem već tri godine Dinamo dugo nije bio slabiji i nudi se suparnicima, ali Hajduk ne izgleda kao momčad koja će iskoristiti tu priliku Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

ajduk je izgubio na Poljudu od Osijeka s 2:0. Više od poraza boli činjenica da Bijeli nisu imali nijednu pravu šansu, a blok gostiju probili su samo u jednoj situaciji - kada su već gubili i kada su očajničkim dugim loptama i centaršutevima pokušali doći do gola. Bio je to Hajduku četvrti poraz u samo šest susreta. Prije je izgubio od Istre kod kuće te na gostovanjima u Rijeci i Velikoj Gorici i nije uspio iskoristiti veliku Dinamovu krizu na početku sezone. Ima dva boda više od najvećeg rivala i utakmicu više što znači da bi ga Dinamo pobjedom u odgođenom susretu protiv Lokomotive preskočio. Isto tako, Bijeli se nalaze dva boda iza Rijeke. Problemi koje je hrvatski viceprvak imao protiv Osijeka nisu od jučer. Momčad izgleda neprepoznatljivo u napadu. U 11 kola je zabila svega 13 golova, a u posljednjih pet utakmica ima svega tri pogotka. Ti problemi dodatno su naglašeni otkad je Marko Livaja upao u krizu. Najbolji strijelac HNL-a prethodne dvije sezone, na toj razini je počeo i ovu. U prvih pet kola Hajduk je do jednako toliko pobjeda vodio s 4 gola i 2 asistencije. Zatim je Hajduk ušao u spomenutu

rupu od četiri poraza u šest utakmica. Livaja u tom nizu nema nijedan gol ni asistenciju. Međutim, nije se Livaja ugasio tek tako. Njegov nezabilježen pad koincidira i s odlaskom igrača koji je bio jako osporavan među navijačima Hajduka. Dok je Jan Mlakar bio u Hajduku, Splićani su pobijedili prve četiri utakmice (petu, protiv Rudeša, nije igrao) uz spomenuti odličan učinak Livaje. Nakon što je Mlakar za 3.5 milijuna eura prodan u Pisu, nestali su Hajduk i posebno Livaja. Opravdano se postavlja pitanje trenerove odgovornosti i prema nekim glasinama s Poljuda, Leko broji možda i posljednje dane u splitskom klubu. U klub je stigao prije devet mjeseci, imao je jedan cijeli pripremni ciklus, ali momčad danas ne izgleda niti malo bolje u odnosu na period prije njegovog dolaska. Pitanje u tom smjeru su mu postavili i hrvatski novinari, ali je Leko jasno poručio: “To je normalno. Jasno je da su ljudi nezadovoljni, ali sigurno nije nitko više razočaran nego ja. Puno smo htjeli, ali kada izgubiš 0:2, trebaš čestitati protivniku. Rezultat je bolan, situacija isto tako. Imali smo devet pobjeda zaredom, sve je bila pjesma, dobivali derbije. Sada je drama... U sportu najviše učiš iz problema. Progutaj gorku pilulu, budi tu, prihvati kritiku i od sutra napravi sve da se digneš za iduću utakmicu. Znam kako se osjećam. Najlakše se predati i reći ‘ajde

vozi’. Došao sam ovdje iz ogromne emocije... Bio bih sam sebi smiješan da odem. Ja sam samo trener. Nemam pojma što će biti sutra, za pet dana, mjesec dana ili pet godina. Moramo šutjeti i raditi. Svi znamo težinu dresa, budi frajer, stavi muda na stol. Treba se dignuti u šest ujutro i trenirati ko pas do šest popodne”. Koliko god njegove riječi zvučale ohrabrujuće dijelu navijača, krajnje je vrijeme da iza njih trener Hajduka stane konkretnim idejama i implementacijom istih. Još od ispadanja protiv PAOK-a u prvom europskom ogledu postavljaju se ista pitanja vezana uz momčad, a nitko nije dao odgovor na njih. Ti problemi su posebno nejasni ako znamo da Hajduk u sredini terena nije izgubio nijednog ključnog igrača, a donekle se i pojačao imenima s impresivnim CV-om. Naravno, Leko nije ni izbliza jedini krivac. Lukša Jakobušić kao predsjednik i glavni odgovorni te Mindgauskas Nikoličius moraju ponijeti svoj dio odgovornosti. Dinamo dugo nije bio slabiji i nudi se suparnicima, ali Hajduk ne izgleda kao momčad koja će iskoristiti tu priliku. Podsjetimo, od iduće sezone počinje nova i nikad bogatija Liga prvaka i Dinamova titula bi mogla napraviti nepremostiv �inancijski jaz između dva najveća hrvatska kluba. Za to vrijeme se navijači Hajduka pitaju kako je moguće da igra momčadi već tri godine ovisi isključivo o jednom igraču, pa makar se on zvao i Marko Livaja.

