The Croatian Herald 24th January 2024 by hrvatskivjesnik_croatianherald

Hrvatski

OGLASI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 24. siječnja 2024.

VJESNIK

TRADICIJA I OBIČAJI Počela pokladna jahanja u Slavoniji, Srijemu i Baranji

CANBERRA 'The Australian Pantera Show': Noć žestokog rocka usrećila ljubitelje 'metala' Str. 9

Str. 2

VRIJEDNI I AKTIVNI

Str. Str.137

NAJVEĆI HRVATSKI GLAZBENI FESTIVAL IZVAN RH

Uz 'staru hižu' u Blacktownu Ovo ne bi bilo moguće bez dragog fra Ivice i nesebičnog i velikodušnog tima volontera

jernici Hrvatskog katoličkog centra „Blacktown“ na svojim će se zajed-

Str. 12

Spektakularna 'Hrvatska noć' oduševila dijasporu

u s t ra l s ko - h r va t s k i društveni klub “Mornington Peninsula” organizirao je u subotu, 6. siječnja,

Str. 35

Veselo u Hrvatskom domu 'Gwelupu'

iknik povodom Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske održan je 13. siječnja u Hrvatskom domu "Gwelupu". Program je započeo uz nastup juniora Hrvatske folklorne grupe "Zagreb", a sve prisutne posebno je oduševio nastup Stijepe Gleđsa Markosa. Odigrane su i nogometne utakmice, bilo je to lijepo druženje uz izvrsnu hranu – sarme, janjetnu s ražnja, ćevapčiće, fritule i domaće kolače.

KOLUMNA Str. 27

Tradicionalni piknik uz borbe na boćalištu Za dobar štimung ovog puta pobrinuo se DJ Miro, neki su pritom zapjevali pa i zaplesali

'IVANE, VRIME JE' Transfer bomba u Splitu, Ivan Perišić vratio se u Hajduk

Str.¸24

ničkim druženjima nakon sv. misa, posebno one „pučke“ nedjeljom, ubuduće okupljati pokraj „stare hiže“ - vanjskog originalno dizajniranog šanka. Najavljeno je i hodočašće u Canberru, gdje će se u subotu, 10. veljače, slaviti blagdan blaženog Alojzija Stepinca.

LIJEPO DRUŽENJE

1 AUD = 0,6519 € 1 USD = 0,0617 €

u prostoru kluba još jedan godišnji piknik koji se već dvadesetak godina tradicionalno održava prve subote u novoj godini. Hrane i pića je bilo u izobilju, a nakon ručka je započela prava borba na terenima boćališta za vrijedne “tekuće” nagrade.

Str.7

Afganistanac prevodi migrante preko granice BiH u Hrvatsku, Moldavac ih 32 vozio u kombiju

Naš suradnik Jozo Kolakušić bio je zajedno s 13 tisuća Hrvata na nezaboravnom koncertu u Frankfurtu

edna od najboljih do sada 'Hrvatska noć” održana je u Frankfurtu u Njemačkoj. Okupljeni su uživali u više od deset uzastopnih sati hrvatske glazbe u izvedbi naših najboljih pjevača (Grdović, Grašo, Škoro, Bulić…), a na natkrivenom stadionu okupilo se više od 13.000 ljudi. „Sa sigurnošću mogu reći da je

ovo de�initivno bio najbolji hrvatski glazbeni festival na kojem sam ikada bio“, piše Jozo Kolakušić i dodaje: „Lijepo je bilo vidjeti ovu čistu, neiskvarenu ljubav i čežnju za domovinom Hrvatskom“. Hrvatske domoljubne pjesme, poput „Marjane, Marjane“, gromoglasno je otpjevao cijeli stadion i naježile su sve prisutne. „Prizor je to koji se danas u Hrvatskoj čini nezamislivim i podsjetio me koliko posebna mogu biti hrvatska događanja u dijaspori“, zaključuje Kolakušić. Str. 14,23

Piše: Zvonimir Hodak

Ispod radara je prošla sramotna godišnjica: I sad šlag na tortu... Str.3

Snijeg i ledeni dani u Hrvatskoj, u Lici minus 20°C

VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 24. siječnja 2024.

Amerikanka nakon boravka TRADICIJA OBIČAJI KOJI ĆE TRAJATI DO POČETKA KORIZME u Zagrebu: “Hrvati žive bolje Običaj pokladnoga datira iz od nas iako manje zarađuju” jahanja vremena Vojne krajine i

ikTokom se proširio video Amerikanke koja je prije nekoliko godina počela putovati po Europi. Melanïa Tóxica, koju na toj društvenoj mreži prati više od 120.000 ljudi, neko je vrijeme provela i u Hrvatskoj, odnosno u Zagrebu. O svom boravku u Zagrebu snimila je poseban video i nabrojala nekoliko stvari koje su je naročito oduševile. Melanïa smatra da je u Hrvatskoj najam stanova jeftin i da je zdravstveni sustav vrlo kvalitetan. Istaknula je i da su Hrvati jako ljubazni te da se u Hrvatskoj osjeća jako sigurno. Oduševila ju je i hrana, posebice ćevapi. Amerikanka je svojom objavom izazvala puno reakcija. U komentarima su joj se javili brojni Hrvati. “Najam je tebi ovdje jeftin?” pitao ju je jedan pratitelj. Melanïa mu je odgovorila: “Točno. Jeftiniji je od Njemačke, Nizozemske i mnogih drugih zemalja u Europi. Hrvati žive puno bolje od Amerikanaca iako zarađuju manje. Samo to ću reći.” “Uživaj, proljeća u Hrvat-

Habsburške monarhije kad su bili granica s Osmanlijama i vezan je uz mjesta uz rijeku Savu

Melanïa Tóxica skoj su ti inače najljepša”, “Sviđa mi se što si tako pozitivna. Ja sam iz Zagreba, ljudi ovdje ne znaju kako su sretni”, “Ako su ti se svidjeli ćevapi u Zagrebu, što će tek biti kad dođeš u Bosnu”, “Drago mi je da ti se Hrvatska svidjela”, “Ako boraviš u Hrvatskoj, bilo bi dobro da znaš jezik”, još su neki od komentara ispod videa. Na kraju su neki dodali kako “s obzirom koliko malo Hrvati rade, žive odlično” i stvarno je to istina živa! Drugima se pak nije svidjelo spominjanje ćevapa pored svih „šampjera, škarpina, jastoga, hobotnica, liganja, kamenica, mlade janjetine koje nema nigdi na svitu...“.

Postupni gospodarski napredak

Više radnih mjesta u Vukovaru

radonačelnik Ivan Penava, zajedno sa zamjenikom Filipom Sušcem i pročelnicom Upravnog odjela za gospodarstvo Kristinom Bilić, iznio je podatke o povećanju broja radnih mjesta u Vukovaru u 2023. godini što je svakako ohrabrujuće. “Od 2016. godine kada smo imali 9057 radnih mjesta, u prosincu 2023. godine imamo 10.771 radno mjesto, što je povećanje za 1714 radnih mjesta, odnosno 18,92 %. U odnosu na godinu rani-

Hrvatski

VJESNIK ABN: 85-006-217-232 69a Hodgkinson Street, Clifton Hill, VIC 3068 Tel:(03) 9481 8068 Fax: (03) 9482 2830 E-mail: croatianherald@netspace.net.au Poštanski pretinac (Postal Address): PO Box 109, Clifton Hill, VIC 3068

je imamo 200 radnih mjesta više u gradu”, rekao je Penava. Istaknuo je da se prema analizi FINA-e Vukovar nalazi na drugom mjestu prema ukupnim prihodima poduzetnika u Hrvatskoj, odmah iza Zagreba. “Uz prerađivačku industriju, koja je na visokoj ljestvici, trgovinu, poljoprivredu i turizam, bilježimo rast i u ICT sektoru. U posljednjih 6 godina broj obrta porastao je za 83 %”, kazala je Kristina Bilić.

vadesetak jahača projahalo je na konjima u nedjelju ulicama Korođa, na krajnjem sjeveru Vukovarsko-srijemske županije u sklopu tradicijskog običaja pokladnog jahanja, koji će se održavati do početka korizme u brojnim mjestima u Slavoniji, Srijemu i Baranji. Odjeveni u zimsko slavonsko tradicijsko ruho, pokladni jahači projahali su kroz Korođ zaustavivši se na tri tzv. postaje kod domaćina koji su ih pogostili rakijom, vinom i sokovima te kulenom, kobasicom, čvarcima i slanim ki�licama. Pa slatkim jelima: krafnama, salenjacima, masnicama i drugim slavonski kolačima. Zauzvrat, jahači su se domaćinima odužili pjesmom. Po riječima Darka Čelika, predsjednika Konjičkog kluba “Slavonija i Baranja” iz obližnjeg Ernestinova u Osječko-baranjskoj županiji, bilo je to peto pokladno jahanje u Korođu, mjestu naseljenom pretežito pripadnicima mađarske nacionalne manjine. “Kako ovdje ne postoji ko-

Jahanja se održavaju u zimsko vrijeme, u razdoblju nakon blagdana Sveta tri kralja

Počela pokladna jahanja u Slavoniji, Srijemu i Baranji

njogojska udruga, a postojala je želja da se upriliči pokladno jahanje kojega pak nema u Ernestinovu, odlučili smo prije pet godina poduprijeti tu želju i evo nas i danas ovdje kako bi uživali u narodnoj

Sve više djevojaka sudjeluje u pokladnom jahanju

Rezidba u vinogradima Belja

Baranji je počelo obilježavanje blagdana sv. Vinka, zaštitnika vinogradara (22. siječanj) - popularne Vinceške. Po običaju, prvi su s proslavom krenuli u Vinima Belje. U novoj vinariji, u srcu Baranjskog vinogorja u petak je na tradicionalan način, uz pečene kobasice, slaninu i vinogradarski grah, organizirana prva baranjska Vinceška. Vinogradi su bili okićeni baranjskim kulenom i kobasicama, a rezidbu su obavili

Damir Leko, predsjednik Uprave Belja plus, Gordan Glavaš, operativni direktor za industriju, i Tomislav Pintarić, rukovoditelj vinogradarstva. Vinograd je blagoslovio župnik iz Kneževih Vinograda Đula Andraši, a trsovi su zaliveni vinom kako bi ova godina donijela dobar urod i kvalitetno grožđe. Inače, Vina Belje obrađuju 564 hektara rodnih vinograda u kojima dominira graševina na 85 % nasada.

Proslava uz vino, kobasice, slaninu…

Utemeljen 1983. IZDAVAČ (Publisher): Croatian Community Association Ltd

KOLUMNISTI (Columnists):

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK (CEO Editor-in-Chief): Zoran Juraj SABLJAK

Željko DOGAN Anto MARINČIĆ Josip JURČEVIĆ

UREDNIŠTVO(Editorial staﬀ): Suzana FANTOV Andrej BUTKOVIĆ Josip HERCOG

tradiciji”, kazao je Čelić. Dodao je da Konjički klub “Slavonija i Baranja” iz Ernestinova ima 30 članova s dvadesetak konja. “Iako pokladno jahanje nije tradicija našega kraja, trudimo se da u

ZAGREBAČKO UREDNIŠTVO GLAVNI UREDNIK Marko BARIŠIĆ GRAFIČKA UREDNICA Ljubica RADOŠEVIĆ

UREDNIŠTVO Jasmina PAVLIĆ Božo ČUBELIĆ FOTOREPORTER (Photgrapher): Steve STAREK MARKETING I PRETPLATA (Advertising & Subscription): Tel: (03) 9481 8068 E-mail: croatianherald@netspace.net.au

organizaciji budemo uz bok konjogojcima koji taj običaj baštine”, napomenuo je. Običaj pokladnoga jahanja datira iz vremena Vojne krajine i Habsburške monarhije i vezan je uz mjesta uz rijeku Savu, a pojedina su ga slavonska sela održavala sve do iza Drugog svjetskog rata. Običaj je ponovno oživljen nakon Domovinskog rata i proširio se diljem Slavonije, Srijema i Baranje i po mjestima u kojima povijesno nije zabilježen. Održava se u zimsko vrijeme, u razdoblju nakon blagdana Sveta tri kralja pa sve do početka korizme.

Suzi i Marina na vrhu Kilimandjara

Planinari iz Jadranova na vrhu

kupina planinara iz Crikvenice i nedaleko udaljenog Jadranova penjala se na vrh Kilimandjara u Tanzaniji. Na vrhu te planine na 5895 metara visine, podignuta je hrvatska zastava planinara iz Jadranova koji su osvojile Suzi Peruč i Marina Nižić, koje su i na fotogra�iji. Suzi iz Brseča se još uvijek nalazi u Tanzaniji, konkretno u Moshi, gradu smještenom nedaleko kenijske granice, u podnožju jedne od najpozna-

DISTRIBUCIJA (Distribution):

VIC: All Day Distribution Tel: 03 9482 1145 Australia Wide Wrap Away Distribution Tel: 02 9550 1622 TISAK (Printed by): Streamline Press (03) 9417 2766

tijih planina na svijetu. Planinari iz Crikvenice su se fotogra�irali na vrhu koji se nalazi na 5685 metara nadmorske visine što je dvjestotinjak metara niže od najvišeg vrha. I jedan i drugi pothvat je hvale vrijedan, posebice jer mnoge planinarske ekspedicije rado odlaze na Kilimandjaro. Naši planinari, u šali govore, da im taj uspon, nakon višegodišnje hodnje po vrletima Velebita, i nije tako težak.

CIJENA PRIMJERKA

(Recommended Retail Price): ALL STATES - $5.00 (inc. GST) GODIŠNJA PRETPLATA (Annual Subscription): $270

VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 24. siječnja 2024.

ZIMOVANJE DOBAR DIO ‘LIJEPE NAŠE’ ZABIJELIO JE POD SNIJEŽNIM POKRIVAČEM

Na Sljemenu iznad Zagrebu brojne obitelji s djecom pohrlile kako bi uživale u zimskim radostima

nijeg je zabijelio Hrvatsku krajem prošlog tjedna. Najviše ga je palo u Gorskom kotaru i Lici, iznad 30 centimetara, a zabijelio je i Zagreb te Zagorje, Banovina i zapad Slavonije. Zimske službe su na autocestama i u većim gradovima spremno dočekale snijeg pa nije bilo većih problema u prometu, osim na jugu zemlje gdje je zbog bure promet na autocesti prema Rijeci i Splitu bio u povremenom prekidu za kamione. Nakon snijega iznimno hladno jutro dočekalo je veći dio Hrvatske u nedjelju, a najhladnije je bilo u Lici, gdje se temperatura spustila na -20 u mjestu Brezovac kod izvora rijeke Une. Prema podacima Državnog hidro-meteorološkog zavoda u 7 sati je u Crnom Lugu bilo čak -17, u Samoboru -14, kao i u Bednji. Zagreb je bilježio -12 na aerodromu, a još su brojni gradovi ispod -10 u nedjeljno jutro. Iznad nule su uglavnom gradovi uz more, a najtoplije je bilo u Makarskoj, 11 Celzija. Sunčano je bilo većinom u nedjelju, no u

Snijeg i ledeni dani u Hrvatskoj: Minus 20 u Lici, Zagreb na -12 Mnogi su se okrijepili čajem iz planinskih kućica

Djeca su odista uživala u sanjkanju na padinama Sljemena

Martin Kosovec oduševio publiku Č svojim glasom

unutrašnjosti ujutro i dio prijepodneva mjestimice bila gusta magla. Na Jadranu je i dalje puhala jaka bura, na udare ponegdje i olujna, koja je poče-

la slabjeti tek predvečer. U noći s nedjelje na ponedjeljak stigle su nove oborine, na Jadranu ponegdje kiša, a u unutrašnjosti na granici kiše i snijega.

U užem izboru EUMiesa su nova Gruntovnica, Eko farma crnih svinja te vidikovci iz Lonjskog polja

Ima tek 18 godina… “Ovo se rađa jednom u sto godina, on je nada današnje glazbe i današnje mladosti“, pišu oduševljeni gledatelji Martin Kosovec (18) Zagrepčanin je koji je oduševio publiku showa ‘The Voice Hrvatska‘, a najviše pozornosti izazvala je njegova izvedba pjesme ‘Tvoja zemlja‘ u prvoj emisiji uživo. Tu je pjesmu prvi put 1970. izveo Vice Vukov. Prvi je na YouTube trendingu, a pjesma ‘Unchained Melody‘, koju je izveo u polu�inalu, ima 185 tisuća pregleda. Za Martina je u showu glasala čak i operna pjevačica Martina Tomčić Moskaljov koja je otkrila da

je poslala niz poruka i zvala čak 23 puta kako bi mu dala svoj glas. Podržala ga je i gorička škola Zrakoplovna škola Rudolf Perešin na svojoj službenoj stranici. “Naš maturant - ZIM-ovac Martin Kosovec na noge je digao publiku i žiri izvedbom pjesme Tvoja zemlja, Vice Vukova. Martin je zbog te izvedbe osvojio najviše glasova publike u timu Vanna zbog čega je zaslužio automatski prolaz u polu�inale, a društvene mreže ne prestaju s oduševljenjem oko ovog mladog i jedinstvenog momka. Sa svojom izvedbom srušio je hrvatski trending na YouTubeu, a do ovog pisanja broji čak 337 tisuća pregleda!”, piše u njihovoj objavi.

ak tri arhitektonska ostvarenja iz Hrvatske našla su se u užem izboru za nagradu Europske unije za suvremenu arhitekturu. Žiri EU Mies van der Rohe Awards (EUMies) od 362 nominirana projekta ostvarenih u protekle dvije godine u 38 europskih zemalja, izabrao je 40 najboljih. Među tri hrvatska kandidata koja su dobila ovu veliku počast je i nova Gruntovnica arhitekta Davora Bušnje, rekonstruirana vojna jašionica na zapadu Zagreba, dojmljiva žarkocrvena zgrada ostakljenim dodatkom, a koja je i prvi dio budućeg zagrebačkog “Trga pravde”. Tu je i Eko farma crnih slavonskih svinja pokraj Donjeg Miholjca, poznata i kao farma našeg nogometnog reprezentativca Domagoja Vide. Djelo ekipe arhitekata iz studija SKROZ, gospodarski objekt izgrađen u skladu najviših standardima ekološkog uzgoja životinja impresivna je kombinacija suvre-

Problem je bio što se ta kiša ponegdje smrzavala na hladnom tlu, pa je bilo posebice opasno za vozače. Temperature su ujutro na kopnu proteklih dana uglavnom bile od -11 do -6, a na Jadranu između 0 i 5 °C. Najviša dnevna u kontinentalnoj Hrvatskoj bila je od 2 do 7, na moru od 8 do 13 °C. Zbog sada dovoljnih količina snijega u gorju oživjela su skijališta. Tako su i na Sljemenu iznad Zagrebu brojne obitelji s djecom pohrlile kako bi uživale u zimskim radostima. Gradske vlasti su omogućile besplatan prijevoz žičarom sugerirajući da se ne ide automobilom, zbog mogućih problema u prometu, što su mnogi i poslušali. A gore su svi uživali. Od onih starijih koji su planinarili, do onih najmlađih koji su dočekali spuštati se na sanjkama uz vesele uzvike dok su ih pratili njihovi roditelji. Nakon toga su se mnogi okrijepili čajem ili prigodnim ručkom u obližnjim planinarskim domovima. Na svoje su dakako došli i skijaši koji su se spuštali niz padine za koje treba puno veće umijeće u zimskim sportovima. Slično je bilo i na skijalištima u Gorskom kotaru i Lici, ali zapravo na svakoj malo većoj padini ispred kuća i stanova. Djeca su protekli vikend uživala u boravku na snijegu.

Rekonstruirana vojna jašionica, dio Trga pravde

Tri hrvatska projekta u utrci za veliko arhitektonsko priznanje mene i autohtone slavonske arhitekture, sagrađena od tradicionalnih materijala. Na listi 40 najboljih, nimalo iznenađujuće, našao se i projekt arhitekata Roth&Čerina, interpretacijski centar i vidikovci u Parku prirode Lonjsko polje kojima su nas prošle godine predstavljali

na Venecijanskom bijenalu – 18. međunarodnoj izložbi arhitekture. Žiri nagrade EU Mies van der Rohe zatim će između ovih 40 izabrati i 5 �inalista koje će osobno posjetiti, a tko će odnijeti tu prestižnu nagradu, saznat ćemo kasnije ove godine.

Farma crnih slavonskih svinja Domagoja Vide

AKTUALNO

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 24. siječnja 2024.

NAORUŽANJE PILOTI PREUZIMAJU ZRAKOPLOVE RAZGOVORI HRVATSKA ŽELI UKLJUČENJE Komšić nije izabran za hrvatskog člana Predsjedništva voljom hrvatskog naroda u BiH i s njim nikakvog kontakta nemaju ni druge institucije Republike Hrvatske, poručeno je iz Plenkovićevog ureda

U vlasništvu RH sada su 2 dvosjeda i 3 jednosjeda Rafalea, napisao je Anušić

inistar obrane Ivan Anušić objavio je u subotu da je peti višenamjenski borbeni avion Rafale i službeno postao dio Hrvatske vojske. „U vlasništvu Republike Hrvatske sada su 2 dvosjeda i 3 jednosjeda Rafalea, koje uskoro očekujemo u

Ponosni hrvatski pilot na Rafaleu

Hrvatska preuzela i peti Rafale

Hrvatskoj“, napisao je Anušić na Facebooku. Na društvenim mrežama ubrzo se oglasio i HDZ, koji je podsjetio da će eskadrila Hrvatskog ratnog zrakoplovstva brojati 12 višenamjenskih borbenih aviona 4.5+ generacije. „Rafale će letjeti nebom i na obljetnicu Bljeska i na Dan državnosti i na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti!“, napomenuli

su. Tu iz HDZ-a nisu stali. „Hrvatska će imati najmoćnije ratno zrakoplovstvo na prostoru između Njemačke i Grčke! Podigli smo naše obrambene sposobnosti na dosad nezamislivu razinu, a to ćemo činiti - i dalje! Tu su još borbena vozila Bradley i Patria, helikopteri Black Hawk, raketni sustav protuzračne obrane Mistral.. Također, vratili smo Hrvatsku

vojsku u Sinj, Varaždin, Pulu, Ploče i Vukovar, a vratit ćemo je i u Beli Manastir. Snažni HV jamstvo je sigurnosti i opstojnosti države i hrvatskog naroda!“, zaključeno je u objavi na Facebooku Hrvatske demokratske zajednice. Prelet prve skupine Rafalea iz Francuske u Hrvatsku kojima će upravljati hrvatski piloti očekuje se do travnja ove godine.

Mjesec dana obvezne vojne obuke? Obuka bi bila obvezna, a održavala bi se u vojnom kampu

inistar obrane Ivan Anušić dobio je zadatak da uvede mjesec dana obvezne vojne obuke nakon srednje škole, u kojoj bi svi prošli obuku prve pomoći, rukovanja oružjem, nuklearne i kemijske zaštite, objavili su prošlog tjedna hrvatski mediji. ‘U okolnostima sigurnosnih ugroza koje postoje diljem svijeta nije loše da Ministarstvo obrane od onoga što se već radi po konceptu s onima koji dragovoljno služe vojni rok napravi određeni iskorak i pripremi koncepciju kraćih tečajeva kako bi se širi broj ljudi mogao upoznati s osnovnim vještinama koje mlađe generacije nema-

Vojna obuka nakon srednje škole ju, otkrio je premijer Andrej Plenković. Zasad nije poznato kako bi izgledao taj koncept. No može se očekivati da bi se on temeljio na konceptu temeljnog vojnog osposobljavanja, što je 2017. godine želio uvesti tadašnji ministar obrane Damir Krstičević, danas premijerov savjetnik za obranu. On se tada temeljio na dragovoljnosti, a danas bi se najvjerojatnije morao pro-

glasiti obveznim. Radi se o konceptu jednomjesečnog vojnog kampa, u sklopu kojeg bi mlade osobe nakon završene srednje škole prošle osnove vojne obuke. Rasprava o tome već je počela u javnosti. Dosta je onih koji tvrde da je mjesec dana premalo da bi se ljudi obučili za vojnu službu pa predlažu da bude najmanje dva ili tri mjeseca.

Češka je nakon Hrvatske najnaoružanija zemlja u EU Samo je Hrvatska ispred Češke po posjedovanju oružja, piše Deutsche Welle

akon masakra u Pragu u kojem je poginulo 17 ljudi, u Češkoj se raspravlja o zakonu o posjedovanju oružja. Ali pravo na vatreno oružje radi osobne sigurnosti je zajamčeno Ustavom pa ga nije lako mijenjati, piše Deutsche Welle. U Češkoj Republici u optjecaju je oko milijun komada legalnog vatrenog oružja. Ovo tu malu zemlju s deset

Hrvatska vojna jurišna puška VHS-2 milijuna stanovnika čini jednom od zemalja s najviše oružja u privatnom posjedu u postkomunističkoj Europi. Samo je Hrvatska, u kojoj se devedesetih godina vodio jedan od najkrvavijih postjugoslavenskih ratova, ispred Češke po posjedovanju oruž-

ja, tvrdi taj njemački medij, no, ne navodi izvor. Više od 300.000 ljudi u Češkoj ima dozvolu za posjedovanje oružja. Samo manji dio su lovci. Većina ljudi posjeduje oružje za osobnu zaštitu. Broj civila koji posjeduju oružje skoro je šest puta veći od broja čeških vojnika i policajaca. To do sada nije izazivalo veliku pažnju, a glasovi protivnika ovakvog masovnog naoružavanja utišani su argumentacijom da je Češka jedna od deset najsigurnijih zemalja svijeta što se tiče nasilja.

redsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i nizozemski premijer Mark Rutte u utorak su održali seriju razgovora s bosanskohercegovačkim dužnosnicima, ali u sjedištu državnog vrha, Predsjedništvu BiH, nije bilo predsjednika hrvatske vlade Andreja Plenkovića, koji se ne želi sastajati sa Željkom Komšićem. Kako je pojašnjeno iz hrvatskog izaslanstva, konzistentna linija predsjednika hrvatske vlade jest da se ne sastaje s Komšićem koji nije izabran za hrvatskog člana Predsjedništva voljom hrvatskog naroda u BiH i s kojim nikakvog kontakta nemaju ni druge institucije Republike Hrvatske. Podsjećaju kako je Plenković jednako postupio i prigodom radnih posjeta BiH 2021. i 2023. godine kada je održao sastanke s dužnosnicima Vijeća ministara i parlamenta BiH. “Uzimajući u obzir da se praksa preglasavanja hrvatskog naroda u izboru člana Predsjedništva BiH ponovila i na općim izborima 2022., predsjednik vlade nema namjeru promijeniti svoj pristup”, stajalište je Plenkovićeva ureda. Tijekom dana održani su zajednički susreti predsjednice Europske komisije te hrvatskog i nizozemskog premijera s predsjedatelji-

Čelnica Europske Plenković se odbio

Hrvatski premijer Andrej Plenković, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i nizozemski premijer Mark Ru�e

Povijesna prilika za BiH' Von der Leyen, Plenković i Ru�e boravili su u zajedničkom radnom posjetu BiH kako bi poli�čare te zemlje potaknuli na provedbu reformi nužnih da bi Europsko vijeće u ožujku moglo donije� odluku o otvaranju pristupnih pregovora. Sastali su se i s Visokim predstavnikom za BiH Chris�anom Schmidtom koji od prosinca poli�čare u

BiH poziva da što prije usvoje tehničke izmjene izbornog zakona kojima će se osigura� integritet izbornog procesa, što je također uvjet za otvaranje pristupnih pregovora. Iz Schmidtova ureda (OHR) taj su sastanak ocijenili "iznimno važnim" podsjećajući kako je pred BiH "povijesna prilika" za približavanje članstvu u EU.

Susret vrhbosanskog nadbiskupa Tome Vukšića i predsjednika hrvatske Vlade Plenkovića

Blago posustajanje u kupnji nekretn

Sada su to Slovenci, lani su kupili 3.392 nekretnine, zatim su Nijemci među kojima je i veliki broj naših iseljenika, te Austrijanci, Česi, Slovaci…

lovenci su došli na prvo mjesto po kupnji nekretnina u Hrvatskoj, objavili su u subotu hrvatski mediji, navodeći da je lani u većini županija lani pala kupoprodaja nekretnina. Promet nekretnina lani je pao u 12 županija, dok je u njih devet, mahom na sjeveru i istoku zemlje, zabilježen veći broj kupoprodaja nego u 2022., jedna je od informacija koju donosi obuhvatni novi portal Ministarstva �inancija, a omogućuje us-

poredbu poreznih sustava zemalja EU, kao i brojne podatke o porezima na nacionalnoj razini. Kada je riječ o nekretninama, pregled obuhvaća

kupoprodaje za koje je Porezna uprava provela postupak utvrđivanja porezne osnovice, a iz njih proizlazi da ih je u Zagrebu lani bilo 18.307 ili 7,2 posto manje

AKTUALNO

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 24. siječnja 2024.

BIH U EUROATLANTSKE INTEGRACIJE

komisije u BiH, sastati s Komšićem

com Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto i njenim zamjenicima, kao i s članovima vodstva Zastupničkog te Doma naroda parlamenta BiH. Von der Leyen, Plenković i Rutte doputovali su u Sarajevo kako bi potaknuli bosanskohercegovačke političare na provedbu reformi bitnih za otvaranje pregovora o pristupanju njihove zemlje Europskoj uniji. Europsko će vijeće o tome raspravljati u ožujku, no odluka će bitno ovisiti o preporuci koju prije toga treba izraditi Europska komisija. Šefovi država i vlada EU su u prosincu prošle godine odobrili otvaranje pristupnih pregovora za Ukrajinu i Moldaviju, dok se od BiH očekuje provedba bar dijela reformi što ih je kao obvezu te zemlje Europska komisija de�inirala još 2019. godine.