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 25. listopada 2023.

NOGOMET SVA TRI KLUBA S VRHA LJESTVICE SU KIKSALA

Šok za Modre u Gorici

Mjesec dana nakon što je srušio Hajduk u sudačkoj nadoknadi, Ante Matej Jurić je isto napravio i Dinamu. Zoran Zekić je u povratku na klupu Osijeka utišao Poljud Marin TOMAŠ (Za Hrvatski VJESNIK)

alo tko je to mogao predvijeti, 12. kolo Hrvatske nogometne lige bilo je puno iznenađenja. Dinamo je šokantno izgubio u Velikoj Gorici s 2:1. Plavi su u prvom poluvremenu bili puno bolja momčad, a Ljubičić i Baturina su propustili najbolje prilike. Do gola je prvak došao u 62. minuti kada je Bulat lijepo prošao i vratio loptu Ademiju, a ovaj ju smješta u sam kut gola. Nastavio je Dinamo napadati, a to mu se osvetilo već u 70. minuti kada je Jurić spustio loptu za Vojnovića koji bombom u rašlje iznenađuje. Otišao je gost na sve ili ništa, ali je u 92. minuti Soldo pobjegao obrani i dodao za Jurića koji zabija za veliku pobjedu. Istra i Rijeka su remizirale u Puli (1:1). U 22. minuti je Janković odličnim udarcem izvana doveo Rijeku u vodstvo, ali se domaćin brzo konsolidirao. Majkić je skinuo par dobrih pokušaja Rijeke, a do boda je Istra došla u 48. minuti kada je Mlinar utrčao iz drugog plana na lijep centaršut. Hajduk je na Poljudu izgubio od Osijeka (0:2). Gosti su igrali vrlo defenzivno, ali su i u takvoj postavci imali dvije dobre šanse u prvom dijelu dok se Hajduk mučio bez

Ante Budimir slavi pogotke

Budimir dvostruki strijelac

Dinamo u 92. minuti srušio isti igrač kao i Hajduk ‘Mogli smo da� još koji gol’ Trener Osijeka Zoran Zekić ovako je ocijenio utakmicu. „Volim mijenja� tak�ku, volim da smo ﬂeksibilni. Priznajem da nisam još upoznao igrače, neki su još prestrašeni, mogu više, neki nisu ni potpuno spremni. Fali nam malo bahatos�, ali mislim da će ova utakmica to promijeni�. Hajduk je imao dvije šanse u prvom dijelu, a i mi

Zoran Zekić smo mogli još zabi� koji gol, ali neću sad traži� dlaku u jajetu, rekao je Zekić.

Tablica Rijeka Hajduk Dinamo Gorica Osijek Varaždin Lokomotiva Slaven B. Istra 1961 Rudeš

11 7 11 7 10 6 11 5 11 5 11 3 11 3 12 3 12 1 12 0

2 2 0 4 1 3 4 2 3 3 6 2 5 3 4 5 5 6 2 10

22-9 23 13-8 21 21-9 19 12-8 19 26-17 18 16-14 15 14-11 14 14-24 13 9-26 8 7-28 2

Marka Livaje koji nije bio spreman za svih 90 minuta. Poveo je Osijek u 15. sekundi nastavka kada odigravaju sjajnu akciju u kojoj Mierez ostavlja loptu za Brleka koji iz vrlo teškog kuta probija Lučića. Ušao je Livaja, ali stvari nisu išle na bolje za domaćina. U 74. minuti Omerović prolazi i sam puca između pet Hajdukovih igrača. Lopta pogađa stativu i od Lučićevih leđa se odbija u gol za rješenje susreta. Rudeš je osvojio svoj drugi bod ove sezone nakon što je kod kuće protiv Slaven Belupa odigrao “nulu”. Obje momčadi imale su puno šansi, ali su golmani bili nesavladivi. Istim rezultatom završio je i susret između Varaždina i Lokomotive. Domaćin je više stvarao, u izglednim situacijama našli su se Mitrovski i Šego, ali je Čavlina na golu gostiju bio sjajan.oran Zekić