Premijer Plenković je sa svojim suradnicima održao u ponedjeljak navečer radnu večeru s izaslanstvom i dužnosnicima HDZ-a BiH među kojima su bili predsjednik te stranke Dragan Čović, Lidija Bradara, predsjednica Federacije BiH, Borjana Krišto, predsjedateljica Vijeća ministara BiH, i brojni drugi dužnosnici. Za Hrvatsku je najveći institucionalni problem rješavanje pitanja preglasavanja hrvatskog naroda pri izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH, zbog čega su Bošnjaci već u tri navrata birali Hrvatima njihovog člana. O tome se u zadnje vrijeme oglašavao i Visoki predstavnik EU u BiH Christian Schmidt potičući stranke da se dođe do dogovora oko tog pitanja. Tako su čelnici stranaka koje čine vladajuću koaliciju u BiH prošlog su tjedna, nakon višemjesečnih blokada, postigli načelni dogovor da u parlamentarnu proceduru pošalju prijedloge više reformskih zakona. Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović u ponedjeljak je predstavio usuglašeni prijedlog izmjena izbornog zakona po kojima bi, uz tehnička poboljšanja, bio osiguran način izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH glasovima birača iz onih županija u Federaciji BiH u kojima su Hrvati većina. Čović je najavio i brzo donošenje državnog proračuna za 2024, kao i zakone o sudovima, uključujući tu rješavanje statusa stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH.

Hrvatska podupire BiH, želi dobre odnose Hrvata i Bošnjaka Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je u ponedjeljak iz Sarajeva kako je potrebno podupira� opstanak i kvalitetniji život Hrvata u Bosni i Hercegovini a istodobno pomoći izgradnji njihovih boljih odnosa s Bošnjacima. “Šaljemo poruku podrške i ohrabrenja za provedbu reformi radi otvaranja pristupnih pregovora. Hrvatska nastavlja pomaga� BiH na europskom putu, koji jamči stabilnost i prosperitet”, poručio je Plenković na početku tog posjeta. Prije razgovora s domaćim poli�čarima koji su održani u utorak hrvatski se premijer u Sarajevu sastao s predstavnicima najvećih vjerskih zajednica u BiH. Nakon susreta s vrhbosanskim nadbiskupom Tomom Vukšićem i kardinalom Vinkom Puljićem objavio je kako hrvatska vlada nastavlja podupira� ak�vnos� Katoličke crkve u BiH kroz projekte koji pridonose kvalitetnijem životu Hrvata u toj zemlji. Susret s poglavarom Islamske zajednice u BiH Huseinom Kavazovićem opisao je pak kao doprinos gradnji prijateljskih i dobrosusjedskih odnosa. “Snažno, snažno podupiremo europski put BiH. Potrebno je nastavi� jača� dijalog Hrvata i Bošnjaka i ostvari� ravnopravnost triju kons�tu�vnih naroda”, poručio je Plenković.

ina, Nijemci više nisu najčešći kupci Pao je je promet promet nekretninama, nekretninama, Pao ali cijene cijene se se ii dalje dalje drže, drže, no no ali pitanje je je do do kada kada pitanje

nego godinu ranije. Još veći pad bio je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, broj kupoprodaje nekretnina pao je deset posto, na 10.497. Najveći interes za trgovanje

nekretninama bio je u Varaždinskoj županiji, promet je povećan za čak 52 posto, na 5,309 realiziranih ugovora, a slijedi Šibensko-kninska. U plusu su i Sisačko-moslavačka, Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka, Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska županija. Podaci Porezne uprave pokazuju da su se najviše kupovale “različite nekretnine” - poslovne, proizvodne ili trgovačke zgrade/ kompleksi te ugostiteljsko-turističke zgrade: na njih se odnosi četvrtina svih kupoprodaja. Slijede poljoprivredna zemljišta te stanovi i apartmani koji čine po oko 20 posto ukupnih kupoprodaja, a četvrto mjesto zauzimaju građevinska zemljišta. Pri kupnji nekretnina u

Hrvatskoj proteklih su godina značajno mjesto zauzimali stranci, osobito u godini prije uvođenja eura, a podaci za prošlu godinu pokazuju blago posustajanje. No, to se ne odnosi na susjede Slovence koji su kupili 3.392 nekretnine, oko 100 više nego godinu ranije, zauzevši prvo mjesto po broju kupljenih nekretnina u Hrvatskoj. Godinu ranije na tom su mjestu bili Nijemci, među kojima je sigurno velik broj hrvatskih iseljenika (vjerojatni razlog tomu je recesija u toj zemlji). Oni su lani kupili oko tri tisuće nekretnina, 20-ak posto manje nego u 2022. godini. Od ostalih zemalja nekretnine u Hrvatskoj najviše kupuju stanovnici Austrije, Češke i Slovačke.

STARIJI PRVE STRANKINJE U DRŽAVNOM DOMU

Iako su po struci medicinske sestre zbog jezične barijere nisu mogle biti zaposlene na ta radna m mjesta

ri Nepalke i Filipinka rade posljednjih mjeseci kao njegovateljice u Domu za starije i nemoćne osobe na Visu, kao prve strankinje zaposlene u državnom domu za starije, a korisnici su ih prihvatili i zadovoljni su njihovim radom. Nepalka Regina Mukhya (40) i Filipinka Melissa (40),

Višani su jako sretni s Nepalkama i Filipinkama, a potonja će se brzo i uda� za čelnika Hvidre

Umirovljene Višane njeguju tri Nepalke i Filipinka

na Visu su stigle lani u lipnju, dok su Sunita Sunuvar (45) i Shirijana Sharest Shrestha (28) doselile krajem prošle godine. Iako su po struci medicinske sestre zbog jezične barijere nisu mogle biti zaposlene na ta radna mjesta već su počele raditi kao njegovateljice. I taj posao rade odlično jer svi su u domu, koji funkcionira kao velika obitelj, njima zadovoljni. Mada ponešto razumiju od hrvatskog jezika, osoblje s njima komunicira na engleskom. Melissa je iz gradića pokraj Manile u Hrvatsku stigla još prije četiri godine, prvo u Slavoniju, potom u Zagreb, pa u Zadar, te od lipnja 2023. na Vis. Dosta razumije hrvatski, no još ga se ne usuđuje pričati jer joj glavobolju zadaje gramatika pa se boji da će pogriješiti koji padež. Kaže kako je zadovoljna radom i uvjetima na Visu. “Ovo je jako dobar posao. Korisnici su nas dobro prihvatili, a i mi njih”, sramežljivo će Melissa koja će uskoro postati prava Višanka s obzirom da je u vezi i stanuje kod tamošnjeg predsjednika Hvidre, a nakon što sredi svu dokumentaciju možda zazvone i crkvena zvona. Njegovateljice iz Nepala stanuju i hrane se u izdvojenom kompleksu smještenom pored doma, pa im praktički kompletna plaća ostaje na raspolaganju. Da nije lako raditi, a ne znati jezik domaćina svjedoči Sunita, koja je unatoč tome sretna što je u Hrvatskoj i ima siguran posao i plaću. Iako je po struci medicinska sestra, u Nepalu nije radila u zdravstvu već je imala dućan odjeće. Prije dolaska u Hrvatsku radila je na Cipru i u Dubaiju. Shirijana, koja je u Nepalu radila kao medicinska sestra, zbog posla u domu zahvalna je svojoj prijatelji-

ci Regini, koja se tamo prva zaposlila i preporučila joj da dođe na Vis. Radni dan počinje ujutro u šest sati, tijekom dana rade osam sati, vode računa o higijeni korisnika, hrane ih, mijenjaju odjeću i pelene i još dosta toga. Uz posao imaju vremena za izlaske i druženje s kolegicama. Sve tri kažu da im je najteže kada netko od korisnika ne želi jesti jer mu se, primjerice, ne sviđa hrana ili toga dana puše jugo. Jako su se iznenadile kada su došavši u Hrvatsku shvatile koliko su Hrvati visoki ljudi, a za muškarce imaju samo riječi hvale.

“Ovo je jako dobar posao. Korisnici su nas dobro prihvatili, a i mi njih”, sramežljivo će Melissa koja će uskoro postati prava Višanka s obzirom da je u vezi i stanuje kod tamošnjeg predsjednika Hvidre

U Domu za starije i nemoćne osobe na Visu smješteno je 80 korisnika, imaju pet medicinskih sestara i 12 njegovateljica, po osam jednokrevetnih i trokrevetnih, te 24 dvokrevetne sobe. Ravnatelj Doma Nediljko Šimunović kaže da su radne dozvole stranim radnicima ograničene na rok od godine dana, nakon čega se mogu obnoviti. Ističe da im s obzirom na broj nepokretnih korisnika još nedostaje medicinskih sestara i njegovateljica. Liječnica obiteljske medicine im dolazi po pozivu. “U suradnji sa Splitsko-dalmatinskom županijom i koristeći EU fondove namjeravamo širiti kapacitete doma, ali to neće ići tako brzo”, kaže Šimunović. Uvjeren je da su prvi državni dom u Hrvatskoj koji je zaposlio strankinje, pa će s gradonačelnikom Ivom Radicom i mjesnom školom pokušati dogovoriti učenje hrvatskog jezika za njegovateljice.

Časna sestra rodom Vukovarka Prije tri godine iz Osijeka je na Vis s�gla današnja glavna medicinska sestra i zamjenica ravnatelja časna Ankica (Franica) Faletar, rodom Vukovarka. Potvrđuje da su korisnici doma zaista prihva�li strane njegovateljice unatoč tome što još ne znaju jezik. “One dobro rade svoj po-

sao. Brzo su se uklopile i puno su nam pomogle, pogotovo kada smo imali iznenadna bolovanja i godišnje odmore. One su se već nakon mjesec dana dobro uklopile radeći s jednom našom njegovateljicom i odrađivale smjene bez ikakvog problema”, kaže Faletar.

Zaposleni u domu za starije na Visu s ravnateljem

KRONIKA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 24. siječnja 2024.

POČAST PRVA OSLOBODILAČKA AKCIJA DOMOVINSKOG RATA

Državno izaslanstvo odaje počast poginulima u VRO Maslenica

Zašto Vlada RH plaća knjigu koja je velikosrpska propaganda? To je pitanje Mlinarić postavio premijeru Plenkoviću, koji je rekao da on ne može biti odgovoran za tiskanje pojedinih knjiga, to je na manjinskim organizacijama

aborski zastupnik Domovinskog pokreta Stipo Mlinarić ustvrdio je prošlog tjedna da je, nakon njegovog pitanja premijeru o knjizi “Krajina 19911995”, za koju je ustvrdio da je velikosrpska propaganda �inancirana javnim novcem (objavljena je uz potporu Srpskog narodnog vijeća Milorada Pupovca), pustio dva dana da vidi hoće li itko reagirati. Mlinarić je pročitao nekoliko rečenica iz knjige u kojima se dovodi u pitanje obrambeni i oslobodilački karakter vojno-redarstvene akcije ‘Oluja’. ”Ako uzmemo kako se Vlada Andreja Plenkovića odnosi prema proslavi ‘Oluje’, ja samo mogu ustanoviti da se on zapravo stopostotno slaže s ovom knjigom koju je i platio. U stvari, ne Andrej Plenković svojim novcem, nego novcem svih građana Republike Hrvatske platio je ovaj pam�let koji je tiskan u Kragujevcu i prodaje se u Zagrebu pedeset metara od središnjice HDZ-a”. “Postavio sam pitanje zašto hrvatska država, hrvatska Vlada i ‘nakaradna’ koalicija plaća ovu knjigu koja je zapravo velikosrpska propaganda i potpora tzv. srpskom svetu”, istaknuo je Mlinarić. To je pitanje postavio premijeru Andreju Plenkoviću na aktualnom satu u Hrvatskom saboru u ponedjeljak, no sam premijer mu je u ponedjeljak poručio da nikada do tada nije čuo za spomenutu knjigu niti zna što u njoj piše. “Ako mislite da smo namjerno išli baš ovu knjigu

objaviti i �inancirati, očito ne znate kako taj mehanizam funkcionira“, uzvratio mu je Plenković, dodavši da on ne zna kako, tko i što �inancira od manjinskih organizacija. Dodao je i da on ne može biti odgovoran za tiskanje pojedinih knjiga, te da o tome odlučuju same manjinske organizacije. Mlinarić je na konferenciji za medije ustvrdio da je logično da Andrej Plenković nije mogao znati za tu knjigu, te je pustio “48 sati da vidi hoće li itko reagirati”. “Pokušao sam pronaći koliko je Ured za nacionalne manjine izdvojio za ovaj velikosrpski pam�let. Naravno da nisam mogao pronaći’”, dodao je Mlinarić i potom se ogradio da nema problem s Uredom za nacionalne manjine i da se iz njega �inanciraju manjinski sadržaji, ali da “na ovo netko mora ukazati”. Riječ je knjizi “Krajina 1991.-1995.” autora Koste Nikolića, u izdanju Frakture i SNV-a, koja je prema opisu knjige na Frakturinim internetskim stranicama, potkrijepljena brojnim dokumentima s početka devedesetih. To je istaknuo i glavni urednik Frakture Seid Serdarević, rekavši da Nikolićeva knjiga gotovo isključivo sadrži dokumente iz arhive Krajine u Srbiji koja je u Hrvatskoj nedostupna, dokumente iz sudskih postupaka u Haagu, ali i transkripte iz Ureda predsjednika Franje Tuđmana. Istaknuo je da interpretacije autora i autorovih sudova u knjizi nema. O knjizi se oglasio i Zlatko Hasanbegović koji kaže da još nije pročitao novu Nikolićevu knjigu, ali jest njegov članak »Od ‘Ljeta’ do ‘Oluje’ – uvod u pad Republike Srpske Krajine 1995.« „Taj je članak uravnotežen, na osnovi sada dostupnih izvora iz Haškog suda. Volim knjige, neka se samo pišu i izdaju. Nikad neću biti protiv knjiga“, rekao je Hasanbegović.

Državno izaslanstvo odaje počast poginulima u VRO Maslenica

Mimohodom s ratnim zastavama u Zadru obilježena 31. obljetnica operacije Maslenica Glavni ciljevi operacije postignuti su za 72 sata. Operacijom je zapovijedao general Bobetko, a pomoćnici su bili tadašnji brigadiri Gotovina i Roso

udnicom zadarske Gradske glazbe središtem Poluotoka, u ponedjeljak ujutro u Zadru je počelo obilježavanje 31. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Maslenica, prve velike oslobodilačke akcije Domovinskog rata u kojoj je oslobođen veći dio zadarskoga zaleđa. U odavanju počasti poginulim braniteljima kod Središnjeg križa na Gradskom groblju u Zadru sudjelovali su ministar branitelja i potpredsjednik Vlade Tomo Medved, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić, sudionici VRO Maslenica, obitelji poginulih branitelja, pripadnici braniteljskih udruga te brojne delegacije gradova i županija. U ime predsjednika Republike, vijenac je položio načelnik Glavnog stožera OSRH admiral Robert Hranj. Izaslanstvo SDP-a, predvođeno potpredsjednicom Sabinom Glasovac, također je odalo počast poginulim hrvatskim braniteljima kod Središnjeg križa na Gradskom groblju Zadar. Vijenci su položeni i kod spomen-obilježja 3. bojni Imotski sokolovi i 4. gardijskoj brigadi Pauci u Ulici Ante Starčevića, a potom u uvali Jazine kod Kocke, spomenika hrvatskim braniteljima, a u 10,15 krenut će Mimohod pripadnika OSRH i MUP-a s ratnim zastavama od uvale

Jazine preko mosta duž Kalelarge do središta Poluotoka.

Akcijom omogućeno prometno

povezivanje hrvatskog juga i sjevera Potom je zadarskim ulicama prošao mimohod pripadnika Oružanih snaga RH i MUP-a s ratnim zastavama. Sveta misa služila se u crkvi sv. Šime. Akcija Maslenica, kodnog naziva “Gusar”, počela je 22. siječnja, 1993. u 6 sati ujutro, a glavni ciljevi operacije postignuti su za 72 sata. Operacijom je zapovijedao general Janko Bobetko, a pomoćnici su bili tadašnji brigadiri Ante Gotovina i Ante Roso. Pripadnici Hrvatske vojske i MUP-a oslobodili su bitne strateške točke koje su bile pod okupacijom, čime je omogućeno ponovno prometno povezivanje juga i sjevera Hrvatske. Hrvatska vojska i policija u borbena su djelovanja krenule iz nekoliko smjerova i već prvog dana oslobođeni su Rovanjska, Maslenica, Novsko ždrilo, Podgradina, Islam Latinski, Islam Grčki i Kašić. Sljedećih je dana oslobođena i Zračna luka Zemunik te brojna mjesta zadarskoga zaleđa. Strateški iznimno važno bilo je i preuzimanje nadzora

nad širim područjem Velike i Male Bobije, Tulovih greda i Malog Alana, ključnih položaja na Velebitu s kojih su hrvatske snage mogle nadzirati Obrovac, Gračac i Benkovac. Do završetka operacije oslobođeno je cijelo područje tzv. ružičaste zone u zadarskom zaleđu i osiguran strateški bitan prostor Novskog ždrila. Jedna je od posebnosti VRM Maslenica bilo je sudjelovanje gardijskih brigada, četvrte te dijelova prve, druge, treće i devete, čija se uloga pokazala ključnom. Svaka je na svoj način pridonijela i uspjehu same operacije i očuvanju dostignutih borbenih položaja, iako su neke bile tek u osnivanju, a druge prebačene na bojišnicu sa stotinama kilometara udaljenih područja i uvođene u borbu iz pokreta. Uz njih su na Velebitu koordinirano djelovale i snage Specijalne policije MUP-a ovladavajući dominantnim kotama i komunikacijama, a značajan su doprinos dale i pričuvne brigade Hrvatske vojske te domobranske pukovnije. Iako su glavni ciljevi operacije ostvareni u vrlo kratkom vremenu, zbog pritiska međunarodne zajednice 25. siječnja kod Obrovca i Benkovca zaustavljeno je hrvat-

Mimohod pripadnika vojske i policije ulicama Zadra

sko napredovanje. Neprijatelj je to iskoristio za jačanje svojih snaga i protunapad pa su borbe potrajale još nekoliko dana. Hrvatske su snage, ojačane postrojbama koje su helikopterima prevezene iz Slavonije, zadržale dostignute crte bojišnice. Bio je to dotad prvi helikopterski desant postrojbi HV-a, a neprijatelj, koji je doživio dotad najveći poraz, zaprijetio je 27. siječnja u znak odmazde rušenjem brane HE Peruća.

Borbe trajale do konca ožujka, poginulo 127 hrvatskih branitelja

Unatoč aktiviranju 30 tona eksploziva, oštećena brana nije popustila, a Hrvatska vojska spriječila je neprijateljsko napredovanje i ubrzo ovladala cjelokupnim područjem. Budući da je u VRO Maslenica pod kontrolu hrvatskih snaga vraćeno Novsko ždrilo, na istome mjestu na kojemu je u studenome 1991. srušen Maslenički most, sagrađen je pontonski, koji je bio pod stalnom paljbom neprijatelja do konačnog oslobođenja cijeloga zadarskoga zaleđa u akciji Oluja 1995. godine. Pontonski most osigurao je ponovno prometovanje između sjevera i juga do gradnje novoga Masleničkog mosta, za koji je 30. siječnja 1993. predsjednik Republike Franjo Tuđman položio temeljni kamen. Borbe u VRO Maslenica trajale su do kraja ožujka i okončanja operativnih djelovanja, a u akciji i neposredno poslije nje ukupno je poginulo 127 hrvatskih branitelja. Najveću tragediju doživjela je 3. Gardijska brigada Kune koja je u obrani Kašića 1. veljače izgubila 24 pripadnika.

PANORAMA 7

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 24. siječnja 2024.

KRIMINAL KRIJUMČARENJE STRANIH DRŽAVLJANA UZELO MAHA

Jedan od njih iz Gaze je došao u Egipat, odatle zrakoplovom u Tursku, pa morskim putem do Grčke, dalje automobilom kroz Makedoniju, Srbiju i BiH, preko granice s Hrvatskom preveo ih je vodič, Afganistanac

istražnom zatvoru u Zagrebu završio je 31-godišnjak koji je u petak izazvao kaos bježeći policiji kombijem punim ilegalnih migranata. Riječ je o Moldavcu koji ima i državljanstvo Rumunjske, a istražni zatvor određen mu je zbog opasnosti od bijega te ponavljanja kaznenog djela. Prijeti mu do 12 godina zatvora. Istražitelji su do sada već ispitali više stranih državljana koje je prevozio u kombiju. Rekonstruirano je da su policajci još kod Ogulina uočili kombi koji je evidentno vozio veliki teret. Posumnjali su da se radi o krijumčarenju stranih državljana, pa su ga pratili. Pokušali su ga zaustaviti na autocesti, no vozač je ubrzao prema Zagrebu. Uslijedilo je probijanje rampe na naplatnim kućicama u Lučkom te nastavak jurnjave gradskim ulicama, sve do Kustošijanske, gdje je kombi naletio na zaustavljeno policijsko vozilo.

Dokazi protiv krijumčara

Jurnjavu je snimilo više nadzornih kamera, a sada su i stranci koji su bili u jurećem kombiju posvjedočili što se događalo na izbjegličkog ruti. “Iz Gaze sam krijumčarskom rutom prema Europskoj uniji krenuo 18. rujna prošle godine. Krajnji cilj bila mi je Belgija. Iz Egipta sam

To je jedini kamp na splitskom području što to priznanje čini još ekskluzivnijim i važnijim

jemački autoklub ADAC uvrstio je Kamp Stobreč Split među najbolje europske kampove koji nose titulu Superplatz, kojom se može pohvaliti 190 kampova u Europi, priopćeno je u ponedjeljak. Za dobivanje titule Superplatz trebali su biti udovoljeni svi kriteriji ADAC-a čiji inspektori, baš poput onih Michelinovih, osobno i bez najave obilaze kampove. Kamp Stobreč Split ostvario je najbolje ocjene u svih pet kategorija: uređenost, mogućnost kupanja, slobodno vrijeme, opskrbljenost sadržajima i gastro ponudom te sanitarije, navodi se u priopćenju. Kamp Stobreč Split je jedini kamp na splitskom području što to priznanje čini još ekskluzivnijim i važnijim

Iskazi migranata iz jurećeg kombija: Ljudi su povraćali, vozač je pričao na ruskom

U jurećem kombiju ukupno su bile 32 osobe iz Gaze, Egipta, Sirije…, vozio je Moldavac

Policija je postavila blokadu na koju je nale�o kombi avionom došao u Tursku, gdje sam platio 3000 eura osobi koja se bavi krijumčarenjem ljudi. Do Grčke sam došao morskim putem, a zatim smo nastavili automobilima preko Sjeverne Makedonije, Srbije i BiH. Preko granice s Hrvatskom preveo nas je vodič, neki Afganista-

nac. U šumi smo čekali daljnji prijevoz”, ispričao je istražiteljima Palestinac koji je bio među ukupno 32 osobe u jurećem kombiju, piše N1.

Novac za ilegalno putovanje

“Ušli smo u kombi u kojem nije bilo sjedala. Zato smo morali čučati. Više ljudi je

povraćalo. Tražili smo vozača da otvori prozor, no nije to napravio. U jednom trenutku uočio sam plava rotacijska svjetla, a vozač je ubrzao. Bježao je od policije. Vikali smo mu da stane, ali se nije obazirao. Zatim je uslijedio snažan udarac nakon kojeg se kombi zaustavio”, svjedočio je Palestinac. Tvrdi da vozaču kombija nije davao nikakav novac, već je platio agentu s kojim je dogovorio put od Grčke do Belgije. Njemu je dao ukupno 4000 eura. Isti iznos platio je i Sirijac koji je u listopadu 2023. krenuo iz svoje domovine prema Europi. “Najprije sam 1500 dolara platio za prijevoz od Sirije do Turske, a zatim sam dao još 2000 eura za put do Srbije. Tamo sam boravio u kampu za migrante”, opisao

ADAC uvrstio Kamp Stobreč Split među najbolje europske kampove Kamp je uz more u Stobreču, mjestu koje se naslanja na Split

Posebno oduševljava zelenilo u kojem su kućice gotovo skrivene

ne samo za lokalnu i nacionalnu turističku sliku nego i za međunarodni branding Splita i Hrvatske. „Izrazito smo ponosni što smo uvršteni u elitno društvo. Na ovo priznanje gledamo s posebnim emocijama jer znamo kako smo razvijali ovaj posao. Korak po korak, kroz obiteljski posao, da bi zatim postali jedan od najboljih kampova u Europi. Ovo priznanje ADAC-a stiglo je baš u trenutku kad smo kao kamp dosegli svoju zrelost i oplemenili jedan prostor u zaokruženu infrastrukturnu i turističku cjelinu“, komentirao je voditelj kampa Ivica Tafra. Dodao je kako je ovo dokaz da se može revitalizirati čitava destinacija i osnažiti niz novih tržišnih segmena-

je. Nastavio je putovati prema granici s Hrvatskom, u koju je ušao preko brda, kroz šumu. “Po nas je došao kombi bijele boje. Ja sam ležao u tovarnom prostoru. Kada je vozač počeo juriti, molili smo ga da stane, no nije želio”, izjavio je Sirijac.

Stranci u očaju, Izbjeglička ruta do Hrkućice plaćali vatske Egipćanin koji je bio među 120 tisuća eura, ilegalnim migrantima iz jure- sad se moraju ćeg kombija svoju je domovinu napustio lani. “Dobio sam srušiti vizu za Srbiju u koju sam došao avionom iz Katara. Zatim sam nastavio u BiH, čamcem preko granice. To sam platio 50 eura. Neko vrijeme boravio sam u kampu Lipa, gdje sam upoznao jednog Afganistanca koji mi je ponudio da mi za 500 eura organizira put do Slovenije. S njim i još 30-ak ljudi prešao sam pješice preko brda u Hrvatsku, a bijeli kombi dočekao nas je u šumi”, ispričao je istražiteljima Egipćanin, piše N1. I on je potvrdio da su ljudi u kombiju povraćali jer vozač nije želio otvoriti prozor. Sirijac koji je sjedio tik iza vozača čuo ga je kako razgovara s nekim na mobitel tijekom vožnje. “Pričao je na ruskom jeziku, a čuo sam kako ga sugovornik naziva imenom. Vozio je jako brzo, a još je ubrzao kada smo primijetili plava rotacijska svjetla”, dodao je. Inače, osim za krijumčarenje ljudi, prijavljen je i za oštećenje tuđe stvari jer je uništio HAC-ovu rampu te policijsko vozilo, a odgovarat će i za obijesnu vožnju. Budući da je strane državljane prevozio u nehumanim uvjetima, prijeti mu i do 12 godina zatvora.

ta koji jamče cjelogodišnju aktivnost. Kamp je otvoren cijelu godinu, prostire se na pet hektara, ima 55 mobilnih kućica od čega su dvije namijenjene osobama s invaliditetom. Ukupno je tu 208 parcela sa strujom, vodom i odvodnjom te 52 kamp mjesta. S kapacitetom od 1100 gostiju u 2023. godini ostvareno je više od 148.000 noćenja. Posjetitelji uglavnom stižu iz Srednje Europe. Dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih priznanja i certi�ikata. ADAC je njemački i europski automobilski klub s više od 18 milijuna članova, a poseban segment u poslovanju te organizacije čini kampiranje. O legitimitetu i ugledu ADAC-ovog vodiča za turiste dovoljno govori i činjenica da se on kolokvijalno naziva i kamperskom biblijom, dok Superplatz oznaka za kampiste nerijetko biva važnija od službene kategorizacije kampa.

fera s ilegalnim kampovima na Murteru ide sve dublje, nakon što su pala i prva rušenja bespravne gradnje na južnoj strani otoka. Ruši se kamp The View, intimni resort s pogledom na Kornatski arhipelag sagrađen protupravno u ekološki zaštićenom području. Dovodi se u vezu s Darijom Filipijem i Borisom Kulušićem, obojicom osumnjičenih u istrazi zbog koje je pao i Zoran Pripuz (neformalni je ‘kralj otpada’, povezuje ga se s organiziranim kriminalom), te nekoliko dana po prvi put proveo u istražnom zatvoru. Betinjanin Filipi na čijem je zemljištu prvi sporni kamp koji ‘pada’ na otoku, uklonio je prve mobilne kućice na kojima se već obilno zarađivalo. Novinari su stupili u kontat s predstavnicima tvrtke OIKO Villas, koji su u nevjerici zbog intervencije rušenja - kao tvrtka koja se bavi prodajom iznajmljivanjem, održavanjem i bookingom mobilnih vila, tvrde da su očigledno prevareni. Kućice iz Filipijevog i Kulušićevog kampa već su prodali ili iznajmili, riječ je ukupno o osam mobilnih kućica, neke su otišle po 100 tisuća eura, neke po 120 tisuća eura. Filipi ih sada uklanja odlukom Državnog inspektorata RH-a. Prva uklonjena kućica pripada jednoj njemačkoj državljanki, a koja je pod velikim stresom zbog situacije. O tome priča Nebojša Janković iz tvrtke OIKO Villas koja je prodala kućicu te je radila booking za nove, većinom strane vlasnike tijekom godine. - Najam se potpisivao s Kulušićem, dakle preko investitora i ukazano nam je da je apsolutno sve čisto no mi smo očito prevareni i ovo velika šteta dok su ljudi koji su uplatili 100 pa i više eura za mobilnu kuću sada u teškom psihičkom stanju. Mi smo i na sudu dokazivali da naše kuće nisu montažne već mobilne odnosno pokretne no zadovoljštinu dobili nismo. Prevarili su nas i investitori i država, ako postoji rješenje izdano za kamp. Mi smo potpuno smo zbunjeni i oštećeni s našim kupcima, radimo na hrvatskoj obali i na drugim mjestima, ali ovo još nismo doživjeli - objašnjava Petrović, postavljajući pitanje što je s cijelim nizom kampova na obali koji rade po istom principu.

PANORAMA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 24. siječnja 2024.

‘DOMU MOM’ BILO JE 20 TISUĆA LJUDI, NEKI SU STIGLI IZ KANADE TE I IZ AUSTRALIJE

Nakon himne i molitve domoljubni spektakl u zagrebačkoj Areni Koncert je okupio najpoznatijih 25 hrvatskih izvođača, kako su ih dočekali, tako su ih i otpratili stihovi s tribina: “Zovi, samo zovi, svi će sokolovi za te život dati...”

Koncert je krenuo s prepunih tribina odakle se zaorila pjesma “Oj, hrvatska ma�”

oncertu Domu mom u zagrebačku Arenu, održanom u subotu navečer, pristiglo je 20 tisuća mladih i starih, sa svih strana Lijepe naše i izvan njenih granica. Obgrljeni zastavama, šalovima i kapama u bojama Hrvatske, započeli su koncert i sami, pa se tribinama orila pjesma “Oj, hrvatska mati”, dok se pozornica još pripremala. Koncert je okupio najpoznatijih 25 hrvatskih izvođača, pljeskali su im Dalmatinci, Zagrepčani, Zagorci, oni koji su došli s Kvarnera, ali i iz Bosne i Hercegovine, Kanade, Njemačke... a mahali su s tribina i oni koji su zbog koncerta došli čak iz Australije. Ovaj svečani domoljubni koncert u Areni započeo je Himnom Lijepe Naše. Uz anđeoske glasove članica grupe Zvjezdice, hrvatsko je srce kucalo sve jače. Kulturno umjetničko društvo ‘Jedinstvo’ iz Splita oduševili su scensko-plesnim nastupom završnog kola iz opere “Ero s onog svijeta”. Prije 32 godine, 13. siječnja 1992., Sveta Stolica je na čelu s papom sv. Ivanom Pavlom II. priznala Hrvatsku kao neovisnu i suverenu državu, pa je tom prilikom apostolski nuncij u Hrvatskoj Giorgio Lingua blagoslovio dvoranu molitvom, nakon čega su Vokalisti trogirske katedrale otpjevali “Zdravo djevo”. Sve pjesme pratio je orkestar kojim je ravnao Ante Gelo. “Nije ovo tipičan koncert, ovo je obiteljsko okupljanje”, rekao je voditelj koncerta Marin Periš i podsjetio tko nam je omogućio da se danas slobodno okupljamo i pjevamo kao jedno, pa tako uveo u pjesmu “Ratnici svjetla”, koju su otpjevali Klapa sveti Juraj Hrvatske ratne mornarice. Oni što su uz pjesmu plakali, najglasnije su pjevali. Dražen Žarko je potom otpjevao “Od stoljeća sedmog”, a nastupili su i Najbolji hrvatski tamburaši. Adalbert Turner Juci otpjevao je pjesmu “Suza za zagorske brege”, pa skinuo svoj šešir i naklonio se publici. Na koncertu su pjevali i veličanstvena Ana Žagar s Ličkim drvosječama, a ženska klapa Cesarice očarala je pjesmom “Dajem ti srce”. Đanija Stipaničeva je pratila i klapa Cambi uz najdraže

Dvoranu je blagoslovio apostolski nuncij u Hrvatskoj Giorgio Lingua

Lijepo je i svakako ohrabruje što što je na koncertu bilo puno mladih

Neponovljiva Meri Ce�nić

KUD Jedinstvo iz Splita oduševili su scensko-plesnim nastupom

‘Ovakav spektakl se ne propušta’ Mnogi su došli iz inozemstva, a među njima i Marija koja je na leđima nosila zastavu, a oko struka šal sa šahovnicom. „Prešli smo više od 400 kilometara da bi došli na koncert. Cijela obitelj je s�gla iz Münchena, jako se veselimo. Kada izađe Mate Bulić na pozornicu, ni redari me neće moći spriječi� da ne preskočim ogradu“, kazala je. S druge strane 24-godišnji Mihael nije daleko putovao, s�gao je iz Zagreba. Nadao se da će nastupi� i

Thompson, a najviše se veselio Miroslavu Škori. „Došao sam zbog domoljublja“, rekao je. „Ovakav spektakl se ne propušta. Baš mi je drago što su tu nastupale i naše klape. Da se u ovoj Areni čuje i dalma�nska pisma, a ne samo cajke“, kazao je jedan posje�telj iz Splita. Na koncertu su bile i osobe iz javnog života. Zastupnica Marijana Pe�r, izbornik nogometne reprezentacije Zlatko Dalić i brojni drugi.

Na koncertu su nastupili i Najbolji hrvatski tamburaši

Veličanstvena Ana Žagar nastupila je s Ličkim drvosječama

note o moru i pobjedi. Diva dalmatinske pjesme Meri Cetinić na bijelom klaviru odsvirala je i otpjevala “Zemlju dide mog”, a Tomislav Bralić i klapa Intrade podsjetili su da ovakve trenutke ne dajemo nikome. Pozornicu su zapalili Zaprešić boysi u čast pobjede hrvatskih vaterpolista i rukometaša dan prije koncerta, te otpjevali jednoglasno s cijelom Arenom svoju pjesmu u čast Vukovaru, a atmosfera se nastavila uz dobri stari rock i Opću opasnost. Zorica Kondža ukrala je svu pozornost svojim jedinstvenim glasom i izvedbom pjesme “Lupi petama”, te drugim omiljenim domoljubnim pjesmama. Domovini je pjevao i željno iščekivani Dražen Zečić koji je zabavio sve prisutne uz svoje hitove. Poseban zvižduk dočekao je Miroslava Škoru koji je zapjevao “Ne dirajte mi ravnicu”, a onda podigao atmosferu pjesmom “Sude mi”. Neponovljivi Mate Bulić pjevao je pjesmu koja nosi naziv samog događaja, a onda i pjesmu “Moja Domovina”. “Drago mi je što večeras mogu pozdraviti sve one koji su se molili za moje ozdravljenje. Hvala vam”, rekao je okupljenima. Jednu od najemotivnijih domoljubnih balada “Ruža Hrvatska” otpjevao je Tiho Orlić, pa ujedinio sva grla i srca pjesmom “Lijepa li si”. Ovakav doživljaj sigurno bi popunio još pet koncertnih dvorana, pa su tako najavili i reprizu u Zadru 30.11. “Ideja je da ovo postane tradicija”, rekao je Periš i prepustio pozornicu svim izvođačima da za kraj otpjevaju “Moja domovina”. Uz neumorne uzvike i pljesak, publika se opraštala s izvođačima, a kako su ih dočekali, tako su ih i otpratili stihovi s tribina: “Zovi, samo zovi, svi će sokolovi za te život dati...”

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 24. siječnja 2024.

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

CANBERRA ‘THE AUSTRALIAN PANTERA SHOW’

Nadbiskup Đuro Hranić predvodio blagoslov u vinogradima Nadbiskupije

Noć žestokog rocka oduševila ljubitelje 'metala'

TRNAVA KOD ĐAKOVA

Nadbiskup msgr. Đuro Hranić blagoslivlja vinograd Blagoslovio je mlado vino u vinskom podrumu u kojem se proizvode vrhunska vina u okviru Nadbiskupijske tvrtke Misna vina

'Australski Pantera Show' udružio se s 'Just Say Ozzy Showom' Sabbath Ozzy i lokalnim triom 'Aiffel' iz Canberre Pripremila: Suzana FANTOV Foto: Danijel KOVAČ

jubitelji hard rocka došli su na svoje u subotu, 20. siječnja, kada je "metal" preplavio prostor Australsko-hrvatskog kluba "O’Connora" u Canberri.

- Ako ste "metalac", Australsko-hrvatski klub "O'Connor" bio prošle subote pravo mjesto za vas. "Australski Pantera Show" udružio se s "Just Say Ozzy showom" Sabbath Ozzy i lokalnim triom "Aiffel" iz Canberre. Kad bih jednom riječju morao opisati noć, rekao bih da je bila - glasna! – kazao nam je Danijel Kovač, koji nam je poslao i fotogra�ije s ove odlične "metal-pozornice" u AHK-u "O’Connor".

Trnavi kod Đakova na blagdan sv. Vinka đakovačko-osječki nadbiskup Hranić predvodio je blagoslov u vinogradima Nadbiskupije, gdje se proizvode vrhunska vina, rekavši da se u proizvodnji na zemlji moraju poštivati zakonitosti prirode te upozorio na uvoz jeftinih patvorenih vina. Vinogradi Đakovačko-osječke nadbiskupije prostiru se na 30 hektara trnavačkog vinogorja, a godišnja proizvodnja isključivo vrhunskih vina kreće se od 150 do 180 tisuća litara. Riječ je o tramincu, graševini, chardonnayu i cabernet sauvignonu.

Poštovati zakonitosti prirode

Nakon toga u postrojenjima nadbiskupijskog vinskog podruma, u kojem se obavlja proizvodnja vrhunskih vina u okviru Nadbiskupijske tvrtke Misna vina, mons. Đuro Hranić je blagoslovio mlado vino. Tom prilikom naglasio je kako čovjek u svome radu i proizvodnji na zemlji mora poštivati zakonitosti prirode jer se ona, u suprotnome, počinje osvećivati. “I zato ovdje molimo za ljudsku mudrost, da poštujemo zakonitosti prirode, da ne budemo sebični, nego da znamo ponizno slušati glas Božji i njegove zapovijedi, voditi računa o općem dobru kako ne bismo sami sebe

ugrozili”, rekao je nadbiskup Hranić. Osvrnuo se i na proizvodnju vina, upozorivši na njegove patvorine koje se pojavljuju u Hrvatskoj. “U novije vrijeme imamo pojedinaca koji uvoze jeftino grožđe iz istočnih zemalja bivše države, uvoze razne patvorine od vina pa imamo njihovu prodaju po bagatelnim cijenama. Ti pojedinci tako ruše cijenu naših sortnih, kvalitetnih, vrhunskih vina, ruše dostojanstvo i vrijednost rada naših vinara i vinogradara”, rekao je mons. Hranić.

Misna vina, prioritet kvaliteta

Dodao je: “Svjesni da vinarstvo i vinogradarstvo i dalje trebaju biti perspektivne grane našeg hrvatskog gospodarstva, trebamo Boga i poštovanje Njegove riječi i Njegovih zakona.” Enolog u Misnim vinima Ivan Aračić prošlu godinu ocijenio je vrlo teškom, iako je tvrtka uspjela postići vrlo dobre rezultate, o čemu svjedoči i šampionska titula koju je lani ponio njezin traminac. Menadžer u Misnim vinima Vlado Babić upozorio je na klimatske promjene zbog kojih je svaka godina u ovoj proizvodnji “za sebe, svaka je jedinstvena”. “Moramo se prilagoditi tim uvjetima, nadamo se da će ova godina biti s više sunčanih dana, da ćemo agrotehničke mjere provesti na vrijeme”, rekao je Babić. Naglasio je kako Misnim vinima prioritet nije kvantiteta, nego kvaliteta, tj. proizvodnja isključivo vrhunskih vina. Općina Trnava na blagdan sv. Vinka slavi svoj dan.

Blagoslovio je i misna vina u podrumu Nadbiskupijske tvrtke

10 STAJALIŠTA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 24. siječnja 2024.

Plenković pokazao čvrst stav

Hrvatska vojsku ima samo na papiru

Marinko JURIČIĆ (iz Zagreba)

rvatskom premijeru Andreju Plenkoviću štošta se može zamjeriti, prije svega u vezi s zloporabama, pronevjerama i korupciji u državnim tvrtkama i državnim ustanovama, a nije se iskazao ni u pogledu obnove nakon katastrofalnih potresa, ali se isto tako mora priznati mu vanjska politika dobro ide i da se, kad situacija to nalaže, ponaša kao državnik od formata. Povod za ovaj zaključak je njegov najnoviji posjet Bosni i Hercegovini, točnije njegova odluka da se odbije sastati s članovima Predsjedništva BiH. Prvoga dana posjeta BiH Plenković se sastao s predstavnicima najvećih vjerskih zajednica u toj zemlji - s vrhbosanskim nadbiskupom Tomom Vukšićem, poglavarom Islamske zajednice Huseinom Kavazovićem i mitropolitom dabrobosanskim Hrizostomom, a drugog dana se, zajedno s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i nizozemskim premijerom Markom Rutteom, sastao s predstavnicima političkih institucija te civilnoga društva. Cilj svih tih razgovora bio je potaknuti BiH da pokrene reforme nužne za otvaranje pregovora o punopravnom članstvu u Europskoj uniji. Pa je, slijedom toga, na sastanku s predsjedateljicom Vijeća ministara Borjanom Krišto i članovima Vijeća, istaknuta važnost poduzimanja daljnjih reformskih iskoraka, dok se s predstavnicima Zastupničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH razgovaralo o dinamici usvajanja

Za razliku od nekih hrvatskih dužnosnika iz ranijih mandata, koji su se u raznim prilikama naslikavali s Komšićem, Plenković je imao petlje odbiti sastanak s njim

zakona koji su nužni kako bi Europska komisija dala pozitivno mišljenje za otvaranje pristupnih pregovora. Slične teme pretresane su i na sastanku s članovima Predsjedništva BiH, no Plenković nije sudjelovao jer je, kako je službeno objašnjeno, „konzistentna politika hrvatske Vlade da se ne sastaje s Željkom Komšićem koji nije izabran u Predsjedništvo BiH većinskom voljom hrvatskog naroda.” Plenković je istaknuo da time nikako nije želio, kako tvrde bošnjački mediji u BiH, iskazati bilo kakvo nepoštovanje prema toj instituciji. "Dapače, zahvaljujući inicijativi Hrvatske ovaj 'tim Europa' danas je u Sarajevu", rekao je Plenković te naglasio da je za ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda važno da se ta ravnopravnost očituje i u izbornom procesu. Za razliku od nekih hrvatskih dužnosnika iz ranijih mandata, poput aktualnog predsjednika Zorana Milanovića, koji se kao premijer, baš kao i tadašnji predsjednik Ivo Josipović, u raznim prilikama naslikavao sa Željkom Komšićem, Plenković je imao petlje „staviti Komšića tamo gdje mu je mjesto”. Da su hrvatski čelnici od početka zauzeli jasan i čvrst stav, problem legitimnog predstavljanja Hrvata u BiH možda bi već bio riješen. No, umjesto da zauzmu jasan i čvrst stav, pojedini hrvatski dužnosnici su otvoreno podržavali Komšića i radovali se njegovim izbornim „pobjedama”, premda tu nije riječ ni o kakvoj pobjedi, nego o grubom preglasavanju manje brojnog konstitutivnog naroda, a sve „pod �irmom” borbe za građansku državi i protiv navodnih ekstremista, a takvima u Sarajevu smatraju sve Hrvate u BiH osim Željka Komšića. Do koje mjere su hrvatski predstavnici bili podlegli toj „političkoj korektnosti” vidi se i iz činjenice da se tadašnji hrvatski veleposlanik u BiH Tonči Stančić 2010. godine pohvalio kako je on bio prvi strani veleposlanik koji je čestitao Željku Komšiću na izbornoj pobjedi! Srećom, došli su novi ljudi i nova vremena, pa ima nade da će se „izborna anomalija” u BiH napokon riješiti.

Piše: Zvonimir Despot

rošlo je vrijeme mira. Došlo je vrijeme ratova! Svijet je dugo živio u globalnom miru, ako izuzmemo stalne lokalne ratove nakon Drugog svjetskog rata. Mi smo iz našeg rata izašli prije tridesetak godina. Da su novi ratovi na vidiku, bilo je nekima jasno već 2014., kad je Rusija okupirala ukrajinski Krim. No Zapad je sve to samo deklarativno osudio, uveo smiješne sankcije Rusiji, a s tom zemljom i dalje se poslovalo kao da se ništa nije dogodilo i kao da će Rusija na tome stati. Rusija je već okupacijom Krima srušila svjetski poredak kakav je postojao od kraja Drugog svjetskog rata, a i poredak kakav je potpisan nakon raspada SSSR-a. Da agresivna Rusija ne misli stati, svi smo se uvjerili kad je izvela invaziju na Ukrajinu prije osam godina, ali tu su i mnogi drugi njezini agresorski ratovi. Zapadni svijet tek je tada otvorio oči. Rusija je nastavila potpaljivati sukobe i ratove te svakakve nesigurnosti gdje god može, potičući svoje saveznike, izravno ili neizravno. Zato je Hamas izveo divljački

pokolj nad Izraelcima, zato Iran sad potpaljuje cijelu regiju, zato Sirija već godinama igra za Rusiju, zato hutisti napadaju brodove, ali zato i nama susjedni velikosrpski huškači ne miruju. Prošlogodišnji upad srpskih terorista na sjever Kosova najbolji je dokaz tome da i u našem susjedstvu itekako tinja, i u BiH i u Srbiji, i u Crnoj Gori, a Rusija je i tu debelo upletena. A što radi Hrvatska? Evo, najnoviji je potez nagovještaj da se razmišlja o uvođenju jednomjesečne vojne obuke. Jer to bi kao trebalo podići borbenu spremnost zemlje! Tko god to zamislio, taj je amater ili nema pojma o tome ili je politika dala nalog da se nešto mora napraviti, pa sad sustav nešto “kemija” da se mi bolje osjećamo, jer ćemo imati bolje kapacitete obrane. Tu se vidi da nema sustava, kao što ga u mnogočemu nema, nego je ostala samo fasada, izvanjsko “farbanje”, dok je unutar sustava kaos. I to ne samo kad je vojska u pitanju, kaos je posvuda u državnim institucijama. Lijepe priče su puste priče! Mi već mjesecima slušamo frazu koju je u eter izbacio premijer, nakon što smo od Francuza kupili Rafale, da “na ovaj način dižemo sposobnosti hrvatskog ratnog zrakoplovstva na razinu da praktički od Nje-

Dok NATO ozbiljno radi na obrani, mi se šlepamo i kao nešto glumimo, improviziramo, kao i uvijek

mačke do Grčke nema nijedne države koja će imati snažnije zrakoplovstvo od Hrvatske”. Tu su frazu kao poštapalicu preuzeli i u sustavu, pa je stalno slušamo. Slično je i s američkim Bradleyjima, jer će oni snažno podići kapacitete naše kopnene vojske. I tako se nabrajaju i druga ulaganja i svi se “bildamo” da nam nitko ništa ne može te da smo sto posto sigurni. No nije sve samo u nabavi aviona, tenkova, borbenih vozila, brodova... Ima nešto i u ljudima valjda. Da bismo dobili bitke i rat, trebamo imati dobro izgrađen sustav, adekvatno zapovjedništvo, strateško promišljanje, obrambeno planiranje... No vojska je postala neatraktivna. Ljudi bježe od nje. Veliki su problemi s popunama, pa tko će u dogledno vrijeme opsluživati svu tu tehniku? Tko će ići u vojsku? I politika ju je debelo zagadila! Usto, mi smo se uljuljkali u činjenicu da smo u NATO-u, pa nam nitko ništa ne može. To je teška varka, jer dobro je biti u NATO-u, ali još je važnije da i sami ozbiljno radimo na obrambenim kapacitetima zemlje. Danas imamo situaciju da bi u slučaju rata Hrvatska mogla biti pregažena u mjesec dana! Imamo vojsku na papiru, ali sustavno je devastirana, posebice kadrovski. Politika je tome najviše kumovala, i klanovi. Dok NATO ozbiljno radi na obrani, mi se šlepamo i kao nešto glumimo, improviziramo, kao i uvijek. Tako se ne dobiva nijedna bitka, a kamoli rat! (Večernji list)

Sva sreća da smo nedavno ratovali Piše: Hrvoje Hitrec

uropa se sprema za veliki rat, kažu analitičarska nabadala, ali i upućeni vojni prognostičari. Užurbano se uvode vojne obveze, puške se mašaju i oni koji su mislili da više nikada ne će, čak i Švedska koja dugo nije ozbiljnije ratovala, još otkako je napala Norvešku. U Hrvatskoj razmišljaju što bi i kako bi, u rasponu od tečajeva vikendom do tri mjeseca, nakon mature, a prije studija, valjda, da vide razliku između videoigara i zbilje, koja je okrutna i hladna. Sva je sreća da smo mi Hrvati nedavno, takoreći, ratovali, pa ne moramo navrat-nanos učiti kako se to radi, a to što su idioti desetljećima zanemarivali i uništavali Hrvatsku vojsku ne treba biti velika prepreka, iskustva imamo, imamo ljude – oni koji su u Domovinskom ratu imali dvadeset pet ili samo dvadeset ili još manje, nisu ni sada toliko stari da ne bi, uz mlađe mogli u rat ako baš bude potrebno, a živi su i u relativno dobrom stanju zapovjednici poput Gotovine i Markača, da ne nabrajam, kojima hrvatski političari ipak moraju dati jamstva da ih nakon novoga rata koji se sprema ne će izručiti Haagu ili sličnim sudovima. Nisu prastari, ne, pa koliko je godina bilo Bobetku? Eto se Gotovina pojavio na tridesetoj obljetnici akcije Maslenica (kodno ime Gusar), koja je spojila Hrvatsku, zapovijedao Bobetko, a pomoćnici mu bili Gotovina i Roso. Tek desetljećima poslije Hrvatska je još jednom spojena, Pelješkim mostom. Doduše, i prije akcije Maslenica Hrvatska

nije baš bila posve nespojena, vozili smo se preko Paga (trajektom) i zatim južnije preko rasklimanoga Paškoga mosta, uske se ceste ubrzano širile i popravljale. Elem, sada samo čekam kada će se pojaviti neki udžbenik njemačkih vlasnika ili uradak iz SNV-a, koji će školarcima i inima tumačiti kako su ustaše odbacili goloruke krajinaše i njihove rođake iz Srbije pod kodnim imenom JNA, a oni samo htjeli razgledati Zadar i sv. Donata. Donirati uzgred, u svrhu unaprjeđenja turizma. Sada je, čini se, svima jasno da Zelenski

Javio se čak i sanjivi Biden prognozom da će u slučaju ruske pobjede buknuti Balkan, a ako se to dogodi uvjetno nebalkanska i pribalkanska Hrvatska ne će ostati pošteđenom

nije sebično plašio europske političare da će Putin, ako uspije u Ukrajini, krenuti dalje na zapad. Glede našega okruženja, javio se čak i sanjivi Biden prognozom da će u slučaju ruske pobjede buknuti Balkan, a ako se to dogodi uvjetno nebalkanska i pribalkanska Hrvatska ne će ostati pošteđenom, i eto vraga. Modernoga oružja nemamo dosta, nemamo tvornicu streljiva, ali bi neki novi europski fond mogao pomoći. Čega imamo dovoljno? Pa lovačkih pušaka, kao i 1991. I zato mi je vrlo sumnjivo što su se baš sada okomili na lovce, te nemaju ispravne dozvole, te se tu nešto muti, korumpira. U svemu je najvažnije da je Hrvatska iznutra kompaktna, jedinstvena, bez pete kolone. Da ju se iznutra ne buši, da nema termita. Ili da, ne daj Bože, budući ratni neprijatelj ima već u sadanjosti ispostave u Hrvatskoj. A ima ih, rade sve da bi mlađima prikazali stariju i noviju hrvatsku povijest tako da ispadnemo zli i opaki, a oni na suprotnoj strani dragi, dobri i miru predani. Od udžbenika do knjiga za nešto starije. Kao i u poznatom slučaju udžbenika za gimnazijalce, kada sam zapitao je li tko, pobogu, od nastavnika u školama pročitao udžbenik pun svinjarija, tako i sada pitam je li tko od knjižara prelistao knjigu Krajina 1991. - 1995., prije nego što ju je stavio na police ili u izloge. A nije, knjižari ne čitaju knjige. Ne čitaju ni saborski zastupnici, osim Stipe Mlinarića, a ne čitaju ni novinari kulturnih i nekulturnih rubrika, koji su trebali obavijestiti javnost. Tek se nakon pitanja u Saboru uputio razbarjušeni novinar u knjižaru i napisao da ta krajinska i srbijanska mutež “skriva stvarne uzroke i krivce za rat”, je li? Uzgred je razjasnio da su knjigu “publicirali” Srpsko narodno vijeće i nakladnička kuća Fraktura, a tiskana je u Kragujevcu. Eto nama procvata bratstva i jedinstva, gotovo me podsjeća na košarkašku ABA ligu ili cajke u Zagrebu. (Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća - hkv.hr)

VJERSKI KUTAK 11

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 24. siječnja 2024.

POBOŽNOST GODIŠNJI BLAGOSLOV KUĆA I OBITELJI U BOŽIĆNOM VREMENU

Blagoslov obitelji kao male kućne Crkve U ranijim se vremenima blagoslov doživljavao kao gotovo magijska zaštita od svih vrsta zala, dok se danas više naglašava poziv na svetost života i međusobna povezanost u vjeri cijele obitelji

lagoslov obitelji (kuća) u božićnom vremenu ima svoju dugu tradiciju, a u novije se vrijeme sam oblik blagoslivljanja bitno izmijenio, odnosno – gledano iz perspektive puka – prilično je osiromašio. To je osiromašenje teklo postupno, tako da se tek oni koji su zašli u ozbiljne godine sjećaju kako je blagoslov kuća bio izuzetno svečan, oni nešto mlađi svjedoče o relativno svečanom blagoslovu, dok se danas stječe dojam kako je blagoslov obitelji gotovo formalnost bez dubljeg liturgijskog i pastoralnog značenja. Ipak, s druge strane, danas možemo govoriti o obogaćenju u teološkom smislu, koje je u ranijim vremenima bilo manje izraženo. U tom smislu, i ranija i današnja vremena zahtijevaju da ih se kritički propitkuje, a s ciljem da se pronađe najprikladniji liturgijski i pastoralni model blagoslova kuća i obitelji, te se tako izbjegnu višestruke itekako zamjetne nedorečenosti i nezgrapnosti vezane uz taj blagoslov.

Blagoslov kuća ili blagoslov obitelji?

Za razliku od nekadašnjih obrednika koji su imali blagoslov kuća o Bogojavljenju, današnji obrednik poznaje godišnji blagoslov obitelji o božićnim blagdanima u vlastitim domovima i time želi staviti sasvim nove teološke naglaske. Valja, naime, uočiti da se nekada naglasak stavljao na blagoslov kuće, a tek onda i ukućana, dok se danas stavlja naglasak na blagoslov osoba, štoviše blagoslov obitelji kao male kućne Crkve. Da bi se bolje uočila ta promjena, dobro je istaknuti kako je u ranijim vremenima bilo sasvim dovoljno da makar jedan član obitelji bude nazočan blagoslovu, a ako ni on baš nije mogao, taj bi dio primanja svećenika “odradili” susjedi ili rodbina. Danas, pak, prema novom obredniku, nije uputno blagoslivljati kuću ili stan ako u njima nisu uopće nazočni članovi obitelji, nego se preporučuje blagoslov odgoditi za neko drugo vrijeme, kada će cijela obitelj (ili barem njezin veći dio) biti na okupu. Dosljedno, u ranijim se

vremenima blagoslov doživljavao kao gotovo magijska zaštita od svih vrsta zala, dok se danas više naglašava poziv na svetost života i međusobna povezanost u vjeri cijele obitelji i njihova zahvalnost Bogu na svemu. Stoga je razumljivo da su domaćini, a još više domaćice, često znali škropiti svaki kutak kuće i cijeloga imanja blagoslovljenom vodom, nastojeći tako osigurati zaštitu od zlih utjecaja, a što ne treba ni danas podcijeniti i odbaciti, ali ipak treba ukazati na nedostatnosti.

bi sve prikupljao prakaratur, vodeći preciznu evidenciju.

A što s luknom?

Blagoslov obitelji samo u božićnom vremenu?

Iako je danas uobičajeno da blagoslov obitelji započne već na Stjepandan i završi do Bogojavljenja, u ranijim je vremenima blagoslov kuća tek započinjao na Tri kralja, ili uoči toga blagdana, ali svakako poslije blagoslova vode. Tako bi se uoči Bogojavljenja ili na sam dan svečano blagoslovila voda (po čemu se i blagdan nazivao Vodokršće), a potom bi vjernici nosili kućama u bocama blagoslovljenu vodu i njome tijekom godine, posebno uz neke veće blagdane, škropili kuću, staje, dvorište i cjelokupno imanje. Osim što bi sami vjernici blagoslivljali svoja imanja, i svećenik bi svečano dolazio blagosloviti kuće, i to u pratnji nekoliko ministranata i jednog odraslog vjernika – tzv. prakaratura ili tutora. Blagoslov kuća bi trajao danima, gdje je veća župa i tjednima, a kao takav bio je prilika i da se svećenik bolje upozna sa životnim prilikama svojih vjernika, te je u tom smislu imao iznimnu pastoralnu vrijednost. Nažalost, u današnjem užurbanom životnom ritmu nije više moguće, pa čak ni na selima, ostvariti takav temeljitiji susret župnika sa svojim župljanima u sklopu blagoslova obitelji, a što ostavlja određenu gorčinu i osjećaj nezadovoljstva, kako kod svećenika tako i kod vjernika. Naime, s obzirom da je oblik današnje pastoralne skrbi velikim dijelom drukčiji od nekadašnjeg, odnosno župnici sada imaju znatno veći opseg poslova, a nerijetko imaju i druga zaduženja izvan same brige za vlastitu župu, nerealno bi bilo očekivati da ostave sve druge svoje obveze i tjednima po cijele dane obilaze obitelji kako bi ih blagoslovili. Usto, ljudi više ne žive u velikim obiteljskim zajednicama, nego u malim obiteljima, pa je stoga i povećan sam broj kuća/stanova

za blagoslov, a što također stvara veliku poteškoću u organizaciji blagoslova. Taj se tehnički problem pokušava riješiti na razne načine, pa tako npr. neki župnici nastoje i dalje protegnuti blagoslov na koliko god treba dana i tjedana, neki blagoslivljaju obitelji kroz cijelu godinu, odvajajući po jedan dan u tjednu za tu nakanu, a neki organiziraju blagoslov obitelji u nekoliko dana i to tako da pozovu u pomoć još nekoliko drugih svećenika. Svaki od tih načina ima i svojih prednosti i nedostataka.

Blagoslov obitelji je župnikova obveza?