‘Gvardiol je Rolls Royce, najbolji mladi Hrvat trener u Šahtaru? branič na svijetu, prava je zvijer’ Njegova dobra igra nije prošla neopaženo na društvenim mrežama, gdje su navijači puni hvalospjeva

ogometaši Manchester Cityja u subotu su se vratili na pobjedničke staze tako što su slavili rezultatom 2:1 na svojem Etihadu protiv ekipe Brightona. G rađani su bez previše problema uzeli početno 2:0 vodstvo te tako držali pitanje pobjednika čistim sve do završnih minuta kada je Brighton ubacio u brzinu više i preko Ansua Fatija smanjio zaostatak. Do kraja utakmice stoper Cityja Akanji zaradio je crveni karton, ali je momčad Pepa Guardiole uspjela osigurati pobjedu. Važan kotačić u pobjedi Ci-

Joško Gvardiol tyja bio je hrvatski reprezentativac Joško Gvardiol, koji je odigrao svih 90 minuta utakmice. Gvardiol je pokrivao poziciju lijevog beka, koja je u fazi napada djelovala kao pozicija trećeg stopera, kada se u takvim sekvencama iz obram-

bene linije u veznu liniju priključivao John Stones. Gvardiol je odigrao ozbiljnu i koncentriranu utakmicu, a pritom je osvojio i sva četiri duela u kojima je sudjelovao. Njegova dobra igra nije prošla neopaženo na društvenim mrežama, gdje su navijači puni hvalospjeva. “On je kolosalan“, “Najbolji mladi branič na svijetu“, samo su neki od komentara na njegovu igru. “Mislio sam da je Gvardiol gotovo igrač utakmice. On je Rolls Royce od igrača samo čini da igra izgleda lako“, glasio je komentar ispod objave Građana. “Gvardiol je prava zvijer“, glasio je drugi. Manchester City je za usluge hrvatskog reprezentativca platio velikih 90 milijuna eura i tako ga učinio najskupljim hrvatskim igračem svih vremena.

Ukrajinski Šahtar je u potrazi za novim trenerom. Nakon što je Nizozemac Patrick van Leeuwen poslije svega nekoliko mjeseci i 13 utakmica dobio otkaz, ulogu privremenog trenera preuzeo je sportski direktor Darijo Srna, ali bivši kapetan Šahtara i Hrvatske ne bi se trebao dugo zadržati na toj poziciji. Vrlo je izvjesno da će ukrajinskog velikana iz Donjecka i ubuduće voditi Hrvat. Jedno vrijeme pričalo se o Srninom suigraču iz Hajduka i aktualnom treneru Hajduka Ivanu Leki, ali talijanski transfer insajder Fabrizio Romano objavio je kako će to biti pomoćni trener nizozemskog prvaka Feyenoorda Marino Pušić, koji bi brzo trebao biti predstavljen kao novi trener Šahtara.

dličnu večer imao je hrvatski nogometni reprezentativac Ante Budimir koji je bio dvostruki strijelac u pobjedi Osasune 2-0 protiv Granade, u prvom dvoboju 10. kola španjolske LaLige. Budimir je prvi pogodak postigao u 11. minuti, kad je odlično reagirao na dodavanje Avile, primio loptu u kaznenom prostoru i svladao gostujućeg vratara Ferreiru. Za drugi gol je 32-godišnji napadač prvo izborio kazne-

ni udarac, a onda ga u 59. minuti sigurnim udarcem realizirati za konačnih 2-0. S dva je gola Budimir došao do četiri pogotka u novoj sezoni LaLige. Osasuna je s 13 bodova iz deset nastupa privremeno došla na deveto mjesto. Vodeći Real Madrid ima 24 boda, dva više od drugoplasirane Girone. Budimir je donedavno bio hrvatski reprezentativac, ali ga izbornik u zadnjim utakmicama nije zvao.

36 OGLASI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 25. listopada 2023.

Adria International Travel RENT A CAR Zagreb, Split, Sarajevo

EURO LEASE

Suite 2, 17 Izett St Prahran VIC 3161 Citroen, Peugeot, Renault

Tel: 03 9650 0804 adriatravel@adriatravel.com.au www.adriatravel.com.au

ZA DRVENA KROVIŠTA I SVE VRSTE OSTALOG GRAĐEVINSKOG MATERIJALA OBRATITE SE MICHAELU I TOMISLAVU RADOŠU

S O R B S O & TR D A R USS VO

UST

DIŠ

IMA

GO UGO

K JE IS

133-137 McINTYRE ROAD SUNSHINE, 3020

Tel: (03) 9311 2333 Fax: (03) 9311 3666 E-mail: radosbro@gmail.com