Najčešće se navedena poteškoća oko vremena blagoslova obitelji rješava tako da župnici pozovu u pomoć još nekoliko svećenika ili bogoslova. Za to bi svakako trebalo imati razumijevanja, ali treba naglasiti i vidljive nedostatke. Njih ćemo prije svega pogledati iz perspektive vjernika koji primaju blagoslov. Iako će župnici s pravom reći kako blagoslov obitelji nije po sebi vrijeme za duhovne razgovore, nego za zajedničku obiteljsku molitvu i zahvalu Bogu, a onaj tko želi nešto drugo može uvijek doći u župu, ne treba smetnuti s uma kako mnogi vjernici, iz različitih razloga, nemaju pravu prigodu za susret sa župnikom, pa je blagoslov obitelji itekako važan i pastoralno može biti vrlo snažan. Nadolaskom novih vremena i promjenom oblika komunikacije, posebno u gradovima i većim župama, došli smo do situacije da gotovo uopće nema izravnog susreta između župnika i većine vjernika, i to ne samo onih koji su takvi na papiru, nego i onih koji su redovito

na svetoj misi. Takvi se susreti, naime, obično zbivaju u slučajevima neke “potrebe” (dogovor za krštenje, vjenčanje, sprovod i sl.), dok “običnih razgovora” u kojima bi župnik mogao dostatno upoznati nečiju obiteljsku situaciju gotovo da ni nema. Za vrijeme nekadašnjeg blagoslova, prakaratur bi napisao kredom na vrh unutrašnje strane ulaznih vrata tekuću godinu, i to tako da prve dvije brojke budu na početku, a druge dvije na kraju, dok bi u sredini napisao slova G, M i B, međusobno odvojena znakom križa. To bi izgledalo npr. ovako: 20 G+M+B 16. Prema pučkoj predaji, slova G, M i B označavala su početna slova imena trojice mudraca: Gašpara, Melkiora i Baltazara, dok je ipak veća vjerojatnost da je izvorno bila riječ o slovima C, M i B, odnosno o početnim slovima latinske rečenice: Christus mansionem benedicat – Krist neka blagoslovi kuću, a do povezivanja s trojicom mudraca je došlo iz razloga jer se na latinskom Gašpar (G) nazivao Casparus (C), dok je povezanost s njima bila i po sebi razumljiva s obzirom da se blagoslivljalo na Bogojavljenje, odnosno

na svetkovinu Tri kralja. Običaj pisanja kredom danas je uglavnom zamro, a umjesto toga ministranti zalijepe sličicu s tekućom godinom i slovima G, M i B na vrata ili ju, još češće, ostave na stolu da to sami ukućani učine. Kada bi liturgijski dio blagoslova kuća završio župnik bi obično ostao još neko kraće ili dulje vrijeme u neformalnom razgovoru s ukućanima, raspitujući se o njihovim životnim uvjetima i svemu onome što bi on kao župnik trebao znati, a oni bi ga ponudili mezom, kolačima, rakijom ili na sličan način pokazali svoje gostoprimstvo. Obično bi ga toga dana netko od svih onih koji blagoslivlju kuću počastio i ručkom. Također, i ministranti bi, kao i danas, bili nagrađeni kakvom voćkom, slatkišem ili novcem, koje bi skupljali i po završetku blagoslova međusobno dijelili. Redovito se prilikom blagoslova kuća ubiralo lukno, odnosno ukućani bi davali godišnju naknadu za uzdržavanje župnika i župe, što je nekada bilo u novcu, a nekada kroz različite namirnice, posebno kobasice, šunku, slaninu, grah, brašno i sl., što

Osim navedenoga, dobro je spomenuti i problematiku oko naknade za uzdržavanje župnika, a koja danas prilično zasjenjuje cjelokupan blagoslov. Češće se tako dogodi da oni koji primaju svećenika uopće ne uviđaju liturgijsku i pastoralnu ljepotu blagoslova, nego sve svode na materijalnu stranu, prema kojoj ispada da se blagoslov naplaćuje. Bilo bi neistinito tvrditi da i neki župnici svojom tvrdokornošću, a možda i neosjetljivošću, tome ne pridonose, ali bi daleko više bilo neistinito kada bismo prešutjeli činjenicu kako su u tom smislu mnogi župnici više nego uviđavni. No, ono što je još važnije istaknuti tiče se činjenice kako lukno uopće ne mora biti povezano sa samim blagoslovom obitelji, nego ga je poželjno platiti u neko drugo vrijeme u župnom uredu. Na takvom odvajanju neki župnici inzistiraju, upravo iz razloga da netko ne bi pao u napast tumačiti da se blagoslov naplaćuje. To je dobar pastoralni model i bilo bi ga dobro iz navedenih razloga primijeniti svuda, pa i uz uvažavanje činjenice kako bi na takav način župa bila na svojevrsnom materijalnom gubitku. Naime, valja istaknuti kako taj novac u načelu ide u župnu blagajnu, a ne u župnikov džep, odnosno da mu je namjena bitno šira od one koju prosječan čovjek misli. Uz mnoštvo drugih mogućih plemenitih situacija, svakako naglašavamo kako nije rijetkost da župnik od onih obitelji koje su slabijih materijalnih mogućnosti uzme tek pola iznosa lukna ili ne uzme ništa, dok onima koje su doista siromašne još materijalno i pomogne. (Izvor: Vjera i djela, Portal katoličkih teologa, mr. Snježana Majdandžić-Gladić, 29. prosinca 2015., Liturgika)

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 24. siječnja 2024.

SUSRET GOSTOLJUBIVI AUSTRALSKO-HRVATSKI DRUŠTVENI KLUB ‘MONRINGTON PENIN

Tradicionalnim piknikom započeli druženje u

Hrane i pića je bilo u izobilju, a nakon ručka je započela prava borba na terenima boćališta za vrijedne “tekuće” nagrade Tekst i foto: Boris ČERINA

ustralsko-hrvatski društveni klub “Mornington Peninsula” organizirao je u subotu, 6. siječnja, u prostoru kluba još jedan godišnji piknik koji se već dvadesetak godina tradicionalno održava prve subote u novoj godini. Lijep i sunčan dan privukao je i ovaj put veći broj članova kluba i brojne posjetitelje koji su mogli uživati u dobroj zabavi i hrani do ka-

snih poslijepodnevnih sati. Za dobar štimung ovog puta pobrinuo se DJ Miro, uz čiju su glazbenu podlogu neki od posjetitelja zapjevali, a oni malo hrabriji i zaplesali. Hrane i pića je bilo u izobilju - od ćevapćića, ražnjića, krumpir salata, kolača… do janjetine s ražnja, a nakon ručka je započela prava borba na terenima boćališta za vrijedne “tekuće” nagrade. Prekrasno vrijeme i ugodnu atmosferu neki od posjetitelja su iskoristili i za obiteljsko okupljanje i proslavu rođendana uz čestitke i najljepše želje Uprave kluba te prigodnu rođendansku pjesmu, a kako je sve to skupa izgledalo pogledajte na priloženim fotogra�ijama.

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 24. siječnja 2024.

SULA’ RYE

2024.!

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

'STARA HIŽA' HKC GOSPE VELIKOG KRSNOG ZAVJETA – BLACKTOWN

Godina započela vrijedno, aktivno i nadasve pobožno u HKC-u Blacktown! Najavljeno je i hodočašće u Canberru, gdje će se u subotu, 10. veljače, slaviti blagdan blaženog Alojzija Stepinca Pripremila: Suzana FANTOV Foto: službena Fb stranica Croatian Catholic Centre Blacktown

jernici Hrvatskog katoličkog centra „Blacktown“ na svojim će se zajedničkim druženjima nakon sv. misa, posebno one „pučke“ nedjeljom, ubuduće okupljati pokraj „stare hiže“ - vanjskog originalno dizajniranog šanka. - Ovo ne bi bilo moguće bez velike podrške našeg dragog fra Ivice Pečnika te nesebičnog i velikodušnog tima volontera koji je posvetio svoje vrijeme za realizaciju ove zamisli i time omogućio druženja svake nedjelje nakon sv. mise koja počinje u 11 sati – prenosimo s njihove službene Facebook stranice na kojoj su ponosno objavili ovu vijest, pozivajući sve župljane da nakon susreta s Bogom ostanu i u druženju sa svojim najbližima, sa svojom zajednicom. Iz njihova župnog listića saznajemo kako se susret male djece s majkama neće održati do veljače, a za sve informacije s tim u vezi možete se obratiti gospođi Mirjam, na br. tel. 040 460 4867. Hrvatske katoličke žene „Blacktowna“ pozivaju vas da im se pridružite na njihovim susretima svakog trećeg ponedjeljka u mjesecu, u prostorima Pastoralnog centra Brisbane. Za više informacija obratite se gospođi Kathy, na tel. broj 040 168 2391. Muška molitvena skupina „Vitezovi Predragocjene Krvi“ svoj duhovni program započela je 1. siječnja 2024. godine. Najavljeno je i hodočašće u Canberru, gdje će se u subotu, 10. veljače, slaviti blagdan blaženog Alojzija Stepinca. Nakon sv. mise koja počinje u 11 sati uslijedit će i piknik okupljenih vjernika.

14 IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 24. siječnja 2024.

SPEKTAKL 13.000 HRVATA U ‘HRVATSKOJ NOĆI’, BILO JE LIJEPO VIDJETI ČISTU, NEISKVARENU, LJU

Najveći hrvatski glazbeni

Pravo veselo ozračje entuzijazma i pozitive moglo se osjetiti gdje god si se okrenuo i s kim god si razgovarao u masi Tekst i fotgora�ija: Jozo KOLAKUŠIĆ

rvatska noć” održana je u subotu 9. prosinca 2023. u Frankfurtu u Njemačkoj. Ovo je događaj koji sam želio posjetiti više od deset godina, otkako sam prvi put čuo za njega od dobrog prijatelja iz Sydneyja, Australije. Napokon sam imao čast i sam biti gost ovog događaja, jer sam doletio iz Hrvatske u Njemačku za vikend, nakon što me je pozvao prijatelj koji živi i radi u Njemačkoj. Sa sigurnošću mogu reći da je ovo de�initivno bio najbolji hrvatski glazbeni festival na kojem sam ikada bio. Okupljeni su uživali u više od deset uzastopnih sati hrvatske glazbe u izvedbi najboljih izvođača s hrvatske glazbene scene, a na natkrivenom stadionu okupilo se više od 13.000 ljudi, iako su organizatori očekivali samo 10.000 ljudi! Bila je ovo jedna od najboljih “Hrvatskih noći” do sada, jer je prva održana u četiri godine od početka COVID krize. Prije samog ovog događaja imali smo zadovoljstvo posjetiti dvije utakmice Bundeslige, prvo Hoffenheim-Bochum, gdje je naš član Vatrenih Andrej Kramarić postigao pogodak u pobjedi od 4-1 za svoju domaću ekipu. Zatim u subotu, prije glazbenog festivala, imali smo čast gledati utakmicu Eintracht Frankfurt-Bayern München na čuvenom Waldstadionu (stadionu u šumi), gdje su za domaćine iz Frankfurta u momčadi također bila dva hrvatska igrača - Kristijan Jakić i Hrvoje Smolčić. Kad smo stigli u poznatu Fraport Arenu, poznatu kao dom “Hrvatske noći”, ali i drugih velikih hrvatskih koncerata koji su se održavali u Njemačkoj, dok smo ulazili u koncertnu dvoranu ove hladne, kišne noći u Frankfurtu nismo mogli vjerovati koliko se ljudi okupilo. Arena je bila prepuna ljudi uzbuđenih što su ponovno zajedno nakon toliko godina razdvojenosti nakon pandemijskih godina, okupljenih na de�initivno najvećem događaju na hrvatskom kalendaru u Njemačkoj. “Noć” je započela tako da je Miroslav Škoro bio jedan od prvih umjetnika koji su izašli na pozornicu pred prepunom dvoranom, kako na tribinama

tako i na parketu, pjevajući svoje popularne slavonske hitove pred oduševljenom publikom. Sljedeći glazbeni umjetnik bio je Mladen Grdović, koji je zapalio atmosferu i napravio presedan za ostatak noći, pjevajući set listu svojih vlastitih kultnih dalmatinskih pjesama i hrvatskih domoljubnih napjeva. Uz Grdovića je cijeli stadion pjevao pjesme poput njegove kultne “Nije u šoldima sve”, koja je zauvijek ostala u srcima svih Hrvata nakon što je postala neslužbena himna hrvatske reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Rusiji 2018. Svoj je nastup završio dobro poznatom hrvatskom domoljubnom pjesmom “Marjane, Marjane”, koju je gromoglasno otpjevao cijeli stadion i koja je naježila sve prisutne. Prizor koji se danas u Hrvatskoj čini nezamislivim i podsjetio me koliko posebna mogu biti hrvatska događanja u dijaspori, gdje se osjeti taj žar i čežnja za domovinom. Osjećaj koji mi je nedostajao, jer se tek kao iznimka pojavljuje u domovini samo kad igra hrvatska reprezentacija i u trenucima krize u Hrvatskoj, poput potresa, poplava i rata. Bilo je mnoštvo mladih i starih, koji su vijorili zastave s natpisima mjesta i gradova iz cijele Hrvatske otkud potječu, ali i sa šalovima i zastavama klubova za koje navijaju u Hrvatskoj. Rame uz rame, u savršenom zajedništvu. Koja prekrasna scena je to bila za vidjeti za vašeg autora. Sljedeći pjevač koji je izašao na pozornicu bio je Jole. Koji je bio pravi showman i tulum je zaista započeo, koji je svojim nastupom dodatno potpirio vatru zapaljenu u publici. Svojim poznatim hitovima kao što su “Zove, zove, Jole, Jole”, “Duša od papira”, “Kada žene tulumare” i “Nosi mi se bijela boja” oduševio je sve okupljene i dignuo ih na noge. Pjevanje i plesanje se moglo vidjeti na obje tribine, kao i na plesnom podiju. Kako su sati odmicali sve više gostiju je pristizalo. Slobodan prostor postao je luksuz unutar Arene, no nitko se nije bunio. Svi su bili sretni što se ponovno vide u ovome najvažnijem danu u godini za Hrvate u Njemačkoj, pa i u ostatku Europske unije. Gemišt i pelinkovac točili su se na svim šankovima, a tako se stvarala sve veća gužva među onima koji su čekali u redu kako bi utažili žeđ i rehidrirali se dok je atmosfera i temperatura unutar Arene rasla iz sata u sat. Pravo

veselo ozračje entuzijazma i pozitive moglo se osjetiti gdje god si se okrenuo i s kim god si razgovarao u masi. Nakon Joška Čaglja Jole na binu je izišao poznati sarajevski bend sa zagrebačkom adresom, Crvena jabuka. U to vrijeme okupljeni su već bili u veseloj i sretnoj atmosferi. Tako je pjevaču Žeri posao bio olakšan jer je publika s velikim odzivom i entuzijazmom pjevala njihove evergreen hitove “Da nije ljubavi”, “Dirlija”, “Bježi kišo s prozora” i druge hitove. Publika je bila spremna za sljedeće velike nastupe koji su tek dolazili i bilo ih je u nevjerojatnoj količini. Čovjek zaista nije mogao vjerovati koliko se kvalitetnih umjetnika okupilo na jednom mjestu iz Hrvatske, i iz svih mjesta u Njemačkoj. Uslijedio je nastup Petra Graše, “dalmatinske senzacije” iz Splita. Na ekstatično uzbuđenje, posebno ženske polovice publike, ali i muškaraca, jer na repertoaru bio još jedan kultni glazbeni umjet-

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 24th of January 2024

Volume 28. No. 1241 24th of January 2024

F.A. Hrvatska Zora’s 24th Annual Australia Day Picnic Triumphs with Large Turnout

FEATURE EXCLUSIVE REPORT NEWS & VIEWS COMMUNITY 16 CROATIAN NEWS

he Croatian Ministry of Defence has con�irmed that it will soon propose mandatory basic military training to be conducted after high school. The training is expected to last for a month, but the practical implementation date remains uncertain. Taking into account the demographic aspect in Croatia is crucial, with the number of newborns drastically falling over the last 50 years. During the commemoration of the 31st anniversary of Operation Maslenica today, Defence Minister Ivan Anušić addressed the introduction of military training in Croatia. “Maslenica was one of the larger and more signi�icant actions in the Homeland War, connecting the south with the rest of Croatia,” Minister Anušić said about the Maslenica action, before touching upon the reintroduction of compulsory military service. “When we talk about military service, it was suspen-

THE THE NEW NEW GENERATION GENERATION ││ Wednesday │ Wednesday 25th 21st of of September ofJanuary August 2019 THE NEW GENERATION Wednesday, 24th 2024

Croatia Considering Reintroducing Compulsory Military Service

ded in 2008. After so many years without continuity in military service, this is not a question that can be answered off the cuff. It is a very serious topic that requires operational, �inancial, infrastructural, and political consensus. We are moving in that direction. When the experts decide on the best way to reintroduce military training, we will present it to the public,” he stated. In conclusion, he emphasised, “When discussing military training, it should never become a political issue. In the sense that political parties introduce or do not introduce military service from one election to another. The geopolitical situation around Croatia and worldwide requires political consensus on this issue.” This proposed mandatory military training initiative re�lects not only the need for national security but also a careful consideration of Croatia’s demographic challenges and the ever-evolving global geopolitical landscape.

The Concord Croatian Club In Sydney Progressing - Stone From Croatia Being Installed

rvatsko Društvo Sydney, a cultural club established by Croatian immigrants in 1951, is making progress in the construction of its new club – The Concord Community Club – in Sydney. The latest updates reveal the arrival of Benkovac kamen (stone) from Croatia, which has started to be installed. The development of the Alfresco structure is also underway. The new club is designed to offer diverse experiences through various zones, including a reception/function centre, sports bar, lounge area, bistro, beer garden, Croatian Memorial Garden, memorabilia room, class/ conference room, and a children’s outdoor gym with green space. A standout feature of the club is the Alfresco Cabana Area, inspired by Croatia’s Adriatic coast. This space will feature two wood-�ired pizza ovens and charcoal

grills, offering a modern yet authentic Croatian-inspired menu. Founded in 1951, Hrvatsko Društvo Sydney has been a cornerstone for the Croatian community in Sydney, starting in Surry Hills and later moving to Marrikville in 1972. In 1982, the organisation acquired the old Sundowner Hotel in Punchbowl.

The club raised funds to purchase the �irst Croatian church in Sydney at Summer Hill and established the Sydney Croatia Football Team, now known as Sydney United. In November 2021, Hrvatsko Društvo Sydney acquired the old Concord RSL, where they are now constructing The Concord Community Club. Their vision for the

establishment is to create a “modern, family-oriented, and Croatian-inspired club that not only serves as a home for Australians of Croatian descent but also becomes a destination for the broader local community.” The club is aiming to open in April this year although a �irm date is yet to be announced.

Wednesday 21st 6th 25th of August September 2019 2019 2019 THE NEW GENERATION │ Wednesday, 24thofof ofFebruary January 2024

CROATIAN COMMUNITY ADVERTISEMENT EXCLUSIVE CROATIAN ADVERTISEMENT NEWS COMMUNITY &REPORT VIEWS 17

18 CROATIAN FEATURE EXCLUSIVE REPORT NEWS EXCLUSIVE & VIEWS INTERVIEW – MARIN ČILIĆ COMMUNITY

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 24th of January 2024

FA Hrvatska Zor Australia Day Pi Where Croatian and Community Adrijana DORINKO & F.A. Hrvatska Zora Committee Photos FA Hrvatska Zora

ast Sunday, the 21st of January, F.A. Hrvatska Zora hosted its Annual Australia Day picnic at Sankey Reserve in Gisborne. It marked our 24th year, and it was a huge success. We had over 130 cars enter on the day, and roughly over 500 people spread all over the park. F.A. Hrvatska Zora’s support network is stronger than ever. We cannot express enough how much this means to us. The crowd eagerly came in nice and early, and as per usual, Melbourne gave us four seasons in one day, but that wasn’t going to stop this amazing crowd. The day rocked with DJ Takac, providing the greatest tunes all day and night. It was great to see so many different people from all over the Croatian community, and we thank you from the bottom of our hearts. A beautiful lunch was on offer as always, consisting of the all-time favourite lamb on the spit, ćevapi, kranjske, sausages, kupus salata, the HZ amazing canteen, and how could we miss the fully stocked bar! The wonderful Bocce tournament with 10 teams was underway. It was great to see the usual participants �ighting it out with some new faces. This year’s competition seemed more eager and anticipated as on-�ield disagreements heated up, proving “the women are always right.” Congratulations to the women’s team “Sunshine” who came in �irst. After constant moves and some tense moments, and lots of laughs, it

THE NEW GENERATION │ Wednesday Wednesday,6th 24thofofFebruary January2019 2024

ra’s Annual icnic: Tradition Flourish was the men’s team Duvno coming out on top, winning the competition. Huge congratulations to Team Duvno and the runners-up Katuni, and to all the winning teams and to everyone who participated. Thank you to all our parents, families, committee, teachers, folklorists, and tamburists for their continued support and hard work, always showing their dedication to the HZ Family. Without all of you, it would have been impossible yesterday. F.A. Hrvatska Zora will be back on Monday, the 5th of February 2024, at 6:30 pm for enrolments. We hope to see old and new faces return. There is no better way to preserve our rich cultural heritage than through song and dance. Please stay tuned on our Facebook and Insta pages to know where we will reside for the time being. We thank you so much for your patience. As I have mentioned many times before, we hope that you bring your children or your grandchildren to F.A. Hrvatska Zora or to our fellow friends at HKUD Lado Geelong, FG Mladi Hrvati, and FA Zvonimir Springvale. There is no better way to preserve our rich cultural heritage than through song and dance. We have formed lifetime friendships throughout the years and wish the same joy for your children. My heart explodes when I see the passion and love our children and adults have for Hrvatska Zora and folklore in general. Let’s bring back the love of folklore. We are truly blessed with an amazing Hrvatska Zora family, and always remember...... Hrvatska Zora za vijeke živjeti mora!! NEKA VIDE DA NAS IMA!

CROATIAN COMMUNITY NEWS EXCLUSIVE & VIEWS REPORT CROATIAN COMMUNITY 19 19

20 20 FEATURE Open Letter from Executive Council of Australian Croatian Associations, Urging Tennis Australia’s Response to Djokovic’s Gesture Friday, 19th of January 2024 Mr Craig Tiley

Chief Executive Of�icer Tennis Australia Olympic Boulevard, Melbourne Park, Melbourne, Victoria 3000 Dear Mr Tiley,

midst the furore surrounding the display of �lags at the 2024 Australian Open, a call has arisen to ban a spectator from the event over a gesture made during Novak Djokovic’s match against Croatian Dino Prizmic. However, it seems that some gestures, particularly repetitive ones from Djokovic, go unchallenged. One such gesture is his use of the three-�inger Serbian salute, directly associated with the criminal behaviour of the Serbian Chetnik paramilitary forces who wreaked havoc during numerous con�licts, especially across Croatia and Bosnia Herzegovina in the 1990s. To put this gesture into perspective, the three-�inger salute, displayed similarly to Winston Churchill’s two-�inger victory salute during WW2, was employed by these criminal forces in celebration for the world media and to their terrorized victims to reinforce their intent: kill a third, cleanse a third, and convert a third. Many victims were maimed by having their small and ring �ingers cut off, forcing them to permanently display this Serbian philosophy. The majority of these instances involved Muslim hostages of the Serbs during the wars of the 1990s. They were compelled to make the Christian Orthodox sign of the cross in mock prayer, as Serbian Orthodoxy dictates the use of the three �ingers rather than the entire hand, as in Roman Catholic practice. Hostages, mainly women who were also repeatedly raped while being held unwillingly, were forced into these situations and outcomes. But this also is a fallacy simply because in Serbian Orthodoxy the 3 �ingers are brought together to a point when making the sign of the cross and represent the Holy Trinity, the example used by Djokovic and the other mentioned practitioners is explained away today by its users as being associated with Serbian religious practice but in reality it actually relates to a

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 24th of January 2024

Urgent Appeal to Tennis Au Raises Concerns Over Djok

totally different purpose as discussed in this letter. The Australian Open, as is the case with Australian society, has banned any use of a raised arm which has connotations leaning toward fascism, to the victims of Serbian aggression, this Serbian practice which has brought equal measure of terror to many victims cannot be tolerated either in the same respect. The concerns raised in this letter can be veri�ied as being far from allegations by the testimony of a Muslim Bosnian woman known as witness “RM-70,” who appeared and testi�ied at the hearings in the Hague war crimes tribunal in 2001 against war criminal Ratko Mladic’s senior of�icers Dragoljub Kunarac, Radomir Kovac, and Zoran Vukovic. They had carried out not only this practice at various locations across Foca in Bosnia Herzegovina in 1992 but also ful�illed the other two remaining doctrines of ethnically cleansing by murdering the male population in places such as Srebrenica and further ethnically cleaning some 200,000 Bosnians out of the region through forced deportation. This information can be veri�ied through transcripts relating to TRI issue 808 at the following link refworld. org The practice was not only utilized during the 1990s wars but hailed from the use of such terrorism by the modern Chetnik forefathers during WW2 and even earlier during the tyrannical rule of the Serbian monarchy postWW1 in the �irst iteration of Yugoslavia. This gesture and its associated practice have left deep long-term generational scars on its victims, both emotional and physical. As you will note from the following images, the gesture cannot be confused. On the left are parliamentary Serbian troops from the 1990s wars displaying the gesture, while on the right is Mr. Djokovic making the same gesture at a previous AO tournament. He has consistently displayed the same globally at numerous events, as can be easily veri�ied from media sources. The Australian open has already been well forewarned by the international media to date. For this reason, I am writing to you. Australia is home to approximately 140,000

1990’s Serbian supporters of convicted war criminals Radovan Karadzic and Ratko Mladic.

Croats, not to mention Bosnians and Albanians who have equally suffered due to Serbian aggression over the past century. In total, the combined communities number around 191,000. The vast majority have, in one way or another, experienced the effects of Serbian aggression, either indirectly or directly. It must be stressed that the Serbian Australian community as a whole should not be implicated as having been complicit in the aggressions against these communities. Rather, elements such as the Chetnik extremists, who continue to operate within their ancestral nation and, in some cases, in Australia, are responsible. In Australia, these Chetnik groups have been present at Novak’s games in previous years, raising their military insignia in the form of a �lag, (note there are two

types, one with skull and cross bones, the other with the Serbian Monarchies Insignia both of which appear on black �lags) purportedly as Serbian national insignia, wearing Chetnik headwear, and demonstrating the three �ingered hand gesture, Novak has also openly engaged with them and subsequently taken the opportunity to be photographed with them. The photos taken from Australian media sources who have previously noted these occurrences, not only verify this but also collaborate the facts already presented of such being utilised by their counterparts from the 1990s displaying the same military insignia and headgear during atrocities committed during that period. These Chetnik groups in Australia have also been noted to have associations with the outlawed Greek Ultra Nationalist group known

as ‘Golden Dawn.’ In Greece, this group and its political arm have been outlawed for their neo-Nazi views, and its leaders are currently serving jail terms for crimes ranging from murder to assault. The Sydney arm of the Chetnik movement hierarchy has been observed in association with their Golden Dawn counterparts. The last photo on this page is from their social media site where they openly declare Coalition with Golden Dawn but also with known Putin propagandist Simeon Boikov who identi�ies as “Austie Cossack”. Boikov is seen the photo 10th from left and is currently in hiding at the Russian consulate in Sydney. While I, and I am certain as are the members of each of the communities mentioned, wish Tennis Australia the best with this long-standing event now and in the future, the Australian Open must

Serbian Orthodoxy sign of the cross used in religious ceremony.

FEATURE SPORT 21

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 24th of January 2024

stralia: Croatian Community ovic’s “Serbo-Chetnik”Gesture hnic groups that formed the former Yugoslavia when it disintegrated. This letter is an open letter that will also be provided to the Australian media, distributed across Croatian, Bosnian, and Albanian printed media outlets, and shared across the social media networks of each group. I urge you not to wait for a potential backlash of public opinion. It will be made public 24 hours after its initial email dispatch to Tennis Australia for public distribution. Pending the reaction from members of these communities, potential individuals who are now Australian citizens but may have been refugees at some stage as a result of the 1990s con�licts, and who can testify to ha-

not tolerate a single group attempting to hijack the event for its own promotion. Nor should it allow a member of its playing association to normalize either unpalatable insignia or gestures due to their individual notoriety. Unfortunately, in the case of the Australian Open, this is happening and is alarming. I would draw you attention to the following link: Institute for the Research of Genocide Canada - HOLOCAUST : (instituteforgenocide.ca) Published by the Institute for the research of Genocide, it along with Jewish holocaust site Yad Vashem itself both clearly identify the Chetnik movement as being a collaborative puppet army of the German Nazi’s and it’s Italian allies during WW2 ful�illing their commands. This genocidal trait was resurrected as previously mentioned during the 1990’s against the same et-

ving been directly affected by the Chetniks, their symbology, or traditional gestures as used by Novak or his supporters, will be encouraged to make complaints to the Australian Human Rights Commission pursuant to their rights under the 1986 legislation. I request that Tennis Australia con�irm the information contained within this letter and take appropriate steps to make public advise given to both Mr. Djokovic, and his supporters that the display of any of the above-mentioned items, or use of any controversial gestures brings the game into disrepute. I respectfully await your response in consideration of this letter. In appreciation,

John Ovcaric Secretary - Executive Council of Australian Croatian Associations.

22 ADVERTISEMENT

THE NEW GENERATION │ Wednesday, 24th of January 2024

Hrvatski

TO ADVERTISE WITH US CALL 03 9481 8068 OR

VJESNIK

The Croatian Herald

EMAIL US AT: admin@vjesnik.com.au

highlighted by investment in the latest Digital Press and Wide Format technology, enabling them to provide customers with the highest quality product at extremely competitive prices with the fastest turnaround times. Using the most up-to-date software, they produce the widest range of Print, Wide Format and Promotional products and high quality graphic design. Specialising in full-colour brochures, they’ll provide anything you can put a logo on. MINUTEMAN Box Hill South has operated as a family-owned business since February 1999 at Shop 2, 193 Middleborough Road, Box Hill South. “We are extremely proud to be the (pioneer) First Minuteman Press, the world’s largest and top rated Digital Print, Marketing and Design Franchise in Australia”, says Dan. As such Dan the Minuteman has a wealth of experience. As the industry evolved, Dan stayed at the forefront by embracing change and adopting digital technology. His passion for the industry’s future is

Minuteman Press Box Hill South is passionate about helping your business grow and will take the highest level of care to give you peace of mind. Whether it’s business cards, poster, brochures, booklets, stationery, postcards, pens, manuals, reports, forms – whatever! – they have a product that will work for you and get your job right first time, every time. Their Onsite Graphic Design can smooth the path to a great print job – if you need artwork ideas they can visit your location. Free delivery. To find out more: www.minutemanpress. com.au/print-shop/box-hillsouth

Z A G R E B C R O AT I A N B O O K S H O P BOOKS l CDs l DVDs l MAGAZINES/NEWSPAPERS (We only sell ORIGINAL CROATIAN CDs and DVDS)

CHECK OUT OUR NEW WEBSITE www.zagrebcroatianbookshop.com.au 309 High Street, Preston Vic 3072 Tel: (03) 9484 7236 Email: zagrebcb@bigpond.com

Proud long time Sponsor of the New Gen’s CD review of the Fortnight

IZ HRVATSKE ZAJEDNICE 15 23

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 24. siječnja 2024.

UBAV I ČEŽNJU ZA DOMOVINOM HRVATSKOM KOD NAZOČNOG HRVATSKOG NARODA OVE VEČERI

i festival izvan Hrvatske! nik. Počelo je s posebnom odom pokojnom glazbenom velikanu Oliveru Dragojeviću, s besmrtnom pjesmom “Cesarica” koju su Grašo i publika složno otpjevali zajedno u iskrenoj počasti hrvatskoj dalmatinskoj šansoni za sve uzraste. S Grašom kao nasljednikom za buduće naraštaje, došli su i njegovi hitovi “92. Godina”, “Volim i postojim”, “Hej dušo ‘ko nam brani” i drugi. Nakon Graše uslijedio je nastup Mate Bulića, još jedne ikone hrvatske glazbene scene i pjesama o njegovoj regiji Hercegovini. Kako ga je okupljenima predstavio topli i vedri voditelj programa večeri Dalibor Petko s Hrvatskog glazbenog kanala (CMC). Mate je “kralj hrvatskog iseljeništva” i jedan od ključnih utemeljitelja ove manifestacije, uz glavnog organizatora i koordinatora Roberta Martinovića od početka prije više od desetljeća, koja svake godine okuplja najbolje hrvatske umjetnike na istom mjestu, u istom danu u Njemačkoj. Nakon što se borio s ozbiljnim zdravstvenim problemima s covidom vratio se ponovno na pozornicu, prvi put nakon svog čudesnog oporavka. Bio je srdačno pozdravljen od već zagrijane publike koja je bila tu da mu pruži motivaciju i podigne raspoloženje samog Bulića, zajedno s njim izvodeći njegove kultne lokalpatriotske pjesme kao što su “Narodno veselje”, “Moja Hercegovina” i “Tiho teče Neretva”. Tijekom ovog nastupa okupljenima je predstavljen i poseban gost. Aktualni izbornik hrvatske nogometne reprezentacije i njezin najuspješniji izbornik svih vremena, Zlatko Dalić je izašao na pozornicu uz Dalibora Petka i Matu Bulića. Na veliko oduševljenje publike iz koje se spontano mogle čuti poznate budnice poput “Oj hrvatska mati”, koja je odjekivala cijelim stadionom dok je Dalić trebao održati govor svima prisutnima. Izbornik Dalić zahvalio je svima okupljenima na podršci hrvatskoj reprezentaciji sve ove godine i zato što drže do naših integralnih vrijednosti koje uključuju vjeru, obiteljske vrijednosti i ljubav prema domovini. Dodatno je izrazio svoje oduševljenje time da će vidjeti sve prisutne u publici na Europskom nogometnom prvenstvu 2024., do kojeg je u tom trenutku ostalo samo 7 mjeseci i koje će se također održati u

Njemačkoj. I ova noć za naše Vatrene je bila čvrsto jamstvo da će praktično igrati pred domaćom publikom kada izađu na travnjak u lipnju 2024. na stadionima u Berlinu, Hamburgu i Leipzigu. Sljedeći na repertoaru bio je najpopularniji i najpoznatiji hrvatski rock bend, Prljavo kazalište. Izlazak na pozornicu u Areni u kojoj je vladala uzavrela atmosfera. Rockeri iz zagrebačke Dubrave znali su dodatno se povezati s dušama publike. Počevši sa svojim klasičnim hitovima za sva vremena - poput “Crno bijeli svijet”, “Marina”, “Kiše jesenje” i domoljubnim pjesmama koje su obilježile godine stvaranja samostalne Hrvatske – “Lupi petama” i “Mojoj majci”. Publika je punim glasom pjevala s bendom njihove kultne hitove, koji su preživjeli zub vremena i koje će pjevati Hrvati svih naraštaja i za buduće naraštaje. Bila je to atmosfera zajedništva, ljubavi i sreće koja se mogla osjetiti u publici dok su se pjevale pjesme zajedno s bendom, od riječi do riječi. Iduća na redu je bila još jedna pjevačica iz Splita, popularna nekadašnja pjevačica grupe Magazin, a kasnije solo pjevačica – Jelena Rozga. Atmosferu je nastavila podizati svojim kultnim pop hitovima iz 1990-ih i 2000-ih kao što su “Opijum”, “Minut srca tvog”, “Ti si želja mog života”, sve do novijih hitova poput “Bižuterije” i “Nirvane”. U ovoj nevjerojatnoj postavi vrhunskih hrvatskih izvođača, sljedeći na redu je bio kultni rocker i folk rock pjevač, ikona među mladim Hrvatima posljednjih desetljeća, pjevač s pjesmom za svačiji ukus, malo poznati skladatelj i kantautor pjesama za mnoge vrhunske hrvatske izvođače - Siniša Vuco. Nastupio je na oduševljenje publike koja je nakon više sati vrhunske glazbe još uvijek bila na nogama. Rođeni performer i čitač publike otvorio je sa svojim najpopularnijim hitovima “Podigla me iz pepela”, “Crna ženo”, “Nek sam pijan”, koji su oduševili vjernu publiku i Vucine obožavatelje. Nižući hit za hitom u izvedbi koja je upravo pokazala da je njegova kvaliteta također izdržala zub vremena. Završivši s pjesmom “Volim piti i ljubiti”, hitom popularnim među svim generacijama. I kao što ste mogli naslutiti, osobnim favoritom autora ovog članka.

Posljednji umjetnik ove desetosatne hrvatske glazbene ekstravagancije bio je popularni folk pjevač Zlatko Pejaković. Bilo je već tri sata ujutro, no još uvijek je bilo tisuće ljudi u publici za posljednji nastup večeri. Pjevajući svoje svevremenske klasične hitove, poput prikladne pjesme “Nećemo noćas doma, nećemo do zore”, “Ako odem prijatelji” i “Tamburica i mandolina” među ostalim njegovim popularnim hitovima. Napuštajući koncertnu arenu i ja i prijatelj koji me pozvao na ovaj koncert smo bili u pozitivnom iznenađenju i zadivljenju. Nismo mogli vjerovati da smo doživjeli jedan tako nevjerojatan hrvatski glazbeni festival, od svih mjesta, u Frankfurtu u Njemačkoj. Među tolikim sunarodnjacima koji žive i rade u Njemačkoj. Bio je to događaj koji je ispunio srce pozitivom i entuzijazmom. Pravo osvježenje kada u domovini Hrvatskoj gdje živim glazbenici čudnih imena i još upitnije glazbene kvalitete pune arene diljem zemlje. Odraz današnjeg društva u Hrvatskoj, gdje smo pod potpunom medijskom okupacijom i blokadom. Gdje sve što je pozitivno i diže moral se zatire, dok sve negativno se preuveličava i gura u prvi plan i na naslovnice. Lijepo je bilo vidjeti ovu čistu, neiskvarenu ljubav i čežnju za domovinom Hrvatskom kod nazočnog hrvatskog naroda ove večeri. Unatoč teškim životima i poslovima koje moraju obavljati u svojoj svakodnevici, gdje žive tisućama kilometara daleko od svojih rodnih mjesta i domova kako bi prehranili sebe i svojoj djeci osigurali bolju materijalnu budućnost. Po ne prvi puta u povijesti ovaj koncert mi je bio dokaz da su nade jedne nacije ponovno u rukama hrvatske emigracije. Mogu se samo nadati da će se mnogi od njih odlučiti na povratak u Hrvatsku kao i vaš autor. Kako bi naša domovina imala svjetliju i pozitivniju budućnost, zahvaljujući njihovom entuzijazmu i čistoj ljubavi prema domovini svojih roditelja i djedova. Velika hvala mom prijatelju što me je pozvao na ovaj poseban događaj, kojem mi je bila čast prisustvovati, i što mi je omogućio da doživim ovakvo nešto fenomenalno. Još uvijek sam pod pozitivnim dojmom, a taj obnovljeni entuzijazam ponio sam sa sobom kad sam se vratio u domovinu.

24 IZ HRVATSKE ZAJEDNICE

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 24. siječnja 2024.

ZAPADNA AUSTRALIJA NEZABORAVNO DRUŽENJE U HRVATSKOM DOMU ‘GWELUPU’

Program je započeo uz nastup juniora Hrvatske folklorne grupe ‘Zagreb’, a sve prisutne posebno je oduševio nastup Stijepe Gleđsa Markosa Pripremio: Matthew JURČEVIĆ

iknik povodom Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske održan je 13. siječnja u Hrvatskom domu Gwelupu. Program je započeo uz nastup juniora Hrvatske folklorne grupe “Zagreb” iz North Fremantlea koji su izveli plesove Slavonije. Sve prisutne oduševio je nastup Stijepe Gleđsa Markosa, dubrovačkog pjevača duhovne glazbe koji je zapo-

Piknik povodom Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske

Odigrana je i nogometna utakmica Gwelup Croatije protiv Western Knightsa, kasnije i utakmica Gwelup Croatije protiv Wanneroo Cityja čeo svoju australsku turneju. Uz izvrsnu hranu – sarme, janjetnu s ražnja, ćevapčiće, fritule i druge domaće kolače – brojni gosti pristigli iz Melbournea, Geelonga, Sydneyj... uživali su u klubu sve do ponoći. Odigrana je i nogometna utakmica rezervene momčadi Gwelup Croatije protiv rezervene momčadi Western Knightsa, u kojoj je su Knightsi pobijedili s 2:1. Kasnije poslijepodne prva momčad Gwelup Croatije pobijedila je s 2:1 prvu momčad Wanneroo Cityja.

Prijedlog Zakona o hrvatskom jeziku upućen u drugo čitanje Prije deset godina hrvatski standardni jezik postao je jedan od službenih jezika EU-a

rvatska je Vlada danas uputila Konačni prijedlog Zakona o hrvatskom jeziku u drugo čitanje u Hrvatski sabor. Tom je prilikom predsjednik Vlade Andrej Plenković, podsjetivši na činjenicu da su hrvatski jezikoslovci nezadovoljni statusom hrvatskoga jezika, rječnicima i pravilnicima u bivšoj državi, 17. ožujka 1967. objavili Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, izrazio nadu kako će se do ožujka Zakon o hrvatskom jeziku raspraviti i izglasovati u Hrvatskom saboru, kao znak poštovanja prema hrvatskim jezikoslovcima koji su zbog svojega djelovanja pretrpjeli i profesionalne i osobne posljedice. Na taj način poslat ćemo jednu povijesnu poruku i s obzirom na one koji su se zalagali za hrvatski jezik generacijama prije, dodao je. Tijekom saborske rasprave, kako je rekao premijer, neki su problematizirali donošenje ovoga Zakona, kao i vremensko donošenje, ali poručujemo da Zakon donosimo u pravo vrijeme. „Prošle godine,

Marko Marulić, otac hrvatske književnos� kada smo podržali inicijativu Matice hrvatske o donošenju Zakona o hrvatskom jeziku, obilježavali smo desetu obljetnicu članstva Hrvatske u EU-u i deset godina kako je hrvatski standardni jezik postao jedan od službenih jezika EU-a“, rekao je, napomenuvši kako se Zakonom uređuje službena i javna upotreba hrvatskoga jezika. Budući da je nacionalni jezik nematerijalno kulturno dobro te obilježje identiteta i nacionalne pripadnosti o jeziku se, kako je rekao, potrebno skrbiti na odgovarajući način, sustavno i stručno, što uključuje osiguranje pravnih temelja za njegovu uporabu i razvoj te promicanje kulture jezika. Na sjednici hrvatske Vlade o Konačnom prijedlogu Zakona o hrvatskom jeziku

govorio je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, istaknuvši kako je obveza Vlade skrbiti se o zaštiti i osiguranju slobode uporabe hrvatskoga jezika, što uključuje osiguranje pravnih temelja za njegovu uporabu i razvoj te promicanje kulture hrvatskoga jezika u službenoj i javnoj uporabi. U odnosu na tekst prijedloga toga zakona koji je prošao prvo čitanje u Hrvatskom saboru, kako je rekao, konačni je zakonski prijedlog dodatno jezično uređen, usklađen s prihvaćenim prijedlozima i primjedbama iznesenim u raspravi i pred radnim tijelima u Hrvatskom saboru te dodatno nomotehnički dorađen u skladu s primjedbama Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora.

VIJESTI IZ BiH 25

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 24. siječnja 2024. Očekivani antagonizmi i sukobljavanja u jednom prostoru na lokalnim razinama mogu uzeti danak i na višim razinama

vogodišnji lokalni izbori, koji bi se trebali održati nekada u listopadu u ukupno 143 lokalne samouprave u zemlji (općine i gradovi, kao i u Distriktu Brčko), bit će jedan od događaja koji će obilježiti godinu, ali i znatan izazov za političke stranke u zemlji, kojima, u trenucima kada se odlučuje o povijesnom iskoraku BiH na europskom putu, treba što povoljnije ozračje i maksimalan angažman za dogovore. Unatoč činjenici da u pripremnim predizbornim aktivnostima, istraživanju javnog mišljenja, uokvirivanju i upravljanju u plasiranju poruka te administrativnom vođenju predizbornih i izbornih kampanja u znatnijoj mjeri sudjeluju stranačke organizacije na lokalnoj razini, ozračje s terena često se može u kratkom roku prenijeti na više razine stranačkog upravljanja. Također, očekivani antagonizmi i sukobljavanja u jednom prostoru na lokalnim razinama mogu uzeti danak i na višim razinama kada govorimo o međustranačkim odnosima, a sve su to elementi koji će zasigurno imati odjeka i kada govorimo o spremnosti stranaka da bez opterećenja sjedaju za stol i de�iniraju vanjskopolitičke prioritete Bosne i Hercegovine. Vertikalni utjecaj lokalnih prilika na one na višim razinama ne treba zanemariti, a poglavito uzimajući u obzir činjenicu da je političko ozračje u BiH trenutačno takvo da ga i najmanja promjena ravnoteže u odnosima može pogoršati. Stoga se kao

Hoće li isplata uvećanih mirovina početi već u veljači ili u svibnju, ovisi o dinamici usvajanja federalnog proračuna za ovu godinu

ajniža mirovina korisnika Federalnog zavoda MIO u 2024. godini bi, umjesto trenutačnih 538,27 KM, trebala iznositi 570,56 KM, zajamčena bi u tom slučaju dosegnula iznos od 680,94 KM umjesto trenutačnih 642,40 KM, dok bi prosječna samostalna, koja je na kraju 2023. godine iznosila 675,53 KM, u ovoj godini trebala biti isplaćena u iznosu od 716 KM. ŽPrema podacima Federalnog zavoda MIO, mirovine u Federaciji BiH će od siječnja ove godine biti uvećane za šest posto, međutim, hoće li isplata uvećanih mirovina početi već u veljači ili u svibnju, ovisi o dinamici usvajanja federalnog proračuna za ovu godinu. Prema zakonom de�iniranoj formuli za izračun, 50 posto iznosa ta dva parametra u zbroju daje iznos usklađiva-

IZBORNA GODINA DONOSI NOVE IZAZOVE

Izbori u 143 grada i općine mogli bi usporiti reforme u BiH rješenje nameće ubrzanje rada stranačkih središnjica na onim reformama koje je potrebno ispuniti kako bi u ožujku BiH dobila zeleno svjetlo za otvaranje pregovora s EU-om, a s druge strane jasno razgraničenje teških političkih tema koje traže znatnu energiju i spremnost na kompromis, od lokalnih tema do interesa za svakodnevne životne potrebe žitelja u pojedinoj općini ili gradu. Drugim riječima, na tim razinama stranke ne bi trebale forsirati političke teme kao sredstvo pridobivanja snažnije podrške biračkog tijela, već se usmjeriti na rješavanje onih problema koji oblikuju život jednog grada ili općine. S druge strane, lokalni izbori će se, kao

i uvijek do sada, pokazati i kao svojevrsni test potpore političkim strankama unutar svojih biračkih baza, ali i dati nagovještaj o uspješnosti ostvarenja potpore u drugim ciljanim skupinama. Unatoč speci�ičnostima svake lokalne zajednice u BiH, koja ima vlastite probleme i pitanja koja treba rješavati, potporu kandidatima i strankama birači daju i u okviru šire podrške strankama, a ne samo vodeći se konkretnim programom za određenu lokalnu zajednicu. A što nas očekuje kada je riječ o broju političkih subjekata koji će u listopadu pokušati dobiti potporu za mjesta u općinskim i gradskim vijećima i skupštinama, kao i za načelničke/gradonačelničke

Najavljen rast mirovina u BiH, ali ne zna se od kojeg datuma nja, koji je šest posto. Kako umirovljenici ne bi čekali na usklađivanje do travnja, a uzimajući u obzir posljedice globalne in�lacije i materijalni položaj ove kategorije stanovništva, u prosincu prošle godine tadašnji sastav Vlade Federacije BiH se nakon sastanka s predstavnicima Saveza udruga umirovljenika opredijelio za akontativno povećanje mirovina već prilikom isplate si-

ječanjskih mirovina, no uvjet je bio usvajanje proračuna za 2023. godinu. Za akontativno usklađivanje mirovina već od ovog siječnja volja postoji i u trenutačnom sazivu Vlade Federacije BiH, međutim, bez usvajanja proračuna donosi se odluka o privremenom �inanciranju do 31. ožujka. Ako do toga dođe, u tom razdoblju se ne može trošiti veća svota novca od one

pozicije, u ovom je trenutku nezahvalno prognozirati. Ipak, izbori iz 2020. godine mogu biti svojevrsni pokazatelj o visokoj razini zanimanja za natjecanje u izborom procesu. Naime, te se godine za potporu birača utrkivalo 425 kandidata za mjesto načelnika/ gradonačelnika, odnosno 114 političkih subjekata. S druge strane, kada govorimo o općinskim i gradskim vijećima, kao i skupštinama, uključujući i Skupštinu Distrikta Brčko, broj kandidata bio je 30.384, dok je na izborima sudjelovalo 411 političkih subjekata. U prosincu 2020., a uslijed dogovora oko izmjene izbornih pravila, prvi put nakon 2008. godine održani su i izbori u Mostaru. koja se trošila prošle godine u navedenom razdoblju, što u pravilu onemogućava i akontativno usklađivanje, odnosno rast mirovina. U Savezu udruga umirovljenika Federacije BiH vjeruju kako će se steći preduvjeti za isplatu uvećanih mirovina već od početka godine te očekuju još jedno povećanje do kraja godine. „Zakon je jasan, a kaže da Vlada FBiH može jednom u tekućoj godini izvršiti izvanredno usklađivanje mirovina ako je stopa realnog BDP-a u prethodnoj godini viša od tri posto i ako nema akumuliranog de�icita proračuna Federacije BiH, a najviše do stope rasta realnog BDP-a u prethodnoj godini”, kazao je predsjednik Saveza Redžo Mehić te najavio kako će odmah u travnju tražiti izvanredno usklađivanje mirovina. Ako ne dođe do akontativnog usklađivanja, umirovljenici će uvećane mirovine dobiti u svibnju prilikom isplate travanjske mirovine, kada će im biti isplaćena i razlika uvećanja za sve mjesece od početka godine.

LIJEPA NAŠA, DRAGA NAŠA

Spiritualno, trivijalno, stvarno Anto Marinčić (iz Žepča, BiH)

“Ne vidim razlike u legitimitetu izbornoga procesa bira li sastav biračkih odbora SDA, HDZ i SNSD ili ih bira Središnje izborno povjerenstvo (SIP), ne vjerujem ni jednima.…. Ako Schmidt nametne te tehničke izmjene potvrdilo bi se samo ono što govorim godinama, da je BiH banana država, da od suvereniteta nema ni „S”, da imamo stečajnog upravitelja koji se zove visoki predstavnik i koji kao spiritualist tumači duh Daytonskog sporazuma, a u tom sporazumu sve piše crno na bijelo i nema u njemu nikakvih duhova… Političke implikacije djelovanja visokog predstavnika su takve da BiH ne može nigdje, a kamoli u EU”, kazao je predsjednik HSS BiH Mario Karamatić. Što se tiče zadnjeg dogovora vladajućih, domaćin je bio SNSD, sudionici su odlučili ne iznositi pojedinosti u javnost, osim kazati da su se dogovorili kako bi imali što pokazati EU, da BiH dobije otvaranje pristupnih pregovora u ožujku. Neki analitičari ne dijele moje mišljenje da nema nikakve razlike u djelovanju ”Trojke” od ranijeg načina SDA. Ipak, da sam u pravu govori izjava Elmedina Konakovića, da je sve o čemu su razgovarali i dogovarali trivijalno jer na tome nema potpisa “Trojke”. Isto je radio Bakir Izetbegović, nešto dogovori, a odmah poslije sastanka kaže da ništa nije dogovoreno, čak i povuče svoj potpis kojega je stavio pred međunarodnim dužnosnicima. (Npr. potpis na sporazum u Mostaru) Što je sad ovo? Ova je gora od Čovića i Dodika zajedno, gora od svih Hrvata i Srba! Takav zaključak se može iščitati iz teksta radikalne “Slobodne Bosne” o Sabini Silajdžić, doktorici ekonomskih znanosti i izvanrednoj profesorici na sarajevskom Ekonomskom fakultetu. Ukratko dr. Silajdžić u svom tekstu: “Obraćanje ‘probosanskim snagama’”, između ostaloga, piše: “Obilježavanje 1. ožujka kao Dana nezavisnosti BiH trn je u oku jednom narodu u BiH, kao što je obilježavanje 9. siječnja kao Dana Republike Srpske žig na ranu nekim narodima u BiH”. Odmah su reagirali dežurni velikobošnjaci-muslimani, Milan Dunović, Miro Lazović, Kasim Trnka, Edhem Bičakčić…. Na njihove “argumente” o “historijskom danu 1. martu”, dr. Sabina Silajdžić, inače Bošnjakinja-muslimanka, odgovorila je: “Historijske okolnosti i činjenice koje su prethodile ratu… Davne 92. godine na jednoj od sjednica proširenog Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca, jedan od nazočnih postavio je pitanje: ‘Ako dobro shvaćam, zalažete se za građansku državu, u kojoj bi glasove kupile NACIONALNE stranke, a vlast formirala najbrojnija nacija, silom brojeva. Prostom logikom, pobjednik izbora bi uvijek bila nacionalna stranka s najvećom populacijom i njen ‘koalicijski’ narod!? O kakvoj građanskoj državi vi zapravo govorite. Odista ne razumijem!’ Tišina. Muk! ‘Dakle, ako sam dobro shvatio, vi ste odlučni za ideju nezavisne, suverene GRAĐANSKE Bosne i Hercegovine, spremni ući u rat iako bi to nedvojbeno značilo da se borite protiv GRAĐANA te iste DRŽAVE, protiv Srba koji u toj zemlji odvajkada žive?’ Za one kojima je i dalje nejasno, podsjetit ću: SDA je prva, ikad registrirana nacionalna stranka u BiH, članica međunarodnog Kongresa islamske organizacije, stranka na čijem je čelu bio čovjek koji je svojedobno ‘inspiraciju’ za vlastiti politički angažman tražio u Islamskoj revoluciji 79 godine! U nastavku govorim detaljnije o historijskim okolnostima vezanim za 1. ožujka, lisabonski proces, mirovne pregovore za spasenje BiH… Nastavak pregovora vodio je Jose Cutileiro u okvirima Konferencije o Jugoslaviji, ranije predvođene lordom Karingtonom…. Samostalnost BiH bila je uvjetovana podjelom BiH na teritorijalno-administrativne jedinice!... Sve u svemu važno je znati da su se u okvirima Lisabonske deklaracije još u veljači 92. usvojili principi uređenja NEZAVISNE I SUVERENE Republike BiH. Konkretno, konsenzusom sva tri naroda. Cutileiro je prvotno uspio postići načelnu suglasnost na temeljne principe budućeg ustavnog uređenja BIH od koji su ključni: BiH će ostati u okvirima sadašnjih granica, ustavno uređenje će se bazirati na teritorijalnoj podjeli, koja će uključivati nekoliko entiteta razgraničenih na etnonacionalnom principu, vlada na državnom nivou zadržava pune nadležnosti u pogledu vanjske politike, ekonomije, energetike, infrastrukture… Dva dana kasnije lideri sve tri nacionalne stranke su izrazili zadovoljstvo postignutim kompromisom o principima budućeg ustavnog ustrojstva BiH i izrazili spremnost da tragaju za prihvatljivim rješenjima na tragu etnonacionalne reorganizacije BiH etnosa… 18. ožujka u Sarajevu u okvirima 5. runde pregovora, Cutileiro je dobio službenu pisanu suglasnost, svih ‘predstavnika naroda’ i tada je službeno postignut i potpisan sporazum - Izjava o principima za novo ustavno uređenje BiH… Dodatno je predviđena i radna grupa da pod palicom Europske zajednice koja bi predano radila na prijedlozima usuglašavanjima stavova u vezi sa teritorijalnim jedinicama (entitetima u sastavu BiH)…U međuvremenu, neovisno o najavljenim pregovorima za spasenje BiH u okvirima Lisabonskog procesa, donesena je rezolucija o proglašenju Republike srpskog naroda u BiH. Odluka o referendumu (za nezavisnost BiH nap. a. ) usvojena je bez prisustva Srba u Skupštini BiH! Nakon što je usvojena Lisabonska deklaracija, odnosno izjava o principima za novo ustavno uređenje BiH, 18. ožujka 1992, došlo je do ‘neobjašnjivog’ NAGLOG preokreta u stavovima! Dakle, dobro je znati - nisu se Srbi povukli iz mirovnog sporazuma, iz Lisabonske deklaracije nego ondašnje ‘probosanske’ snage”!!! Dakle, iz dogovora koji je mogao spriječiti rat u BiH povukli su se Muslimani, kasnije Bošnjaci!!! Javna je tajna da je američki državni sekretar James Baker nagovorio Aliju Izetbegovića da povuče svoj potpis obećavši mu da će Muslimani dobiti svoju državu. Naravno, obadvojica su mrtvi, ali i da su živi nikada to javno ne bi priznali. Činjenica je, pak, da znamo što je spiritualno, (Schmidtovo traženje duha u Daytonskom sporazumu) što trivijalno, (ono što Bošnjačka-muslimanska politička oligarhija dogovara) a STVARNO(ST) je dugotrajna agonija i posvemašnja bijeda.

26 AUSTRALSKE VIJESTI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 24. siječnja 2024.

Građane Queenslanda upozorava se na tropski ciklon Kirrily Z

a lokalno stanovništvo izdana su hitna upozorenja o jačanju tropskog ciklona koji će za nekoliko dana znatno utjecati na vrijeme. Očekuje se da će tropski ciklon za nekoliko dana stići u Queensland, lokalno stanovništvo upozorava se da bi u tu regiju sa sobom mogao donijeti još obilnih padalina. Ova država prošlog je mjeseca već iskusila znatne poplave od kojih se gradovi još oporavljaju radi štete koje su pretrpjeli domovi i poslovni objekti nakon udara tropskog ciklona Jasper. Vjerojatno je da će se tropski ciklon Kirrily, koji se nalazi blizu obale u Koraljnom moru,

razviti do ponedjeljka prije negoli se počne premiještati prema Cairnsu kamo bi trebo stići oko srijede. „Vjerojatno je da će se ciklon premiještati obalom oko sredine tjedna, a najvjerojatnije područje koje će njime biti pogođeno je ono oko Cairnsa i Mackayja”, navodi se u izjavi Ureda za meteorologiju od nedjelje. "Moguć je značajan utjecaj na ovo područje, posebice ako ciklon prođe blizu Townsvillea ili južno od njega". „Prođe li ciklon obalom, očekuje se da će oslabiti u polje niskog tlaka zraka i krenuti dalje prema jugu iznad kopna”, navodi Ured za meteoro-

Australska federalna policija izdala upozorenje olicija je izdala hitno upozorenje nakon što je otkriveno da su građani Australije prošle godine na Valentinovo prevareni za milijune dolara. Vlasti apeliraju na građane da se paze opasnih prijevara koje su usmjerene na usamljene samce uoči obilježavanja Valentinova nakon što su podaci pokazali da su cyber kriminalci prošle godine građane prevalrili za desetke milijuna dolara. Policija je zaplijenila priručnik u kojem se detaljno, korak po korak, opisuje postupak financijske prijevare poznate pod nazivom „klanje svinja” ili „mamljenje romantikom”. Kako se saznaje, prevaranti će najprije kroz aplikaciju za dopisivanje pod izgovorom prijateljstva potrošiti mjesece ili godine na zadobivanje povjerenja prije negoli potaknu žrtve na ulaganje u tržište kriptovalutom. Prevaranti se često pretvaraju da su zgodni i imućni, „obično Azijati ili Azijatkinje”, koji na tržištu dionica ulažu u kriptovalutu, navodi policija. „Tijekom mjeseci ili godina prevaranti će se hvaliti luksuznim životnim stilom i ostaviti niz komentara o njihovu bogatstvu kao što je primjerice hvaljenje vrijednostima svojih novčanika u kriptovaluti”, rekao je zamjenik načelnika federalne policije za borbu protiv cyberkriminala Chris Goldsmid. „Kada žrtve pitaju kako dolaze do novca, upućuje ih

dano upozorenje na toplinski val. Do početka tjedna temperature bi trebale narasti i do više od 40 stupnjeva. Ovakvim vremenskim uvjetima vjerojatno će biti pogođeni Bowen, Birdsville, šire gradsko područje Brisbanea, Beaudesert, Boonah, Gladstone, Ipswich, Woorabinda i Yeppoon. Velike vrućine protezat će se do sjevera Novog Južnog Walesa, sjeverozapadni obronci i nizine bilježit će visoke temperature sve do sredine tjedna. Maksimalne temperature od oko 40 i više stupnjeva prognoziraju se za gradove na sjeveru, uključujući Moree.

a proračun ograničen, očekuje se da će većina roditelja očekivati veću vrijednost za uložen novac nego ikada ranije.” Federalni ministar obrazovanja Jason Clare rekao je da će novi Nacionalni ugovor o refornmi školstva kroz koji vlada financira škole osigurati da resursi budu dostupni za potrebitu djecu. „Jedan od najvećih troškova obrazovanja s kojim se suočavaju roditelji su školarine, mnogo je jeftinije ako djeca pohađaju državnu školu negoli ako su upisana u privatnu”, rekao je. Ministrica obrazovanja iz sjene Sarah Henderson izjavila je da je trenutna kriza izazvana visokim troškovima života otežala roditeljima u

škole poslati djecu koja su željna učenja. Za školske potrepštine, uključujući knjige, bilježnice i šlpčsle odore procjenjuju se troškovi od 684 $ po učeniku osnovne škole te 1132 $ za učenike srednje škole, navodi najnovija analiza koju je proveo Finder. „Svi roditelji u Australiji žele svojoj djeci osigurati obrazovanje koje ona zaslužuju, no to im postaje nevjerojatnim financijskim teretom”, izjavila je gđa Henderson. „Brojne obitelji više ni ne razmišljaju o odlasku u kino ili na večeru, jer više ne uspijevaju spojiti kraj s krajem. Sada saznajemo da će mnogi roditelji biti prisiljeni prekinuti sudjelovanje njihove djece na izvannastavnim

aktivnostima radi troškova.” U ponedjeljak je oko 880.000 učenika u Queenslandu krenulo u škole u državnom i nedržavnom sektoru. Preko 575.000 učenika upisalo se u 1264 državne škole u Queenslandu u 2024., od toga 325.000 učenika osnovnih škola uključujući 43.000 učenika pripremih razreda te 250.000 učenika srednjih škola. U nedržavnom sektoru u 545 škola u Queenslandu bit će 305.000 učenika, dok će oko 160.000 učenika pohađati katoličke škole te oko 145.000 učenika nezavisne škole. Prema najnovijim podacima iz kolovoza 2023., bilo je 10.048 učenika koji su se školovali kod kuće.

prosinca do početka siječnja. No u posljednjih nekoliko godina prof. Seymour navodi da se ovo razdoblje produljilo za nekoliko tjedana do kraja siječnja. Tijekom siječnja niz prijavljenih slučajeva opekli-

na meduzama Irukandiji pokrenuo je akcije hitnih službi kako bi hitno dale protuotrov u situacijama u kojima se sumnjalo na ovakve opekline. Unatoč povećanom broju prijavljenih opeklina prof. Seymour navodi da su poplave i oluje smanjile broj opeklina, što pripisuje smanjenju saliniteta mora. „Veći broj opeklina imamo u sjevernom dijelu u odnosu na središnje područje”, rekao je. „Imali smo ciklon Jasper koji je promijenio situaciju, no sezona opeklina meduza je dulja na sjeveru i stoga imamo veći broj ljudi koji prijave opekline.” Profesor Seymour je rekao da je jedna mogućnost kojom možemo spriječiti daljnje opekline zatvaranje plaža na otoku K’gari te provedba hitnih

istraživanja kako bismo bolje razumjeli ove životinje i mogli provesti bolje preventivne mjere. „Jedina mjera koja je trenutno moguća je zatvaranje plaža… a to nije opcija”, rekao je. „Moramo poznavati svog neprijatelja. Potrebno je hitno istraživanje ovih područja kako bismo imali ideju o tome koje mjere možemo poduzeti. Budemo li bolje razumjeli ove životinje, možemo donositi informiranije odluke o tome kako zaštititi ljude. Minimum koji moramo napraviti je edukacijska kampanja.” Znakovi i simptomi opekline meduzom Irukandji uključuju jake bolove u leđima ili glavobolje, naglu bol u mišićima, prsima i trbuhu, mučninu, povraćanje, nemir, anksioznost i teškoće disanja.

URED ZA METEOROLOGIJU

Otkriveni šokantni troškovi povratka u školu O

UOČI VALENTINOVA

logiju. „To bi područjima južno od zone prelaska ciklona u polje niskog tlaka zraka donijelo obilne kiše kasnije tijekom tjedna ili tijekom vikenda.” Polje niskog tlaka zraka potom bi se trebalo premještati diljem države od planine Isa do Townsvillea u četvrtak te bi se potom trebalo proširiti na jug prema Brisbaneu za oko tjedan dana. Zajednicama na istočnoj obali Queenslanda savjetuje se praćenje vremenskih prognoza i upozorenja. Maksimalne temperature mogle bi se popeti i do oko 35 stupnjeva i više u nedjelju u jugoistočnom Queenslandu budući da je za to područje iz-

se na potpunu repliku portala za ulaganje koji pokazuje rast ulaganja. Kada žrtva pošalje novac koji želi uložiti dobiva tjedne, mjesečne ili godišnje izvještaje o stanju ulaganja koji pokazuju trajni rast uloženog novca. Često tada žrtve ulože i dodanti novac.” Radi ovakvih romatničnih prijevara Australci su tijekom 2022. prosječno izgubili oko 40 milijuna dolara, što je oko 109.000 $ na dan odnosno 4500 $ po satu, navode najnoviji podaci ScamWatcha. Policija apelira na građane da budu posebno na oprezu uoči Valentinova upozoravajući da prevaranti koriste ovaj dan obećavajući prvi izlazak ili sastanak, posebice ako su žrtve tražile novac. Goldsmid je izjavio da iako je financijska dobit često ključna motivacija prevaranata pojedini kriminalci također su uspjeli uvjeriti ljude da otvore račune u banci kako bi pomoću njih prali novac ili sudjelovali u krijumčarenju droga. „Organizirani kriminal manipulira Australce kako bi novac slali izvan države, što bi se onda moglo koristiti za financiranje ostalih ozbiljnih zločina”, rekao je. Ako itko vjeruje da je postao žrtvom cyber zločina moli se da ovakve događaje prijavi na ReportCyber ili u slučaju neposredne opasnosti po svoju sigurnost nazove broj 000.

čekuje se da će roditelji u Australiji potrošiti 2.5 milijardi dolara spremajući svoju djecu tijekom idućih tjedana na povratak u školu. Najnoviji podaci otkrivaju da će oko 5 milijuna gra jnih trgovaca (ARA) u suradnji s tvrtkom Roy Morgan pokazuju da je 44 % anketiranih roditelja izjavilo da će potrošiti više nego prošle godine. Njih 14 % reklo je da planiraju potrošiti više od 1000 $, dok njih 10% ove godine planira potrošiti manje od 100$. Izvršni direktor ARA-e Paul Zahra rekao je da se maloprodajne trgovine nadaju da će ipak potrebne školske potrepštine znatno poboljšati profit u 2024. „Razdoblje povratka u školu je razdoblje u kojem sve maloprodajne trgovine poboljšaju svoj prihod, budući da se brojni građani vraćaju s godišnjih odmora i pripremaju svoju djecu za novu školsku godinu”, rekao je. „Obično se kupuju odore, pribor za pisanje, knjige i cipele koji čine većinu troškova, no traženi su i tehnički proizvodi, školske torbe, posude za ručak, boce za vodu. Kako su kamatne stope visoke,

iše osoba prijavilo je opekline uzrokovane smrtonosnim meduzama u vodama zaštićenog područja na obali Queenslanda ovog ljeta te su se pojavili prijedlozi za zatvaranje plaža ovog područja kako bi se spriječile daljnje opekline meduza koje mogu biti opasne po život. Upozorenje je izdao Jamie Seymour, vodeći stručnjak za smrtonosne meduze Irukandji nakon što je u vodama K’gari (otok Fraser) tijekom svega četiri dana prijavljeno šest slučajeva opeklina meduzama. Među njima su bila i djeca koja su plivala na plažama i potocima u prečistim vodama ovog otoka. Ove meduze otkrio je prije nekoliko desetljeća u vodama u blizini otoka, a one su veličine novčića od dva dolara. Prvotno su ove životinje bile aktivnije u sezoni od kraja

RODITELJI ŠKOLARACA

Ozbiljno upozorenje za 'otočni raj'

OPEKLINE MEDUZA

KOMENTAR TJEDNA

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 24. siječnja 2024.

Ispod radara je prošla sramotna godišnjica: I sad šlag na tortu...

ana 17. siječnja "slavio" sam 86. rođendan. "Mo'š mislit!", rekla bi legendarna Tanja Torbarina. U ovo shizofreno vrijeme mislio sam kako nikoga ne zanima kad je rođen neki starkelja. Nekako sam mislio da bi se ovaj put mogao provući ispod radara. Plan bi mi skoro uspio da nemam toliko prijatelja. Već rano ujutro Tomislav Marčinko je objavio na fejsu par slika mene i supruge s brojkom 86. Kad se na tu "diverziju" nadovezala jedna gospođa i izrazila sumnju u mojih osamdeset i šest godina, Tomica je pojasnio da je sve provjereno jer sam rođen 1938. godine. I onda je krenulo. Čestitari na fejsu su se zaustavili na brojci 864 pa se ovim putem zahvaljujem svima njima, a posebno frendu Tomici Marčinku koji me je spasio od potpunog zaborava. Hajmo se sada vratiti našim slatkim malim domaćim temama. Recimo, migracijama i adaptaciji naših novih tamnijih sugrađana koji pošteno rade kao taksisti, prodavači, konobari(ce), sobari(ce) itd. diljem Lijepe naše. Oni su barem trenutno riješili pitanje nezaposlenosti u Hrvatskoj. Neki se na njih ljute, ali oni su došli jer smo ih mi pozvali da nam pomognu nakon što smo pustili da naši ljudi odu na bogatiji zapad. Andrija Lugonjić je imao sitnu polemiku s jednim od njih pa je superiorno zaključio: "Vi pričajte šta hoćete, ali za mene je Nadal najbolji fudbaler na Tur d'Fransu“. Što je, je…". Pouka "našim" migrantima: Ako morate uskočiti u zadnji tren, pazite da to ne bude tuđi teren… Naš "čovek" Kosta Nikolić je odlučio otvoriti oči zatucanim i rigidnim Hrvatekima pa je savio hartiju, naoštrio blajvajz i napisao knjigu koju smo dugo čekali: "Krajina 1991-1995". Dragutin Junković tim povodom želi upozoriti da smo mi "dno dna". Dragutin je ljut i vrijedi ga citirati: "Ova knjiga je napisana u antikulturnoj prekodrinskoj kasabi Srbiji, �inancirana iz proračuna RH, novcem kojeg su krvavo zaradili hrvatski radnici, a prodaje se i u hrvatskim knjižarama, gdje truje hrvatski javni prostor, prodaje laži i stvara/stara zla po poznatom velikosrpskom receptu. Mi smo dno dna". Kad se sjetim hrvatskog heroja Slobodana Praljka, njegove sudbine i sudbine njegove knjige, dokaza o friziranoj optužnici haaških tužitelja, kao i izjave ministrice kulture da to ne želi su�inancirati jer je 'šund', onda se potvrđuje tvrdnja da smo dno dna. Čovjek s četiri završena fakulteta pokušao nam je podvaliti šund…". Dragutin Junković na kraju ima poruku: "Nemojte bacati petarde, jer time plašite one što nisu služili vojsku".

Ispod radara...

Nekako tiho, ispod radara, prošla je u našoj javnosti jedna sramotna godišnjica. Sad ulogu Tomice Marčinka preuzimam ja. Radi se o famoznom Rapallskom ugovoru kojeg su u Rapallu, gradiću blizu Genove, potpisali predstavnici Kraljevine SHS i Kraljevine Italije nakon pregovora koji su započeli 9. studenog 1920. g. O tome smo nekada učili u školama. To je bilo također jedno od dno-dna u povijesti Hrvata. Delegacija Kraljevine SHS-a bila je reprezentativna. Predsjednik Vlade Vesnić, ministar vanjskih

poslova Hrvat Ante Trumbić, Kosta Stojanović, ministar �inancija i ostali proslavili su se dogovaranjem i potpisivanjem odnosnog Ugovora. Uglavnom, Italiji su tim Ugovorom pripali Trst, Gorica, Zadar, Cres, Lošinj, Lastovo, Rijeka itd. Ugovor je bio toliko "popularan" u Kraljevini SHS da nikada nije ozakonjen u Narodnoj skupštini u Beogradu nego je stupio na snagu Kraljevom odlukom. I sad šlag na tortu: Ugovor je bio konzumiran punih 20 godina sve dok nije uskrsnula NDH. Pavelić je pozvan u Rim da preda Italiji sve ono što je 9.

Piše: Zvonimir Hodak (iz Zagreba)

Nakon "oslobođenja" 8. svibnja 1945.g. počeo je festival laži s tvrdnjama kako je Pavelić prodao Dalmaciju Musoliniju, a Tito sve to vratio Hrvatskoj studenog 1920.g. Rapallskim ugovorom već bio predao Kralj, Vesnić i Trumbić… Laički rečeno, predajte nam ono što su srpska vlada i kralj pred dvadeset godina poklonili Italiji. Pavelić (kojeg je Italija i dovela na vlast u NDH) je morao potvrditi famozni Rapallski ugovor. Nakon "oslobođenja" 8. svibnja 1945.g. počeo je festival laži s tvrdnjama kako je Pavelić prodao Dalmaciju Musoliniju, a Tito sve to vratio Hrvatskoj. Ministar Trumbić, koji je potpisao Ugovor iz 1920.g, dobio ulicu u Splitu. Tako smo mi imali "heroja" koji nam je vratio ono što nam je oduzela Italija, ali je taj isti "heroj" kasnije širokom rukom podijelio Srbiji i Crnoj Gori hrvatski Srijem i Boku Kotorsku te dio naše obale BiH. Zato danas imamo državu koja sliči na perec, a 1939. g. je još sličila kroasanu. Tajna sretnog braka u Indiji. Mladoženja dobije pušku, a mladoj nacrtaju crvenu točku na čelu.

Malo o vojnom roku

Norveška princeza ovih dana odlazi na služenje jednogodišnjeg vojnog roka. Kod nas "ratni huškači" forsiraju vojni rok od bar pedesetak dana. Kako svirepo! Naši mladi manje od dva mjeseca ne bi samo buljili u ekrane raznih gadeta. U javnosti i u medijima započela je rasprava trebaju li vojni rok/ obuku prolaziti samo muškarci ili i žene. U sklopu te rasprave, na jednoj našoj radijskoj postaji, javio se jedan slušatelj i odrješito ustvrdio kako svakako i žene treba slati na vojnu obuku i na služenje vojnog roka, a ako dođe do rata bar 50 posto žena treba biti u prvim borbenim redovima jer, napokon, žene su danas ravnopravne. Naši ljudi su educirani, znaju kad je frka i kad treba krenuti u akciju. Evo jednog koji je uvijek spreman. Ženska piše frendici: "Pošaljem mu sliku na kojoj sam samo u gaćicama, a on meni: 'Jes, vala, i kod nas je vrućina!'".Ako pošaljemo pedesetak dana na vojnu obuku jednog takvog i to još po vrućini, obrana nam je sigurna. Jedna dobra vijest za sve one zlobnike koji mrze Hercegovce. Naime, broj stranih radnika nadmašio je broj Hercegovaca koji žive u Zagrebu. Dragutin Junković je pomalo zatečen HRT-om. Konkretno, emisijama "TV-kalendar", "Dogodilo se na današnji dan" i sličnima. Misli, i u pravu je, da se u tim emisijama bojkotira hrvatska povijest, Domovinski rat, naši sportski uspjesi… Urednici su progresivni, vide "širu sliku", često se glori�iciraju uspjesi jugoslavenskih sportaša, a Janicu Kostelić, jednu od

najvećih sportašica svijeta, ni ne spominju… Međutim, kad bi naš Dragutin znao sastav "Programskog vijeća" HRT-a sve bi mu bilo jasno. Denis Latin i slični likovi imaju čvrste pozicije u "momčadi". Pogledajte samo HRTov Dnevnik i izbor sportskih prijenosa. Pa to je na nivou lokalnih TV-a. Za sav taj jad mi još moramo plaćati "partijsku članarinu", a njihovo anacionalno ljevičarenje trajno ih obilježava. Dok na HRT ne dođu ljudi koji će zamijeniti jugo-urednike i njihovo "bratstvo i jedinstvo", HRT će ostati i dalje na začelju popularnosti i po gledanosti i po kvaliteti programa. Tko to "tamo peva" možda još svi ne znaju, ali koje pjesme pjevaju je savršeno jasno. Marcel Holjevac objavljuje sliku iz Graza. Masa ljudi na trgu kleči i moli se. Marcel objašnjava: "Nisu to 'katolibani', ali jesu 'talibani', što se na slici i vidi". Čudno kako liberalni Austrijanci ne bubnjaju u protest moliteljima. Kao pravi ljevičari, oni su hrabri, ali se ne usude.

Stvarno stupidno!

Strah da bi Ivan Turudić mogao sjesti u fotelju glavnog Državnog odvjetnika trese i dalje naše lijeve medije. Na saborskom odboru za pravosuđe "rešetanje" je trajalo "čitav dan". Pozna li Zdravka Mamića, Livaju, je li čuo za ime i prezime AP, što misli o "zakonu opasnih namjera" koji će otežati objavu detalja iz istražnih postupaka…". Jutarnji od 19. siječnja se krsti. Na naslovnoj strani i kasnije na ne znam koliko stupaca lamentira "Ni Srbija ni Njemačka ni Austrija nemaju zakon kakav uvodi HDZ". Stvarno stupidno! Uvodimo zakon koji nema Srbija! Ona je valjda naš zakonodavni uzor. Da su ustavotvorci slučajno predvidjeli kvali�iciranu većinu za donošenje takvog zakona, onda bi, s obzirom na vlasničku strukturu naših medija, glavni kandidat za fotelju državnog odvjetnika možda mogao biti i Savo Štrbac, istražni sudija iz Zadra. Onda bi uz "Zakon opasnih namjera" imali i Glavnog državnog odvjetnika "opasnih namjera"… Ova pravosudna trakavica završila je ipak onom poznatom izrekom druga Staljina: "Nije važno tko bira nego je važno tko broji glasove". U slučaju AP-ovog zakona to je u Saboru bila HDZ-ova većina. Biljana Demić šalje kompromisnu poruku: "Kako se zovu u Hrvatskoj ljudi koji jedu meso? Mesožderi! A kako se zovu ljudi u Hrvatskoj koji ne jedu meso? Penzioneri!". Bože, čuvaj Hrvatsku! Medvedi na našim granicama napali imigrante.

Maja Sever odmah je nazvala Tomu Medveda, ministra branitelja, i tako ljuta prešla sve granice. Predsjednik "tog društva" Hrvoje Zovko misli da je za teški incident kriv Martin Kosovec, pobjednik "The Voicea", s pjesmom Vice Vukova "Tvoja zemlja". Martin je mlad, nema ni dvadeset godina, netko ga je morao podučiti tko je bio Vice Vukov i zbog čega je morao "zapaliti" iz svoje zemlje. O tome puno više zna Vesna Teršelič iz "Documente", mislim o Vicinih pet godina emigracije u Parizu. Zašto Vesna? Naime, kad se Vice, nakon godina "beganja" iz Vesninog "socijalističkog raja", napokon ohrabrio vratiti, učinio je to preko Vesnine zemlje - Slovenije. Bio je preodgojen. Boljela ga je ona stvar čija je "tvoja zemlja" pa se učlanio u SDP i ušao u Sabor. I sad KOS-vci preko mladog Martina nagovaraju "medvede" da napadaju buduće BOLT-ovce i WOL-tovce dok mirno prelaze granicu, a pojma nemaju čiju… Hrvatski put iz ovog migrantskog kaosa sad je potpuno ravan. Samo je uzbrdica jako velika. Zato migranti jure Hrvatskom uzduž i poprijeko. Zadnji migrant je od autoputa do zagrebačke Ilice jurio 100 km na sat. Sa 32 migranta u autu. Koliko konja ima taj auto?

Zamisli da je on glavni državni odvjetnik...

Lov i to otvoreni na Turudića se nastavlja. Sad je i njemu jasno da je morao devedesetih otići u Domovinski rat ilegalno, inkognito. Samoupravna i demokratska javnost na vrijeme je shvatila koju opasnost on predstavlja. Tako Jutarnji od 20. siječnja 2024.g. javlja na naslovnoj stranici: "Petek podmićivao Kovačevića plaćanjem odijela i sucu Turudiću". Ostaje neodgovoreno pitanje: jesu li Turudiću plaćali nova ili možda polovna odijela? Uglavnom, u igri je "teška artiljerija". Slušajući nabrijane zastupnike u Odboru za pravosuđe o tome koga je sve Ivan Turudić poznavao samo sam čekao pitanje je li poznavao i Tuđmana. Dobro, to pitanje još nije apsolvirano pa je pametno sačuvati ga za �iniš utrke. Oči "demokratske" javnosti sad su uperene prema vrhu izvršne vlasti. Ako Plenki zaključi da je to tema i odabere Turudića, to će biti kraj "samoupravne" demokracije baš kao što je predsjednik društva novinara ustvrdio kako je AP-ov zakon "kraj novinarske demokracije". Sudac koji je ratovao na strani koja je izvršila "genocid" nad nevinim narodom postat će Glavni državni odvjetnik RH? Bože, što si sve dopuštaju ovi Hrvateki u svojoj državi! Inače, smatram kako suci s pravom najavljuju "bijeli" štrajk. Ne zbog cipelarenja jednog od njih nego zbog toga da oni kao posebna grana vlasti po Ustavu trebaju imati pravo sami si određivati raspone dužnosničkih plaća mada se �inanciraju iz državnog proračuna. Tako barem misli EU. Danas je opasnije puno čuti nego malo znati. Da bi kardinal Alojzije Stepinac bio proglašen svecem mora mu se dokazati da je napravio barem neka čuda. Jedno bi sigurno bilo da mu se, recimo, Srbi i Židovi, kojima je pomagao za vrijeme Drugog svjetskog rata, zahvale… No, takva čuda se rijetko događaju…

Ista IKEA-ina stolica u RH košta 213, a u Njemačkoj 99 eura

sporedba cijena između Hrvatske i bogatijih država je uvelike olakšana uvođenjem eura, a stanovnici Hrvatske su bili neugodno iznenađeni kada su shvatili da su neki proizvodi, pa i cijele kategorije proizvoda, skuplji u Hrvatskoj nego, primjerice, u Sloveniji ili Njemačkoj. Ta tema je bila posebno popularna u prvoj polovici 2023., a od tada se sporadično pojavljuje. Najnoviji primjer je zgražanje jer je cijena stolice u njemačkoj IKEA-i više nego upola manja od cijene iste stolice u trgovini istog trgovca u Hrvatskoj. Temu je pokrenula Facebook stranica Halo, inspektore objavom “Uspoređujemo cijene jednog IKEA-inog proizvoda u različitim državama u EU i van nje. I, začudo, Hrvatska je po cijeni od 218 € OPET najskuplja, dok

Komentari revoltiranih Hrvata su se uglavnom svodili na lamentiranje

je u Njemačkoj ta ista stolica 99 eura. Pitanje potrošača glasi: Jesmo li kao građani Republike Hrvatske zaista postali ‘ovce za šišanje’? Po ovome izgleda da jesmo.” Komentari revoltiranih Hrvata su se uglavnom svodili na lamentiranje o tome kako su u Hrvatskoj plaće manje, a cijene veće nego u Njemačkoj i bogatijim državama, da su Hrvati glup narod, kako strani trgovački lanci pljačkaju građane Hrvatske i da nije pravedno da bilo što bude toliko puno skuplje u državi s manjim plaćama. Upit o ovome je poslan i IKEA-a Hrvatska, na što je odjel odnosa s javnošću odgovorio: “Prilikom ulaska na neko tržište, osnove za određivanje cijena su situacija na tom tržištu, što uključuje poreze i druga davanja, cijene energenata, logističke karakteristike, primanja građana, prisutnost konkurencije, kao i nabavne cijene koje nisu jednake za sva tržišta. Sve su to elementi koji u konačnici utječu i na �inalnu cijenu proizvoda te su najčešći razlozi zbog kojih i u vrlo bliskim državama postoji odstupanje u cijenama proizvoda.” Svi faktori koje je PR odjel naveo su opravdani, utječu na cijenu, ali čak ni zbirno ne mogu opravdati činjenicu da je jedan te isti artikl u Hrvatskoj više nego dvostruko skuplji nego u Njemačkoj, zemlji s puno većim plaćama.

28 MOZAIK PRONAĐI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 24. siječnja 2024.

KRIŽALJKA

Pronađi masku koja vodi do Dore

DESET RAZLIKA

MALA KRIŽALJKA RJEŠENJA KRIŽALJKE:

AKO STE VIDJELI NEŠTO

RECITE NEŠTO!

MOZAIK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 24. siječnja 2024.

KARNEVAL - MESOPUST – FAŠNIK SVAKI KRAJ NOSI SVOJE SPECIFIČNOSTI (1.dio) PUSNI RECEPTI brog srca naoružali su se i krenuli u napad, a na molitve sv. Juri oluje raspršiše gusarske brodove. Nesretni glasnik je uhvaćen i, za porugu, proveden kroz selo na magarcu, a zatim spaljen. I u Dubrovniku je tradicija poklada duga; seže još u 14. stoljeće. Karnevalsku povorku nekada su činili muškarci i žene odjeveni u tradicijsku nošnju koji bi za kneza plesali kola, izvodili troskoke i zabavljali se uz vesele zvuke trube i svirala. Od 20. stoljeća karneval se seli u zatvorene prostore bogataških kuća gdje bi se pod maskama plesalo do duboko u noć i uživalo u kneževu vinu i slasticama poput rožate.

Bogati hrvatski jezik za mesopust ima i riječ “poklade” te “fašnik”. Riječ “poklade” nastala je od starohrvatskog glagola “klasti” (“prerušavati se”)

kršćanstvu je priča o počecima slavljenja karnevala vezana uz pravilo nastalo negdje u 9. stoljeću, za vrijeme Grgura Velikog, koje je propisivalo da u ponedjeljak i utorak prije Čiste srijede ili Pepelnice i korizme svećenici drže post. Nedjelju u kojoj počinje korizma tako su nazivali dominica carnis privii (“bezmesna nedjelja”). Koga su gnjavile buhe, morao bi na fašnik u podne pojesti krvavicu s kiselim kupusom da ih se oslobodi. Dobro je bilo i popiti piva – za dug život! Kako je puk oduvijek volio olakšati si izgovaranje riječi, tako je i nastao skraćeni i iskrivljeni oblik “karneval”, ili u prijevodu “mesopust”. S vremenom se (negdje oko 15. stoljeća) pravilo posta napustilo, a vrijeme pred korizmu je, naprotiv, postalo vrijeme neobuzdanog uživanja u hrani, piću i zabavi pod maskama, ujedno i vrijeme suprotno dolazećem razdoblju Uskrsa kada vjernici kroz post jačaju poniznost duha. Bogati hrvatski jezik za mesopust ili karneval ima i riječ “poklade” te “fašnik” u kontinentalnom dijelu. Riječ “poklade” nastala je od starohrvatskog glagola “klasti” (“prerušavati se”). Pokladni utorak u starom se Zagrebu nazivao i “fašenk”. Vrijeme poklada rasprostrlo se po čitavoj Hrvatskoj, od panonskog i dinarskog do jadranskog područja, a svaki kraj nosi i svoje speci�ičnosti, kako u običajima, tako i u hrani koja se u to vrijeme obilno priprema i troši.

Kontinentalna Hrvatska

U Hrvatskom zagorju fašniku se naročito vesele djeca. Maskirani do neprepoznatljivosti u razne likove obilaze selo, a svaka im je kuća, nakon što odsluša njihov mali pjevačko-plesni “program”, dužna dati novaca, jaja i krafni. “Velika repa, mali klin, gazdarica, dajte jaja sim!” U to se doba po kućama, osim mirisa krafni, širi i miris kiselog zelja koje je tih dana obavezno na jelovniku. Na selima se još uvijek jede pomalo zaboravljeno prisiljeno zelje - pirjano zajedno s češnjakom, zaliveno paradajzovom juhom, začinjeno vrhnjem i kimom te posluženo s restanim krumpirom. Omiljeno jelo su i krpice sa zeljem. Poznati je specijalitet i suha svinjska podbradina,

Praznovjerje

Pučka jela i običaji za poklade tzv. lalovka. Od kolača jede se “dizano” i, naravno, nezaobilazni kra�lini. Na Čistu srijedu je veliki post kada se jede bažulova juha s rezancima, grah-salata, krumpir-salata, a krafne se ne peku na masti nego na ulju. U Zagrebu i okolici javne se pokladne priredbe priređuju od 17. stoljeća. U organizaciji gradskih vlasti pokladno je slavlje započinjalo već na blagdan Sv. tri kralja, kada se priređivala velika gozba. Gostilo se i na sam fašenk, dok se na pokladni utorak pilo gradsko vino, a jeli su se slatkiši (“confecti”) i suhe smokve (“�ighe”). U zagrebačkom prstenu također se priprema zelje, kuhaju se žganci, govedina, peče purica ili guska, a sladi se krafnama. Samobor i Velika Gorica mogu se pohvaliti najdužom tradicijom održavanja fašničkog festivala u Zagrebačkoj županiji, ali se fašnik održava i po gradovima i općinama diljem Županije. U Samoboru se, primjerice, na pokladni utorak kažnjava princ Fašnik (lutka napravljena od slame ili starih krpa i odijela). Sudi mu se za sve loše u protekloj godini, a kažnjava ga se spaljivanjem. Na fešti koja slijedi, osim krafna jedu se i poznate samoborske kremšnite, kobasice češnjovke s muštardom, a pije se slatki bermet. Slavonski običaji slični su onima već opisanima u dijelu o kontinentalnoj Hrvatskoj; jedu se preostale zalihe mesa, kobasice, čvarci, sušeno, a od slatkog buktle, štrudle i listarići, svargle, krofne (pržene u masti, s pekmezom i sitnim šećerom), masnica s orasima ili makom i pogačice s čvarcima. “Poklade su, poklade su, milo janje moje.

Barem da su, barem da su u godini troje!”

Duž jadranske obale

Hrvatski obalni gradovi poznati su po maštovito odjevenim povorkama i prigodnim zabavama. Najpoznatiji je Međunarodni riječki karneval sa živopisnim povorkama i karnevalskim balovima u kojima je prije stotinjak godina sudjelovalo gotovo sve europsko plemstvo. Nekada se u kazališnoj kući priređivao “praznik cvijeća”, a danas je riječki karneval jedan od najvećih europskih karnevala. Velik broj Riječana rado će vam reći da za karneval živi cijele godine! Zaštitni znak Kvarnerskog karnevala jedinstveni su zvončari (na slici su Rukovački zvončari u Škrapnom). Za zvončare su se nekada uzimali izdržljivi, jaki i komunikativni momci i dobiti tu čast nije bilo lako. Zvončari su o sebi stvorili mit kako za to treba biti rođen. Još i danas vlada svijest da zvončari, kada jednom krenu u ophod, ne smiju stati bez obzira na to što se putem može dogoditi. Zvončarski moto “Krepat ma ne molat!” davao je do znanja da jednog zvončara ama baš ništa ne može zaustaviti. Oni koji bi zaustavili ophod bili su godinama izopćeni i kažnjeni. Odjeveni u “mornarsku robu”, maskirani ovčjom kožom, rogovima i s nizom zvonaca oko pasa, u povorci obilaze selo posebnim korakom, speci�ičnim za svaku grupu. Jedan od razloga da se postane zvončarom, osim iskazivanja snage i pokazivanja časti pred susjedima, leži i u neograničenim količinama jela i pića kojima ih se nudilo. Nekada su u vrijeme poklada rezerve hrane bile pri kraju, no tim se mom-

cima ipak moralo ukazati gostoprimstvo. Po završetku ophoda od dobivenih bi darova zvončari činili zajedničku večeru zvanu frigada na kojoj bi se častili svi zvončari, mještani i gosti. Zvončari i danas revno održavaju tradiciju i čine dio turističke ponude hrvatskog folklora. Iz Kastavštine i Ćićarije dolazi i slatki specijalitet zvan presnac koji se pravi od tijesta, starog kruha, mlijeka, jaja, grožđica i cimeta. Poznate su još i kroštule s bademima, fanjki, šurlice od slatkog tijesta, smokvenjak od suhih smokava i oraha s malo lozovače, presnac od mladog ovčjeg sira, odnosno skute i kolači od maruna. U Gorskom kotaru radi se povatica od dizanog tijesta s nadjevom od sira, jabuka ili pak oraha. Južnije, u Dalmatinskom području, za vrijeme karnevala ili “krnjevala” odigravaju se posebne, prigodne igre od kojih je naročito atraktivna Paška igra “Robinja” – pjevana predstava s govornim dijelovima čiji je sastavni dio ples s drvenim sjekiricama. Robinju glumi muškarac, a ostali likovi su trgovac, stjegonoša, svirač i još neki inspirirani dobom turske vladavine. Splitski karnevali nekada su se odigravali po gradskim i plemićkim palačama i u kazalištu, a kraj bi se slavio velikim vatrometom. Split je bio poznat i po raskošnim feštama te po svečanom, bogatom osvjetljenju s neizbježnim fritulama i kroštulama. Lastovo je poznato kao otok karnevala, a tu se on naziva poklad. Prema predaji, gusari su pri napadu na Korčulu poslali na Lastovo glasnika s porukom da se stanovnici predaju jer će ih inače sami pokoriti. No, Lastovljani hra-

Poklade su na neki način predstavljale početak novog života pa je uz to razdoblje vezano i dosta praznovjerja, rituala iz kojih bi se saznavalo kakva će cijela godina biti. Tako je, primjerice, u Zagorju običaj da se na Pepelnicu vodom u kojoj se kuhalo zelje poškrope noge. Na taj ste si način osigurali da vas cijele godine neće ugristi zmija! Tko bi na pokladni utorak prije no što iziđe sunce pojeo obrok od prosene kaše s krvavicom, do kraja bi godine živio sretno i bogato. Koga su gnjavile buhe, morao bi na fašnik u podne pojesti krvavicu s kiselim kupusom da ih se oslobodi. Dobro je bilo i popiti piva – za dug život! Tko bi pak popio mlijeka, toga ga ljeta ne bi opržilo sunce!

Najdraže nam pokladnice

U Samoboru se na pokladni utorak kažnjava princ Fašnik. Na fešti koja slijedi, osim krafna jedu se i kobasice češnjovke, a pije se slatki bermet. I na kraju, svima nam je, u kojem se god dijelu Lijepe Naše nalazili, prva asocijacija na fašničke, pokladničke, mesopusne dane zavodljivi miris i slatki okus netom ispečenog kružića tijesta – pokladnice ili krafne. U dubokom ulju (dok još nismo brojali kalorije, to je bila svinjska mast) na površini se praćakaju krafnice, a ponos svake domaćice raste proporcionalno s visinom nabujalog tijesta te ljepotom i pravilnošću zlatnog pasa koji ih obujmljuje. Neke se, za pojačani dojam, još i namirišu limunovom ili narančinom koricom, vanilijom ili rumom, a samo im središte može biti ispunjeno slasnim domaćim džemom ili tamnom čokoladom. ž Od sličnog se tijesta rade i slastice koje na sjeveru zovemo fanjki ili poderane gaće, dok su to na jugu čuvene kroštule i fritule. Danas se svakodnevno susrećemo s uštipcima, a njihove se brojne varijante neprestano usavršuju i nadopunjavaju.

Prije nekoliko godina izdavačka kuća Adamić objavila je »Pusnu kuharicu« iz koje izdvajamo nekoliko tipičnih jela Istre, Primorja i Gorskog kotara.

RUKAVAČKI ZVONČARI

Zapešt na domećem kruhu Foto zapešt

Za zapešt: 40 dag suhe pancete, 4 režnja češnjaka Za kruh: 1 svježi kvasac, 1 kg glatkog brašna, 2 dcl mlijeka, malo šećera, sol, oko 1 dcl maslinova ulja Priprema:Pancetu i češnjak sitno nasjeckati (možete ubaciti i u multipraktik) da se dobije namaz – zapešt. Za kruh staviti kvasac da se digne te s ostalim sastojcima umijesiti glatko tijesto. Po mogućnosti ostaviti da se digne, premijesiti i staviti da se diže još jednom u namašćenom limu u kojem će se peći. Prije pečenja nekoliko puta zarezati površinu kruha i peći sat vremena na 180 stupnjeva. ………

GROBNIČKI DONDOLAŠI

Palenta kompirica i grobnički sir Foto palenta

Sastojci za 4 do 6 osoba: 1 do 1,5 kg krumpira, kukuruzno brašno, maslo ili maslac, sol, grobnički sir Krumpir oguliti, narezati na kockice i staviti kuhati u hladnu posoljenu vodu (vode ide toliko da prekrije krumpir). Kada je kuhan, zgnječiti ga (u vodi u kojoj se kuhao) i dodavati domaće kukuruzno brašno prema potrebi. Polako miješati da se ne stvore grudice. Kompiricu se pri tome treba stalno miješati i “drocat”. Palenta je gotova kada se počne odvajati od ruba posude u kojoj se kuha. Pred kraj kuhanja palenti dodati malo domaćeg masla. Gotovu palentu istresti na drveni pladanj. Poslužiti uz grobnički sir i pancetu.

Vic tjedna

ROĐENDAN Ona: Ljubavi, hoćeš mi kupiti za rođendan novi mobitel? On: A onaj drugi što ga imaš? Ona: On će mi kupiti laptop.

30 MOZAIK

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 24. siječnja 2024.

Tjedni horoskop Ovan

Vaga

21. ožujka do 20. travnja

Možda ćete se osjećati tupo i nezainteresirano za neka značajnija ljubavna poduzimanja. Rezultat je to vaše blokiranosti. Objektivno, moguća su diskretna uživanja za pamćenje. Ljubav je ovaj put negdje sa strane, tiha i pomalo skrivena. Bit će i onih koji će de�initivno privesti kraju jednu fazu svog rada. Sretni brojevi: 8, 13, 23, 24, 41, 43

23. rujna do 22. listopada

Bik

Škorpion

21. travnja do 20. svibnja

23. listopada do 20. studenoga

Nikako da dosegnete ono čemu težite u ljubavi, ali se barem nemojte boriti s nečim što nema smisla. Razlučite što je što, ali ne reagirajte pod svaku cijenu. Tek kasnije imat ćete razloga da pokažete što osjećate i priliku da to učinite ispravno. Sjetite se samo koliko ste postigli u prošlosti, a najviše zato da motivirate sami sebe za budućnost. Sretni brojevi: 4, 9, 12, 21, 24, 32

Neki bi mogli iskusiti slast tajne ljubavne veze ili svoju naklonost prema nekom skrivati jer tako određuju pravila ponašanja. U svakom slučaju, potpuno netipično za vas. Moralne dvojbe pratit će ovakvo stanje i danju i noću. Kako tjedan bude prolazio, postajat će sve jasnije da ovo što radite ima veći značaj nego što se činilo na početku. Najbolje će se zapravo osjećati oni koji nemaju nikakvih obveze ni prema kome. Sretni brojevi: : 10, 12, 20, 29, 30, 43

Blizanci

Strijelac

21. svibnja do 21.lipnja

Vjerojatno ćete pomalo otupjeti za ljubav ili za zahtjeve druge strane. Ona vas neće najbolje razumjeti, ali ne pokušavajte objašnjavati kako se osjećate. Najviše zato što je ovo ipak prolazna faza. Budite mirni i nađite načina da se prilagodite Pred vama je velika prilika za razvoj karijere ili za usavršavanje u struci. Mnogi će na svom poslu brusiti nove vještine i otkrivati detalje profesije. Sretni brojevi: : 10, 12, 18, 29, 33, 34

21. studenoga do 22. prosinca

Rak

Jarac

21. lipnja do 21. srpnja

Sad vam se ljubav čini daleko od vas, ali vam drugi sadržaji iz vašeg života daju snage da izdržite samoću li distancu u osobnim odnosima. Tako će biti većinu ovog tjedna. Ako ste još sami, nađite neki ljubavni �ilm i maštajte. Čini se kao da će svanuti, ali nikako da otpočne. Riješite se svojih velikih sumnji koje se pojavljuju onda kad stvari ne idu glatko. Nemojte sami sebi stvarati prepreke. Sretni brojevi: 2, 12, 3, 32, 34, 44

22. prosinca do 20. siječnja

Lav

U ljubavi će vas većinom pratiti sreća. Male sumnje bit će prolaznog karaktera, pa im nemojte pridavati značaj. Objektivno, vrata nečijeg srca vama su otvorena. Ne pravite sami sebi zatvoren put, nego idite tamo gdje osjećate da pripadate. Poslove ćete obavljati s lakoćom, a vaše samopouzdanje će porasti. zasukati rukave i jednostavno - raditi. Funkcionirat ćete dobro, ali uz dosta ulaganja energije. Sretni brojevi: 3, 19, 21, 26, 31, 33

Vodenjak

23. srpnja do 22. kolovoza

21. siječnja do 18. veljače

Mnogi će uživati kako odavna nisu. Prilike za zbližavanja bit će gotovo svakodnevne. Ako ste još sami, dotjerajte se i izađite među ljude. Oni vas čekaju. Već vezani će osjetiti kako se njihov odnos razvija u pravcu u kojem i treba. Bit će im drago. Sve ćete se više zanimati za nove sustave koji bi mogli poboljšati rezultate onog što radite. Oni koji su još sami lako će nalaziti društvo, a sve bi moglo početi s neobaveznom kavom. Sretni brojevi: 22, 25, 34, 37, 41, 44 Pred vama su dani dobrih, ali ne velikih ljubavnih prilika. Iskoristite ih tako da ojačate povjerenje između vas i partnera. Također je potrebno primijeniti samokontrolu jer ćete povremeno reagirati kako ne treba. Neki poslovi dolaze svom kraju. Pripremate se za inventuru ili za zatvaranje poslovnih faza. Oni čiji je karakter rada kreativan sigurno će biti u plusu. Povezivanje s mladim suradnicima također će biti naglašeno. Sretni brojevi: 15, 18 ,21 ,26, 32, 44

Ovih dana neće doći do značajnijeg pomaka u vašim privatnim odnosima. Imat ćete doduše dovoljno energije, a posebno za komunikaciju, pa će mnogi riječima nadoknađivati ono što im u emotivnom smislu nedostaje. U tome će i uspjeti. Najradije biste se povukli u kuću i radili nešto iz vlastite sobe. Sretni brojevi: 1, 8 ,12, 21, 24, 35

Iako će vas idući dani svako malo dovoditi u prilike da poboljšate odnose s ljudima oko sebe, vi sami bit ćete podložni neprimjerenim reagiranjima, te stoga i eliminiranju mogućih zbližavanja. Uz dozu samokontrole sve će ispasti bolje. Potrudite se. Neki će biti iznenađeni važnošću posla koji je pred njima. Možda će se i uplašiti. Sretni brojevi: 2, ,7, 12, 14, 21, 33

Oni koji su još sami neka se svakako dotjeraju i izađu među ljude jer su šanse da nađu i dožive ljubav zaista povećane. Oni u vezama uživat će u sitnicama. Slušajte druge više nego sami sebe. U ovom trenutku to je tako. Ljudi oko vas i oni s kojim poslovno surađujete trenutačno više vide od vas ili imaju veći utjecaj na stvari. Samci će uspješno zavoditi. Sretni brojevi: 11, 15, 25, 36, 43, 45

Napokon ćete se osjećati sigurnije u svojoj vezi. Bit ćete spremni na razne ludorije, pa i rizike jer znate da vas voljena osoba voli najviše na svijetu. Čak i ako zabrljate, bit će vam oprošteno. Oni koji su još sami plijenit će pažnju drugih svojom vedrinom Surađivat ćete se svima oko sebe i to vrlo učinkovito. Mnoge će oči biti uprte u vas i od vas će se očekivati. Sretni brojevi: 6, 9, 11, 12, 21, 33

Djevica

23. kolovoza do 22. rujna

Ribe

19. veljače do 20. ožujka

LJETO I ZDRAVLJE

Zdravstvene posljedice ljetnih vrućina Visoke temperature, povećana vlažnost zraka, jaka sunčeva svjetlost, neugodni ubodi i ujedi insekata i životinja su opasni za organizam

jeto se najčešće povezuje uz odmor, boravak na otvorenom i izlaganje sunčevim zrakama uz vodene površine (more, rijeke, jezera, bazeni ...). Osim toplog vremena i kupanja, najtoplije doba godine sa sobom donosi i brojne opasnosti za organizam najosjetljivijih dobnih skupina, a to su u prvom redu naši najmlađi i starije osobe. Visoke temperature, povećana vlažnost zraka, jaka sunčeva svjetlost, neugodni ubodi i ujedi insekata i životinja su opasni za organizam, a pogotovo za onaj oslabljen brojnim bolestima. Posljednje desetljeće svjedoci smo pojave toplinskih valova tijekom ljetnih mjeseci koji traju dulje razdoblje i kod kojih je kretanje dnevnih i noćnih temperatura iznad kritičnih za optimalno funkcioniranje ljudskog zdravlja (dnevne temperature veće od 32 °C, a noćne veće od 24 °C). Pojavu toplinskih valova koji mogu djelovati na zdravlje i upozorenja na njihov nastanak prati Državni hidrometeorološki zavod. Kada u određenim područjima zemlje postoji 70% vjerojatnosti da će temperature zraka porasti iznad 35 °C (ali to ovisi i o zahvaćenoj regiji) proglašava se upozorenje na pojavu toplinskih valova koji mogu djelovati na ljudsko zdravlje i putem javnih objava šalju preporuke o zaštiti od velikih vrućina. Zamijećeno je da se najveći broj smrti događa u prva dva dana nakon pojave visokih temperature i kada one potraju dulje vrijeme. Iz tog razloga je važno pratiti njihova kretanja i hidrometeorološke prognoze kako bi mogli organizirati svakodnevni život i izbjeći potencijalni rizik za zdravlje. Važno je naglasiti da toplina u tijelu nastaje kao rezultat međudjelovanja temperature iz okoliša i temperature koja se oslobađa metabolizmom, a njihovom regulacijom u tijelu upravlja središnji živčani sustav u mozgu. Fiziološko (normalno) otpuštanje topline iz tijela se odvija preko kože, isijavanjem, znojenjem (isparavanjem) i konvekcijom (prijenos topline kroz tjelesne tekućine). Svaki od navedenih načina otpuštanja topline ovisi i o temperaturi i vlažnosti okoliša (vlažnost veća od 60 %). Toplinski poremećaji su posljedica kombinacije povećanog unosa i smanjenog otpuštanja topline iz tijela. Učinci se vide u nemogućnosti zadovoljenja povećanih potreba srčanožilnog sustava, dehidraciji, poremećaju elektrolita i kod primjene nekih lijekova. Navest ćemo najčešće poremećaje izazvane visokim temperaturama okoline koji imaju posljedice na zdravlje.

Toplinski osip

Nastaje prekomjernim znojenjem prilikom toplog, vlažnog vremena. Najčešće se javlja kod male djece na vratu, gornjem dijelu grudnog koša, u preponama, ispod grudi ili na laktovima. Prva pomoć sastoji se u hlađenju zahvaćenih mjesta tuširanjem mlakom vodom, i boravkom u sjenovitim mjestima ili prozračnim, klimatiziranim prostorima. Ne preporučuje se nanošenje krema na zahvaćeno područje. Dovoljno ga je održavati suhim (može se upotrijebiti dječji puder).

Toplinski grčevi

Bolni grčevi mišića koji najčešće zahvaćaju ruke, noge ili mišiće trbuha, javljaju se uslijed napornog

�izičkog rada. Osobe koje se obilnije znoje tijekom �izičkih aktivnosti i pri velikim vrućinama sklonije su razvijanju grčeva. Prva pomoć sastoji se u prestanku obavljanja svih aktivnosti, ako radite naporan �izički rad i mirovanjem u sjenovitom području ili klimatiziranoj prostoriji. Pijte vodu, prirodne negazirane voćne sokove. Nikako alkohol! Nastavite mirovati i nekoliko sati nakon pojave grčeva jer se može razviti toplinska iscrpljenost ili toplinski udar. Ako toplinski grčevi traju dulje od 1 sata, a poduzeli ste navedene mjere prve pomoći, bolujete od srčanih bolesti ili ste na prehrani s niskom količinom soli, obavezno se javite svome liječniku i zatražite medicinsku pomoć.

Toplinska iscrpljenost

Zdravstveni poremećaj koji se razvija i nekoliko dana nakon izlaganja visokim temperaturama, ako je unos tekućine bio nedovoljan. Najosjetljivije su starije osobe, osobe s povišenim krvnim tlakom, te osobe koje su izložene jakim �izičkim naporima kod velikih vrućina (radnici na otvorenim gradilištima, poljoprivrednici...). Simptomi koji upozoravaju na toplinsku iscrpljenost su: umor, slabost, vrtoglavica, glavobolja, mučnina i povraćanje, mišićni grčevi, blijeda, hladna i vlažna koža, otežano znojenje, ubrzani, slabi puls i ubrzano površno disanje i nesvjestica. Prva pomoć kod toplinske iscrpljenosti sastoji se od navedenog: - piti puno tekućine (voda, bezalkoholni i negazirani napici) - odmarati se u sjenovitom ili klimatiziranom prostoru - tuširati se mlakom vodom - nositi laganu odjeću i obuću Iz toplinske iscrpljenosti lako se možete razviti toplinski udar. Ako se navedeni simptomi pojačavaju ili traju dulje od 1 sat obavezno potražite liječničku pomoć.

Toplinski udar

Razlikuju se dva oblika toplinskog udara. Onaj koji nastaje uslijed duljeg izlaganja vrućini (posebno osjetljive skupine su starije osobe, djeca, kronični bolesnici) i toplinski udar izazvan naporom (najčešće se javlja kod zdravih i aktivnih osoba, građevinskih i drugih radnika na otvorenom, vojnika i sl.). Ako se ne prepozna na vrijeme, toplinski udar može dovesti do težih oštećenja organizma, pa i do smrti. On predstavlja najteži zdravstveni poremećaj koji može biti uzrokovan visokim okolišnim temperaturama i vrućinom, uslijed gubitka kontrole organizma nad regulacijom tjelesne temperature i nesposobnošću hlađenja putem znoja (slika 1). Simptomi toplinskog udara su sljedeći: crvena, topla i suha koža (bez znojenja), jaka glavobolja, mučnina, vrtoglavica, ubrzani puls, izuzetno visoka temperatura tijela (i do 40 °C unutar 10-15 minuta) i gubitak svijesti. Postupak kod zbrinjavanja unesrećenog je sljedeći: - odmah pozovite medicinsku pomoć ili hitnu službu, - unesrećenu osobu prenesite u hlad u vodoravan položaj i podignite noge u visini kukova, - skinite unesrećenome odjeću, stavite hladne obloge na vrat, pazuhe i prepone, - prskajte hladnom vodom i hladite lepezama, ventilatorom i slično, - kontrolirajte tjelesnu temperaturu i snizite je ispod 38 °c (bez lijekova), - osobu bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj, - unesrećenik ne smije piti alkohol i gazirane napitke!

TV PROGRAM 31

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 24. siječnja 2024.

NOVI SHOW

TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM TV PROGRAM

‘Hell‘s Kitchen Hrvatska‘ uskoro na RTL-u!

vaj tjedan sa snimanjem je započeo ‘Hell‘s Kitchen Hrvatska‘, najiščekivaniji show RTL-ove proljetne sheme, a u napetim kulinarskim izazovima pod vodstvom chefa Toma Gretića gledatelji će moći uživati uskoro. Studio od 1500 kvadrata zasjao je u punom sjaju, a pala je i prva klapa showa koji već mjesecima marljivo priprema tim od stotinjak ljudi. Noževi, daske, lonci, tave, kuhače i ostala kuhinjska pomagala i uređaji pažljivo su posloženi i čekaju prvi izazov, a iz savršeno ‘‘uglancanih‘‘ crvene i plave kuhinje samo što se nisu počeli širiti slasni mirisi i krčkati vrhunska jela koja će 18 natjecatelja u sljedovima servirati gostima koji stižu u restoranski dio seta. U studiju se već kao kod kuće osjeća glavni chef Tom Gretić koji je upoznao

natjecatelje o čijoj će sudbini u showu odlučivati upravo on, glavom i bradom. Iz cipela ga, kaže, najviše mogu izuti greške u servisu hrane jer pred gosta loš tanjur jednostavno ne smije izaći što god se događa u kuhinji, a što očekuje od kandidata, ističe prilično jasno. Njegove desne ruke su Ivana Bekavac i Ivan Vrbanec, dva sous chefa koja će usmjeravati, nadgledati, savjetovati, bodriti i tješiti svoj tim kandidata. U show stižu kandidati različite dobi, osobina i kulinarskog iskustva. Svatko od njih ima prednosti kojima može pridonijeti svome timu, no njihove mane sous chefovi morat će detektirati i usmjeriti ih prema uspješnoj suradnji. Ivan i Ivana, složno kažu, ponašat će se kao što se i inače ponašaju u kuhinji, a pružit će potporu, kvalitetnu komunikaciju i korisne savjete.

Četvrtak, 25. siječnja 12:09 PM Dr. Beck: Koža 12:43 PM Dnevnik 2 01:39 PM Eko zona 02:05 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:13 PM Kod nas doma 03:03 PM Otvoreno 03:33 PM Zlatna liga 03:59 PM Što je klasik? Finnegans Wake James Joyce 04:30 PM #FINO&JEFTINO: Igor Čerenšek 04:34 PM Studio 4: Znanost 04:44 PM Studio 4: Kultura 04:54 PM Stipe u gostima, hum. serija 05:26 PM Romano Bolković - 1 na 1 06:16 PM Glazbena škola - Koncert 06:30 PM Plašitelj kormorana, �ilm 07:00 PM Art a la carte 07:30 PM Studio 4: Sport 07:38 PM Kulturna baština: Zrinska garda Čakovec

03:28 PM Koncert Zoran Predin 04:53 PM Sve će biti dobro, serija 05:38 PM Klub čitatelja 06:28 PM Jojo i prijevozna sredstva 06:33 PM Mališani 06:35 PM Ho ho ho hotel, igrana serija 06:47 PM Tata i ja, dokumentarno-igrana serija za djecu 06:57 PM Potrošački kod 07:22 PM Alpe Dunav Jadran 07:52 PM Studio 4: Sport

Subota, 27. siječnja 12:10 PM Moj put: Australija, dok. serija 12:35 PM Ognjen Ironman, reportaža 12:40 PM Dnevnik 2 01:35 PM Sportske minute 02:00 PM #FINO&JEFTINO: Antonia Šerić 02:04 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:12 PM Don i Marko 02:40 PM Globalna Hrvatska 03:20 PM Normalan život 03:55 PM Manjinski mozaik 04:10 PM Studio 4: Znanost 04:20 PM Studio 4: Kultura 04:30 PM Sve će biti dobro, serija 05:15 PM Z.Bogdan: Bunjevačko prelo 06:27 PM Peti dan 07:27 PM Sportske vijesti 07:32 PM Studio 4: Sport 07:40 PM Baština: Brijuni - dani slave

Srijeda, 31. siječnja 12:10 PM Dr. Beck 12:45 PM Dnevnik 2 01:40 PM Glas domovine 02:00 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:08 PM Kod nas doma 02:53 PM Baština u objektivu: Ilok 02:58 PM Otvoreno 03:28 PM Zlatna liga 03:53 PM Razgovor s razlogom 04:23 PM Studio 4: Kultura 04:33 PM Sunčana strana Prisavlja: Koncert grupe Jonathan 06:03 PM Sportske minute 06:23 PM Vrtlarica: 06:53 PM Art a la carte 07:23 PM Žene nose svijet, dok �ilm

Ponedjeljak, 29. siječnja 12:10 PM Mir i dobro 12:35 PM Šekoranja, dok. reportaža 12:40 PM Dnevnik 2 01:30 PM Zadar: More 02:00 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:08 PM Plodovi zemlje 02:58 PM Trebalo bi prošetati psa, �ilm 04:08 PM Abeceda zdravlja: Utjecaj šećerne bolesti na probavni sustav 04:18 PM Studio 4: Kultura Petak, 26. siječnja 12:09 PM U Drežniku na poklade, emisi- 04:28 PM Nedjeljom u 2 05:27 PM Samo lagano ja pučke i predajne kulture 05:52 PM Sunčana strana Prisavlja: 12:38 PM Dnevnik 2 Tomislav Gouban, snimka koncerta 01:33 PM Hrvati u BiH 07:27 PM Studio 4: Sport 01:58 PM Izradi sam: Papir marche 07:35 PM Na magistrali, dok. serija 02:03 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:11 PM Kod nas doma 02:56 PM Baština u objektivu: Bjelovar Utorak, 30. siječnja 12:10 PM Dr. Beck 03:02 PM Otvoreno 12:45 PM Dnevnik 2 03:32 PM Zlatna liga 01:40 PM Treća dob 03:57 PM Izvan formata 04:27 PM Studentski paketi, dokumen- 02:05 PM Šeširi, dok. reportaža 02:09 PM Vijesti na engleskom jeziku tarna reportaža 02:17 PM Kod nas doma 04:32 PM #FINO&JEFTINO: 03:02 PM Baština: Blago iz mora Stipe Mađor 03:07 PM Otvoreno 04:36 PM Studio 4: Kultura 03:37 PM Lijepom našom: Poreč 04:46 PM Sve će biti dobro, serija 04:42 PM Studio 4: Znanost 05:25 PM Druga strana 04:52 PM Studio 4: Kultura 05:51 PM Prometej 05:02 PM Počivali u miru, serija 06:16 PM Labirint: Svako mjesto svoj 05:47 PM Na rubu znanosti fakultet ima 06:37 PM Dišem, kopam, čeprkam..., 06:42 PM (Re)kreativac: Badminton 07:27 PM Stani u Lici: Lovinac, serija 07:04 PM Art a la carte 07:52 PM Studio 4: Sport 07:34 PM Studio 4: Sport

Nedjelja, 28. siječnja 12:10 PM Veterani mira 12:45 PM Dnevnik 2 01:40 PM turizam.hrt 02:10 PM Vijesti na engleskom jeziku 02:18 PM Trebalo bi prošetati psa, hrvatski igrani �ilm

Hrvatska moj izbor: Don i Marko HTV, subota, 27. siječnja, 02:12 PM

32 SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 24. siječnja 2024.

Korištenje bilo kakvih kontroverznih gesti dovodi sport ma diljem svijeta, što se lako može provjeriti iz medijskih izvora. Australian Open već je bio dobro upozoren od strane međunarodnih medija do danas, skrećem vam pažnju na sljedeće poveznice na medijske članke:

Gospodinu Craigu Tileyu Glavni izvršni direktor Teniska Australija Olimpijski bulevar, Melbourne Park, Melbourne, Victoria 3000

https://thegoldmanreport.org/blog/why-is-novak-djokovic-courting-aussie-nazis-99yxa

Poštovani gospodine Tiley,

sred uzbuđenja oko izlaganja zastava na Australian Openu 2024., iznikao je poziv da se jednom gledatelju zabrani prisustvovanje događaju zbog geste koju je izveo tijekom meča Novaka Djokovića protiv Hrvata Dina Prizmića. Međutim, čini se da neke gestikulacije, posebno one koje ponavlja Djoković, prolaze neosporene. Jedan takav gest je njegovo korištenje srpskog pozdrava s tri prsta, izravno povezanog s kriminalnim ponašanjem srpskih četničkih paravojnih snaga koje su harale tijekom brojnih sukoba, posebno u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini tijekom 1990-ih. Kako biste stekli perspektivu ove geste, srpski četnici su koristili tri prsta u pozdravu sličnom Winstonu Churchillu koji je koristio dva prsta u pozdravu pobjede tijekom Drugog svjetskog rata. Tu su gestu kriminalne snage koristile u slavlju pred svjetskim medijima i prema svojim teroriziranim žrtvama kako bi ojačale svoju namjeru: ubij trećinu, očisti trećinu i preobrati trećinu. Mnoge žrtve su osakaćene odrezivanjem malog i prstenjaka prsta, prisiljavajući ih da zauvijek prikazuju tu srpsku �ilozo�iju. Većina ovih slučajeva uključivala je muslimanske taoce Srba tijekom ratova 1990-ih. Prisiljavani su da čine kršćanski pravoslavni znak križa u ismijavanju molitve, budući da srpsko pravoslavlje zahtijeva korištenje tri prsta umjesto cijele ruke, kao u katoličkoj praksi. Taoci, uglavnom žene koje su također bile višestruko silovane dok su bile protiv svoje volje prisiljavane su na ove situacije i ishode. No, ovo je također obmana, jednostavno zato što se u srpskom pravoslavlju tri prsta približavaju kako bi činili znak križa i predstavljaju Sveto Trojstvo. Primjer koji koristi Djoković i drugi spomenuti praktikanti danas se objašnjava kao povezan sa srpskom vjerskom praksom, ali u stvarnosti se odnosi na potpuno drukčiji cilj, kako je objašnjeno u ovom pismu. Znak križa u srpskom pravoslavlju korišten u vjerskom obredu Australian Open turnir,

https://www.dailymail.co.uk/sport/tennis/ article-11690703/Another-�lag-furore-hits-Australian-Open-Novak-Djokovic-fan-displays-ultra-fascist-symbol.html

PISMO ČITATELJA, PETAK 19. SIJEČNJA, 2024. kao i australsko društvo, zabranio je bilo kakvo podizanje ruke koje ima konotacije povezane s fašizmom prema žrtvama srpske agresije. Ova srpska praksa koja je unijela jednaku mjeru terora mnogim žrtvama ne može se tolerirati ni na isti način. Brige izražene u ovom pismu mogu se provjeriti kao daleko od optužbi prema svjedočenju muslimanske Bošnjakinje poznate kao svjedok "RM-70", koja se pojavila i svjedočila na saslušanjima na Haaškom tribunalu za ratne zločine 2001. protiv ratnog zločinca Ratka Mladića i njegovih visokih časnika Dragoljuba Kunarca, Radomira Kovača i Zorana Vukovića. Oni nisu provodili samo ovu praksu na različitim mjestima u Foči u Bosni i Hercegovini 1992., već su i ostvarili preostala dva načela etničkog čišćenja ubijanjem muške populacije u mjestima poput Srebrenice te daljnjim etničkim čišćenjem oko 200.000 Bosanaca iz regije putem prisilne deportacije. Podrška Srba iz 1990-ih osuđenim ratnim zločincima Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću Ove informacije mogu se provjeriti putem transkripata koji se odnose na TRI pitanje 808 na sljedećoj poveznici: https://www.refworld. org/docid/525518fd4.html Praksa nije bila korištena samo tijekom ratova 1990ih, već potječe od takvog terorizma koji su prakticirali moderni četnički preci tijekom Drugog svjetskog rata, pa čak i ranije tijekom tiranskog vladanja srpske monarhije nakon Prvog svjetskog rata u prvoj iteraciji Jugoslavije. Ova gesta i povezana praksa ostavili su duboke dugoročne generacijske ožiljke na svojim žrtvama, kako emocionalne

tako i �izičke. Kako ćete primijetiti iz sljedećih slika, gesta ne može biti zamagljena. Na lijevoj strani su srpske parlamentarne trupe iz ratova 1990-

ih koje prikazuju gestu, dok je s desne strane gospodin Djoković istu gestu izveo na prethodnom AO turniru. On je dosljedno prikazivao istu gestu na brojnim događanji-

https://globalvoices.org/2021/09/28/ s o c i a l i z i n g - w i th-extremists-and-hoaxers-tennis-star-novak-djokovics-controversial-visit-to-bosnia/

https://www.dailytel e g ra p h . c o m . a u / s p o r t / tennis/pretty-abysmalaus-open-security-slammed-as-�lag-farce-erupts/ news-story/90c78d7ffc7586636b358ec5602aa6bf

https://tennisuptodate.com/tennis-news/ further-�lag-controversy-as-chetnik-�lag-spotted-in-crowd-during-djokovic-tsitsipas-australian-open-�inal Iz tog razloga vam šaljem ovo pismo. Australija je dom otprilike 140.000 Hrvata, da

ne spominjem Bosance i Albance koji su također jednako patili zbog srpske agresije tijekom protelog stoljeća. Ukupno, zajedničke zajednice broje oko 191.000. Većina njih na neki način doživjela je učinke srpske agresije, bilo izravno ili neizravno. Naglašava se da srpska zajednica u Australiji u cjelini ne bi trebala biti optužena za sudjelovanje u agresijama protiv ovih zajednica. Umjesto toga, odgovorni su elementi poput četničkih ekstremista koji i dalje djeluju u svojoj rodnoj zemlji i, u nekim slučajevima, u Australiji. U Australiji su pripadnici ovih četničkih grupa prisustvovali Novakovim utakmicama proteklih godina, podizali svoje vojne oznake u obliku zastave (napomena: postoje dvije vrste, jedna s lubanjom i križem, druga s oznakom Srpskih monarhija, obje se pojavljuju na crnim zastavama), navodno kao srpske nacionalne oznake, nosili četničke kape i demonstrirali troprstu gestu, Novak se također otvoreno družio s njima i zatim iskoristio priliku da se s njima fotogra�ira. Fotogra�ije preuzete iz izvora australskih medija koji su već primijetili ove događaje ne samo potvrđuju ovo, već potvrđuju i činjenice već prezentirane o korištenju istih od strane njihovih pandana iz 1990-ih koji su prikazivali iste vojne oznake i odjeću tijekom zločina počinjenih tijekom tog razdoblja. Ove četničke skupine u Australiji također su primijećene da imaju veze s zabranjenom grčkom ultranacionalističkom grupom poznatom kao "Zlatna zora". U Grčkoj je ova grupa i njezina politička krila zabranjena zbog njihovih neonacističkih stavova, a njezini vođe trenutno izdržavaju kazne zatvora za zločine od ubojstva do napada. Sydneyjska grana hijerarhije četničkog pokreta primijećena je u suradnji sa svojim pandanima iz Zlatne zore. Posljednja fotogra�ija na ovoj stranici preuzeta je s njihove društvene mreže, gdje otvoreno deklariraju suradnju sa Zlatnom zorom, ali i s poznatim propagandistom Putina Simeonom Boikovom, koji se identi�icira kao "Aussie Kozak". Boikov je viđen na fotogra�iji deseti slijeva i trenutno se skriva u ruskom konzulatu u Sydneyju. Dok ja, i siguran sam kao i članovi svake od navedenih zajednica, želim najbolje Teniskoj Australiji s ovim dugogodišnjim događajem sada i u budućnosti, Australian Open ne smije tolerirati nijednu grupu koja pokuša-

SPORT 33

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 24. siječnja 2024.

u diskreditaciju

va preuzeti događaj u vlastite svrhe promocije. Također, ne bi smjelo dopustiti članu svojeg igračkog udruženja da normalizira neprihvatljive oznake ili geste zbog njihovog pojedinačnog notorieteta. Nažalost, u slučaju Australian Opena, ovo se događa i zabrinjavajuće je. Želim vam skrenuti pažnju na sljedeću poveznicu: Institute for the Research of Genocide Canada - HOLOCAUST : (instituteforgenocide.ca) Objavljeno od strane Instituta za istraživanje genocida, zajedno s Izraelskim memorijalnim centrom posvećenim žrtvama holokausta Yad Vashemom, oboje jasno identi�iciraju četnički pokret kao suradničku lutajuću vojsku njemačkih nacista i njihovih talijanskih saveznika tijekom Drugog svjetskog rata, ispunjavajući njihove zapovijedi. Ovaj genocidni trag je, kao što je već spomenuto, ponovno oživljen tijekom 1990-ih protiv istih etničkih skupina koje su činile bivšu Jugoslaviju kada se raspala. Ovo pismo je otvoreno pismo koje će također biti dostavljeno australskim medijima, distribuirano putem tiskanih medija u Hrvatskoj, Bosni i Albaniji, te dijeljeno putem društvenih mreža svake od tih skupina. Molim

vas da ne čekate potencijalnu reakciju javnog mnijenja. Bit će javno objavljeno 24 sata nakon inicijalnog slanja e-pošte Teniskoj Australiji radi javne distribucije. Ovisno o reakcijama članova ovih zajednica, potencijalne osobe koje su sada australski građani, ali su možda bili izbjeglice u nekom trenutku zbog sukoba 1990-ih, a koje mogu svjedočiti o izravnoj pogođenosti od strane četnika, njihove simbolike ili tradicionalnih gesti korištenih od strane Novaka ili njegovih pristaša, bit će potaknute da podnesu pritužbe australskom Povjerenstvu za ljudska prava sukladno njihovim pravima prema zakonu iz 1986. godine. Molim Tenisku Australiju da potvrdi informacije sadržane u ovom pismu i poduzme odgovarajuće korake kako bi javno obavijestila i gospodina Djokovića i njegove pristaše da prikazivanje bilo kojeg od gore navedenih predmeta ili korištenje bilo kakvih kontroverznih gesti dovodi sport u diskreditaciju. S poštovanjem, čekam vaš odgovor uzimajući u obzir ovo pismo. S poštovanjem, John Davor Ovčarić, tajnik, Izvršno vijeće australskih hrvatskih zajednica

Mnogi smatraju kako je Baturina trenutačno najsjajniji dragulj u Dinamovom izlogu

artin Baturina (20) velika je želja ukrajinskog prvaka Šahtara, kojeg vodi hrvatski trener Marino Pušić uz pomoćnika Marija Stanića, a s njima je u klubu još i sportski direktor Darijo Srna. Vijest donosi ugledni insajder za transfere, Fabrizio Romano. - Šahtar je pokrenuo razgovore kako bi doveo talentiranog Hrvata Martina Baturinu. Pregovori su u tijeku, Baturina i Marlon Gomes su velike želje Šahtara - tvrdi Romano. Mnogi smatraju kako je Baturina trenutačno najsjajniji dragulj i Dinamovom izlogu i jedan od najtalentiranijih mladih nogometaša Hrvatske. Kako se doznaje, Dinamo još nije primio službenu ponudu Ukrajinaca za 20-godišnjeg Baturinu. Prema Transfermarktu, mladi Hrvat, koji je u studenom debitirao i za seniorsku reprezentaciju, vrijedi 18 milijuna eura. Baturina je jedan od ključnih kotačića u Dinamu, a u 96 utakmica zabio je za “modre”

Hrvatski trojac u Šahtaru krenuo po Baturinu

Mar�n Baturina

11 golova uz 20 asistencija. Njegov odlazak ove zime sigurno bi se osjetio na Maksimiru, koji su u velikoj borbi za titulu prvaka s Hajdukom. Podsjetimo, krajem listopada Marino Pušić napustio je ulogu pomoćnog trenera u Feyenoordu, gdje je radio s Lukom Ivanušecom. Darijo Srna mogao je odlučiti i sam postati novi trener ukrajinskog kluba, ali presudio je kako nije prikladna osoba za tu poziciju, pa je na to mjesto doveo Pušića. Pušić je kao pomoćnog trenera doveo Marija Stanića, bivšeg hrvatskog reprezentativca koji je ranije bio savjetnik u Hajduku. Zajedno su sa Šahtarom izborili europsko proljeće u Europskoj ligi. Protivnik Šahtaru bit će Marseille. Kada je pak riječ o Baturini, on je još prošle godine pokazao svoj talent, mnogi su mu pedviđali i brzi napredak od ovog koji je sada u tijeku s Dinamom. Nastupio je u nekoliko navrata i kao pričuvni igrač s klupe za Vatrene. Bez obzira kako se rasplete ova priča oko mogućeg transfera u ukrajinski Šahtar, koji inače umjesto u okupiranom Donjecku igra u Lavovu na zapadu te zemlje, od Baturine se očekuje puno u predstojećem periodu.

Hrvatski trener napravio čudo u Aziji S Tadžikistanom je izborio prvi plasman na Azijski kup, a sada je izborio i prolazak skupine

I mladi Hrva� s igračima Bayerna

Bayern na pripreme odveo čak tri hrvatska nogometaša Osim Lovre Zvonareka iz Koprivnice, tu je i Ljubo Puljić koji je stigao iz Osijeka te australski vratar hrvatskih korijena Anthony Pavlešić

jemački prvak Bayern uspješno je a solvirao svoj prvi ligaški ispit pri povratku utakmicama u Bundesligi svladavši Hoffenheim na Allianz Areni s uvjerljivih 3:0. Donijela je ta utakmica lijepe vijesti i u hrvatskom kontekstu budući da je naš mladi reprezentativac Lovro Zvonarek (18) bio u zapisniku za seniorsku momčad bavarskog giganta. No, još lijepih vijesti za hrvatske nogometaše došlo je naknadno. Bayern je nakon pobjede protiv Hoffenheima otišao na mini-pripreme u Portugal, a osim Zvonareka uz zvijezde Bayerna našla su se još dva hrvatska nogometaša. Na pripreme su uz bivšeg veznjaka Slaven Belupa pozvani

i mladi 16-godišnji Vinkovački stoper Ljubo Puljić koji je prošlog ljeta stigao iz Osijeka u Bayern u transferu vrijednom 2,8 milijuna eura, a uz njega i australski vratar hrvatskih korijena Anthony Pavlešić (17) koji trenutno nastupa za U-20 reprezentaciju Australije, ali za kojeg isto tako postoji i interes HNS-a. Puljić je sezonu počeo s četiri nastupa u U-17 Bundesligi, ali je zatim prebačen u momčad koja se natječe u U-19 Bundesligi te upisao sedam nastupa uz jedan postignuti pogodak. Upravo mu je u U-19 momčadi suigrač Pavlešić koji je u osam nastupa primio isto toliko pogodaka uz sačuvanu mrežu u tri navrata. Na videima na društvenim mrežama Bayerna možemo vidjeti Puljića i Pavlešića kako uz Harryja Kanea pripremaju za trening po dolasku u Portugal, a nadamo se da će skupiti vrijedno iskustvo sa zvijezdama Bayerna i trenerom Thomasom Tuchelom.

rvatski trener i stručnjak Petar Šegrt napravio je pravo malo čudo u Aziji. On je naime trener Tadžikistana države i središnje Azije. Šegrt se plasirao na Azijski kup i tako izborio prvi plasman na neko veliko natjecanje za ovu reprezentaciju, a zatim je izborio i prolazak skupine. Tadžikistan je slavio protiv Libanona u posljednjoj utakmici skupine i tako izborio plasman u završnicu. Libanon je poveo početkom drugog poluvremena, a vrlo brzo su dobili i crveni karton. Tadžikistan je golovima u 80. i 92. minuti došao do velike pobjede i velikog slavlja. - Osjećaj je senzacionalan. Ispisali smo povijest. Ovo je nevjerojatan uspjeh za tadžikistanski narod. Sve što smo napravili posljednjih dana je nevjerojatno. Mislim da smo zaslužili pobjedu. Borili smo se, vjerovao sam u ove dečke i uspjeli su! Čestitke, Tadžikistane - rekao je Šegrt nakon utakmice i dodao: - Želio bih čestitati Libanonu na sjajnoj utakmici. No, najveće pohvale idu mojim igračima koji nikada ne posustaju. Bili smo dovoljno pametni da pri negativnom rezultatu ne izgube koncentraciju. Nisu nam priznali dva gola. Normalno je da uslijedi mentalni pad. No, oni nisu odustali. Vjerovao sam u njih cijelo vrijeme. Sreću moraš zaslužiti. Šegrtovi izabranici u osmini finala igrat će s drugoplasiranom momčadi iz skupine C. Petar Šegrt

SPORT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 24. siječnja 2024.

NOGOMET PRIJATELJSKA UTAKMICA U LISABONU

Vatreni protiv Portugala u posljednjoj provjeri prije Eura Uvjeren sam da će gledatelji u Lisabonu uživati u spektakularnoj utakmici dviju reprezentacija iz svjetskog vrha, rekao je Kustić

rvatski nogometni savez postigao je dogovor o odigravanju prijateljske utakmice između hrvatske i portugalske reprezentacije uoči odlaska na UEFA EURO 2024. Portugal i Hrvatska odmjerit će snage 8. lipnja u 17:45 na Nacionalnom stadionu u Lisabonu, što će objema reprezentacijama biti završna provjera za nastup na UEFA Europskom prvenstvu u Njemačkoj. Vatreni će dan nakon utakmice iz Lisabona poletjeti prema Berlinu i potom nastaviti put prema baznom kampu u Neuruppinu. Hrvatska će prethodno odraditi pripreme u Rijeci, gdje će 3. lipnja odigrati i prijateljsku utakmicu protiv Sjeverne Makedonije. “Drago mi je što smo postigli dogovor s Portugalskim nogometnim savezom oko odigravanja utakmice koja će biti izvrsna provjera za obje momčadi pred nastup na Europskom prvenstvu u Njemačkoj. Uvjeren sam da će gledatelji u Lisabonu uživati u spektakularnoj utakmici dviju reprezentacija iz svjetskog vrha, kao i da će sjajna portugalska momčad poslužiti kao odličan podražaj našoj reprezentaciji da pred odlazak u Njemačku uđe u natjecateljski ritam i tako maksimalno spremna dočeka EURO”, izjavio je predsjednik HNS-a Marijan Kustić. Uz provjere protiv Sjeverne Makedonije i Portugala, Hrvatsku prije Eura očekuju i dva prijateljska ogleda u ožujku. Vatreni će od 22. do 26. ožujka sudjelovati na međunarodnom turniru W Cup u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, na kojem će sudjelovati i ponajbolje afričke reprezentacije, Egipat i Tunis, odnosno najbolja momčad Oceanije, Novi Zeland. Hrvatska je na Euru smještena u skupinu B gdje će se za prolaz u osminu �inala boriti sa Španjolskom, Albanijom i Italijom.

Hrvatska i Portugal igrat će 8. lipnja

Mar�nez: Hrvatska je velika momčad Izbornik Roberto Mar�nez biranim je riječima govorio o Hrvatskoj: “Hrvatska je jedna od top 10 momčadi na Fiﬁnoj ljestvici te će za obje ekipe to bi� odlična provjera uoči Europskog prvenstva. Igrat ćemo pro�v velike momčadi i znamo da Hrvatska ima jednako

poštovanje prema Portugalu. S puno entuzijazma dočekujem ovu utakmicu, posebno zbog šanse da reprezentacija opet igra na mitskom stadionu kao što je Nacionalni stadion. Bit će to prilika da opet s navijačima budemo na tom posebnom mjestu za portugalski nogomet.”

Zlatko Dalić

Roberto Mar�nez

Dalić: Posložili smo sve Izbornik Vatrenih, Zlatko Dalić, zadovoljan je dogovorenim programom prije Eura: “Posložili smo sve onako kako smo u startu zamislili, od turneje u Emira�ma u ožujku do plana priprema i odabira pro�vnika za prijateljske utakmice. Portugal je već godinama jedna od najboljih reprezentacija svijeta, s izuzetnim tehničkim umijećem i bogatom tradicijom, a poseb-

no poštujem njihovog izbornika Roberta Mar�neza. Želimo u susretu pro�v tako jakog pro�vnika vidje� gdje smo u tom trenutku i što još trebamo poboljša� uoči otvaranja Eura sa Španjolskom, koja gaji sličan s�l igre. Siguran sam da će gledatelji uživa� u kvalitetnoj utakmici, a Portugalu i nama želim da se sretnemo još jednom i �jekom Eura, u što kasnijoj fazi turnira.”

HAJDUK IVANE, DOŠLO JE VRIME

Svima koji smo ovdje počeli igrati prvo je bio Hajduk, a onda drugi klubovi i lige, rekao je Perišić Petar JUKIĆ (Za Hrvatski VJESNIK)

van Perišić, tridesetčetverogodišnji hrvatski reprezentativac potpisao je za Hajduk. Stiže na posudbu iz Tottenhama do kraja sezone, a nakon toga će potpisati jednogodišnji ugovor sa splitskom klubom. Perišićev ugovor s Tottenhamom traje još šest mjeseci. Hrvatski reprezentativac trebao bi debitirati za splitski klub do kraja sezone, čim se oporavi nakon operacije križnih ligamenata koljena. Otkriveno je i da će u Hajduku igrati za 1 euro mjesečne plaće, baš kao i Nikola

Transfer bomba u Splitu

Perišić se vratio u Hajduk!

Kalinić, koji je u klub stigao nešto ranije u ovom prijelaznom roku. Obojica su potpisala ugovor s ovako simboličnom plaćom. Osim toga, Perišić će imati određene bonuse ako se Hajduk plasira u skupine europskih natjecanja te pravo odlaska u oba naredna prijelazna roka pod uvjetom da klub koji ga želi uplati novac određen zasad nepoznatom visinom klauzule. “Svima koji smo ovdje počeli igrati prvo je bio Hajduk, a onda drugi klubovi i lige. Svi smo sanjali Hajduk, zbog toga se dizali u sedam ujutro i nadam se da će se meni taj san ostvariti što prije. Gledali smo Peticu na televiziju, pa smo gledali te lige i sanjali ih, ali Hajduk je bio prvi san. Treba se sve posložiti i ove godine mislim da Hajduk ima ekipu za titulu. Tu je i publika, koju je ove sezone predivno vidjeti i kod kuće i vani. Pozivam ih, trebamo svakoga i samo zajedno možemo napraviti velike stvari. Ne prihvaćam ništa manje od prvog mjesta i idemo se boriti”, rekao je Perišić na uvodnom predstavljanju. Najveće je pitanje kada će moći zaigrati i koliko će Hajduk imati koristi od njega ove sezone te hoće li se uspjeti spremiti za Europsko prvenstvo koje se u Njemač-

koj igra ovo ljeto. Podsjetimo, ozlijedio je koljeno u rujnu 2023. godine i već tada je londonski klub rekao kako Hrvat više nikad neće zaigrati za njih. Perišić intenzivno radi na oporavku, na društvenim mrežama stalno objavljuje snimke iz teretane i bazena, ali još uvijek ne može trčati ni trenirati s ekipom. Prema najoptimističnijim prognozama, mogao bi zaigrati za Hajduk u travnju. Baš od 30. ožujka do 13. travnja kreće strašna serija derbija koja bi mogla odlučiti prvenstvo. Hajduk najprije dočekuje Dinamo pa gostuje na Rujevici, a onda ga čeka okršaj s Osijekom na Poljudu. Dobiti Perišića za te utakmice bila bi ogromna premija za Bijele. Oduševljeni Hajdukovi navijači odmah su pohitali na

klupski webshop kako bi si priskrbili dres s Perišićevim brojem 4, no stranica je pala zbog prevelike posjećenosti i preopterećenosti. Hajduk je prošle godine od dresova zaradio preko dva milijuna eura. Prodano je 28.400 primjeraka, a sada bi Perišićev dres mogao nadmašiti i rekordera Marka Livaju, koji je dosad dominirao u ovom segmentu. Dolazak Perišića nije samo velika vijest za Hajduk i njegove navijače, nego i cijeli HNL. Vjerojatno nikad u povijesti igrač s takvim životopisom nije došao u hrvatsku ligu, a jedini usporediv transfer je onaj Roberta Prosinečkog koji je 1997. stigao u Dinamo iz Seville. Ovakvi transferi mogu znatno podići rejting lige, prije svega među hrvatskim igračima koji bi se u HNL došli oprostiti ili relativizirati svoju karijeru. Ovo je znak i da Hajduk misli ozbiljno, a to su itekako shvatili i Dinamo i njegovi navijači. Jedva se čekaju derbiji i svima je jasno da Hajduk dvadeset godina nije bio u ovakvom uzletu i ovakva prijetnja. Još kada se sjetimo da je i Rijeka odradila sjajan posao ljetos te kako se nalazi u utrci za naslov prvaka, možemo biti zadovoljni i ponosni na našu ligu ove sezone.

SPORT 35

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 24. siječnja 2024.

SKIJANJE REZULTAT KARIJERE ZA MLADU ZAGREPČANKU

Veseli da Hrvatska nakon Ivice i Janice konačno ima novu sjajnu perspektivu u skijanju i sjajne mlade nade

S�pe Biuk

Golemi uspjeh sjajne Hrva�ce

Biuk se vraća u Europu

Marin TOMAŠ (Za Hrvatski VJESNIK)

rinka Ljutić ostvarila je najbolji rezultat karijere u Svjetskom kupu osvojivši drugo mjesto u slalomu, u slovačkoj Jasni, samo dan nakon što je u veleslalomu na istom skijalištu bila četvrta. S vremenom 1:48.35 zaostala je 14 stotinki za pobjednicom Mikaelom Shiffrin, ali i ostavila sve ostale iza sebe. Pet dana prije 20. rođendana Ljutić je odskijala izvrsnu prvu vožnju zaostavši 52 stotinke za vodećom skijašicom Svjetskoga kupa, ali i ostavivši sve ostale konkurentice više od 80 stotinki iza. U drugoj vožnji spustila se bez kalkuliranja i sigurno obranila prednost nad pratnjom te skoro dohvatila i Shiffrin, ali senzacionalna pobjeda ipak joj je izmaknula. Dosad je najbolji rezultat Ljutić imala prošle godine kad je u Špindleruvu Mlynu zauzela treće mjesto u slalomu. S ovih 80 bodova Ljutić je skoro udvostručila dosadašnji učinak u slalomu, koji je patio zbog brojnih izlijetanja, te sad ima 161 bod i time drži 12. mjesto. Dva boda više od nje ima Leona Popović. U ukupnom poretku Svjetskoga kupa Ljutić je 11. s 338 bodova. “Još mi nije došlo do glave kakav sam dobar rezultat ostvarila. Čestitala mi je Mikaela i bilo mi je lijepo to za

Navikao je igrati u Ligi prvaka pa nam neće biti lako. Trebat ćemo dati sve od sebe kako bismo prošli dalje, napomenuo je Isco.

panjolski ofenzivni vezni nogometaš Isco Alarcon (31) rekao je da njegov Betis za mjesec dana čekaju dvije teške utakmice 1/16 �inala Konferencijske lige protiv Dinama, te da mu je cilj osvojiti to europsko natjecanje bez obzira na slabe rezultate u posljednje vrijeme. “Konferencijsku ligu nisam nikada igrao pa ću sada prvi put nastupiti u njoj. Veselim joj se na isti način kao što sam se veselio igranju u Europskoj ligi”, izjavio je Isco u četvrtak u intervjuu za klupsku televiziju Betis TV. “Borit ćemo se i nastojati stići što dalje u njoj. U konačnici, to bi bila još jedna titula, i to važna titula. A nju svi želimo”, dodao je. Sedmoplasirana momčad španjolskog prvenstva Be-

Fenomenalna Zrinka Ljutić druga u slalomu ‘Publika je bila nevjerojatna’

Publika ovdje u Jasni je nevjerojatna. Mogu reći da sam ovdje osje�la najbolju atmosferu u Svjetskom kupu. Kada već više nema utrke u Zagrebu, nekako je Jasna odlična zamjena. Bilo je puno navijača, puno

njih podržava nas iz Hrvatske, čula sam svaki vrisak. Valjda mi uz sve to odgovara i ovaj led u Jasni. Podigla sam samopouzdanje ovim drugim mjestom i dobrim vožnjama, rekla je Lju�ć nakon vožnje.

Zrinka Lju�ć

čuti. Bila je otvorena i iskrena. Presretna sam i stvarno sam zadovoljna, pogotovo kako sam izvela drugu vožnju. Tada je postojao pritisak. Bila sam stvarno blizu pobjede, tih 14 stotinki je vrlo mala razlika. Ovo drugo mjesto je vrijedilo svakog ranijeg ispadanja u slalomu. Dalje ću pokušati nastaviti biti jednako brza“, izjavila je hrvatska skijašica nakon utrke u Jasni. Veseli da Hrvatska nakon Ivice i Janice konačno ima novu sjajnu perspektivu u skijanju i sjajne mlade nade. Pred Ljutić je još puno godina za razvoj, a trend pokazuje da ima pravo sanjati najveće stvari.

Selahi potpisao Zabrinuti igrač Betisa: ugovor s Rijekom Dinamo je težak protivnik

Respekt prema Dinamovcima, prva utakmica igra se u Sevilli 15. veljače tis ispala je iz Europske lige u slabiju Konferencijsku ligu. U njoj će odmjeriti snage s hrvatskim prvakom Dinamom. Prva utakmica igra se u Sevilli 15. veljače, a uzvrat u Zagrebu je 22. veljače. “Moramo se dobro pripremiti za te utakmice. Dinamo je težak protivnik. Navikao je igrati u Ligi prvaka pa

nam neće biti lako. Trebat ćemo dati sve od sebe kako bismo prošli dalje”, napomenuo je Isco. Dinamo je ove godine brzo ispao iz Lige prvaka, poslije prilično neslavno i iz Europske lige. Sada je, međutim, u prilici sve to popraviti ako ostvari uspjeh u Konferencijskoj ligi protiv Betisa.

Lindon Selahi u ponedjeljak je potpisao novi ugovor s Rijekom na godinu i pol dana. U Rijeku je stigao krajem srpnja 2021. godine i dosad je upisao 91 nastup. Rijeka je povodom ovog potpisa na svom Facebook pro�ilu objavila video u kojem Selahi, nakon jedne utakmice, u kameru viče: “Hajduk, see you.” Rijeka prvo u srijedu igra zaostalu utakmicu s Goricom, a onda odmah za vikend derbi s Hajdukom. Podsjetimo, dugo je trajala saga oko toga hoće li Selahi potpisati novi ugovor, a u tom periodu se veznjak Rijeke povezivao baš s Hajdukom, ali i Dinamom. Očito je Rijeka ovu priliku iskoristila kako bi na više razina poslala poruku Hajduku i najavila derbi. “Jako sam zadovoljan i sretan da je priča završena i da je sve završilo mojim potpisom ugovora za Rijeku.

rvatski nogometaš Stipe Biuk (21) sve je bliže povratku u europski nogomet. Naime, španjolska Marca objavila je da je krilni napadač na korak do dolaska u španjolski Real Valladolid. Momčad je to koja trenutačno drži sedmo mjesto druge španjolske lige. Bivši igrač Hajduka već je neko vrijeme u američkom Los Angelesu koji se natječe u MLS-u. Tamo je stigao baš

iz splitske momčadi. U Los Angelesu je odigrao 43 utakmice i upisao tri pogotka. - Biuka je kupio Los Angles FC od Hajduka za 6,5 milijuna eura, ugovor mu vrijedi do 2026., no sada bi mogao postati igrač “Pucele” jer su pregovori u poodmakloj fazi - navodi Marca. Dođe li u Španjolsku, s klubom će se pokušati vratiti u najelitniji nogometni razred.

36 OGLASI

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 24. siječnja 2024.

Adria International Travel RENT A CAR Zagreb, Split, Sarajevo

EURO LEASE

Suite 2, 17 Izett St Prahran VIC 3161 Citroen, Peugeot, Renault

Tel: 03 9650 0804 adriatravel@adriatravel.com.au www.adriatravel.com.au

ZA DRVENA KROVIŠTA I SVE VRSTE OSTALOG GRAĐEVINSKOG MATERIJALA OBRATITE SE MICHAELU I TOMISLAVU RADOŠU

S O R B S O & TR D A R USS VO

UST

DIŠ

IMA

GO UGO

K JE IS

133-137 McINTYRE ROAD SUNSHINE, 3020

Tel: (03) 9311 2333 Fax: (03) 9311 3666 E-mail: radosbro@gmail.com